Professional Documents
Culture Documents
Veljković 60 Proizvodnja I Prerada Uljarica Herceg Novi, Jun 2019 PDF
Veljković 60 Proizvodnja I Prerada Uljarica Herceg Novi, Jun 2019 PDF
,!r .::
a
I
,!rpra
I
i
t/ I
)
€a
Y- "
--{ r.--=i_{
b
.: d*{*.
Z\rnik radova a- ? rl
e.
'.&:"
-r st
rti6n;i in f Oir
k *,*+
60. JUBILARNO SAVETOVAI{JE
6O'h JUBILEE CONFERENCE
PROIZYODi\JAI PRERADA
ULJARICA
sa medunarodnirn udeSdem
PRODIJCTIONAND
PROCESSING OF OILSEEDS
with international participation
ZBORNIK RADOVA
PROCEEDINGS
unnorvadKl oDBoR
r"[3lr*,r""?]]r'r* M.iklii, Dr voiin Dukii,
Doc. dr fanko RoSanii, Dr vradimir Paren-
zoran Nikolovski, dipl. inz., Gordan
Mr Zvonimir ,ro"ilr", ,gu i"-nie, Trzin' dipl' inZ''
ta, dipl. inZ., Nada-GtUie, aipf
inZ'' Milan Sevo' dipf inZ'' DraSan
Vladimir Sarac, diPl' ini'
UREDNIK
EDITOR
Savet tehnologa
TEHNI.KI UREDNICI
TECHNICAL EDITORS
Doc' dr Ranko Romani6
Dr Ivana Londarevid
ADRESA IZDAVAEA
PUBLISHER'S ADDRESS
- NOVI sAD
DOO,,TNDUSTRTJSKO BrLJE"',
21000'Novi Sad, Vojvode MiSiia
l' Srbija "1 ''
Tel/fax.+381 2l iitiizl,+381 21 6624311'+381 21 6612135
e-mail: offi ce@indbilje'co'rs
Su.tvrPL
PRINT
IZVOD
ABSTRACT
Tlre paper deals u,itlt the use of sorghurn (Sorgltwn hicolor') as a raw ntaterial for
the biodiesel productiott. First. abrieldescription ofthe ori-eirr, botany and cultivation
of sot-ehurn is given. Afierrvards. ihe processes olbiodiesel production fi'onr sotghunt
oil and byproducts of the glain sorghunr ethanol production rvere arralyzed. An
overview of the reaction conditions ol the alcolrolysis reactiorr and the alkyl esters
yield achieved r-tnder optirnal reaction condltions are giver-r. The airn of the paper r,vas
to shorv that sorghum can be a suitable f-eeclstock 1br biodiesel production. Further
research is needed to define the orelali production pt'ocess that u,ill provide the
product satisfying the biodiesel standald EN 1-+l ll.
Key lvords: alcoholysis, biodiesel. tanr rciJ alkr I esters. sorghunt
351
UVOD
Sirak je poreklom izAfrike, i prvi zapisi o njemu potidu iz 8000. godine pre nove
ere. Njegovo znadajnije kori5denje u poljoprivredije otpodelo u periodu od 4000. do
3000. godine pre nove ere. Gajenje se kasnije Sirilo i to najpre ka Indiji i Kini, azatim
ka Bliskom Istoku, Sredozemlju i Americi. Danas je sirak Siroko rasprostranjena
kultura koja se gaji na svim kontinentima.
Sirak imajako dobro razvijen korenov sistem koji moZe da dostigne od 3 m dubine
(Smith i Frederiksen, 2000). Zbogtoga, sirak moZe usvajati vodu i hranljive materije
eflkasnije od mnogih drugih biljaka. Stabljika ima duZinu od 1,0 do 5,5 m, glatka je,
tvrda i dvorovima podeljena na intemodije. Listovi su Sirine 5-10 cm i duZine do I
m. Stabljika i listovi su prekriveni tankim slojem voska koji ima ulogu u za5titi od
isu5ivanja i smanjuju potro5nje vode u procesu transpiracije, dime se postiZe velika
eflkasnost iskori56enja vode (Kumar,2016). Metlica je duga 10-60 cm i sastoji se
od klasiia, koji su rasporedeni dvopamo. Zrna (semena) sirka mogu biti razliditog
oblika, velidine, boje i tvrdoie, a masa 1000 zma se kreie izmedu 30 i 80 g (Chiremba
i sar.,2012). Zma sirka bogata su skrobom, ali ne sadrZe gluten. Generalno, zrna sirka
sadrZe 70-80% ugljenih hidrata, 7-15% proteina, 2-5%olipida, l-3Yovlakna, t 1-2yo
3sB
pepela (Ciampitti i Prasad, 2016). SadrZaj ulja u zrnu sirka zavisi od genetskih i
ekoloSkih faktora. Osir.r.r toga, on je razlidit u frakcijama dobijenirn vlaZninr i sur inr
mljevenjem zmaa generalno, naive6i sadrZaj ulja imaju klice semena (Sinch isar..
2003). Triacilgliceroli (TAG) su najzastupljenija klasa lipida u uliu sen.ienu sirka
i njihova kolidina iznosi 90% od ukupnih lipada. Dominantna nrasna kiselrna je
linolna, iza koje slede oleinska i palmitinska kiselina. SardrZaj stearinske i linoler-rske
kiseline u TAG semena sirkaje oko l% (Zhang i Harnaker 2005).
Iako je sirak biljka tropskog porekla, dobro je adaptiran za gajenje u urnereninr
klimatskim zonama. Generalno, sirak je terrnofilna biljka i sporo raste na
temperatlrrama ispod 20'C (Srinivas Rao isar..2015). Za klijanje i nicanje semena
potrebna rninimalna temperatura je 8-10"C, a optimalna 30-35"C, dok je za rast i
razvoj nrinilna ten.)peratura oko 25oC, a optimalna 21-30'C. Z,a razlikt'r od toplote,
voda je manje znadajan faktor za gajenje sirka. On noZe podneti dugotrajnu
zemljiSnu i vazdn5nu suSu, ito je posledica morfoloSkih karakteristika biljke: razvijen
korenov sistenr. nrali indeks lisne povriine. prekrivenost listova voskorn i regulisanje
transpiracije. Neophodna kolidina padavina za postizanje visokih prinosa biomase
iznosi u proseku 600-700 mm/lnr. dok se zadovoljavajuci prinos moZe ostvariti i pli
padavinama od 400-500 mm/mr (Vasilakoglou i sar.,20l1). Sirak se uspeSno ga.ii
na rrarginahrim zemljiStirna slabijeg kvaliteta zahvaljujr.rci elikasnorn kolenovorn
sistemu ko-iirn Lrsvaja i manje dostupne hranive rnateriie. Osim toga. sirak efikasnije
iskori5dava irranljive materije od kukuruza, Sto se narodito odnosi na azot (Sikora i
Berenj i. 201 l).
ZaodrZivuproizvodnju sirka preporuduje se gajenje u plodoredinra"jer ovaj naiin
proizvodnje doprinosi povedanju prinosa gajenih kultura. poboljiar!u hemiiskih.
fizidkih i biolo5kih osobina zemljiSta i smanjuje verovatno6u pojave Stetodina. bolesti
ikorova. U plodoredu sirak moZe biti glavni ili drugi usev. Posle sirka. preporLrcuje
se gajenje litarica, a kao kultura koja prethodi sirku - raZ. Generalno. pri izboru
energetskih kultura za plodored preporucuje se kombinaci-ia C. (raZ, iederna repa) i
Cr biljaka (npr. kukuruz, sirak).
360
Tabela l. Pregled postupaka sinteze biodizela iz ulja sirka
trii
Table l. A revierv the biodiesel synthesis processes from sorghunl
€ d -1
6
u :C,(\
';{'--'
;_; ,tt
'; "" ,r
:,/,:.j
E; ,€.+
j tl :- d cl
a
! ,a
b u 3
rl & r4
LI)
: (l ? o.d = 4a
;;?-; *N:
P
,t, d t-) ,: 'lrr r.r -.6 .o
;daJ t?i 51 .)
.ri 3:i J - 'r. q' ai!
.-, al
_ri .; "; cl or, 'n ,-l f: If *'J r m .l
q 4 !.1 ir ,t\ I
dd
-r' !
u'at tryi
ul!
rt ai L-l ,}.JY !1 o rr 'a
"q
13.-# ;
,:}. ,)d rJ - -l 1/
al rri d:*".
{r
.) fr7 ':
'?.,'-.1
r{)
1i
Iu C,
t
ir a
r.i
d) d u:1 rl
'aa
E* m
() ,., :E,-'
.) v:
$
fi ,'a
N l,i
-'Z l'. ':' 'l F,;
LJr.- 'f, -,
q! G
f4 ,:J A
iA * =')
f)
l]
fll
'/. l\
d'
., ."*,:
,*.
,j
'i,.t
tIt
)-:
-
; I n
*-;
'- f-i {i
rl
i
:a.) r; z :1)
-aLri r'l
(-l -!
*.1
/.< U]
t) r;
a ul
-l1,a 6 s1
AO U
ri! u 7
-r< v, 7!
,-:'L !-..1
!l*,j
fi ""r
n) a d
r,l.t)i-, ., .; ,r, E
t'- rl !il
N]
::tuF1i3 r'l:: cl
i.i 'Ll : i, :ou;i: fi
.I
1i L '.? .'7
.:
fra)
NP
n ;. e1 =.(
4i li bjr btr ] Eir
fr a
a
d
Yn)
:-l
,l]
,-+
d 'C;
l ,l'
l
.. Jn !€-
'a !
.ii lL)
t:
HH
[- n" [r i l-. D rn
-d
i1
lLrl
tu
i,)
t'il441 1=l
i:l
a) d 6
,:, *a :4 a, it) lN
l-)
' d1 .2, .-l "d .: : iFr
.i.
-n l) '?;,h3;. l'r,l
{' 4)
tb
??a :!-Ul;' t.;,
4) L-l
t) iJi f) lJ ,-N
O t'l
361
Kumar i Kant, QAruD su ispitivali uticaj kolidine NaOH i KOH kao katalizatora i
molskog odnosa etanol:ulje na prinos estara u etanolizi ulja sirka. Pove6anje kolidine
NaOH od 0,5%o do 1,UYo (prema masi ulja) imalo je pozitivan uticaj na prinos etara,
ali pri kolidini NaOH od 1,5%6 prinos etil estara je opao zbog troSenja katalizaralora
u reakciji saponifikacije TAG. Povedanjem molskog odnosa od 3:1 do 5:1 pove6an je
i prinos etil estara, Sto je posledica pomeranja ravnoteZe reakcije prema formiranju
estara. Medutim, dalje poveianje kolidine etanola (molski odnos etanol:ulje 6:1)
imalo je za posledicu smanjenje prinosa estara zbog ve6e rastvorljivosti glicerola i
oteZene separacije faza.Ye(a rastvorljivost reaktanata iteLe razdvajanje etilestarske
od glicerolne faze su razlozi blagog smanjenja prinosa etil estara na vi5oj temperaturi
reakcije, zbag tega se preporuduje temperatura od 30 'C (Kumar i sar., 2013).
Identidan uticaj kolidine katalizatora i molskog odnosa etanol:ulje zabeleLen je i
u sludaju etanolize ulja sirka katalizovane cink etoksidom (Kumar i Kant, 2014a).
Poveianjem kolidine katalizatora do lYo (prema masi ulja) i molskog odnosa
etanol:ulje do 18:1 prinos etil estara se pove6ava, dok dalje povedanje oba reakciona
uslova ima negativan uticaj na prinos estara.
U sintezi biodizela primenjivan je in situ postupak alkoholize mekinja i DDGS
u prisustvu NaOCH, kao katalizatora (Wyatt i sar., 2018). Reakcije alkoholize
je izvodena na temperaturama 25 i 40'C i pri razliditim molskim odnosima
metanol:ulje:katalizator. U cilju nesmetane sinteze metil estara, vlaZnost uljnih
sirovina je pre konverzije smanjena do 2%o. Ovim postupkom je ostvaren znatno vedi
prinos metil estara iz mekinja sirka (98,3%) u odnosu na prinos iz DDGS (32,20 ).
Nizak prinos estara iz DDGS je pripisan mogudoj brzoj apsorpciji vlage u DDGS, Sto
ukazuje na potrebu daljih istraZivanja u cilju poboljSanja procesa dobijanja biodizela.
Bududa istraZivanja primene sirka kao sirovine za dobiianie biodizela trebalo bi
da budu usmerena ka optimizaciji uslova izvodjenja reakcije alkoholize, primeni
prirodnih i otpadnih materijala kao katalizatora, modelovanje kinetike reakcije i
s i m ul acij a procesa i r azv o1 kontunual nih postupaka.
Kako bi se bioduzel nabazi sirka mogao uspe5no koristiti kao alternativno gorivo
dizelu fosilnog porekla, njegove fizidko-hemijske karakteristike mora.iu biti u okviru
deflnisanih standarda kvaliteta biodizela. S obzirom da su istraZivanja karakteristika
biodizela malobrojna, odigledno je da su neophodna potpunija istraZivanja. Ispitane
karakteristike biodizela uglavnom su u okviru standarda kvaliteta biodizela EN
14214. Potencijalni problem predstavlja sadrZaj estara u biodizelu, koji ie u nekim
sludajevima ispod propisane vrednosti (Kumar i Kant, 2013;2014b) o demu treba
voditi raduna kod optimizacije proizvodnog procesa. Pored toga, neophodna su i
istr aLiv anj a performansi, em i sij e i karakteri sti ka sagorevanj a bi odizela.
ZAKL.IUiAK
U radu su prikazani rezultati istraZivanja sinteze biodizela iz vlla sirka i
nusproizvoda iz procesa dobijanja etanola iz sirka. Zbog rnale vrednosti kiselinskog
Jo-
il broja uljne sirovine. najdei6e je primenjivan postupak homogene. bazno katalizovane
sinteze alkil estara masnil.l kiselina. Vrsta alkohola (metanol ili etanol) ima
skoro
su koriS6eni
neznatan uticaj na prinos atkil estara. Kao katalizatori reakcije najdeS6e
NaOH i KOH, pri demu bol.je katalitiike osobine u etanolizi ulja sirka irna NaOH u
odnoslr na KOH. Na prinos alkiI estara Lrtidu molski odnos alkohol:ulje. temperatura
.:
reakcije i koliiina katalizatora. U cil-iu razvoja procesa dobijanja biodizela iz sirka
l
kao siiovine, koji bi zadovoljio zahteve standarda kvaliteta biodizela. neophodna su
dalja istrazivanja koja bi obuhvatila optimizaciju reakcionih uslova. modelovanje
kinetite reakcije alkoholize. simulaciju procesa, kao i istraZivanja performansi i
karakteristika sagorevanj a biodizela.
Zahvalnica
Ratl je c{eo istraiit,anja nu projektu 15001, koii finctttsira l,Iinislarstvtt pt'osyele'
III
ncnrke itelutoloikog run'oju Reptrblike Srbije, a clelom i prclektu 0-ll-18 Ogrttnka
.S-1r\U tt l{iiu.
LITERATURA
l. Chiremba. C., Taylor J.R.N., Roonel' L.W., Beta. T. (2012). Phenolic acid content of
sorghutn and maize cultivars varling itl harduess. Food Chem.. l3'1: 8l-88.
2. Ciampitti, LA.. prasad P.V.V. (20 16). Flistorical syntl.resis - analysis of changes in
grain nitrogen clynamics in sorghtttn. Front. Plant Sci.7: Article 27-5.
364