LITURGIJA I CRKVENA ARHITEKTURA

JEZIK LITURGIJE
- najraniji jezik kršćanske zajednice aramejski (Isusov materinski jezik)
- nakon širenja iz Palestine zamjena grčkim jezikom (sv. Pavao)
- prelazak na latinsku liturgiju u vrijeme pape Damaza (366. – 384.)
- prijevod Biblije na latinski – Vulgata (sv. Jeronim)
- problemi korištenja latinskog u kasnijim vremenima (sv. Ćiril i Metod, Grgur Ninski)

RAZVOJ LITURGIJE DO 5. STOLJEĆA

- skromna saznanja
- prvim (judeo)kršćanima Hram i sinagoge mjesta okupljanja + uporaba židovskih svetih spisa (Proroci)
- agape = večera kršćanske ljubavi – zajedničko blagovanje
- pretpostavljena uporaba crkvenog transepta za odlaganje donesene hrane tijekom bogoslužja prije gozbe
- opsežan liturgijski postupak u ranim vremenima – vitalnost, spontanost i maštovitost
- poč. 3. st. održavanje liturgijskih službi svakog jutra
- izvjesna uporaba liturgijske glazbe (pisma Plinija Mlađeg caru Trajanu)
- nasljeđivanje liturgijskih pravila iz poganskih religija
- neradna nedjelja i post srijedom i petkom (židovstvo)
- askeza (kultovi Mitre, Atisa i Kibele)
- korijeni molitve u zazivima poganskih božanstava tijekom žrtvovanja
- postupno uvođenje čvršćih liturgijskih pravila
- jednostavno zahvaljivanje Bogu (Aristid, Justin)  promjena liturgije nakon proglašenja državnom
religijom (4. st.)
- no, raznolikost i u srednjem vijeku

POTREBA ZA ADEKVATNIM PROSTORIMA

- prostor za vjernike i prostor za kler s oltarnom menzom/euharistijskim stolom
- prilagođenost prostora lokalnoj zajednici  raznolikost arhitektonskih rješenja
- longitudinalna peterobrodna Lateranska bazilika u Rimu
- pojava cemeterijalnih crkava s ophodom u Rimu

CRKVENE SLUŽBE (kler i laici)

- crkveni vratari/ostijariji
- „posudba“ iz javne i privatne domene antičkoga društva (Petronije – Trimalhijonova gozba)
- potreba i prije same gradnje crkava
- kontrola onih koji ulaze i razdvajanje katekumena od krštenih vjernika
- povijesni izvori:
- Crkvena povijest (Euzebije iz Cezareje) – prepiska biskupa Kornelija i Fabija (nabrajanje
crkvenih službi u Rimu – spomen vratara kao janitora)
- Ispovijesti (sv. Augustin) – opomena vratara majci Moniki glede donošenja jela na grob
- epigrafski spomenici iz Rima, Triera, Bologne i Salone
- 377. Teodozijev zakonik (službenici s povlasticama – osobni imunitet)
- moguća pripadnost kleru u 4. st.
- ceremonijalno biskupovo pružanje ključa s oltara tijekom uvođenja u službu (rukopolaganje?)
- natpis Martina iz Bologne – clericus et ostiarius
- bez potrebe za pismenošću i mogućnosti napredovanja (Zapad možda iznimka)
- četiri sarkofaga iz Salone
- crkveni čitači/lektori/anagnostes (grč.)

1
 - uporaba čitača od vremena stvaranja literarnih spisa – javno čitanje – profesionalni čitači ili sami
autori – 15% pismenih u Rimskome Carstvu (Harris)
- javno čitanje i tumačenje pročitanog na ranokršćanskim obredima (židovstvo)
- pojava na prijelazu iz 2. u 3. st. (ranije pismeni vjernici kao čitači?)
- povijesni izvori:
- prvi spomen kod Tertulijana (De praescriptione haereticorum)
- Euzebije – oduzimanje i spaljivanje knjiga tijekom progona
- 231 (uglavnom) nadgrobni natpis
- četiri natpisa iz Hrvatske (Poreč i Salona)
- ceremonijalno biskupovo pružanje knjige tijekom uvođenja u službu (bez rukopolaganja)
- dječaci-lektori (lectores infantula) – korištenje ne-mutiranih glasova za određene dijelove ili priprema
za buduću odraslu lektorsku službu?
- Stefanov natpis iz Lyona (551.) – lektorska škola
- pojava prvih kršćanskih tekstova polovicom 1. st. (no, ne i prekid usmene predaje)
- javno čitanje iz rukopisa ili usmena predaja na temelju memoriranog teksta?
- usmena predaja usmjerena k izazivanju emocija
- scriptura continua (bez razmaka i interpunkcija)

ULOGA ŽENA U RANOJ CRKVI

- nepouzdana saznanja – potencijalna značajna uloga u životu ranokršćanske zajednice
- freska iz Priscilinih katakombi (žena kao vršiteljica agape)
- ulomci iz Poslanica (Timoteju, Galaćanima i Rimljanima) apostola Pavla – negacija, ali i isticanje prava i zasluga

- pismo pape Gelazija I. (ogorčenost praksom sudjelovanja žena u liturgiji u 5. st.)

- nadgrobni natpisi s navođenjem službi žena u Crkvi
- dva natpisa iz Dalmacije:
- sarkofag iz Salone (425.) – prezbiterica Flavija Vitelija
- natpis iz Duklje – đakonisa Auzonija

ROBOVLASNIŠTVO I RANA CRKVA

- razvoj kršćanstva u okviru Rimskog Carstva – robovlasnički sustav
- bez uključenosti robova u tradicionalni panteistički život Rima  istočnjački misterijski kultovi
- spis Didache – upute o postupanju kršćana prema robovima
- početno kršćanstvo bez tendencije rušenja postojećeg društvenog sustava
- brončane robovske ogrlice (kristogram kao ukras)
- ogrlica roba arhiđakona Feliksa sa Sardinije (4. ili 5. st.)
- pismo Plinija Mlađeg caru Trajanu – spomen djelatnosti robinja u Crkvi

ADELPHOPOIESIS
- kršćanska ceremonija bratimljenja – spiritualno prijateljstvo (9. – 15. st.)
- sličnost bizantskoj ceremoniji vjenčanja (molitva za blagoslov po uzoru na drugu svetu braću – Sergije i Baho,
Kuzma i Damjan)
- John Boswell – blagoslov veze između dvije istospolne osobe (homoseksualnost)