Umjetnička galerija BiH (UGBiH)

Umjetnička galerija BiH je najstarija bosanskohercegovačka institucija koja se bavi zaštitom i

promocijom kulture i likovne umjetnosti[1], osnovana je 11. oktobra 1946. godine odlukom
Vlade Narodne Republike BiH. Galerija se nalazi u Sarajevu na adresi Zelenih beretki br. 8.

Primarni zadatak i obaveza UGBiH je da prikuplja i otkupljuje djela naših i stranih likovnih
umjetnika, te da izlaganjem tih djela i organiziranjem izložbi utiče na razvoj umjetnosti i da
se javnost upoznaje o likovnoj umjetnosti. Galerija je po osnivanju preuzela kolekciju
Galerije slika Državnog muzeja (Zemaljski muzej BiH) koju je činilo više od šesto djela,
uglavnom slika i crteža. Na vijest o osnivanju Umjetničke galerije, slikar i grafičar Branko
Šotra skupio je u Beogradu 83 djela jugoslavenskih umjetnika i poklonio ih galeriji.

Tokom 65 godina postojanja i rada, putem otkupa, poklona, donacija i zaostavština, fundus
Umjetničke galerije BiH narastao je na gotovo 6.000 umjetničkih djela što je čini
jedinstvenom institucijom na prostoru Bosne i Hercegovine. Bogati fundus galerije podijeljen
je u nekoliko kolekcija: bosanskohercegovačka umjetnost, Međunarodna kolekcija donacija,
kolekcija djela iz bivše Jugoslavije, Ikone, kolekcija švicarskog umjetnika Ferdinanda Hodlera,
Kolekcija fotografija i novih medija i Likovni arhiv „Nada“[2]. Među vrijednim likovnim
djelima nalaze se i slike velikana bosanskohercegovačke likovne umjetnosti, Mice Todorović,
Ismeta Mujezinovića, Voje Dimitrijevića, Bekira Misirlića, Romana Petrovića, Gabrijela
Jurkića, Behaudina Selmanovića i drugih.

U okviru Galerije nalazi se i restauratorsko-konzervatorska radionica (koja je opremljena

najsavremenijom opremom u BiH) i specijalizirana biblioteka koja sadrži oko 10.000
bibliotečkih jedinica iz oblasti historije umjetnosti, teorije umjetnosti, estetike, historije,
filozofije itd.

Tokom rata iz UGBiH, pod do danas nerazjašnjenim okolnostima, nestalo je 51 umjetničko

djelo.[

U ratnom periodu 1992-1995 Galerija nije prestajala sa svojom djelatnošću, organiziravši

samo u ovom periodu 42 izložbe. Najteži period za ovu instituciju nastupio je nakon
potpisivanja Dejtonskog sporazuma, jer novi ustroj kulture ne predviđa postojanje državnih
institucija pa je Umjetnička galerija BiH ostala bez osnivača i finansijera.

Objekat u kome se danas nalazi izgrađen je oko 1912. godine kao robna kuća Ješue i Mojce
Saloma. Pretpostavlja se da je djelo Josipa Vancaša. Po svojim odlikama spada u kasna djela
historicizma, a pored renesansno-klasicističkih oblika na njoj se prepoznaju i elementi
secesije.

Zgrada je nakon rata promijenila namjenu, a od 1953. godine u njoj je smještena Umjetnička
galerija BiH.

U vrijeme agresije i opsade Sarajeva zgrada je usljed granatiranja pretrpila teška oštećenja.
Po završetku rata, Umjetnička galerija BiH je zahvaljujući Vladi Švicarske Konfederacije i
vlastitim naporima uspjela pronaći donatore za gotovo kompletnu sanaciju svoga objekta.

Umjetnička galerija BiH, zbog nedostatka novčanih sredstava i podrške, zatvorila je svoja
vrata za javnost 11. septembra 2011. nakon 65. godina bogatog i neprekinutog djelovanja.

Imenovanjem Straje Krsmanovića na mjesto vršioca dužnosti direktora, Galerija je otvorena

u augustu 2012. godine i od tada radi redovno, ali njen pravni status i dalje ostaje neriješen.