Professional Documents
Culture Documents
Godišnjak Prijelom v4
Godišnjak Prijelom v4
Izdavač:
Ogranak Matice hrvatske u Belom Manastiru
Za izdavača:
Petar Tokić
Glavni urednik:
dr. sc. Željko Predojević
Adresa uredništva:
Ogranak Matice hrvatske u Belom Manastiru
Trg slobode 16a, HR-31300 Beli Manastir
e-pošta: matica@omhbm.com
mrežna stranica: www.omhbm.hr
Lektura:
Zdenka Baković, prof.
Prijelom i tisak:
Grafika d.o.o. Osijek
Naklada:
300 primjeraka
Fotografija na koricama:
Mario Romulić & Dražen Stojčić
GODIŠNJAK
OGRANKA MATICE HRVATSKE U BELOM MANASTIRU
SVEZAK 15 (2018)
SADRŽAJ
Riječ urednika..................................................................................................... 7
KNJIŽEVNOST
Marijana Kuna - Odron vremena kao odron sjećanja.................................. 10
Ana-Marija Posavec - Hesseov Abraksas ...................................................... 22
OBLJETNICE
Gabriela Feher - Deset godina Belomanastirskog ansambla harmonika... 27
Deže Kučera - Kratka povijest Zajednici tehničke kulture Grada
Belog Manastira............................................................................................. 37
5
GODIŠNJAK 15/2019
Drage čitateljice,
dragi čitatelji,
pozdravljam vas u uvodnom dijelu okrugloga petnaestog broja ba-
ranjskoga Godišnjaka. U svakom broju koji sam do sada uređivao sam i
naglasio da je prvenstveni cilj ove publikacije skrbiti o Baranji i Baranjcu, o
identitetu naše regije, njegovanju tradicije, kulture i pisane riječi o Baranji ili
one koja je na neki način povezana s njom. S obzirom da se u vašim rukama
nalazi jubilarni petnaesti broj, za početak ću izdvojiti rad Kristine Kiš, više
knjižničarke zaposlene na Filozofskom fakultetu u Osijeku, koja je anali-
zirala sve dosadašnje radove objavljene u Godišnjaku prema predmetnom
području. Pozivajući se na njezino istraživanje uviđamo da su dosadašnji
radovi objavljeni u Godišnjaku u skladu s onim što smo si kao uredništvo i
postavili za cilj – pišemo uglavnom o Baranji i skrbimo o njezinu identitetu.
Iz broja u broj tema Baranje nam je najvažnija i ona će takvom i ostati. No,
već ovaj broj ukazuje nam na deficit humanističkih znanstvenih radova o
našoj regiji, što nećemo direktno kritizirati, jer nažalost, ova naša interna
kriza samo je projekcija opće krize humanistike u suvremenom društvu.
No, ona nas je potakla izabrati fotografiju za naslovnicu, koja je i ove godine
autorski uradak fotografskog dvojca Romulića i Stojčića. Riječ je o motivu
baranjskoga polja kojeg smo odabrali potaknuti petaračkim bećarcem što ga
je zapisala vrijedna ruka Stjepana Brdarića, jednog od najvrjednijih čuvara
baranjske tradicije:
7
GODIŠNJAK 15/2019
8
GODIŠNJAK 15/2019
Željko Predojević
9
GODIŠNJAK 15/2019
10
GODIŠNJAK 15/2019
11
GODIŠNJAK 15/2019
Uz lirski tekst zbirku prate i ilustracije, točnije njih pet, autora Ni-
kole Večenaj-Leportinova. Ilustracije su tematski vezane uz pjesme. Pri-
kazuju ruševnu kuću, staricu, ogoljeno drvo, đeram i drvo iz kojega tjera
mladica s plodovima. Kroz te ilustracije vjerno možemo interpretirati tre-
nutnu situaciju, stanje duha i pogled prema budućnosti subjekta u lirskim
pjesmama.
12
GODIŠNJAK 15/2019
13
GODIŠNJAK 15/2019
14
GODIŠNJAK 15/2019
dijela ulice. Donji dio sela se naziva Brodina. Lipa je mjerilo te granice, a
sada ju pjesnik naziva:
15
GODIŠNJAK 15/2019
16
GODIŠNJAK 15/2019
3. Uljezi sudbine
Svoj život i život baranjskih seljaka promatra kao roj pčela mira koje
su prisiljene postati rojevi stršljena rata. Iskustvo rata ih je naučilo braniti
17
GODIŠNJAK 15/2019
18
GODIŠNJAK 15/2019
19
GODIŠNJAK 15/2019
jenim nevoljama on pita Boga „zašto?“. Ovdje se već može vidjeti roditeljski
odgoj od malih nogu koji je usmjeren na učenje Crkve. U svojem djetinjstvu
čovjek mora naučiti nositi se sa svijetom i „dobrim jaganjcima i zločestim
vucima“.
Ljeto i mladost mu otvaraju nove svjetove i svjetonazore. Subjekti
traže ljubav, uživaju u ljetnim jutrima, mirisima ljeta, očekuje zaplete života,
svadbu. Želi sreću svima, nailazi na sretne i manje sretne ljude.
20
GODIŠNJAK 15/2019
u budućnost.
Davorin Taslidžić u svome pogovoru piše: „To su napose, pjesme
gdje u drhtaju stiha osjećamo gotovo prošla stoljeća, ali i vapaje obična čov-
jeka iz puka. Filaković svodi kao neke račune vlastitoga sudjelovanja u varl-
jivoj magiji života, gdje se tek čini kako je sve vjetar i nevera“.
Vješto pisanje i slaganje stihova rezultira varijacijama pjesničkih
slika i ritmova koje čitatelju nude poznate i nepoznate poruke i suosjećanje.
Poznavati i surađivati s našim pučkim piscem bila je izrazita avantura i čast.
LITERATURA:
21
GODIŠNJAK 15/2019
Hesseov Abraksas
Ana-Marija Posavec
ana.marija.posavec1@gmail.com
22
GODIŠNJAK 15/2019
23
GODIŠNJAK 15/2019
24
GODIŠNJAK 15/2019
pođa Eva ženska slika i prilika Demijanova, poznato lice naslikano u bunilu
meditacije te glavni akter njegovih mračnih erotskih snova, u druženjima
s neobičnim ljudima Emil ipak ponovno uspostavlja sigurnost nad samim
sobom, točnije – iznova upoznaje sebe, propituje osjećaj ljubavi i samo pos-
tojanje te proces izgradnje identiteta. Uskomešanost i nesigurnost javljaju
se pri Demijanovom odlasku na bojišnicu, ali i propitivanju raspada staroga
svijeta i rađanju novoga doba koje njegov prijatelj na rastanku najavljuje,
gotovo kao Abraksasovo evanđelje.
Problematika pomirenja dobra i zla, shvaćanje tih dviju krajnos-
ti u stvarnome svijetu izvan roditeljskoga doma, dubokoumni razgovori s
Demijanom koji rezultiraju propitivanjem zadanih (nametnutih) obitel-
jskih i društvenih vrijednosti, simbolika Abraksasa (boga i vraga u jednom
božanskom liku) i Kainova znaka, utjecaj C. G. Junga, čitanje Novalisa i Ni-
etzschea, individuacija kao središnji proces zbivanja, važnost osvještavanja
individualnosti u individue, potraga za samim sobom i dosezanje smisla
života, uporaba retoričkih stilskih figura, bogati opisi unutrašnjega stanja
Emila Sinclairea, preokupacija svjetskim i europskim strujanjima, rušenje
staroga da nikne novo i nemogućnost utjecaja na taj proces (osim sudjelo-
vanja u njemu) glavne su motivske odrednice Hesseova romana. Jasno se
iščitavaju mitološke predodžbe i arhetipska simbolika pod utjecajem pišče-
va iskustva sa psihoanalizom što otvara mogućnost šire psihoanalitičke in-
terpretacije teksta.
Iako se Hesseov roman Demian često podrobnije ne analizira na
drugim područjima, osim onog njemačkog govornog, važnost se toga pro-
zopisa, kao i njegova podrobnija analiza, ne smiju zanemariti i prepustiti
zaboravu. Pitanja koja roman otvara, iz perspektive mladoga čovjeka u po-
trazi za samim sobom i osvjetljavanju vlastitoga smislenoga životnoga puta,
svevremena su, uvijek aktualna i primjenjiva u bilo kojem razdoblju: „Kako
je čudno što sada struja svijeta neće više projuriti nekuda pored nas – što
sada prolazi jedanput kroz naša srca, što nas zovu pustolovine i divlje sudbe,
25
GODIŠNJAK 15/2019
i što će sada ili uskoro doći trenutak kada ćemo mi biti potrebni svijetu, kad
će on htjeti da se mijenja.“ (Hesse, 1985:152)
Mijena svijeta koji nas okružuje i svijeta koji je u nama samima uvi-
jek je u procesu međusobnoga prožimanja, upozorava Hesse kroz Sinclairea
i Demijana. Slobodno nam je postaviti pitanje jesmo li u suvremenom, post-
modernističkom ubrzanom svijetu, zaboravili na proces zaranjanja u psi-
hološke vlastite mutne vode i jesmo li se spremni iznova roditi, učiti o sebi
kroz sebe? Čini se da ne bi bilo pogrešno proanalizirati Hesseova Demijana
i kroz književno-didaktičku prizmu.
LITERATURA:
Sørensen, Bengt Algot. Geschichte der deutschen Literatur Band II Vom 19.
Jahrhundert bis zur Gegenwart, 1997., Verlag C. H. Beck, München
26
GODIŠNJAK 15/2019
27
GODIŠNJAK 15/2019
28
GODIŠNJAK 15/2019
29
GODIŠNJAK 15/2019
30
GODIŠNJAK 15/2019
1. Sarabande – G. F. Haendel
2. Air iz Suite br.3 – J. S. Bach
3. Mala noćna muzika – W. A. Mozart
Allegro
Romance
Menuetto
4. Ave Maria – J. S. Bach, Gounod, Johnstone
5. Ave Maria, (Tanti anni prima) – A. Piazzolla
6. Ave Maria – F. Schubert
31
GODIŠNJAK 15/2019
32
GODIŠNJAK 15/2019
33
GODIŠNJAK 15/2019
34
GODIŠNJAK 15/2019
Pored ovih koncerata koje sam prethodno navela, bilo je još neko-
liko kratkih nastupa. Nastupi uoči Božića u Centru za mlade, nastupi na
godišnjim skupštinama Matice hrvatske, na pojedinim koncertima Umjet-
ničke škole, gostovanje u Osijeku povodom godišnje skupštine Društva ar-
hitekata Grada Osijeka, samo su neki od kraćih nastupa ansambla.
35
GODIŠNJAK 15/2019
36
GODIŠNJAK 15/2019
37
GODIŠNJAK 15/2019
38
GODIŠNJAK 15/2019
39
GODIŠNJAK 15/2019
40
GODIŠNJAK 15/2019
41
GODIŠNJAK 15/2019
Uvod i metodologija
42
GODIŠNJAK 15/2019
43
GODIŠNJAK 15/2019
44
GODIŠNJAK 15/2019
45
GODIŠNJAK 15/2019
Zaključak
Zaključno možemo reći da je prema statističkoj analizi radova ob-
javljenih u Godišnjaku Ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru raz-
vidno da su prema vrsti najzastupljeniji radovi informativnog karaktera o
događanjima i obljetnicama u regiji. Kada govorimo o kategorizaciji rado-
va prema temi, uočava se da su one uglavnom društveno-humanističkoga
karaktera te da u užem smislu tematiziraju Baranju što je i u skladu s ciljem
publikacije.
Bibliografije
Renata Mikloš, Baranjska bibliografija, br. 1, str. 25-32
Vladimir Geiger, Hrvatska Baranja u podunavskošvapskoj historiografiji i
publicistici / Prilog baranjskoj bibliografiji, br. 2, str. 131-137
Edo Jurić, Bibliografija Godišnjaka, br. 10, str. 26-40
In memoriam
Delimir Rešicki, Boris Salamaha (in memoriam), br. 3, str. 220-222
Stjepan Krčmar, Jozsef Mikuska (in memoriam), br. 3, str. 223-224
Julijana Vladetić, Antun Bubalović (in memoriam), br. 4, str. 9-10
Željko Mumlek, Ivan Košak (in memoriam), br. 5, str. 182-183
Ivan Pašić, prof., br. 11, str. 201-202
Stjepan Sršan, prof. dr. sc., br. 11, str. 203-205
Dr.sc. Ive Mažuran, br. 13, str. 104-108
Jelka Mihaljev, br. 13, str. 109-112
Goran Rem, U sjećanje na Darka Vargu, br. 14, str. 84-87
46
GODIŠNJAK 15/2019
Intervjui
Igor Gajin, Milovan Tatarin (intervju), br. 1, str. 33-41
Jelena Mijatov, Jelka Mihaljev – istinska čuvarica ljepote i bogatstva baran-
jskog veza (intervju), br. 1, str. 93-98
Vera Jurić, Baranja je moje drugo rođenje – Boris Salamaha (intervju), br.
1, str. 123-126
Željka Bertić, Mario Romulić (intervju), br. 1, str. 135-140
Delimir Rešicki, Kata Mijatović - Što je u životu zaista važno, a što ne?
(intervju), br. 2, str. 35-41
Julijana Vladetić, Daniel Astaloš - Lončarstvo je dio naše baštine (interv-
ju), br. 2, str. 163-168
Delimir Rešicki, Nama je i danas potreban cijeli dan za odlazak u Zagreb
(razgovor sa Stjepanom Tomašom), br. 3, str. 194-204
Delimir Rešicki, Mirko Hunjadi – jedna od stožernih osobnosti baranjske i
uopće zavičajne scene (intervju), br. 4, str. 50-62
Julijana Vladetić, Davorin Bubalović – Danas imamo lijep i uredan grad s
raznolikim sadržajima (intervju), br. 5, str. 28-32
Vera Jurić, Razgovor s Anom-Marijom Posavec (intervju), br. 5, str. 154-
157
Jelena Blašković, Fotomonografija Općine Darda – razgovor s autorom
Sašom Alilovićem (intervju), br. 9, str. 148-152
Mario Stošić, Razgovor s Katom Mijatović, br. 11, str. 81-87
Petar Tokić, Razgovor s M. Romulićem i D. Stojčićem, br. 11, str. 88-93
47
GODIŠNJAK 15/2019
48
GODIŠNJAK 15/2019
Kratke priče
Stjepan Tomaš, Razgovori s obraćenikom, br. 3, str. 172-193
Eva Kompanović, Luka, br, 4, str. 208-212
Mandica Horvat, Dvije priče, br. 8, str. 246-251
Eva Kompanović-Gundrum, Crijep, br. 9, str. 145-147
Eva Kompanović-Gundrum, Priče, br. 10, str. 150-156
Krunoslav Mijatov, Nova školska godina, br. 12, str. 258-262
Ana Marija Posavec, Andreas, br. 13, str. 113-127
Ivan N. Svečnjak, Ispovijest ranoranioca, Baranjski Hiperion, br. 13, str.
137-149
Ivan N. Svečnjak, Razmišljanja pod čempresom, br. 14, str. 88-96
49
GODIŠNJAK 15/2019
50
GODIŠNJAK 15/2019
141.72 Feminizam
Milovan Tatarin, Što žene žele ili ponešto o feminizmu dvadesetih godina
prošloga stoljeća, br. 4, str. 125-165
51
GODIŠNJAK 15/2019
52
GODIŠNJAK 15/2019
37 Obrazovanje. Pedagogija
Ljiljana Tokić, Kratka povijest predškolskog odgoja i obrazovanja u Baran-
ji, br. 11, str. 156-163
Zdenka Baković, Škola i zajednica, br. 11, str. 164-173
53
GODIŠNJAK 15/2019
39 Običaji
Marija Keler, Baranjska nošnja i običaji, br. 1, str. 99-102
Marijana Kuna, Petaračke buše, br. 5, str. 68-81
Laura Blagus, Tradicija i suvremenost, br. 6, str. 46-50
Ivica Getto, Gatori, br. 8, str. 166-169
Krunoslav Mijatov, Od sjemena do platna, br. 8, str. 170-180
Eva Čeliković, Krunica, br. 8, str. 185-187
Jelena Vukelić, Dobri duh Međimurja, br. 8, str. 188-192
Marijana Kuna, Molitvenici koji su se koristili u Baranjskom Petrovom
Selu krajem 19. i početkom 20. Stoljeća, br. 11, str. 12-31
Timea Bockovac, Rukopisne molitve iz Semartina i njihova leksička obil-
ježja, br. 11, str. 32-49
Željko Predojević, U Baranji sve može! O tradicijskoj ojkonimiji u južnoj
Baranji, br. 11, str. 50-68
394.46 Obljetnice
Vlastimir Kusik, Tri desetljeća Baranjske umjetničke kolonije 1975.- 2005.
/ sazivi, sudionici, izložbe, br. 2, str. 13-33
Deže Kučera, Foto-kino klub „Baranja-film“, br. 3, str. 138-140
Slavica Moslavac, Pedeset godina Muzeja Moslavine, br. 7, str. 107-112
Ivica Getto, Obilježena 20. obljetnica 135. baranjske brigade, br. 8, str. 54-
55
Sahide Kučera, 30 godina Foto-kino kluba „Baranja-film“ Beli Manastir, br.
8, str. 196-199
Dvadeset godina Hrvatskog radija Baranja, 1992.-2012., br. 9, str. 153-157
Julijana Vladetić, Deset godina Ogranka Matice hrvatske u Belom Ma-
nastiru, br. 10, str. 15-18
Franjo Kuna, Deset godina Ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru,
br. 10, str. 19-25
Vjekoslav Sučić, Mirela Kotromanović, Obljetnice u našoj zajednici, br. 11,
54
GODIŠNJAK 15/2019
str. 193-200
Davorin Taslidžić, Ususret obljetnici mohačke pogibelji (1526 – 2016), br.
12, str. 46-76
591.5 Ekologija
Stipan Kovačić, Zašto nestaju pčele?, br. 11, str. 94-141
Daška Osonjački, Prilog poznavanju vremenskih i klimatskih obilježja
Baranje, br. 11, str. 142-155
7 Umjetnost
Ana -Marija Koljanin, Recentna umjetnička produkcija na prostoru Baran-
je, br. 1, str. 109-122
Ana -Marija Koljanin, Baranjska umjetnička kolonija 2005. godine, br. 2,
str. 42-45
Ana -Marija Koljanin, Baranjska umjetnička kolonija 2006. – Svemir u
Baranji, br. 3, str. 141-153
Ana-Marija Koljanin, Baranjska umjetnička kolonija 2007., br. 4, str. 166-
169
Milica Lukić, Poruka iz zauvijek ili Priča o Plavom Jahaču, br. 4, str. 170-
194
Goran Kujundžić, Dekorativna forma u slikarstvu 20. stoljeća, br. 11, str.
69-80
81 Lingvistika
Kristina Peternai Andrić, O jezičnim igrama i etici u Wittgensteina, br. 6,
str. 78-94
Damir Barbarić, Značenje materinskog jezika, br. 14, str. 14-27
Mária Stanková, Oblik jezika medija u 2018. godini, br. 14, str. 28-40
55
GODIŠNJAK 15/2019
Julijana Vladetić i Josip Ivičin, Riječi oteti zaboravu, br. 6, str. 55-58
Josip Ivičin Čola i Matija Sičajmov, Riječi oteti zaboravu (iz šokačkog gov-
ora sela Duboševica), br. 7, str. 72-76
Milan Blašković, Luč – zaustavljeno vrijeme ili govor prošlosti, br. 8, str.
151-165
82 Književnost
Borko Baraban, Poezija Delimira Rešickog, br. 1, str. 141-143
Dubravka Brunčić, Rešickijeva Baranja, br. 1, str. 145-148
Dubravka Brunčić, Baranja Saše Benčeka, br. 2, str. 169-174
Stanislav Marijanović, Hrvatsko-mađarski protestantizam za turske vlada-
vine, br. 3, str. 11-33
Imre Bori, Iz najranije književne povijesti u Baranji, br. 3, str. 34-47
Stanko Andrić, Baranjski promicatelj reformacije Emerik Zigerius, br. 3,
str. 48-76
Krešimir Šimić, O Vetranovićevu Abramovom posvetilištu i Suzani čistoj,
br. 5, str. 82-110
Mirko Hunjadi, Čudesne knjige o čudovištima – skica za portret slikara,
grafičara, pisca Stanislava Marijanovića, br. 6, str. 158-166
Marko Ek i Tina Varga Oswald, Nádasev doprinos „retorici postmoderne“
u romanu Divna povijest fotografije, br. 7, str. 77-99
Ana-Marija Posavec, Prikaz slavonskog plemstva kod Rode Rode, br. 10,
str. 115-149
Ana-Marija Posavec - Mit ratnog iskustva i strategije pamćenja u romanu
Ivana Slonje Šveda „Ne pucaj prvi“, br. 12, str. 152-187
Maja Sambolec Brdarić, Pjesništvo Stjepana Brdarić, br. 12, str. 188-216
Gabriela Feher, Oj, Baranjo lipa i bogata, br. 12, str. 217-234
Ana-Marija Posavec, Rasap obitelji i pojedinca u romanu Ive Kozarčanina
„Sam čovjek“, br. 13, str. 87-95
56
GODIŠNJAK 15/2019
902 Arheologija
Ivica Getto, Baranja, veliko arheološko nalazište, br. 11, str. 26-30
Jacqueline Balen, Ana Đukić, Anita Dugonjić, Marin Mađerić, Položaj
Jauhov salaš u Novom Čemincu, br. 12, str. 12-25
94 Povijest
Stanko Andrić, Srednjovjekovna plemićka obitelj Hercega Sečujskih, br. 1,
str. 43-50
Denis Detling, Prilog proučavanju društveno-ekonomskih prilika u nekim
naseljima Beljskog vlastelinstva oko 1785., br. 1, str. 67-85
Davorin Taslidžić, Stupovi opstojnosti – putovi i raskrižja (prometna i
komunikacijska infrastruktura u Baranji nakon Drugog svjetskog rata), br.
1, str. 87-92
Stanko Andrić, Benediktinski samostan svetog Mihovila u Belom Manasti-
ru, br. 2, str. 47-89
Sándor Pápa, Srpska okupacija Baranje od 1918. do 1921., br. 2, str. 92-130
Zlata Živaković-Kerže, Počeci sporta u Baranji (1924.-1933.), br. 2, str.
138-161
Sándor Pápa, Srpska okupacija Baranje od 1918. do 1921. (drugi dio), br. 3,
str. 77-117
Sándor Pápa, Srpska okupacija Baranje od 1918. do 1921. (treći dio), br. 4,
str. 77-124
Dubravka Božić Bogović i Iva Matić, Naselja i stanovništvo Darđanskog
vlastelinstva na temelju popis kotara Branjin Vrh iz 1785. godine, br. 6, str.
62-77
Dubravka Božić Bogović i Eldina Lovaš, Osobna imena stanovništva nasel-
ja Petlovac i Vardarac potkraj 18. stoljeća, br. 8, str. 133-150
Davorin Taslidžić, Srednjovjekovna prošlost = srednjoeuropska
budućnost!, br. 9, str. 7-21
Mario Jager, Belje između dva svjetska rata, br. 9, str. 22-27
Vlatko Franjin, Domagoj Juratovac, Danica Bukna, Kratak pregled baran-
jske periodike, br. 9, str. 74-92
57
GODIŠNJAK 15/2019
58
GODIŠNJAK 15/2019
59
GODIŠNJAK 15/2019
60
GODIŠNJAK 15/2019
61
GODIŠNJAK 15/2019
što mu (tada) novi izborni zakon ne bi dopustio. Naime, Beli Manastir, kao
grad u kojem živi više od 10.000 stanovnika, mora(o) je imati gradonačelni-
ka profesionalca, a dr. Bubalović je posljednjih godina tu dužnost obavljao
volonterski.
62
GODIŠNJAK 15/2019
63
GODIŠNJAK 15/2019
64
GODIŠNJAK 15/2019
65
GODIŠNJAK 15/2019
66
GODIŠNJAK 15/2019
67
GODIŠNJAK 15/2019
rani prostorni uvjeti za dvije vrtićke dobno mješovite skupine, uređeni pros-
tori za rad udruga civilnog društva, mjesnog odbora i održavanje kulturnih
manifestacija te uređena senzorna soba. U sklopu projekta osim same zgrade
uređeno je dječje multifunkcionalno igralište te pomoćna građevina (nat-
kriveno spremište). Namjena poslovnih prostora u prizemlju uličnog dije-
68
GODIŠNJAK 15/2019
69
GODIŠNJAK 15/2019
70
GODIŠNJAK 15/2019
71
GODIŠNJAK 15/2019
Projekt Bike&Boat
Ana Rebrina
a.rebrina@beli-manastir.hr
72
GODIŠNJAK 15/2019
73
GODIŠNJAK 15/2019
Projekt „Bike & Boat“ ukupne vrijednosti 1,1 milijun eura započeo
je s provedbom 1. rujna 2017. godine, a trajao je do 30. travnja 2019. go-
dine. Od ukupnog iznosa, na belomanastirski dio projekta odnosilo se cca
476 tisuća eura, odnosno 3,5 milijuna kuna koje su utrošene na izgradnju
biciklističke staze na Osječkoj ulici, od župne crkve sv. Martina prema juž-
nom izlazu iz grada prema Osijeku pa sve do ulaza na beljsku vinsku cestu,
u dužini od 3,3 kilometra. Projekt staze osmislila je tvrtka Rencon d.o.o. iz
Osijeka koja je ujedno bila i nadzor izvođenja radova. Radove je izvodila
tvrtka Vuka d.d. iz Osijeka, a koji su završeni krajem 2018. godine. Staza je
dobila uporabnu dozvolu u veljači 2019. godine.
74
GODIŠNJAK 15/2019
75
GODIŠNJAK 15/2019
76
GODIŠNJAK 15/2019
77
GODIŠNJAK 15/2019
78
GODIŠNJAK 15/2019
79
GODIŠNJAK 15/2019
Obavijest suradnicima
Rukopise i priloge za Godišnjak br. 16/2019 primamo do 15. rujna
2020. godine.
Članci koji pristignu nakon isteka roka biti će uvršteni, ukoliko za-
dovoljavaju kriterije, u sljedeći broj.
www.omhbm.hr
Uredništvo
80