POGRES KE U ZAV ARENlM SPOJEVIMA

I.van Juraga, Kruno Ljubic, Milan Zivcic

luan Juraga • Hruno LjubJc • fflllan ZJuc1c
Uredoik
dr. Ivan Juraga

Recen.zent
mr. Simun Andric

Lektor i graficki uredoik

Marijan Rickovic, prof.

Korektura
M irjana Zec, prof.

Kompj utors kl slog, prijelom i graficka obrada cr teza

DENONA d.o,o., Zagreb PogreSke u zauaren1m
Nakladnik
Hrvatsko druStvo za tehniku zavarivanja -
Casopis "Zavarivanje"
HR I 0000 Zagreb, Ul. I. Lucica l
Tcl.lfax 01/61-57-108
spojeulma
Za nakladnika
Vladimir Posavec, dipl. ing.

Tisak
Kratis, Zagreb

CIP - Karalo~:ludja u publikaciji

aclllnalna I svrufili! na knjilniu, Zagreb

UDK 621.791.053

JURA GA. Ivan

rogrc:.§kc u zavarcnim spojcvima / I van
.lurasa. Krono Ljubi~. Milan Ziv6c.
- Zagreb : Hrvatsko dru~rvo za tchni ku
zavarivanja. 1998.- I I S str. : ilustr.
; 22cm

Oibliografija: ~tr. 110.

ISDN 9.53-96454-2-5

1. Ljubic. Kruno 2. Ziv6c. Milan

980602045 ZAGREB, 1998.

SADRZAJ
PROSLOV 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 o 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 o 0 0 o 0 0 0 0 o o o o o 0 0 0 o 0 0 0 o 0 o 0 o o o o o o o o o o o o o o 7

1 o UVODNI DIO 0 o o o o o o o o 0 o 0 0 o o o o 0 o 0 0 0 o 0 o 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 o o 0 0 0 0 0 0 0 9
2o NAZIVIJ"E I PODJELA ZAVARENW SPOJEVA o o o o o o 0 o 0 o o o 0 o 0 o 0 o o o o o 0 0 o 0 1 2

3. POGRESKE U ZAVARENOM SPOJU o o o o o 0 0 o o o o o o 0 0 0 0 o 0 0 0 0 0 0 0 0 o o o o o • 0 0 o 23

3 o1. Pukotine o o o o o o o o o 0 o 0 0 0 0 o o o o o o o o o o o o o o 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 , o 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 23

3 ol.l. Tople pukotine 0 0 0 0 0 0 ••• 0 0 0 0 0 . 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 25

3 01. 2 llladne pukotin e

0 0 o o o 0 0 0 0 0 0 0 o 0 o 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0. o 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 27

3 01. 3 lzbjegavanje nastajanja pukotina

0 o o o o o o o o o o o o •• o 0 . o o o o o 0 0 o • o o o o o o o o o o o 28

3 . 2 0Supljine - poroznosti o o o o o o o o 0 • 0 0 •••• 0 o 0 0 0 0 0 o 0 o 0 0 0 0 0 o 0 • 0 0 o 0 0 0 0 o 0 • o 0 0 34

3 o2 Utjecaj poroznosti na cvrsto6u zavar enog s poj a

ol. o o o o o • • •• 0 0 0 0 0 0. 0 0 0 0 0 0 0. 0 38

3 0202 0 Primjeri uzroka i izbjegavanje nas taja nja poroznosli o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o 38

3 . 3 .Cvrsti ukljucci o 0 o o o o o o o • 0 0 • 0 o • • 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 • 0 • 0 •• 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 • 0 • 0 • 0 0 0 40

3o3o l . Utjecaj cvrstih ukljuCaka n a cvrstocu zavarenog spoja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 o 0 0 0 0 0 0 0 0 0 43

3o3o2 lzbjegavanje nas taj anja cvrs tih ukljucaka u zavaru

o 0 • 0 0 • 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 44
3 o4 . Naljepljivanje i nedovoljni provar o 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 •• 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 44
3 o4o l . Uzroci naljepljivanja 0 o 0 0 0 0 0 0 0 • 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 • 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 44
3.4.20 Uzroci nedovoljnog provara 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 • 0 • 0 0 0 0 0 •• 0 • 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 47

3o4o3o Utjecaj naljepljiva nja i nedovoljnog provara n a cvr stocu zavarenog spoja 0 o o 0 50

3o4o4o lzbjegavanje pogr esaka naljepljivanja i nedo voljnog provara 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 0

3 . 50 Pogreske oblika zavara 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 1

3o5ol. Ugorine uz zavar 0 o o 0 0 o 0 0 ••• 0 o • 0 0 0 • 0 0 • 0 0 0 0 0 0 0 0 0 • • 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 •• 0 54

3o5o2o Skupina pogresaka i 5 0 2 - 5 07 51 2 0 0 0 0 •• 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0, 0 0 0 0 • 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 56

3o5o3o P osmaknutost u suceljavanju stijenki i ods tupanje od pra vca 0 • 0 0 0 0 0 0 0 0 0 • 0 0 6 0

3 o5 Uleknuce povr8ine zavara, prenizak zavar i uvucen k orijen ski zava r

o4o 0 0 0 0 0 0 0 0 61

3 o5o5. Nepr avilan izgled zavara o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o 63

3 . 6 .Ostale pogre8ke o o o o o o o o o o • o o • o o o o o o o o o o o o o o o o • o • o o o o o o o o o o o o o o o o • o 64

3o6.1. Ost ecenja elektricnim lukom . 0 • 0 0 0 0 0 • 0 0 0 0 0 0 0 0 0 •• 0 • 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 • 0 0 0 65

3o6o2 o Oueciscenje kap ljicama metala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 •• 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 • 0 0 66.

30603 0 Mehanicka ostecenja povrsine materijala . 0 0 o 0 o o o o 0 o 0 o 0 0 0 0 • o • 0 0 o 0 o 0 • 0 0 o 67

306 0 4 P odbrusenje
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 • 0 0 0 0 0 0 0 • 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 68

3o6o5 o P ovdinski oksidi - s tetnost o 0 o o o 0 o o o 0 0 •• o o 0 0 o 0 0 0 0 0 0 o 0 o o 0 o 0 • o 0 0 0 o 0 0 0 0 0 68

4. MJERILA PRIHVATIJ"IVOSTI POGRESAKA U ZAVARENOM SPOJU o o o o o o 69

4.1. Euronorma EN 25817 0 0 0 0. 0 o o 0 0 0 0. 0 0 0 0 0 0 0 0 •• 0 0 0 o 0 0 o 0 o o 0 0 0 0 0 0 0. 0 0 0 0 69

5 . KONTROLA I ISPITIVANJE ZAVARENOG SPOJA o o o o 0 0 o 0 0 0 • 0 0 o 0 o o 0 0 0 o o 0 77

5.1. Postupci kontrole o o o o o o o o 0 0. 0 . o o 0 0 0 o o o 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 77

5 ol.lo Kontrola prije zavari vanja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 • 0 • 0 0 0 0 0 • 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 •• 0 0 0 78

5 ol. 2 Kontrola tijekom zavarivanja .

o o • o o o • • • • o o o o o • o • o o o o o • o • • • o o o o o o o o o o o o 79

5 010 3 Kontrola nakon zavarivanja .

0 o o o o 0 0 0 0 o 0 •• 0 0 o ••• 0 o 0 • 0 • 0 0 0 0 0 0 0 0 •••• 0 0 0 0 80
 7

5.2. Fuukcije ispitivauja ...................................•............ 80

:1.2. 1. Mehanicka i ~p itivauj a , kemijsk e a nalize, mctalogn1fska ispitivaoja ...... .. . 82 PROSLOV
5.2.2.
<!:
Primcna ncliunicka ispj ti van.ja .. .... . ... ..... .... ......... .. . • • • • • • • 85
,').3. Ne r·azoruc kontrol e zavarenog spoja . ... ... .......... ... ............. . 90
fi.:l.l. Vizualna koutr·ola .. . .... .
5.3.2. Me toda prozr·acavanJ·a ................ .... ......... .... ..... . . . 91
••••••• • •••• 0 •• ••••
94
•••• • •••••• • •••••• • ••••• • ••

5.3.a. Metoda prozv.ucavanja ..................................... . ... .. . . 100

5.3.4. Magnetske mNode .•.. .... . .. ...... ... ........... .... •. .. .......... 103
s.a.s. PenelnlJ1tska metoda ... . .... .... .
5.a.6. Ostale nerazorne kontroll' ................................. . 105
••••••••• •••• ••• •• • 0 ••••••• 0 •••••••••••••••
108
6. POGOVOR • • ••• 0 • •••• 0 • • •• 0 ••• • ••• 0 ••• ••• •••••••••• ••• ••••••••• 0 • ••
109
7. LITERA TlJRA U savrsenome stanju nema pogresaka i tu su svi <:imbenici uskJadeni odnosno idealno urav-
• •• ••••• • • 0 ••• • •••• ••• ••••••••••• •• •••••••••••••••••••
11 0
notezeni, toliko skJadno da ono gotovo ne postoji. U nasem stvamom svijetu mnogo toga tezi
PJULOZJ savrsenstvu, a malo toga mu se priblizava.
Zavareni spoj daleko je od savrsenstva. Mnogi cimbenici koji djeluju na vrsnocu zavarenog
SMJERNICE ZA UPORABU TEHNICKE ENCIKLOPEDJJE spoja, u odredenoj mjeri su optimizirani ti. dovedeni do najprihvatljivijeg stanja. Kvalitetno
LEKSIKOGRAFSKOG ZAVODA "MIROSLA V KRLEZA" - ZAGREB ....... ... . Ill izveden 7-l!Yar, dakle, nikada nije savrsen. Zasto je, ipak, zavarivanje toliko u uporabi da pred-
POPIS OBJAVWENTH NORMlEN IZ PODRUCJA ZAVARIVANJA .. .. ...... . 112 stavlja gotovo nezamjenjiv postupak u spajanju dijelova konstrukcija? Jedan od poblizih odgo-
vora bio hi: toje najekonomicniji, najbr:li i danas najsigurniji postupak neraskidivog spajanja!
Stara uzrecica: "Tko radi raj i grijesi" vrijedi, razumije se, i za zavarivace. Medutim, malo je
primjera iz svijeta (nesto su brojniji u tehnici) gdje su pogreSke nonnirane i dosljedno razvrsta-
ne na nedopl1Stene, uvjetno dopustene i dopustene, kao sto je to u podrucju zavarivanja. Je lito
jedan od dokaza da su zavarivaci sustavniji i samokriticniji od ostalih zanimanja?
lstinaje da u suvremenoj industriji gotovo nema proizvoda u kojem sene nalazi zavareni
spoj. Takoder, zbog svoje posebnosti, zavareni spoj (samo dijelom kao pogreska u postupku za-
varivanja) moze predstavljati relativno nesigumo mjesto u koostrukciji. Stalno prisutan i jos
uvijek neizbjezan, tzv. "ljudski cimbenik" u zavarivanju moze igrati znacajnu ulogu, tako da se
cesto govori kako je zavarena konstrukcija toliko siguma koliko je na njoj siguran najlosije
izvedeni zavareni spoj. Taj se nedostatak donekle umanjuje robotizacijom zavarivanja, no je li i
ona Lisena ljudskog utiecaja'?
U iodustrijskoj proizvodnji pojavljivanje pogre~aka u zavarenom spoju, a narocito njihova
ponavljanje, uzrokuje velike probleme. Uzroci im, medutim, mogu biti u fazama prije
proizvodnje (projektiranje, izbor osnovnog materijala, izbor prikJadnog postupka zavarivanja,
vrsta i oblik spoja ...) kao i u nacinu uporabe zavarene konstrukcije. I ti cimbenic~ cesto nepra-
vedno, znatno utjecu na kvalitetu rada zavarivaca.
Nekvalitetnom izvedbom zavarivanja dolazi do zastoja u proizvodnji, gubitaka u tempu j
zakasnjenja u isporuci, te smanjenja profitabilnosti. Popravci, kao nl!Zno zlo, mogu uzrokovati
trajne negativne posljedice na sposobnost konstrukcije. Zato je za stru<:njaka u zavarivanju svih
razina vazno poznavanje pogreSaka u zavarenome spoju, uzroka njihova oastajanja (a time i
nacina za izbjegavanje nastajanja ), te cjanasojeg stupnja saznanja o stupnju njihove dopustivosti
u konstmkcijama.
Ova knjiga - prirucnik upravo je njima namijenjena. U knjizi su prikazane opisom, skicama
i slikama gotovo sve do danas razvrstane pogreSke u zavarenome spoju, izvedenom taijenjem.
 8 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA
9

Opisani su uzroci i mebanizmi njiho · . .. .

cmjere za izbjegavanje nastanka po ::k:as~~a;;~~rnJlhov u~ec~j "~.~avare~u konstrukciju kao i
grclaka u zavarenom spoju celika ~ebr~e 3-63 ' daru su' kntenJl za oc~enu dopustivosti po- 1. UVODNI DIO
iako bi to trebalo b't· d J mm, prema EN 25817 I ISO 5817. Ukratko
· J ' pre metom posebne kniige · · · . '
nerazomog otkrivan. . . ' , opisane su I naJcesce k.oristene metode
provjere svojstava z~~~r~;oe;~:o~!~esaka u zavarenom spoju kao i upute za neke jednostavne
Temaje izloiena ujednostavnom i lako razumn brk . . .
vacima, koje nepravedno, ali vrlo cesto smatr J ~o; o J m~ako bi.bJ!a dostupna I zavari-
varenog spoja ' amo naJo govornJJlm subJektom u izvodenju za-
U pripremi prirucnika osim 0 ~ r . .. .
aktualni standardi i propi;i u nas f~e~~o Jt~r~r;:re ' vfash~ lskust~va autora•. koristeni su svi
mogu posll!Ziti i kao podJoga za stvaranje t~h.nick~gr~;~~a~i~~ :?s~zJ ::..~znaJad~ dru~a iskustva
ta u~ovaranja, za izobrazbu zavarivaca i studenata ukratko rn uks ..UI, u.tvr Ivan~e el~men~-
manJe odnosno posao. ' za sve OJima Je zavarJvanJe zaru- Pogreske u zavarenom spoju dijele se na:
Za svaku dobronamjernu kr'fk · · db .. - vidljive tj. pogre~ke koje se mogu otkriti, raspoznati, definirati i ocijeniti bilo vizualnim
zabvaljujemo. I I u, pnmJe u rh nadopunu, paZ.ljivom citatelju unaprijed pregledom iii nekom od metoda nerazome defektoskopije, te
- nevidljive - latentne, koje se ovim metodama ne mogu otkriti, ali znatno utjecu na
Zagreb, lipnja 1998. svojstva zavarenog spoja, a posljedicno i na sposoboost konstrukcije u ispunjenju namje-
ne. Njihovo je otkrivanje vezano uz uporabu slozenih razornih, metalografskih i drugih
Autori ispitivauja, koja zbog dugotrajnosti i visoke cijene ne mogu biti redovito kori~tena. Po-
gre§ke, nazalost, mogu biti otkrivene otkazivanjem iii havarijom proizvoda.
Suvremeni trendovi u ocjenjivanju utjecaja pogre~aka ua sposobuost zavarenog spoja pola-
ko se udaljuju od tradicionalnog motri~ta - uopcavanja i "apriomog" mjerila, po kojem su po-
greske unaprijed svrstane uredove neprihvatljivih i uvjetno prihvatljivih, bez obzira na vaznost
proizvoda. Najnovija nastojanja (cija usvajanja u svijetu valjajo~ pricekati), svode se na nacelo
"fitness for purpose" tj. stvamo procjenjivanje utjecaja pogre~aka (nesavr~enosti) na sposobnost
ispunjenja uvjeta uporabe proizvoda.
Svaki proizvod treba ispunjavati tri bitna uvjeta:
- trajnost
- pouzdanost i
- sigurnost.
U zavisnosti od pretpostavljene iii zadane trajoosti, te vjerojatnim gubicima pri otkazivanju
proizvoda, pridmzuju se i odgovarajuce tehnicke mjere za njihovo osiguranje, ~to je u izravnoj
svezi sa cijenom takvog proizvoda.
Sigurnost, narocito kod zahtievnijih proizvoda (energetika, petrokemija, procesna po-
strojenja, prijevozna sredstva... ) nikad ne moze doci pod znak pitanja. Stoga je skup mjera za
postizanje sigumosti izravno povezan sa stupnjem opasnosti za okolis takvih proizvoda.
Cimbenici utjecaja na svojstva (sposobnost) zavarenog spoja vrlo su brojni. Zbog pojedno-
stavljenja mogu se svrstati u tri osnovne skupine:
- metalurski - oni koje u zavareni spoj unose uporabljeni materijali,
- tehnolo~ki - koje uvjetuje tehnologija i izvoaenje zavarenog spoja i
- cimbenike eksploatacije- koje.uvjetuje nacin iskoristavanja zavarene konstrukcije.
Kratko nabrajanje e.lemenata ovih slrupina prikazano je u tablici I. Detaljno r~clanjivanje
svakog od ovih elemenata, s gledista dana§njih saznanja i nedoumica, znatno bi preraslo namje-
nu i osnovnu temu ove knjige.
 10 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA UVODNI DIO 11

'l 'nhlica I . t'in)benici koji tlljecu na svojstva zavarenog spoja

Ovom se klasiflkacijom nije znatnije promijenilo prijasnje razvrstavanje. .Jedine su novine
Muln l ur~ki uvjeli - Svojstva osnovnog materijala uvodenje pogre~aka oblika i novi na6n oznacavania uz prosirenje broja podfipova gresaka.
- Stanje osnovnog materijala Nova nomenklatura, prema zamisli predlagaca >, predstavlja samo uvod u sustavnu obradu
- Svojstva tlodlltnog. materijala pogresaka u zavarenom spoju, Potpuno sustavno oznacavanje svake pogreske trebalo bi
- Svojstva zone pretaljivanja sadi'Zavati deseteroznamenkasti kod. koji bi potpuno odreilio svaku pogresku po vrsti, velicini,
- Svojstva ZUT-a rasporedu, polozaju i orijentacUi u konstrukciji, cimc bi u buducnosti bila "odskrinuta vrata" za
Tdm(llo~ki uvjeti - lzbor vrste Lavarenog spoja uvodenje kompj utoriziranog vrednovanja pogreske. Time bi bila u znacajnoj mjeri otklonjena
- Oblik pripreme zlijeba opasnost od utjecaja subjektivnosti u ocjenjivanju. Naime, danasje jos udio ljudskog cimbenika
- Parametri zavarivanja vrlo prisutan i u ocjeni veliCine utjecaja pogreske, zbog omalovazavanja bitnih parametara, kao
- Redoslljed zavariva11ja sto su: polozaj zavarenog spoja u odnosu na glavna naprezanja u konstrukcij i, proracunski ele-
- Unos topline
- Brzina hladenja
menti sigumosti, vjerojatnost otkazivanja konstrukcije prouzrocene pogreskom u zavarenom
- Naknadna toplinska obrada spoju itd.
- Pogrcske ( nesavr~enoslci) u zavarcuom spoj u Radijasnoce, navedimo jedan od brojnih primjera neracionalnosti danasnjeg sustava vred-
novanja pogre~aka u zavarenom spoju. Kotlovski bubanj, naime, sadrzi zavarene spojeve u
l.iksploat:acijski uvjeti - Preoplerecenje
- Sokovi
uzdui.nom i poprecnom smjeru u odnosu na os. Tz konstrukcijskih zakonitosti pozna to je da su
- Korozija poprecni spojevi upola manje napregnuti od uzduznih. BuduCi da se na plastu kotlovskog bub-
- .Erozija nja nalazi mnoStvo oslabljenja u obliku provrta za prolaz cijcvnih snopova, potpuno je neJo-
- Utjeooj ratlnog medija gican zahtjev (uz ispunjeoje uvjeta nepropusnosti zavarenog spoja) da se u ocjeni pogre~aka
- Opasnost od okoliSa (potresi. poplavc_ ) uzdliZoih i poprecnib zavarenih spojeva primjenjuju identicni k:riterij i.
Tu ce vjerojatno u mnogome pomo6 kompjutorska analiza stvamog utjecaja svake otkrive-
Vee povr~ao pogled na sadriaj tab lice l. daje jasan uvid na 6njenicu da je ovdje zastupljen ne pogre~ke i time izbjeci cesto nepotrebnog posredovanja popravcima. s naoko dobrim, a u
relativoo sk:roman dio mogucih cimbenika utjecaja na nosivost. trajnost i sigurnost zavarenog stvari katkada katastrofalnim ishodom. Utjecaju pogresaka u zavarenom spoju, izvedenom uz
spoja. No za razliku od ostalih uvjeta, za koje se moze ka:z;ati da su jos na stupnju intenzivnog primjeou posebnih. vee dobro poznatih "olaksavajucih" mjera (zavarivanje elektrodama s
proucavanja i jednoznacnog definiranja. pogre~ke u za.varenom spoju dovoljno su normativno bazicnom oblogom iJi punjenjem, bazicnim praskom, naknadna toplinska obrada smanjivanja
obradene za sustavno prikaz.ivaoje. zaostalih naprezanja od zavarivanja ... ). moditiciranjem kriterija ocjene danas se jo§ ne pri-
Prema mcdunarodnoj klasifikaciji, pogre§ke u zavareoom spoju svrstane su u sest osJlovnih zanaje prijeko potrebno znacenje, sto u neke buduce kriterije valja ugraditi.
skupina (ISO 6520/ 1982 1' EN 26520/ 1991 2)): To su samo neki od dokaza da je u stvaranje buduceg, objekti vnijeg, kriterija nuzno ukljuciti
mnogo danas jos neobuhvacenih cimbenika.
I 00 Pukotine
200 Supljine (poroznost)
300 Uklju~ci ~vrstih tijela
400 Nedovoljno vezlvanje i penctracija
500 Pogrc~ke oblika
600 OstaJc pogreske

11
ISO- kratlea Medunarodne organizacije za normizaciju, osnovane 1947. godine kao slijednice dotad<!Snje
rSA-e. Organizacija okuplja 12 1 zemlju tlanicu i do sada je izdala vi~e od I0700 nom1i. Kratica ISO jcdinstvena
je u svim zemljama ~lanicamn, a izvedena je od gr~ke rije6 ISOS. koja znaci JEDNAK.
ZJ EN - kratioo od f.uropske norme, jednostavnije Euronorme, jedne od bitnih slcpenlca u procesu ujedinjc-
njaEurope, gdjesu do sada, zbog postojanja ve likog broja 7emalja s vrlo razv ijenom (a li i vrlo razli~itom) nor-
mizacijom, postojale zoacajne ograde slobutlnom kretanju dobam i kapitala. Eurononnc se priznaju kau zajetl- l) Predlaga~ ovog sustavnog oznacavanja b!la je potkomisija VP Medunarodnog instltuta za zavarivanje
nicke u svim clanicama EU-a. uwms. Jednn od autora ove knjige bio je i Nan predlaga~R.
12 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA
2. NAZIVLJE I PODJELA ZAVARENIH
SPOJEVA
Zbog jasnoce i jednoznacnosti u ovom su poglavlju objasnjeni nazivi i oznake koji se
najceM:e rabe u izvedbi zavarenog spoja kao i nazi vi pogre~aka u zavarenom spoju pri zavari-
vanju taljenjem :
Zavareni spoj je zavarivanjem ostvarena veza izmedu dva iii vi~e osnovnih materijala. Kod
zavarivanja meta Ia taljenjem spoj se sastoji, uz osnovni materijal, od meta Ia zavara, gran ice pre-
taljivanja i zone u~ecaja topline.
Zavar je pretaljeru i skrutnuti metal dodatnog i osnovnog materijala ili samo osnovnog ma-
terijala, ako se dodatni materijal ne upotrebljava.
Navar je pretaljeni i skrutnuti metal dodatnog i osnovnog materijala na povr~ini osnovnog
malerijala.
Navareno mjesto ill povr§ina sastojl se od metala navara, gran ice pretaljivanja i zone utje-
caja ropline.
O snovni materijal je onaj koji se obraduje, zavaruje iii navaruje.
Dodatni materijal je onaj koji se dodaje i rastaljuje u procesu zavarivanja iii navarivanja
kao npr.: elektrode, zice, trake, pra~ak.
Pomocni materijal pomaZe u procesu zavarivanja iii navarivanja, kao npr. zastitni plinovi .
Granica pretaljivanja je vrlo usko podrucje izmedu zavarivanjem iU navarivanjem pre-
taljenog i nepretaljenog osnovnog materijala.
Zona utjecaja topline je podru~je uz zavar iii navar nepretaljenog osnovnog materijala u
kojemu su se utjecajem unesene top line dogodile odredene struktume promjene. Oznacava se
kracenicom ZUT.
Talina zavara iU k.'U pka je tekuci rastaljeru metal u zoni zavarivanja iii navarivanja.
Mije8anje materijala u procesu zavarivanja iii .navarivanja je mije~anje osnovnog s dodat-
nim materijalom.
"Odgaraojem" u procesu zavarivanja iJi navarivanja podrazumijeva se razlik:a izmedu ke-
mijskog sastava dodatnog materijala i metala zavara, sa smanjenim legirajucirn sastojcima.
"Prinosenjem" u procesu zavarivanja iii navarivanja podrazumijeva se dodavanje legi-
rajucih elemenata u metal .zavara, obicno iz obloge elektrode iii za~titnog pra§ka.
I storodni materijali u zavarivanju su oni koji se po kemijskom sastavu i struk.1:uri ne
razlik'Uju bitno.
NAZIVLJE I POOJELA ZAVARENIH SPOJEVA 13
Raznorodni materijali u zavarivanju su oni koji se po kemijskom sastavu i strukturi bitno
razlikuju.
Prijelazni sloj iii medusloj iii "tampon zona" je navareni sloj od raznorodnog dodatnog ma-
terijala na osnovni mat·erijal lla kojem se dalje obavlja zavarivanje iii navarivaoje.
Parametri zavarivanja prvenstveno podrazumijevaju jakost stmje zawarivanj a, napon
elektricnog luka i brzinu zavarivanja.
Struja zavarivanja je elektricna struja u krugu zavarivanja koja tece tijekom izvodenja UJ-
vara. Moze biti istosmjema iii izmjenjcna. Jakost struje zavarivanja izrrlava se u amperima (A).
Napon elektricnog luka je napon u elektricnom luku tijekom zavarivanja. Moze se po-
istovjetiti s du.iinom elektricnog luka. [zra:Zava se u voltjma (V).
Brzina zavarivanja je brzina pomicanja elektricnog luka tijekom zavarivanja, a najce~ce se
mjeri centimetrima u minuti (em/min).
Uoos eoergije je unos topline pri zavarivanju, mjeri se u J/mm iii kJ/cm, a ovisi o jakosti
struj e zavarivanja, naponu luka, brzini .zavarivanja i koeficijentu iskoristivosti izvora topline,
razlicito prema postupku zavarivanja.
Troskaje nemetalna tvar koja u rastaljenolll stanju pliva na talini metala zavara kao za~titno
sredstvo, au skrucenom stanju se uklanja. Nastaje od minerala u oblozi elektrode iii za~titnom
pr~ku.
Predgrijavanje je zagrijavanj e osnovnog materijala na odredenu lemperaturu, neposredno
prije zavarivanja. Zagrijava se mjesto zavarivanja iJi cijeU (manji) radni komad.
Dogrijavanje je zagrijavanje nakon izvr~enog .zavarivanja radi sporijeg hladenja.
Odiarivanje je postupak toplinske obrade izratka nakon zavarivanja zbog smanjenja zao-
stalih naprezanja u zavarenom spoju. Lokalno se moze odZarivati sarno zavaren.i spoj iii cijeli
izradak.
Jednoslojno zavarivanj e je zavar izveden u jednom sloju iii prolazu.
Viseslojno zavarivanje je zavar izveden u vi~e slojeva i li prolaza.
Vezani slojevi ujednom redu su dva iii vise prolaza,jedan do drugog, bilo u zlijebu ili u kutu.
Pukotina je mjestimicno razdvojen materijal u podrucju zavarenog spoja.
Tople pukotine su one koje nastaju na visoldm temperaturama tijekom hladenja !aline do
cvrstog stanja.
madne pukotine nastaju nakon izvr~enog zavari vanja na temperaturama ispod 300°C. ne-
kad i vi~e sati nakon zavarivanja.
Poroznost u metalu zavara su plinoviti ukljucci (~uplja mjesta) u zavaru i na povrsini za-
vara.
Cvrsti ukljucci su strana lijela u metalu zavara, a mogu biti nemetali i strani metali.
Naljepljivanje je nepostojanje cvrste stru ktume veze u zavarenom spoju iii navaru.
Nedovoljan provar je nedovoljno protaljivanje po presjeku zavarenog spoja.
UgQrine su o~tecenja uz zavar u obliku o~trih zareza.
Preveliko nadvisenje zavara je nedopu~teno ispupcen, "nagomilan", metal zavara na
pomini suceljenog ilj kutnog spoja, te na korijenu suceljenog zavara.
O~tar prijelaz zavara je nagli, stepenasti prijelaz povr~ine zavara oa osnovni materijal u
suceljenom spoju.
Preklop zavara je povr~inski dio materijala zavara izvan zlijeba, koji nije staljen s osnov-
nim materijalom.
14 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA NAZIVLJE I PODJELA ZAVARENIH SPOJEVA 15

Posmaknutost u suceljavanju naziv je za odstupanje od ravnioe u su~eljavanju stijenki na - I dliZina pogre~ke; oznacava se i duiina mjestimicnog zavara
suceljenom spoju. - s uazivna debljina su~eljenog zavara iii propisana dubina provara
Utonulost zavara je promijenjeni, nedopuSteni udubljeni oblik zavara, nastao utjecajem - z zadana veli~ina stranice kutnog zavara (z = a .fi).
sile teze pri zavarivaoj u. Zavareni spojevi dijele se na tri osnovne skupine: suceljeni, kutni i preklopni spoj. U prak-
P1·ogaranje je udubina (n1pa) u zavaru, nasta la progaranjem ili propaJjivanjem. si su najvi~e u uporabi suceljeui i kutni spojevi. Po oblicima dijele se na: J-spoj, Y-spoj, X-spoj ,
Nedovoljno popunjen zavar je prenizak pokrovni sloj zavara. U-spoj , dvostruki U-spoj. K-spoj. J-spoj, dvostmki J-spoj, 1/2 Y-spoj i dr.
Nesimetrican kutni zavar je odstupanje od zadane simetrije kutnog zavara. Oznacavanje zavarenih spojeva na nacrtima provodi se po medw1arodno prihvacenim
Nepravilan izgled zavara je odstupanje od zahtievaoog izgleda povr~ine zavara, nerav- oznakama, koje su definirane nacionalnim standardima, temeljenima na ISO 2553/92. U tablici
nomjema ~irina iii neravoomjema povrsina zavara. 2. prikazane su te oznake i dana su njihova tumacenja.
Uvucen korijen zavar a je nedovoljno popunjen korijen zavara. Na slikama / .. 2. i 3. prikazani su elementi zavarenog spoja s pripadajucim nazivljem.
Supljikav korijen zavara je materijal korijena zavara supljikavog izgleda.
Nepravilno izveden nastavak kod nastavljanja zavativanja je nedovoljno spojeno iii pre-
vi~e nadvi~eno mjesto na povr~ini zavara.
Kratke pogreske - jedna ili vi~e pogresaka ukupne dl!Zine ne vece od 25 mm na svakih I 00
nun duzine zavara iii s najvecom du.Zinom 25 posto od duzine zavara za zavare krace od l 00 mm
(EN 25817).
Dugacke pogreske - jedna iii vise pogresaka ukupne duzine vece od 25 mm na svakih I 00
mm duzine zavara iii s najmanjom duzinom od 25 posto ukupne duzine kod zavara kracih od
100 mm (EN 25817).
Projicirana povrsina je dobivena umno~kom ispitivane duzine zavara s njegovom
najvecom ~irinom (EN 25817).
Oznake postupaka zavarivanja (l SO 4063):
- Ill rucno elektrolucno zavarivanje (REL) S lika 1. Zavarcni spoj. vi~es lojno zavarivanje. vezani slojevi
- 11 4 elektrolucno zavarivanje s punjenom elektrodom Slika 1. Zavareni spoj, jednoslojno zavarivanje
A- zavar. B granica pretatjivanja, C - zona utjcca-
12 elektrolucno zavarivanje pod zastitom pra~ka (EPP) ja topline
- 131 zavarivanje metaJa u za~titi inertnog plina (MIG) 6
- J35 zavarivanje meta Ia u za~titi al,..tivnog pi ina (MAG)
136 zavarivanje metala u zastiti aktivnog pi ina s punjeoom zicom
141 zavarivanje volframovom elektrodom u za~titi inertnog plina (T1G)
15 zavarivanje plazrnom
- 311 p1insko zavarivanje plamenom kisik-acetilen.
Oznake polozaja zavarivanja (JSO 6947):
- PA vodoravni polozaj u zlijebu i koritu
- PB vodoravni polozaj u kutu
- PC zidni poloZ3j
- PD vodoravno-nadglavni polozaj u kutu
- PE nadglavni polozaj
- PF okomiti polozaj prema gore
PG okomiti polozaj prema dolje. 8
Koristene kratice (simboli):
- a zadana debljina (visina) k:utnog zavara Slika 3. Uobicajeni nazi vi u zavarenom spoju i navaru
- b ~irina nadvisenja zavara 1-stranica z lijcba. 2-grl o i lijeba, 3-razmak ll grlu i lijeba, 4-visina grla ilijeba, 5-otvor i:lijeba, 6·kul 01-
vora zlijeba, 7-osnnvni materijal. 8-korijen zavara. 9-lice zavara. 10-provar ili protaUeni dio, 11-zona
- d promjer ~upljine (pore) uajecaja topline (ZUT), 12-~irina zavara. 13-nadvisenje zavara. 14-blagi prijelaz zavara. 15-0Siri prijelaz
- h veli~ina pogreske (visina i ~ irina) zavara. 16-visina kutnog zavara (a), t 7-s lojevi u popuni z:wara, 18-pokrivni sloj zavara. 19-navar
16 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA NAZIVWE I PODJELA ZAVARENIH SPOJEVA 17

Tabllca 2. Zavnrcni i z.alemljcni spojevi - oznaeavanje i primjena (ISO 2553) Tablica 2. - Nastavak

Red. Naziv spoJa Prikaz Oznaka Primjcna Red. Naziv spoja Prikaz Oznaka Primjena
br. br. I
I. Rubni spoj

6lb ..}"-.
Za vrlo tanke limove. Rub sc pretaljuje.
obi~no bez dodamog materijala
10. Sui'\eljeni K-spoj

~ K
Kao kod X-spoja, na mjeSiima gdje s
druge Slrane nije moguce iskositi iii u
pripremi za zidni poloZllj zavarivanja.
Moze biti i komi spoj

~
2. Sueeljeni 1-spoj Za tanke stijenke (2-5 mm). Kod EPP

~ X
~ zavarivnnja 4-12 mm. Zavaruje se s Kao kod X-spoja. tamo gdje sene
II jedne iii s obje stranc
II. Suceljeni dvostruki
Y-spoj zahtijeva potpuno provarivanje iii u
priprcmi za EPP zavarivanje
3. Sutcljeni V-spoj

~
=-:
v Za dcbljine stijcnke 4-18 mm. Zavuruje
se samo s jedne sl rane s provarorn 12. Dvostruki po tu Y-spoj

~ r Kao kod K-spoja. tamo gdje sc ne

ahtijeva potpuno provarivanje. Mote
biti i kutni spoj
4. Su6eljeni polu V-spoj

~
="
v Kao kod V-spoja, na mjestima gdjc s
druge strane nije mogucc iii ne treba
isko§enje, iii za zidni polo~aj
13. Su~eljeni
U-spoj
dvostruki

~ X
Za materijale neograni6enih debljina,
gdje jc prist up mogu<' s obje strane

~ y
4a Sul!eljeni Y-spoj Kao kod V-spoja, tamo gdje se ne

v
~

~
zahtijeva potpuno provarivanjc 14. Sui'\eljeni V-spoj s vcCim Za deblje materijalc s velikim
razmakom u grlu tlijeba razmakom u korijenu. obil!no uz pomoe
podlo~ke. Strme stronice zlijeba

I
~
5. Sul!eljeni potu Y-spoj Kao kod potu V-spoja. tamo gdje sene '
~
~ l1
Kao pod red. br. 14, tamo gdJC nije
zahtijeva potpuno provanvanje 15. Suteljeni potu V-spoj s
veeim razmakom u grlu
, moguce obradiri drugu stranu
~lijeba

~ y
6. Sueeljcni U-spoJ Za vrlo debele materijalc, vi~c od 30

db
~
mm. U nekim slueajevima i kod tanjih 16. Kutni spoj obostrano z.a. Za debele matcrijale, gdje se

~
materijala uz TIG zavarivanje korijena varen zavarivanje zahtijeva s obje strane

7. Sul\eljcni J-spoj

~ r'
Za vrlo debele materijale: tamo gdje
drugu stronu nije moguce obraditi

~
17. Kutni spoj jednostrano za- Za tanke matcrijale, gdje je zavarivarue

~
vnren samo s jedne strane
~

~
8. Sul!cljcni V-spoj zavarcn i ,...... Kao kod V-spoja. s time da sc zavurujc i
s druge strane ";;::::::;7 s korijcne stranc

~ n
18. PrekJopni spuj - zavar u Gumj i materijalje obii'\ni, tanji.
prorezu Zava rivanje se izvodi u pripremljcnmn

~ X
9. Sui'\oljeni X-spuj Za debljine stijenkc 15-40 mm, a za prorezu
bakar vee od 8 mm. Zavarujc se s objc
strane
18 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA NAZIVLJE I POOJELA ZAVARENIH SPOJEVA 19

Tahlica 2. - Nasravak fablica3. Tumatenje oznaeavanja (ISO 25531

I
~\\'v
~
Red. Prikaz Temeljna oznaka sastoji se od: 1

br.
3ZJV spoj3
t Oznaka Primjcna
I - cne sa strelicom

-r --j
la - osnovne, pune cne

~ ~
2b - osnovnc, isprekidane cnc

,
19. Preklopni spoj - to<!kasti Za tanke murcrijale. Zavari,·anJc sc _l - znak oblika spoja s dodatnim ozna·
zavar izvodi elektrootpomo to<!kasto iii kama I

I0
totkasto s protttljivanjcm

~
l'olotaj cne sa strelicom. u natelu, mjc
biran, a moze biti razli6t, kao ~to je
prika7.ano skicom
Ej ~ tr
~ =@= ~ B ~ &----
20. Prcklopni spoj - §avni Zn tanke matcrijalc. Zavarivanjc sc
zavar izvodi elektrootpomo iii protaljivanjem

~
- 'Y..

1£ 1 y I ~
Polo:i.aj osnovnc cnc jc pamlclan s
povr~ i nom spoja na nacrtu, kao ~to jc
prlkazano skicom. Znnk oblikn spoja I =I I
moze se staviti iznad iii ispod usnovnc
21. Rubni spoj
{1 Ill Za tanke marerijale. Zav<trivanjc sc
izvodi s dodarnirn iii bcz dodatnog
materijala
crte

22. Navar

/L7/
Navarena povr§ina. Obitno radi
rv-'\ poboljS:Jnja svojstva povr§inc osnovnog
k.8 .k
materijala. .. Piatiranje.. navarivanJern

,,r
J6
Moguce su eak tetiri inafrcc

r·,;...;
~
Ijedan oznaeavanja. kao Sto prikazuje skica.

23. .,.j Spajanje dvaju materijala nalijeganjcm
na drugog. Sto mo1e bitt:
lemljenjcm, lijepljenjem iii IZ'.
iglieanjem ("§tifianJe")
~ ~
Pravilno je najednom nacmr o7.na~avati
samo jednu inao!icu, najbolje onu gdjc
strelica dolazi na gom1u J>0' ..Sinu spoja i
gdje znak oblika spoja dolazi na

-
- osnovnu punu cnu

24. Preklopni zalemljcni spoj

~ I
I I F;= ~
25. Su~eljcni kosi spoj I (!'( ~
~
Za matcrijale tanj ih i srcdnJi h dcb ljum,
~ spajanje se izvodi lcmljcnjcm
I e_ ~
26. Sidreni spoj
<?;:7 C2
Za vrlo tanke matcrijale. Spajanje se
izvodi lemljcnjcm
. I , _J_- 1\-

~
20 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA NAZIVLJE I PODJELA ZAVARENIH SPOJEVA 21

Tablica 3 Nastavak Tablica 3. - Nastavak

Ovisno o polo~ju oblika spoja -

strelica. osn0\'113 en a i znak obi ika spoja
Mavljaju se tako da su idenu~ni
zahtjevanom spoj u, kao Sto prikazuje
~ ~
~ 5
=!
Ozna.ka za debljinu zavara (s), oznaka
za visinu kutnog zavara (a) i oznaka za
dutinu stranice kutnog zavara (:z) stavlja
se lijevo od osnovnog maka kao ~io

~ =rl
skica prika:zuje skica. Upisuju se slovom i
~
N

~ I brojem u mm. Omatava se: +--,.,..~~

sY /
l 6 ~ =!
\\:; s 15Y s8a6 -'

~~
{ ~ ~ =~I I
S ~ debljina zavara s provarom

~= I
Kod simetri~nog oblika spojo.
sueeljenog iii kutnng, ne stavlja sc
isprekidana crta. Kod kutnog spoja o~tri
dio oznake okrcnu t jc na desnu stronu.
Kod su~eljenog simetrienog spoja
I I z= al./2
osnovna cna prolazi kroz sredinu znaka.
kao ~to prikazuje skica
6· 8
~ ~~
Dodatne oznake prikazuju skice:
a - V-spoj s ravnom pov..Sinom s jcdne
strane
~ lv ()a~aka za dtclinu :zavara (I) stavlja se

IL.:...J ~'I.:. J I
b - V·SpoJ s ravnom povliinom s obje a e dl!sno od osnovnog :maka, kao ~to

~ ~~
strane
~ prika:zuje skica. Kod isprekidanog
~
c - Kutni zavar konkavnog izglcda lavara omake su: I= du!ina zavara.
d- Y-spoj sa zavarom s druge strane
e - Y-spoj so tlijcbUenjem i zavarom s b f
v (C) "' m.zmak im1edu zavara. n = broj
isprckidanih zavara. Oznatava se:
druge strane
f - V-spoj s poscbno obradcnom
povr§i nom
g - kutni spoj bcz zajeda s obradenim
VZZtZAn77) I~ WZ?Anm ~ a 1', n xI
a1 n x I
1 (e) . . z ~ n xI
11
(e) ' z nx I
1 (e)
(e)
nadvi~cnjcm c g (100)

~ ~~
(100)

d
 22 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA
Tablica 3 - Nastavak
Oznacavanje preklopnih zavarcnih
spojeva. prikaz. prema skicama;
1 - preklopni spoj - zavar u prorezu
2 - preklopni spoj - ~avn i zavar
3 - prcklopni spoj - zavar u mpi
4 preklopni spoj - tockasti znvnr
c; = ~ i rinu proreza. n = broj zavara.
I = dutina pojcdinog zavara,
d = promjer otvora (rupe)
c = razmak izmedu zavara
I I
Priknz posebnih oznaka prcma skid:
I - nznaka Z!l kn1~no znvart!ni spnj je
dodatni znak male kru:tnicc na
pregibu iz.medu strclicl! I osnovnc
crte
l oznaka za mont<Jzni zavareni spoj je
dodatni znak u oblilo.1 zastavice na
pregibu iii na osnovnoj crti
3 - iza mzvodnice na osnovnoj crti daju
se dopunske ozuakl! kao oznaka
postupka l polohja zavarivanja,
dodatnog matcrijala, pa cak i vrstu i
obim kuntrole
1..__ __._1_----JI
Primjer jedne vi~eznaone oznakc mon-
taznog kumog jednostranog i dvostra-
nog montainog zavara s vis inom i ""!) 2GO
duzinorn zavara, postupkom ( Ill) i a4
polo-!ajem (PO i PB) zavarivanja.
Oznake postupka i poloiaja zavarivanja
vidjeti u poglavlju "Nazivlje"
23
3. POGRESKE U ZAVARENOM SPOJU
J--{{lill«&-· --· .mrrmri
r-c=l~~t
~~.~
2
{~ lei,~~
3
Pogre§ke u zavarenom spoj u metal a izvedenog taljenjem obradene su, sistematizirane i opi-
sane u medunarodno prilwacenim normama ISO 6520-1982 i europskoj normi EN 26520-1991 .
4
ut.11B 1 . _;----
llrvatska norma istovjetna EN non11i je u pripremi, a do tad a je u uporabi HN C T3.020-l982.
Svaka od §est navedenih skupina pogresaka daljnjom razradom i dodatkom (tamo gdje je to po-
trebno) ceLvrte znamenke, podrobnije je opis:ma, kako se to vidj u tablicama 4.-8.
to:
U ovom poglavlj u su sustavno obradene pogreske u zavareoom spoju prema tim normama, i
r--r-·-- -- tablicnim prikazom i opisom pogre~ke,
- uzrocima i mehanizmima nastajanja,
utiecajem pogresaka na svojstva zavarenog spoja, i
- mjerama za izbjegavanje nastajanja pogresaka.
2
V <
11 JIISO 5817-D/
ISO f!J47·r AI
3.1. Pukotine (Skupina 100)
I
-..;:::::r
ISO 2Sal·E St 2 RR 22 Pukotine sejos danas smatraju najopasnijim pogreskama u zavarenom spoju i u pravilu nisu
3
dopu~tene. Zbog njihove geometrije (dvije dimenzije izrazito velike u odnosu na trecu, o~tri ru-
bovi, nepovoljni polo~aji), nosivi presjek zavarenog spoja, osobito ako su polozene poprijeko
na smjer naprezru1ja, bitno se smanjuje, a time i cvrstoca spoja. Sarno su uvjetno dopu§tene
(vidjeti poglavlje 4.). Najnovijim istra.Zivanjima, naroCito kod uvodenja racunalske analize
medusobnih utjecaja brojnih timbenika, srav prema pukotinama u ocjeni utjecaja na nosivost
200 zuvarenog spoja nesto ce se vjerojatno promijeniti, ali ne bitno.
Pukotine su kod teoreticara i praktiCara medu najvise obradivanim pogreskama, prveostve-
no zbog toga sto je veci broj otkazivanja konstrukcija nastao njihovom naknadnom pojavom,
v.bog promasaja u fazama prije iii nakon nastanka zavareoog spoja, radi vee poznatih razloga.
U tah/ici 4. prlkazuju se nazi vi, pnl<azi i opisi pogre~aka tipa pukotine_
24 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA POGRESKE U ZAVARENOM SPOJU 25

Tablica 4. Pukotine u zavarenom spoju (EN 26 520) 'l'ablica 4. - Nastavak

Pukotine u odvojenim skupinama 105 E Pukotine u odvojenim skupinama koje nisu
Naziv i prikaz Oznaka Opis povezanc, a mogu biti:
1054 1051
1051 - u zavaru
EN JfW
1053 - u zoni utjecaja topline lZUT)
Pukotina 100 E Pukotine su mjestimil!no razdvojen materijal 1054 - izvan ZUT-a u osnovnom materijalu
u zavarenom $J)Oju zbog loma nasta,log
utjecajem zavari vanja 1053
Mikropukotina 1001 Mikropukotina je sitna, mikroskopom vidljiva
pukotina Razgranate pukotine 106 E Razgranate pukotine mectusohno su ovisne i
polaze izjcdnc zajednil!ke pukotine.
Uzduzne pukotine 101 Ea Uzdulne pukotine su one koje se protezu 1064 RazlikujLtsc od pukotina pod 103 i 105. a
uglavnom, uzduZilo na zavar, a mogu biti: mogu biti:
lOll - u zavaru 1061 - u zavaru
1014 101 2 - na granici pretaljiva11ja 1063 -u zoni uljecaja topline (ZUT)
1013 - u zoni utjecaja topline (ZUT) 1064 - izvan ZUT-a u osnovnom materijalu
1011 1014 - izvan ZUt-a u osnovnom materijalu
1013
Prema uzroku nastajanja, pukotine se ctijele na tzv. tople pukotine i hladne pukotine.
Poprecnc pukotine 102 Eb Poprel!ne pukotine su one koje se protefu
popre~no na os zavara, a mogu biti:
1024 1021 1021 - u zavaru
1023 - u zonl utjecaja top line (ZUT) 3.1.1 . Tople pukotine
1024 - izvun ZUT-a 1,1 osnovnom materijalu
Tople pukotine kod zavarivanja nastaju na visokim temperaturama tijekom hladenja ta1ine
1023 do cvrstog stanja. Prostiru se po granicama zma materijala, najcesce po duzini u sredini zavara,
ali moguce su i u zoni utjecaja topline.
Pukotine zvjezdastog obllka 103 E Pukotine zvjezdastog oblika su one koje Glavni uzrok nastajanja top.lih pukotinaje gubitak sposobnosti merala zavara da izdrZi na-
polaze iz jednog rnjesta i zrakasto se prezanja nastala skupljanjem u posljednjoj fazi skrucivanja kod visok:il1 temperatura. Pojava to-
1034 rasprostiru, a mogu biti:
1031 - u zavaru plih pukotina je posebno povezana s neCistocama u materijalu, ali i legiranjem, parametrima za-
1033 - u zoni utjecaja topline (ZUT) varivanja, nepovoljnim oblikom zlijeba i narocito nepravilnim izborom dodatnog materijala.
1031
1034 - izvan ZUT -a u osnovnom materijalu Pojedoostavljeni prikaz mehanizma nastajanja toplih pukotina mozc se objasniti na sljedeci
nacin (slika 4.):
1033 - skrucivanje zavara pocinje od hladnih stranica zlijeba prema s redini zavara, a tal ina po-
punjava razdvojeni dio (B);
Pukotine u zavr~nom krateru 104 Ec Pukotine u zav~nom krateru mogu biti - u zavrsnoj fazi skrucivanja preostaje tanki film taline izmedu zma skrucenog materijala (C);
oblika:

~~
1045 - uzdllZno u pravcu zavara - podrucje skrucenog materijalaskuplja se u smjeru suprotnom od pravca skruCivanja stva-
1046 - poprcl!no na zavar rajuCi velika naprezanja (A);
1047 - zvjezdastog oblika - ako u procesu izmedu skupljanja i skrucivanja, nadvlada skupljanje, ostat ce zma mate•i-

~
jala razdvojena, u toplom stanju - top Ia pukotina.
Posebice se to do gada ako je obliJs zavara oepovoljan (slika 9. ), te kad se u posljednjoj fazi
skrucivanja poveca oneci~cenje taline kao i pri smanjenoj istezljivosti metala zavara.
Slike 5. i 6. prikazuju tipican izgled toplih pukotina u zavarenim spojevima celika i slitina
aluminija.
26 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA POGRESKE U ZAVARENOM SPOJU 27

ttr=t

Sli ka 4. Shematski prikaz mehanizma nastajanja toplih pukot ina

A- pravac skupljanja meta Ia zavara kod skrucivanja
B - pravac skruCivanja meta Ia zavara
C - preostala tal ina na gran ici zrna
D - pravci opiranja osnovnog materijala skupljanju zava ra

c
Slika 6. Karakteri sti~ne rop le pukotine kod zavari vanja aluminija i alu minijskih slitina
A - kutni spoj , B - su~eljeni spoj, C - na zavrsnom krate~u

3.1.2. Hladne pukotine

Hladne pukotine nastaju nakon izvrsenog zavarivanja na temperaturi nizoj od 300 °C. One
se mogu nekad pojaviti i vise sati poslije zavarivanja. Pojavljuju se uglavnom kod zavarivanja
~elika povisene i visoke ~vrstoce. Mogu biti polozene uzduzno i popre~no na zavar iii na prijela-
zu u osnovni materijal. Takoder, mogu biti vidljive (na povrsini zavarenog spoja), alii nevidljive u
zavarenom spoju. Po velicini su - od mikropukotina za oko kao i za mnoge od nerazornih ispiti-
Slika 5. Karakteristicne tople pukotine kod EPP zavarivanja celika
A - vidljive vanj ske, B - nevidljive unutamje
vanja, nevidljive - do makropukotina koje su vidljive iii se nekom od metoda lako otkrivaju.
28 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA POGRESKE U ZAVARENOM SPOJU 29

Glavni uzrotnici nastajanja hladnih pukotina su:

- strukture metala zavara te ZUT-a, koje su osjetljive na djelovanjc vodika,
- prisumost vodika u zavaru,
- metal sklon otvrdnjavanju, naroeito u ZUT-u,
- djelovanjc naprezanja nastalih skupljanjem zavara,
- nepovoljan polofaj ukljul!aka u zavaru.
Mehanizam nastajanja hladnih pukotina vrlo je slofen. Pojednostavljeno prikazano: vodik
koji je difundirao u talinu zavara kod visokih temperatura nalazi se u atomamom stanju. Pri
hladenju vodik naj~e~ce prelazi u molekulamo stanje i "smje~ta" se u materijalu na mjestima sit-
nih pogre~aka, pri 1!emu nastaju vrlo visoki tlakovi, gdje se nalazi vodik u mctalu zavarenog
spoja. Njegova raspodjela ovisi od kolil!inc i tipova raznih ukljutaka, mikro i .makro pora te 8
njihovog rasporeda, koje se pod utjecajem visokog tlaka vodika mogu izmedu s!be povezati u A
manju iii vecu pukotinu, poscbno kada dodatno djeluju visoka naprczanja nastala skupljanjem
mctala zavara iii krhko stanjc otvrdnutog metala u ZUT-u.
Hladnc pukotine najl!eScc nastaju na zavarenim spojevima 6elika povi~ene i visoke
l!vrstoce. Tvrda zakaljiva slruktura ovih l!elika ima smanjenu istezljivost, pa pod utjecajem veli-
kih zaostalih naprezanja moze doci do Joma, odnosno pojave pukotina. Vrlo su ~este hladne pu-
kotine kod rcparatumih zavarivanja, uglavnom kod slabo zavarljivih 6elika iii gdje su nakon za-
varivanja vrlo visoka zaostala naprezanja.
Vodik, koj i jc naj veci uzrol!nik nastajanja hladnih pukotina, dolazi u zavar razlaganjem vi a- D
ge (u oblozi clcktrode iii pra~ka ili ll zastitnom plinu) na visokim temperaturama, te iz drugih F
nel!istoca kao hrda, okujina, masnoca, vlaga, koje se nalaze na povr~ini mjesta zavarivanja.
Na s/ici 7. prikazani su primjeri hladnih pukotina u nekoliko naj~e~cih oblika zavarenog
spoja na l!elicima.

c
3.1 .3. lzbjegavanje nastajanja pukotina
Navedeni utjecaji, koji uzrokuju pukotine kod zavarivanja metala taljenjem, ne mogu se E
potpuno izbjeci, ali odredenim mjerama mogu se smanjiti i djelomi~no otkloniti.
U prvome redu treba izvoditi konstrukcijska rjesenja zavarene konstrukcijc sa sto manjom
ukrucenosti zavarcnog sklopa, uz izbor oblika spoja sa sto manje unesenog dodatnog materijala.
Vrlo jc vazan pravilan izbor postupaka zavarivanja, pa.rametara i ostalih uvjeta zavarivanja,
pri ~emu unos toplinske energije (E) - ima vafnu ulogu. Premali unos topline povecava sklo-
nost hladnim pukotinama, a preveliki pogrubljenju zrna, smanjenju zilavosti pa i sklonosti to-
plim pukotinama. Unos topline izratunava se empirijsk:im izrazom:
l x U x 60
E= vx iOO Xfl(kJ/cm) Slika 7. Karakteristitne hlndne pukotinc u podruCju zavarenog spoja
A - su~eljeni spoj, pukotina u ZUT-u
gdjeje: B - kutni spoj, pukotina u ZUT-u
I = jakost struje zavarivanja (A) C - suteljeni spoj, pukotina u ZUT-u
D- kutni kru~ni spoj, pukoti na u zavan1, polnzi iz kratera
U = napon clektril!nog luka (V) E- su~eljeni spoj, pukotina iz neprovare nog korijena zavara
v = brzina zavarivanja em/min F - kutni spoj, pukotina u korijcnu zavara
11 = koeticijent iskoristivosti elektricnog Juka (kod REL i MAG 0,65-0,85, TIG 0,50-0,60, A, B i C pukotinc nastale u otvrdnutoj t.oni utjccaja topline, a ostale pukotine iniciranc su u najslabijcm
EPP 0,85-0,95) dijelu zavara
30 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA
Posebno je vaian izbor odgovarajuCih dodatnih materijala za zavarivanje, pri cemu kod za-
varivanja celika treba birati elektrode s bazicnom oblogom i malim sadrfajem vodika, bazicne
punjene zice i bazicne praskove. Uputno je koristiti preporuke za uporabu proizvodaca dodatnih
materijala.
Osim pravilnog izbora dodatnih matcrijala, vrlo je vazno sto vise smanjiti pristup vodika u
zavar, sto znaci odrzavanje velike i\istoce mjesta zavarivanja od vlage, masnoca i drugih
necistoca uz pravilno rukovanje i skladistenje dodatnih materijala. Nuzno je pravilno susenje
dodatnih materijala. Ukol iko se ne provodi predgrijavanje, mjesto spoja treba plamenikom
osu~iti, bez obzira sto izgleda suho. Narocito se to preporuca za hladnijih dana. Na slici 8. prika-
zani su presjeci zavara polomljenih epruveta, gdje su vidJjive tzv. "riblje oci", mjesta vodika u
metalu zavara. Ove pogreske obicno se ne mogu otkriti kontrolom bez razaranja.
A
Stika 8. Prikaz povr~inc prelo111ljcnc cpnavetc zavarenog spoja gdj e su vid ljive tzv. "ribljc oci", koje su rezultat
vodika u zavana
A - ispitivanje cvrstoce zavara
B - ispitivanje na savijanjc
Svi nelegirani i niskolegirani celici kod kojih tzv. C ekv. (ekvivnlent ugljika ) prelazi vrijed-
nost 0,45, skloni su pukotinama. Takve i\elikc obvezatno treba predgrijavati prije zavarivanja i
tijekom zavarivanja podr2avati na odgovarajucoj remperaturi. Jednostavan nacin odredivanja
temperature predgrijavanja je kori~tenjem izraza za C ekv.:
Mn Ni Mo Cr Cu Si P V
C ekv = C + - +- + - + - +- +- +- +-
() 15 4 5 13 26 2 5 pukotine
POGRESKE U ZAVARENOM SPOJU 31
Uvjeti predgrijavanja ovise 0 vrsti celika, debUini stijenke i nacinu odvodenja top line (oblik
spoja), ~to se izracunava po jed110j od priznatih metoda. Orijentacijska temperatura predgrija-
vanja navedenih celikaje: I00-200 oc kod C ekv 0>45-0,60 i 250-350 °C kod C ekv iznad 0,60.
l'reporuca se predgrijavanje celika veCih debljina i onda kada je C ekv nizi od 0,45.
Naznaceni niskolegiraoi celici povisene i visoke cvrsto6e obii\no su skloni nastajanju hlad-
nih pukotina kod zavarivanja. Medutim, nisu iskljucene i tople pukotine kod prevelikog unosa
top line, velikih kolicina taline zavara ili nepovoljnog obli.ka zavara (slika 9. ). Oblik zavara Siri-
llll (b) I dubina (h) mora biti veci od I.
B C
Slika 9. A - nepovoljan ob lik zavamuzrokujc tople pukorinc; B - prikaz djclovanja naprezanja kod skupljnnja zu-
vara pri hladenju i nas rajanju toplih pukotina kod nepovoljnog obl ika zavara ; C - prikaz djelovanja na-
prezanja kod povoljnog ob lika zavara. lspravan ob lik sloja odnosno jednoslojnog zavaraje b/h > I
U praksi se kod EPP zavarivanja celika vecih debljina ponekad pojavljuju tople pukotine po
sredini prvog sloja zavara. Problem sc rjdava mat1jom kupkom zavara, povecanom brzinom za-
varivanja, manjom jakosti struje, manjim promjerom zice iii polaganjem prvog sloja REL po-
stupkom odgovarajucom bazicnom elektrodom.
Kod izvodenja kutnih zavara na debelim materijalima, ako limovi u grlu zlijeba cvrsto nali-
jezu, moze doci do pukotina u prvom sloju. Kada se zavar hladi i sk-uplja. sva nasrala naprezanja
preuzima metal zavara. U slucaju jakog ukljd tenja, gdjc nema mogucnosti pomaka, moze doCi
do pukotina, narocito u prvom sloju. Ostavljanjem malog razmaka u spoju, smanjuju se po-
precna naprezanja u zavaru i nece doci do pojave pukotina (slika 10. ).
A B c
Sli ka 10. Zavarivanjc kutnog zavara - debe li 111arerijali - ~elici
A - ako lim u spoju tvrsto nalijek tfslijed skup ljanja kod hladenja zavara 111oze doci do pojave pukotine
B- pukotina sc izbjegava osravlj anjem111alog razmaka u spoj u
C - hladenjcm zavara postoji mogucnosrskupljanja, manja su popref na naprezanja i nece doci do pojave
32 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA
Kod zavarivanja su~eljenog spoja na debelim materijalima, najkriticruji je korijen zavara.
Zavar se tijekom hladcnja skuplja u svirn pravcima. Buduci da sc, u najcescem slue!aju, stranice
zlijeba ne mogu pomicati, sva naprezanja su u korijenskom zavaru kojijeu ovom slucaju najsla-
bijeg presjeka, dovest ce iJi do pucanja iii do istezanja ovog zavara. Ako naprezanja prema~uju
cvrstocu zavara, doci cc do lorna. odnosno pukotine. Pojava pukotine je vjerojatnija, ako je u
metalu korijena zavara doslo do oneci~6enja mijesanjcm s osnovnim materijalom iii
necistocama iz okoli~a, cime se smanjuje istezljivost metal a zavara. Tu pomm izbor dodatnog
materijala velike istezljivosti. Cistoca okolnih pov~ina , deblji sloj korijeoa zavara i predgrija-
vanje. Problem pucanja zavara moze se pojaviti i u sljedecim slojevima. ako su preSiroki iii pre-
vise udubljeni.
Cestaje dvojba o tome Sto je pravilruje s glediSta pojave pukotina u kutnom zavaru - konka-
van (udubljen) iii kon veksan (ispupccn) oblik zavara?
Radi boljeg prijelaza silnica naprezanja u opterece1~u spoja. izbjegava se previ~e ispupeen
oblikzavara. Preporuca se udubljeni kutni zavar s blagim prijelazima. Meoutim, iskustvoje po-
kazalo dajednoslojni kutni ili suceljen.i zavari udubljenog oblika imaju vecu sklonost pojavi pu-
korina od blago ispupcenih oblika zavara. Kada se udubljeni zavar Wadi i skuplja, vanjska
povrsina je jako vlacno napregnuta i moze doci do pojave pukotine. Ispupceni zavar dopusta
skupljanje tijekom hladenja bez previsokih naprezanja vanjske povr~ine. Pri tome se ne rnisli na
previse ispup~eni oblik zavara. jer on uzrokuje druge probleme. Baz.icna elektroda, bazicni
prasak i MAG zavarivanje daju malo ispup6eni oblik zavara. Kod viseslojnog zavarivanja u du-
bokom zlijebu prcporu~uju se vezani, tdi i blagi ispup~eni slojevi, a ne siroki slojevi udubljenog
oblika (slika //.).
Slika II. Zavar udubljcnog oblika ima vccu sklonnsr pojavi pukotina od zavara btago ispup~cnug obtika radi
veci h povrSinskih vtnfnih naprezanja
U tehnici izvodenja zavarenog spoja vaian je redoslijed polagaoja zav~nih slojeva,
naro6to kod celika povi~ene cvrstoce. Na slici 12 a prikazano je izvodenje pokrovnih slojeva,
kojima se na neki natin provodj odtarivaoje prethodnib slojeva zavara. Pogresno izvedeni
zavrsni slojevi u kriticnoj prijelaznoj zoni, kao ~to prikazuje sl/ka 12 b, mjesta su inicijalnih pu-
kotina koje se kasnijc u cksploatacijskim uvjetima otvaraju i dovode do loma zavarenog spoja.
U zavarivanju martenzitnih kromovih celika (13-18% Cr) s vecim sadrzajem ugljika od
0.15% C, u pravilu nastaju pukotine u ZUT-u. Zbog toga se oni ne rabe za zahtjevne zavarene
konstrukcije. Martenzitni kromovi cclici, s manje od 0,15% C. zavaruju se uz predgrijavanje i
odrZa.vanje meduslojne temperature 200-300 °C, te uporabu austenitnih CrNi dodatnjb materi-
jala. Istovrsn.i dodatni materijali primjenjuju se kada su prisutni zahtjevi na visoku C!vrstocu iii
izloi.enost zavarcnog spoja plinovima sa sumporom. Meki martenz.itni ~e li ci, s niskirn
POGRESKE U ZAVARENOM SPOJU 33
A
Sllka 12. Prikaz izvodeuja z,wr§nih slojcva zavaronug spoja 8
A - "pokrovni slojcvi za odiarivanje..
B - mogucno~t pojavc pukotina zbog neprnvilno izvedenih zavrSnih slojcva na zavarenom spoju
sadi"Zajem ugljika i dodacima nikla, imaju bolju zavarljivost. a potrebna je i nita temperatura
predgrijavanja ( I00-150 oq uz meduslojnu tcmperaturu I00-150 °C.
Feritni celici s visokim sadr2ajem kroma ( 15-30% Cr) i niskim sadr7..ajem nikla i molibdena
tc manjim sadltajcm ugljika (do 0,10% C). zavaruju se uz predgrijavanje i meduslojnu tcmpera-
turu 200-300 oe, Poscbna pozomost obraca se ogranicenom unosu topline {do 15 kJ/cm).
Austenitni CrNi i CrNiMo ~elici ne predg:rijavaju se prije zavarivanja. Skloni su toplim pu-
kotinama, pa se zahtijeva izbor dodamog materijala, koji ce mijeSanjem s osnovnjm rnaterija-
lom, metal zavara dovesti u podrucje koje nijc sklono toplim pukotinama (Schaeffierov dija-
gram). Zahtijeva se, medutim, ograni~eni unos topline, sto znal!i manju jakost struje iii vece
brzinc zavarivanja i vi~eslojno zavarivanje uskim vezanim slojevima.
Visokolegirani ausrenitni manganski celici ( 14% Mn) kod zavarivanja moraju se nag to hla-
diti polijevanjem vodom iii zavativati dijclom potopljeni u vodi.
Kod zavarivanja raznorodnih celika, npr. visokolegiraoi CrN i celik s niskolegiranim CrMo
celikom, gdje je jedan sklon hladnim pukotinama i treba ga predgrijavati, a drugi top lim pukoti-
nama i treba izbjegavati predgrijavanje, na niskolegiranj celik navaruje se prijelazni sloj s do-
datnim materijalom iz skupine CrNi 29/9, uz predgrijavanje, a ako se zahtijeva - izvodi se i
naknadno odZarivanje. Nakoo toga se medusobno zavaruju dodatnim materijalom koji odgova-
ra visokolegiranom ~cliku, bez predgrijavanja. Raznorodni ~elici mogu se zavarivati i bez nava-
rivanja prijelaznog sloja izborom odgovarajuceg dodatuog malcrijala. koji ce mije~a njem s jed-
nim i drugim osnovuim materijalom, meta l zavara dovesti u pod ru~je koje nije sklono pukotina-
ma (Schaeff1erov dijagram). OdZarivanje takvog spoja treba izbjegavati.
U reparatumom zavarivanju i navarivanju cesto se izvode prijelazni slojcvi dodatnim mate-
rijalom koji na sebe moze preuzeti povecana naprezanja. npr. iz skupine CrNi 29/9, u slucajevi-
ma:
- kad postoje opasnosti od pukotina kod tvrdog navarivanja, gdjc osnovoi materijal ima
veci koeficij ent isrezanja ou tvrdog dodatnog materUata (npr.. steliti);
- kod zavarivanja iii navarivanja celika sklonog pukotinama iii nepoznatog celika;
- kod navarivanja tvrdog manganskog celika, naroCito otvrdnutih povrslna u eksploataciji;
- kod zavarivanja raznorodnih meklla.
Pri zavarivanju aluminija i alurninUskih legura mogu na tati tople pukotine, najcc•ce po-
gresnim izborom dodatnog materijala i prevelikim unosom topline. Prevelika kolil!ina taline za-
vara iz bilo kojih razloga (mala brzina zava ri vanj~ presirok zavar) uvjetuje sporije hladenje i
34 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA POGRESKE U ZAVARENOM SPOJU 35

stvaranje gmbozrnate strukturc male i!vrstoce, pa kod skupljanja i unutra~njih naprezanja dolazi
do lomova. ·
Za izbor dodatnog materijala postoje i savjetuje se rabiti detaljne preporuke proizvoda~a.
Iz uzroka nastajanja pukotina i navedenih primjera, mogu se postaviti o novna pravila za
izbjegavanje nastajanja pukotina:
- pravilan izbor postupaka i uvjeta zavarivanja;
- pravilan izbor dodatnog materijala. Kod zavarivanja celika prcdnost imaju elektrodc s
bazicnom oblogom, bazicne punjene zice, bazicni pra~ci. Kod zavarivanja Cr i CrNi celi-
ka koristi se Schaeffierov, De Longov i WRC dijagram za izbor dodatnog materijala; Slika 13. Shematski prikaz otplinjavanja mjchurica plina iz talinc tijekom skrucivanja meta Ia zavara
- su~enje clektroda i pra~aka prije zavarivanja:
- cistoca u pripremi spoja za zavarivanje; ne smije biti vlage. hrde, okujinc, masnoca, a povr~ini osnovnog materijala na mjcstu zavarivanja, razlaga njem spoj eva pod u~ecajem viso-

povr~inu uz zavar treba obrusiti;

kih temperatura. Ugljicni mo noksid nastajc kao reakcija ncpotpune dezoksidacije taline zavara.
- tamo gdjc sc zahtijcva, obvezatno treba izvrsiti predgrijavanje na odgovarajucu tcmpcra- 1ako da se ostatak kisika veze s ugljikom u ugljicni monoksid.
turu i od..Zavari je tijekom zavariva nja; Neki od tipicnih primje ra ~upljina u zavarcnom spoju prikazani sunas/ici 14. Tablica 5. pri-
- nuzdan je ograniceni unos top line tijekom zavarivanja; kaz uje nazive, prikaze i opise pogrc~aka tipa ~up ljine (poroznost).
- provoditi viSeslojno zavarivanje vezanim s lojevima, bez velikog poprecnog gibanja vrha
elektrode:
- provoditi redoslijed zavarivanja koji osigurava najmanja zaostala naprczanja u zavarc-
nom spoju ;
- izvoditi pravilno zapocinjanje i prekidanje zavarivanja, te pravilnu popunu zavr~nog kra-
tera;
- izbjegavati privarivanjc pomocnib sredstava po povrsini materijala. Ako ih se ne moze
izbjeci, valja ih izvoditi istim nai!inom i paznjom kao i glavni zavar. Skidaju se bru~enjem
a ne odbijanjem:
- izbjegavati oStecenja povrSine materijala elektricnim lukom i oStrim alatima;
- kod zavarivanja debljih materijala, a i tamo gdje se sumnja da moze doci do pojave puko-
tina, provodi se dodatna kontrola zavarenih spojeva nakon odZarivanja.

3.2. Supljine - Poroznost (Skupina 200)

Poroznost u metalu zavara su mjesta ispunjena stlacenim plinom. Razlicitih su velieina. od
vrlo sitnih. okom nevidlj ivi h, pa do velicina od nekoliko milimetara. U tablici 5. prikazane su
vrste, naz ivi i oznake poroznosti u zavaru po normi EN 26520.
Nastajanje poroznosti u zavaru tumaci se time sto metal zavara u rastaljcnom stanju moze
upiti znatne kolieine plinova. Vodik i dusik upija se izravno, a kis ik u spoju s ugljikom (ugljiCni
monoks id). Ohladivanjem !aline plinovi naglo izranjaju iz metala u obliku mjehurica (slika I 3.).
Ako j e brzina izlucivanja plinova manja od brzine sk:ruCivanja metala, plinovi ostaju zarobljeni
u zavaru. lzlazeci iz zavara, plinski mjehurici ponekad ostavljaju vidljive ~upljine na pov r~ini
zavara. Velicine i oblici ~upljih mjesta (pora) ovise o kolicini upijenog, odnosno izlazeceg plina c
iz taline metala zavara i brzine skntCivanja.
Ste tni plinovi (kisi.k, vodik, du~ik) ulaze u talinu iz elektricnog luka. U elektricni luk do laze Slika 14. Neko liko primj~:ra poroznosti u nv:~rcnom spoju
iz okolne atmosfere, iz vlage i drugih nei!istoca sto se nalaze na dodatnom matcrijalu i na A - u MAG zavarivanju l!el ika, B u MIG zavarivanju aluminija. C - u REL 7~varivanju telika
36 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA POGRESKE U ZAVARENOM SPOJU 37

Tablica S. - Nastavak

-§I -
Plinski miehurici u nizu 2014 Plinski mjehurici u nizu u metalu

~
zavara rasporedeni du21inije osi

=F---~ -~-:1 . zavara iii usporedno s osi zavara

2014 2014
lzdu2eni plinski ukljueak 20 15 Ab Veci plinski ukljucak izduzenog

~
oblika u metalu zavara, pribliho
. usporedan s osi zavara

2015

Cjevasti plinski ukljucak 2016 Ab Plinski ukljucak cjevas1og oblika koji

se u metalu zavara rasprostire

~
~2016~
~~
. okomito iii razgranato na os zavara
.
D

~ ~
E
Slika 14. - Nastavak
D - u EPP zavarivanju c!elika, E- izgled prijeloma poroznog zavara
Tablica S. Supljine u zavarenom spoju (EN 26 520)
PovrSinski otvoreni mjehur!ci 201 7 - Na pomini zavara vidljivi otvori -
Nuziv i prikuz Oznaka Opis

~"~
pore
EN nw
~upljine 200 A Supljine bez pi ina
Plinski ukljucci 201 I
Plinom ispunjene Supljine
Supljine 202 K Supljina u zavaru nastala u
P1inski mjehuric - pora 20 11 Aa Pojedinacni plinski ukljucak, skrucivanju zavara
mjehuric iii pora, kuglastog ob1ika u
2011
zavaru
M•lao.,plji" • 2021 - Supljina izduzenog oblika okomito
2021 _,.-::; ."/· na zavar, nastala u skrucivanju
zavara. Moze biti ispunjena plinom
:· ;.

Plinski mjchurici-poroznost 2012 ViSe plinskih mjehurica jednoliko

raspor.:dcnih u me1alu zavara
Mikro~upljina 2022 - Supljine u zavaru vidljive samo
mikroskopom
- Medukristalna mikroSupljina 2023 - Medukristalne Supljine u zavaru
. '
vidlji ve samo mikroskopom
2012
Supljine u zavrSnom krateru 2024 K Suplj ine u za vr~nom krateru nastaj u
202< 202<
Gnijczdo plinskih mjehurica 2013 Mjestimi<'!na skupina plinskih kod prekidanja elektricnog luka i
mjehurica - pora u mctalu zavara
~ f#A~"'l
.
skrucivanjem tallne. Mogu biti
vidljive u krateru iii nevidljivc pod
nastavkom zavara
1®222)1
I
2024
38 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA
3.2.1. Utjecaj poroznosti na cvrstocu zavarenog spoja
Ovisno o broju, veliCini, obliku i mjesnt poroznosti te vrsti i zahtjevima na kvalitetu kon-
strukcije, ove pogrdke razliCito utjecu na cvrstoCI.t zavarenog spoja. lstrazivanja su pokazala da
pojedinacne pore kuglastog oblika u suceljenom spoju nemaju veceg utjecaja na smanjenje
cvrstoce zavarenog spoja. Ako su pore na povrsini otvorene il i se, npr., bru~enjem povr~ine za-
varaotvore - "presjece" kug lasti oblik, ~tetno djeluju posebno na trajnu cvrstocu zavara. U kut-
nom zavaru pore su s tetne, posebno pri nizim temperaturama, te kod oscilirajucih opterecenja
konstrukcije.
U di11arnick.i opterecenoj konstrukcij i poroznost u zavarenom spoju djeluje stet no. S vreme-
nom doJazi do pojave pukotina povezivaojem izmedu pojedinih para, narocito kad Sll blizu
jedna do dmge.
Pogre~ke tipa poroznosti mogu se poprav ljati tako da ih se zlijebljenjem otkloni i izvr~i
ispravoo zavarivanje.
3.2.2. Primjeri uzroka i izbjegavanje nastajanja poroznosti
Uzrocnici poroznosti u zavaru su:
- necistoce i vlaga na mjestu zavarivatija i u dodatnim materijalima,
- s laba zastita procesa zavarivanja,
- neispravni parametri i tehnika rada u zavarivanju.
Necistoce su najcesce hrda i okujina, cestice oksida iii opiljci od brusenja u zlijebu.
Masnoce dospijevaju na povrsinu i lijeba najccscc pri obradi z lijeba kao strojna obrada,
brusenje zamascenim stlacenim zrakom i s l. Na slid 15. prikazan jc neuobicajen primjeduplji-
ne u zavarenom spoju EPP postupkom. Vjerojatno se radi o vecem uklju~ku neeistoce, koji je
izgaranjem stvorio znatnu kolicinu plina zatvorenog u zavaru. Ukljucakje cak i vidljiv. a vidlji-
ve su i pukotine oslabljenjem zavara us lijed ove vel ike supljine.
Vlaga je prisutna naj<::e§ce u oblozi elektrode. pra~ku i u zastit:nom plinu. ali i na povrsini
mjesta zavarivanja, narocito kod zavarivanja po hladnijem vrernenu.
Sli ka 15. NeuobiCajcni primjer Supljine u zavare-
nom ~pl>ju, u~nkov11n i7:garanjcm
ukljuilka ne~i~toce u tn lini za,•am
POGRESKE U ZAVARENOM SPOJU 39
Predug elektril\ni luk (previsoki napon) slabi zastitu taline i kapljice metala u prolazu kroz
lu.k.. Nepravilno uspostavljanje i prekidanje elel.:tricnog lu.ka cestije uzrocnik poroznosti u zava-
ru. U trenutku kada se vrb elektrode dotakne s materijalom koji se zavaruje i zatim odmakne
ntdi uspostavljanja luka, ulaze stetni plinovi iz okolne atmosfere i zatim bivaju upijeni u taUnu.
To se dogada i kod nepravHnog prekidanja elektricuog luka, odmicanjem elektrode. Mjesta
pocctaka i zavrsetaka obicno su sklona pojavi plinskih mjehurica.
Zavarivaci se trebaju prisjetiti kako su utili uspostavljanje i prekidanje elektricnog luka. Ta
rnjesta moraju biti pravilnom tehnikom rada pretaljena iii obrusena.
Pojava poroznosti u zavaru najcesca j e kod MJG/MAG postupka zavarivanja. Previ~e nag-
nut pistolj izaziva iza sebe uvlacenje stetnih plinova poput irijektora (slik.tl 16.). Prevelika
kolicina zastitnog plina uzrokuje prejaka strujanja i vrtlo~enja plina, pa dolazi do povJacenja
~tetnih plinova iz okolisa. Premala kolicina pi ina slabo zasticuje talinu. NeCista sapnica remeti
tnirno strujanje pi ina, stvara vrtlozenje, ~to dodatno slabi zastitu taline. Nedovoljno zadrZ:avanje
piStolja na zavr~no m kratem s labi zastitu. Dovod plina maze biti nemiran i zbog pregrija11e
sapnice. Poroznosti mogu nastati j uslijed nepravilnog sastava plina iii vlage u plinu. Cesti uzro-
ci poroznosti su i neispra van uredaj, npr.: propustanje vade na pi~tolju, uvlacenje zraka na su-
stavu zadovod plina ili neispravao regulacijski vent it koji ne propusta dovoljnu kolicinu pi ina.
Poroznost u zavaru uz rokuje i "puhanje" luka, pregrijana tal ina, nepraviJno izvedeni pripojl,
necista iii nedo voljno priljubljena podloska u korijenu zavara, necistoce u osnovnom materija-
lu, osnovni.materijal s visokim sadriajem ugljika.
fz primjera uzroka pojave poroznosti proizilaze jasna pravila za izbjegavanje njihovanasta-
janja:
- besprijekoma cistoca mjesta zavarivanja, narocito kod visokih zahtjeva za kvalitetu zava-
renih spojeva
Stika 16. Shemalskj prikaz u.zroka nastajanja poroznosti u zavarenom spoju kod Ml(i/MAG zavarivanja
I - necistoce na mjest u zavarivanja (hrda, masnoca, vlaga i dr.)
2 - nccista povr~i na zicc
3 - nejednolik dovod Zice
4 - vlaga u zaStitnom plinu
5 - slab prijcnos elcktricnc stmj c
6 - netisra sapnica i?.aziva vrtlozenje za~tirnog plina te ulazak zraka u za~ti tni plin
7 - prevelikje nagib pi ~to lja, pa strujanje plina uvla6 (''injektim") zrdk u ta linu
40 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA POGRESKE U ZAVARENOM SPOJU 41

- odma~Civanje spoja neposredno prije zavarivanja nehrdajucih ~elika praSka kod EPP zavarivanja. PraSak upadne u usko, o§tro dno zlijeba. a velika kolicina taline,
- uklanjanje oksida neposredno prije zavarivanja alumjnija i aluminijskih legura kod premale brzine zavarivanja, ne dopuSta prodiranje elektricnog luka do dna, pa pra§ak ostaje
- za hladnijeg vremena plinskim plamenom osu~iti spoj prije zavarivanja ncpretaJjen kao ukljucak u oStrom uskom zlijebu. Na slici 18. su prikazani primjeri ukljucaka
- pravilno uspostavljanje i prekidanje elektricnog luka troske u zavarerum spojevima.
- pravilno odrfavanje duiine elektricnog luka, ispravan napon - pravilan nagib piStolja iii
elektrode A
- ispravna kolicina zaStitnog pi ina (ni premala ru prevelika)
- suScnje oblo~enih elektroda i praSka prije zavarivanja
- odgovarajuca ~ istoca zaStitnog plina
- ispravan uredaj za zavarivanje
ispravni parametri zavarivanja
- ispravna te hnika rada.

3.3. Cvrsti ukljucci (Skupina 300)

Cvrsti uklju~ci, kao strano tijelo u metalu zavara, mogu biti ncmetali kao troska i pra§ak, a
mogu biti i metali kao npr. ukJjucak volframa iii spojevi npr. oksidna ko~ica u zavaru aluminija.
Uklju~ci troske u zavaru naj~eSce nastaju uslijed nedovoljnog ~iScenja mcdu s lojevima za-
vara. Troska se ponekad te~ko cisti, narocito u dubokim ~ljebovima i o~trim uglovima, npr. kod B
vezanih slojeva iii o§tecenih stranica zlijeba iii previ~e ispup~enog prethodnog sloja zavara, kao
~to je prikazano na slici 17. Neiskusan iii povr~an zavarivac poku~ava takva mjesta pretaliti
uporabom pojacanih jakosti struje, medutim, to obicno ne uspijeva. Pravilno je ta mjesta izbru-
siti prije zavarivanja sljedeceg sloja.
Ukljucci troske mogu nastati u nerazmaknutom korijenu preuskog ~lijeba iii u o~trom kutu
kutnog spoja ''podvlacenjem" taline troske pod talinu metal a, kao ~to je prikazano na slici 17. A)
i E). Mogu nastati i uslijed nepravilne tehnike rada iii premale brzine zavarivanja, gdje tal ina
troske "bjczi" ispred elektricnog luka ispod taline metala. Na isti nacin dolazi i do ukljucaka

l R II
A
~ B

i g l\ s G
Stika 18. Uldju~ci troske u zavarcnom spoju·
F

c D E A - kod EPP zavarivanja, B- vrlo dcbcli materijal. EPP zavarivanje, C - kod MAG zavarivanja, 0 - kod
REL zavarivanja, E - kod MAG zavarivanja punjenom ~icom, F - vrlo sitni ukljutci troskc, G - na
Slika 17. Shcmatski prikaz uzroka nastajanja uklju~ka troske iii praSka u zavaru (opis u tckstu) povrSini vidljivi ukljutak troskc
42 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA POGRESKE U ZAVARENOM SPOJU 43

Ukljucci oksidne kozice u zavant (slika 19. A) dogadaju se kod TIG i MlG zavarivanja AI i Al-le- Tahlica 6. prikazuje nazive, prikaze i opise pogresaka tipa cvrstih ukljucaka u zavam .
gura kod slabog ciscenja oksidne kozice na povrsini zlijeba iii uz zlijeb, neposredno prije zavarivanja.
l'ubllca 6. Cvrsti ukljucci u zavaru (EN 26520)

Naziv i prikaz I Oznaka I Opis

EN nw
( 'vrsti ukljucci 300 - Cvrsti strani materijal kao uklju~a k u
I materijalu zavara

Ukljucak troske 30 1 Ba Ukljucak troske od obloge elektrode,

troske od praSka i od zice, u metalu

itttH+atmRm'- 30 11
30 12
--
-
zavara. a moze biti:
- u nizu
- pojedinacn i

/lf[,) 2 l 30 13 - ostali

3013

Uldju~ak pra~ka 302 G Ostatak praSka zarobljen u zava ru ,

mo~e biti:

Stika kao pod 30 1 3021 - - u nizu

3022
3023
-- - pojedina~ni
- ostali
UkJj ucak oksida 303 J Metalni oksid kod skrucivanja ostao
A B zarobljen u metalu zavara
Sli ka 19. Uklju~ak oksidne koiice (A) u zavaru aluminija (uvecaoo I00 x). Uklju~ci volframa (B) u zavaru alumi- Ukljucak oksidne ko~ice 3031 - Ukljucak oksidne kozice iii fihna
nija (svjetle mrlje, rad iografski snimak) metalnog oksida, naj~e~ce kod zavari-
vanja aluminija i alumi nijskih legura
Osim tih grubih ukljucaka, koji se mogu otkriti kontrolom prozraCivanjem iii prozv uciva-
njem, u metalu zavara moze biti jos niz drugih sitnih ukljucaka koji su posljedica kemijskih Uklju~ak srra nog metala 304 H Ukljucak srranog meta Ia su zarobljeni
reakcija u procesu zavarivanja, kao sto su: silikatni, fosfidni , sulfidni i nitridni ukljucci (slika komadici druge vrste metala u metalu
zavara, mogu biti:
20.). Smjesteni su na granicama kristala. Njihova stetnost usko je povezana s nastajanjem puko-
3041 - - volfram
tina (poglavlje 3.1.1. i 3.1 .2.). 3042 - - bakar
3043 - - ostali metal i

3.3.1 . Utjecaj cvrstih ukljucaka na cvrstocu zavarenog spoja

c manjih kolicina, nisu opas ni i djeluju.poput pora kuglastog oblika.
A B
Slika 20. Ostali vrlo sitni medukristalni uklj ucci u mctalu zavard
A- silikami uklju~c i (povecano 900 x), B - fosfidni ukljucci (povecano 800 x), C - sulfidni uklju~ak (povecan
1500 X)
Opcenito, nemetalni uklju~ci kao i ukljucci stranog metala, smanjuju cvrstocu zavarenog
spoja zbog nehomogenosti i smanjenja presjeka materijala zavara. Osim toga, na tim mjestima
povecane su koncentracije naprezanja u zavam. Utjecaj na cvrstocu zavarenog spoja ovisi o
kolicini, obliku i velicini ukljucaka. Ukljucci ostrih rubova djeluju kao inicijatori pukotina.
Dugackj ukJjucci vecih volumena smanjuju presjek zavara. Sitni ukljucci kuglastih oblika i
Metalni ukljucci su uglavnom maleni. Najcellci je ukljucak volframa kod TIG zavariva nja
aluminija i aluminijskih legura. Poznat je i ukljucak bakra kod EPP zavarivanja na bakrenoj po-
dlozi. S njima se postupa isto kao is nemetalnim ukljuccima u zavaru.
44 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA POGRESKE U ZAVARENOM SPOJU 45

3.3.2. lzbjegavanje nastajanja cvrstih uktjucaka u zavaru Premala brzina zavarivanja kod ispravne, pa cak i vel ike jakosti struje zavarivanja, moze
u/rokovati pogreske naljepljivanja, ako se stvara prevelika kolicina taline ispod iii ispred elek-
Iz primjera nastajanja takvih pogreSllka u zavaru, mogu se postaviti pravila izbjegavanja t ri~nog luka, koja ne dopuSta njegovo prodiranje i pretaljivanje stranica spoja iii povrsine koja
njihovih nastajanja: 'e navaruje. To se cesto dogada kod MIG/MAGi EPP zavarivanja (slika 21.). Slicanje ucinak i
- pravilna priprema spoja za zavarivanje, ispravan kut otvora ~lijeba kod zavarivanja odozgo-dolje u prcvi~e nagnutom poloZ3ju.
- obvezarno besprijekomo ti~cenje troske medu slojevima kod vi~eslojnog zavarivanja
- kod mo~ebitnih o~tecenja stranica zlijeba (ugorine) iii kod veceg ispup~enja prethodnog
sloja, potrebno je bru~enjem odstraniti ostre zareze prije zavarivanja sljedeceg sloja
- zavarivanje I reba izvoditi ispravnim parametrima zavarivanja i ispravnom tchnikom rada
- kod zavarivanja neumirenih i poluumirenih celika valja uporabiti bazicne elektrode,
bazicne punjcne zice i bazicne praskove
- kod zavarivanja aluminija i aluminijskih legura treba oksidnu ko~icu otkloniti cetkaojem
iii struganjem, neposredno prije zavarivanja
- kod TIG zavarivanja aluminija i aluminijskih legura valja pripaziti da se talina zavara ne
dotice vrhom volframove elektrode

3.4. Naljepljivanje i nedovoljni provar (Skupina 400)

Naljcpljivanje je pogre~ka nepostojanja cvrste struktume vezc u zavarcnom spoju iii nava-
ru. Kod zavarivanja taljenjem nastaje "nalijeganje" taline dodatnog materijala na "hladnu" ne-
pretaljenu povr~inu spoja iii prethodnog sloja zavara. To se dogada i kod navarivanja. Na
takvim mjestima izostaje cvrsta struktuma veza u zavarenom spoju iii navaru. Pogreskaje tim
neugodnija Sto se tcSko pronalazi postojeCim metodama kontrole.
Nedovoljni provar je nedovoljno protaljivanje po cijelom presjeku zavarenog spoja. od-
nosno neprovarivanje korijena zavara.
Tab/ica 7. prikazuje nazive. prikaze i opise pogreSaka tipa naljepljivanjc i nedovoljni provar.
A B
Slika 21. Primjer MAG zavarivanja u llijebu
A- premata brzina zavarivanja uz prcvcliku koli6nu talinc ispod clektri~nog luka, ~to uz.rol.:uje pogre~kc
naljepljivanja
B - ispravna brzina zavarivanja
Nepravilno drfanje pistolja i usmjeravanje elektricnog luka samo na jednu stranu zlijeba
uzrolruje naljepljivanje na drugoj, nedovoljno zagrijavanoj strani, kao sto se vidi na slici 22.9.
Na s/ici 22. prikazano jc nckoliko karaktcristi~nih primjera pogresaka naljepljivanja u zava-
renom spoju.

3.4.1 . Uzroci naljepljivanja

NajceMi uzroci nastajanja pogresaka naljepljivanja:
- ncpravi lna priprema spoja,
- neispravni parametri zavarivanja,
- nepravilna tehnika rada.
Tako, npr., preuzak zlijeb ne osigurava dobro protaljivanje u dnu f lijeba, posebno kod
preslabe strujc zavarivanja iii prevelikog promjera elektrode. Talina "nalijefe" na "hladni" ne-
pretaljeni metal u dnu zlijeba.
Prcslaba struja zavarivanja uvjetuje slabo zagrijavanje bez pretaljivanja povr~ ine spoja, pa
talina dodatnog matcrijala nalijeze bez dovoljnog struktumog povezivanja, mjestimicno iii na A
vecim duzinama. Ovo sc najcesce dogada kod MAG zavarivanja kratkim lukom debljih materijala.
Slika 22. Prikaz primjera pogre!laka na ljepljivanja u zava renom spoju
Prevelika brzina zavarivanja djcluje slicno kao i premala jakost struje zavarivanja radi ra- A - karakteristitne pogre~ke kod MAG zavariv;mja vclikimjakostima strujc i prema lim brzinama zava-
spodjele energije na vecu povrsinu. riw~a •
 46 POGREŠKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA POGREŠKE U ZAVARENOM SPOJU 47

Slika 22. - Nastavak Tubiica 7. Na ljepljivanje i nedovoljni provar (EN 26520)

Naziv i prikaz Oznaka Opis

EN llW

Nalj ep ljivanje 400 -

Naljepljivanje je pogreška neposto-
401 janja čvrste veze u zavarenom spoju.

,~ 4~
Naljepljivanje može biti:
4011 - - na stranice žlijebalkutnog spoja
4012 - - između slojeva zavara
4013 - - u korijenu zavara

B CQJ
I ~ ~
4013 4013

Nedovoljni provar 402 D Nedovo ljni provar je nedovoljno

protaljivanje po cijelom presjeku

CSLJ~ zavarenog spoja, odnosno

JC8=Jw 402
neprovarivanje korijena zavara

3.4.2. Uzroci nedovoljnog provara

e Nedovoljni provar, ili kako se najčešće naziva neprovaren korijen zavara, može biti unu-
B - manj e pogreške nalj eplji vanja koje se jednostavno još otkrivaju
e - pogreške naljepljivanja među slojevima
D - vrlo male pogreške naljepljivanja (2-3 mm) koje se teško otkrivaju
E - karakteristične pogreške naljepljivanja u kutnim spojevima, zavarivanje velikim jakosti ma struje i premalim
brzinama
tarnja pogreška u zavaru, tamo gdje se zavarivanje izvodi obostrano - ili vanjska pogreška kod
zavarivanja samo s jedne strane. Vanjska pogreška može se vizualno otkriti, međutim ne i u
onim slučajevima gdje je onemogućen pristup korijenu zavara, npr. u cijevima manjeg promjera.
Uzroci nedovoljnog provara:
nepravilna priprema spoja,
- neispravni parametri zavarivanja,
- nepravilna tehnika rada.
Provarivanje korijena zavara kod ručnog ili poluautomatskog zavarivanja najsloženiji je dio
tehnike rada zavarivača.
Kako bi se ispravno provario korijen zavara kod npr. ručnog zavarivanja, priprema spoja
mora biti s odgovarajućim razmakom u grlu žlijeba, a parametri zavarivanja dobro namješteni,
te tehnika rada pravilna. Izgled pravilno i nepravilno izvedenog korijena zavara prikazan je na
slikama 23 i 24.
Uzrok unutarnje pogreške neprovarivanja obično je nedovoljno ižljebljen korijen zavara ili
je premala jakost struje zavarivanja, ako se zavarivanje izvodi s protaljivanjem bez žlijeblj enja,
primjerice kod EPP zavarivanja . U takvom slučaju uzrok može biti još i prevelika brzina zavari-
vanja, što smanjuje dubinu protaljivanja ili premala brzina zavarivanja, gdje se stvara velika
količina taline koja smanjuje prodiranje e l ektričnog luka i protaljivanje.
48 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA POGRESKE U ZAVARENOM SPOJU 49

. --- - - - . ~

t;__
"' :_-... ~.,;. :.~..;.
~-

.
-
.
.
.
A B c
Sli ka 23. lzgled korijena suteljcnog zavara
A - neprovaren korijen zavara, B - slabo izveden korijen zavara, C - dobro izvcdcn korijen zavara

B
A B
A
Stika 24. Jzgled u korijenu kutnog zavara
A - s labo izveden kutni zavar, neprovarcnost koja obic110 zavrsava s naljeplj ivanjem i pukotinom
B - dobro izveden kutn i zavar

Razliciti slucajevi nedovoljnog prova ra s usporedbom pra vilno izvedenog korijena prikaza-
ni s u na slici 25.

Slika 25. Nedostatak provara korijena zavara

A - neprovarcn korijen zavara, radiogram i izgled sa strane korijena
B - provaren korijen zavara, radiogram i izgled provara
C - neprovareni korijen zavara, suceljeni V-spoj D
D - neprovareni korijen zavara i posmaknuca u suceljavanju
E - neprovaren i korijen zavara, X-spoj
F - mjestimicno neprovaren korijen zavara
c
50 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA
Stika 25. Nastavak
E F
3.4.3. Utjecaj naljepljivanja i nedovoljnog provara na cvrstocu
zavarenog spoja
Naljeplji vanje je nepostojanje cvrste struktume veze u zavarenom spoju. Po gcomelrij i, ove
su pogreSke najblize pukotinama i smanjuju cvrstocu zavarenog spoja, a mogu biti polazna
tocka loma u uvjetima iskorislavanja. Posebno s~t opasne na dinamicki o pterecenim konstrukci-
jama. Vrlo su neugodne i radi toga je r se u konlroli zavarenog spoja tesko otkrivaju.
Prozracavanje m se gotovo ne otkrivaju, a ponekad sc i prozvucavanjen1 te~ko pronalaze.
Pogreske naljepljivanja u zav<)rcnom spoju u pravi lu nisu dopu~t en e. U izuzetnim slucaj evi-
ma mogu se dopustiti na manje opterecenim konstrukcijama.
Nedovoljni provar u korijenu zavara moze biti vanjska, vidljiva pogreska (sul:eljeni zavar
izvede n samo s j edne strane), a moze biti pogreska unutar zavara (X-spoj iii k.-uh1i spoj), koja sc
otkriva prozracavanjem iii prozvucava njem.
PogreSke nedovoljnog provara smanjuju cvrstocu zavare nog spoja i polazna su tocka loma u
eksploatacijskim uvjetima i skori~tavanja . Posebno su opaS11e na dinamicki opterece11im kon-
strukcijama. U pravilu se ne dopustajll ll zavarenom spoju. U izuzctnim s lu~ajevima mogu se
dopustiti na manje optcrecenim konstrukcijama.
3.4.4. lzbjegavanje pogre5aka naljepljivanja i nedovoljnog provara
tz uz roka pogre~a ka naljepljivanja izvode se s ljedece prepon1ke:
- posebnu pozornost valja obratiti MIG!MAG zavari vanju. j er s u tu oajcesce pogrcske
nalje pljivanja;
- zavarivanje MIG/MAG postupkom, kratkim lllkom (malejakosti struj e) debljih materija-
ln trc ba iskljllciti. Zavativanje u o komitom polozaju ovom te hnikomje moguce li Z dobro
POGRESKE U ZAVARENOM SPOJU 51
p1•etalji vanje stranica zlijeba. Zavarivanje punjenim zicama je bolje i sigurnije, jer se
mogu primijeniti vece j akos ti struje u okomitom polozaju;
kod zavarivanja vecim jakostima struje u vodoravnom polozaju, posebnll pozomost valja
obratiti brzini zavadvanja, tako da talina ne "bjezi" ispred cl ektri~nog luka, narocito u
uskom zlijebu;
kod zavari vanja debelih materijala i debelog kutnog zavara boljeje, i od naljepljivanja si-
gurnije, v i ~es lojno zavari vanje, vezanim s lojevima. To se odnosi na sve postupke zavari-
vanja.
Poznavanjem uzroka pogresaka nedovoljnog provara mogu se dati s ljedece prcporuke:
- najvaznija je dobra obuka zavarivaca za izvodenje korijena zavara;
- vrlo je va.Zna i priprema spoja. Tamo gdje se mora izvoditi zavarivanje korijena zavara s
potpunim provarom, obvezatan je jednolik odgovarajuCi razmak u grill Zlijeba;
- kod visokih zahtjeva na kvalitetu potpLtno provarenog korijena zavara, tamo gdje s korije-
ne strane nema mogllcnosti popravaka. najbolje je zavarivanje korijena izvoditi TIG po-
stupkom, ne samo na tankim nego i debljim, te vrlo debelim materijalima, liZ odgova-
rajucu priprc mll spoja;
- preporuca se zavarivanje korijena zavara na keramickoj podlozi, za sto je vrlo prikladan
MIG/MAG postupak s punjenom zicom;
- tamo gdje sekorijen zavara zlijebi. to treba izvoditi besprijekorno do cistog metala zava-
ra. Kod rucnog zavarivanja ne smije se ostavljati niti najmanja pogreska;
- kod zavarivanja vel ikim jakostima struje, npr. EPP postupkom, moguca je priprema zlije-
ba bez is kosenja, uz pravilnu ocjcnu potrebne jakosti struje u odnosu na dubinll protalji-
vanja.
3.5. Pogreske oblika zavara (Skupina soo)
Pogreskom oblika zavara smatm se svako odstupanje od zadanog oblika zavara. Danas je
svima dobro poz nato da pogreske oblika zavara nisu samo estetske prirode (njemackl Schon-
heitsfehler), vee j e njihov utjecaj u smanjenju nosi vosti zavare nog spoja vrlo znacajan, narocito
kod dinamicki opterecenih konstrukcija. Zato nece biti na odmet malo podrobniji osvrt na ove
pogre§ke, narol:ito zbog raznolikosti uzroka njihova nastajanja, njihove prirode i utjecaja na no-
.~ivost konstrukcije.
Sve o ve pogreske dobro su vidljive (osim u izuzetnim slucaj evima) i mjerljive vizualnim
pregledom. Stoga j e njihovo odredivanje relativno jednostavno. To je i bilo razlogom lito Sll, u
razdoblju naglog razvoja ''sofisticiranih" metoda otkrivaJija potpov~in skih pogresaka (radio-
gralija, ultrazvuk, magnetske metode) pstale relativno "zaboravljene", eak i u krugovima tako
odgovomog tijela kao IIW/IJS. Danas im se, potaknuto brojnim otkazivanjima konstrukcija i in-
tcnzivnom eksperimentalnom radu, opet pridaje zasluie na pozomost.
Tablica 8. prikazuje klasilikaciju, oznake i opise pogre~a ka oblika zavara.
52 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA POGRESKE U ZAVARENOM SPOJU 53

Tablica 8. Pogre§ke oblika zavara (EN 26 520) T.11bllca 8 - Nnstavak

Oznaka Opis Oznaka Opis

Naziv i prikaz
Naziv i prikaz EN UW
EN IIW
l•rckloo zavara 506 Prek lop materijala zavara na povr§inu
Pogre~ke obl ika zavara 500 Odstupanje od propisanog obl!ka

rd-=J
zavara i zavarenog spoja osnovnog materijala izvan :tlijeba bez
staljivanja s osnovnim materijalom
Ugorine uz zavar 501 F Ugorine uz zavar su o~tec.enja oblika

czCEJ=J
\ 1l lll l 5011
o§trih udubina uz zavar na stranicama
zlijeba iii kutnog zavara, t·e na
prijelazu kod vezanih slojeva u
506

cfu~
zlijebu, koja mogu biti: Posmaknurost u su~eljavanj u 507 Odslupanje od ravnine u su~eljavanj u
5011 F' . po cijeloj duzini uz zavar dvajo elemenata
5012 F' - mjestimicno uz zavar
5013 - - na korijenu zavara
5012
508

db tim]
Odstupan.ie od zadanog pravca Odstupanje od zadanog pravca kod
·~~----------~ dva iii vi~o zavarenih elemenata
~ --·-+
t Utonulost zavara 509 Ulonulost zavara kod zavarivanja pod
5012
utjecajem site teze, moZe biti na:
5091 - su<lelj enom spoju u zidnom

a.JJ=~
po lo:!aju
5092 - suteljenom spoju u vodoravnom
polo:taju
t t 5013
5093 - kutnom spoju u vodoravnom
5013
polo:taju
Prevel iko nadvisenje zavara Preveliko nadvisenje iii preveliko 5094 - prek.lopnom spoju
ispupcenje lica zavara. koje moze

rn
biti: Progaranje 510 Otvor (mpa) u zavaru nastala

,[}<' i 502 - - na suceljenom spoj u progarc~njem iii propaljivanjem

e
503 - - na kutnom spoju

Provcliko nadmenje korijena zavara Preveliko nadvi~enje korijena zavara,

koj e moze biti: 510

~ \7l
t
504
504
5041 -
- · na vecim duHnama korijena zavura
- mjestimicno kao prokapljina Nedovoljno popunjen zavar

ctn 511
511 Pokrovni sloj lli popuna zavara
preniska, mjestimi~no iii po cijeloj
duzini

Nesimetri~n kutni zavar ..- 512 Nesimetrican kutni zavar, nnjce~ce

mtar prijelaz zavara 505 - Premali, "o~tar'' kut a kod prijelaza polo1ena stranica kutnog zavara duia
povrsine zavara na osnovni materijal

teD ttn
od okomite

{
IIPfB't'M 506 512
54 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA POGRESKE U ZAVARENOM SPOJU 55

Tablica 8 - Nastavak
Oznaka Opis
Naziv i prikaz
EN I IIW
Nepravilan izgled zavara Ncpravilan izgled zavara moze biti:
513 - - neravnomjema Sirina, mjestimicno
uzi pa siri zavar
514 - - neravnomjema povr5ina zavara,
jako narebrena povr5ina zavara

Uvuccn koriicn zavara 515 Nedovoljno popw1jen, plitak korijen

c
0
zavara A B

I I
I
515

Supljikav korijen zavara 516 Stvaranjc Supljikavog materijala

spuzvastog izgleda u korijenu zavara
Nepravilno izveden nastavak 51 7 Nepravilno izveden nastavak na

~- - =i____,:
povrSini zavara, nedovoljno spojen iii

L _ .... 1
previSe nadvi~en
~-···J
517

0 F
3.5.1- Ugorine uz zavar (501)
Ugorine uz zavar su ostri zarezi uz zavar na prijelazu zavar-osnovni materijal kod sucelje-
nog i kutnog spoja. Mogu biti i na prijelazu zavar-stranica ~l ijeba iii zavar-zavar kod
vi~eslojnog zavarivanja.
Po normi EN 25620 ove pogreske na njemackom nazivaju se "Kerbe", ~to u prijevodu znaci
urez, pa to moze biti svako ostecenje u obliku ureza uz zavar. U praksi, najcesce pogreske u
obliku ureza uz zavar nastaju ostecenjem od elektricnog luka ("ugaranjem"), pa je otud nas
najcesci naziv ugorine (sli!w 26. ). Ugorine mogu biti mjestimicne i li po cijeloj duzini uz zavar.
Ugorine uz zavar nastaju nepravilnom tehnikom rada i nepravilnim parametrima zavariva- E
nja. Prejaka struja zavarivanja, predugacak elektricni luk ili prevelik napon luka dovode do G
ostecenja uz zavar. Kod REL i MIG/MAG zavarivanja, narocito u okomitom polozaju nacinom
odozdo-gore, prejaka struja zavarivanja, predugi luk ili predugo zadrzavanje na stranicama spo- Stika 26. Primjcri ugorina i zare7.a uz ;wvar na zavarcnom spoju
ja, uzrokuju povecano rastaljivanje stranica ili stvaranje prevelike kolicine taline koja se skuplja A - ugorine od elektritnog luka uz zavar na suceljcnom spoju
na sredini zavara. Na prijelazu ostaje nedostatak metaJa i ostecenja (ugorine). Kod EPP zavari- B - dobro izveden suceljeni zavar bez ugorina
C - urezi zbog nedovoljnog povezivanja stran ica zlijeba
vanja ugorina nastaje od prejake struje zavarivanja i prevelikog napona luka iii kad se zavari- D - dobro izveden iavar bez ureza
vanje izvodi isuvi~e pod nagibom prema gore. Najce~ce do ugorina dolazi kad je povrsina uz za- E - ugorine od elektricnog luka uz zavar na kutnom spoju
var oksidirana (hrda, okuj ina), a pojavljuje se u obliku ostre granicne crte s jakim urezom. Zbog F - dobro izveden kutni zavar bcz ugorina
toga zonu uz zavar treba brusenjern ocistiti do metalnog sjaja. G - pukotine u ZUT-u nasiale od o~trog ureza uz zavar
56 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA
Ugorine na stranicama u zlijebu nastaju, takoder, zbog navedenih razloga. Kod daljnje po-
pune zlijeba, ako se nc otklone, ugorine uzrokuju ukljucke rroske.
Utjecaj ugorina i drugih o~trih ureza uz zavar ovisi o njihovoj duzin i i dubini, a takoder i o
pravcu djelovanja i vrsri opterecenja konstrukcije. Kod dinamickog opterecenja konstrukcije
o§tri urezi uz zavar vrlo su ~tetni, djeluju kao inicijalne pukotine iz kojih se moze razviti pukoti-
na i lorn zavarenog spoja, kao sto je prikazano (slika 26. G). U takvim slucajevirna ugorine nisu
dopu~tene. Kod staticki opterecenih konstrukcija ugorine nisu tako opasne, pa se kod manje op-
terecenih konstrukcija mogu dopustiti.
Ugorine i drugi zarezi uz zavar popravljaju se brusenjem, tako da se izbrusi o~tri urez i zaob-
li. Vece udubine treba izbmsiti i navariti. Ugorine na stranicama zlijeba treba obvezatno izbru-
siti i zaobliti prije zavarivanja sljedeceg sloja.
U praksi se dogadaju i pogrc~ke nedovoljnog povezivanja gomjih rubova zlijeba na sucelje-
nom spoju. Takve pogreskc imaju izgled ostrog ureza uz zavar, pa bi se mogle svrstati u ovu
skupinu. PopravUaju se bru~enjem i navarivanjem.
3.5.2. Skupina pogresaka 502 - 507 i 512
PreveJiko nadvisenje zavara (502) na suceUenom spoju, prcvelika ispupcenost zavara (503)
na kutnom spoju, preveliko nadvi!lenje korijena zavara (504), prokapUina u korijenu zavara
(504 I). ostar prijelaz zavara (505), nesimetrican kutni zavar (512) i prekJop zavara (506) - po-
greske su koje nastaju nestrucnom pripremom i nestrucnim izvodenjem zavarivanja.
Preveliko oadvisenje zavara na suceljenom spoju je visak nanesenog dodarnog materijala.
Naj~eMe je rezultat premale brzine zavarivanja ili previsokog nanosa pretposljednjeg sloja,
A A
A B
Sli.ka 17. Primjeri prevelikog nadviSenja zavara (A) i pntvilno izvcden zavar (B)
POGRESKE U ZAVARENOM SPOJU 57
tako da posljednji sloj nije moguce izvesti s ispravnim nadvisenjem. Najcesce se to dogada kod
lavarivanja u okomitom polozaju REL i MIG/MAG postupkom, aJj i kod EPP zava1ivanja u vo-
doravnom polozaju.
Slika 27. prikazuje nekoliko tipicnih primjera prevelikog nadvisenja zavara.
Prevelika ispu p~eoost kutnog zavara uajce~ce je rezultat zelje da se u jednom sloju izvede
/Alhtjevana veca visina kutnog zavara, koja se inace u pravilu treba izvoditi u vise slojeva. Kod
lMarivanja u okomitom poloiaju do ispupcenja zavara dolazi nepravilnim gibanjem i drianjem
vrha elektrode iii pistolja i premalom brzinom zavarivanja, tako da se stvara prevelika kolicina
taline koja se skuplja prema sredini kutnog zavara i stvara ispupcenje. Kod EPP i MAG zavari-
vanja ispupcenje kutnog zavara obicno dolazi od premale jakosti struje iii premalog napooa
luka (slika 28.).
' B
A
'
..#· '~ , ....
c
Slika 28. Prevclika ispupccnost kutnog zavara
A - jako ispupcen kutni zavar kod EPP zavarivanja
B - ispup~en kutni zavar kod MAG zavarivanja
C- dobro izvcden kutni zavar EPP zavarivanjem
Prevelikom provaru ili prevelikom nadvi~enju korijena zavara (slika 29.) uzrokje preveli-
ki razrnak u grlu zlijeba, prejaka struja zavarivanja iii premala brzina zavarivanja kod izvodenja
korijena zavara u zavarivanju suceljenog spoja samo s jedne strane. lzvodenje korijena zavara
najslozeniji je postupak rada u REL i MIG/MAG zavarivanju. Tamo gdje su propisani visoki
zabgevi za kvalitetu provarivanja korijena zavara i gdje nema mogucnosti pristupa njegovom
popravku, preporuca se izvodenje korijena zavara TIG post11pkom. U masovnoj proizvodnji,
kao npr. u brodogradnj i, korijen zavara se izvodi najkvalitetnije i najbrie MAG postupkom pun-
jenom zicom na keramickoj podlozi. Kod tankih materijala korijen zavara se dobro izvodi
MIG/MAG postupkom u nagnutom polozaju odozgo-dolje, sto oije dopusteno kod debljib ma-
terijala radi pojave naljepljivanja. U mebaniziranom zavarivanju korijen zavara najcesce se
izvodi na bakrenoj podlozi.
58 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA POGRESKE U ZAVARENOM SPOJU 59

B Slika 3 1. OStar prijelaz zavara na suce ljenom spoju

O~tar prijelaz zavara je nadvisenje zavara s naglim, stepenastim prijelazom na osnovn~

Slika 29. Primjeri prevel ikog nadvi~cnja korijena zavara (A) i dobro izvedenog korijeoa zavara (B)
Pt·okapljinaje mjestimicno ispupceni vi§ak metal au korijenu zavara kojije izveden samo s
jedne strane, npr. u cijevima. Najcesce nastaje kod slabe pripreme spoja, s mjestimicno vecom
zracnosti u grlu zlijeba. Nastaje i nedovoljno strucnim radom iii nepaznjom zavarivaca. predu-
gim zaustavljanj em na jednom mjestu pa dolazi do procurivanja !aline i stvaranja prokapljine
(s/ika 30.). Prokapljinu obicno prate i druge pogreske kao plinski ukljucci, ukljucci troske pa
cak i pukotine. Smatra se pogreskom koja nije dopustena kod zavara s visim zahtjevima za kva-
litetu, naro6to u zavarivanju cijevi (vrtlozenje i erozija).
materijal kod suceljenog zavarenog spoja. U EPP i MJG/MAG zavarivanju uzrok ovoj pogresct
jc premali napon elektricnog luka iii premala jakost struje zavari vanja. Javlja se i kod REL iii
MIG/MAG zavarivanja u zidnom polozaju zbog utjecaja site teze, gdje se talina zavara na do-
njem dijelu oblikuje sa stepenastim prijelazom na osnovni materijal (slika 31.). Ova se po-
greska, zbog ostrog prijeloma s ilnica naprezanja, smatra opasnom zbog in_iciranja pukotine ~a
dinamicki opterecenim konstrukcijama i nije dopustena. Kod d.inamjckt optere6enog spOJa
vi~ih zahtjeva, cijelo se nadvisenje zavara uklanja brusenjem.
Nesimetrican kutni zavar je oblik kutnog zavara izvan propisanog. Jedna je stranica kut-
nog zavara dulja od druge, sto je nepotrebni visak materijala zavara, a ponekad j e i pok.raj toga
viska zahtjevana visina zavara premala. Ona se najcesce pojavljuje kod zavarivanja kutnog za-
vara u vodoravnom polozaju neispravnim nagibom elektrode iii pistolja (s/ika 32.). Do po-
greske najcesce dolazi pokusajem da se kutni zavar vece visine (5 mm i vise) zavari u jednom
s loju. U tom slucaju velika koJic ina taline pod utjecajem si le teze razlijeva se vise na donju stra-
nicu kutnog spoja. Kutne zavare visi ne 5 mm i vise treba zavarivati u vise vezanih slojeva iii
izradak nagnuti i zavarivanje izvoditi kao u zlijcbu ("koritu").

' .. -~~ ,.: ..~

.• _,.,~
..... - •-!!yo- - . ~
.. - .....
~

.~ • ,•. .
,> I
-
I
~

: f : • • • •• , ..,

A B c
Slika 30. Prokapljina u korijenu zavara
A - prokapljina s ispup~enim vi~kom meta Ia
B - prokapljina s ukljuccima troske
C - dobro izveden korijen zavara Slika 32. Primjer pogrc~kc nesimetri~an kutni zavar
60 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA POGRESKE U ZAVARENOM SPOJU 61

Preklop zavar a kod su~eljenog spoja na prijelazu zavar-osnovni materijal, bez staljivanja s
osnovnim materijalom, moze biti na lieu i korijenu zavara. Naj~e~ce se doga<1a kod zavarivanja
gdje se stvara velika kupka taline, npr. EPP zavarivanje. Zavarivanjem pokrovnog sloja talina
djel omi~no prclazi na povr~inu osnovnog materijala i nalijefe na nepretaljenu povr~inu, pa
mozc doci do mjest imi~nog nespajanja s osnovnirn materijalom, kao Sto je prikazano na slici
33.A. Takvo nedovoljno spajanje jo~ vi~e uvjetuju oksidi na povr§ini uz zavar. Radi toga se pre-
poru~a obrusiri povr§inu s obje strane zlijeba.
Kod provarivanja korijena zavara na metalnoj podlozi, kad podloga nije dobro priljubljena
uz osnovni materijal, moze doci do "podlijevanja" taline, kao Sto je prikazano na s/ici 33. 8 , Sto
sli6 opisanoj pogre§ki.
Preklop zavara je ozbiljna pogreSka jer predstavlja inicijalnu pukotinu, naro~ ito utjecajnu Sli ka 34. Primjer pogreSke posrnaknutost u su~eljavanj u kod su~eljeno zavarenog spoja
na 1om u eks ploataciji dinami~ki opterecenog zavarenog spoja. Treba ga otkloniti izbrusivan-
jcm na razinu osnovnog matcrijala.
3.5.4. Uleknuce povrsine zavara, prenizak zavar
i uvucen korijen zavara
Uleknuce zavara (509), prenizak zavar (5 11) i uvucen korijen zavara (5 15) slicne su po-
greske u zavarivanju nastale razli6tim uzrocima. Zajedni ~ka im j e zna~ajka nedovoljno popu-
njen presjek zavara. Svaka od ovih pogresaka smanjuje cvrstocu zavarenog spoja.
Uleknuce zavara (sf ilea 35.) je slijcganje nanesenog dodatnog materijaJa, nastalo djelova-
njem sile teze na talinu u tekucem stanju, nepravilnim usmjeravanjem elektri~nog luka i stva-
ranjem prevelike kolicine taline. Najce~ce nastaje kod zavarivanja sueeljenog spoja u zidnom
polo2aju nepravilnim usmjeravanjem elektricnog luka, kojim bi se trebalo pomagati datal inane
A B

Sli ka 33. Primjcr pogrcSke preklopa iii prelijevanja (A) i podlijcvanja (B) zavara

3.5.3. Posmaknutost u suceljavanju stijenki I odstupanje

od pravca (507 I 508)
Posmaknutostje odstupanje od osi u suceljavanju dvaju elemenata istih debljina kod spaja-
nja zavarivanjem. Takvom pogre§kom smanjuje se ~vrstoca zavarenog spoja i kod dobro
izvedenog zavara. Tuma~i se nepovoljnim rasporedom (lomom) silnica kod opterecenog zava-
renog spoja. Ovakva pogreska na unutarnjoj strani cijevi, gdje velikom brzinom prolazi neki
medij , npr. para, s vrcmenom uzrokuje ostecenje erozijom, ali i poremecaj prolaza medija (vrt-
lozenje).
Posmaknutost u su~eljavanju (slika 34.) nastaje nepafnjom radnika koji obavlja pripremu
spoja za zavarivanje iii u slu~aju pomicanja rubova u s uceljavanju uslijed loma pripoja tijekom
zavarivanja. U svakom slucaju, zavari va~ moze i mora primijetiti takvu pogreSku. Slika 35. PogrcSke ulcknu~c zavara
62 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA
slijeze na donju stranu spoja. Nastaje i stvaranjem prevelike koli~ine taline u zidnom polozaju,
bilo prejakom stmjom iii premalom brzinom zavarivanja. Pod utjecajem sile teze talina metala u
tekucem stanju slijeze na donju stranu spoja kod zidnog polozaja zavarivanja. stvarajuci izgled
uleknuca u sredini zavara. Slicno se dogada kod zavarivanja kutnog zavara u zidnom i vodorav-
nom polozaju. Takvepogreske mogu nastati i kod EPP zavarivanja u nagnutom poloZ<tju prema
dolje, gdje je zavar u sredini nizi iii prema gore, gdje je zavar prema stranicama uleknut, au sre-
dini izbocen.
Nedovoljna popuna zavara, mjestimicno iii po cijeloj duzini, najcesce se dogada u popuni
zlijeba kod EPP zavari vanja kada nije pravilno ocijeujena visina pretposljednjeg sloja, pa je
pokrovni s loj rnjestimicno ili po cijeloj duzini prenizak, ali previsok da bi se polozio jo~ jedan
sloj. U ovakvim slu~ajevima treba sredinu zavara malo za brusiti, povecati napon i zavariti jo~
jedan sloj. U svakom slucaju, prenizak zavar treba nadovariti do zahtjevane visine.
Stika 36. prikazuje neke primjere nedovoljne popune zavara.
- c
-~~ -_- -~c -~~
A B c
Slika 36. Pogreske nedovoljno popunjenog zavara
A - ncdovoljno popunjen zavar kod REL zavarivanja
B - nedovolj no popunjen 7..avar, ujedno neprovaren korijen zavara i posmak nutost u sul!eljavanju
C - nedovoljna popuna i nepovczanost s mbovima zlijcba kod EPP zavarivarija
Uvu ~en korijen za vara (slika 37.) smanjuje debljinu zavara u korijenu. Pogreska nastaje
stezanjem metala kod hladenja iii pod utjecajem sile teze kod nadglavnog zavarivanja iii uslijed
tlace nja podloge praska kod EPP zavarivanja. Ovu uvucenost korijena zavara tre ba razlikovati
od neprovarenog korijena zavara, to nije tako opasna pogreska kao neprovareni korijen zavara.
Najc!e~ce nastaje kod zavarivanja cijevi u nadglavnom polozaju zbog djelovanja sile teze na tali-
nu zavara. lzbjegava se vje~tim "guranjem" tallne u razmak kod izvodenja korijenskog zavara.
SIS
Stika 37. Prikaz pogreSke uvucenog korijena zavara
POGRESKE U ZAVARENOM SPOJU 63
3.5.5. Nepravilan izgled zavara
U ovu skupinu spadaju tri tipa pogre§aka: neravnomjema ~irina zavara (5 13), neravnomjer-
na povrs ina zavara (5 14) i nepra vilno izveden nastavak (517).
Neravnomjema sirina zavara (slika 38.A) je mjestimicno uze pa s ire lice zavara na suce-
ljenom spoju. To je pretezito estetska pogre~ka kojom se naru~ava izgled zavara, ali koja upozo-
t-ava na moguce pogreske u zavaru. Nastaje u pravilu uslijed neravnomje me brzine zavarivanja
tli nejedoolikog poprecnog gibanja elcktri c!nog luka. Takve pogreske cine zavarivaCi poc!etnici,
koji jo~ nemaju razv ijen osjecaj ravnomjeme brzine vodenja i poprecnog gibanja elektricnimlu-
kom. Ukoliko se kod mehaniziranog zavarivanja pojavi takva pogreska, uzrok je povremeno
jaca i slabija struja i napon zavarivanja, sto moze biti posljedica gubljenja kontakta na spoju
mase iii u neCistoj i istrosenoj vodilici kroz koju prolazi zica.
Slika 38. Nepravi lan izgled zavara
A - neravnomjema ~irina zavara, B - neravnomjema pov~ina zavara, C - izgled povr5ine dobro izvedenog zavara
Neravnomjerna povr sina zavara je gruba,jako narebrena povrsina zavara ruznog izgleda,
kao sto prikaz uje slika 38. B. Nastaje zbog prevelike jakosti struje zavarivanja iii previsokog na-
pona elektricnog luka, sto je obicno popraceno s rasprskavanjem kapljica meta Ia oko zavara.
Kod zavarivanja elektrodama rutilne i kisele obloge, povrsina zavara je vrlo glatka, sto nije
slul:\aj kod zavarivanja s bazicnim elektrodama. Kod MAG zavarivanja izgled povrsine zavara
pobo.ljsava se primjenom mjesavine plina iii uporabom punjenih zica. Kod EPP zavarivanja
ispravnim parametrima povrs ina zavara ima vrlo lijep izgled.
Nepravilno izveden nastavak je mjestimicna neravnomjemost na lieu iii korijenu zavara u
obliku udubljenja iii ispupcenja. Kod prekidanja i ponovnog pocetka zavarivanja cesto se Cine
pogreske u izvodenju nasta vaka. Osilll estetskog nedostatka, na rnjestima nastavaka zavar je
najslabiji i ta mjesta su potencijalni poceci lomova zavara. Slabo izveden nastavak upozorava
na s labu uvjezbanost zava ri va~a u izvodenju nastavaka. Pravilno i nepravilno izvodenje nasta-
vaka prikazano je na slici 39.
64 POGRESKE U ZAVAAENIM SPOJEVIMA POGAESKE U ZAVAAENOM SPOJU 65

'h bllca 9. Ostale pogrclke (EN 26520)

Naziv i prikaz Oznaka Opis

EN LlW

Ost:tle pogre~ke 600 - Sve pogrc§ke koje sc ne mogu

svrstati u vee navedene skupine

O~tccenja elektri~nim lukom 60 1 - Uspostavljanje, "pikanje".

elektri~nogJuk.a po povrsini
osnovnog mmerijala

Oncciscenje kapljicarna metala 602 - Ra$prscne i pri lijepljene kapljice

meta Ia uz zavar iii po zavaru, nascale
A - nepravilno izveden nastavak B - pravilno izveden nastavak kod zavarivanja
lspravno Neispravno On~:6Menje volfrarnom 6021 - Prilijepljeni komadici volframovc
clektrode na povrSin i zavara iii
osnovnog materijala

Mehani~ka o~tecenja pnvr~ine osnovnog materija la iii O~tecenja povrSine osnovnog materi-
tavara jala, koja mogu nastati:
C - prikaz tchnikc pravilnog izvodenja 603 - odbijanjem zavarenih monta:Z:nih iii
nastavka u REL zavarivanju transportnih pomagala
Slika 39. P()grdke u izvodenju nastavaka 604 - - urezima od bru~enja
605 - - zasjecanjima o~trim alatima
Uspostavljanje eleJ...rtricnog luka i pocetak zavarivanja izvodi se malo ispred kratera, pa se
l'odbru~enje 606 - Smanjenje debljine zavarenog spoja
vracanjem natrag na krater i vjestim zaokretom popunjava. Tako se ujedno pretali prv1, na hJad- bruscnjcm
no naneseni metal i prelate eventualne sitne poroznosti u krateru (slika 39. C). Karakteristicni su
slabo izvedeni nastavci kod zavarivanja bazicnom elektrodom, s obzirom na krupno kapljitasti
prijelaz materijala. u tom slucaju !reba sto brze izvesti nastavak, dok je krater jos vruc, mozda
cak bez ciscenja troske u krateru. Kod MAG zavarivanja, narocito u izvodenju nastavaka u kori- 3.6.1. Ostecenja elektricnim lukom
jenu zavara, preporuca se mjesto nastavka obrusiti. Time se postize nastavak bez pogresaka. Po-
stoje slucajevi kada je Lesko izvesti dobar nastavak, npr. kod EPP zavarivanja. Takvi nastavci su O~tecenja povrsine materijala elektricnim lukom cesto puta Cine neupuceni ili nedovoljno
rijetki i treba ih popravljati, nadovariti i izbmsiti. Opcenito, slabo izvedene nastavke !reba po- ~kt)l ovani zavarivaci, "udarajuCi" vrhom elektrode po povt"Si.ni materijala kako bi uspostavili
pravljati. Nastavci kod zavarivanja su potencijalna mjesta pojave pogresaka. clektri~ni luk. Najce~ce to cine radnici koji izvode spajanje u pripremi za zavarivanje. lako nao-
ko bezna~ajne, to su ipak ozbiljne pogre~ke koje nisu dopustene, naro~ito kada se radi o viso-
kocvrstim i visokolegiranim celicima. Takva, elektricnim lukom ostecena mjesta, potencijalni
~tl poceci pukotina kod celika visokih ~vrstoca i poe\eci pojave korozije kod visokolegiranih
3.6. Ostale pogreske (Skupina 600) CrNi celika (slika 40.).
Osim "pikanja" elektrodom, cesta su ostecenja povrsina od iskrenja nepravilno ucvrscene
U ovu skupinu do laze sve pogreske kod z.avarivanja koje se ne mogu svrstati u vee navedene. mase, o~tecenih vodica i sl.
To su uglavnorn ostecenja povrsinc materijala pri zavarivanju iii u pripremi za zavarivanje, kao: Radionice u kojima su takvi nedostaci cesri, ocjenjuju se kao tipican primjer niske razine
- ostecenje elektricnimlukom (601) sposobnosti u tehnici zavarivanja. Takve radionice oe mogu dobiti uvjerenje o sposobnosti za
- oneciscenje kapljicama metala (602) izradu zavarenih konstrukcija.
- mehanicka ostecenja povrsine osnovnog materijala iii zavara (603), (604), (605) No dode li do takvih o~tecenja slucajno, kod niskolegiranih celika se o~tecena povrsina
- podbrusenje (606) obrusi s blagim prijelazom. Kod visokolegiranih celika ta mjesta treba obrusiti i pol irati. Prepo-
Nazi vi, oznake i opis oviJ1 pogresaka dani su u tablici 9. ruca se i kemijska obrada - pasiviranjem.
66 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA POGRESKE U ZAVARENOM SPOJU 67

A B c
Sti ka 40. O§tecenja povr§ine materijala elektri~nim lu kom
A - "pikanje" elektri~nim lukom po povr§ini materijala - telika B c
B - izgled oStecene pov~ine ~elika e lektricnim lukom (uvecano oko 25 puta)
C - o~lecenje povr~ine navarom Slika 41. Prikaz rasprSenih kapljica rnetala uz zavar(A i B) i korozijskog procesa na povr~i ni CrNi <'lelika, uzroko-
van kapljicorn meta la (C)

3.6.3. Mehanicka ostecenja povrsine materijala

3.6.2. Oneciscenje kapljicama metala (603,604, 605,606)
Mehanicka ostecenja povrsina osnovnog materijala iii zavara, kao zasjecanje o~trim alati-
Oneciscenje kapljicama metala takoder se smatra zavari vac kom pog reskom. Kada se to
ma, urezi od bwsenj<1, gnrbo bm~enj e poliranih povr~ ina , mje~timi cno otkidanje metala odbi-
do gada na ne legiranim celicima, onda je to prvenstveno estetska pogre~ka dok, opr. na povrsini
janjem zavarenih pomagala, ciscenje obicnom celicnom cetkom povr~ina CrNi celika, smanje-
C rNi celika prilijepljene kaplj ice metala mogu biti uzrokom pocetne korozije i smatraju se oz-
nje debljine zavara podbrusenjem i dr., smatraju se nedopu~teni m pogre~kama.
biljnom telmickom pogreskom (slika 41. C).
Uzroci povecanog rasprskavanja kaplj ica metala tijekom zavarivanja najcesce su:
- kod RE L zava rivanja pogresan pol na e lektrodi ili predugacak elektricki luk, pa i prcopte-
rece nost e lektrode prevelikom jakosti struje zavari vanja, puhanje luka;
- kod MAG zavari vanja prevelik napon luka u odnosu najakost struje zavarivanja, preja ka
struja zavari vanja.
Naj veca rasprskavanja kapljica metala s u kod MAG zavarivanja, te se preporuca uporaba
mjesavine plina iii punjenih zica. Posebno treba voditi racuna o uvjetima - parametrima zava ri-
va nja.
Rasprskane kaplj ice uz zavar treba struganjem ocistiti. Kod CrNi celika ostecena mjesta pri-
jeko je potrebno polirati.
OneciSCenje pri Lijepljenim komadic ima volframove e le ktrode na povrsini zavara ili osnov-
nog materijala iii ostecenje elektricnim lukom, dje luje isto kao rasprsene kapljice metal a iii kao A - pri varena i ~ekicern odbijena pomagala B - odbuanjem ooretena povrSina rnaterijala
vee opisano ostecenje elektricnim lukom. Obvezatno se popravlja brusenjem i poliranje m, kad Slika 42. OStecenja povr~ ine rnaterijala privarivanjem i odbijanjem raznih pomaga la kod montaZe i prijevoza,
se radi o CrNi celiku iii a luminiju. naj~e~ce je popr.u:eno pukotinarna
68 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA
Naj~e~ce i najopasnije pogre~e cine se zavarivanjem raznih pomagala po povr~ini osnov-
nog materijala, a potom njihovo odbijanje cek:icem (slika 42.). Narocito je to opasno kada se
radi 0 celicima povi~enih i visokih cvrstoea. u praviJu, kod takvih slucajeva dolazi do otvaranja
pov~inskih pukotina. Stoga vaJja izbjegavati zavarivanje raznih pomagala po povr§ini osnov-
nog materijala. Ukoliko se to ipak ne moze izbjeei, zavarivanje i skidanje takvih pomagala izvo-
di se po strogo odredenoj tehnologiji, propisanoj za zavarivanje pojedinih vrsta materijala. Po-
magala se skidaju iskljucivo odrezivanjem i brusenjem ostatka do povr~ine uz odgovarajucu
kontrolu takvih mjesta. Opcenito, pov~inslci osteeena mjesta treba obrusiti, a gdje se zahtijeva,
i polirati.
3.6.4. Podbrusenje
Podbru~enje iii smanjenje debljine zavarenog spoja brusenjem nastaje nepainjom iii ne-
strucnoMu brusaca, kada bru~enjem poravnava nadvi~enje zavara s razinom osnovnog materi-
ja la tamo gdje se to zahtijeva (zavari "k.lase 1.").
Podbnt~enje je smanjenje debljine stijenke materijala i s matra se nedopu~tenom po-
greskom.
3.6 .5. Povrsinski oksidi - stetnost
Pozanto je da se kao posljedica na povrsini visokolegiranih korozijskih postojanih celika u
podrucju zavarenih spojeva formiraju oksidi (pobojanost, engl. "heat tint"). Priroda tih oksida ni
do danas nijc u potpunosti izucena. Yrsta i debljina oksida znatno ovisi o visini i trajanju zagri-
javanja ali i o vrsti atmosfere u kojoj se odvija zavarivanje. Pouzdano se medutim zna da zavare-
ni spojevi kod kojih oksidi o kojima je rije~ nisu uk.lonjeni imaju slabiju korozijsku otpomost,
osobito prema rupitastoj koroziji. Oksidi se uklanjaju mebanickim, kemijskim iii elektrokemi-
jskim postupcima, cime se postize bitno bolja korozijska postojanost podrucja zavarenog spoja.
Na slici 43. je primjer TIG zavarenog spoja prije i poslije ispitivanja otpomosti prema rupicastoj
koroziji, u skladu sa zabtjevima ASTM-G48-76/80. Prije ispitivanja otpomosti prema rupi-
castoj koroziji povr5ina zavarenog spoja nije kemijski obradivana. Uocava se izrazita ~tetnost
oksida prema korozijskoj postojanosti.
Slika 43. lzgled 7.avarenog spoja
A - prije i B - poslije ispitivan-
ja otpomosti premn rupitastoj
koroziji
69
4. MJERILA PRIHVATLJIVOSTI
POGRESAKA U ZAVARENOM SPOJU
Mjeriia utjecaja pogre~aka na nosivost zavarenog spoja danas sujo~ u svijetu vrlo beteroge-
na i podiofna tehni~kim cimbenicima. Medutim, ovise i o gospodarskim, pa cak i politickj m
uvjetima i okolnostima. Dokaz tome je cvrsta praksa da se za gradnju i odrzavanje nukleamih i
petrokernijskih postrojenja, usprkos postojanja nacionalnib normi, gotovo u cijelom svijetu
zahtijevaju i koriste Pravila ASME 41 , u brodogradnji i ''off shore" praviia LR5) itd. Uvrijezeno
mi§ljenje da su tehnicke nonne cista stvar znanstveno-tehnickih saznanja i logike, potpuno je
netocno. Objektivno, dana~nje nom1e su iii stvar dogovora iii sredstvo za o~uvanje prednosti
vlastite tebnoiogije, barem za proizvode koji sc koriste iii ugraduju u vlastitoj zemlji. Tako, na
primjer, u SR Njemackoj nije moguce izgraditi iii staviti u promet proizvod koji ne ispunjava
zahtjeve koje propisuje T0V 6 ).
Danas, u fazi ustrojstva Europske unije, jedna od najznacajnijih ak:tivnosti provodi se upra-
vo u podrucju norrni. Kako su u EU-u prvenstveno zemije s razvijenim gospodarstvom i jakom
vlastitom (katkada bimo razlicitom) normizacijom, preostaje u razmjeni dobara primijeniti do-
govome norme, u stvari kompromise, oko minimalnih zahtjeva. Jedna od takvih normi je i EN
25817 (iz srpnja 1992.), koju podrobnije opisujemo u ovom poglavlju.
4.1. Euronorma EN 25817
Bitna novi na u suvremenom motri~tu na mjerilo ocjene pogre~aka u zavarenom spoju,
vidljiva je i u trendu Europske unije da se u odredivanju kriterija pristupi elasticnije. Nairne,
~~ ASME- kratlca za American Society of Mechanical Engineers (Udruzenj e strojarskih in~enjera Amerike),
jedne od svjetskih najutjecajnijfh normativnih institucija (nije dnavna).
51 Lloyd's Register of Shipping- najstariji regi ~tar brodova i brodskih ter.:ta u svijetu (osnovan 1760. godine)
i najvece osiguravajuce dru~tvo. koje je, zbog visokih osigurnina, vrlo rano poeelo izdavati vlastita pravi la za
gmdnju brodova (danas pro~irena na petrokemiju, procesnu industriju. "off snore". nukleamu energetiku... ), tija
pravila spadaju medu najstrozije u mjerilima til ocjene pogre~aka
61 TiiV - kratica za Teclmische iiberwachung Verein - Udrufenja za tehnifki nadzor- poludriavne organiza-
cije SR Njematke, bazirane na specififnom koriStenju DIN-nom1i s vlastitim dopunama, te ostalih pravila (TRD,
VGB, TRB, VDS ...)
 70 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA MJERILA PRIHVATLJIVOSTI POGRESAKA U ZAVARENOM SPOJU 71

normom se grubo odreduju klase dopustivih pogresaka prema osnovnim gnJpacijama proizvo- • Ova nonna ne obuhvaca elemcntc odredivanja pogodne metodc za otkrivanje pogresaka,
da, dok se za sve posebne slucajeve ostavlja potpuna sloboda dogovaranja (ugovaranja) izmedu :ltOga ih je potrebno posebno navesti pri ugovaranju. Dokazivanje i odredivanje vel icine po-
kupca i proizvodaca o mjerilima za svaki detalj konstrukcije, razumljivo uz postivanje minimal- grcsaka (nepravi lnosti) u zavarcnom spoju zavisit ceo postupku i opsegu ispiti vanja i pravilima
nag kriterija za odredenu klasu proizvoda (B. C, D) u ovoj nom1i. Time se, na mala vrata, / ,U uporabu. ~to se takoder utvrduje ugovororn.
dopl!Sta zaddavanje vlastitih nom1l. • Normaje prvenstveno izvedena za nelegiranc i legirane C::elike, debljine 3 - 63 mm, no
Iako euronorme nemaju karakter obvezne primjene, zemlje clan ice EU-a trebale su se, kod mo2e se. uz obracanje pozomosti na utjecajne tehnicke uvjete, koristiti i za vece raspone debljina.
stupanja na snagu odgovarajuce europske norme, odreci vlastitih nonni, koje su obradiva le isto • Norma se primjenjuje za tehnikc zavarivanja:
podrucje, ali n& drukciji nacin. Tako je. na primjer, SR Njemacka stavila izvan snage svoju do - rucno (REL). mehaniziraoo i automatizirano.
tada dobro poznatu normu DfN 8563T3/ 1985. No pri ugovaranju proizvoda koji ce se koristiti u - sve polozaje zavarivanja,
SR Njemackoj, na popisu posebnih zahtjeva nerijetko ce se naci gotovo svi detalji iz te nonne - suteljcne. kutne i zavare na c~eY11 im ograncima. te na postupke zavarivanja (ISO
(osim, mozda. on.ih koje su u izraY110j suprotnosti sEN 258 I 7). 4063: 1990) - (vidjeti oznake u poglavlju "Nazivlje").
Prema ovoj normi konstrukcija ne moraine treba, imatijednoznacno odreden kriterij, nego Kako je vidljivo, ova se norma izravno ne odnosi na zavarene spojeve all1Jl1inija i njegovih
se racionalno prilagodava svakom zavarenom spoju. Stoga jc tocno odredivanje mjeril<l u pri- kgura, ostal ih nezeljeznih materijala, kao ni za pojcdinc od masovno upotrebljavanih postupa-
prern.i za sklapanje ugovora jedna od najvaznijib predradnji. ka zavarivanja (totkasto i kolutno elektrootpomo, zavarivanje elektronskim mlazom, lasersko
?.avarivanje ... ).No u nedostatku nacionalnih nonni, za te slucajeve mogu se dogovomo koristiti
Prikazana euronorma predstavlja samo grubi okvir za detaljniju razradu dogovorenog mje-
dijelovi ove norme za oejenu pogre~a ka k.oje su podudame,
ri la i treba je tako shvatiti. Sve ostalo u svezi s konkretnim kriterijima stvar je dogovora i poseb-
U tablici /0. danje potpuni prikaz mjcrila za ocjenu prihvatljivosti pogresaka u zavareoom
nih zahtjeva kupca, oa sto je potrebno jos jednorn posebno upozoriti.
spoju, obuhv:-~cenih nonnom EN 25817. (Za obj a~njenj e nazivlja. kratica i simbola vidjeti po-
Za bolje razumijevanje cilja i dorneta ove nom1e, spomenut cerno neke oavode iz njenog glavlje 2. i tablicu 2.).
uvoda:
Zavarcni spoj se ocjenjuje u odnosuna svaku pogre~ku (nepravilnost) naznacenu brojevima
• Namjera ove norrne jest ukazivanje na utvrdivanje osnovoih podataka, a nije joj izvor u ne- 1- 25. Nalaze li se u jednom presjeku zavara razliciti tipovi pogre ~aka, moraju se zbrojevi svih
koj posebnoj namjeni predmeta. Odnosi se na vrste zavarenih spojeva u izradi, ali ne i na ~ itav dopustenjh pogresaka za odredene skupine umanjiti. Vclicina pojcdinacnih pogresaka se pri
proizvod iii njegov dio. Zbog toga ce biti moguce za ist i proizvod iii dio propisati raz licite sku- tome ne smije prekoraciti.
pine ocjeoa.
• Skupine ocjena su: Ta blica 10. Granic!nl! vrijednosti nepra"ilnosli ll zavarenom spoju (EN 25817 : 1992)
D - niska
Red. Naziv ne- Ozna- Granic!ne vrijednosti nepravi lnosti
C - srednja, i br. pravilnosti ka po Opaske za skupine ocjene
B - visoka. ISO
6520 Niska D Srednja C Visoka B
Skupine ocjena odredit ce se prvenstveno za postupke nudenja i nabavke, a o svakom
slu ~aju prije pocelka izrade zavarenog spoja. I. Pukotinc 100 Sve vrstepukotina. osim mikropukotina Nt:dopu~tcno
(h · I < I mm\
• Konsl:ruk.1.ori, u suradnji s izvodacima, korisnicima i ostalim sluzbenim tijelirna (nadzor- Kmlerske pukolinc (vidjeri br. l.)
nim tijelima, inspekcijama ... ), odreditce odgovarajuce skupine ocjena za svaki pojedini slucaj ,
odnosno numjenu. l. Kmterska 104 Do- NcdopuSieno
pukntina pu~teno
• U nomJalnim ce sc slu~ajevima podrazumijevati da se za pojedini zavareni spoj dopustive
veli6ne pogreSaka odreduju utvrdivanjem jedne od skupina ocjene. Medutim, u posebnim 3. Supljine i 20 11 Moraju biti ispunjeni sljedeci uvjeti i gra-
poroznosti 20 12 ni~ne vrijednosti:
slucajevima (trajno naprezanje, nepropusnost zavarenog spoja .. .), moguce je za isti zavareni 20 14 a) najveca vrijednost zbroja na projiciranoj iii 4 ·t~ 2% 1%
spoj propisati razliCite skupinc ocjena za razlitite pogreske (!). 20 17 Jomnoj povr~i ni
• Kod izbora Sk-upine ocjene VaZilU ce ulogu imati i uvjeti iskoriStavanja konstrukcije, po- b) najvcca dimenzija pojcdinatnc pore za
stupci koji slijede zavarivanju (toplinska obrada, obrada povr~ine ...) kao i dopu~teni slijed po- - ~uteljcnf zavareni spoj d ~ 0.5 s d ~ OA s d ~0.3 s
gre§aka. - kutni zavareni spoj d ~ O.S a d S0.4a ci ~ 0.3 a
c) najveca dimem:ija pojedina6ne pure 5 mm 4 mm Jmm
• Na cijenu zavarivanja utjecat 6e i gospodarski cimbenici,jer treba obuhvatit1 i cijenu kon-
trole. te ispitivanja i kasnijeg nadzora.
72 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA MJERILA PRIHVATLJIVOSTI POGRESAKA U ZAVARENOM SPOJU 73

TabUca 10 - Nastavok T11blica 10 - Nastavak

2013 Cjelokupno podru~je jednog gnijezda mora se Nedovoljni 402 Doge nepravilnosti: Nedopu-
~v- Zad•oi ""''" '
4. Gnijezdo 9.
provar nedopuStcnc ~tenn
pora zbrojiti i izraziti u postocima (%) od veceg od
podrucja: obujmice oko Citavog gnijezda iii ~ Kratke ne- Kratke nc-

~~~Wd
kru~nice promjera jednakog §irini zavam.
pravilno- pravilno-
DopuSteno podn1¢je poroznosti mora biti na Stvami provar sti: sti:
ogranii!enoj povr§ini. h$0.2 s h 50,1 s
Mom se ispitati je li porama pokrivena neka ~ ~ max.2mm max. l,5 mm
druga ncpravi lnosl.
s
Moraju biti ispunjeni sljedeci uvjeti i gra-
ni¢ne vrijednosti nepravilnosti: SlikaA
a) najwca vrijednost zbroja na projicimnu iii \6 % 8% 4%

~
lomnu povr~inu
b) najveca vrijednost zbroja za
- suceljeni zavareni spoj d 50,5 s d 5 0,4 s d~0.3 s
- kutni zavareni spoj d~ O.S a d ~0,4 a d ~ 0.3 a / zadan1 provar
c) najveca dimenzlja gnijezda 4mm 3mm 2mm
stvarni provar
5. Crvaste i 20\5 Droge nepra vilnosti za: Nedo- Ncdo-
cjcvaste 2016 - sui!eljene zavarene spojeve h 5 0,5 s pu§teno pu~teno SlikaB
Supljine - kutne zavarene spojeve h ~ 0.5 a
Najveca dimenzij a za crvaste i cjevaste stvarni p rovar

~"''""' ""''"'
Supljine 2mm
Kratke ncpravilnosti za:
- su~eljene zavarene spojeve h 5 0,5 s h S 0,4s h $ 0,3 s
- kutne zavarene spojeve h ~0.5 a h ~0.4 a h $0,3 a
Najveca dimenzija za crvaste i cjevaste 4mmili 3 mm il i 2mmili Sli kaC
Supljine nc vcce od ne vece od ne veceod
debljine debljine debljine \0. LoSe Prckomjemi ii i nedovoljni razmak rcbra b$ 1 h $ 0,5 h ~ O.S

namj~ten mm-0,3 a mm-0,2 a mm-0,1 a

~~
6. Uklj utci 300 Druge nepravilnosti za: Nedo- Nedo- kutni spoj
tvrstih tije- - su~cljenc zavarcnc spojeve h $0,5 s pusteno puSteno
rnax.4mm max. 3mm max. 2 nun
Ia (osim ba- - kutne zavarene spojeve h 50,5 a
kra) Najveca dimenzija tvrstog ukljuc!ka 2mm
W///~
Kratke nepravilnosti za: 'b
- su~cljene zavarene s pojeve h$0,5 s h S 0,4s h ~ 0.3 s
- kutne zavarene spojeve h$ 0,5 a h ~0,4 a h S 0,3 a
Najvcca dimenzija ~vrstog ukljucka 4mmi li 3mmili 2mm ili Razmaci, koji ndgovarajucu vrijednost
ne vece od ne veee od ne vece od prekorai!uju. moraJu se u odredenim
debljine debljine debljinc slufajevima izvesti oadomje~tanjem debljine
zavara.
7. Ukljuc!ak 3042 NedopuSteno
I I. Zajcd 501 1 Biagi prijelaz se dopu~ta h5 1,5 mm h5 1.0 mm h S 0,5mm
bakra

~~ ~t
5012
8. J'ogrc~a u 401 Dopusie- Nedopu~teno
vezivanju ne, ali

~
samo
isprekida-
ne, i ne .
bliztl
povr§ine
74 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA MJERILA PRIHVATLJIVOSTI POGRESAKA U ZAVARENOM SPOJU 75

Tablica 10. - Nastavak 'l'ahlica 10 - Nastavak

12. Preveliko 502 Blagi prijelaz se dopu~ta h S I mm+ h s I mm+ h s I mm+ 18. Posmaknu- 507 Graniena vrijednost odstupru~a svodi se na
nadviseqje b +0.25b +0.15b +0,1 b tost idealan polozaj. Ukol iko nije drugacije

•
propisano, idealan pnlo1.aj dobiva se kada se
~t max.IOnun mux. 7mm max.5mm srednj e izvodnice dijelova poklapaju
(poglavlje 1.)
I
"t" se odnosi na tanju stij~nku.
Slika A - Limovi i uzduzn i
JJ. Preveliko
nudvisenje
503 stvarna debljlna h S l nun-l h S I nun+ h 5' 1 mm•-
+0,25 h +0,15 h

m;uc 5 mm max_. 4 mm max. 3 mm

+0.1 b
1 ~:1 7..avareni spojevi
h$ 0.251. h S 0, 15t. hS O, I t.

i~-1
maJL 5 mm max. 4 mm mux. 3 mm
zadana debljlna

Stika A Slika B - Poprecni zavareni

spojevi
max.4mm hS0,5 t, max.2mm
14. Prekorace- Za mnoge slutajeve prckoracenje zadanc h S I nun l h ~ I mlll ~ IJ S I mm+
nje debljine debljine nlje razlog za odbac!vanje +O.J a +0,2 b +0,15 b max. 3 mm
kutnog stvarna debljfna
spoja mux. 5 mm ma.x. 4 mm max. 3 mm
Slika 8
zadana debljina
19. Neispunje- 511 Biagi prijdaz ~e dopu~ta Dugacke nepravi lnosti:
ni presjek nedopustene

~4
Nasjelf 509 Kratke nepravilnostl
znvnr
15. Potkora~e­ Kurni spoj s vidljivim potkoracenjem deblj ine Dugc ncpravilnosti: Ncdopu- h$ 0,2 t. h $ 0. 1 l, h$ 0,05t.
nje debljine nece se rdcunati kao pogre~an, ako j e stvamn nedopu~tene ~tenn
kutnog debljina postignuta dublj im provarom max. 2 mm max. l mm max.0,5mm
spoja Kratke ncpravilnosti:
hS 0,3 mm + 0.1 a 20. Prevelika 512 Podrazumijeva se da asirnctri~nnst kutnog hS2 mrn + hS2mm + hSI.5uun+
nejed.noli- spoja nije izricito propisana. + 0.2a + 0. 15a +0,15a
max. 2 mm max. I rnm
~h
kost kutnog
spoja

~":'·t
... ~
c~·-· =··"- ~

16. Preveliko 504 hS I rnrn + hS I mm + hS I mm +

nadvi~enje +J.2 b + 0.6 b !- 0.3 b 2 1. Uleknuti 515 Blugi prij~ hS I,5mrn h S irnm h S0,5mrn-
u korijenu korijen
max. 5 mm max. 4 mm max. 3 mm
~~~ ~t
17. Prokapljina 5041 Dop~te- Slueajna mjestimi~na Zajed u 5013
no ispup~enja dopu~tena korijenu
~~~
76 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA 77

Tablica 10 - Nastavak
22. Preklop 506 Kratke ne- NedopuSteno 5. KONTROLA IISPITIVANJE
pravilnosti
dopu!tene ZAVARENOG SPOJA
23. Pogrdan 5 17 Dopu~te­ Nedopu§teno
~etak no
zavara
.24. O~teecnje 601 Dopustivosl ovtsi o daljnjoj
lukom obradi povr~ina, vrsti osnovnog
matcrijala i muo~ito o sklonosti
stvaranju pukotina
25. Onel!i§te- 602 Dopustivost zavisi od namjenc
nje kaplji-
cam a
metal a Kontrola i ispitivanje su nedjeljivi poslovi u svim fazama nastajanja i eksploatacije zavare-
nog spoja. Prvenstvena im je zadaca u stvaranju uvjeta za besprUekomo izvodenje zavareoog
26. V.iSestrukc Za dcbljinc "s" iii "a" $ I 0 mrn mogu se Ukupoa veli~ina nepravi lnosti ! h spoja, a ne, kako vlada uvrije:!eno mi ~ljcnjc, u otkrivanju i otklanjanju nastalih pogre~aka. No
ncpravi Ino- propisati poscbni uvjeti.
sti u jed- 0,25 s iii 0,2 s iii 0, 15 s iii kako je vee u svakodnevnom i ivotu uobi~ajeno, kao posljedica nedovoljnog znanja, nedostatka
nom pres- 0,25 a 0,2 a 0,15 a savjesti i mnogih drugih cimbenika, njihova se uloga pro§irujc ina otklaojanjeelemenata uzro-
jeku kovanih ljudskim cimbenikom radi pribli:!avanja kvalitete zavarenog spoja tr3Zenim uvjetima.
Prijeko je potrebno razlikovati pojmove kontrole i ispiti vanja od danas uvrijezenog pojma
osiguranje k valitete. Osiguranje kvalitete je vrlo slo:!cni skup organizacijsko-tehnickih mjera i
lt 1 + h2 + h 3 +h., + hs • [h zahvata za postizanje i odrta vanje postignu tog stupnja u kvalitetnoj i sigumoj proizvodnji, a
ht kontrola i ispitivanje su samo dio, istina va1an, sustava osiguranja kakvoce. Mnogi od onih koji
--,:- se pripremaju za postizanje uvjeta za dobivanje uvjerenja ISO-skupine 9000 (EN nosi isti broj)
iii EN-skupine 45000 tek postaju svjesni ~to se sve i koliko toga podrazumijeva za ispunjenje
saddaja tih normi.
Postupci kontrole zavarenog spoja trebali bi biti ugradeni u proces nastajanja zavarenog
.#I spoja, kao njegov sastavni i nezaobilazni dio, svugdje gdje sc vodi ra~una o kakvoci zavarivan-
Vfi: '//leV/A t ja. Ispitivanje, za razliku od kontrole, provodc uglavnom organizirani laboratoriji iii institucije

- tJ-~'Y
h 1 + h 2 + h 3 + h, + h5 + h 6
koje se bave temeljitijim proucavanjem fenomena vezanih uz pona~je materijala i razvoja
tehnologije zavarivanja. Nije nufno da svaka radionic-d, koja proizvodi zavarene konstrukcije,
posjeduje vlastite laboratorije, ali je vazno da za svaki slozenij i problem ili i.zmavanje specija-
• [II
listickih operacija (defektoskopija, mehanicka ispitivanja ...) ima na raspolaganju odgovarajucu
instituciju u cijim ce laboratorijima pronaci rje~enje problema.
U tablicama 11. i 12. navedene su najvaznijc funkcije kontrole i ispitivanja zavarenog spoja.

5.1. Postupci kontrole

U postupcima kontrole razlikujemo $ri karakteristicna vremena u kojima se kontrola izvodi :
- postupci kontrole prije pocetka zavari vanja,
- postupci kontrole tijekom izvodenja zavarivanja, i
- kontrola oakon zavrsenog zavarivanja.
78 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA KONTROLA IISPITIVANJE ZAVARENOG SPOJA 79

Tahlica 11. Postupd kontr()le taciji. Ovo, a ne zavarivacevo radno mjesto, je pravi trenutak 7.a otklanjanje vecih dvojbi,
rje.Savanje problema i sagledavanje sposobuosti da sezavareni spoj izvede prema projehu iii se,
I,- Prije :;::avarivanja 2.- Tijekom zavarivanja 3. - Nakon zavarivanja
pak, dogovomo rije~i rnozebitna prilagodba.
I. J. kontrola projektne i radionicke 2. 1. konttola pripajanja 3.1. detaljna vizualna konn:ola Kontmla osnovnog i dodatnog materijala u vecini s lucajeva ce se provesti samo uspo-
dokumcntacije (kontrola 2,2. konrrola postupka zavarivanja 3.2. konrrola povrSinske obrade redujuci vjerodostojnosl popralne dokumentacije (atesta, uvjerenja, izjava ... ) i sukladnost
tehnolugifnosti) 2.3. kontrola redoslijeda z.avarenog spoja
1.2. kontr-ola osnovnog i dodatnog 3.3. mjerenje ukupne dctomtacijc
oznaka, otisnutih na materijaJu iii ambala2i. No u slucaju vaznijih proi..:voda, cesto tTeba izvrSiti
zavarivanja
materljala 2.4. kontrola parrunctara i ostallh 3.4. nerazoma kontroln "reatestiranje'' katkada vrlo brojnim i skupim dopunskim ispitivanjima.
1.3. kontt·ola tehnoloskog uvjetn Z3V:trivanja 3.5. pracenje mozebitnih p()pravaka Kontrola tehnoloSkog redoslijeda zavarivanja ima prvenstvenu namjenu sprjecavanja
redoslijeda zavarivartja 2.5. kontrola postupaka toplinske zavarenog spoja povecanih naprezanja i defonnacija konstrukcije U zavari vimju, alice Wlmogome pridonijeli
1.4. kontro1a pripremnih i i~~nih obrade u lijeku zavarivanja 3.6. uerazoma kontroln popravaka logicnijem i brzem sastavljanju proizvoda.
vremcna 2.6. mcdufaznn ncrazoma kontro1a 3.7. konrrola toplinske obradc
1.5. provjera (atestiranje) zavuri va· 2. 7. konimla o:wabvanja zavara nakun zavarivanja
Atestiranje zavarivaca i postupaka zavarivanja kao i izvodenje tzv. "pristupne probe" za
ca i posl'upaka zavarivanja 2.8. provjcra dimenzija 3.8. nerazonta kontrola slozene i "ozbiljne'' proizvode, dan as je redovitl zahtjev svih kupaca i nadzornih tijela, a izda~no
1.6. kontrola pripreme radnt:~g i detormacije (ako se zahtijeva) su obradeni i e.uronormama (vidjeti prilog uz literaturu). To poglavito vrijcdi za zavarivanje le-
mjesta 2.9. kontroln zavarivanja posebnih 3.9. ispitivanje hidrostatskim giranih i visokolegiranih celika. Za manje slozene proizvode bit ce, vjerojatno, dovoljni valjani
1.7. utvrdivanjl' kon trolnog alata detalja tlakom iii kontrola dokazi o izvr~eooj atestaciji zavarivaca.
i pribora nerrorusnosti spoja
1.8. knntrola pripreme za 3. 10. kontrola uzorak:l razaranjem Ovom prigodom valja spomenuti da su zavari vaci (uz, primjerice, pilote i Laborante defek-
zavari vanje (uk lju~ujuci 3. 11. izdavanje cjdokupne toskopije) medu rijetkim zanimanjima cije se znanje i isl-..'tlstvo redovito i cesto provjerava.
pripremu kosin a zlijebn j kontrolne (dokazne) Ostale tocke u ovoj koloni. vjemjemo, ne treba podrobnije obrazlagati.
suscnje dodatnog mnterijnla) dokumentaclje
1.9. kontro1a strojevu i ureduju,
uklju~ujuci i priklju~ivanje
"mase" 5.1.2. Kontrola tijekom zavarivanja
1.1 0. kontrola izvodenja
i tempernturc predgrijavanja U tijeku zavarivanja narocito treba obratiti pozomost na savjesno izvr~avnnje postupaka
pod tockama 1.- 4. (iako ni osta[e nisu manje vatne), jer ce o njima u najveccm dijelu ovisiti
Bez namjere podrobnijeg poja.Snjenja svih nabrojenih postupaka iz tab/ice I I. obratit cemo kvaliteta izvrsenog zavarivanja, tako da ce medufazna nerazoma kontrola biti samo nuina
pozomost na neke koje, zbog svojeg karaklera, to zaslu'Zuju. potvrda daje zavarivanje izvr~eno besprijekomo.l ovdje treba napomenuti da se "preskakanjc"
Vee sam poglcd na sadrta} tablice daje nam do znanja da su li.mkcije kontrole u zavarivanju i izostavljanje operacija kontrole vraca na najneugodniji nacin.
vrlo brojne, raznolike i raznorodne. Propu~tanje bilo koje od njih, kod zahtjevnih konstrukcija, Obratit cemo pozornost, medutim, na tocku kontrola oznacavanja zavarenog spoja. Naime,
sigumo cc rezulti.rati odredenim problcmom, koji karkada mozda i nece biti odruah zamjetan, ali jos uvijck se u djjelu propisa i tehnickib uvjeta nalaze zahtjevi za ozuacavanje svih zavarenih
ce zasigU111o utjecati na pona~anje zavarenog spoja u iskoristavanju konstrukcije. lz toga slijedi spojeva zigom-oznakom zavarivaca. u cemu narocito ustraju nadzoma tijela sa skromnim znan-
zakJjucak: kontrolu tre ba provoditi organiziraoo i dostjed no. Za manje zahtjevne konstruk- jem o ponasanjtt matcrijala. Autorimaje, uz mnogo strpljenja i upomosti, gotovo redo vito uspi-
cije broj prikazanih kontrolnih postupaka mocj ce se mozda i smanjiti, ali ne bitno. jevalo takvo "bjesomucno udanmje" po konstrukciji (pokusima je dokazano da znatan dio
Ovdje treba napomenuti da su tablicom obuhvacenc sve billle kontrolne operacije u fazi takvih "otisaka" moze biti inicijalno mjesto za pojavu pukotina tt eksploalaciji konstrukcije) za-
izrade zavarenog spoja. ali ne i one iz razdoblja eksploatacije (usporediti tablicu I.). mijeniti dokumentiranjem s vjerodostojnim skicama nu kojima se nalaze svi podaci o zavare-
uom spoju i zavarivacu, koje su potvrdile i potpisale odgovome osobe za tchnicku kontrolu. JoS
j edan dokaz ispravnosti ovakvog dokutnentiranjaje u tinjenici dana znatnom broju zavurenih
spojeva u eksploataciji, po~ljedicom djelovanja radnog medija iii korozije, ove oznake vreme-
5.1.1 . Kontrola prije zavarivanja nom postaju nccitljive iii nestaju, dok se one na skicama mogu uredno Cl.lva'ti uz ostalu dokaznu
dokumentaciju kroz citavi radni vijek proizvoda. U ovorn pristupu se tehnicki propisi, a time i
Naroi\itu pozomost h·eba obratiti postupcima kontrole prije zavarivanja,jer su oni u vecetn
neraz umni zahtjevi nadzornih tijela, trebaju vrlo brzo ispraviti .
dijelu zavari vaeki h pogona znatno zanemareni.
0 medufuznoj te zavr~noj ncrazorr1oj kontroli zavarenog spoja bit ce rijeci kasnije.
Kontrolom dokumentacije, kako projektne (osnovni zahtjevi) taka i radionicke (izvedbeue),
iii kako sc cesce naziva kontrolom tehnologicnosti konstrukcije, sprijecit ce se mnoge glavo-
bolje i kasniji nesporazumi, narocito u pogonima koji izvode zavarivanje po "tudoj" dokumen-
80 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA KONTROLA IISPITIVANJE ZAVARENOG SPOJA 81

l'ablica 12. Funkcijc ispitivanja

5.1.3. Kontrola nakon zavarivanja
Postupci kontrole nakon zavarivanja, u slu~aju savjesno i dosljedno provedenih radova iz
prethodnih faza, trebau bi, osim onih koji predstavljaju logicki zavr~etak kontrolnih funkcija u
izradi, biti samo propisani za dokazivaoje kvalitete izvedenog posla. U pretezitom broju
slu~ajeva, naialost, pokazuje se da to nije bio slucaj. Stanje je kod toga jo~ ozbiljnjje zbog tinje-
nice da se dio pogresaka {usporediti poglavlje 1.) ni tada ne otkrije, nego se problem prosljeduje
na razdoblje eksploatacije konstrukcije, s katkada nezeljenlm posljedicama.
Ispravljanje pogreSaka u zavarenom spoju na ovom stupnju ne ukazuje, kako se to redovito
provodi, iskljucivo ua propuste zava1ivaca, nego gotovo iskljueivo na preskocene iii zaboravlje-
ne duz nosti kont:role. Ova se tvrdnja moze provjeriti jednostavnim testom: ako pri zavrSetku
izrade proizvoda kontrola ima problema s kompletiranjem i izdavanjem cjelokupne dokazne
dokumentacije izrade, oeito je u provedbi konrole bilo propusta, ~to znaci da nije izvrSila svoj
zadatak.
U slucaju popravaka zavarenih spojeva, narocitu pozornost treba obratiti zahtijevanom
tebnolo~kom redoslijedu kod zavarenih spojeva, kojimaje propisana toplinska obrada za sma-
njenje naprezanja 11akon zavarivanja. Pogreska u redoslijedu operacija nerazorne kontrole i
zavr~ne toplinske abrade moze "skupo ko~tati" ponavljanjem ove posljednje pravdanjem
"u~tede u vremenu".
Ovdje je vaino upozoriti na jednu ne tako novu, ali dan as dosta uvrijezenu praksu u mnogim
normama i propisima za kontrolu zavarenil1 spojeva. Kod proizvoda koji u pravilu nisu pred-
videni za I 00-postotnu nerazomu kontrolu, nego mru1jeg opsega, uobitajeno je I 0 - 25 posto,
potrebno je nakon negativne ocjene bilo kojeg od nasumice odabranih (obi~no se prltom odabi-
ru zavareni spojevi veceg znacenja, npr.. krirni spojevi) udvostruCiti kontrolu. Ako se i tada
neki od zavarenih spojeva ocijene neprihvatljivim iii su za popravak, svi se zavareni spojevi na
konstrukciji podvrgavaju nerazomoj kontroli, razumljivo s odgovar1!iucim posljedicarua. Ko-
liko to bitno povecava troskove i produfuje vrijeme proizvodnje, zbog ~injenice da se dogada u
zavr~nici proizvodnje, ne treba posebno naglasavati., ada se o stvaranju predodzbe o ozbiljnosti
proizvoda~a i ne govori. Ovdje kontrola poi3Ze ispit zrelosti i opravdava svoju cijenu!
5.2. Funkcije ispitivanja
Laboratorijska ispitivanja imaju prvenstvenu zadacu ustanovljavanja i dokazivanja
odredenih svoj stava zavarenog spoja izvan iii kao nadopuna nerazome kontrole, iako se i ona
c5esto smatra sastavnim dijeloru laboratorijskih aktivnosti. Strogo gledano, ova ispitivWJja (osim
medufaznog dokazivanja i nerazorne kontrole) nisu vremenski uvjetovana, pa je nabrajanje
najvaznijih funkcija podijeljeno u one koje se provode tipit oo u radionici i one za koje su po-
trebni odgovarajuce opremljeni laboratoriji. Tomje logikom izvr5eno razvrstavanje ispitivanja
u tahlici 12. Kako se iz pregleda poslova ispitivanja mo~e zamijetiti, njihov znacajni dio provo-
di se u samoj radionici, na iii blizu mjesta zavarivanja. Jed ina je razlika u tome sto njibovo
izvr~avanje ne provodi ljudstvo ~i reg podrucja zanimanja (kao sto su tipicno kontrolori), nego
Radionieb ispitivanju Loboratorijsko ispihvanjc
• ustanovljavunjc i izbor najpovoljnijeg postupka za - svn ispitivanja uz uslanovljavanje postupka i ostala
izvodcnje wvarivanj~ radiuni~ka ispi ti vanja
• ustanovljavanje sposobnosti radionice (grsdili~tn) za • provjcrn svojstava zavarenog spoja
izvodcnje zavarivanjn ("radionl~ka proba") - provjera mctnlurSke ~ukladno~ti osnovnog
- uvje~bavanje i atestir.tnje zavriva('a, naroCito za materijala i mewla zavam
sp.:cijalnc materijalc iii kombinacijc matcrija la - provjera konslntkcijskih pretpo~tavki
- alestfranje postupak!i zavriva nja - pro0era oosivosti krlticnih spojeva
- ustunovljavanje sklonosli dcfonnucijruna i krhkom - provjera vlustitih naprczanja U$lijed zavarivanja
lomu • provjera sklonosti krhkum lumu
- provjem polrebe ;r.a naro~itotn toplinskom obrndont • provjern trajnosti konstrukcije
tijekom i poslijc 7..avarivanja -sva ispitivanja potrebna za dokaz 11adz.omom tijt!lu
· ispitivanje nosivusti /statitke/ probnim
optcrecivanjem konstmkcijc
- e'ksperimentalnn provjernvanje tvrstoce 1Jstnih
posuda r.tzaranjem /eksptozijom/
su to uglavnom specijalisti za odgovarajuce metode ispitivanja iii za uze podrucje stt11cnog dje-
lovanja.
Broj metoda i vrsta ispitivanja svojstava matcrijala i zavarenih spojeva u suvre menim dobra
opremljenim laboralorijima gotovo jc tc~ko i nabrojiti, a cesto smo svjedocima da im se pribra-
jaju no ve. Kompjutorizacija i u ovom podmcju u punoj mjeri danas pokazuje svoju moe na-
pretka i prodomosti.
Laboratorijskc metode ispitivanja s lu~e za prosirenje saznanja o svojstvima materijala i za-
varenog spoja u dijelu otkrivanja i analiziranja pojava izvan podrutja kojc pokriva defektosko-
pija.tj. u ~irokom podru~j u ~imbenika utjecaja, prikazanom u rablici 1. Ovdjc se s pominju samo
one najbitnije. koje se najeesce nalaze u normama i propisima za dokazivanje kvalitete zavare-
oog spoja. To s u pretezito tzv. razome me tode ispitivanja tj. one nakon tijeg izvr~enja zavareni
s poj ne moze biti uporabljen u konstrukciji. Zato se ta ispitivanja provode na posebnim uzorci-
ma koji se- iii predpripreme- ili se izvode kao kontinuitet zavarenog l! poja s identicnim
elementima pripreme i parametrima zavarivanja kao izvedeni zavareni spoj.
Takvi uzorci dobivaj u i odgovarajuce nazive. kao:
radionicka proba, koja se izvodi prije pocetka zavarivanja odgovomijih spojeva, na
identicnom materijalu i prcdviucnom tchnologijom zavarivanja, a sluzi za potvrdivanje
ispravnostl odabrane tehnologije. Njoj su vrlo sli~ni i uzorcl za a test zavarivaca i po-
stupka zavarivanja;
- prod uzna ploca. koja se, s identicnom pripremom spoja, namjesta na jedan od krajeva
kont'inuiranog zavara i zavarnje bez prekidanja zavarivanja, pa nakon odvajanja sluzi kao
vjerodostojan uzorak;
- uzor ak iz Iota koji se, pretezito kod mehaniziranog zavarivanjn, pretpripremljen izvodi,
prek.idajuCi s lijed zavarivanja nakou odrcdcnog hroja izvedcnih spojeva ( npt .. nakon sva-
kih 50 zavara). Takvi su uz.orci tipicni kod automatskog zavarivanja cijcvi iskrenjem,
izrade membranskih cijevnjh zidova, zavarivanja resclkastih konstrukcija i sl.
Na slici 44. prikazani su neki od uzo raka zn lahoratorijska ispitivanja.
82 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA KONTROLA IISPITIVANJE ZAVARENOG SPOJA 83

Slikn 45. Epruvctc za mcha·

nicka ispitivanja za-
varenog spoja
Slika 44. Uzorci za mehanitka ispitivanja zavarenog spoja

Vcli¢ina i broj takvih uzoraka zavisit ce o vaznosti konstrukcije i posebnosti zavarcnih

spojcva, tc o broju i vrstama predvidenih ispitivanja. Ukoliko se radi ~ uzorci~a za dok~z
kakvocc izvcdenih zavarcnih spojcva, pozeljno je da ooi budu nesto vect, kako bt sc u slu¢aJU
podbacivanja nekog rezultata ispitivanja, odredena ispitivanja mogla ponoviti.

5.2.1. Mehanicka ispitivanja, kemijske analize,

metalografska ispitivanja
Za jednostavnijc dokazivanje kvalitete zavarenog spoja i manjc slozene analizc koriste sc,
naj ¢e~cc, tri skupine ispitivanja:
mchani¢ka ispitivanja (stati¢ka i kvazidinamicka),
- kemijske analize, i Slika 46. Prikaz standardnc produ;<ne plocc tava-
- metalografska ispitivanja. renog spoja pla§ta posude pod tlakom. s
pripadajucim epnavetama

Za izradu is1>itnih uzoraka (u strucnom rjecniku epruvete), potrcbna je strojna obrada, a
vecinaje normiranog izglcda i dimenzija. Neke od epruveta za mchani¢ka ispitivanja zava re~og
spoja prikazanc su na slici 45. Stika 46. pokazuje standardnu produznu plocu za prOVJCru
svojstava zavarcnog spoja na posudama pod tlakom, s ucrtanim polofajima izrezivanja epruvc-
ta, te izradenim i ispitanim cpruvctama.
Mehanickim ispitivanje m cpruveta iz zavarcnog spoja odreduje se:
- vlacna cvrstoca najslabijcg mjesta tJ zoni zavarcnog spoja (epruveta zavarenog spoja);
- granica istezanja, vlacna cvrstoca, lomno izduzcnjc i suzcnje meta Ia zavara (epruveta me-
tala zavara);
84 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA KONTROLA IISPITIVANJE ZAVARENOG SPOJA 85

- ispravnost odabranih parametara zavarivanja i sposobnost ZUT -a (epruvete savijanja

zavarenog spoja);
- jednolikost svojstava po presjeku zavarenog spoja (mjerenje tvrdoce u karakteristicnim
zonama na makroizbrusku);
- sposobnost zavarenog spoja za podno~enje udamih opterecenja (epruvete ispitivanja
udame zilavosti zavarenog spoja).
Svi rezultati i nalazi ispitivanja biljeze se i usporeduju s odgovarajucim velicinama svojsta-
va osnovnog materijala, bilo usporedivanjem s iskaz.anim velicinama iz atesta iii dopunskih
ispitivanja. Prikazana su ovdje samo osnovna odredivanja svojstava zavarenog spoja. U suvre-
meno opremljenim istrazivackim laboratorijima broj odredivanja je mnogostruko veci,
ukljucujuci dinamicka ispitivanja, ispitivanja zamora ...
Pogled na laboratorij za mehanicka ispitivanja prikazan je na slici 47.

Slika 48. Suvremeni uredaj za spektralou analizu kemi- SIJka 49. Fotomikrogrc1fski metalografsld mikro-
jskog sastava meta Ia skop(LECO)

Metalografska ispitiva nja izvode se na dvije vrste za to pripremljenih uzoraka: makro- i

Slika 47. Tipicn.i laboratorij za mehanicka ispitivanja metala
(TPK - Zavod za energetsku i procesnu opremu, Zagreb)
Kcmijskim a nalizama utvrduje se sadrlaj ugljika, necistoca i Jegirnih elemenata u karakte-
listit':\nim zonama zavarenog spoja celika kao i zavarenom spoju ostalih metala i slitina. To je
narocito vazno za odredivanje rasporeda Jegirnih elemenata u zavarivanju Jegiranih i raznorod-
nih materijala.
Uzorak za kemijske analize uzima se skidanjem strugotine (najcesce zabusivanjem) na
odredenim mjestima zavarenog spoja. Analize se izvode u klasicnim anorgansko-kemijskim la-
boratorijima, iako se danas sve cesce provode spektroskopske i druge ("kvantometri") metode
analiza. Jedan od suvremenih uredaja za kemijsku analizu zavarenog spoja prikazan je na slici 48.
mikroizbrusku. Za analizu zavarenih spojeva ovi se uzorci izraduju iz punog presjeka spoja:
izrezivanjem, bru~enjem i poliranjem, te nagrizanjem povrSine. lzradeni uzorci se anal iziraju
vizualnim pregledom (makroizbrusak) i pomocu mikroskopa (mikroizbrusak), povecanjima od
nekoliko do vi~e od stotinu tisuca puta. lzgled makroizbruska vidi se na slikama 1. i 2., te na
brojnim slikama u poglavlju 3., dok su tipicni snimci mikroanalize pokazani na slikama 19. i 20.
Metalografska ispitivanja su nezaobilazna u svakom ozbi ljnijem pristupu analize utjecajnih
cimbenika u zavarivanju, a posebno su ucinkovita u podrucju istrazivanja i potvrdivanja pojava
u razdoblju eksploatacije zavarenog spoja. lzgled jednog od suvremenih "klasicnih" metalo-
grafskih mikroskopa pokazan je na slici 49.
5.2.2. Prirucna radionicka ispitivanja
Usprkos cinjenici da se ozbiljnije pramatranje cimbenika utjecaja na zavareni spoj, osobito
onih koji ne spadaju u podrucje defektoskopije, ne moze zamisliti bez bolje opremljenog labora-
torija, praksa pokazuje da nije uvijek tako. Trafeci opravdanje nestrucnosti iii jo~ ce~ce po-
manjkanju zanimanja za struku, mnogi "srrucnjaci" u zavarivanju skloni su slobodnim izjavama
86 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA KONTROLA JISPITIVANJE ZAVARENOG SPOJA 87

kako u radioni6kim uvjetima ne mogu utjecati na poboljsanje kvalitete zavarenog spoja. Nco-
pravdanost takvih tvrdnji najbolje ce dokazati sljedeci primjeri:
• lzrada makroizbruska, uzorka za analizu makrostruk:ture, jednostavan jc zadatak. Po-
precni presjek zavarenog spoja brusilicom se fino obradi. a nakon brusenja povrsina se nastavi
brusiti brusnim papirom, naJbolje pomocu diska za brusenje pritvdcenog na rucnoj bu~ilici. Po-
stupno smanjujuCi velic!inu zrna brusnog papira (ne treba iCi na gradacijc viSe od 250) i mijc-
njajuCi nakon svakog prolaza smjer bru~enja za 90°, doCi ce se brzo do pov~i ne priprcmljene za
nagrizanje. Slijedi postupak nagrizanja. najceSce razbla2enom dusicnom kiselinom, natoplje-
nom krpicom iii tamponorn vale. Nagrizanje se prekida kada se pojavijasno izrafcna struktura,
temeljitim ispiranjcm pod mlazorn tekuce vode. Uzorakje time pripremljen za pregled.
Razbla2eno duSicna kiselina dobiva se ulijevanjem I00 - 250 cm 1 koncentrirane du§icne ki-
seline na litru vode. Ne lijevati vodu u kiselinu. nego obmutol Cesto se za nagrizanje (izazivanje
strukturc) koristi "Adlerov reagens", manje rizican. sljedeceg sastava: 15 g feroklorida. 3 g ba- Slika 50. Prikaz. radionickog izrez.i-
kar-amonium klorida, 50 ml sumpome kiseline i 25 ml vode. (Pozor, oprez u radu s kiselina- vanja epruveta za ispitiva-
ma!). nje zavarcnog spojn snvi-
junjem
Broj podataka, koje mozemo <.lobiti pregledom makroizbruska zavarenog spoja, zaista je ve-
lik. Naves! cemo samo neke: Podesivi razmak
- vee prvi poglcd dat ce nam osnovni po<.latak je li zavareni spoj izveden urcdno s motri ~ta
odnosa Sirinc i visine, popunjcnosti prcsjeka. ispupcenja, nadvi~enja lica iii korijena.
preklopa, bo~nog i meduslojnog vezivanja itd.;
- broj, veli~inn i raspored slojeva dat ce nam podatke o postivanju tehnoloSkc discipline
kao i uvid u vclicinu unos:~ topline i ravnomjemost polaganja slojeva;
- presjck i izgled slojcva ukazat ce nam na ispravnost odabranih parametara zavarivanja i
koristcnu tehniJ...-u radn tijekom zavarivanja:
- jace izratcna "iglicasta" struktura dat ce nam podatak o brzini hladenja i potrebi
zadi"Zavanja meduslojne temperature kao i o potrebi predgrijavanja;
- izgled i Sirina ZUT pru!a podatak o potrebi naknadne toplinske obradc zavarenog :.poja;
- u slucaju da smo presjekom "pogodili" mjesto unesene pogre~ke, dobit ccmo podatak o
njenom karaktcru, velicini, polozaju u presjeku, iz cega je moguce izvuci odredcnc za- Hidraulicka pre~
klju~kc.
lzrada i ispitivanjc epn1veta savijanja zavarenog spoja takoder su jednostavni i jeftini .
lz zavarcnog uzorka izrezu sc (savjetujemo, strojno, ali se za nelegirane eel ike moze izrczati
i plinskim rezanjcm, uz prebrusivanjc ploha reza) - !rake. kojima se zavareni spoj nalazi oko
src<.line. Sirina traka (ispitivanje sc obicno provodi u paru) treba iznositi, ovisno o debljini Stika 51. Jcdnostavna naprava Zll so-
presjeka, npr., I - I,5 dcbljine. Nakon toga se bruSenjem uklone nadvi~cnja zavara na obje stra- vijanje epn1veta
nc pn:sjcka i izvr§i blago zaobljavanje na uzduznim bridovima /polumjcra - I mm/. Epruvcte
Tijekom savijanja treba promatTati zavarcni spoj. U slucaju opazanja otvaranja pukoti·n·e ili
su time spremnc z.a ispitivanje (slika 50.).
po~etka loma, odmah trcba prekinuti savijanje, utvrditi uzrok, nakon ~ega se moze nastav1t1 sa-
Ovako, radioni ~ki priprcmljene cpruvete mogu se ispitati u jednostnvnoj napravi , koja se
mozc izra<.liti u svakoj ru<.lionici. gdje je najslo~enij i dio hidrnul icka pre~a. i li jo~ jednostavnije, vijanjem.
automobilska llizalica (slika 51. ). U ispitivanju savijanjem moguca su dva osnovna dogaduja:
Promjer "t rna". oko kojeg se obavlja savijanje zavarenog spoja, moze biti jednak, opr., 2 - 4 • Otvaranje pukotine iii Iom spoja. ukazuje na grubu pogre~ku u. procesu zavarivanja i li
debljinc prcsjcka, a nl71nak bocnih upora toliki da se epruveta mozc potpuno saviti. Sredin:~ za- nepatnju u izboru rnaterijala. Lorn u zoni pretaljivanja iii ZUT-u ukazuJe na pogresno ~dabr~n~
vara mora biti nu vrhu tma. Jcdna sc epruveta namjesta s licem zavara u zoni istezanja, a druga paramctre zavarivanja. Krti lorn u ZUT-u ukazuje na potrcbu stroge kontrole predgnjavanJa 1
obmult). discipline u unosu top line i mcduslojne temperature. Otvuranje pukotine na rubu neke od unu-
88 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA KONTROLA IISPITIVANJE ZAVARENOG SPOJA 89

tra~njih pogrdaka iz poglavlja 3., ukoli.ko sc "zaustavlja", ukazuje na potrcbu izbjegavanja njc- Slika 53. lzgled cpnnetc prdoma .tavara (A) s karJktcristiCnim izgkdima prijeloma (8)
nog nastajaoja. Mnogo je ozbiljnije stanje kad takva pojava rezultira rclativno krtim lomom.jer
to ukazuje i na postojanjc jednog od prijc spomenutih uzroka. U svakom sluCaju. uzrok lorna
treba odrediti i otkloniti!
• Zav~etak savijanja bez pojavc pukorine vee je veliko ohrabrcnje, ali time ne zavrSava pro-
ces dobivanja infonnacija. Pregledom savijeoe epruvete moze se uociti jedan od tri osnovna
slul!aja, prikazana na s/ici 52.

A B c
Sli ka 52. lzglcd savijcnih cpruvcta znvarcnog spoja. Mogu biti : A - udubljen zavar. B - ispuptcn zavar, C blagi B
prijclaz zavara, bcz udubljcnja ii i i spup~enja

Slucaj konkavnog (udubljcnog) zavara ukazuje nato daje za zavarivanje uporabljen do-
datni materijal ni ~ih vrijednosti mchanickih svojstava od osnovnog, Sto nc mora uvijck
biti razlogom odbacivanja. U rom slucaju rreba u laboratoriju, na epruveti metala zavara,
provjeriti srvame vrijednosti i kad su preniske, izvrsiti zamjenu dodatnog materijala.
- Konveksni (ispupceni) zavar dokazuje obmutu situaciju, ali sjedinom razlikom da zavar
vi~e cvrstoce gotovo rcdovito ima nizu zilavost od one osnovnog materijala. §to mote biti
nepovoljno za dinamicki opterecene konstrukcije.
- OStri prijelazi na spojnici zavara i osnovnog materijala ukazuju oa ncpaioju u unosu to-
pline iii parametre zavarivanja koji traze ispravke.
A
Slucaj "blagog" prijelaza iz osnovnog matcrijala u zavar i dalje, bez kontrakcijc iii
izbocenja, primjer je dobrc kombinacije materijala i korektno odabranih i provcdenih pa-
rametara zavarivanja. Silk a 54. Epruveta za prijelom kutnog zavara
Vazno jc napomcnuti da se ovim jednostavnim pokusima utvrduje i odreduje veci dio po-
greSaka u zavarivanju kojc se ncrazomim kontrolama gotovo ne moglt otkriti. Time njihova
v.Unost dobiva dodalnu tczinu, bez obzira nato ~to se izmjerene velicine svojstava zavarenog - pokazuje li struktura ~ ilav prijelorn (~upanje materijala) iii je krhak - bez defom1acija.
spoja mogu dobiti samo laboratorijskim ispitivanjima. Ovo potonje ukazuje na neispravne paramctrc zavarivanja;
Epruveta prijeloma u suceljenom zavaru joS je jedan od jedoostavnih pokusa za dokazi- - ima li struktura prijelomajednolican izglcd po prcsjcku iii se bitno razlikujepo visini za-
vanje homogcnosti zavara. Dobiva se takoder jednostavllo: iz ispitne ploce izrdc se traka vara, ~to ukazujc na ncpravilno provodenjc tchnologijc zavarivanja.
§irine pribl i~no onoj za epruvetu savijanja, takoder popretno na zavarcni spoj. Umjcsto - Epruveta prijelorna kutnog zavara joS jc jednostavnija. Pokusno izveden kutni zavar na
izbrusivanja nadvi~enja, na srcdini zavara. u smjeru osi zavara, pi lorn se obostrano zarcze uzorku, prema slici 54., po lo~i se na t:avnu plohu i tlakom prc~e iii udarcima cekica izazo-
do blizu 1/ I0 dcbljinc matcrijala. Po tom se jedan kraj epntvete stegne u §kripac i udarci- ve lorn u zavaru. Nalazi se mogutumaciti slicno onima kod prijeloma suceljenog zavara,
ma cekica slomi cpntveta (slika 53. A). Presjek prijeloma (slika 53. B) pokazat cc: s dodatkom dace sc ovdje narocita pozornost obratiti na ispravnost izvedbe korijena za-
- je li zavar bio homogcn iii je u njemu bilo pogresaka; vara i okomitc stranice.
90 POGRESKE U ZAVARENIM.~S:_:P_::O:..::J:..:E:...:_V:..:..:
IM.::_A.:___ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ KONTROLA IISPITIVANJE ZAVARENOG SPOJA 91

5.3. Nerazorne kontrole zavarenog spoja vidJjivo da se za otkrivanje pogrc~aka iz skupme 500 i 600 ne treba koristjti ni jednom od
"uccnih" metoda defektoskopije. jer njih lako o1krivamo vizualnom kontrolom. Odredivanje.
Nerazoma kontrola ima pozitivno svojstvo da se njenim djelovanjem ."~ utje.cc na ·vojstva npr .. dubine i smjera prostiranja pukotine. koja vidljivo izlazi na povr~inu, drugo je pitanje. Me-
7.avarenog spoja. Uohicajeno je da se 7:1 metode nerazome kontrole ~on~u .<ostm . .mn';da. za tode defektoskopije spadaju u s irup inc specijalislitkih znanja i zanimanja. stoga sc cesto pmvo-
vizualnu konlrolu) naziv defektoskopija 81, jer, zaista. sluiesamo otknvanJu 1 odrcdtvanJu pot- de u okviru laboratorijskih poslova.
povr~inskih pogrdaka u zavarcnom poju, gotovo svih (osim onih iz skupine 500) pogrcsaka Osnovni nedos1a1ak defcktoskopskc kl)ntrolc, s izuzetkom vizualne komrole, jc u cinjenici
obradenih euronormama EN 26520 i EN 25817. . . . da se njomc otkriva i odreduje pogre~ka kojajc nastala negdje prije njenog provodenja. dakle ne
Derektoskopija predstavlja samo maleni dio od golemog broJa danas ko~tStent~~ metoda mo~e (osim jskus1va kojim se sluzimo za naknadne analize) posluiiti za izravno s prjeeavanjc u
nastajanju pogresaka. Nadalje, za korek1no tuma~enjc defektoskopskog nala7.a potrebno jc (po-
nerazomog ispitivanja materijala. Ali , vee i broj defe!.:toskopskih n:eto~a uka~UJ~ •.m n~thovu rc-
glavito kod ultrazvu~ne defektoskopije) terncljito poznavanjc ne samo specijalistickih discipli-
lativno ogranicenu sposobnost u p~uzd.a nom otkri~~nju i odre~~vanJU po~ ~~mth t~p~;a .p~­
na same metode, ncgo i temeljitijc poznavanje fenomcna vczanih uz zavarivanje i zavareni spoj
grc~aka i ncprimjcnljivost za svc obltkc t konfiguractJC konstrukCtJC. U tablnt 13. pnk.tz.m_aJe
te metalu rgije. §to je danas joS uvijck dosta rijetko.
mogucnost primjcnc danas naj~c~ec kori~tenih metoda ncrazorne ko?trole zav.arenog sp~JU _u
odnosu na pojedine s kupinc pogreSaka iz normc EN 26520. lz tabhce, na prllnJ<:r, dohto JC
5.3.1. Vizualna kontrola
.. Mogucnost prunJCnc metoda nernzorne kontrole
T a bl'I C~· 1J Ncspoma je cinjenica du je v i~.:ualna kontrola najbitniji i najva~niji c imbenik u nastajanju
Mctodn ncrnzornc kontrole Vizualna zavarenog spoja, razumije se, osim samog ~i na zavari vanja. Kako je vee naglaseno, to je jed ina
Prozra~a- Prozvu~tl- Magnetskc Pcnctr.lllti
kontrola vunje vanje c'\estice od svih metoda ncrazornc kontrolc koja mo~e uoc iti, prcdvidjeli mjesto i uzrok nastajanja po-
Tipovi pogreSnka I gre~ke. te pridonijeti dono§enju odluke u svim fazama nastajanja zavarenog spoja. To se
Pukotine /101 - 1061 manje rovr~in;kc (- )
I - I I +
(- ) najbolje uo~ava pomnijim pogledom na sadt7.ajc tahlice II. U tablici 13. naime, znatao dio po-
greSaka u koloni vizualna kon1rola, o1.nacenih simbolom - (minus), moze se predvidjeti, dakle i
vccc povr~inskc ;.
I P) - I + I + odrediti, savjesnim provodenjem postupaka i poslova kontrole (lablica II.).
Ipotpovrsin;ke - I ( >} - I (•) Prema tome, necemo pogrijesiti ako vizualnoj konlroli pridamo prvcnstveno znacenje medu

Poroznost t201-2241 povr:linska - r + H I I i ,., svim nerazomim konlrolama. Danas je po1nata samo jcdna nerazoma meloda ispilivanja
(namjerno je izbjegouta rijec konlrola), sposobna za o1krivanje pogre~aka u zavarenom spoju u
u 7.avaru - I + I + I - trenutku njihova nas1ajanja. To jc tzv. metoda akus tic!ke cmisije. No ona. iako vrlo znac!ajna me-
Joda ispitivanja, zbog nekih joS nerije~enih problema (filtracija ~umova od zavarivanja) nema
Cvrs11 ukljueci 30 1-304 - I + .. I I joS razvijenu primjenu definiranja pogre~aka na stupnju nastajanja zavarenog spoja.
Nal ijepljivanjc '401 / - I - . - I I Osnovni instrumem vizualne kontrole je ljuds ko oko. Pridodamo li tomu znanje, iskustvo i
moe analiti<!ke prosudbe, dobili smo ins1rument kojijoS nijednim od postojecih sofisticiranih i
Nedovoljno pmvam anje \anjsk•' .. I T (+l l + I t
kompjutoriziranib sustava nije nadmasen. Za ispomoe ljudskom oku danas vee raspoi3Zemo
/4021
~ ~ I
I brojnim tehnickim pomagalima, od onih najjednostavnijih do vrlo slozenih i skupih, a njihov
u 7.wuru - I + l)
broj danomice ras1e. Mo~emo ih podijeliti u ¢ctiri osnovne skupine:
PogreSk.: oblika 1501-5171 ~
I (-\
I H I I - pomagala za povrSinc,
Ostnlc pogrcSke /601-606' + I - l - 1 H I H
- pomagala za mjere,
- pomagala za eleklri~no mjerenjc, i
PojaStticnjc simbokt: - ostala pomagala.
f dobrn mogucnost odrctlivanja Pomagala za povrsine poveeavuju sposobnost oka iii omogucavaju pregled oku nepristu-
( +1 moguenn~t uvjctovulla gcomctrlJom 1 sl.
pacnih povrs tna. To su prvenstveno povecala. Danas sc izraduju i s vlastitim izvorom svjetla i
(- ) vrlo ogmnitl•na i ndogillmt primjena
odgovar<Yucim nonijem, koji omogucava i istodobno odredivanje velitine nalaza. Za pregled
prukhCkn ncprimjcnljivCist rnctodl'
olru neprisntpa~nih povrsina donedavnoje korisno pomagalo bilo i zrcalo u mnogo izvedbi. Da-
nasje znatno svrsishodnija uporaba tzv. "bt:1roskopa" (krutih i savitljivi h) iii zatvorenog sustava
televiz.ije (tzv. videoskopu) koji dodatno, uz podr~ku kompjutora, daju gotovo neograni~ene
"l RijcC dcfcktosknpijh jc itvcthmic~ latinske rijcci de/icere. ~to znaci nedostatak , mana. pogrdka i grckc moguenosti udaljenog i nepristupac!nog povrSinskog preglcda, memoriranja, analiziranja
nJ•'Ct .ll.o1wu. ~to tnne• glcJarn, pr,,mutrnm dokumentiranja nalaza. Jedan od takvih ustava.utri osnovne izvedbe, prikazanje naslici 55.
92 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA KONTROLA IISPITIVANJE ZAVARENOG SPOJA 93

Medu pomagalima za mjere treba prvenstveno nabrojiti sva ona koja se opcenito koristc,
kao: mje me trake, pomicna mjerila, dubinomje re ... No kao pomagala za mjere cesto se korisre i
posebno izradene sablone, prilagodene detaJjima zavarene konstrukc ije. Za mje renje dimenz ija
i oblika detalja zavarenog spoja u uporabi su i razliciti oblici i izvedbe jednostavnih mjerila.
Neka od njih prikazana su na slici 57.

Slika 57. Prirucni komplet pomaga la za mjere

Slika 55. Izgled suvremenih urcdaja za pregled nepristt1pacnih pov~ ina (boroskop , fibroskop i videoskop -
- OLYMPUS, Japan)

Sli ka 56. Tipican nalaz pov~ine u cije-

vi pamog voda dobiven uz
pomoc videoskopa

Tipi~an nalaz povrSine u c ijevi pamog voda dobi ven ovom kontrolom prikazan je na slici 56. Slika 58. Suvremen i ultrazvucn i mjerae<.debljine materija la (KRAUTKRAME R-BRANSON)
Kako je kod pregleda povr~ina v rlo zna~aj an kut upada svjetla na povrSinu, to (;e katkad
(pregled bo~nih zajeda, hrapavosti povrsine) za ovaj pregled biti, mozda, dovoljna i pogodna
ru~na svjetiljka, koja je, uostalom, potrebna i kod vecine ostalih pregleda.
94 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA KONTROLA IISPITIVANJE ZAVARENOG SPOJA 95

Za odredivanje stvame debljine, kako materijala u pripremi za zavarivanje tako i zavarenog S mjer primarnog snopa zraka
spoja, danas suu cestoj uporabi ultrazvucni mjeraci debljine. Njima se mogu otkriti i jednostav-
nije pogre~ ke, a narocito Sll pogodni za pronalazenje dvoslojnosri materijaJa, cije ce otkrivanje u ~ Plitka pogreska okomito na zracenje
blizini zlijeba otkloniti mnoge kasnije probleme. Suvremenu izvedbu mjeraca prikazuje slika
58.
Medu pomagala za elektricna mjerenj a spadaju: "amper-klijesta", mjeraci polja, mjeraci
temperature (slika 59.), mjeraci debljine za~titnih premaza.

f
U ostala pomagala mogu se svrstati brojne skupine, kao: "termokrede", termometri, anali-
zatori mjesavina zastitnih plinova, manometri, infracrvene termokamere, mjeraci vlage.

Slika 59. Digitalni dodimi mj erac temperature

5.3.2. Metoda prozracavanja

Defektoskopija metodom prozracava11ja koristi svojstva X (rendgenskih) i gama (rad.ioizo-
topi) zriika koje za razliku od zriika svjetlosti, prodiru kroz sve danas poznate materijale. To
svojstvo imje uzrokovano vrlo malom valnom duzinom elektromagnetskih titraja visoke ener-
gije. Po naeinu nastanka ova se zracenja bitno razlikuju, ali su po ucinku dosta slicna. Obje vrste
zracenja spadaju u skupinu rad.ioaktivnih zracenja i izlaganje zivih organizama ima, u zavisno- Slika 60. Shematski prikaz presl ikavanja po-
sti o jakosti izvora, udaljenosti i vremenu izlozenosti, vrlo izratene posljed.ice po zdravlje i gre~aka u zavarenom spoju na radio-

zivot. Stoga se treba kloniti zadr2avanja na mjestima gdje je istaknuto upozorenje: PAZITE-
- RAD IOAKTIVNOST.
Prolazeci kroz materijal, ovo zracenje u zavisnosti o odredenim svojstvima materijala i nje-
govoj debljini, ostaje istog smjera, ali biva vi~e iii manje prigu~eno. Tako na "izlazu" iz materi-
jala ima nizu energiju od one pri srazu s materijalom, pa kazemo da je materijal upio (apsorbi-
rao) dio energije primamog zracenja. Za svaki materijal ova je apsorpcija poznata i odredena.
Ako se u nekom materijalu nalaze nehomogenosti. one ce zasigumo naj~esce imati razlicita
svojstva apsorpcije, §to ;;maci dace na "izlazu" zracenja iz prozracenog materijala ispod takve
nehomogenosti, preostala jakost energije zracenja biti razlicita (u najvecem broju pogresaka u
zavarenom spoju bitno visa) negoli na ostalim mjesrima. Ucinimo Ii tu razliku intenziteta
zracenja vidljivom iii mjerljivom, stvorili smo bitne uvjete za defektoskopiju prozracavanjcm.
gram
Najra5ireniji je oblik koristenja metode prozracavanja Uednostavnije: •·ad iogr afij a) u teh-
nici tzv. filmske radiografije. Kao dokument nalaza koristi se posebno priprcmljeni film na
kojem se, pod utjecaj em razlike intenziteta izlaznog zracenja izmaterijala ("foto-ueinak"), stva-
ranjem reakcije "latentne slike" i razvijanjem, vide "zapisane" pogreske. Shematski je to prika-
zano na slici 60.
Poznatc su i druge tehnike radiografije, koje se koriste, primjerice, fluorografija , kserora-
diogratija i, u najnovije vrijeme. radiografjja ureal nom vremenu ("Real Time Radiography"), u
nacelu ista kao CT - kompjutorizirana tomografija u medicini.
Najcesci izvori X-zraka su rendgeni (za defektoskopiju) napona 75 - 400 kV, poluvalni iii
istosmjerni. Za vece deblj inc matcrijala korist·e se linearni akceleratori napona do 30 MeV.
96 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA KONTROLA IISPITIVANJE ZAVARENOG SPOJA 97

lzgled jednostavnog poluvalnog rendgen aparata prikazan je na slici 61. a pregled zavare-
nog spoja RTR na slici 62.

Sli ka 6 1. Namje§tanje rendgen aparata za radio-

grafiranje zavarenog spoja

Slika 63. Defektoskop za radioaktiv-

ni izvor Co 60 (SEIFERT)

Naj~e~ce kori~teni izvori gama-zraka u defektoskopiji su radioizotopi iridija (lr 192), kobalta
(Co~ i iterbija (Yb 169). Za prakti~an rad smjestaju se u eksponazne naprave - defektoskope. Na
slici 63. prikazan je tipican defektoskop za izvor Co60 .
Filmska radiografija vrlo je rasirena u praksi zbog nekoliko izrazitih prednosti pred ostalim
metodama defektoskopije. To su:
- mogucnost dobivanja trajnog dokumenta (film) o pronadenim pogre~kama, koji se nakon
odredenog vremena eksploatacije konstrukcije, moze ponoviti, usporediti s prethodnim
nalazom i time potvrditi je li doslo do kakve promjene;
- naro6ta je pogodnost kad, nakon zavrsene kontrole, nalaze i ocjene naknadno potvrduje
nadzorno tijelo;
- zadovoljavajuca osjetljivost u otkrivanju pogresaka. Pouzdano se mogu otkriti pogreske
velicine I ,5 - 2 posto debljine materijala;
- mogucnost da se pod odredenim uvjetima ("panoramska ekspozicija") u jednoj ekspozi-
ciji snimi velika duzina zavarenog spoja;
- jednostavna mogucnost identifikacije mjesta pogreske;
- vremenska i stru~na odvojenost snimanja i ocjenjivanja. Snimanje obicno provodi
ljudstvo nizeg stupnja naobrazbe, a ocjena se prepusta specijalistima.
Ogranicavajuci cimbenici radiografije su:
- potreba pristupa ispitivanom predmetu s obje strane;
- potreba skupe zastite od zracenja (1\ili'O~ito kod rada S radioizotopima);
- visoka cijena ulaganja i visoki troskovi izrade radiograma;
- dodatno poskupljenje izrade kod ispunjavanja uvjeta tocke 5.2 norme EN 444;
Slika 62. Preglcc.lavanj.: uzorka izvedcno u Skoli zavarivanja ZIT. Zagreb - Real Time Radiography (SE IFERT) - ogranicenje debljine ispitivanog materijala kapacitetom uredaja - izvora zra~enja;
98 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA KONTROLA IISPITIVANJE ZAVARENOG SPOJA 99

- neprikladnost za predmete s izrazitij im razlikama u debljini stijenke; Zbog visoke cijene, bez obzira na neke izrazite prednosti, koristenje radiografije ograniccno
- nepodobnost u otkrivanju pogresaka male debljine, orijentiranih poprijeko na smjer pri- je na kontrolu proizvoda vece pojedinacne vrijednosti.
mamog snopa zracenja (detalj na slici 58.). Na slikama 64. - 71. prikazani su radiografski nalazi nekih tipicnih pogresaka u zavarenom
spoju. Zbog boljeg uvida, uz neke od njih prikazani su i njihovi karakteristicni makropresjcci.

Stika 64. Pukotina

Stika 65. Neprovarcn i korijen zavara

Stika 67. Prokaptjina

Stika 66. Uklju~ak rroske Stika 68. Poroznost u zavaru Slika 69. Neprovarcni korijen u cij cvi
100 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA KONTROLA IISPITIVANJE ZAVARENOG SPOJA 101

Vazan cimbenik kod kretanja ultrazvuka kroz materijal cini tzv. akusticka impedancija (di-
namicki otpormedija), kojaje za svaki materijal stalna i poznata, ali se odjednog do drugog ma-
terijala moze bitno razlikovati. Razlika akustickih impedancija narocito je velika na prijelazu iz
metala u zrak i obmuto. Ultrazvucni val nailazeci na razdjelnu plohu (vanjsku stijenku, po-
gresku ...), zbog vel ike razlike akustickih impedancija metal a i zraka (ili nekog drugog materija-
la, npr. troske), znatnim ce se dijelom "odbiti" natrag u metal (uz odredene pretvorbe), otkri-
vajuci time daje nai~ao na prepreku - razdjelnu plohu. Ucini lise ova pojava vidljivom i mjerlj i-
vom, dobili smo osnovu za ultrazvucou defektoskopiju.
VaZilo je napomenuti da ultrazvucnom defektoskopijom ne odredujemo pogreske u izrav-
nom smislu, nego njome odredujemo veliciou, polol!aj i orijentaciju "reflektora" tj. razdjelne
plohe materijala i pogreske. Za daljnji rad na odredivanju same pogreske potrebno je vece zna-
nje, kako o svoj stvima i dometima metode, svojstvima zvucnih valova (prostiranje i pretvorbe),
tako i o mogucim oblicima i polozajima ploha koje omeduju pogresku.
lz ovog slijedi zaklj ucak: za kvalitetno provodenje ultrazvucoe defektoskopije potrebno j e
mnogo znanja i iskustva, sto je najveca prednost, a ujedno i nedostatak u primjeni ove met ode.
Za razliku od ultrazvucne dijagnoshke u medicini, koja koristi pretezito tzv. B i C-slike, u
defektoskopiji je gotovo redovito u upotrebi tzv. A-slika, tj. iskaz nalaza retlektora na ekranu
(zaslonu) katodne cijevi u obliku vertikalnog impulsa (slika 72.)

Stika 71. Poroznost u korijenu zavara

Stika 70. Posmaknuce u su~e ljavanju 114---- s- - --+1

5.3.3. Metoda prozvucavanja

0 20 40 60 80 100
Prozvucavanjem razumijevamo oda~iljanje zvucnih valova odredenog spektra frekvencija ...
kroz neki materijal. Danas se pod tim pojmom podrazumijeva pronalazenje pogresaka u materi-
.~--+----- a
jalu pomocu ultrazvuka, iii krace, ultrazvucna defektoskopija. Ultrazvukom nazivamo elasto-
mchanicke titraje nekog medija frekvencijom iznad podrucja cujnosti. Za potrebe ultrazvucne
defektoskopije danas se najcesce koristi frekventno podrucje od 0,5 do 6 MHz, katkada i nesto
vise.
Ultrazvucni valovi krecu se u tekuC1nama i plinovima samo u obUku tzv. longitudinalnih
(uzduznih) valova, dok se u krutim tijelima, zavisno od oblika i smjera ulaza, mogu pretvarati i
prosti rati i u mnogo izvedenih oblika titranja, od kojihje najcesce u koristeoju transverzalni (po-
precni) val.
Slika 72. Tipican iskaz reflektora od pogreSke u zavan1 na zaslonu ullrazvu~nog dcfektoskopa
102 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA
Poznavanjem brzine prostiranja zvuka u materijalu mozemo jednostavno odrediti udalje-
nost reflektora od izvora i prijenmika (ultrazvucne "glave") i time polozaj pogreske u odnosu oa
izvor. Visioa odjeka dat ce podatak o velicini reflektora (a neizravno i o veliCini pogreske).
U defektoskopiji zavaren.ih spojeva najcesce se koristi tzv. tehnika "impuls-odjek", iako se
s usrecu i razne druge (transmisijska, imerzijska, rezonantna ... ). Tipican uredaj za A-sliku i pre-
teziti rad u impuls-jeka tehnici prikazan je na sl/ci 73.
Sli ka 73. Ultrazvul\na kon-
trola zavarenog spo-
ja (Tl>K - ZA VOD)
Za odasiljanje i prijem ultrazvu~nih impuJsa u kontroli zavarenih spojcva najccsce se koristc
tzv. kose iii kutne glave razlicitih kuteva upada impulsa, prikljucene na aparaturu koja je izvor
irnpulsa te obraduje podatke primljenih reflektiranib impulsa. Ultrazvucne glave proizvedene
su u mno~tvu izvedaba, prilagodenib ~to boljem pristupu retlekloru - pogresci.
Vee je spomenuta jedna od prednosti ultrazvucne defektoskopijc. Neke od ostalih su:
- podrucje debljina ispitivanog predmeta je neograniceno;
potreban je pristup predmetu kontrole samo s jedne strane;
provodenje kontrole je bezopasoo i ne zabtijeva zastitna sredstva;
uredaj i pribor su maleni i lagani te lako prenosivi;
osjetljivost metode je relativno visoka i pronalazenje (ali ne i utvrdivanje) pogresaka rela-
tivno je jednostavno;
metodaje vrlo pogodna za ureclaj za elektronicku obradu podataka, tako da otvara brojoe
mogucnosti za analizu i pohranjivanje podataka;
- metoda jc relativno neosjetljiva oa uvjete okoline (temperatura, vlaga, vjetrovitost ...).
Svakako, ova metoda ima i nedostataka. Spomenut 6emo neke:
- osim detaljno pisanog izvjestaja (koji se sastavlja nakon kontrole), metoda ne ostavlja ni-
kakav izravni i vjerodostojni trag za neke naknadne provjere, narocito u usporedbi s ra-
diografijom;
- interpretacija nalaza kontrole vrlo je ovisna o znanj~ iskustvu i savjesnosti ispitivaca;
KONTROLA IISPITIVAN JE ZAVARENOG SPOJA 103
- pouzdano odredivanje pogre~aka moguce je jedino pristupom pogresci s vise strana, sto
cesto nije mogu6e, a zahtijeva i znacajan utro§ak vremena;
- skolovanje i izvjezbavanje operatora, narocito za slozenija odredivanja, dugotrajno je i
skupo;
- slozeniji oblici konstrukcije (re~etkasta konstrukcija, kutni zavari ... ) mogu biti vrlo nepo-
godni za provedbu ove metode.
Bez obzi.ra na nedostatke, ultrazvucna je defektoskopija u vrlo sirokoj primjeni u kontroli
zavaren.ib spojeva. Ako narn nije na raspolagru1ju pouzdani operater ultrazvucne defektoskopi-
je, prakticno je koristiti se kombinacijom s radiografijom tako da se ultrazvukom samo utvrdi
postojanje pogreske u zavaru, a potom se ona radiografski snimi i ocijen.i. Ovom se kombinaci-
jom postizc i osjctnije snizenje tro~kova kontrole.
5.3.4. Magnetske metode
Kontrola magnetsk:im i elektromagnetskim (induktivnim) metodarna najrasirenijaje u p.rak-
tickoj uporabi, prvenstveno zahvaljujuci jednostavnosti postupaka i relativno niskoj cijeni
uredaja. Kontrola zavarenih spojeva ovdje ima takoder znacajan udjel, iako j e najmasovnija
primjena ovib metoda u velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji, prvenstveno u automobilskoj
industriji. Met.odu mozemo grubo podijeliti 11 dvije osnovne skupine:
- kontrolu feromagnetskih materijala9>, i
- k:ontrolu neferomagnetskih metala i nemetala.
Zbog brojnosti razlicitih tehnika, razvijenih prvenstveno u odnosu na svojstva materijala i
velicinu i oblik izratka, gotovo je nemoguce ukratko opisati sve do danas poznate tehnike ove
kontrole. Stoga 6emo se zadrzati na kratkom opisu dviju, za kontrolu zavaren.ib spojeva
najcesce koristenih tehnika.
Postoj i li u nekom predmetu diskootinuitet (u obliku pukotine, zareza, o~trog ptijelaza ... ), a
kroz njega prolazi magnetski tijek, to ce, u zavisnosti o velicini i polozaju ovako izazvane "pre-
preke", doci do ogiba i koncentracije magoetskih silnioa u presjeku isp.od diskonlinuiteta. Kon-
centracija magnetskih siJnica, zavisno o o~trini ogiba (slika 74. ), stvorit ce na povr~inl pregleda-
vanog predmeta nejednako rasipno magnetsko polje. Ucinirno li ovu pojavu vidljivom, stvorili
smo uvjet za magnetsku kontrolu.
Slika 74. Stvaranje nejednakog rasipnog magnetskog polja izmul disknntinuiteta
"1 Feromagnetizmom se zovu magnetska svojstva (pemteabilitct. koercitivna sila, remanencija)feljcz.a, celi-
ka i njima slicnih materijala i legura. Ostali su nefcromagnctski iii nemagnetieki materljali (paramagnctski i dija-
magnetski)
104 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA
Prema tome, ovom cemo metodom najlak~e otkriti pogreske tipa pukotine, zareza i vecib
uklju<!aka, naro6to onib uz iii u blizini povrsine pregleda.
Osnovne prednosti magnetske metode su u jednostavnosti postupka i relativno jeftinim
uredajima (anima za pojedinacnu kontrolu), te relativnoj neosjetljivosti na slozenost oblika
kontroliranog predmeta.
Osnovni nedostaci ove metode su prvenstveno u cinjenici da je ona u suStini polukvantita-
tivna, tj. da se njome mogu otk:riti navedene pogreske, ali ne i odrediti sve njihove dimenzije.
Ove se, pak, mogu, as njima i smjer prostiranja, odrediti naknadoim kontrolama znatno slozeni-
jim uredajima (pretezito induktivnom metodom) iii ultrazvukom. Nedostatkom mozemo,
takoder, smatrati i relativno jace opadanje ucinkovitosti ove metode s porastom dubine po-
greske u materijalu.
Osnovni oblik magnetske metode predstavljaju tehnike rada koristeojem magnetskih cesti-
ca ito u tzv. "mokroj" i "suhoj" tehnici. Obje tehnike, u nacelu, koriste isti medij - feromagnet-
ski prasak feri-oksida (Fe30 4 ), veliCine zma reda 111m. Svojstvo ovog pra~a, koji se nanosi na
povrsinu subim posipanjem iJi nastrcavanjem suspeuzije pra~ka u vodi iii Jakim uljima,je da se
jace taloZi na mjestima s jace i.zrazenim rasipnim magnetskim poljem, koje se na magnetizira-
nom predmetu stvara na mjestu iznad pogreske i koje prati konturu pogre~ke (slika 75.).
Zbog bolje vidJjivosti nalaza koristi se magnetski prasak obojen kontrastnom bojom prema
boji kontro.lirane povrsine iii se ona prije kontrole premaze tan kim slojem kontrastne boje (svi-
jetlo obojeni pojas na slici 75.). Za najveeu osjetljivost koristit ce se fluorescirajuci magnetski
prasak, a nalaz ee se ocitati pod ultraljubicastim svjetlom.
Dvije su osnovne tehnike uporabe magnetskih cestica:
- tehnika strujnog prolaza ("feroflux'') i
- tehnika posredne magnetizacije ("magnetski jaram").
Slika 75. Kontrola zavarcnog spoja magnet-skim cesticama
A - nalaz pukotina (povrsi na zavam obrusena) (TPK - ZAVOD)
KONTROLA I ISPITIVANJ E ZAVARENOG SPOJA 105
Tehnika strujnog prolaza provodi se propu~tanjem kroz kontrolirani presjek izmjenicne iii
istosmjeme struje niskog napona (2 - 3 V) i visoke jakosti (300 ... 2000 A). Materijal se u tom
slucaju ponasa kao vodic, tj. oko njega se stvara magnetsko polje ("pravilo desnog palca"), a po-
greske u njemu na vee opisani nacin. Ovaje tehnika vrlo jednostavna, a moze se koristiti inane-
feroma.gnetskim materijalima. Vel.i.k.i joj je nedostatak sto je na mjestirna dodira ''pipalica" s
materijalom Iesko izbjeei iskrenje i lokalno ostecivanje materijala, pa je treba izbjegavati kotl
osjetljivih materijala i konstrukcija visih zahtjeva.
Tehnika posredne magnetizacije (slika 75. 1.) moguca je samo na feromagnetskim materijalima,
jer koristi namagnerizirane (pennanentni magnet iii elektromagner) "jam1ove" koji, polozeni na
mjesto kontrole, zatvaraju s materijalom magnetski krug i time magnetiziraju materijaL
Na kraju valja napomenuti da je prije provodenja kontrole magnetskim praskom prijeko po-
trebno povrsinu kontrole dobro pripremiti ciscenjem, narocito od troske i okujine, te dobro
ocetkati i eventualno obrusiti ost1ije neravnine, jer to mogu biti uzroci nepouzdanih ("fan-
tomskiJl") nalaza. Nakon ispitivanja u medufaznoj kontroli, treba s povrsi11e kontrole ocistiti
ostatke praska jer zbog njegova karaktera ( oksid), maze prouzrociti stvaranje ukljucaka u zava-
ru. Kod vodene suspenzije praska dovoljno je povrsinu osusiti i propuhati mlazom zraka, ali kod
uljnih suspenzija treba temeljito odmastiti i isprati povrsinu.
Sli ka 75. 1. Magnetski jaram (TIED E)
5.3.5. Penetrantska10> metoda
Ovaje metoda izravnaosuvremenjena nasljednica vee 150 godioa poznate, prve industrijski
provodene met ode kontrole nepropusnost~ populamo nazvane "metoda petrolej-kreda". Osno-
va joj je u svojstvu nekih tekueina (kapiJamost, napetost povrsine, viskozitet) da prodiru i u
najmanje supljine na nekoj povrsini, ispunjavajuei ih. Te tekucine, osnovane pretezito na lakim
uljima, nazivamo penetrantima. Izvucemo li na pogodan nacin penetrant iz supljine i ucinimo li
ga vidljivim, stvorili smo uvjete za provodenje penetrantske metode kontrole.
Provodenje kontrole penetrantima u.sustini je vrlo jednostavno (slika 76.).
IO) Naziv pcnctranti dolazi od latinskog penelrare - prodirati. probijati, provaliti i danas je medunarodno
prihva6en
106 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA KONTROLA I ISPITIVANJE ZAVARENOG SPOJA 107

D Prema nacinu nanosenja i uklanjanja s povr~i ne , penetrantc dijclimo na:

B - fluorescirajuce penetrante za pregled pod ultraljubicastim svjetlom (za vece osjetljivosti
c F
Stika 76. Postupci pcnctrantskc kontrole
Na dobro o<!i~ccnu i odma~cenu povr~inu kontrole (A) nanesemo tanki sloj penetranta (B)
na§trcavanjcm, premazivanjcm kistom ii i uranjanjem predmeta. Nastupa vrijeme penetracije
koje je, ovisno o stanju povrSine i temperaturi, u pravilu nekoliko minuta (propisano na amba-
lazi penetranta). Nakon toga, u zavisnosti o tipu penetranta, pogodnim sredstvom (naj<!c~cc je to
voda za tzv. vodoisperive penetrante) uklonimo s povr~ine vi~ak penetranta (C) i povrSinu
osuSimo. Penetrant kojije zapunio Supljine pod povrsinom zaostat ce u njima (D). Slijedi postu-
pak nanosenja "razvija<!a" (E), naj~esce nastrcavanjem. Nakon vremena razvijanja (upijanja pe-
netranta u razvijac) povrSinaje spremna za pregled (F).
- vodoisperive, koji se uklanjaju "tu~iranjem" iii vodom natopljenom spliZvom, i
- penetrante s naknadnim emulgiranjcm, za cije se uklanjanje koriste posebne tckucinc
(bolji su, ali se rjede rabe).
Prema nacinu pregleda nalaza, penetranti se dijele na:
- obojene penetrante za dnevno svjetlo (naj<!eSce jarko crveni, ali ima i drugih boja), i
kontrole).
Postoje sve kombinacije ovih dviju podjela.
Danasje najce~ea upotreba penctranta, cistaca i razvija~ pakira.nih u sprej-boCice (slika 77.).
Osnovna prednost pcnctrantskc kontrolc je u njenoj jednostavnosti primjene. Ostale su
prednosti:
- dobra vidljivost svih ~upljina vczanih za povrsinu, koja se moze povecati prikladnim iz-
borom penetranta,
- relativno niska cijena kad povr§ina ne tra~i vecu priprcmu,
- nema potrebe za vecom strucnosti operatcra,
- dobra mogucnost dokumentiranja fotografiranjcm nalaza,
- sposobnost primjene na svim materijalima.
Nedostaci ove metode su:
- velika ovisnost kvalitete nalaza o stanju povrSine,
- upotrebljivost samo u ogranicenom temperatumom opsegu,
- nepogodnost za primjenu na otvorenom bcz zastite od atmosferilija,
- sposobnost otkrivanja samo onih pogreSaka koje imaju izravnu vezu s kontroliranom
povr~inom ,
- nemogucnost primjene na povrsini kojaje prethodno bila olicena.
Na slici 78. prikazan je nalaz uzduzne (A) i poprecnih pukotina (B) na pomini zavara pre-
gledane penetrantima.

------ ~-

- rtF-

A - pukotioa u ZUT kutnog zavara B - poprco!ne pukotine u su~eljenom

zavam
Slika 77. Komplet za penetrantsku kontrolu u sprcju Slika 78. Pukotine u zavaru utvrdcnc penctrantskom kontrolom
108 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA 109

Vidljivo je da su obje povcltne prethodno pripremljene bmsenjem. Kontrola na slid 76.B

izvedena je na identi~nom mjestu oa ko]em je kasnijc (!) provedena kontrola magnetskim 6. POGOVOR
pra~kom (slika 75.A ). Tom je kontrolom otkrivena jo~ jedna potpovrsinska pukotina.

5.3.6. Ostale nerazorne kontrole

Osim tih, oajcesce kori~tenih metoda nerazome kontrole zavarenog spoja, naves! 6emo
samo jos neke, koje cesce susrecemo:
• Vakuumska kontrola nepropusnosti zavarcnog spoja najceMe se koristi kod izrade veli-
kih (stojecih) spremnika za kapljevine. Nacelo je jednostavno: u zvonu izvedenom od prozimog
materijala (najcesce p leksi-staklo), koje se polaze tijesno na povrsinu zavara, prethodno prema-
zanog sapunicom, stvaranjem podtlaka izaziva se, u slucaju poroznosti zavara, bubrenje mjehu-
rica sapunice, ~to ukazuje na postojanje propusnosti.
• Kontrola zrakom i sapunicom cesto se koristi u ispitivanju niskotlacnih posuda. U posu-
du se up use zrak pod vrlo niskim tlakom {max. 0,5 bata). S vanjske strane, po zavarenim spoje- Svjedoci smo nekada neslucenih mogucnosti otkrivanja i analiza pogresaka u zavarenim
vima nanese se sapunica. Na mjestu propu~tanja pojave se mjeh\trici kao sto je prikazano na sli- spojevima. Razvoj opreme - od one kojom se stvara zavareni spoj. pa do opreme koja se koristi
ci 79. za kontrolu tih spojeva, uz uporabu kompjutorske tehnologije - otvara vrata te, donedavna
ne.zamislive, uporabe. Na monitorima gledarno izgled korijena zavarenog spoja cijevi debljine
"malog prsta", sofistictranom opremom izucavamo struktum u podrucju zavara, kontr:oltramo
ultrazvukom zavarene spojeve pod morem i sl. Napravljeni su ogromni koraci, veliki napredak
.... je ostvaren, aline zaboravimo daje ljudsko znanje, rna koliko ono bilo veliko i rna kollko se

. -~~
. ·.,.
.· ~·' (-~
.- .
-.
, ..,-
brzo razvijalo, jo~ uvijek krhko i lako se dogada da i najveci strucnjaci svojih zanata zastanu
pred dvojbama i pitanjima: zasto, kako, kol iko ? Kada je rijec o pogreskama u zavarenim spoje-
, '· '
vima, uzrocima njihova nastajanja i nacinima kako ih otkloniti - ta su pitanja redovita.

-- ./.. .> :. r~·).

Cilj i namjera autora ovog pritucnikaje da strucnjacima u proizvodnji, koji se bave zavari-
vanjem iii kontrolom zavarenih spojeva, budu dostupni osnovni i najnuiniji podaci o po-
\ - J greskama koje se mogu pojaviti u podrucju zavarenog spoja. Pretezito se radio tehnolo§kim po-
) ... . ,'
.: greskama, koje se dogadaju u pripremi. tijekom iii neposredno nakon zavarivaoja, a koje neri-
..,. : I
jetko dovode do skupih zastoja u proizvodnji . Tu su i podaci o najnovijoj klasifikaciji po-
gre~aka, te mjerilima njibove dopustivosti - prihvatljivosti, prema vazecim europskim norma-
Stika 79. lspitivanje zavarenih spojeva oa nepropusnost zrakom niskog tlakn i sapunicom. Na slici je vidlj ivo
mjesto propu"§tanja rna. DrZimo to znacajnim za praksu, posebno u Hrvatskoj, gdje je strucna literatura iz ovog po-
drucja vrlo skrornna i tesko dostupna.
Za one koji se pocinju baviti zavarivanjem, cilj namje da bez puno lutanja, najednom mje-
• Hidrostatska kontrola (ispitivanje) se, prema navodima mnogih vrijedecih propisa, izvo-
stu mogu steci nuino znanje o pogreskama, tehnoloSkim iii oekim drugim uzrocima njihova na-
di uakon zavr§etka zavarivanja posuda pod tlakom i cjevovoda. Svodi se na punjenje posude
stajanja, nacina njihova otkrivanja, te sto dalje? Da li pogre~ku otkloniti i kako, iii je ostaviti ... ?
tekucinom, najl!e§ce vodom j stvaranje pretlaka ( obicno I ,2 - I ,5 radnog tlaka), nakon cega sli-
Bez obzira radi li se o zavarivacima, studentima iii, pak, inzenjerima kojima zavarivanje postaje
jedi detaljni vizualni pregled svih zavarenih spojeva na posudi.
radna svakodnevnica, smatramo dace im ova knjiga biti od pomoci.
• Kontrola istjecanjem halogenih plinova (danas ih je zamijenio helij), slozenije je ispiti-
vauje, ali vrlo ul!inkovito za provjeru posuda s vi~im zahtjevima za nepropusnost. Halogerti pli-
novi, zbog vrlo male molel..:ule, znatno lakse prodiru ktoz nehomogenosti od vode. Kontrola Au tori
istjecanja provodi se po~ebnim alatom ("njuskalo") spojenim s ionizacijskom komorom. Ovoje
ispitivanje obvezno za provjem nepropusnosti zavarenih spojeva u rash ladnoj tehnici, na
plinskim postrojenjima. te za posude i cjevovode u nukleamoj energetici,
110 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA 111

7. LITERATURA PRILOZI

SMJERNICE ZA UPORABU TEHNICKE ENCIKLOPEDIJE

LEKSIKOGRAFSKOG ZAVODA "MIROSLAV KRLEZA"- ZAGREB

[I I B. E. PATON, Tehnologija elektri~eskoi svarki metallov i splavov plavleniem, Masinostroe-

nie, Moskva
[2] F. BLUME, Grundlagen der Schweisstechnik VEB, Berlin
[3] R. KfLLING, H. HANTSCH, Beitrag zur Frage der Bindefehleremptindlichkeit beim Metai-
·Aktivgasschweissen mit Fiilldrahtelektroden, Schw. u Schneid. 12/93.
[4] "'**Non-destructive Testing, Weld. Yourn. 6/86.
[5] M. i iVCrC, Pogreske u zavarenim spojevima izvedenim taljenjem, HDTZ, 1986.
C itatcljima, korisnicima ovog prirucnika, korisno ce posluziti pojedina podm~ja iz Tehni~ke
[6} I. JURAGA, M. ZIVCIC, M. GRACIN, Reparatumo zavarivanje, Zagreb, 1994. enciklopedije Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleza''. Zagreb. a narotito:
[7] K. LJUBIC, Kriterij - sto je to i kako ga ustanoviti, Ref. savjet.: Kvaliteta u zavarivanju, god.
(rimskim brojem ozoa~en je broj sveska, a arapskim brojem - straoice)
HDTZ
181 K. LJUBIC, Kriteriji kvalitete zavarenih spojeva, Ref. savjet.: Zavar. na mon taz. rad., god. - akceleratori nukleamih ~estica I. 39. - 46.
HDTZ - akustika J. 56. - 69.
[9] K. LJUBIC, Defektoskopija, Teh. enciklop. HLZ, svezak 3., god. - bio lo~ki ~tit II. 37. - 40.
- celik Ill. 43.-115.
II OJ R.C. McMASTER, Non Destructive Testing Handbook. Ronald Press, New York, 1963.
- defektoskopija Ill. 183. - 195.
[II] J. u. H. KRAUT KRAMER, Ultrasonic Testing of Materials Springer Verlag, Berlin, 1983.
- detekcija nukleamog zra~enja Ill. 240. - 248.
Ll2] *"'"' Metals Handbook. ASM Handbook Com., 1976. - dozimetrija ionizirajucib zra~enja 111. 387. - 392.
113} E.A.W. MOLLER, Materialpriifung nach Magnetpulver-Verfahren, VEB-Verlag, Leipzig - elektricna mjerenja Il l. 600. - 672.
t 14) E. HANK£. Priifung Metalischer Werkstoffe. VEB-Yerlag, Berlin - fotogratija V. 532. - 582.
[15] R. HALMSHAW, Non-destructive Testing, E. Arnold, London, 1987. - fluorescencija VU. 570. i XL 428.
t 16] E.A.W. MOLLER, Handbuch der Zerstomngsfreie Materialpriifung, Springer Verlag, Miin- - gama-defektoskopija XJ. 428.
chen -gamazra~enje IX. 537.iXI. 413.
[17} J.D. HARRISON, The Basis for a proposed Acceptance Standard for Weld Defects, part I ., 2., - Geiger-Miillerov broja~ Ill. 241. i XI I. 166.
3., IIWillS Doc. Y-480 & YF62-72. - kapilarnost VI. 658. i VIII. 80.
11 8] ... Parameters caracterising Defects in Welds.lJW!US Doc. 369 - kontrola IX. 7 11. i XII. 307.
[19] EURONORME. EN 26520 / ISO 6520 /, EN 25817 I ISO 5817 I - kseroradiografija V. 580.
- magnetizam V. 52. - 54. i 125.
[201 JSO-NORME, ISO 2553 - 1.984, ISO 4063-92, ISO 6947
- metalografija VIII. 430.
(2 11 CASOPJSL, Zavarivanje, Materials Evaluation, Defektoskopija (ruski)
- mjerenje X. 559.
122 1 R. KILLING, Schweisstechnische Massnahmen zur Wermeidung von Heissrissen, Jahrbucb - radioizotopi XI. 415.
93., DVS - rendgenska tehnika XI. 540.
[2J I D. SHFF.RlJAN, Metalurgija zavarivanja - ultrazvuk X III. 337.
12111 ,.,.... 11. tehnicke dokumentacije Fakulleta strojarstva i brodogradnje. Zagreb - za~titaod zra~enja 11.37.i iX. 558.
1 2~ I. ••• l1 tchni ~ ke dokumentacije Zavada TPK, Zagreb - zavarivanje XIII. 583.- 594.
11 2 POGRE~KE U ZAVARENIM SPOJEVIMA POPIS OBJAVWENIH NOAMI EN IZ POORUCJA ZAVARIVANJA 11 3

EN440 Dodami materijali - ~i~ane clcktrodc i metal zavara pri zavarivanju u za.~titnoj aunoslcri
POPIS OBJAVLJENIH NOAMI EN IZ PODRUCJA plinova nelegiranih i sitno7m:llih telika - razvrstavanje
ZAVARIVANJA EN499 D<Xlatni matcrijalj - oblotcne elektrode za zavarivanje nelegiranih i simozmatih celiko
EN 559 Gurnena crijeva .£a zavarivanjc, rezanjc i srodne postupke
EN 560 Prikljucci za crijcva za aparatc i urcdajc za zavarivanjc. rezanje i srodnc postupkc
EN 561 Oprema za phnsko zavanvanJe - brze spojmce s nepovramtm venulnna za zavanvanJC.
rczanje i srodnc postupkc
EN 562 Manometri za zavorivanjc, rezanje i sredne postupke
EN 585 Oprcma za plinsko zavarivanje - regula tori tlaka za boce do 200 barn
EN 719 Nadzor zavarivanja. zadaci i odgovomost
EN 729-1 Zahtjevi za kvalitetu zavarivanJa. Zavarivanje taljenjem metal nih materijala - smjemic.:
za odabir i primjcnu
EN 729-2 Zahtjevi za kvalitetu zavarivanja. Zavarivanje taljenjem metalnib materijala - sveo-
buhvatni zahtjevi
EN 729-3 Zahtjevi za kvalitctu zavarivanja. Zavarivanje taljenjem metal nih matcrijala - standard-
ni zahtjevi
EN 729-4 Zahtievi za kvalitetu zavarivanja. Zavarivanje taljenjem metalnih materljala - osnovnl
Tu rn a~cnje oznaka:
zah~evi
- EN = usVOJene non11c
EN 730 Uredaji za z~tvnrivanje, rezanje i srodne postupke - Sigurnosni uredaji za plinove zn
- prEN ~ tiskanc kao prcdnormc, otckujujavnu raspravu i konatno usvajanje (postupak tntie. u pruvilu, oko 6
mjeseci}. rezanje - opec odredbc
EN 73 1 Ru~ni plamcnici za usisani zrak - zahtjcvi i ispitivanjc
EN 756 Zi~ane elektrode i kombinacija tica-praSak za EPP-zavarivanje nelegiranih i si!Jl07.rnu-
EN 287-1 lspitivanjc zavariva~a za zavarivanje teli~nih metala taljenjem
tih eelika
EN 287-2 Lspitivanje zavarivaea za zavarivanjc alumin ija i legura aluminija taljenjem
KJasifikacija ob lo~enih elektroda za REL 7.avari vanjo visokocvrstih celika
EN 757
prEN 287-3 lspitivanje zavarivaea za zavarivanje bakm i leguru bakra taljenjem Dodatni materijuli - punjene ticc za lavarivanje simozmatih <!elika sa i bcz ~:nSti tnog
EN 758
prEN 287-4 lspitivanje zavarivata za zavarivanje nikla i lcgura nikla taljenjem
plina
prEN 287-4 lspitivanje zavarivaea za zavarivanje titana i legum titana taljenjem EN759 Tehni(!ki uvjeti isporuke za dodatne matcrij;lle za zavanvanje ~elika - Vrste pr1117.\ltda,
EN 288- 1 Zahtjevi i odobrenjc postupka zavarivanja za metalne materijale opca pravila za ava- mjere i ozna~avanje
rivanje taljcnjcm EN760 Dodatni materijali - pra~ak za EPP zavanvanje
EN 288-2 Zahtjevi i odobravanje postupka zavarivanja za metalne materijale - spccilikaciJa po- EN 874 Strojevi za plinsko reZJnje - Konstrukcije, opti zahtievi
stupkn za cleklrolueno zavarivanJe EN876 Zavarcni spojevt na metalnim matcrijalima - Vla~no ispitivanje zavarenog spota tulw-
P.N 288-3 Zahtievi i odobravanje postupka zavarivanja za metalne materijale - isp1tlvanjc po- njem
stupka za elektroluCno zavarivanje felika EN 895 lspitivaftie razaranjem zavarenog spoja mctala - Vlatno ispitivanje
EN 288-4 Zahtjevi i odobravanjc posrupka zavanvanja za metalne matcrijale- aspitivanJe rostup- EN9 10 lspitivanje razaranjem avarenog spoja mctala - lspiti vanje savijanjcm
ka za elcktrolueno zavarivanje aluminija i legura alummija EN961 Oprema za plinsko zavarivanjc i rezanJe - regulator tlaka do 200 bara
EN 288-5 Zahtievi i odobravanjc postupka zavarivanja za metalnc materijalc - priznavanjc EN970 Vizualna kontrola zavarcnih spojcva
pomocu primjene pri7natih dodataka za elel..-trolutno zavariV'clnje EN 1011-3 Prcporuke za elektrolueno zavarivanjc nchrdajuCih eelika
EN 288-6 Zahtjcvi i odobravanje postupka zavarivanja za metalne materijale - pri:Lnavanje na EN 1043-2 lspitivanje tvrdocc na zavarenim spojcvimn
osnovi iskusrva prEN 1044 Lemljenje - dodatni materijali za tvrdo lemljcnje
p1I!N 2!18-7 Odobrdvanjc postupka zava rivanja za standardne postupke elektroluc!nog tavarivanja prEN 1045 Prasci za tvrdo l<lmljenje - podjcla i uvjcti isporukc
prUN 2R8-8 Odobravanje postupka zavarivanja provedbom ispitnog zavarivanja prije potetka prEN 11 57 Zavareni spojevi - radni polo2nji, dclinicijc kutc;wa
proizvodnjc (radionic!ka proba) EN 1256 Aparati za rlinsko zav:~rivanj c - Odrcdho t.il pri ev r~ct:IIJC ~·riJl'Va ml opremu za zavari-
pri!N 21'18·9 Atestacija postupaka zava ri vanja cjcvovoda ml radiJigtima vranje i rezanje
prhN 28~· 1 0 Upute za zavarivanjc olcktronskim snoporn prEN 1258 Mjerenje temperature prcdgrijavanja
pri'.N 28X-11 Upute za zavarivanjc lascrskirn snorom prEN 1289 lspiti vanje penrtrantima - dopustiw granicc. kTitcriji
pri!N 21'18- 12 Zahtjcvi i odobravonjc postupka elektroluc!nog zavarivanja (!clic!nog lijeva prEN 1290 Jspitivanjc rnagnetskim pruhom z.uvarcnih spojeva - postupak
pti:N 2XH- 1J Zahtjevi i odobravanje postupka elektroluc!nog zavarivanja aluminijskog lijeva i gnJeti- prEN1291 lspilivanje magnctskim pre~ hom oopustivc granice, kriterij
lm!kih lcgura EN 1320 Znvareni spojevi na mctulnim matcrijalima- lspitivanje lomorn
I'N 4JIJ Zu~ti t ni plinovi zn elcktroluc!no zavarivanje i rezanje EN 1321 lsritivanje z:JVarcni h spojcv;a raz;tranjcm Mikro i makro isritivanju
 POPIS OBJAVLJENIH NOAMI EN IZ PODRUCJA ZAVARIVANJA 11 5
114 POGRESKE U ZAVARENIM SPOJEVIMA

EN 25 183-2 Elektrootporno tockasto zavarivanje - Elektrodni adapteri - ucvrScenje cilindricnog di-

prEN 1418 Zuvarivaeki kadar- ispitivanje operatera za automatsko zavarivanje metal nih materijala
prEN 141 9 Elektronski i laserski zavareni spojcvi na celiku - Smjemice za gnape vrednovanja ne- jela
pravilnosti EN 25 184 Ravne eleklrode za tockasto zavarivanje
rrEN 23677 Lemovi zu meko i tvrdo lemJjenje - Oznal:avanje
prEN 1435 Nerazomo ispitivanje zavarenih spojeva - 1spitivanje prozrat\avanjem spojeva zavare-
prE,N 25 J 7?. Rucni plamcnici za zavarivanje, rezanje i grijanje
nih taJjenjem
prEN 25182 Materij"ali Z!l elektrode za dektrootporno zavnri~anje . .
prEN 1597-1 Dodatni materijali - ispitni posrupci - 1spitni uzorak za ispitivanje koji se za varuje na Zavareni spojevi C!elika - Smjernice za grupe ocJena nepravalnosta ..
ce1iku, nik1u i s1itinama nikla EN 25817
EN 26847 Oblozene elektrode za REL zavarivanje. Navarivanje uzorka metal a zavnra za kcmuske
prEN 1597-2 Dodatni materijali - ispitni postupci - Priprema ispitnog uzorka za ispitivanje zavara s
jednim i dva prolaza kod zavarivanja t\elika analize
EN 26848 Volframove elektrode za TIG i plazma zavarivanje i rezanje
prEN 1597-3 Dodatni materijali - ispitni postupci - lspitivanje prik1adnosti za zavarivanje kutnih Slikoviti prikaz uredaja za elektrootporno zavarivanje
spojeva EN 27286
EN 27287 Slikovna oznaka uredaja Zi!loplinsko rezanje
prEN 1598 Sigumosti za~tita zdravlja kod zavarivanja i srodnih posttepaka - Prozimi ~litovi i zaklo- lzolacijski tuljci i cetldce uredaja za elektrootporno zuvarivanje . .. .
ni za elektrolucno zuvarivanje TIN 27931
EN 27963 Zavarcni spojevi na celiku - Kalibracijsko tijelo br. 2 za ultrazvut\no aspatavanJe
prEN 1599 Dodatni materijali za zavarivanje- Oblozene elektrode za zuvarivanje t\elika postojanih Bradavice za clektrootpomo bradavicasto zavarivanje . . .
na povi~enim temperaturama EN 28167
EN 28206 Jspitivanje kod preuzimanja strojeva zu rezanje kisikom - tocnost 1 rad ne karal..-tenshke
prEN 1600 Dodatni materijali - Oblozene elektrodc za zavarivanje nehrdajucih i vatrootpomih l!t:1i- Elektrootpomo tockaslo znvarivanje - Dr"t.ac elektrode . , . .
ka 6N 284.30-l
EN 28430-2 Elektrootporno tockasto zavarivanje - Dnac clektroda za pncvrseavanJe morse konu-
prEN 1668 Dodatni materijali - Sipke i zicc za TIG zavaaivanje ne1egiranih i sitnozmatih ~elika
som ··
prEN 1711 1spitivanje zavarenih spojeva bez razaranja
EN 28430-3 EJektrootpomo tockasto ;zavarivanje- Driat\ elektrode za ucvrMenje cilindrit\nog daJe1a
prEN 1712 Ispitivanje zuva renih spojeva bez razaranja - Ultrazvucno ispitivanje, posluzivanje pri sabijanju . . . .
prEN 1713 1spitivanje zavarenih spojeva bez razaranja - Ultrazvu~no ispitivanje, karakteristike po- EN29090 Nepropusnost za plinove uredaja za plinsko zavanvarue 1 srodne tehmke
gre~aka u zavarenorn spoju Podjela kvaliteta rezanja kod plinskog rezanja
pr13N 29013
prEN 1714 lspitivanje zavarenih spojeva bez razaranja - Ultrazvu~no ispitivanje, postupak EN 29453 Meko 1emljenjc. Kemijski sastav i oblici isporuke . . . . .
prEN 12062 fspitivanje zavarenih spojcva bez razaranja - Opca pravila za mctalne materijale EN 29454-1. Tali Ia za meko lemljenje - razvrstavanje, oznacavanJe, pakaranJe, zahl;]eva
prEN 12517 lspitivanje zavarenih spojeva bez razaranja - Granice dopustivosti za ispitivanje EN 29455-1 Talila za meko lemljenje - ispitni postupci
prozracavanjem prEN 29455-2 Tekuea sredstva za meko lemljenje - ispitni postupak .
prEN 12534 Dodatni materijali - Zice i materijal zavara za zavarivanje visokotvrstih celika EN 29455-3 Tali1a za meko lcmljenje - odredivanje stupnja kiselosli. vizualne titracyske rnetodc
prEN 12535 Dodatni materijali - Punjene zice za MAG zavarivanje visokotvrslih celika EN 29455-5 Talila za meko lemljenje - ispitivanje bak'Terum zn:alom
prEN 12536 Dodatni materijali - Sipke za pli nsko zavarivanje nelegiranih celika i ~elika postojanih eN 29455-8 Talila za meko 1emljenje - odredivanje sadriaja cinkn
na povi~ene temperature EN 29455-11 Talila za meko lemljenje - odredivanje lopivosti ostataka talila
rrEN 12584 Podjelu i nazivlje pogresaka kod plinskog, plazma i laserskog rezanja, s tumal!enjima F!N 29455-14 Talila za meko lemljenje - odre(!ivanje prionjivosti ostataka tali Ia . .
prl~ N 12070 Dodatni materijali - Zice i Sipke za elektrolucno zavarivanje celika postojanih na 1~ 296()2 Ru~no elektrolucno zavarivanje, zavarivanje u za~lilnom plinu I plinsko zavanvanJt!
povi~enim temperaturama - Priprema zavarenih spojeva na celiku •
prEN 12071 Dodatni materijali - Punjene zice za MAG zavarivanje t\clika postojanih na povi§enim EN 33042 Elektrolu~no zavareni spojevi na al uminiju i njegovim legurama - smjemice ra ocjcnji-
tempemturama vanje pogresaka .. . ,.. .
prEN 12072 Dodatni materijali - lice i ~ipke za elektrolucno zavarivanje nchrdajucih i vatrootpomih UN 33920-J Opce tolcrancije za zavarene konstrukcaJe- mJere duzana •. kulova
telika UN 3j920-2 Opec Lolerancije za zavarene konstrukcije- oblik I poiOZliJ
prEN 12073 Dodatni materijal i - Punjene zice za clokt-rolucno zavarivanje sa i bez za~t itnog plina, p1'11N ISO 9692-2 EPP zavarivanje - priprema spojeva za eel ike
nehrdajucih i vatrootpomih (:eJika
I!N 13920 Opec tolerancijc za zavarcne konstrukcije, mjerc
eN20544 Dodatni materijali za REL zavarivanje - Mjere
P.N 20693 Sirovi oblici e1ektroda u obliku diskova za savno zavarivanje
PN 20tl65 T-zlijebovi u plot'ama za bradavi~asto zavarivanje
P.N 210!!9 Dosjedi elektroda za uredaje za tockaslo zavarivanje
EN 22401 Oblozene. elektrode - Odredivanje koeficijenta taljenja, iskori~tenja i korisnosti Na pomena: Usvajanje i objavljivanjc ~ je ubrzan1 proces, tako da ~a JC potrcbno stalno prutiti.
EN 22553 Zavareni i lemljeni spojevi. Simbolicko prikazivanje na crlezima Nom1e se ubjavljuju u sluzbenim glasilimu zemalja ~lamca EU-a (~EN/CENELEC').
BN 24063 Zavarivanje, tvrdo lemljenje, meko lemljenje - Pop is postupaka s rednim brojevima u Hrv:llskoj popisi pristiglih normi EN objuvljuju se u DZNM-glasrlu (Giasrlu Drzavnog
I•N 25 183-1 Eleklrootpomo to~kasto zavarivanje - Elektrodni adapteri i konusno UM~Cenje zavoda 7..<1 nomlil3ciju i rnjeriteljstvo), k<lj ll izlazi dvomjesecno.
 t()~ I6'1{ G-8 L1 ;Q INDUSTRIJSKA DEFEKTOSKOPIJA
Oprema za ispitivanje materijala

Hvv. c/1111s~ '<'VL ~rv+ . bE"iL n{tanr!ii'q Kranjceviceva 30

10 000 Zagreb, Hrvatska
tel: (01) 30 03 01
tel/fax: 33 60 24
Objavljivanje ove knjige poduprli su: J E-mail: idef@zg.tel.hr gslfbG ~ '7
p

p
AMI LONCARIC- Zagreb
DURO DAKOVIC - Slavonski Brod
p
DURO DAKOVIC- MONTAZA- Oberhausen
p ELEKTRODA ZAGREB -Zagreb
p ENING - Zagreb
p
IDEF- Zagreb
MONTING - Dusseldorf
p
PONDT - Zagreb
p STROJAR-COMMERCE - Zagreb
p
STROJOPROMET - Zagreb Elektromagnetnl uredaji, magnetna sredstva
TPK - Zavod za energetsku i procesnu opremu - Zagreb TIEDE - PEN - penetranti klase 4
UNIMEX - Zagreb
ZAGREB MONTAZA- Dusseldorf
ZAVODZAZAVAruVANffi
pr I TOPLINSKU TEHNOLOGIJU- Zagreb
pr
pr ZIT- ZAVOD ZA ZAVARIVANJE,
ISPITIVANffi I TEHNOLOGIJU - Zagreb l~rautl~ramer
pr Oprema I prlbor za ultrazvucna lspltlvanja,
pr mjeracl tvrdoce
HOCKING - defektoskopl
pr

pr Nakladnik zahvaljuje svima na potpori!

pr HDTZ - CASOPIS "ZAVARIVANJ E"

I prlbor za tamnu komoru Oprema I sredstva za metalografiJu

~ylor Hobs~n
Mjerenje hrapavosti, nlvellranje I centrlranje
IIYJ•a FUJI
lndustrljskl filmovl