Sveučilište u Mostaru , PFMOZ

Pedagoško psihološko obrazovanje nastavnika

Predmet : Psihologija , Mentor: prof.dr.sc. Katarina Sesar

Metode poučavanja

- Poučavanje vođenim otkrivanjem i razgovorom -

Student : Lucija Ostojić Mostar , studeni 2019.

Uvod :

Učenje predstavlja proces koji se odvija u svakome pojedincu tijekom cijeloga života . Svatko
uči na različite načine i tijekom godina ga zanimaju različite stvari . Bez obzira na to , svi
učenici u školi uče na sličan način , u jednoj učionici , s istim metodama i kao takvi odlaze u
svijet . Promjenama u školstvu , znanstvenici , psiholozi , učitelji se trude pronaći najbolje
načine poučavanja kako bi se svako dijete moglo pronaći i biti zadovoljno samo sa sobom .

Važno je pitanje kako unaprijed određeni sadržaj prenijeti učenicima . Današnje škole nisu
usmjerene isključivo na prenošenje znanja . Veliku ulogu igra i odgojna komponenta ,
odnosno socijalno i moralno učenje s čime se povezuju i primjene nastavnih metoda
poučavanja .

Ciljevi nam predstavljaju ono što želimo postići nastavnim satom odnosno ono što očekujemo
od učenika . Metoda je zapravo način na koji ostvarujemo taj cilj i zato su metoda i cilj usko
povezani te ih ne možemo sagledavati odvojeno . Prvo trebamo odabrati ciljeve koje želimo
ostvariti , a zatim odabiremo metode kojima ćemo postići ostvarivanje ciljeva . Metoda nije
ništa manje važna od ciljeva jer samo pravilinim odabirom metoda možemo ostvariti odgojno
obrazovne ciljeve . Ona nam osigurava postizanje ciljeva i tvori očekivane rezultate .

Prije svakog održavanja nastavnog sata učitelj razmišlja o tome na koji način učenicima
približiti sadržaje poučavanja i pri tome ostvariti odgojno-obrazovne ciljeve .
Poučavanje vođenim otkrivanjem i razgovorom :

S obzirom na stupanj aktivacije učenika i učitelja te broj osoba koje se poučava , metode poučavanja
se dijele na :

1. izravno poučavanje

2. poučavanje vođenim otkrivanjem i razgovorom

3. samostalno učenje

Poučavanje vođenim otkrivanjem i razgovorom

U raznim literaturama možemo pronaći pojam poučavanje vođenim otkrivanjem i

razgovorom. To je način učenja u kojem učenici svojom aktivnošću otkrivaju razne spoznaje .
Početci se vezuju uz antičkog filozofa Sokrata , koji je podržavao kritičko razmišljanje i
rješavanje problema argumentima i dijalogom umjesto nametanjem vanjskog suda ili
mišljenja .
Razvoju ove metode značajno su pridonijeli i socijalni konstruktivisti ( Vigotsku, 1978. ) .

U takvom učenju učenik koristi strategije i vještine učenja kako bi razlikovao važne i nevažne
informacije . Prednosti poučavanja vođenim otkrivanjem i razgovorom su intelektualno
poticanje , održavanje motivacije i zanimanje za aktivnost , razvijanje sposobnosti učenja kod
učenika i stvaranje pozitivnog stava prema sebi i predmetu . Učenici bi trebali postavljati
pitanja , tražiti odgovore i rješenja koja će zadovoljti njihovu zantiželju . Nastavnici trebaju
primjeniti pasivniju ulogu , ne trebaju izlagati pretpostavke i zaključke nego trebaju
učenicima pomoći da sami izvedu svoje zaključke i pokušaju razumjeti ono što uče.

Ova metoda se često koristi u projektnoj nastavi ( rad u grupama ) . Ona usustavljuje bolje
razumijevanje nastavnog gradiva te razvija i vježba kognitivne funkcije učenika . Takav rad
motivira učenike na učenje i nudi im smislene aktivnosti .

Za pravilno provođenje ove metode potrebno je obratiti pozornost na način kojim se provodi
razgovor u razredu jer je razgovor sredstvo kojim nastavnik potiče učenike da dođu do svojih
samostalnih zaključaka .

Najčešći oblik razgovora je ispitivanje u kojem nastavnik postavlja pitanja razredu , a od njih
očekuje brz odgovor . U ovako postavljenim pitanjima nastavnik zna i pitanje i točan
odgovor, kada nastavnik ponovi pitanje učenici znaju da su netočno odgovorili.

Promjenu tipičnog obrasca razgovora u razredu ograničavaju/otežavaju 4 činitelja :

- učiteljeva odgovornost da u razredu kontrolira red
- nejednako razvijene vještine grupnog komuniciranja kod svih učenika
- učenici su navikli na to da je nastavnik taj koji vodi nastavu i prenosi znanje , pa često budu
zbunjeni kada se ta uloga dodjeli njima
- velika količina gradiva koju je potrebno savladati u određenom roku

Glavni zahtjevi koje metode poučavanja vođenim otkrivanjem i razgovorom postavljaju pred
nastavnika i odgovarajuća ponašanja pri ostvarivanje tih zahtjeva su slijedeći :
 Zahtjevi Ponašanje nastavnika

Razumijevanje Provjerava je li razumio ono što učenik želi reći

Praćenje Usmjerava učenikovu pažnju na rješavanje problema
Navođenje Potiče učenika da kaže više
Prerada Dodaje i oblikuje informacije
Provjera Zamjećuje pogrešeke te potiče učenika na pregled rada
Objašnjavanje Objašanjavanje onoga što se ne razumije
Izazov Prosuđuje kognitivne sposobnosti učenika
Usmjeravanje Predlaže učeniku mogućnosti
Ohrabrivanje Otklanja učenikove strahove

Da bi se ostvarili ciljevi korištenjem metode poučavanja vođenim otkrivanjem i razgovorom,

tj. da bi se učenici potaknuli na zaključivanje ili otkrivanje određenih odnosa , bitno je da
nastavnik ima jasnu predodžbu o etapama razgovora . Na početku nastavnik treba odrediti cilj
rasprave i načine njezine provedbe .
Nastavnik treba izložiti cilj i podsjetiti učenike o pravilima koje trebaju poštivati pri vođenju
rasprave. Prije provođenja rasprave nastvnik treba razmisliti i o rasporedu sjedenja . Pokazalo
se da raspored sjedenja u obliku slova U ili O potiče interakciju između učenika . Tijekom
rasprave nastavnik treba usmjeravati i zadržavati pažnju na temi rasprave . Uloga
nastavnika tijekom rasprave vrlo je složena . Treba promatrati interakciju između učenika i
aktivno ih slušati . Na kraju rasprave nastavnik treba podsjetiti učenike na cilj rasprave i
sažeti glavne ideje i zaključke .

Prednost i nedostatci metode poučavanja vođenim otkrivanjem i razgovorom

Prednosti Nedostatci

-potiče dugoročno pamćenje i -zahtjeva puno vremena i

Poučavanje vođenim transfer znanja sredstava
otkrivanjem i raspravom
-razvija odgovornost kod -ako se ne provodi temeljito
učenika površna je i neučinkovita

Svaka metoda ima svoje prednosti i nedostatke . Ne postoji jedinstvena najbolja matoda, ali
postoje metode koje su prikladne ili neprikladne . Učitelj treba pomoću iskustva te stručnih
i teoretskih znanja znati koju metodu koristiti , odnosno znati kada je određena metoda
prihvatljiva , a kada neprihvatljiva.

Literatura:
1.I.Jakić , Diplomski rad: Analiza učestalositi metoda rada u razrednoj nastavi ( 2018. ) , Osijek
2.Miljković D. , Rijavec M. , Vizek-Vidović V i Vlahović Štetić V. ( 2014 ) Psihologija obrazovanja , Zagreb