POVIJEST DUBROVNIKA
1 opet, Dubrovnik isprva nije sudjelovao u tim pregovorima. Ali ovaj
ut je mogao poslati Luku Kiriku, svajeg mudrog stalnog dragomana pri
Porti, de bude Curski prevoditeljengleskom veleposlaniku Sir Robertu Sut-
tonu, koji je sa svojim nizozemskim kolegom bio posrednik izmedu dyiju
strana, Uoga koju je imao Kiriko uskoro je postala i vide od uloge pukog
dragomana. Na sedmo zasjedanje Kiriko je pozvan kao ravnopravni su-
dionik da zastupa Dubrovaéku Republiku. Uspio je pridobiti Austrijance
{ posrednike da prihvate osmanske i dubrovaéke zahtjeve. Venecija je jos
jednom bila diplomatski izolirana i morala je pristati da se vrati status
quo ante kad se radi 0 dubrovaékim vezama sa Carstvom, ukljuéujuéi
vraéanje Kleka i Sutorine Porti
Nove prijetnje umjesto starih
Usprios privremenom neuspjehu, Venecija je mogla biti zadovoljna. Mic
rom u Potareveu (1718,) dobila je mnogo ad onoga to je trazila u prethod-
nom stojeéu. Time je osigurala teritorijalne posjede na obali istotnog Ja-
dana; njezin entrepét Split ponovno je bio uspjeéan suparnik Dubrovnik;
4 preko drugih Iuka pod upravom Venecije, kao Sto su bile Herceg-Novi i
‘Makarska, i8ao je veGi dio trgovine solu s turskim zaledem, koja je nekoé
bile enosan dubrovatki monopol. Ipak, kako je odmicalo osamnaesto sto-
Jjeée, postalo je jasno da su veliki dani Serenissime definitivno prosk.. L
istotno Sredozemlje prodirale su Britanija, Francuska, a zatim i Rusija. 1
iako je tradicionalno nepriateljstvo s Osmanskim Carstvom popustilo, Ve-
‘necija se suotila s novim izazovom preporodene Austrije odluéne da posta-
ne gospodarska sila, prije svega pomo¢u razvoja svojih luka, Trata i Rijeke,
Cini se da je zbog tih pritisaka Venecija posta{a jos osjetlivija kad se
radilo o Dubrovnik. Prodti su dani kad se Venecija mogla nadati da ée
pokoritistarog neprijatelja. Ali ogoréenje, izraslo ir, sve veée nemoéi, do-
velo je do neugodnih izgreda. Primjerice, dva gusarska broda iz Tripolija
1751. ugrabila su brod koji je plovio iz Herceg-Novog, a zatim su se pred
mletackim gaiijama sklonili u dubrovatkoj luci. Odanj Porti i oprezni zbog
vlastitih interesa u Sjevernoj Africi, Dubrovéani su odbili izruéiti krivee
Mletatke galije otvorile su vatru na gusarske brodove, koji su odgovorili
istom mjerom, a pomog)i su int i dubrovacki topovi. Tek iduée godine je na
ppoticaj Osmanskog Carstva postignuta nagodba prema kojoj su Dubrovéa-
«8.CoseDubrovatka granica i pore Klck (resiekjodnog problema is ciplomatske
iis”, Medunarodn: nnpoti diptomactie Dubrovathe Repubtte.Zbotnck ipl
‘natal afadenife agra, 1998) st, 208-1. Cosiev Slanak intentaje parvat enka
‘lea a osnovizadivjujuteg povesog detekteekog prstape. Selon plod apora fe