POVLIEST DUBROVNIKA, dotadasnjim kontaktima postigli vrlo malo razumijevanja. Na francusku vladu utjecali su interesi njezine velike luke Marscillesa, koja je Dubrov- niku zavidjela na trgovini, Francuska je takoder imala golem utjecaj na Portu, zabvaljujuci godinama uporne diplomatske djelatnosti, pa éak i vo- ne suradnje. Cinjenica da je potkraj stoljeca kontakt s Francuskom znadio i opasnost zaraze liberalnim i potencjjalno revolucionarnim idejama, pred- stavljt 6e jos veei problem za dubrovacki patricia. Pogetkom osamnaestog stoljeca dvi francuske trgovaéke kuée su pod utjecajem i uz pomoé francuske viade otvorile urede u Dubrovnik. No tek je u Sedmogodisnjem ratu (1756.—1763.), koji je suprotstavio Britance i Francuze, Dubrovacka Republika potela vise pozornosti obraéati na svoje odnose s Parizom. Rat je neutralnom Dubrovniku donio veliku trgovat- ku dobit, Ali donio je i nepozenu prisutnost prvog francuskog konzula ii agenta, a to je 1767. bio André-Alexandre Le Maire. Dubrovnik je mnogo vie volio suradivatis konzulima stranih sila koji su bili rodeni Dubrovéa- ni, abog razloga koje je Le Maire tada i pokazao. Doslo je do niza sporova, uglavnom vezanih za njegov diplomatski polozaj i protokolarni tretman koji mu se morao iskazivati. Za Dubrovnik je osnovni problem bio taj sto jeu tradicionalno diplomatsko ponasanje morao uklopti prisutnost moéne sile koja se bavi politicki nevaznom drzavom. No ni francuska vlada nije bila mnogo jasnija o tome kakvu ée politiku prihvatiti. S jedne strane, Ze- Ijela je iznimno poveCati svoj utjecaj i trgovacke veze s Dubrovnikom. $ druge, smetao joj je privilegirani polotaj koji je Dubrovnik imao u posio- vima s Osmanskim Carstvom, posebice s vladarima u Sjevernoj Africi. Le Maire nije nimalo volio Dubrovéane — koje je smatrao “profinjenim, luka- ‘vim, sumnjiéavim [i] opreznim prema svemu &to im mode stetiti ili donjjeti korist” dok su oni kovali urotu uz pomoé posebnog izaslanika 1 Parizu, franjevea Frana Sorkoéevi¢-Bobaljevita, da se Le Maire opozove, sto im je na kraju i uspjelo 1764 Le Maireov odlazak je bio vrsta dubrovacke diplomatske pobjede; ali korist je bila kratka, jer njegov nasljednik, Frangois-Auguste Le Prévost, nije bio mnogo boli. Zapoéela je dugotrajna svada oko toga na koji natin Le Prév6sta primiti kao diplomatskog predstavnika. Treba li ga (kako je on zahtijevao) primiti knez i tako ga priznati kao predstavnika velike stra- ne sile, ili ga treba primiti Malo vijece (na éemu je ustrajao Dubrovnik), te ga na taj natin jednostavno priznati kao stranog konzula s pripadajuéim privilegijama. Ovaj put dubrovacki postupei i pokusaji opoziva nepokornog veleposlanika nisu uspjli. Pariz mu je pruzio punu potporv, izmedu ost log poslavsi u grusku luku i dva francuska vojna broda, a zatim je kneza prekorio francuski general. Dogovoren je kompromis. Ipak, Dubrovuik se i dalje opirao najopasnijem francuskom zahtjevu, ato je razotkrivalo pozadi- ‘nu napetosti ~naime, radilo se o prijediogu da se svi stranci u Dubrovni- © Aavjttay ate. 97, 356Godine zalaza: Politichi, gospodarsk i hulturni Zivot ‘ku mogu staviti pod zatitu francuskoga kralja, Iza onoga Sto je izgledalo kao pretjerana privrenost formi, dubrovaéka je viada po svaku eijenu bila odluéna braniti se protiv toga da neka strana sila intervenira u njezinim ‘unutarnjim poslovima. Shvaéala je da to moze samo zavrsiti gubitkom samostalnost. Le Prévast je umro 1771., a naslijedio ga je najutjecajniji francuski kon- ul u Dubrovaékoj Republici, René-Charles Bruere, seigneur des Rivaux. Bruére je bio jos vise neprijateljski raspoloten prema Dubrovniku nego sto su bili njegovi prethodnici. Dapaée, éini se da je prema aristokrat- skoj Republici u koju je dosao osjeéao tako veliki prezir, da je mozda bio pristasa francuskih revolucionara davno prije Revolueije. Prema Bruérea Dubrovnik je bio “opskurna rupéaga kojom upravljaju odbojni, umisle- nj aristokrati”, a “Dubrovéani [gaje] nesavladivu odbojnost prema svim strancima”* Bruére je, uz potporu trgovaca iz Marseillesa i u skladus in- stinktima svojih prethodnika, smatrao trgovinu na Levanta situaciom uw ‘kojoj dobitak Dubrovnika predstavija gubitak za Francusku. U skladu s time predlagao je da Francuska trazi opoziv fermana koje je tijekom go- dina Porta sastavijala u korist Dubrovnik, Ali francuska je vlada, vjero- jjatno mudro, smatrala to nerealnim. Dvosmjerna trgovina izmedu Fran- ‘cuske i Dubrovnika postajala je éak sve vaznija sama po sebi. Rezultat tog pristupa bio je novi trgovagki sporazum potpisan 1776, izmedu Fran- cuske i Dubrovacke Republike, kojim su dogovoreni uvjeti prema kojima 66 Francuzi voditi svoje poslove, a odreden je i poloéaj Bruérea kao chargé affaires (otpravnika poslova) kojemu vjerodajnice daje francuski kralj.” Francuska je uvijek bila u poziciji da se moze nasilniéki odnositi prema Dubrovniku, a nesigurnost koja je okrudivala status prve trojice predstav- nika francuskog podrijetla poticala je tu tendeneiju. Ali Francuska je harem bila dugotrajni saveznik dubrovackog zastitnika, Osmanskog Carstva, Ni su postojale vjerske napetosti izmedu Francuske i Dubrovatke Republike. Odnosi s Rusijom pokazali su se u potpuno drukéijem svjetlu, Dok su se Rusi dréali na pristojnoj udalienosti, Dubrovnik je na njih gledao s to- plinom. Primjerice, rani panslavizam u radovima Mavra Orbinija, Alek- sandra Komuloviéa i Ivana Gunduliéa, potaknuo je Dubrovéane da se éak ponose ruskim polititkim uspjesima. Stoga je Dubrovnik izrazio ushiée- nje kad su dvojica njegovih sinova uéla u sluzbu Petra Velikog. Na sl @an su se naéin Dubrovéani odusevili kad je car pobijedio svojeg starog neprijatelja Svedskog kralja Karla XII. kod Poltave 1709., te su mu po- slali éestitke. Petar je bio, kako su ushieno govorili, “najveéa slava na- Sega roda”, Ali situacija je postala delikatnija kad se Karlo sklonio kod ‘Turaka i uspjeno ih nagovorio da krenu u rat protiv Rusije. Sreéom za A, de Voinoviteh, La Monarchie francaise dans UAdriatique: Histoire des relations de la Franee avec la République de Reguoe (Pariz, 1918), st 202-3, 211 1 Portie,Poeet Dubroonita do 1808, I, ste. 238, 248.50, 267-73, 357