GODIŠNJAK

OGRANKA MATICE HRVATSKE U BELOM MANASTIRU

15/2018.
 GODIŠNJAK
Ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru
br. 15/2018

Izdavač:
Ogranak Matice hrvatske u Belom Manastiru

Za izdavača:
Petar Tokić

Glavni urednik:
dr. sc. Željko Predojević

Adresa uredništva:
Ogranak Matice hrvatske u Belom Manastiru
Trg slobode 16a, HR-31300 Beli Manastir
e-pošta: matica@omhbm.com
mrežna stranica: www.omhbm.hr

Lektura:
Zdenka Baković, prof.

Prijelom i tisak:
Grafika d.o.o. Osijek

Naklada:
300 primjeraka

Cijena ovom broju:

40 kn

Fotografija na koricama:
Mario Romulić & Dražen Stojčić

U financiranju ovog broja Godišnjaka sudjelovali:

Osječko-baranjska županija
Grad Beli Manastir
UDK 908 ISSN 1845-044X

GODIŠNJAK
OGRANKA MATICE HRVATSKE U BELOM MANASTIRU

SVEZAK 15 (2018)

Ogranak Matice hrvatske

u Belom Manastiru

Beli Manastir, 2019.

 GODIŠNJAK 15/2019

SADRŽAJ

Riječ urednika..................................................................................................... 7

KNJIŽEVNOST
Marijana Kuna - Odron vremena kao odron sjećanja.................................. 10
Ana-Marija Posavec - Hesseov Abraksas ...................................................... 22

OBLJETNICE
Gabriela Feher - Deset godina Belomanastirskog ansambla harmonika... 27
Deže Kučera - Kratka povijest Zajednici tehničke kulture Grada
Belog Manastira............................................................................................. 37

OBLJETNICE, RECENZIJE, ANALIZE

Kristina Kiš - Analiza radova po predmetnom području objavljenih u
Godišnjaku Ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru..................... 42
Ivica Getto - Gradonačelnici Grada Belog Manastira.................................. 60
Ana Rebrina - Uređenje doma Branjin Vrh................................................... 65
Ana Rebrina - Projekt Bike&Boat................................................................... 72
Petar Tokić - O radu Ogranka u 2018. godini............................................... 76

5
 GODIŠNJAK 15/2019

Drage čitateljice,
dragi čitatelji,

pozdravljam vas u uvodnom dijelu okrugloga petnaestog broja ba-
ranjskoga Godišnjaka. U svakom broju koji sam do sada uređivao sam i
naglasio da je prvenstveni cilj ove publikacije skrbiti o Baranji i Baranjcu, o
identitetu naše regije, njegovanju tradicije, kulture i pisane riječi o Baranji ili
one koja je na neki način povezana s njom. S obzirom da se u vašim rukama
nalazi jubilarni petnaesti broj, za početak ću izdvojiti rad Kristine Kiš, više
knjižničarke zaposlene na Filozofskom fakultetu u Osijeku, koja je anali-
zirala sve dosadašnje radove objavljene u Godišnjaku prema predmetnom
području. Pozivajući se na njezino istraživanje uviđamo da su dosadašnji
radovi objavljeni u Godišnjaku u skladu s onim što smo si kao uredništvo i
postavili za cilj – pišemo uglavnom o Baranji i skrbimo o njezinu identitetu.
Iz broja u broj tema Baranje nam je najvažnija i ona će takvom i ostati. No,
već ovaj broj ukazuje nam na deficit humanističkih znanstvenih radova o
našoj regiji, što nećemo direktno kritizirati, jer nažalost, ova naša interna
kriza samo je projekcija opće krize humanistike u suvremenom društvu.
No, ona nas je potakla izabrati fotografiju za naslovnicu, koja je i ove godine
autorski uradak fotografskog dvojca Romulića i Stojčića. Riječ je o motivu
baranjskoga polja kojeg smo odabrali potaknuti petaračkim bećarcem što ga
je zapisala vrijedna ruka Stjepana Brdarića, jednog od najvrjednijih čuvara
baranjske tradicije:

7
GODIŠNJAK 15/2019

‘Ko se brine da zemlju ugari,

Tog će biti i puni amabri!

Odabrana fotografija simbolizira nadu u buduću plodniju produk-

ciju Godišnjaka, baš kao što i baranjsko polje nikada nije iznevjerilo Baran-
jca ako je bio vrijedan.

Osvrnimo se i na ostale nam pristigle radove za ovogodišnji broj.

Marijana Kuna, knjižničarka mentorica i profesorica hrvatskoga jezika,
koja osim što je naša vjerna suradnica, vjerna je i knjizi, te u ovom broju
donosi stilističku analizu zbirke pjesama Matije Filakovića Prognano selo
koju promatra metodom kulturnoga pamćenja kao ratno pismo devedese-
tih godina koje tematizira iskustvo progonstva. Druga vjerna nam surad-
nica, Ana-Marija Posavec, književnica i doktorandica na Poslijediploms-
kom doktorskom studiju Književnost i kulturni identitet na Filozofskom
fakultetu u Osijeku, u ovom broju donosi prikaz romana Hermanna Hessea
Demian (1919.). Iako je roman izdan prije stotinu godina, kako sama autor-
ica prikaza kaže: „pitanja koja roman otvara, iz perspektive mladoga čovjeka
u potrazi za samim sobom i osvjetljavanju vlastitoga smislenoga životnoga
puta, svevremena su, uvijek aktualna i primjenjiva u bilo kojem razdoblju“.
Ivica Getto, naš vjerni suradnik od 2007. godine, ovoga puta daje pregled
političke kampanje za mjesta gradonačelnika jedinoga nam baranjskoga
grada Beloga Manastira od njegova osnutka do posljednjih političkih izbo-
ra iz 2017. godine. Jovan Nedić, u svom drugom tekstu za Godišnjak, piše
o tradicijskoj kulturi baranjskih Šokaca kao temi radova samoukog belo-
manastirskog slikara Milana Dvornića. Gabriela Feher, mag. mus. mentor,
također u svom drugom tekstu za naš Godišnjak, donosi osvrt na deseto-
godišnje muziciranje Belomanastirskog ansambla harmonika od njegova
osnutka 2008. godine. Deže Kučera, također u svom drugom tekstu za Go-
dišnjak, ukratko prenosi kratku povijest Zajednice tehničke kulture u Belom
Manastiru. Naša nova suradnica, Ana Rebrina, u dva kratka teksta izvješta-

8
 GODIŠNJAK 15/2019

va o napretku europskih projekata na području naše regije. Riječ je o obnovi

društvenoga doma u Branjinom Vrhu i provedbi projekta „Bike & Boat“
između Grada Belog Manastira i Grada Mohača. Petar Tokić, predsjednik
našeg Ogranka, koji je ujedno i član Glavnog odbora Matice hrvatske, na
što smo ponosni jer nam to govori da je naš rad prepoznat i od samog vrha
Matice, i u ovom broju donosi izvješće o radu našega Ogranka.

Željko Predojević

9
GODIŠNJAK 15/2019

Odron vremena kao odron sjećanja

Marijana Kuna
marijanakuna@gmail.com

SAŽETAK: Tekst pokazuje kako je Matija Filaković na svoj način odgovarao na

ratna zbivanja kroz ratno „pismo“ koje mu je davalo snagu pobune, kao i za izrican-
je svoje srdžbe zbog ukradenih mirnih dana koje bi provodio u hladu lipe i svoje
seoske stečevine. Biti tako blizu svoje Baranje, a ne moći kročiti na njeno tlo, tjera
pjesnika na ponovno prizivanje detalja kroz svoj tekst kako bi joj bio bliže. U svojoj
drugoj zbirci pjesama on je vidno drugog raspoloženja i vraća se u mirnu svakod-
nevicu. Zapaža motive koji ga opijaju i bacaju visoko u sfere traženja nečega novog
u sasvim običnom. Obje zbirke splet su uspomena koje izriču stanje subjekta kojega
nosi tijelo vremena.

Držeći u rukama monografiju „Slavonsko ratno pismo“ Gorana

Rema lako se da uočiti da je bogato stvaralaštvo nastalo u ratnim uvjetima.
To ratno pismo je odgovor pisma na rat. Ratni korpus u monografiji pomaže
pri proučavanju kulture, umjetnosti i masovnih medija. Kroz Domovinski
rat kultura je izravno i programski napadnuta, a kao takva je morala dati
svoje odgovore.

10
 GODIŠNJAK 15/2019

Pojedinci su svoje viđenje stvari zapisivali, vodili dnevnike, bilježi-

li sjećanja i tako postali čuvari toga vremena. Izbačeni iz svojih ustaljenih
života i zavičaja, ubačeni u neka druga mjesta i zajednice oni pokušavaju
pronaći sebe. Biti prisiljen biti s nekim drugim ljudima, u nekim drugim
životnim uvjetima, a ostati svoj, sebi i Bogu vjeran, jedino su bogatstvo koje
su neki sa sobom ponijeli. Pojedinac ne želi prihvatiti stanje koje je trenut-
no kao neko koje će potrajati, nego priželjkuje kraj životarenja i povratak
na svoja ognjišta i u svoju ravnicu. Lutanje mu daje nove spoznaje, nova
poznanstva koja su ga obogatila, ali on ostaje sam u svojoj melankoliji i
pokušava stati, pogledati, razumjeti kako je do rata došlo, što je sve ostalo
i kamo se ide. Vrlo važno pitanje toga vremena je: koliko će čekanje traja-
ti? Bilježenje svega doživljenog uvelike ovisi o autorskoj sposobnosti i sen-
zibilnosti pojedinca. Ukoliko je pisao bilješke, crtice iz proživljenog dana
pridonosio je činu kulture koji je u ratnom vremenu bio potreban, a kroz
pisanje osvijestio je svoje vrijeme i dao mu smisao.

„Brojni su autori iz posve izvaninstitucijskih i posve privatnih, os-

obnih razloga krenuli prema oblicima o kojima visoka kultura ponajviše
skrbi, prema oblicima umjetnosti. Velik je broj autora u tome pokretu prema
oblicima umjetnosti naprosto ispisao svoj osjetljivi i dokumentarno dragoc-
jeni dnevnik koji često pamti brojne faktografske slike, događaje, likove itd.
Dakle, velik je broj autora svojim zapisima ostao u polju pisma kulture tek
formalno prizivajući iskustvo umjetničkog djela. U tim se radovima pojavio,
utjelovio refleks suvremenog individualizma kao osviještene konstelacije,
osviještene u smjeru savjesti, odnosno s temeljnim kritičkim stavom spram
globalne ravnodušnosti zapadne postmoderne“ (Sablić-Tomić i Rem 2003:
377). Biti sam sa svojim mislima, a znati da takve misli imaju svi prognani
s ognjišta, pojedinac pokušava kriknuti u svijet i slušati odjek svojih riječi
koje nalaze potvrdu u osluškivanju mnogih koji nemaju smisao pretočiti ih
u vlastiti krik, nego samo životariti s iščekivanjem.

11
GODIŠNJAK 15/2019

Prognano selo (iskonska poetska otjelovljenja)

Lirske pjesme M. Filakovića u zbirci Prognano selo promatrat ćemo
kao govornu tvorevinu, kao pisane poruke nastale od prosinca 1991. do
svibnja 1997. godine. Svakoj pjesmi on dodaje datum i tako one postaju do-
kument pojedinca i dokument vremena. Zbirka se sastoji od 73 pjesme koje
formulira prema inspiraciji, bez nekog zadanog, određenog stila pisanja.
Pjesme se razlikuju formom. Pri pisanju četverostiha pazi na rime, a pri ni-
zanju stihova u većem lirskom obliku, dobiva na dinamičnosti izreka i poru-
ka gdje je vidljiv stil koji se očituje kroz opise meteža, tjeskobe, straha, ali i
veličanja istine, slobode i Božjeg plana. On kroz stihove stimulira primatelje
svojih poruka na suosjećanje, prisjećanje, nezaborav proživljenoga. Cijela
zbirka može se promatrati i metodom kulturnoga pamćenja (usp. Assmann
2005; 2006). Uz dokumentarističku povijest Domovinskog rata i iskustva
progonstva, pjesme nastale u tom razdoblju, koje tematsko-motivskim ok-
virom prate navedenu temu, mogu se promatrati kao figure sjećanja kolek-
tivnog pamćenja prognanih o progonstvu. Figure sjećanja odnose se na
određeni prostor i vrijeme, na određenu grupu i njezin identitet te se mogu
rekonstruirati, što znači da “memorija ne zadržava prošlost kao takvu nego
samo ono što je od nje ostalo”, dakle ono što je grupa u stanju zapamtiti ili
jednostavno ono čega se želi prisjećati (usp. Assmann 2005: 44-49; 2006:
54, Preljević 2001: 319). Pjesme ispisane u zbirci M. Filakovića pridonose
boljem razumijevanju iskustva progonstva.

Uz lirski tekst zbirku prate i ilustracije, točnije njih pet, autora Ni-
kole Večenaj-Leportinova. Ilustracije su tematski vezane uz pjesme. Pri-
kazuju ruševnu kuću, staricu, ogoljeno drvo, đeram i drvo iz kojega tjera
mladica s plodovima. Kroz te ilustracije vjerno možemo interpretirati tre-
nutnu situaciju, stanje duha i pogled prema budućnosti subjekta u lirskim
pjesmama.

12
 GODIŠNJAK 15/2019

1. Baranja kao tema – Baranja kao motiv

Riječi M. Filakovića jednostavno su pretočene u stihove koji veliča-

ju svoju grudu, svoje selo, svoj dom i sl. Svjestan je tjeskobnog vremena u
kojemu živi. Baranja je u njegovim pjesmama okosnica svega što je lijepo,
dobro, ali sada je ona ranjena. U svojoj prvoj pjesmi „Baranjo!“ u zbirci
„Prognano selo“ on već samim naslovom izražava svoj usklik prizivom svoje
rodne grude. On personificira Baranju:

„Ljepotice naša, ptico zlatnih krila,

Božju i ljudsku pravdu svima si nudila.“

Iskazuje poštovanje i divljenje pišući zamjenice velikim početnim

slovom:

„Po Tebi mila

sad ledeni vjetrovi viju,
djevičanska bjelina krije Ti oči,
plačemo s tobom,
umorno Ti ljubimo čelo,…“.

Odnos „ljepotice“ i zlotvora je metaforički ustrojen kao odnos ma-

jke Baranje i djeteta koje je primilo blagodati iz njedara majke, a uzvratilo
poniženjem, prijevarom, sijanjem zlog sjemena.

U pjesmi „Sanjam te“ položaj subjekta u tekstu je takav da izražava

svoju čežnju za povratkom i iako se ne govori jasno da se radi o Baranji, pa
se može okarakterizirati kao ljubavna pjesma, ipak je domoljubna.

U pjesmi „Prognano selo“ on je u mislima u svome pustome selu.

Selo je tiho, bez ljudi, bez ikakve buke, bez pasa, bez zvona sa zvonika.

13
GODIŠNJAK 15/2019

„Evo žene u crnini,

u očima tuga skrita.
Obitelj je u tuđini,
suludo se selom skita.“

Osjećaji tuge, samoće, jada i nerazumijevanja protežu se cijelom

pjesmom. Dvije djevojčice traže odgovore od svoga djeda za novonastalu
situaciju. Žele razumjeti što se zbiva i što on kao star i mudar misli kakav će
one imati život, kakva im je sudbina. U ovome dijelu pjesme dijalog djeda
i djevojčica može se tumačiti kao metafora za prošlost (djed) i budućnost
(djevojčice). Starac kao pravi mudrac vidi spas u svojoj „samobitnosti“, u
vjeri u Boga i u spokojnom životu u svome zavičaju. Ove dvije pjesme su
posebno emotivne jer su nastale u prosincu 1991. godine kada je progonst-
vo bilo još svježa rana i kada se nadalo da će brzo završiti.

Drava mu je također motiv za pisanje. Nekada kao spona između

Baranje i Slavonije, a sada granica preko koje se ne smije prijeći. Subjekt u
njegovim pjesmama Dravu smatra svojom, pa mu i vojarna na Dravi postaje
zamjenom za buku i živost njegovoga sela. Ipak, smatra važnim taj ratom
sljubljeni zagrljaj i zajednički put prema izlazu iz mraka:

„Baranja se Slavonijom kiti,

…
Baranjom se kiti Slavonija“

Tuga mu je stalni pratitelj. Poistovjećuje ju s koncem u klupku ko-

jemu mora doći kraj, ako ne kao doživljeni , onda kao vlastiti kraj sudbine
– smrt. Subjekt u pjesmama želi biti ptica, slobodno se kretati i Baranju po-
hoditi. Želi vidjeti baranjsku lipu, osjetiti njen opojni miris, a to i doživljava
u svibnju 1997. pri povratku u svoje selo. Lipa je obilježje pjesnikovog doma.
Korijeni su joj toliko jaki da su u stvarnosti podigli betonske ploče. Lipa je
posađena na polovini Glavne ulice i ona je granica između srednjeg i donjeg

14
 GODIŠNJAK 15/2019

dijela ulice. Donji dio sela se naziva Brodina. Lipa je mjerilo te granice, a
sada ju pjesnik naziva:

„Lipo života – željo dosanjana.“

Posebnu zahvalnost i čast iskazuje hrvatskim braniteljima koji su

darovali svoju hrabrosti pa i sam život. Suosjeća s onima koji su preživjeli
ratne strahote i koji se teško mogu riješiti misli o svojoj posljednjoj borbi.

Za pjesmu „Hrvatska u kamenu“ je napisao da je pjevna pjesma.

Napisana je u stilu budnice, apela, poziva na ponos hrvatskoga naroda. Ona
je ritmična i napisana abab rimom. Kao što je ponosan kamen i pleter naše-
ga roda takav treba biti i Hrvat i duša hrvatska.

U svome pasivnom životu subjekt u pjesmama životari, ali i doživl-

java splet okolnosti u kojoj je i sam pojedinac akter i mora se nositi s din-
amičnim događajima, osjećajem napada panike, tjeskobe. Tako on pronala-
zi rješenja kako bi došao do svoga pijanog mira. To je samo privid kratkoga
vijeka kako bi njegova zbilja zrcalila drugačije. Vraćanje u zbilju vraća ga
pred vrata Crvenoga Križa i Caritasa, gdje je u mnoštvu sebi sličnih. On
se vraća u privremeni topli dom, a žudi za svojim hladnim domom koji će
svoju toplinu dobiti tek pri povratku.

Dezorijentiranost promjenom raskrižja života temeljno je
raspoloženje koje proživljava lirski subjekt. On zna koji mu je cilj, da je put
trnovit, ali ostvariv. Kroz silinu izraza i jake simbole on brani riječima - jer
ne može tjelesno - ono što je njegovo. Osjeća beznađe jer je njegova uloga u
svijetu biti seljak koji živi od svoga rada i svojih usjeva. Ukoliko to ne može
ostvariti, on iščekuje smrt. Traga za izgubljenim poljima, razdiran od un-
utrašnjih krikova, vegetira bez svoga korijena, bez svoje njive.

15
GODIŠNJAK 15/2019

2. Bog kao utjeha

Kod velikih tragedija, ratova, nesreća ljudi imaju potrebu upućivati

molitve Bogu za spas, utjehu, za spokoj jer se mali čovjek može samo moliti i
uzdati u Boga. M. Filaković je odgajan u vjeri kao što je to tradicijski vezano
uz baranjsko šokačko selo. On u svojim pjesmama vodi dijalog s Bogom, s
kojim je u posebnom dubokom metafizičkom odnosu (Prognanikova Nova
1992. godina!).

Subjekti u tekstu traže sigurnost, progovaraju iz ja-perspektive

duhovnosti koja je u njemu ukorijenjena. On ima blizak odnos s Bogom,
postavlja mu pitanja i traži odgovore o svrsi patnje, ali pokazuje čvrstu vjeru
u pobjedu dobra.
„Molimo se, Bog će dati!“
(Prognano selo, str. 13)

„Istinom se Bog zaziva,

u pravdi je naša snaga,
živjet će Domovina,
suzom čista, dahom draga.“
(Njima iz Domovinskog rata, str. 22)

Pjesma „Uskrs“ nije ratna pjesma. Gledajući je pojedinačno, kao da

se pjesnik htio malo udaljiti od svoga raspoloženja i posvetiti se samo vjer-
skom slavlju blagdana. Važna je i prisutnost spiritualnih bića koja također
vode borbu: anđela koji brane Božju slavu i zlotvora koji ju napadaju. Oni
su krivi za ledena proljeća koja subjekt proživljava, za snove koje sanja u
tuđim kućama. On pokušava živjeti skupljajući stvari potrebne za život pa
se katkad osjeća kao da je i „dušu posudio“ (Sve sam posudio str. 55.).

Subjekt traži od Boga završetak patnje i stanja u kojem se nalazi.
Čeka blagovanje za prvi Božić pri povratku. Križ vremena mu je težak, a

16
 GODIŠNJAK 15/2019

vjera, molitva, Crkva i Misa su mu jedini spas.

„Ako se držiš nade,

san će se ostvariti.
Ako se držiš neba,
zvijezde ćeš dotaknuti.
Ako se držiš istine,
laž ćeš pobijediti. „
(Vjeruj, str. 67)

Svjestan stanja svoje zaleđene duše on traži i uzda se u Boga i njeg-

ovu naklonost.

3. Uljezi sudbine

Uz mračne opise ljudskoga stanja u ratnim uvjetima M. Filaković

ima bogat spektar motiva zla. Tako on navodi: zlotvore, bludnicu staru, pau-
ka koji tvori vještičje kolo, aždaje, pakao, sjene, krvnike, pakosti, otimanja,
mrak, strah, sotonu, prokletu neman, pse rata kao zle sile koje su krive za
slavujev plač, neobrađene oranice, grobnice bez imena, prašinu i stanje u
kojemu se subjekt nalazi. Vjeruje da svatko bira svoju sudbinu i vjeruje u
„zoru pročišćenja“. U dva navrata se vraća na spomen krvavog rujna u B.
P. Selu kada su ubijena trojica. Zlotvor je kriv za suze na početku dana, za
posjete Caritasu i za plač u noći.

Često navodi mrak kao metaforu za zlo, a jednom navodi množinu

“mrakovi“ kao zbir sveukupnog zla: tjeskobu, pakao, krv, metež i maglu…
Tragovi u snijegu su jako snažna slika koju upotrebljava i uz koju se u znoju
budi.

Svoj život i život baranjskih seljaka promatra kao roj pčela mira koje
su prisiljene postati rojevi stršljena rata. Iskustvo rata ih je naučilo braniti

17
GODIŠNJAK 15/2019

se u ovozemaljskom životu, a pjesnik smatra da će se znati obraniti i pred

Božjim sudom jer ne želi tuđe, nego samo ono što je njegovo. Slike zaleđene
Drave, krvavih tragova, pustih sela prikazane su apokaliptično, kao da nema
spasa, jedino kroz vjeru u Boga.

Subjekt u nekim pjesmama gubi svoju tjelesnost pa mu ostaje samo

duša i to „prognana duša“. Kada je ostavio svoje selo kao da je ostavio svoje
tijelo. Samo je duša preletjela na neko novo mjesto. Na raskrižjima putova
on čuje stari zov i poruku da se ne udaljava i ne odlazi negdje gdje je neznan,
gdje nema roda. Treba ostati na svojoj grudi. Subjekt u nekim pjesmama
prelazi Dravu, doživljava sadašnje stanje, prima poruke od onih koji su os-
tali jer njima treba nada da će se suseljani vratiti. Suosjeća sa svima koji taj
susret neće doživjeti. Iako je subjekt bestjelesan u pjesmama nada i mržnja
dobivaju obilježja tjelesnosti. Nada je sputana, prevarena, ponižena, spal-
jena, ali ustrajna. Mržnja je živa, ona vrije, kuha svoje zlo. Subjekt živi u
takvim vremenima gdje se pomiču granice trpljenja i gdje se ispisuju nove
stranice.

Četiri posljednje pjesme u zbirci napisane su u svibnju 1997. godine

na pragu povratka i za vrijeme samoga povratka u svoj dom, u hlad baran-
jske lipe. Subjekt se nosi s osjećajima zanosa, preplavljen osjećajima mira i
slobode. Baranjci su se vratili nakon opakog vremena i sada trebaju nastaviti
živjeti zahvalni, poklonjeni i sretni, ali s ranama koje se ne zaboravljaju.

„Sva je moja krivnja,

moja bol i patnja,
sva je moja ljutnja,
nesreća ratna
Obilježen jesam,
pjesma je stvorena,
istina je jedna,
sloboda je branjena

18
 GODIŠNJAK 15/2019

Zašto sve željeno

u boli se rađa?
Zašto sve voljeno
žrtvama se plaća?
(Pjesma je stvorena, svibanj, 1997.)

Odron vremena (zbirka pjesama)

Zbirka je objavljena 2002. godine. Ilustracije Vladimira Polića,

akademskog slikara objavljene su u zbirci. Prva ilustracija su podrums-
ka vrata iza kojih se krije neki drugi svijet ili blago neispričano. Nadalje
su ilustracije primjereno poslagane prema podjeli teksta na četiri dijela.
Prikaz zagrljaja, pripadanja i suživota, prolaznosti i mira odiše posebnim
raspoloženjem kao i same lirske tvorevine. Zbirka je u potpunosti drugači-
jeg koncepta, stiha i ritma. Podijeljena je na četiri dijela: proljeće i djetin-
jstvo, ljeto i mladost, jesen i zrelost, zima i starost. U uredničkom proslovu
Jela Veseli najbolje opisuje ovu zbirku:

„U samom poimanju drastičnosti kazivanja, vidljiv je iskorak ka su-
protnosti, jer svekoliki ljudski užas u njegovom snoviđenju pretvara se u
običnost, pa nema stvarnih granica tih ljudskih habitusa, pa je sve obično.
Ima u toj zbirci uz opise žena i ljubavi, krajolika, filozofije i moguće para-
doksalnih obrata, snova i jave i one, koju već spomenusmo, moguće prave i
tek malo osuvremenjene ponekad i često trubadurske romantike i retorike,
što je zapravo onaj neodvojivi dio autorova svjetonazora, kao moguće ko-
munikacije u sastavu pjesnikovanja nastalog iz pera Matije Filakovića.“

Kroz proljeće i djetinjstvo Filaković nas vodi jednostavnom izra-

zom, blještavim slikama koje ga motiviraju za stvaranje pjesama o prirodi,
o odnosu čovjeka i prirode u proljeće. Piše o prvim spoznajama, obitelji,
djeci, uočava životinjice koje ga okružuju. Često se dječjom radoznalošću
kreće kroz sve što ga okružuje, ali već pri negativnim spoznajama i doživl-

19
GODIŠNJAK 15/2019

jenim nevoljama on pita Boga „zašto?“. Ovdje se već može vidjeti roditeljski
odgoj od malih nogu koji je usmjeren na učenje Crkve. U svojem djetinjstvu
čovjek mora naučiti nositi se sa svijetom i „dobrim jaganjcima i zločestim
vucima“.

Ljeto i mladost mu otvaraju nove svjetove i svjetonazore. Subjekti
traže ljubav, uživaju u ljetnim jutrima, mirisima ljeta, očekuje zaplete života,
svadbu. Želi sreću svima, nailazi na sretne i manje sretne ljude.

U jeseni svoga života prevladavaju zreli pogledi na život i svijet oko

njega. Uživa u svome zavičaju, vraća se mišlju na oteto ljeto, sastavlja op-
tužnicu ljetu za sve ono što nije uspio doživjeti u svojoj mladosti, traži na-
dahnuće za budućnost i želi sačuvati zrnca mudrosti koja je naučio kroz svoj
vijek. Svjestan je da je vrijeme prolazno, traži zaklon na ramenu Boga koji
mu je utjeha.

Početak ciklusa pjesama o zimi on započinje trostihom u pjesmi

„ČOVJEČE!“ :

„Tvoj stari svijet se zimom ruši

Novog proljeća nema
Dok ne vratiš djetinjstvo duši.“

Osim što uživa u pejzažu zime, on pokušava proniknuti i u psihu

ljudskoga duha kojega je prepoznao i u sebi, ali i u drugim ljudima. Postavlja
si pitanja zašto mu je život išao baš tim putem i kakav će mu biti kraj. Opraš-
ta se od svijeta, za neke postupke se kaje, pred neizbježnim je zaprepašten i
sastavlja svoj sretni epilog.

Posljednju pjesmu je posvetio unucima. Ostavlja im stihove i ljubav

prema Baranji i slobodi. Daje si za pravo prosipati svoje mudrosti pred
buduće grane svoje loze i na taj način prenositi fragmente svoga života dalje

20
 GODIŠNJAK 15/2019

u budućnost.

Davorin Taslidžić u svome pogovoru piše: „To su napose, pjesme
gdje u drhtaju stiha osjećamo gotovo prošla stoljeća, ali i vapaje obična čov-
jeka iz puka. Filaković svodi kao neke račune vlastitoga sudjelovanja u varl-
jivoj magiji života, gdje se tek čini kako je sve vjetar i nevera“.

Vješto pisanje i slaganje stihova rezultira varijacijama pjesničkih
slika i ritmova koje čitatelju nude poznate i nepoznate poruke i suosjećanje.
Poznavati i surađivati s našim pučkim piscem bila je izrazita avantura i čast.

LITERATURA:

Assman, Jan. 2005. Kultura pamćenja: pismo, sjećanje i politički identitet u

ranim visokim kulturama. Zenica: Vrijeme.
Assmann, Jan. 2006. „Kultura sjećanja.“ U Kultura pamćenja i historija,
priredile Maja Brkljačić i Sandra Prlenda. Zagreb: Golden
marketing – Tehnička knjiga. 45–77.
Filaković, Matija. 1997. Prognano selo (iskonska poetska ostvarenja).
Osijek: Computer graphics press.
Filaković, Matija, 2002., Odron vremena. Zavod za baranjsku povjesnicu,
Beli Manastir
Peljević, Vahidin. 2001. „Kultiralno pamćenje Jana Assmana“. Dijalog -
Časopis za filozofiju i društvenu teoriju 1-2/2001, 317-322.
Rem, Goran. 1997. Slavonsko ratno pismo: monografija. Osijek - Slavonski
Bord – Vinkovci: Neotradicija.
Sablić-Tomić, Helena i Goran Rem. 2003. Slavonski tekst hrvatske književ
nosti. Zagreb: Matica hrvatska.

21
GODIŠNJAK 15/2019

Hesseov Abraksas
Ana-Marija Posavec
ana.marija.posavec1@gmail.com

Hermann Hesse (1877. – 1962.) književnik je koji uživa ugled

u njemačkoj književnoj tradiciji i grijeh ga je, u proučavanju svjetske kn-
jiževnosti, zaobići. Osebujni književnik, od mladosti zacrtanoga puta kroz
pjesništvo i prozu, proputovao je Europu i stalno se nastanio u Švicarskoj,
demokratskoj, neutralnoj i pacifističkoj državi, gdje ostaje do smrti. Dobit-
nik je Nobelove nagrade za književnost 1946., a u književnosti se prvi put
javlja djelom Peter Kamencid (1904.). Slijedi ga proza Pod kotačem (1906.), a
potom roman Demian (1919.) koji će biti predmetom ove kratke analize. Uz
Hesseovo se ime vezuju i ostali svjetski poznati naslovi kojim postaje pre-
poznatljiv klasik njemačkog govornog područja: Siddhartha (1922.), Stepski
vuk (1927.), Narcis i Zlatousti (1930.) te kruna njegova književnoga rada –
Igra staklenim biserima (1943.). Stil Hesseova pisanja istovremeno je bogat,
neobičan i razvodnjen, što teoretičare i povjesničare književnosti dovodi
u nepriliku svrstavanja njegova djela u određenu epohu (ili određenu kn-
jiževnu formaciju). Bengt Algot Sørensen svrstava radove Hermana Hessea
pod Fin de siècle1.

1
Fin de siècle (dekadentizam) umjetnički je pokret u vremenu od 1890.-1914. Dekadentizam
kao naziv konotira s pojmom dekadencije i upućuje na to da su sljedbenici Fin de siècle u
središtu svojega umjetničkoga rada problematizirali propast kulture.

22
 GODIŠNJAK 15/2019

Hermann je Hesse, prema akademiku Viktoru Žmegaču, početke

svojega stvaranja klesao na tradiciji njemačkoga realizma i zato u prvim tek-
stovima njeguje regionalna obilježja. S vremenom se odmiče od impresion-
ističkih faktura i okreće novinama. Književno stvaralaštvo obilježeno mu je
dvama temeljnim motivima – oprekom između duhovne (misaone) i kon-
templativne egzistencije te osjetilnog načina življenja i odnosom umjetnika
prema životu. Prvi je svjetski rat ostavio neizbrisiv trag na Hesseovoj osjet-
ljivoj, pacifističkoj prirodi. Izravno je utjecao na njegovo stvaralaštvo te iz
njegova pera izlazi Demian koji potpisuje pseudonimom (ujedno i pripov-
jedačevim imenom) – Emil Sinclair. Tim romanom (1919.) Herman Hesse
najavljuje novo stvaralačko razdoblje. Prozopis Demian sastoji se od pred-
govora i osam poglavlja od kojih je svako zasebno naslovljeno. U predgov-
oru upoznajemo Emila Sinclairea i čitateljskom ga obazrivošću prihvaćamo
stvarnom, egzistirajućom osobom/personom koja pripovijeda svoju priču.
Osim obilježja poetske fikcije, naslućuju se snažni autobiografski elementi
jer je tekst oblikovan kroz Ja-formu. Hesse oblikuje dvije međusobno is-
prepletene paralelne fabularne linije. Riječ je o vanjskim događajima i oko-
lini što okružuje Emila Sinclairea te o njegovom psihičko-emocionalnom
razvoju koji ima svoju razvojnu putanju. U sudaru dviju vrijednosnih pre-
dodžbi (nametnuta vanjska i u razvoju, još uvijek neistražena, unutarnja)
stvaraju prostor za Emilov unutarnji rast, a upravo se tom unutarnjem (psi-
hološko-emocionalnom) iskustvu daje prednost pred okosnicom vanjskog
života. Trodijelna struktura Demijana grana se na tri životne Sinclairove
silnice, a takav je ustroj povezan s onim što teorija književnosti naziva Der
Entwicklungsroman, odnosno, razvojni roman. U prvoj je Sinclair školarac,
na pragu puberteta, i njegova osobnost konfrontira s utjecajima vanjsko-
ga svijeta (psihičko i fizičko maloljetničko zlostavljanje – Franz Kromer,
zlo ugnjetavanja, nepotrebno hvalisanje koje vodi u nepriliku). Prvi je dio
obilježen propitivanjem dobroga i lošega u svijetu, traženjem sigurnosti u
obiteljskome domu, upoznavanjem s različitim osobnostima, naivnim pro-
pitivanjem religije, morala, etike, postojanja Boga i tumačenja Biblije. Važno
je naglasiti kako se na početku pojavljuje misteriozna osoba, obilježena uz-

23
GODIŠNJAK 15/2019

višenim osjećajem za sagledavanje situacija iz više kutova, obdarena gotovo

aristokratskim držanjem, zavidnim znanjem i sposobnošću tumačenja poja-
va – Max Demian. „On je bio drukčiji nego mi“, opisao bi ga opčinjeni Emil,
dok akademik Žmegač navodi kako je Demian kao lik simbolička kon-
strukcija, zastupnik uzdignute kulturno-kritičke misli koja osuđuje suvre-
menu tehnokratsku civilizaciju, pripovijedajući nesputan individualizam i
povratak izvorima života. Neodoljivu privlačnost tom bljedolikom crnoko-
som momku pojačavala je i intuitivna veza koju je, prema Hesseovim opisi-
ma, uspostavio upravo pripovjedač. Pomogavši mlađem Emilu u suočavan-
ju s Kromerom, Max Demian postaje Emilov pritajeni idol, doživotni čuvar
pa i mentor razvoja njegove svijesti i ličnosti, koliko god udaljen od njega
bio. U raspredanju o građi koja se uči u školi i crkvi, Demian otvara pitanje
Kainova znaka kojim su, prema njegovim razlaganjima, obilježeni svi oni
posebni, oni pozvani vidjeti sve kako uistinu jest, a ne onako kako im se svi-
jet nastoji predočiti. Drugi dio Sinclairova životnoga puta obilježen je odlas-
kom iz roditeljskoga doma na studij filozofije te silnom čežnjom za Maxom
Demijanom. Životni putovi su im se razdvojili; Emil od uzorna studenta
postaje mladi raspusnik, noći je provodio u društvu i piću dok nije upoznao
slast meditacije. Iz toga se razdoblja rodila neobična slika nepoznate osobe
nalik ženskoj verziji Maxa Demijana. Druga slikarija iz ruku i uma Emila
Sinclairea bijaše ptica koja probija jaje i udiše novi život. Takvi su simbolički
prikazi ovijeni misterioznim elementima česta pojava Hesseova prozopisa
i referiraju se na ono podsvjesno, stvarno i oduvijek nastanjeno u čovjeku;
kao i važnost snoviđenja koja se u romanu nastoje protumačiti. Sinclair
stoga upoznaje Pistorija, nesuđenoga protestantskoga svećenika i svirača
orgulja, s kojim je provodio vrijeme i upravo o tim transcedentalnim mo-
mentima razgovarao. Raskinutom prijateljskom vezom, u trenutku osjećaja
prerastanja Pistorija i ponovnoga gospodarenja svojom voljom, Emil se Sin-
clair ponovno povlači u osamu, lutanje i potragu za samim sobom. Treći se
dio odnosi na ponovni susret Emila i Demijana te Emilovo upoznavanje s
gospođom Evom, majkom svojega prijatelja. Stvara se neobičan, uzvišenim
poštovanjem nabijen erotski zanos mladoga Emila. Shvaćajući da je gos-

24
 GODIŠNJAK 15/2019

pođa Eva ženska slika i prilika Demijanova, poznato lice naslikano u bunilu
meditacije te glavni akter njegovih mračnih erotskih snova, u druženjima
s neobičnim ljudima Emil ipak ponovno uspostavlja sigurnost nad samim
sobom, točnije – iznova upoznaje sebe, propituje osjećaj ljubavi i samo pos-
tojanje te proces izgradnje identiteta. Uskomešanost i nesigurnost javljaju
se pri Demijanovom odlasku na bojišnicu, ali i propitivanju raspada staroga
svijeta i rađanju novoga doba koje njegov prijatelj na rastanku najavljuje,
gotovo kao Abraksasovo evanđelje.

Problematika pomirenja dobra i zla, shvaćanje tih dviju krajnos-
ti u stvarnome svijetu izvan roditeljskoga doma, dubokoumni razgovori s
Demijanom koji rezultiraju propitivanjem zadanih (nametnutih) obitel-
jskih i društvenih vrijednosti, simbolika Abraksasa (boga i vraga u jednom
božanskom liku) i Kainova znaka, utjecaj C. G. Junga, čitanje Novalisa i Ni-
etzschea, individuacija kao središnji proces zbivanja, važnost osvještavanja
individualnosti u individue, potraga za samim sobom i dosezanje smisla
života, uporaba retoričkih stilskih figura, bogati opisi unutrašnjega stanja
Emila Sinclairea, preokupacija svjetskim i europskim strujanjima, rušenje
staroga da nikne novo i nemogućnost utjecaja na taj proces (osim sudjelo-
vanja u njemu) glavne su motivske odrednice Hesseova romana. Jasno se
iščitavaju mitološke predodžbe i arhetipska simbolika pod utjecajem pišče-
va iskustva sa psihoanalizom što otvara mogućnost šire psihoanalitičke in-
terpretacije teksta.

Iako se Hesseov roman Demian često podrobnije ne analizira na
drugim područjima, osim onog njemačkog govornog, važnost se toga pro-
zopisa, kao i njegova podrobnija analiza, ne smiju zanemariti i prepustiti
zaboravu. Pitanja koja roman otvara, iz perspektive mladoga čovjeka u po-
trazi za samim sobom i osvjetljavanju vlastitoga smislenoga životnoga puta,
svevremena su, uvijek aktualna i primjenjiva u bilo kojem razdoblju: „Kako
je čudno što sada struja svijeta neće više projuriti nekuda pored nas – što
sada prolazi jedanput kroz naša srca, što nas zovu pustolovine i divlje sudbe,

25
GODIŠNJAK 15/2019

i što će sada ili uskoro doći trenutak kada ćemo mi biti potrebni svijetu, kad
će on htjeti da se mijenja.“ (Hesse, 1985:152)

Mijena svijeta koji nas okružuje i svijeta koji je u nama samima uvi-
jek je u procesu međusobnoga prožimanja, upozorava Hesse kroz Sinclairea
i Demijana. Slobodno nam je postaviti pitanje jesmo li u suvremenom, post-
modernističkom ubrzanom svijetu, zaboravili na proces zaranjanja u psi-
hološke vlastite mutne vode i jesmo li se spremni iznova roditi, učiti o sebi
kroz sebe? Čini se da ne bi bilo pogrešno proanalizirati Hesseova Demijana
i kroz književno-didaktičku prizmu.

LITERATURA:

Hesse, Hermann. Demijan, 1985. Džepna knjiga Beogradskog

izdavačko-grafičkog zavoda, Beograd

Sørensen, Bengt Algot. Geschichte der deutschen Literatur Band II Vom 19.
Jahrhundert bis zur Gegenwart, 1997., Verlag C. H. Beck, München

Žmegač, Viktor. Istina fikcije, 1982. Znanje, Zagreb

Žmegač, Viktor. Književno stvaralaštvo i povijest društva, 1976.

Liber, Zagreb

Žmegač, Viktor. Geschichte der deutschen Literatur Vom 18. Jahrhundert

bis zur Gegenwart Band II/2, 1995. Beltz Athernäum, Weinheim

26
 GODIŠNJAK 15/2019

Deset godina Belomanastirskog ansambla harmonika

(2008.-2018.)
Gabriela Feher
gabriela.feherr@gmail.com

Prije deset godina Aleksandri Gado i Korneliji Pacanović Zvečevac

javila se ideja o osnutku ansambla. Kao bivše članice harmonikaškog orkes-
tra glazbene škole, koji je tada brojao stotinjak svirača i svirao pod diri-
gentskom palicom profesorice Vere Sobonja, poželjele su ponovno svirati
i družiti se uz sviranje harmonike. Ideja im je ubrzo zaživjela – priključuju
im se dr. Davorin Bubalović, Vladimir Kedmenec i Samir Jurčec. Tako nas-
taje BM5h – Belomanastirski kvintet harmonika, o čijem je osnutku pisala i
Aleksandra Gado u Godišnjaku broj 8, 2011. godine.

U našem gradu, 2008. godine, osniva se ponovno glazbena škola

(danas Umjetnička škola) koja ansamblu daje na korištenje prostor i har-
monike. Kvintet harmonika prvi je put nastupio u sklopu prvog koncerta
Umjetničke škole 27. svibnja 2009. godine, pod vodstvom profesorice Vere
Sobonja.

Dana 29. prosinca 2010. godine s početkom u 19,00 sati, ansambl

je imao svoj prvi samostalni koncert u Dvorani za produkcije Umjetničke

27
GODIŠNJAK 15/2019

škole u Belom Manastiru. Program koji su izveli sastojao se većinom od

obrada skladbi pisanih za simfonijski orkestar. Originalnih skladbi nije bilo.

1. Canon u D-duru – J. Pachelbel

2. Badinerie iz Suite br. 2. u h-molu – J. S. Bach
3. Menuet u E-duru – L. Boccherini
4. Sanjarenje u F-duru – R. Schumann
5. Can-Can iz operete Orfej u podzemlju – J. Offenbach
6. Etida Op. 10 br. 3 – Tristesse – F. Chopin
7. Habanera iz opere Carmen – G. Bizet
8. Memory iz mjuzikla Cats – A. Lloyd Webber
9. Mađarski ples br. 5 – J. Brahms

Godinu dana kasnije, 28. prosinca 2011. ansambl nastupa s tzv.

novogodišnjim repertoarom skladbi Johanna Straussa koji imamo prilike
slušati svake Nove godine u 12.00 sati u izravnom prijenosu Novogodišnjeg
koncerta Bečkih filharmoničara.

28
 GODIŠNJAK 15/2019

1. Annen Polka – J. Strauss

2. Carski valcer – J. Strauss
3. Tritsch-Tratsch polka – J. Strauss
4. Na lijepom plavom Dunavu – J. Strauss
5. Can-Can iz operete Orfej u podzemlju - J. Offenbach
6. Memory iz mjuzikla Cats – A. Llyod Webber
7. Bella Italia

U jesen 2012. godine dolazi do smjene umjetničkog voditelja ans-

ambla. Profesorica Vera Sobonja zbog svojih privatnih razloga i obveza
oprašta se od kvinteta, a na njezino mjesto dolazi Gabriela Feher, profe-
sorica harmonike i glazbene kulture. Iste jeseni počinje suradnja harmon-
ikaških odjela naše Umjetničke škole u Belom Manastiru i Glazbene škole
Jan Vlašimsky iz Virovitice, u kojoj se dugo njeguje sviranje harmonika. Na
poziv naše Umjetničke škole, orkestar harmonika iz Virovitice gostovao je s
koncertom na kojem je svirao i BM5h.

Iste godine, 29. prosinca, ansambl održava i božićni koncert u Um-

jetničkoj školi. Koncert se sastojao od dva dijela. Prvi dio je bio posvećen
djelima Johanna Straussa, kao i prethodne godine, dok je drugi dio bio
zabavnog karaktera.

Sljedeće godine, Kornelija Pacanović Zvečevac uz pomoć i zal-

aganje mnogih zaljubljenika u umjetnost, uspijeva prikupiti jedan dio fi-
nancijskih sredstava za kupnju nove harmonike modela Pigini, namijenjenu
harmonikaškom odjelu Umjetničke škole za nastavu i na korištenje ansam-
blu. Obogaćeni novom harmonikom, kvintet harmonika dobiva postupno
na kvaliteti zvuka. U programu božićnog koncerta nalaze se i nove skladbe
kao što su Fantom u operi skladatelja A. Lloyd Webbera i Exodus skladatelja
E. Golda.

29
GODIŠNJAK 15/2019

Kako bi se skladbe mogle izvesti na samo pet harmonika, notni se

tekst morao prilagoditi. Partiture ovih skladbi obrada su za orkestar har-
monika. Posljednju skladbu Oblivion svirala je i G. Feher, zajedno s kvin-
tetom. U samom se programu vidi polagan, ali siguran napredak u tehnič-
kom i izvođačkom smislu samog ansambla. Nova skladba Fantom u operi
bila je vrlo zahtjevna tehnički, ali ju je harmonikaška petorka uspjela uspješ-
no uvježbati i izvesti.

Godina 2014. bila je vrlo radna i uspješna za ansambl jer je održao

dva koncerta – u ljeto i zimu. Dana 15. lipnja 2014. godine ansambl je
održao koncert prvi put u katoličkoj crkvi sv. Martina biskupa u Belom Ma-
nastiru s ozbiljnim i zahtjevnim repertoarom duhovne glazbe skladatelja: G.
F. Haendla, J. S. Bacha, Johnstona, J. Pachelbela i W. A. Mozarta.

Iste godine, 27. prosinca održan je i božićni koncert u Dvorani za

produkcije Umjetničke škole. Tema koncerta bila je filmska glazba, a pro-
gramom je obuhvaćeno nekoliko glazbenih brojeva iz poznatih filmova. Sve
skladbe bile su vrlo zahtjevne, što je iziskivalo i probe nekoliko puta tjedno.
U skladbi za bis Tico, Tico s ansamblom je svirala i umjetnička voditeljica.
Program su činile sljedeće skladbe:

1. Conquest of paradise – Vangelis

2. Valcer br. 2 – D. Šostakovič
3. Ljubavna tema iz filma Kum – N. Rota
4. Pink Panther – H. Mancini
5. Sous le ciel de Paris – H. Giraud
6. Jalouise – J. Gade
7. Tico, Tico – Z. Abreu

U 2015. godini kupljena je još jedna harmonika modela Pigini (120

basova) – što od donacija, što od sredstava Umjetničke škole. Na koncertu
održanom 14. lipnja u crkvi sv. Martina biskupa u Belom Manastiru, sud-

30
 GODIŠNJAK 15/2019

jelovalo je i pet učenika odjela harmonike Umjetničke škole Beli Manastir.

Program je bio sastavljen većinom od tehnički složenijih skladbi duhovne
tematike.

1. Sarabande – G. F. Haendel
2. Air iz Suite br.3 – J. S. Bach
3. Mala noćna muzika – W. A. Mozart
Allegro
Romance
Menuetto
4. Ave Maria – J. S. Bach, Gounod, Johnstone
5. Ave Maria, (Tanti anni prima) – A. Piazzolla
6. Ave Maria – F. Schubert

Repertoar BM5h se svake godine i svakim koncertom sve više širio.

U programu božićnog koncerta iste godine, pored skladbi iz već postojećeg
repertoara, izvedena su i dva nova broja: Tango pour Claude skladatelja R.
Galliano i Biscaya skladatelja J. Lasta.

Dana 20. svibnja 2016. povodom otvaranja Etnološkog centra ba-

ranjske baštine, BM5h nastupa s dvije skladbe: Međimurskom i Baranjskom
baladom. Baranjska balada skladba je G. Feher, a nastala je iz izvorne baran-
jske pjesme Oj, Baranjo lipa i bogata, skladane u obliku tema s varijacijama.
Svaka varijacija predstavlja jedan detalj iz života Baranjaca u vrijeme novije
hrvatske povijesti (usp. Feher 2015).

Božićni koncert je bio izveden u drukčijem sastavu kvinteta - Alek-

sandra Gado je zbog svojih privatnih razloga morala pauzirati, a na njezi-
no mjesto došla je Gabriela Feher, tada kao aktivan svirač. Većim je dije-
lom program božićnog koncerta bio sastavljen od već izvođenih skladbi J.
Straussa.

31
GODIŠNJAK 15/2019

Početkom 2017. ansamblu se pridružila Lidija Šumiga iz Belog Ma-

nastira, učiteljica razredne nastave u OŠ „Dr. Franjo Tuđman”. Povećanjem
broja članova, naš BM5h prerasta u BAH – Belomanastirski ansambl har-
monika, koji se tada sastojao od sedam harmonika. U proljeće iste godine,
ansambl nastupa sa skladbom Baranjska balada u Etnološkom centru baran-
jske baštine na promociji knjige prof. Helene Ivičin. U svibnju iste godine
ansambl nastupa u katoličkoj crkvi sv. Martina biskupa u Belom Manastiru.
Gošća ljetnog koncerta bila je sopranistica Marijana Matijević, profesorica
solo pjevanja, koja je na koncertu otpjevala skladbu Ave Maria, skladatelja
Franza Schuberta.

32
 GODIŠNJAK 15/2019

U jesen 2017. pridružuje nam se Zorislav Krušić na bubnjevima i

Andrea Feher na klavijaturama. Upravo su oni donijeli novo osvježenje u
ansambl i mogućnost za drukčiji glazbeni izričaj.

Na božićnom koncertu u sastavu je sviralo osmero izvođača, od

toga šest harmonika, bubnjevi i klavijature. Program koncerta obuhvaćao
je popularne skladbe sedamdesetih godine prošlog stoljeća, a gosti su bili
Marijana Matijević, sopranistica i Marko Đurin, bariton.
Program kojeg je ansambl izveo, publika je oduševljeno prihvatila.

1. Ljubavna tema iz filma Kum – N. Rota

2. Biscaya – J. Last
3. Fantom u operi – A. Lloyd Webber
4. ABBA – potpure pjesama – W. Kahl
Waterloo
Mama Mia
The Winner Takes It All
Money, Money, Money
I Do, I Do, I Do
5. Yesterday – Beatles – Marko Đurin
6. Neka cijeli ovaj svijet – A. Kabiljo
7. Tico, Tico

33
GODIŠNJAK 15/2019

Na poziv sopranistice Marijane Matijević, na Valentinovo 2018.,

ansambl gostuje u Đakovu. Koncert se održao u Gradskoj knjižnici, prepunoj
publike. Vladala je izuzetno ugodna atmosfera, a publika je odlično prih-
vatila naše muziciranje. Ansambl je 3. ožujka sudjelovao na “Koncertu za
Dorijana“, humanitarnom koncertu namijenjenom liječenju dvogodišnjeg
Doriana Dvornića. Kasnije toga proljeća, ansamblu se pridružuje Sofija Ra-
dojčić, profesorica biologije i kemije u Gimnaziji Beli Manastir.

U svibnju povodom Dana grada pobratimljenog grada Mohača, na

mohačkom trgu ansambl nastupa s prigodnim programom, a već sljedećeg
mjeseca, održava se prvi ljetni koncert Belomanastirskog ansambla har-
monika na ljetnoj pozornici Etnološkog centra baranjske baštine u Belom
Manastiru, za koji se tražilo „mjesto više“.

Jubilarnu desetu godinu postojanja ansambl je proslavio u prosin-

cu 2018. godine, svečanim koncertom u Kino dvorani u Belom Manastiru.
Koncert su uveličali publici već dobro poznati gosti Marijana Matijević i

34
 GODIŠNJAK 15/2019

Marko Đurin. Program jubilarnog koncerta svojevrstan je prikaz rasta ans-

ambla.

1. Baranjska balada – G. Feher

2. Allegro I. stavak iz Male noćne muzike – W. A. Mozart
3. Frankyboy-obrade pjesama F. Sinatre – W. Kunzmann
4. Sway – M. Buble – W. Russ
5. Libertango - A. Piazzolla
6. ABBA – potpure pjesama – W. Kahl
Waterloo
Mama Mia
The Winner Takes It All
Money, Money, Money
I Do, I Do, I Do
7. Memory – Cats, A. Lloyd Webber
8. Biscaya – J. Last
9. Neka cijeli ovaj svijet iz mjuzikla Jalta, Jalta – A. Kabiljo
10. Radetzky marsch – J. Strauss
11. Tico, Tico – Z. Abreu

Pored ovih koncerata koje sam prethodno navela, bilo je još neko-
liko kratkih nastupa. Nastupi uoči Božića u Centru za mlade, nastupi na
godišnjim skupštinama Matice hrvatske, na pojedinim koncertima Umjet-
ničke škole, gostovanje u Osijeku povodom godišnje skupštine Društva ar-
hitekata Grada Osijeka, samo su neki od kraćih nastupa ansambla.

Važno je reći da su djelovanje ansambla podupirali Grad Beli Ma-

nastir, Umjetnička škola, Centar za kulturu, Župa sv. Martina biskupa, Mat-
ica hrvatska, Etnološki centar baranjske baštine, Radio Baranja, Baranja-
Medija.hr, ali isto tako i naše obitelji i vjerna publika.

35
GODIŠNJAK 15/2019

U ovih nekoliko kartica teksta nalazi se tek kratak osvrt na dese-

togodišnje muziciranje belomanastirskog ansambla harmonika. Vjerujem
i želim da uživanje ansambla u glazbi još dugo potraje, jer kako kaže veliki
Nietzsche: “Bez glazbe, život bi bio pogreška.“

36
 GODIŠNJAK 15/2019

Kratka povijest Zajednice tehničke kulture

Grada Belog Manastira
Deže Kučera
kinoklub.baranja@optinet.hr

Sveprisutnost tehnike u svakodnevici naših života, potaknuto teh-

nološkim razvojem, zahtjeva viši stupanj tehničke pismenosti i poznavan-
ja tehnike uopće. Problem je također u još uvijek nedovoljno definiranom
mjestu tehničke kulture u planovima i programima osnovnoškolskog obra-
zovanja.

Naime, ona je u osnovi svedena na teoriju, a tek strukovne škole i

tehnički fakulteti nastoje sva teorijska saznanja primijeniti u praksi razvija-
jući učeničku kreativnost do najviših mogućih granica. Stoga i ne čudi da
zanimanje za tehnička postignuća raste te da sve više mladih ljudi pronalazi
sebe u takvoj kreativnosti što rezultira stvaranjem klubova, udruga i saveza
s tehničkim predznakom.

Početci takvih udruživanja sežu daleko u prošlost, ali njihov razvoj,

u nama danas poznatom obliku, ustavno možemo pratiti od sredine 20.
stoljeća utemeljenjem Komisije za tehniku i šport sa zadatkom osnivanja

37
GODIŠNJAK 15/2019

klubova i organizacija Narodne tehnike 1946. godine. Na području današn-

je Osječko-baranjske županije organizacija Narodne tehnike utemeljena je
1947. godine, a početni rezultati ostvareni putem tečajeva / natjecanja imali
su značajnu ulogu u daljnjem gospodarskom razvoju našega prostora. Na-
kon II. svjetskog rata, gotovo do kraja 50-tih godina, nije bilo značajnijeg za-
nimanja za razvoj tehničke kulture na prostoru Baranje. Početkom šezdese-
tih godina lokalni čelnik, izvjesni Dine Maksimović, u Beli Manastir donosi
prvi fotoaparat s temeljnom zadaćom da se evidentiraju tekući događaji.

Oskar Keller (1939 - 2017), dugogodišnji član Skupštine

i član Upravnog odbora Zajednice

Početkom 60-tih godina u Baranju, Beli Manastir, prof. Pavao
Zemljak donosi svoju vlastitu radio-stanicu, formira prvi radio-klub
(YU2ŽAAU), pokreće foto-klub i radio-klub pri Gimnaziji, “Ruđer Boškov-

38
 GODIŠNJAK 15/2019

ić”. U okviru izvannastavne aktivnosti u osnovnoj školi “Jovan Lazić” u

Belom Manastiru, nastavnik hrvatskog jezika gosp. Bajsman pokreće rad
kino-sekcije. U navedenom razdoblju, pored imena prof. Pavla Zemljaka,
spominje se i prof. Ivan Pašić, važna osoba pri pokretanju novih inicijativa
u Belom Manastiru tako i u tehničkoj kulturi. Sustavni razvoj tehničke kul-
ture ogleda se u njezinom napretku u Osijeku koji je 1962. godine utemeljio
Fond za tehničku kulturu općine Osijek. Sredinom 70-tih godina 20. stoljeća
poboljšani status tehničke kulture odrazio se na brojnost i rad klubova teh-
ničke kulture. Tako su poboljšane materijalne prilike, nakon Osijeka, dovele
do osnivanja Samoupravne zajednice tehničke kulture u Valpovu, Đakovu te
početkom 80-tih i u Belom Manastiru. Godine 1983., nakon sveobuhvatnih
priprema, uz potporu Osijeka i Valpova, prof. Pavao Zemljak osniva Općin-
sku konferenciju narodne tehnike Beli Manastir. U sustavu Konferencije
našle su se društvene organizacije poput Radiokluba “Baranja”, Klub mla-
dih matematičara, Foto-kino klub “Baranja-film” kao i sve osnovne škole
na prostoru Baranje. U sustavu Predsjedništva prve OK NT Beli Manastir
našla su se imena poput: prof. Pavao Zemljak (predsjednik), Sreto Dvornić
(tajnik), prof. Vlado Jalšovec, prof. Luka Čeliković, nastavnica Vinka Keller,
dipl. ing. Deže Kučera, ... Područnim udruživanjem OK NT Beli Manastir
ulazi u sustav Konferencije Narodne tehnike zajednica općina Osijek koja
je obuhvaćala tadašnje općine Slavonije i Baranje. OK Narodne tehnike
Beli Manastir priređuje školska i međuškolska natjecanja mladih tehničara
(fotografija, elektronika, informatika, prometna kultura, modelarstvo) te
sudjeluje na međuopćinskim natjecanjima (KNT zajednica općina Osijek) i
onima republičke i državne razine. Bilježi se izuzetan angažman nastavnika
tehničke kulture, škola i samih učenika. Osvajana su brojna priznanja i na-
grade na tadašnjoj republičkoj i državnoj razini.

Godina 1990. odnosno 1991. postupno jenjava rad klubova, tako

i OK NT Beli Manastir, a sredinom 1991. godine potpuno je prekinut rad
Općinske konferencije Narodne tehnike Beli Manastir. Ratne godine donose
mnoge nedaće koje se ogledaju u gubitku prostora, dijela opreme, ali ok-

39
GODIŠNJAK 15/2019

upacija Baranje nije u potpunosti utihnula razvoj tehničke kulture. Zahval-

jujući Domu tehnike u Osijeku oživljava se rad pojedinih udruge tehničke
kulture Belog Manastira. Godine 1993. počeo je preustroj i utemeljenje
novih udruga. Povjerenik za osnivanje zajednica tehničke kulture u našoj
županiji bio je gosp. Ladislav Keler. Te su godine s predstavnicima klubo-
va iz Belog Manastira, Đakova, Osijeka i Valpova dogovoreni vremenski
i načinski postupci preustroja klubova i utemeljenje zajednica sukladno s

novim Zakonom o tehničkoj kulturi. Početkom 1994. godine utemeljene su

Zajednica tehničke kulture Grada Osijeka i Valpova, dvije udruge iz Belog
Manastira i četiri iz Đakova, te je 26. ožujka 1994. godine održana Osniv-
ačka skupština Zajednice tehničke kulture Osječko-baranjske županije s 28
članova. Međusobnom suradnjom klubova ostvareno je niz projekata s vrlo
uspješnim radionicama za čije se rezultate zna i izvan granica Republike Hr-
vatske. Zalaganjem Inicijativnog odbora na čelu s prof. Vladom Jalšovcem
3. ožujka 1999. godine, u prostorijama Gimnazije Beli Manastir, održava
se Osnivačka skupština Zajednice tehničke kulture Grada Belog Manastira.

40
 GODIŠNJAK 15/2019

Zajednicu čine sedam udruga (klub informatičara, klub tehnike, inženjeri i

tehničari, inovatori, pedagozi tehničke kulture, foto-kino klub i radio klub).
Za predsjednika Zajednice izabran je prof. Vlado Jalšovec, za dopredsjedni-
ka prof. Ante Šarić, a za tajnika dipl. ing. Deže Kučera.

Tijekom proteklog vremena pojedine su udruge ugašene, a formi-

rane su nove. Trenutno Zajednicu tehničke kulture Grada Belog Manastira
čini četiri udruga tehničke kulture, i to: Centar tehničke kulture Čeminac,
Društvo pedagoga tehničke kulture Beli Manastir, Foto-kino klub “Baran-
ja-film“ Beli Manastir, Udruga inovatora Baranje.

Zajednicom tehničke kulture Grada Belog Manastira, koja je samo

djelomično riješila svoje probleme prostora i financiranja, upravlja Skupšti-
na Zajednice, Upravni odbor Zajednice i Nadzorni odbor.

Oživljena i pokrenuta Zajednica koordinirajući rad svojih člani-

ca-udruga tehničke kulture, ostvaruje sljedeće ustaljene programe odnos-
no projekte: Dani tehničke kulture, Ljetni kamp tehnike te razne oblike iz-
vanškolske edukacije učenika i voditelja.

41
GODIŠNJAK 15/2019

Analiza radova po predmetnom području objavljenih u

Godišnjaku Ogranka Matice hrvatske
u Belom Manastiru
Kristina Kiš
kmitric@ffos.hr

Uvod i metodologija

„Godišnjak” Ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru redovi-

ta je godišnja publikacija pokrenuta 2005. godine s namjerom objavljivanja
članaka vezanih za Baranju, temom ili autorom. Sadržaj Godišnjaka čine
djela članova Ogranka ili djela temom vezana za kulturno nasljeđe i povijest
hrvatskog naroda u Baranji, a objavljuju se također kraća lirska i prozna dje-
la te intervjui.“ U četrnaest godina objavljivanja članaka vezanih za Baran-
ju, u Godišnjaku Ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru objavljeno je
232 članka. Prvih pet brojeva od 2005. do 2008. godine uredila je Kristina
Peternai, sljedećih pet brojeva od 2009. do 2013. godine uredio je Edo Jurić,
a posljednja četiri broja od 2014. godine uredio je Željko Predojević.

Cilj je rada izrada detaljne analize objavljenih radova u Godišnjaku

prema dva kriterija – vrsti i temi. Izabrana su ta dva kriterija kako bi se jasno

42
 GODIŠNJAK 15/2019

i nedvosmisleno mogli klasificirati radovi te da bi se na taj način olakšalo

buduće istraživanje i proučavanje radova temom ili autorom vezanih za Ba-
ranju.

Prema vrsti, radovi su podijeljeni na: bibliografije, in memoriam,

intervjue, izbore tekstova, izvještaje, kratke priče, pjesništvo te recenzije, os-
vrte, kritike. U radu su vrste radova prikazane abecednim redoslijedom.
Prema temi, radovi su podijeljeni na: ulično nazivlje, feminizam, gospodar-
ski razvitak, Baranja općenito, Beli Manastir, obrazovanje, običaje, obljet-
nice, ekologiju, umjetnost, lingvistiku, dijalekte, književnost, arheologiju,
povijest, katoličku crkvu u Baranji i naposljetku Domovinski rat. U radu su
radovi prema temi prikazani redoslijedom prema Univerzalnoj decimalnoj
klasifikaciji (UDK), odnosno prema analitičko-sintetičkoj klasifikaciji koja
se koristi u knjižničarskoj struci.

Analiza radova objavljenih u Godišnjaku

Nakon obrade i klasifikacije korpusa, koji se nalazi u prilogu ovom

kratkom radu, pristupljeno je statističkoj analizi s ciljem da se uvidi koje su
skupine u oba kriterija najzastupljenije u Godišnjacima.

Iz rezultata statističke analize podjele radova prema vrsti vidljivo je
da je 3% članaka bibliografskih (3 članka), 5% izbor tekstova (5 članaka), 9%
in memoriam (9 članaka) i 9% kratkih priča (9 članaka), 12% pjesništvo (12
članaka), 14% intervjua (13 članaka), 18% izvještaja (17 članaka), i 30% su
recenzije, osvrti i kritike (29 članaka).

43
GODIŠNJAK 15/2019

Grafički zastupljenost tema objavljenih u Godišnjaku izgleda ovako:

Grafikon br. 1. Klasifikacija radova prema vrsti

Iz navedenih je rezultata razvidno da su najzastupljeniji radovi

informativnoga karaktera, što i ne čudi jer je riječ o publikaciji koja izlazi
jednom godišnje i jedan od ciljeva joj je izvještavati i osvrtati se na prošlo-
godišnje kulturne i ine aktivnosti poput važnijih događanja ili obljetnica iz
regije. No, uviđa se da Godišnjak daje prvu priliku i mladim književnicima
koji u njemu mogu publicirati svoje prve književne pokušaje.

Iz rezultata statističke analize podjele radova prema temi vidljivo je
da se 1% članaka bavi temom feminizma (1 članak), 1% gospodarskim raz-
vitkom (1 članak), 2% temom uličnog nazivlja (3 članka), 2% ekologijom (2
članka), 2% obrazovanjem (3 članka), 2% lingvistikom (3 članka), 2% arhe-
ologijom (2 članka), 3% dijalektima (4 članka), 5% umjetnošću (6 članaka),
6% katoličkom crkvom u Baranji (8 članaka) i 6% Domovinskim ratom (8
članaka), 8% običajima (10 članaka), 8% obljetnicama (10 članaka), 11% kn-
jiževnošću (14 članaka), 14% Baranjom općenito (18 članaka) , 14% Belim
Manastirom (18 članaka) i 16% poviješću (21 članak).

44
 GODIŠNJAK 15/2019

Grafički zastupljenost radova prema temi izgleda ovako:

Grafikon br. 2. Klasifikacija radova prema temi

Prema navedenim rezultatima razvidno je da su u Godišnjacima

uglavnom zastupljene teme društveno-humanističkoga karaktera, a najzas-
tupljenija je tema povijesti, slijede teme koje govore o Baranji općenito i o
jedinom baranjskom gradu Belom Manastiru. No, kada detaljnije analizira-
mo konkretne teme koje se kriju iz ovih širih, uočavamo da radovi objavl-
jeni u Godišnjaku uglavnom govore o Baranji. Uzmimo za primjer najzas-
tupljeniju temu povijesti koja broji 21 rad objavljen u Godišnjaku. Naime,
od 21 rada, čak je njih 19 koji tematiziraju baranjsku povijest. Ovakvi rezu-
ltati su u skladu s opisom cilja publikacije koja se nalazi na mrežnoj stranici
Ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru, citiranoj u uvodnome dijelu
rada.

45
GODIŠNJAK 15/2019

Zaključak

Zaključno možemo reći da je prema statističkoj analizi radova ob-
javljenih u Godišnjaku Ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru raz-
vidno da su prema vrsti najzastupljeniji radovi informativnog karaktera o
događanjima i obljetnicama u regiji. Kada govorimo o kategorizaciji rado-
va prema temi, uočava se da su one uglavnom društveno-humanističkoga
karaktera te da u užem smislu tematiziraju Baranju što je i u skladu s ciljem
publikacije.

Popis radova klasificiranih prema vrsti

Bibliografije
Renata Mikloš, Baranjska bibliografija, br. 1, str. 25-32
Vladimir Geiger, Hrvatska Baranja u podunavskošvapskoj historiografiji i
publicistici / Prilog baranjskoj bibliografiji, br. 2, str. 131-137
Edo Jurić, Bibliografija Godišnjaka, br. 10, str. 26-40

In memoriam
Delimir Rešicki, Boris Salamaha (in memoriam), br. 3, str. 220-222
Stjepan Krčmar, Jozsef Mikuska (in memoriam), br. 3, str. 223-224
Julijana Vladetić, Antun Bubalović (in memoriam), br. 4, str. 9-10
Željko Mumlek, Ivan Košak (in memoriam), br. 5, str. 182-183
Ivan Pašić, prof., br. 11, str. 201-202
Stjepan Sršan, prof. dr. sc., br. 11, str. 203-205
Dr.sc. Ive Mažuran, br. 13, str. 104-108
Jelka Mihaljev, br. 13, str. 109-112
Goran Rem, U sjećanje na Darka Vargu, br. 14, str. 84-87

46
 GODIŠNJAK 15/2019

Intervjui
Igor Gajin, Milovan Tatarin (intervju), br. 1, str. 33-41
Jelena Mijatov, Jelka Mihaljev – istinska čuvarica ljepote i bogatstva baran-
jskog veza (intervju), br. 1, str. 93-98
Vera Jurić, Baranja je moje drugo rođenje – Boris Salamaha (intervju), br.
1, str. 123-126
Željka Bertić, Mario Romulić (intervju), br. 1, str. 135-140
Delimir Rešicki, Kata Mijatović - Što je u životu zaista važno, a što ne?
(intervju), br. 2, str. 35-41
Julijana Vladetić, Daniel Astaloš - Lončarstvo je dio naše baštine (interv-
ju), br. 2, str. 163-168
Delimir Rešicki, Nama je i danas potreban cijeli dan za odlazak u Zagreb
(razgovor sa Stjepanom Tomašom), br. 3, str. 194-204
Delimir Rešicki, Mirko Hunjadi – jedna od stožernih osobnosti baranjske i
uopće zavičajne scene (intervju), br. 4, str. 50-62
Julijana Vladetić, Davorin Bubalović – Danas imamo lijep i uredan grad s
raznolikim sadržajima (intervju), br. 5, str. 28-32
Vera Jurić, Razgovor s Anom-Marijom Posavec (intervju), br. 5, str. 154-
157
Jelena Blašković, Fotomonografija Općine Darda – razgovor s autorom
Sašom Alilovićem (intervju), br. 9, str. 148-152
Mario Stošić, Razgovor s Katom Mijatović, br. 11, str. 81-87
Petar Tokić, Razgovor s M. Romulićem i D. Stojčićem, br. 11, str. 88-93

Izbor tekstova, ulomci

Matija Filaković, Izbor tekstova, br. 3, str. 159-171
Nebojša Šimić, Mač Avernuma (ulomak), br. 4, str. 213-216
Ana -Marija Posavec, Prokletstvo ratnika – Osveta Crnih udovica (poglavl-
je 9.), br. 4, str. 217-224
Ana-Marija Posavec, Vincent (ulomak iz romana), br. 5, str. 158-181
Mandica Horvat, Izbor tekstova, br. 6, 171-177

47
GODIŠNJAK 15/2019

Izvještaji (Beli Manastir)

Julijana Vladetić, Rad Ogranka MH Beli Manastir 2005. godine, br. 2, str.
186-189
Julijana Vladetić, Rad Ogranka Matice hrvatske Beli Manastir u 2006.
godini, br. 3, str. 213
Edo Jurić, Rad Centra za kulturu u 2007. godini, br. 4, str. 195-201
Julijana Vladetić, Izvještaj o radu Ogranka Matice hrvatske Beli Manastir u
razdoblju od 2003.-2007. g., br. 4, str. 202-205
Edo Jurić, Pregled rada Centra za kulturu Grada Belog Manastira u 2008.
godini, br. 5, str. 125-138
Julijana Vladetić, Rad Ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru u
2008. godini, br. 5, str. 151-153
Edo Jurić, Centar za kulturu Grada Belog Manastira 2005.-2009. godine,
br. 6, str. 119-148
Julijana Vladetić, Rad Ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru u
2009. godini, br. 6, 149-152
Julijana Vladetić, Rad Ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru u
2010. godini, br. 7, str. 113-115
Edo Jurić, Rad Centra za kulturu Grada Belog Manastira u 2010. godini,
br. 7, str. 116-126
Julijana Vladetić, Rad Ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru 2011.
godine, br. 8, str. 193-195
Edo Jurić, Rad Centra za kulturu Grada Belog Manastira u 2011. godini,
br. 8, str. 206-211
Julijana Vladetić, Rad Ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru 2011.
godine, br. 9, str. 93-94
Petar Tokić, O radu Ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru, br. 11,
str. 174-176
Petar Tokić, O radu Ogranka u 2015. godini, br. 12, str. 241-243
Petar Tokić, O djelovanju Ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru u
2016. godini, br. 13, str. 101-103
Petar Tokić, O radu Ogranka u 2017. godini, br. 14, str. 65-68

48
 GODIŠNJAK 15/2019

Kratke priče
Stjepan Tomaš, Razgovori s obraćenikom, br. 3, str. 172-193
Eva Kompanović, Luka, br, 4, str. 208-212
Mandica Horvat, Dvije priče, br. 8, str. 246-251
Eva Kompanović-Gundrum, Crijep, br. 9, str. 145-147
Eva Kompanović-Gundrum, Priče, br. 10, str. 150-156
Krunoslav Mijatov, Nova školska godina, br. 12, str. 258-262
Ana Marija Posavec, Andreas, br. 13, str. 113-127
Ivan N. Svečnjak, Ispovijest ranoranioca, Baranjski Hiperion, br. 13, str.
137-149
Ivan N. Svečnjak, Razmišljanja pod čempresom, br. 14, str. 88-96

Pjesništvo. Pjesme. Stihovi

Delimir Rešicki, Baranjske pjesme, br. 1, str. 149-163
Saša Benček, Izbor iz pjesama, br. 2, str. 175-184
Jelena Blašković, Pjesme, br. 4, str. 225-229
Josip Ivičin, Pjesme, br. 6, str. 59-61
Mirko Hunjadi, Izbor pjesama, br. 6, str. 167-174
Pavle Škulac, Pjesme, br. 7, str. 163-170
Kata Šovakov, Pjesme, br. 8, str. 239-245
Stipo Benak Šemenjata, Pjesme, br. 9, str. 163-168
Ljubica Juračić, Pjesme, br. 9, str. 169-173
Dubravko Marijanović – poezija, br. 12, str. 263-272
Bartol Zvečevac – poezija, br. 12, str. 273-274
Dino Pletikapić – poezija, br. 13, str. 128-136

Recenzije, osvrti, kritike, prikazi i predstavljanje knjiga

Marija Medak, Svijet u kojem se zemlja i sunce dodiruju (osvrt na izložbu
Josipa Dekana), br. 3, str. 154-158
Dario Grgić, O dvije knjige predstavljene u Belom Manastiru, br. 3, str.
214-219
Katarina Gorup, Osvrt na Izbornu skupštinu Ogranka Matice hrvatske Beli

49
GODIŠNJAK 15/2019

Manastir, br. 4, str. 206-207

Barbara Vujanović, Izložba Baranjska umjetnička kolonija 2008. predstavl-
jena u Galeriji Miroslav Kraljević, br. 5, str. 121-124
Helena Ivičin, KUD „Mladi Šokci“ Duboševica, br. 6, str. 51-54
Dragutin Pasarić, MH Kutina i „močvarno carstvo“ Lonjskog polja, br. 6,
str. 95-100
Nenad Moačanin, Recenzija rukopisa dr. Dubravke Božić Bogović: „Ka-
tolička crkva u južnoj Baranji u 18. stoljeću – iz zapisa kanonskih vizitaci-
ja“, br. 6, str. 153-157
Dragutin Pasarić, Konjanički maraton „osvojio“ Baranju, br. 7, str. 100-106
Julijana Vladetić, Uspjeh Ivana Berdalovića na Međunarodnoj geografskoj
olimpijadi, br. 7, str. 127-129
Edo Jurić, Uspjeh komornog sastava tambura Osnovne glazbene škole Beli
Manastir, br. 7, str. 130-134
Milica Lukić, Onaj koji pobjeđuje, br. 7, str. 135-138
Krunoslav Mijatov, Baranjska čarolija kazališta, br. 7, str. 139-142
Uspjesi učenika i profesora Osnovne glazbene škole Beli Manastir u 2011.
godini, br. 8, str. 200-203
Sandra Gado, Kvintet harmonika „bm5H“, br. 8, str. 204-205
Krunoslav Mijatov, Marija Keler, „Crkva sv. Petra i Pavla u Topolju“, br. 8,
str. 212-214
p. Mirko Nikolić SJ, Predstavljanje knjige p. Antuna Volenika SJ „Biti u
vezi“ u Belom Manastiru, br. 8, str. 215-217
Davorin Taslidžić, Pokušaj povijesnog performansa ili traženje identiteta,
br. 8, str. 220-222
Delimir Rešicki, dobitnik nagrade „Goranov vijenac“ 2011. godine, br. 8,
str. 223-228
Krunoslav Mijatov, Jelka Mihaljev, „Proletilo dvanaest golubova“, br. 9, str.
111-113
Željko Predojević, O rukopisnoj ostavštini Stjepana Stepanova i njezinu
doprinosu za istraživanje usmene književnosti južne Baranje, br. 9, str.
114-129

50
 GODIŠNJAK 15/2019

Sonja Novak, Unterstadt Ivane Šojat Kuči: Kulturni partikularizam ili

obračun s radikalnim ideologijama?, br. 9, str. 130-144
Mario Jager - Dubravka Božić Bogović, Rođenje, brak i smrt – stanovništ-
vo južne Baranje u 18. Stoljeću, br. 10, str. 157-160
„Marijo, o mili glas“ – marijanski napjevi iz Baranje, Pučke pjevačice crkve
Sv. Lovre, Baranjsko Petrovo Selo, br. 10, str. 161-165
Kornelija Pacanović Zvečevac - Urbane intervencije u našem gradu stude-
nata Umjetničke akademije u Osijeku, br. 10, str. 166-170
Ines Banek, Martina Jakovljević, Tena Tarnai - Sv. Martin i Martinje, br. 10,
str. 171-178
Timea Bockovac, Recenzija fotomonografije „Baranjske hrvatske nošnje
podravski Šokci”, br. 13, str. 96-100
Marijana Kuna, Slastice zbog kojih se ostaje, br. 14, str. 41-49
Ana-Marija Posavec, Kritika knjige „Odjeci“ Danijela Špelića, br. 14, str.
50-52
Adam Sović, Udruga uzgajatelja malih životinja „Baranja“ Branjin Vrh, br.
14, str. 53-57

Popis radova klasificiranih prema temi (UDK poredak)

006.72 Ulično nazivlje

Vera Jurić, Čije ime nose nazivi ulica u Šećerani i Šumarini, br. 8, str. 229-
238
Vera Jurić, Čije ime nose nazivi ulica u Branjinom Vrhu, br. 9, str. 158-162
Vera Jurić i Julijana Vladetić, Čije ime nose nazivi ulica u Belom Manasti-
ru, br. 7, 143-162

141.72 Feminizam
Milovan Tatarin, Što žene žele ili ponešto o feminizmu dvadesetih godina
prošloga stoljeća, br. 4, str. 125-165

51
GODIŠNJAK 15/2019

330.34 Gospodarski razvitak

Laura Blagus, Gospodarstvo i gospodarska infrastruktura, br. 4, str. 30-35

338.48(497.543) Baranja općenito; o pojedinim selima

Marija Keler, Poznati stari dvorci i parkovi „Belja“: Bilje, Darda i Kneževo,
br. 1, str. 103-107
Bogdan Mesinger, I Baranja je jedna kronika moga života, br. 1, str. 127-
133
Delimir Rešicki, Baranja – to je misterij božjega, zelenog ulja, br. 2, str.
7-12
Sipan Kovačić i Ivan Pašić, Iz prošlosti baranjskog pčelarstva, br. 3, str.
118-137
Općina Jagodnjak: Deset godina poslije, br. 4, str. 26-29
Ivica Getto, Turistički putokaz lijepom našom Baranjom, br. 5, str. 7-20
Kornelija Pacanović-Zvečevac, Jučer, danas i sutra jednoga trga, br. 5, str.
21-27
Franjo Kuna, Baranjsko Petrovo Selo, br. 5, str. 51-67
Ivica Getto, Baranjske pustare i radnička naselja, br. 6, 7-16
Kornelija Pacanović Zvečevac, Pustare Baranje – ponos ili sramota, br. 6,
17-32
Krunoslav Mijatov, Znamenitosti općine Draž, br. 6, str. 33-45
Ivica Getto, Socijalno-ekonomska slika Baranje krajem 2010. godine, br. 7,
str. 7-12
Željko Predojević, Multikulturalna baranjska bit uvjetovana povijesnim
čimbenicima, br. 7, str. 45-71
Mario Jager, Željko Predojević, Slađana Josipović Batorek, Dubravka Božić
Bogović, Denis Njari, Baranja u historiografiji, br. 8, str. 70-132
Krunoslav Šokac, Pasionska baština baranjskih Šokaca, br. 11, str. 181-184
Laura Blagus Tenjeri, Virtualni muzej Baranje, br. 13, str. 50-56
Kornelija Pacanović Zvečevac, Etnološki centar baranjske baštine, br. 13,
str. 57-67
Zdenka Baković, Općina Kneževi Vinogradi, br. 14, str. 77-83

52
 GODIŠNJAK 15/2019

338.48(497.543)“Beli Manastir“ O Belom Manastiru

Franjo Kuna, Pokušaji osnivanja Ogranka Matice hrvatske Beli Manastir,
br. 1, str. 9-12
Katarina Gorup, Tijek obnoviteljsko-izborne skupštine Ogranka MH Beli
Manastir, br. 1, str. 13-17
Julijana Vladetić, Govor održan na osnivanju Ogranka MH Beli Manastir,
br. 1, str. 19-20
Julijana Vladetić, Rad Ogranka MH Beli Manastir od osnivanja do konca
2004. (kronologija), br. 1, str. 21-24
Edo Jurić, Centar za kulturu Grada Belog Manastira, br. 3, str. 205-212
Davorin Bubalović, Beli Manastir – 10 godina poslije, br. 4, str. 11-14
Edo Jurić, Osnovna glazbena škola Beli Manastir, br. 5, str. 139-144
Laura Blagus, HKUD „Beli Manastir“, br. 5, str. 145-150
Marija Kretić Nađ, Gradska knjižnica Beli Manastir, br. 6, str. 101-118
Kornelija Pacanović Zvečevac, Baština industrijske arhitekture Belog Ma-
nastira, br. 7, str. 13-28
Kornelija Pacanović Zvečevac, Pregled nagrađenih rješenja za spomenik
braniteljima u Belom Manastiru, br. 8, str. 56-69
Sahide Kučera, Salon fotografije Minijatura Beli Manastir, br. 9, str. 95-97
Krunoslav Šokac, Lado u Belom Manastiru, br. 9, 98-110
Izdanja Ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru 2003. – 2014, br. 10,
str. 41-45
Kornelija Pacanović Zvečevac, Projekt BICBC, br. 11, str. 177-184
Laura Blagus Tenjeri, Tradicijski korzo, br. 11, str. 185-192
Zdenka Baković, Klub čitatelja Ogranka Matice hrvatske u Belom Manasti-
ru, br. 12, str. 235-240
Jovan Nedić, 33. susret SOZAH u Belom Manastiru, br. 14, str. 58-64

37 Obrazovanje. Pedagogija
Ljiljana Tokić, Kratka povijest predškolskog odgoja i obrazovanja u Baran-
ji, br. 11, str. 156-163
Zdenka Baković, Škola i zajednica, br. 11, str. 164-173

53
GODIŠNJAK 15/2019

Dino Pletikapić, Pedagogija slobodnog vremena, br. 14, str. 11-13

39 Običaji
Marija Keler, Baranjska nošnja i običaji, br. 1, str. 99-102
Marijana Kuna, Petaračke buše, br. 5, str. 68-81
Laura Blagus, Tradicija i suvremenost, br. 6, str. 46-50
Ivica Getto, Gatori, br. 8, str. 166-169
Krunoslav Mijatov, Od sjemena do platna, br. 8, str. 170-180
Eva Čeliković, Krunica, br. 8, str. 185-187
Jelena Vukelić, Dobri duh Međimurja, br. 8, str. 188-192
Marijana Kuna, Molitvenici koji su se koristili u Baranjskom Petrovom
Selu krajem 19. i početkom 20. Stoljeća, br. 11, str. 12-31
Timea Bockovac, Rukopisne molitve iz Semartina i njihova leksička obil-
ježja, br. 11, str. 32-49
Željko Predojević, U Baranji sve može! O tradicijskoj ojkonimiji u južnoj
Baranji, br. 11, str. 50-68

394.46 Obljetnice
Vlastimir Kusik, Tri desetljeća Baranjske umjetničke kolonije 1975.- 2005.
/ sazivi, sudionici, izložbe, br. 2, str. 13-33
Deže Kučera, Foto-kino klub „Baranja-film“, br. 3, str. 138-140
Slavica Moslavac, Pedeset godina Muzeja Moslavine, br. 7, str. 107-112
Ivica Getto, Obilježena 20. obljetnica 135. baranjske brigade, br. 8, str. 54-
55
Sahide Kučera, 30 godina Foto-kino kluba „Baranja-film“ Beli Manastir, br.
8, str. 196-199
Dvadeset godina Hrvatskog radija Baranja, 1992.-2012., br. 9, str. 153-157
Julijana Vladetić, Deset godina Ogranka Matice hrvatske u Belom Ma-
nastiru, br. 10, str. 15-18
Franjo Kuna, Deset godina Ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru,
br. 10, str. 19-25
Vjekoslav Sučić, Mirela Kotromanović, Obljetnice u našoj zajednici, br. 11,

54
 GODIŠNJAK 15/2019

str. 193-200
Davorin Taslidžić, Ususret obljetnici mohačke pogibelji (1526 – 2016), br.
12, str. 46-76

591.5 Ekologija
Stipan Kovačić, Zašto nestaju pčele?, br. 11, str. 94-141
Daška Osonjački, Prilog poznavanju vremenskih i klimatskih obilježja
Baranje, br. 11, str. 142-155

7 Umjetnost
Ana -Marija Koljanin, Recentna umjetnička produkcija na prostoru Baran-
je, br. 1, str. 109-122
Ana -Marija Koljanin, Baranjska umjetnička kolonija 2005. godine, br. 2,
str. 42-45
Ana -Marija Koljanin, Baranjska umjetnička kolonija 2006. – Svemir u
Baranji, br. 3, str. 141-153
Ana-Marija Koljanin, Baranjska umjetnička kolonija 2007., br. 4, str. 166-
169
Milica Lukić, Poruka iz zauvijek ili Priča o Plavom Jahaču, br. 4, str. 170-
194
Goran Kujundžić, Dekorativna forma u slikarstvu 20. stoljeća, br. 11, str.
69-80

81 Lingvistika
Kristina Peternai Andrić, O jezičnim igrama i etici u Wittgensteina, br. 6,
str. 78-94
Damir Barbarić, Značenje materinskog jezika, br. 14, str. 14-27
Mária Stanková, Oblik jezika medija u 2018. godini, br. 14, str. 28-40

811.163.42’282 Dijalekti. Lokalni i regionalni govori

Loretana Farkaš, Baranjski govori u okviru slavonskoga dijalekta, br. 5, str.
111-120

55
GODIŠNJAK 15/2019

Julijana Vladetić i Josip Ivičin, Riječi oteti zaboravu, br. 6, str. 55-58
Josip Ivičin Čola i Matija Sičajmov, Riječi oteti zaboravu (iz šokačkog gov-
ora sela Duboševica), br. 7, str. 72-76
Milan Blašković, Luč – zaustavljeno vrijeme ili govor prošlosti, br. 8, str.
151-165

82 Književnost
Borko Baraban, Poezija Delimira Rešickog, br. 1, str. 141-143
Dubravka Brunčić, Rešickijeva Baranja, br. 1, str. 145-148
Dubravka Brunčić, Baranja Saše Benčeka, br. 2, str. 169-174
Stanislav Marijanović, Hrvatsko-mađarski protestantizam za turske vlada-
vine, br. 3, str. 11-33
Imre Bori, Iz najranije književne povijesti u Baranji, br. 3, str. 34-47
Stanko Andrić, Baranjski promicatelj reformacije Emerik Zigerius, br. 3,
str. 48-76
Krešimir Šimić, O Vetranovićevu Abramovom posvetilištu i Suzani čistoj,
br. 5, str. 82-110
Mirko Hunjadi, Čudesne knjige o čudovištima – skica za portret slikara,
grafičara, pisca Stanislava Marijanovića, br. 6, str. 158-166
Marko Ek i Tina Varga Oswald, Nádasev doprinos „retorici postmoderne“
u romanu Divna povijest fotografije, br. 7, str. 77-99
Ana-Marija Posavec, Prikaz slavonskog plemstva kod Rode Rode, br. 10,
str. 115-149
Ana-Marija Posavec - Mit ratnog iskustva i strategije pamćenja u romanu
Ivana Slonje Šveda „Ne pucaj prvi“, br. 12, str. 152-187
Maja Sambolec Brdarić, Pjesništvo Stjepana Brdarić, br. 12, str. 188-216
Gabriela Feher, Oj, Baranjo lipa i bogata, br. 12, str. 217-234
Ana-Marija Posavec, Rasap obitelji i pojedinca u romanu Ive Kozarčanina
„Sam čovjek“, br. 13, str. 87-95

56
 GODIŠNJAK 15/2019

902 Arheologija
Ivica Getto, Baranja, veliko arheološko nalazište, br. 11, str. 26-30
Jacqueline Balen, Ana Đukić, Anita Dugonjić, Marin Mađerić, Položaj
Jauhov salaš u Novom Čemincu, br. 12, str. 12-25

94 Povijest
Stanko Andrić, Srednjovjekovna plemićka obitelj Hercega Sečujskih, br. 1,
str. 43-50
Denis Detling, Prilog proučavanju društveno-ekonomskih prilika u nekim
naseljima Beljskog vlastelinstva oko 1785., br. 1, str. 67-85
Davorin Taslidžić, Stupovi opstojnosti – putovi i raskrižja (prometna i
komunikacijska infrastruktura u Baranji nakon Drugog svjetskog rata), br.
1, str. 87-92
Stanko Andrić, Benediktinski samostan svetog Mihovila u Belom Manasti-
ru, br. 2, str. 47-89
Sándor Pápa, Srpska okupacija Baranje od 1918. do 1921., br. 2, str. 92-130
Zlata Živaković-Kerže, Počeci sporta u Baranji (1924.-1933.), br. 2, str.
138-161
Sándor Pápa, Srpska okupacija Baranje od 1918. do 1921. (drugi dio), br. 3,
str. 77-117
Sándor Pápa, Srpska okupacija Baranje od 1918. do 1921. (treći dio), br. 4,
str. 77-124
Dubravka Božić Bogović i Iva Matić, Naselja i stanovništvo Darđanskog
vlastelinstva na temelju popis kotara Branjin Vrh iz 1785. godine, br. 6, str.
62-77
Dubravka Božić Bogović i Eldina Lovaš, Osobna imena stanovništva nasel-
ja Petlovac i Vardarac potkraj 18. stoljeća, br. 8, str. 133-150
Davorin Taslidžić, Srednjovjekovna prošlost = srednjoeuropska
budućnost!, br. 9, str. 7-21
Mario Jager, Belje između dva svjetska rata, br. 9, str. 22-27
Vlatko Franjin, Domagoj Juratovac, Danica Bukna, Kratak pregled baran-
jske periodike, br. 9, str. 74-92

57
GODIŠNJAK 15/2019

Željko Predojević, Tko su Kišfalubci? – gonetanje kulturnog identiteta

mjesta na primjeru sela Branjine u južnoj Baranji, br. 10, str. 50-81
Davorin Taslidžić, Doprinos dr. sc. Ive Mažurana i prof. dr. sc. Stjepana
Sršana rasvjetljavanju povijesne zbilje Baranje, br. 10, str. 82-95
Dora Ivković, Crkva bosanska, br. 10, str. 96-114
Denis Njari, Podolje, br. 12, str. 31-45
Milovan Tatarin, Crkva Svetog Mihovila, br. 12, str. 102-114
Đuro Franković, Prepiska Eduarda Rehačeka s Ignácom Hainerom između
1835 – 1842, br. 12, str. 115-151
Helena Ivičin, Povijest Duboševice, br. 12, str. 244-257
Saša Alilović, Sulejmanov most (1566 – 1686), br. 13, str. 11-20
Davorin Taslidžić, Daniela Taslidžić Herman, Ususret veličanstvenom
vojnom pohodu - Pobjeda nad Osmanlijama, br. 13, str. 21-33
Ivica Getto, Uskotračna željeznica u južnoj Baranji, br. 13, str. 34-40
Timea Bockovac, Nestalo selo, br. 13, str. 41-49

94(497.543):272/273 Katolička crkva u Baranji

Stjepan Sršan, O kanonskim vizitacijama Baranje (1729.-1845.), br. 1, str.
51-65
Dubravka Božić-Bogović i Mario Jager, Vjerski život katolika u južno-
baranjskom dijelu pečuške biskupije u 18. stoljeću na temelju podataka
kanonskih vizitacija, br. 4, str. 63-76
Mario Jager, Oduzimanje imovine katoličkim župama u Baranji prema
Zakonu o agrarnoj reformi i kolonizaciji iz 1945. godine, br. 5, str. 33-50
Dubravka Božić Bogović, Osobna imena katoličkog stanovništva Belog
Manastira u prvoj polovici 18. stoljeća, br. 7, str. 29-44
Dubravka Božić-Bogović, Matične knjige župa u južnoj Baranji u 18. stol-
jeću, br. 9, str. 28-52
Eldina Lovaš, Vjerski život katolika baranjskih župa i filijala u prvoj
polovici 19. stoljeća na temelju zapisa kanonskih vizitacija, br. 9, str. 53-64
Edo Jurić, Analiza župnih matica župe Sv. Martina biskupa u Belom Ma-
nastiru u razdoblju od 1998.-2012. godine, br. 9, str. 65-73

58
 GODIŠNJAK 15/2019

Igor Jakobfi, Istraživanje vjere Katoličke Crkve u njezinoj javnopojanoj

dimenziji na području Baranjskog dekanata – teološko-teorijski i metod-
ološki okvir, br. 13, str. 68-86

94(497.5):342.78“1991/1995“ Domovinski rat

Ivica Getto, Povratak, br. 4, str. 15-25
Marija Keler, Povratak – duhovna obnova, br. 4, str. 36-49
Domovinski rat – prethodna događanja, sjećanja te ustroj i djelovanje ba-
ranjskih vojnih postrojbi od 26. kolovoza 1991. do 30. lipnja 1996. godine,
br. 8, str. 7-31
Anto Prgomet, Baranja 1991.-1995. godine – Policijska postaja Beli Ma-
nastir, br. 8, str. 32-35
Dejan Čaplar, Godine kada zvona nisu zvonila (stradanje Katoličke crkve u
Baranji za vrijeme velikosrpske okupacije), br. 8, str. 36-49
Eva Čeliković, Sjećanja naviru iz 90-tih, br. 8, str. 50-53
Davorin Bubalović, Crna svitanja – rat u Baranji i za Baranju, br. 8, str.
218-219
Saša Alilović, Mirna reintegracija i povratak u Dardu kroz novinarsko
iskustvo, br. 14, str. 69-7

59
GODIŠNJAK 15/2019

Gradonačelnici Grada Belog Manastira

Ivica Getto
igetto13@gmail.com

Novim teritorijalnim ustrojem Republike Hrvatske 1993. godine

od bivše Općine Beli Manastir ‘’nastalo’’ je devet novih jedinica lokalne
samouprave. Formirane su općine Bilje, Darda, Draž, Čeminac, Jagodnjak,
Kneževi Vinogradi, Petlovac i Popovac, te jedini baranjski grad – Beli Ma-
nastir. Prvim je gradonačelnikom Belog Manastira postao Marko Kvesić.

Povratkom u Baranju, 1997. godine, rijeku povratnika, koja će se

(masovnije) početi vraćati godinu dana kasnije, dočekala je SDSS-ova vlast
(za što mnogi “okrivljuju” generala Kleina) na čelu s Veljkom Bertićem. Na-
kon njega, političkim igrama i ‘’igricama’’ na čelo grada dolazi Simo Stupar,
ali zbog krize vlasti Gradsko vijeće naknadno biva raspušteno, a Beloma-
nastirci izlaze na prijevremene lokalne izbore za Gradsko vijeće. Izborima
je prethodilo razdoblje tijekom kojega je povjerenik Vlade RH za Beli Ma-
nastir bio Stupar. Novo Gradsko vijeće konstituirano je u prosincu 1999.
godine, a na njoj je za novog gradonačelnika, sa 14 glasova “za”, 7 protiv i 5
suzdržanih, izabran Ivica Buconjić (HDZ), dok je za dogradonačelnika iza-
bran Vladimir Kedmenec (HSP). Dužnost predsjednika Gradskog vijeća u
narednom mandatu povjerena je dr. Davorinu Bubaloviću (HDZ), a mjesto
njegovog zamjenika Ferencu Asztalosu (HSS). Već sam početak konstitu-

60
 GODIŠNJAK 15/2019

irajuće sjednice Gradskog vijeća Belog Manastira nagovijestio je ponovno

opstruiranje rada ovog tijela od strane sedam članova SDSS-a, koji se nisu
složili s gotovo nijednom odlukom i prijedlogom mandatne komisije te
Odbora za izbor i imenovanje konstituirajuće sjednice. Novi gradonačel-
nik, Buconjić, istaknuo je tada kako su lokalni izbori zapravo kruna napora
bivšeg saziva Gradskog vijeća, te zaključio kako su rezultati izbora zapravo
ukazivanje povjerenja HDZ-ovoj politici koju je do tada vodio u Belom Ma-
nastiru.

Dvije godine kasnije biračka su mjesta ponovno bila otvorena. Na

red su došli redovni lokalni izbori za Gradsko vijeće. HDZ i koalicijski part-
neri ‘’pomeli su konkurenciju’’, te je gradonačelničku fotelju zadržao Bucon-
jić. Njegovim nešto kasnijim odlaskom u Zagreb (u saborske klupe, kasnije i
na mjesto državnog tajnika u Ministarstvu unutarnjih poslova), čelnu funk-
ciju u gradu preuzima dr. Bubalović i na njoj ostaje skroz do 2009. godine
i prvih neposrednih gradonačelničkih izbora. Nakon ‘’polovnog’’ manda-
ta, prvi ‘’pravi’’ mandat počinje mu u svibnju 2005. godine. Predložen je
od strane postizborne koalicije HDZ-HSP-HSU, a prijedlog je prihvatilo
Gradsko vijeće u kojem je tada sjedilo sedam vijećnika iz redova HDZ-a,
četiri iz SDSS-a, dva iz koalicije SDP-HNS, te po jedan iz HSP-a i HSU-a.
Dogradonačelnička funkcija dodijeljena je Vladimiru Kedmencu (HSP),
za predsjednika Gradskog vijeća opet je imenovan Karlo Franjić (HDZ), a
njegovim zamjenikom Ivan Šutalo (HSU).

Dr. Bubalović je tada ustvrdio kako je “HDZ je postigao veliki

uspjeh na izborima i nastavlja kontinuitet na vlasti, ovoga puta u koalici-
ji sa HSP-om i HSU-om.”, napominjući kako će Gradska uprava nastaviti
istim tempom s osnovnim ciljem, smanjenjem nezaposlenosti… I trajalo
je to tako do 2009. godine, odnosno do još jednih lokalnih izbora, kada su
po prvi puta stranke (odnosno koalicije) bile dužne predlagati svoje gra-
donačelničke kandidate. Dr. Bubalović još je 2008. godine najavio izlazak iz
politike, obrazlažući to riječima kako će se u potpunosti posvetiti medicini,

61
GODIŠNJAK 15/2019

što mu (tada) novi izborni zakon ne bi dopustio. Naime, Beli Manastir, kao
grad u kojem živi više od 10.000 stanovnika, mora(o) je imati gradonačelni-
ka profesionalca, a dr. Bubalović je posljednjih godina tu dužnost obavljao
volonterski.

HDZ je krenuo u potragu za kandidatima. Govorkalo se i o novom

Buconjićevom angažmanu, ali je državni tajnik u MUP-u, unatoč svojim
skrivenim željama, morao ostati u Zagrebu. Odluka je pala na prosvjetara,
profesora Karla Franjića. U utrku se upustio i oporbeni SDP, ovoga puta u
koaliciji s HDSSB-om. Novog su gradonačelnika vidjeli u do tada politički
anonimnom, nezavisnom Ivanu Dobošu. HNS, HSLS i Abeceda demokraci-
je nisu se dogovorili s “glavnom” oporbom, pa su za gradonačelnika istak-
nuli Ivana Drvoderića. Bez političke potpore u natjecanje je krenuo i jedan
poduzetnik - Atila Bođo. Stigao je i mjesec svibanj 2009. godine, a na iz-
bore je izašlo 35 posto Belomanastiraca (po službenom popisu birača, koji
je znatno odstupao od stvarnog stanja). Rezultati su pokazali da mora usli-
jediti i drugi izborni krug. Franjić, kandidat koalicije HDZ-HSP-HSS-HSU-
DZMH, dobio je 44,8 posto glasova, a Doboš, kandidat SDP-a i HDSSB-a,
32,8 posto glasova Belomanastiraca te stanovnika prigradskih naselja Bran-
jin Vrh, Šećerana i Šumarina. Za nezavisnog Bođu glasalo je 17 posto, a za
Drvoderića 5 posto birača.

Uvjerljivu većinu u Gradskom vijeću osvojila je koalicija HDZ-

HSP-HSS-HSU-DZMH (46 posto), slijedio je SDP (18,3 posto), SDSS (11,3
posto), HDSSB (10,3 posto) i Atila Bođo (9,3 posto). Izborni prag nije prešla
koalicija HNS-HSLS-Abeceda demokracije. Valjalo je, dakle, još jednom ot-
voriti glasačka mjesta, pa je krenula i nova, kratka kampanja, nadmudrivan-
ja te sve ostalo što kampanje prati. A onda – grom iz vedrog neba. Barem
za neke. Nakon gotovo cijelog desetljeća čelni čovjek Belog Manastira više
nije bio iz redova HDZ-a. S 28 glasova više pobjedu je odnio Doboš. Za
njega i njegova dva zamjenika, Živka Jalšovca (HDSSB) i Nikolu Redžepa
(SDP), glas je dalo 2177 belomanastiraca, dok je Franjić dobio 2149 glasova.

62
 GODIŠNJAK 15/2019

Zanimljivo je kako je Doboš pobjedu odnio na svih devet biračkih mjesta u

Belom Manastiru, dok su Franjićeva uporišta bila prigradska naselja Branjin
Vrh, Šećerana i njegova Šumarina.

Nakon četiri godine, došlo je vrijeme za još jedne gradonačelničke

izbore. Zakuhavati se počelo već godinu dana ranije. Što je više vrijeme
odmicalo, jasnije je bilo kako će lokalni izbori 2013. godine u Belom Ma-
nastiru dobiti epitet najneizvjesnijih do sada. Vladajuća koalicija u Grads-
kom vijeću ostala je i nadalje zajedno, a za buduće čelne ljude u gradu kan-
didirala je “trojac”: dr. Bubalovića (koji je u međuvremenu ipak djelomično
promijenio mišljenje), Marka Ilijaševa i Matildu Borovečki-Čeliković. Koal-
icija SDP-HNS, pak, odlučila se za Doboša kao gradonačelnika te dvoji-
cu dogradonačelnika, Marka Bogatića i Zorana Kranjčeca. Živko Jalšovec
kandidirao se uz potporu koalicije HSS-BUZ te HSP-AS, koji je odustao
od “vlastitog” gradonačelnika. HSP je kao gradonačelnika vidio Daniela
Taslidžića. Kandidatkinja HDSSB-a bila je Jadranka Sabljak. Nakon izbo-
ra održanih 19. svibnja 2013. godine, opet se pokazalo kako će biti potre-
ban još jedan krug. Doboš je, naime, u prvom krugu ostvario 247 glasova
više u odnosu na dr. Bubalovića, ali nedovoljno za konačnu pobjedu. Da će
Doboš u gradonačelničkoj fotelji sjediti još četiri godine, pokazao je drugi
krug izbora, u kojem se više Belomanastiraca odlučilo za kandidata SDP-a
i HNS-a. Za razliku od ranijih godina, SDP i koalicijski partneri imali su
većinu i u Gradskom vijeću.

Posljednji održani lokalni izbori ‘’dogodili’’ su se 2017. godine. Ak-

tualni je gradonačelnik, Doboš, još ranije najavio kako se više neće kan-
didirati, te kako je vrijeme za mlađe osobe. Stoga je SDP, ovoga puta bez
koalicijskih partnera, za gradonačelnika predložio Marka Bogatića. HDZ i
koalicijski partneri SDP-u su suprotstavili Tomislava Roba i zamjenike, Iva-
nu Bandov-Paulić, dotadašnju pročelnicu u Općini Petlovac i Gorana Hesa
(tada još u HDSSB-u). Ovoga puta dovoljan je bio samo jedan izborni krug.
Nakon osam godina vladavine SDP-a, jedini baranjski grad tog je svibnja

63
GODIŠNJAK 15/2019

ponovno “osvojio” HDZ sa svojim koalicijskim partnerima, vrativši tako u

svoje okrilje njihovu nekadašnju postreintegracijsku utvrdu. Rob je, naime,
odnio uvjerljivu pobjedu.

“Drago mi je što su moji sugrađani prepoznali naše projekte i želju

da s mladim timom krenemo u realizaciju obećanog” rekao je nakon prvih
rezultata Rob, naglasivši kako je potvrda svih njihovih napora rezultat iz-
bora za Gradsko vijeće Belog Manastira, gdje HDZ i partneri (opet) imaju
neupitnu većinu.

64
 GODIŠNJAK 15/2019

Uređenje doma Branjin Vrh

Ana Rebrina
a.rebrina@beli-manastir.hr

Društveni dom u Branjinom Vrhu obnovljen je sredstvima Eu-

ropske unije putem Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a
nova namjena objekta usmjerena je djeci predškolskog uzrasta, djeci u nepo-
voljnom položaju te udrugama i građanima. Tako je projektom „Uređenje
doma Branjin Vrh“, centralna zgrada derutnog društvenog doma dobila
novo ruho i multifunkcionalnu namjenu.

Prigradsko naselje Branjin Vrh smješteno oko 1,5 km sjeverno od

Belog Manastira s oko 1.200 stanovnika. Do uređenja doma u naselju nije
postojao prikladan zatvoren prostor za javna događanja i aktivnosti u loka-
lnoj zajednici. Jedini zatvoreni prostor društvene namjene bila je derutna
građevina Društvenog doma sagrađena u 1950-im godinama prošloga stol-
jeća, koja je bila zapuštena i nije imala jasnu namjenu.

Ugovor za projekt „Uređenje doma Branjin Vrh“ potpisan je 9. ožu-

jka 2018. godine. Ukupna ugovorena vrijednost projekta u sklopu Inter-
vencijskog plana Grada Belog Manastira i Općine Darda (dalje: IP) iznosila
je 7.079.000,00 kn dok je ukupna ugovorena vrijednost radova u sklopu IP
iznosila 6.528.700,00 kn. Ukupna stvarna vrijednost radova na rekonstruk-

65
GODIŠNJAK 15/2019

ciji doma iznosila je 7.496.604,65 kn. Radovi na rekonstrukciji i izgradnji

završili su 31. prosinca 2019. godine, a sam projekt trajao je do 18. srpnja
2019. godine.

Arhitektonsko-građevinske radove na projektu izvodila je tvrtka

Massa d.o.o. iz Osijeka, projekt građevine osmislila je Maris Širinić, mag.
ing.aedif. iz Planum projekt d.o.o. Beli Manastir, a stručni nadzor obavljao
je Valentino Liović, mag. ing. aedif. iz Planum projekt d.o.o. Beli Manastir

Projekt se provodio u sklopu Intervencijskog plana koji je zamišljen

kao integriran (međusektorski), teritorijalni i participativni dokument čiji
je cilj identificirati razvojne potrebe i definirati ciljeve i razvojne prioritete
te akcijski plan za provedbu intervencija fizičke, gospodarske i socijalne re-
generacije malih gradova na ratom pogođenim područjima.

66
 GODIŠNJAK 15/2019

Kroz Intervencijski plan Grad Beli Manastir planira provedbu 14

infrastrukturnih i 12 “soft” projekata, provedbu jačanja kapaciteta same
gradske uprave te dodjelu sredstava lokalnim poduzetnicima i udrugama
kroz dva otvorena poziva.

Projektom „Uređenje doma Branjin Vrh“ Grad Beli Manastir do-

prinosi rješavanju socijalnih i ekonomskih problema na ovom području,
a posebice u jednom od četiri prigradska naselja Grada, Branjinom Vrhu.
Predmet investicije, Društveni dom u samom centru naselja jedino je i
najprikladnije mjesto u naselju u kojem se mogu provoditi aktivnosti od
općeg interesa za lokalno stanovništvo, poput kulturno-umjetničkih man-
ifestacija, sportsko-rekreativnih sadržaja, građanskih inicijativa i ostalih
javnih događanja koji potiču društvenu integraciju i međugeneracijsku sol-
idarnost. Istodobno, obnova zgrade omogućila je djelomično rješenje prob-

67
GODIŠNJAK 15/2019

lema nedostatka prostora za predškolsko obrazovanje na razini cijele JLS.

Tako je DV Cvrčak iz Belog Manastira dobio novi prostor u novoobnovl-
jenom domu uz prostore za lokalne udruge i buduću senzornu sobu. Zbog
zapuštenog i derutnog stanja u kakvom je bio, prostor Društvenog doma
nije bio iskoristiv, a nepostojanje ponude javnih sadržaja je u većoj ili man-
joj mjeri direktno povezano s negativnim trendovima koji se pokušavaju ri-
ješiti Intervencijskim planom i ovim projektom, a to su iseljavanje i starenje
stanovništva, niska razina ekonomske aktivnosti, deprivacija i siromaštvo.
Rezultat projekta je uređeni društveni dom bruto površine 1.262 m², osigu-

rani prostorni uvjeti za dvije vrtićke dobno mješovite skupine, uređeni pros-
tori za rad udruga civilnog društva, mjesnog odbora i održavanje kulturnih
manifestacija te uređena senzorna soba. U sklopu projekta osim same zgrade
uređeno je dječje multifunkcionalno igralište te pomoćna građevina (nat-
kriveno spremište). Namjena poslovnih prostora u prizemlju uličnog dije-

68
 GODIŠNJAK 15/2019

la zgrade ostaje nepromijenjena. Dvoranu će osim vrtića, u popodnevnim

satima koristiti i sportske udruge. Opremit će se i senzorna soba za potrebe
djece s teškoćama u razvoju. Na katu uličnog dijela zgrade, iznad poslovnih
prostora, uređene su prostorije Mjesnog odbora Branjin Vrha te prostora
za organizacije civilnog društva iz Branjinog Vrha. U dvorišni dio čestice
smještena je pomoćna građevina – natkriveno spremište, čija namjena je
spremište lokalne udruge. Dvorišni ograđeni prostor koristi DV Cvrčak, a
ostali vanjski prostor je prostor javne namjene te prostor za potrebe DVD-a
Branjin Vrh.

U sklopu završne konferencije održane 17. svibnja 2019. godine u

novoobnovljenom domu, djeca iz DV Cvrčak, PV Branjin Vrh izvela su
prigodan program za sve prisutne , a sudjelovali su i učenici OŠ Šećerana,
PŠ Branjin Vrh.

69
GODIŠNJAK 15/2019

Uređenjem doma Branjin Vrh osigurala se potrebna infrastruktu-

ra u prigradskom naselju, a samim time stvorile su se i nove mogućnosti,
pogotovo osjetljivim skupinama kojima je dom, osim samim stanovnicima,
i namijenjen. No, uređenje prigradskog naselja Branjin Vrh tu ne presta-
je. Nakon završetka projekta planirana je provedba soft projekata Grada
Belog Manastira u partnerstvu s predškolskom ustanovom DV Cvrčak.
Dječji vrtić Cvrčak Beli Manastir koristit će novouređeni i adaptirani pros-
tor za smještaj dvije dobno heterogene skupine s naglaskom na sportske
aktivnosti. Prostori vrtića, dvorišta te parka i sportskih terena korist će se
za prilagođeni sportski program predškolskog uzrasta koji će se izraditi i

provoditi u suradnji stručnih suradnika – kao novozaposlenih osoba. Na-

dalje, organizirat će se sportske radionice namijenjene polaznicima vrtića
i njihovim roditeljima kao i zaposlenicima. Djeca i odgajatelji posjećivat
će različite sportske događaje, te sudjelovati na olimpijadi dječjih vrtića.

70
 GODIŠNJAK 15/2019

Nakon uređenja senzorne sobe održavat će se svakodnevne terapeutske ak-

tivnosti korisnika koje će voditi fizioterapeut i radni terapeut – isto tako no-
vozaposlene osobe. U radu senzorne sobe sudjelovat će i stručni suradnik.
Za roditelje korisnika i lokalnu zajednicu planira se održavanje seminara za
upoznavanje s problematikom djece s teškoćama u razvoju, njihovim po-
trebama i terapijom. Sam objekt oživjet će i kroz rad ostalih organizacija
civilnog društva te mjesnog odbora i lokalnog DVD-a.

Osim aktivnosti u samom domu, planirano je i uređenje dječjih

igrališta te uređenje prometnog centra Branjinog Vrha kroz Intervencijski
plan Grada Belog Manastira i Općine Darda, a u tom prigradskom naselju u
tijeku je i izgradnja Kuće baranjskog kulena.

71
GODIŠNJAK 15/2019

Projekt Bike&Boat
Ana Rebrina
a.rebrina@beli-manastir.hr

Grad Mohač (mađ. Mohács) u Mađarskoj i Grad Beli Manastir po-

vezuje stoljetno prijateljstvo te su još davne 1971. godine potpisali povelju
o bratimljenju. Osim same zemljopisne regije Baranje u kojoj se ova dva
grada nalaze, gradove povezuje dobra suradnja i na sportskom, kulturnom i
gospodarskom planu. Za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj, veliki broj
prognanika bio je smješten upravo u Mohaču. Park grada Mohača otvoren
je 2017. godine u Belom Manastiru, a označava višestoljetni suživot Hrvata i
Mađara. Iz dobre suradnje dvaju gradova proizašla su i dva velika prekogra-
nična infrastrukturna projekta. Grad Beli Manastir tijekom 2018. godine
bio je partner mađarskom Gradu Mohaču u provedbi projekta „Cross-bor-
der cooperation in multimodal tourism“ akronima Bike & Boat sufinancira-
nim sredstvima Europske unije iz programa INTERREG VA prekogranična
suradnja Mađarska – Hrvatska. Drugi je to prekogranični projekt u suradnji
ove dvije jedinice lokalne samouprave kroz dugu povijest suradnje, a koja je
i potvrđena na način da je Mohač jedan od samo nekoliko belomanastirskih
formalnih gradova prijatelja. Prvi prekogranični projekt BICBC – Prekogra-
nična suradnja na unaprjeđenju biciklističke infrastrukture na području
Dunava i Drave imao je za cilj povećanje turističke privlačnosti cijelog po-
dručja povezivanjem postojećih ruta Eurovelo 6 i 13. Nositelj projekta bio

72
 GODIŠNJAK 15/2019

je Grad Mohač, a partneri uz Grad Beli Manastir bili su Osječko-baranjska

županija, Grad Belišće i Hrvatske vode.

Projektna priča započela je 11. srpnja 2017. godine potpisivanjem

partnerskog sporazuma o provedbi projekta „Bike & Boat“ između Grada
Belog Manastira i Grada Mohača. Sporazum je bio jedan od važnih koraka
provedbe projekta čiji je cilj bio spojiti Grad Beli Manastir s europskim ko-
ridorom Eurovelo 6, odnosno duž cijele Osječke ulice (D7) izgraditi pješač-
ko-biciklističku stazu.

U turističkom smislu to je značilo podržati snažan potencijal razvo-

ja ciklo-turizma i spojiti prsten biciklističkih staza povezanih na paneurop-
ske koridre Eurovelo 6 i 13. Činjenica je da je cikloturizam jedna od turistič-
kih grana s najjačim rastom u svijetu i Europi. Europska mreža biciklističkih
staza Eurovelo prolazi kroz Baranju u dužini od 141,7 km rutom Dunav.

73
GODIŠNJAK 15/2019

Izgradnjom staze i označavanjem rute pridonijelo se podizanju konkuren-

tnosti kontinentalnog turizma, a grad Beli Manastir profiliralo kao ciklotu-
rističku destinaciju.

Projekt „Bike & Boat“ ukupne vrijednosti 1,1 milijun eura započeo
je s provedbom 1. rujna 2017. godine, a trajao je do 30. travnja 2019. go-
dine. Od ukupnog iznosa, na belomanastirski dio projekta odnosilo se cca
476 tisuća eura, odnosno 3,5 milijuna kuna koje su utrošene na izgradnju
biciklističke staze na Osječkoj ulici, od župne crkve sv. Martina prema juž-
nom izlazu iz grada prema Osijeku pa sve do ulaza na beljsku vinsku cestu,
u dužini od 3,3 kilometra. Projekt staze osmislila je tvrtka Rencon d.o.o. iz
Osijeka koja je ujedno bila i nadzor izvođenja radova. Radove je izvodila
tvrtka Vuka d.d. iz Osijeka, a koji su završeni krajem 2018. godine. Staza je
dobila uporabnu dozvolu u veljači 2019. godine.

Osim same biciklističke staze, u sklopu projekta označena je 27 km

duga biciklistička staza prema Batini, a postavljene su i opremljene stanice
za popravak bicikala. U jesen 2018. godine organizirana je međunarodna
biciklijada kao promocija projekta i cikloturizma u gradu, a na njoj je sudje-
lovalo više od 200 sudionika i gostiju iz susjedne Mađarske i Srbije.

Realizacijom ovog projekta spojen je prsten gradskih biciklističkih

staza na europski koridor Eurovelo 6 čime se daje doprinos i turističkom
razvoju regije. Osim toga, važnost ovog projekta ogleda se i u činjenici da
dnevno Osječkom ulicom kroz Beli Manastir prođe nekoliko stotina teških
kamiona i dvostruko više osobnih automobila, te nije potrebno isticati koli-
ko ova pješačko-biciklistička staza znači za bicikliste i lokalno stanovništvo.
Izgradnjom staze, državna cesta D7 dobila je tri nova pješačka prijelaza što
je dodatno povećalo sigurnost svih sudionika u prometu, a pogotovo djece.
Mađarski nositelj projekta Grad Mohač kroz projekt je izgradio brod za do-
kolicu s 50 sjedala koji prevozi turiste i cikloturiste na Dunavu, izgrađeno
je 519,6 m biciklističke staze u gradu Mohaču, te je označeno 650 m staze

74
 GODIŠNJAK 15/2019

u gradu i 24 km staze spojene na Eurovelo 13. Kroz projekt je i isplanirana i

ruta staze u dužini od 5.600 m prema granici s Hrvatskom.

Razvoj biciklističkih staza u neposrednoj blizini grada ovdje ne sta-

je. Grad Beli Manastir planira izgradnju posljednjih 0,3 km staze duž ulice
Imre Nagya koja će se spojiti na već postojeću stazu. Kroz projekt financi-
ran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Beli
Manastir nabavit će 8 električnih bicikala namijenjenih iznajmljivanju kao
dodatnu promociju cikloturizma u gradu.

75
GODIŠNJAK 15/2019

O radu Ogranka u 2018. godini

Petar Tokić
matica@omhbm.hr

Početak aktivnosti Ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru u

2018. godini obilježilo je održavanje redovite izvještajne skupštine 20. ožu-
jka 2018. godine na kojoj se obilježila 15. obljetnica osnutka, usvojena iz-
vješća o radu u 2017. godini te planovi rada za 2018. godinu, uključujući i
nakladni plan.

Povodom svečanog obilježavanja obljetnice osnutka Ogranka, poč-

etkom mjeseca lipnja održan je koncert Belomanastirskog ansambla har-
monika pod naslovom „Valceri i tanga“. U vanjskom prostoru Etnološkog
centra baranjske baštine – amfiteatru, velik broj građana Belog Manastira
uživao je u izvrsno aranžiranim i odsviranim skladbama. Koncert je suorga-
niziran s Umjetničkom školom u Belom Manastiru.

U lipnju je održano i predstavljanje knjige dr. sc. Ivice Miškulina

„Šeks. Politička biografija“. Uz autora, o knjizi su govorili i Vladimir Šeks te
predsjednik Ogranka Petar Tokić.

Na izbornoj skupštini Matice hrvatske, koja se održala 16. lipnja

2018. godine u Rijeci, izabrano je novo vodstvo Matice hrvatske. Za no-

76
 GODIŠNJAK 15/2019

vog predsjednika Matice hrvatske je Stipe Botica, a za potpredsjednike su

između pet kandidata izabrani Anđelko Akrap, Luka Šeput i Dubravka
Oraić Tolić. Na poziciji glavnog tajnika u sljedećem mandatu ostaje Zorislav
Lukić, kao i Damir Zorić na poziciji gospodarskog tajnika. Božidar Petrač
je izabran za književnog tajnika Matice hrvatske. U Glavni odbor Matice
hrvatske, najviše tijelo Matice hrvatske između dvije skupštine koje broji 25
članova, izabran je i Petar Tokić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u
Belom Manastiru.

Prof. emeritus Stipe Botica

Svečano otkrivanje Stope svetog Martina održalo se 30. lipnja go-
dine u 18 sati na Trgu slobode u Belom Manastiru u organizaciji Grada Bel-
og Manastira, Centra za kulturu Grada Belog Manastira, Udruge “Prijatelji
svetog Martina”, Ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru i Kulturnog
centra sveti Martin – Hrvatska. Tim svečanim činom Beli Manastir je postao

77
GODIŠNJAK 15/2019

jedan od martinskih gradova s postavljenom Stopom svetog Martina i dio

kulturnih ruta Vijeća Europe.

Dana 23. listopada Ogranak Matice hrvatske u Belom Manastiru

ugostio je predstavnike Ogranka Matice hrvatske u Vukovaru. U Etnološ-
kom centru baranjske baštine o djelovanju, izdanjima, godišnjim aktivnos-
tima te povijesti vukovarskog ogranka Matice hrvatske govorili su Petar
Elez, Darija Benaković, Branimir Kurmajić i Lidija Miletić, predsjednica
ogranka.

Koncem listopada predstavljena je knjiga Željka Predojevića „Us-
mene priče Hrvata iz južne Baranje“. Knjiga govori o usmenoj predaji hr-
vatskog naroda na području južne Baranje koju je autor snimio u obliku
tonskih zapisa te zatim znanstveno obradio. Dugo očekivani naslov pred
mnogobrojnim baranjcima predstavili su prof. dr. sc. Ružica Pšihistal, re-
cenzentica i dr. sc. Željko Predojević, autor, uz uvodnu riječ izdavača.

Tjedan u kojem se obilježava Dan grada Belog Manastira, Ogranak
Matice hrvatske u Belom Manastiru obilježio je održavanjem pjesničkog
susreta Ana-Marije Posavec i Dine Pletikapića dana 7. studenog. Autori

78
 GODIŠNJAK 15/2019

poznati belomanastircima po proznim djelima govorili su o pjesništvu i

poeziji, pritom čitajući vlastite neobjavljene pjesme.

Predstavljanje 14. broja časopisa “Godišnjak” Ogranka Matice hr-
vatske u Belom Manastiru održano je 14. prosinca u Dvorani za produkcije
Umjetničke škole Beli Manastir. Korice 14. broja iznova su uredili Mario
Romulić i Dražen Stojčić, riječ je o motivu sa starog ormara iz Duboševice
- Daljoka. Odabrana fotografija predstavlja spremanje, odnosno čuvanje,
promišljanja naših autora za neke nove generacije, a različiti šareni i odijel-
jeni motivi predstavljaju različitost i raznolikost koja metaforički predstavlja
samu različitu tematsku usmjerenost radova naših autora i njihova podrijet-
la. Tekstove za ovaj broj “Godišnjaka” pisali su: Dino Pletikapić, Damir Bar-
barić, Mária Stanková, Marijana Kuna, Ana-Marija Posavec, Adam Sović,
Jovan Nedić, Petar Tokić, Saša Alilović, Zdenka Baković, Goran Rem i Ivan
N. Svečnjak. Predstavljanje 14. broja časopisa “Godišnjaka” suorganizirali
su Ogranak Matice hrvatske u Belom Manastiru i Centar za kulturu Grada
Belog Manastira.

Sastanci Kluba čitatelja pod vodstvom Zdenke Baković, prof.,

održavali su se cijele 2018. godine, a u mjesecu studenom Klub je prigodnim
domjenkom obilježio treću obljetnicu neprekinutih druženja uz književne
naslove.

Krajem 2018. godine Ogranak Matice hrvatske u Belom Manastiru

brojao je 111 članova.

79
GODIŠNJAK 15/2019

Obavijest suradnicima
Rukopise i priloge za Godišnjak br. 16/2019 primamo do 15. rujna
2020. godine.

Radove dostaviti u elektronskom obliku na adresu e-pošte Ogran-

ka Matice hrvatske u Belom Manastiru. Upute autorima možete pronaći na
mrežnim stranicama Ogranka.

Članci koji pristignu nakon isteka roka biti će uvršteni, ukoliko za-
dovoljavaju kriterije, u sljedeći broj.

www.omhbm.hr

e-mail urednika: zeljkopredojevic@yahoo.com

e-mail Ogranka: matica@omhbm.com

Uredništvo

80