Download as pdf
Download as pdf
You are on page 1of 2
POVIJEST DUBROVNIKA 1 opet, Dubrovnik isprva nije sudjelovao u tim pregovorima. Ali ovaj ut je mogao poslati Luku Kiriku, svajeg mudrog stalnog dragomana pri Porti, de bude Curski prevoditeljengleskom veleposlaniku Sir Robertu Sut- tonu, koji je sa svojim nizozemskim kolegom bio posrednik izmedu dyiju strana, Uoga koju je imao Kiriko uskoro je postala i vide od uloge pukog dragomana. Na sedmo zasjedanje Kiriko je pozvan kao ravnopravni su- dionik da zastupa Dubrovaéku Republiku. Uspio je pridobiti Austrijance { posrednike da prihvate osmanske i dubrovaéke zahtjeve. Venecija je jos jednom bila diplomatski izolirana i morala je pristati da se vrati status quo ante kad se radi 0 dubrovaékim vezama sa Carstvom, ukljuéujuéi vraéanje Kleka i Sutorine Porti Nove prijetnje umjesto starih Usprios privremenom neuspjehu, Venecija je mogla biti zadovoljna. Mic rom u Potareveu (1718,) dobila je mnogo ad onoga to je trazila u prethod- nom stojeéu. Time je osigurala teritorijalne posjede na obali istotnog Ja- dana; njezin entrepét Split ponovno je bio uspjeéan suparnik Dubrovnik; 4 preko drugih Iuka pod upravom Venecije, kao Sto su bile Herceg-Novi i ‘Makarska, i8ao je veGi dio trgovine solu s turskim zaledem, koja je nekoé bile enosan dubrovatki monopol. Ipak, kako je odmicalo osamnaesto sto- Jjeée, postalo je jasno da su veliki dani Serenissime definitivno prosk.. L istotno Sredozemlje prodirale su Britanija, Francuska, a zatim i Rusija. 1 iako je tradicionalno nepriateljstvo s Osmanskim Carstvom popustilo, Ve- ‘necija se suotila s novim izazovom preporodene Austrije odluéne da posta- ne gospodarska sila, prije svega pomo¢u razvoja svojih luka, Trata i Rijeke, Cini se da je zbog tih pritisaka Venecija posta{a jos osjetlivija kad se radilo o Dubrovnik. Prodti su dani kad se Venecija mogla nadati da ée pokoritistarog neprijatelja. Ali ogoréenje, izraslo ir, sve veée nemoéi, do- velo je do neugodnih izgreda. Primjerice, dva gusarska broda iz Tripolija 1751. ugrabila su brod koji je plovio iz Herceg-Novog, a zatim su se pred mletackim gaiijama sklonili u dubrovatkoj luci. Odanj Porti i oprezni zbog vlastitih interesa u Sjevernoj Africi, Dubrovéani su odbili izruéiti krivee Mletatke galije otvorile su vatru na gusarske brodove, koji su odgovorili istom mjerom, a pomog)i su int i dubrovacki topovi. Tek iduée godine je na ppoticaj Osmanskog Carstva postignuta nagodba prema kojoj su Dubrovéa- «8.CoseDubrovatka granica i pore Klck (resiekjodnog problema is ciplomatske iis”, Medunarodn: nnpoti diptomactie Dubrovathe Repubtte.Zbotnck ipl ‘natal afadenife agra, 1998) st, 208-1. Cosiev Slanak intentaje parvat enka ‘lea a osnovizadivjujuteg povesog detekteekog prstape. Selon plod apora fe

You might also like