KLASICIZAM

 Klasicizmom nazivamo razdoblje između 1730. i 1820. i sva postignuća ljudskog duha
nastala su u to vrijeme
o Pretklasicizam (1730.-1770.)
– razdoblje koje počinje na vrhuncu baroka
-novi stil rokoko: obraća se izravno srcu, a ne umu; polifonija zamijenjena
homofonijom; melodija uravnotežena, bogato ukrašena i pjevna; harmonija
jednostavnija; načelo simetričnosti; čembalo-središnje glazbalo
-orkestar skromniji
-u dinamici postupni prijelazi-crescendo i decrescendo
-skladatelji težili jasnoći, dopadljivosti i izražajnosti glazbenog govora
-galantni stil: glazba djeluje elegantno, lagano i graciozno (F. Couperin, D.
Scarlatti, J.-P. Rameau)
-Couperin- Couperinov rondo- glavna tema-refren ili rondeau i obično se
sastoji od 8 taktova->pojavljuje se najmanje 3 puta u osnovnom tonalitetu;
sporedna tema-coupleti
-druga generacija rokokoa- osjećajni stil: naglašena nježnost
Predstavnici: J. H. Bach, C. P. E. Bach, B. Galuppi
-Mannheimska škola- skupina glazbenika okupljena na dvoru Carla Theodora
u Mannheimu, Bavarska; osnivači: Stamitz i Richter
U skladbama izostavljen basso continuo, odbačen polifoni slog u korist
homofonog, u simfoniju se uvodi plesni stavak->četverostavačno djelo,
postupni dinamički prijelazi, jasno isticanje druge teme
-razvoj simfonije u Hrvatskoj: Luka i Antun Sorkočević, Amando Ivančić
o Klasicizam (1770.-1820.)
-kontrasti u temama, bitematičnost, gubi se motoričnost, improvizacija,
homofon slog, melodija: pjevna, simetrična i lako pamtljiva, crescendo i
decrescendo, harmonija jednostavna: 3 tonalitne funkcije: tonika,
subdominanta i dominanta
 Sonatni stavak-sastoji se od ekspozicije, provedbe i reprize
-izgrađen na dvjema kontrastnim temama
-u ekspoziciji skladatelji iznose teme različitog tipa, nakon teme
pojavljuje se most, na kraju prvog dijela pojavljuje se codetta (repić) tj.
mali zaključak prve cjeline
-provedba -teme se moduliraju u različite tonalitete
-repriza-ponavlja se ekspozicija na kraju koje dolazi zaključak: coda
 Rondo-instrumentalni oblik 18. st., često ponavljanje glavne teme (najmanje 3 puta)
-rondo s jednom temom R C1 R C2 R C3…R + coda
-rondo s dvije teme A B A B A + coda
-rondo s tri teme A B A C A + coda
-sonatni rondo A B A C A B A + coda
-najčešće namijenjen za glasovir
 Tema s varijacijama -glazbeni oblik u kojem na osnovi teme skladatelj piše
neodređeni broj varijacija, tema melodijski zanimljiva, karakteristična, upečatljiva,
jednostavna, harmonijski jesna i logična, dvodijelna ili trodijelna pjesma
 Trodijelna složena pjesma-sastoji se od 3 dijela (ABA), svaki dio može se sastojati od
dva ili tri dijela
 Simfonija-orkestralna vrsta koja se razvila iz talijanskog tipa uvertire
-pretklasicistička simfonija-tri stavka-brzi, polagani, brzi
-klasicistička simfonija-četiri stavka-brzi, polagani, umjereni, brzi
 Solistički sonet-vrsta glazbenog dijela koje izvodi solist uz pratnju orkestra
-solistička kadenca-dio je koji izvodi solist sam prije kraja stavka, solist
pokazuje svoje improvizatorske sposobnosti i virtuoznost
-triler-melodijski ukras koji se sastoji od brze, ravnomjerne i nekoliko
puta ponovljene izmjene osnovnog tona i njegove gornje sekunde
-dvostruka ekspozicija
-solistička glazbala su glasovir, violina i violončelo
 Klasicistička sonata-višestavačna instrumentalna glazbena vrsta namijenjena
komornom ili solističkom izvođenju, 3 stavka: brzi-polagani-brzi, za glasovir
 Komorne glazbene vrste-glasovirski trio: glasovir, violina, violončelo
-gudački trio: violina, violončelo, viola
-gudački kvartet: 1. i 2. violina, viola, violončelo
-glasovirski kvartet: gudački trio + glasovir
-glasovirski kvartet: gudački kvartet + glasovir
-puhački kvintet: flauta, oboa, klarinet, rog, fagot
-serenada i divertimenta-skladbe su ležernijeg sadržaja i većeg neodređenog
broja stavaka
 Opera seria-povijesne ili mitološke teme, 3 čina, pretjerivanje u svim njezinim
elementima
 Intermezzo-kratka izvedba između činova opere seria, teme iz svakodnevnog života,
izvodi se ispred zastora, napisan za komorni sastav, 2 dijela
 Opera buffa-komična opera, sadržajno vedra, formalno slobodnija od opere seria,
recitativi su brzi i živi, 2 čina, nastaje spajanjem 2 intermezza, G. B. Pergolesi-Služavka
gospodarica
 Opera comique-sastoji se od glazbenih brojeva povezanih govorenim dijalozima,
Francuska, A. E. M. Gretry
 Christoph Willibald Gluck-vraća operu seria opernoj tradiciji->odbacuje virtuoznost,
nelogičnost i suvišnost, postavlja težište na dramsku radnju, koristi recitativo
accompagnato, veća važnost zbora i orkestra, dodaje uvertiru
 Opera u drugoj polovici 18. st.- Mozart: Čarobna frula, Otmica i saraja-glazba
dominira nad tekstom
 Kantata-slična baroknoj, koncertno izvođenje, duhovne i svjetovne, veliki izvođački
sastav
 Oratorij-narodni jezik (oratorio volgare), započinje trodijelnom uvertirom, ima da
capo arije, Haydn: Godišnja doba, Bajamonti: Prijenos sv. Dujma
 Misa-requiem-izgubile liturgijsku funkciju i postale vokalno-instrumentalna djela za
koncertnu izvedbu
-requiem-oblik mise za mrtve bez vedrijih stavaka Glorie i Credo, no sa
stavcima Requiem aeternam, Kyrie, Dies irea, Domine Jesu, Sanctus
 Najvažniji skladatelji klasicizma
o Joseph Haydn-Austrija 1732.-1809., piše skladbe za bogataše, piše simfonije,
gudačke kvartete, sonate
o Amadeus Mozart-Salzburg 1756.-1791., u posljednjoj godini života piše
Čarobnu frulu i misu Requiem, piše simfonije, koncerte, sonate, serenade
o Ludwig Van Beethoven