ŠTA JE CIP PROGRAM?

Katalogizacija u publikaciji (CIP – Cataloguing in Publication) ) je program izrade

skraćenih kataloških zapisa za publikacije u pripremi za štampu/tisak. Program se
ostvaruje stalnom saradnjom izdavača/nakladnika i NUBBiH.
CIP program u Bosni i Hercegovini realizuje se od 1986. godine i predstavlja vrlo složen i
odgovoran zadatak čiji uspjeh zavisi od što bolje saradnje između izdavača/nakladnika i
NUBBiH. Ovaj program omogućava informisanje o novim izdanjima bosansko-
hercegovačkih izdavača/nakladnika i sistematično prati izdavačku produkciju u BiH.
Bibliotekama omogućava brži pristup informacijama o novim izdanjima što utiče na
proces nabavke i obrade u bibliotekama.
IZRADA CIP ZAPISA
CIP zapis izrađuje se na temelju podataka sadržanih u publikaciji pripremljenoj za
štampu/tisak. Za potrebe formalne i sadržajne obrade, kako bi se dobili što potpuniji i
tačniji bibliografski podaci, izdavač/nakladnik treba dostaviti:
1. konačan prijelom knjige pripremljene za štampu/tisak nakon posljednje korekture (bez
ispravki i podataka dopisanih rukom) sa jasno definisanom naslovnom stranom (3. strana u
knjizi) i potpunim impresumom u PDF formatu;
2. zahtjev izdavača/nakladnika na memorandumu sa pečatom i potpisom u kojem je
naveden jezik teksta i format publikacije;
3. dokaz o uplati CIP-a.

CIP se NE IZRAĐUJE za:

• publikacije koje su već otisnute
• serijske publikacije (časopisi, novine)
• posebne otiske (separate)
• brošure i sitni tisak (slikovnice s vrlo malo ili bez teksta, bojanke, testovi, radni zadaci i
listovi, telefonski imenici, adresari, katalozi izložbi opsega manjeg od 16 stranica,
publikacije za internu upotrebu)
• autokarte, neukoričene vodiče i planove
• audiovizualne materijale
• didaktičke materijale (kompleti, slagalice)
• grafičke mape.

1
Što je ISBN
ISBN je međunarodni sistem brojčanog označavanja publikacija sa svrhom jednokratne
identifikacije svih omeđenih publikacija. To je jedinstven i nezamjenjiv broj za samo
jedan naslov ili izdanje knjige (tj. omeđene publikacije), samo jedan svezak i samo jedno
neizmijenjeno izdanje istog izdavača.

Kako je sastavljen ISBN

ISBN je sastavljen od kratice ISBN i deset brojeva raspoređenih u četiri skupine
odvojene crticom ili razmakom:
skupina brojeva označava nacionalnu, geografsku, jezičku ili drugu odgovarajuću
skupinu,
skupina označava izdavača unutar prve skupine,
skupina brojeva je oznaka naslova,
skupina je kontrolni broj ISBN 9958-48-001-8
9958 - broj za Bosnu i Hercegovinu
48 - oznaka izdavača
001 - oznaka naslova
8 - kontrolni broj
Koje publikacije dobivaju ISBN
•  knjige,
•  brošure,
•  publikacije na različitim medijima,
•  didaktički kompleti (filmovi, video i folije),
•  knjige na kasetama,
•  kompjutorski programi,
•  elektronske publikacije (strojno čitljivi zapisi, CD-ROM),
•  mikrooblici,
•  publikacije na Brailleovom pismu,
•  geografske karte namijenjene tržištu,
•  grafičke mape sa naslovnom stranicom.
Koje publikacije ne dobivaju ISBN
•  serijske publikacije (novine i časopisi nose ISSN),
•  muzikalije (nose ISMN),
•  separati iz časopisa,
•  grafički materijali i grafičke mape bez naslovne strane i teksta,

2
•  reklamni materijali
•  prodajni katalozi,
•  katalozi knjiga,
•  umjetnički katalozi bez bibliografske vrijednosti,
•  proizvodni programi,
•  cjenovnici,
•  prospekti,
•  uputstva za upotrebu,
•  tehnička uputstva,
•  pozivi,
•  plakati,
•  zidne novine,
•  leci,
•  pozorišni i koncertni programi priredbi,
•  katalozi izložbi bez dužeg teksta (obično presavijeni na jednom listu),
•  nastavni programi i planovi rada za škole i druge obrazovne ustanove,
•  izvještaji i drugi materijali škola u obliku rukopisa/tiskopisa, radne bilježnice i listovi,
•  bojanke bez teksta, materijali za izrezivanje,
•  razglednice,
•  različiti džepni kalendari, rokovnici,
•  obrasci, formulari, upisni listovi,
•  muzičke kasete i CD-ovi
•  igračke
Publikacije sa dvostrukim obilježavanjem (ISBN i ISSN)
Neke publikacije imaju dva međunarodna sistema obilježavanja:
ISSN (International Standard Serial Number) za serijske publikacije i
ISBN (International Standard Book Number) za monografske publikacije.
Publikacije koje dobivaju oba sistema obilježavanja su:
posebna izdanja,
radovi,
djela naučnih i sličnih institucija.
Najčešće publikacije koje imaju dvostruko obilježavanje su izdanja akademija nauka i
nekih instituta. Te publikacije imaju serijski karakter, ali svaka se može posmatrati i kao
monografska publikacija jer ona ima svoj stvarni naslov, a često i autora.

3
Dvostrukim obilježavanjem monografskih serija omogućeno je njihovo praćenje i kao
serijskih i kao monografskih publikacija.
ISBN i elektronska građa
ISBN se dodjeljuje knjigama i drugim omeđenim publikacijama na različitim elektronskim
medijima (disketa, CD-ROM, mrežna knjige i programska podrška)

Ko dodjeljuje ISBN izdavačima?

ISBN dodjeljuje nacionalni centar za ISBN koji djeluje u okviru Međunarodne ISBN agencije
u Londonu. ISBN u Bosni i Hercegovini određuje Centar za ISBN BiH (e-mail: isbn-
bih@nub.ba)

Kako se izdavač uključuje u ISBN sistem

Svaki izdavač koji se želi uključiti u ISBN sistem treba:
popuniti upitnik,
priložiti izdavački plan i
rješenje o registraciji.
Na temelju toga izdavač ulazi u adresar izdavča i zauzima odgovarajuće mjesto u ISBN
sistemu. Podaci o izdavačima uključenim u ISBN sistem objavljuju se svake godine u
međunarodnom registru izdavača Publishers’ International ISBN Directory koji godišnje
izdaje Međunarodna agencija za ISBN u Londonu (International ISBN Agency).

Uputstvo za dodjelu ISBN-a

ISBN se dodjeljuje:
prvom izdanju knjige,
svakom sljedećem izdanju ukoliko ono donosi izmjenu teksta, izmjenu uveza, izmjenu
formata,
publikacijama u više svezaka (dobivaju jedan zajednički broj za cjelinu), a svaki svezak
nosi svoj ISBN i ISBN cjeline
ako publikacija izlazi kao rezultat suradnje dvaju ili više izdavača, svaki izdavač treba
navesti svoj ISBN, a prije svega ISBN navodi izdavač zadužen za distribuciju,
publikacijama koje su prijevod obavezno je navesti ISBN izvornog izdanja.

Gdje se štampa ISBN

Za štampane publikacije ISBN se mora pojaviti na više mjesta u publikaciji:
4
u CIP-u, na poleđini naslovnog lista,
na dnu naslovne strane,
na zadnjoj strani korica,
na zadnjoj strani omota i na zadnjoj strani zaštitne kutije ili omota.
Za elektronske publikacije ISBN broj se navodi:
na naljepnici diskete, CD-ROM-a,
na ambalaži,
na naslovnom zaslonu diskete, CD-ROM-a ili mrežne publikacije,
u uvodnim špicama (film, video).
Ispred brojeva mora obavezno stajati međunarodna kratica ISBN. Broj mora da bude
uočljiv za ljudsko oko.

Prednosti ISBN-a
ISBN prati proizvod od trenutka proizvodnje,
predstavlja suvremeno i značajno sredstvo racionalizacije,
pruža mogućnost lakše i bolje identifikacije publikacija.

ISBN služi kod:

uvoza-izvoza,
obrade narudžbi,
evidencije prednarudžbi,
fakturisanja,
službe skladištenja,
inventure,
međubibliotečke pozajmice,
 marketinga.

EAN prugasti kod za knjige

EAN (European Article Numbering – Evropsko označavanje proizvoda brojevima) EAN
kōd je kōd za međunarodni sistem oznažavanja proizvoda brojevima. Na osnovu
ugovora između Međunarodne ISBN agencije i Evropskog udruženja za brojčano
označavanje proizvoda (Association Europeenne numeration des articles) izdavači mogu

5
koristiti prugasti kōd. EAN prugasti kōd za knjige sastavljen je od oznake za knjigu kao
proizvod (978) i ISBN-a bez kontrolnog broja.
Npr: ISBN 9958-40-000-6 ISBN bez kontrolnog broja 9958-40-00
Dodaje se EAN kōd za knjige 978
978995840000 EAN sa kontrolnim brojem (izračunat po pravilima EAN)
978995840001
EAN prugasti kōd na knjizi je optički čitljiv prikaz njezinog ISBN-a. Pošto ISBN centar
dodijeli ISBN broj publikaciji, izdavač je dužan da ISBN broj dostavi štampariji koja će na
osnovu njega izraditi EAN kōd na zadnjem koričnom listu. Prelaskom optičkog čitača
preko EAN koda dobije se niz stručnih, naučnih, poslovnih podataka o knjizi.

6
Šta je ISSN?
ISSN (International Standard Serial Number = Međunarodni standardni broj za serijske
publikacije) je kratak, jedinstven, jasan i međunarodno prihvatljiv kôd, koji omogućava
identifikaciju svake serijske publikacije neovisno o jeziku ili zemlji u kojoj je publikacija
objavljena. Svaki ISSN je jedinstven identifikator za  građu koja je u nastavcima.
Međunarodni standardni brojevi su prikladni za većinu građe koja se nastavlja, bez
obzira da li su nastali u prošlosti, sadašnjosti ili skoroj budućnosti i na bilo kojem mediju
produkcije, te se dodjeljuju čitavoj populaciji serijskih publikacija i većini integrirajuće
građe.

ISSN mreža
ISSN mreža (osnovana 1971. godine, a do 1993. godine poznata kao ISDS (International
Serials Data System) je svjetski sistem za identifikaciju serijskih publikacija u okviru
univerzalne bibliografske kontrole. Mreža se sastoji od Međunarodnog centra,
Regionalnog centra i 88. Nacionalnih centara. Uspješno funkcionisanje ISSN sistema
(mreže) zavisi od jedinstvene primjene zajedničkih pravila i standarda za registrovanje
građe u nastavcima (građe koja se nastavlja) i za pripremanje ISSN zapisâ zbog
uključivanja u ISSN registar. U pravilima i standardima koji se razvijaju vodi se računa da
se osigura što je moguće veća kompatibilnost i harmonizacija sa međunarodnim
standardima, kao što su Međunarodni standardni bibliografski opis građe u nastavcima
(građe koja se nastavlja) (ISBD(CR)) i prakse drugih međunarodnih sistema, kao što su
Anglo-američka kataloška pravila (AACR2)

ISSN ONLINE - svjetska baza za serijske publikacije

ISSN Online predstavlja registar svih serijskih publikacija iz oko 180 zemalja svijeta. U
bazi se trenutno nalazi 1.500.000 zapisa naslova serijskih publikacija. Baza je preko web
adrese dostupna preko interneta, ali isključivo pretplatnicima ili Nacionalnim centrima koji
sa Međunarodnim ISSN centrom u Parizu imaju potpisan ugovor o saradnji. Svake
godine u ISSN Online bazu unosi se oko 40.000 novih naslova serijskih publikacija na
oko 150 različitih jezika. ISSN Online baza nudi niz različitih pristupa pri pretraživanju:
osnovni nivo (ISSN broj i naslov), ekspertni nivo, asistirano pretraživanje, indeksno
pretraživanje.
ROAD - Directory of Open Access scholarly Resources
ROAD - Directory of Open Access scholarly Resources (Direktorij naučnih serijskih
publikacija otvorenog pristupa) je projekt Međunarodnog ISSN Centra (ISSN
International Centre), razvijenog uz podršku UNESCO-vog Sektora za komunikacije i
informacije.
Glavna uloga ove baze podataka je besplatan pristup dijelu bibliografskih zapisa ISSN
Registra u koje se ubrajaju naučni časopisi, zbornici radova i zbornici radova sa naučnih
konferencija, akademski repozitoriji, te od 2014. monografske serije. U ROAD su

7
uključeni jedino zapisi naučnih publikacija (sa ISSN-om dodijeljenim od strane
Nacionalnog ISSN Centra ili Međunarodnog ISSN Centra) koje i same imaju besplatan
pristup svim svojim brojevima. Pomoću ove baze se svi svjetski online akademski izvori
sa otvorenim pristupom nalaze na jednom mjestu, također se dobija i informacija o
kvaliteti građe i naučnoj produkciji, kao što se i pokazuje novi način upotrebe ISSN-a
(prikupljanje informacija iz različitih izvora).
Nacionalni ISSN Centri svoj doprinos daju identifikacijom novih online izdanja kada se
ISSN dodjeljuje, te se u zapise dodaje poseban kod za serijske publikacije otvorenog
pristupa.

ISSN centar Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina je pristupila mreži ISSN-a u februaru 1998. godine i tada je, pri
Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine oformljen Nacionalni ISSN
centar BiH. U okviru međunarodnog sistema djelatnosti ISSN centra Bosne i
Hercegovine su:
1. selektivno registrovanje serijskih publikacija (print, online i CD-ROM);
2. dodjeljivanje ISSN-a i određivanje ključnog i skraćenog ključnog naslova
bosanskohercegovačkim serijskim publikacijama;
3. stvaranje i održavanje nacionalne baze podataka o serijskim publikacijama koje izlaze na
području BiH (osnova za izradu baze je obavezni primjerak);
4. kontakti sa izdavačima i pružanje pomoći uredništvima kod pokretanja i uređivanja
časopisa;
5. davanje uputstava o izradi bar kôda koji se zasniva na ISSN oznaci;
6. ažuriranje ISSN zapisa;
7. izrada i održavanje tri registra (ISSN-ova, skraćenica i bh. izdavača serijskih publikacija)
8. dodavanje naučnih open acess publikacija Bosne i Hercegovine u ROAD, direktorij
Međunarodne ISSN mreže
9. pružanje informacija o serijskim publikacijama svijeta uključenim u ISSN bazu.

Čemu se dodjeljuje ISSN broj

ISSN se dodjeljuje neomeđenoj građi, tj. svim serijskim publikacijama i integrirajućoj
građi, uređenoj u skladu s uputstvima, koja redovno izlazi pod istim, stalnim naslovom
koji se ujednačeno i dosljedno navodi na svim mjestima. Dodatni uslov za online građu je
objavljivanje cijelih tekstova i redovno ažuriranje sadržaja.
Serijska publikacija je neomeđena građa koja izlazi u uzastopnim zasebnim dijelovima,
obično s brojnim ili hronološkim oznakama, bez unaprijed utvrđena kraja izlaženja (npr.
časopisi, novine, magazini, elektronski časopisi, tekući direktoriji, glasnici, godišnjaci,
zbornici radova raznih društava, instituta, univerziteta, akademija i sl., ljetopisi, statistički
godišnjaci, kalendari, pregledi predavanja, izvještaji i monografske serije.)

8
Integrirajuća građa je kontinuirana građa koja se dopunjuje ili mijenja ažuriranjem koja se
uključuju u cjelinu i ne ostaju izdvojena. (npr. publikacije sa slobodnim listovima i url
adrese koje se ažuriraju).

Dodjela ISSN-a digitalnim reprodukcijama ugašenih štampanih publikacija

ISSN Nacionalni centari dodjeljuju ISSN digitanlnim reprodukcijama kada:
a. Trenutni izdavač posjeduje digitalnu reprodukciju ugašene štampane serijske
publikacije.
U ovom slučaju Nacionalni Centar zemlje iz koje je izdavač, dodjeljuje ISSN. Ovo pravilo
se koristi i kad:
1. Institucija poput biblioteke ili arhivskog providera (archives provider) daje na korištenje
digitalnu verziju, a drugi izdavač je posjeduje
2. Kada je digitalna verzija paralelno dana od strane trenutnog izdavača (vlasnika) i
biblioteke / arhivskog providera

b. Trenutni izdavač ne posjeduje digitalnu reprodukciju ugašene štampane serijske

publikacije.

1. Ako trenutni izdavač ne posjeduje publikaciju ili ako se ne može utvrditi ko je odgovoran
za nju, Nacionalni centar koji dodjeljuje ISSN, Centar u zemlji u kojoj se nalazi institucija je
odgovorn za digitalizaciju (npr. biblioteka / arhivski provider). U ovom slučaju se ne uzima u
obzir zemlja iz koje je izdavač štampane verzije.
2. Ako trenutni izdavač ne posjeduje publikaciju, te je ona dostupna u više institucija u
različitim zemljama, odgovorni Nacionalni Centar je onaj koji je dobio zahtjev (za dodjelu)
od izdavača iz svoje zemlje. Centri surađuju,te tako nema “duple” dodjele.

Kriteriji za dodjelu ISSN broja

Publikacije koje su nepostojane ili su od lokalnog značaja, ne dobijaju ISSN. 
Ispunjavanje samo jednog dijela kriterija nije dovoljno da se dobije ISSN. Kriteriji se
odnose na sve kategorije kontinuiranih integrirajućih izvora , bilo da su štampani ili
elektronski: baze podataka, web stranice, wikiji, print loose-leaf usluge, itd. Također, iako
se smatra da su i blogovi serije, ti isti kriteriji se primjenjuju i na njih.

Online građa dobija ISSN ako:

1. postoji urednički sadržaj (npr. izvor se u većini sastoji od pisanog tekstualnog sadržaja, te
se primjećuje urednička/novinarska obrada);

9
2. identificirana je urednička odgovornost (npr. izjava koja govori o izdavaču/ proizvođaču,
te je najmanje jedna zemlja iz koje je izdavač navedena u impressumu). Generalno, urednička
odgovornost se sastoji od više osoba, a ne od pojedinca
3. publikacija ima dosljedan naslov (npr. naslov je isti I kada se izvor ažurira) , te je na
istaknutom mjestu na izvoru;
4. URL je validan (npr. URL vodi do stvarnog izvora);
5. Izvor ima tematski povezan sadržaj, kao i svoje čitatelje.

Publikacije koje ne dobijaju ISSN:

1. lični izvori (lične web stranice, online dnevnici);
2. izvori koji se fokusiraju na firme, proizvode, institucije ili organizacije (marketinške i
promotivne web stranice, poslovne web stranice, web stranice sa informacijama o
proizvodima, web stranice institucija ili organizacija );
3. web stranice koje se sastoje samo od linkova;
4. nepostojani izvori (tj. izvori za koje se zna das u prolazni)
5. štampanim kopijama (print on demand) online publikacija (print on demand se ne smatra
zasebnom verzijom publikacije).
6. ako su reprodukcije ili reprinti isti kao i original (na istom mediju), ne dobijaju ISSN.
Napomene:
Ako je publikacija dio stranice, ona mora imati svoj poseban dio (odvojen je od ostalih
informacija i sadržaja stranice). ISSN se dodjeljuje publikaciji, a ne cijeloj stranici.
Jedan se ISSN dodjeljuje svim online verzijama sa istim naslovom : digitalizovanim iz
štampane verzije, onim koje su “rođene digitalne” (born digital), verzijama koje su u isto
vrijeme dostupne, a u različitim su kodiranim formatima (npr. PDF ili HTML), kao i
verzijama za mobilne aparate, e-čitačima itd.
Ako je materijal u mikroformi, koristi se ISSN dodijeljen štampanoj verziji.

Kriteriji za uključivanje u ROAD:

svi brojevi moraju biti dostupni (ne prihvataju se časopisi sa „pokretnim zidovima“
(„moving walls“ – u naučnom izdavaštvu, pokretni zid je vremensko razdoblje između
posljednjeg broja naučnog časopisa dostupnog u određenoj online bazi podataka i
nedavno objavljenog broja časopisa)
publikacija se sastoji većinom od istraživačkih radova
većina čitalaca su istraživači i studenti

10
NAVOĐENJE ISSN-a NA PUBLIKACIJAMA
ISSN oznaka se sastoji od kratice ISSN, koju slijede dva niza sa po četiri broja povezana
crticom, npr. ISSN 1512-5033. Prvih sedam cifara služi kao identifikacioni broj, dok je
osma cifra kontrolni broj, koji se izračunava posebnim algoritmom. Sistem koji se koristi
za izračunavanje kontrolnog broja ponekad ima vrijednost 10, u čijem slučaju, da bi se
izbjegao devetocifreni broj, koristi rimska znamenka X. Za razliku od ISBN-a, ISSN, sâm
po sebi, nema značenja i ne sadrži podatke o sadržaju i porijeklu publikacije, već je,
zajedno sa ključnim naslovom, podatak potreban za identifikaciju publikacije. Za svaku
serijsku publikaciju sa ISSN oznakom postoji odgovarajući ključni naslov, standardizirani
oblik naslova koji se uvodi u vrijeme registracije ISSN-a.
ISSN treba navoditi na istaknutu mjestu na svakom broju publikacije: 
štampane publikacije - u gornjem desnom uglu, ili zajedno s bar kodom u donjem lijevom
uglu korica elektronske publikacije - na naslovnici ili njezinom ekvivalentu
Napomena:
Elektronska verzija može biti urađena na dva načina:
Časopisu je posvećena potpuna web stranica ;
Časopis je dio stranice.
Ako je na stranici samo časopis, mora imati header na kojem je naznačen naslov koji se
grafički ističe. I taj header mora biti prisutan bez obzira da li gledate arhivu, najnoviji broj
publikacije ili impressum. 
Važno je da časopis ima i arhivu starijih brojeva (kada je u pitanju novi časopis, arhivi se
poslije dodaju stariji brojevi, a npr. na naslovnoj stranici se nalazi najnoviji broj).
Ako serijska publikacija nosi i ISSN i ISBN oznaku, što je slučaj sa monografskim
serijama, obje oznake se trebaju pojaviti zajedno, svaka sa svojim prefiskom (ISSN ili
ISBN). Kada publikacija sadrži naslove glavne zbirke i podzbirke, ISSN oznaka se treba
odštampati na publikaciji, a trebala bi se razlikovati ili dodavanjem ključnog ili skraćenog
ključnog naslova nakon relevantnog broja ili štampanjem iste što je moguće bliže
aktualnim naslovima.
Kada se publikacija objavljuje na različitim medijima za koje se dodjeljuju različiti ISSN-i,
na publikaciji se štampaju ISSN-ovi svih izdanja, svaki sa dodatnim podacima.
Primjer 1:
ISSN  1986-6135 (Print)
ISSN  1986-6135 (Online)
Primjer  2:
Online publikacija: ISSN 1986-6135
Print publikacija: ISSN 1986-6135

Kako dobiti ISSN?

Svaka serijska publikacija dobija ISSN pred početak izlaženja, ili bilo kad u trenutku
izlaženja, čak i kad je publikacija već prestala izlaziti. Bosanskohercegovački izdavači, ali
i drugi korisnici, (biblioteke, centralni katalozi, dokumentacioni centri, baze podataka,

11
pretplatničke agencije, poštanske službe) mogu dobiti ISSN broj u ISSN centru Bosne i
Hercegovine.
Za publikacije koje već izlaze (štampane publikacije i publikacije na CD-ROM-u, DVD-u
itd.) uz ispunjeni obrazac dostaviti prvi i posljednji broj publikacije, te pošaljite na
poštansku adresu ISSN centra Bosne i Hercegovine.
Za publikacije koje još ne izlaze (štampane publikacije i publikacije na CD-ROM-u, DVD-
u itd.) uz ispunjeni obrazac dostaviti radnu verziju naslovne stranice, impresuma i
sadržaja prvog broja, te poslati elektronskom poštom ili telefaksom.
Za online građu dovoljno je ispuniti obrazac (građa mora biti postavljena na stranice, tj.
publikacija mora imati najmanje pet članaka u jednom broju).
Za digitalne reprodukcije ugašenih štampanih publikacija dovoljno je ispuniti obrazac, te
na njega dodati:
Mjesto reprodukcije
Ko je odgovoran za reprodukciju
Datumi kada se publikacija reprodukovala
Datumi ili dosljedne oznake reproduciranih brojeva
Napomena: ako se obrazac šalje putem elektronske pošte, mora biti skeniran.
Preuzmi - Obrazac za dodjelu ISSN broja

Kada se ISSN mijenja?

Pošto je ISSN vezan isključivo za naslov publikacije, on se mora promijeniti onoliko puta
koliko je publikacija promijenila naslov. Promijenjeni naslov se obrađuje kao i nova
publikacija iako izlazi kao nastavak prethodne ili je sa prethodnom drugačije povezan.
Zbog toga se ne preporučuje često mijenjanje naslova.

ISSN i bar kôd

Na osnovu ISSN oznake izrađuje se i EAN (European Association of Article Numbering)
13 bar kôd. To je jedinstveni sistem označavanja proizvoda. Koristeći brojčani niz
štamparije izrađuju master filmove kako bi se kodovi mogli štampati na svakom primjerku
serijske publikacije. Bar kôd, poput dodijeljenog ISSN-a, vrijedi sve dok se ne promijeni
naslov publikacije. Agencija koja definira specifikacije za bar kôdove je GS1-Global
Standards One.
Bar kôd se sastoji od nekoliko elemenata:
977 je prefix za serijske publikacije (3 broja), sljedećih sedam brojeva pripadaju ISSN
broju (bez crtice između njih, i zadnjeg broja (7 brojeva)), sljedeća dva broja variraju
(izdavač može u njima da naznači cijenu publikacije ili jednostavno da stavi dvije nule),
te software „Modulo 10“ izračuna zadnji broj (tzv. check digit (1 broj)).

12
  

Prednosti upotrebe
ISSN omogućava ekonomičnu metodu komunikacije između dostavljača i izdavača što
olakšava distribuciju;
precizno navođenje serijskih publikacija;
ISSN se u automatizovanim sistemima koristi u svrhu pretraživanja, pohranjivanja i
slanja podataka

13
ŠTO JE ISMN?
ISMN (International Standard Music Number = Međunarodni standardni broj muzikalija)
predstavlja jedinstveni identifikacijski broj za štampane muzikalije. Pojam štampana/tiskana
muzikalija obuhvata partiture, dionice ili sastavne dijelove multimedijskog kompleta. ISMN se
ne dodjeljuje samostalno objavljenim zvučnim zapisima, videozapisima ili zapisima na
računalnom mediju.
KAKO JE SASTAVLJEN ISMN?
ISMN je sastavljen od oznake ISMN iza koje slijedi slovna oznaka M i devet brojeva
raspoređenih u tri skupine, međusobno odvojene crticom ili razmakom.
Npr.
Zbirka kompozicija za gitaru, Vjekoslava Andreea, u izdanju izadavača Vrijeme, Zenica,
ima slijedeći ISMN:
ISMN M-802150-00-3
Gdje je:
ISMN - akronim engleskog naziva International Standard Book Number 
M - slovna oznaka sistema ISMN
802150 - oznaka izdavača (Vrijeme, Zenica)
0 - kontrolni broj
KOJIM PUBLIKACIJAMA SE  DODJELJUJE  ISMN?
• partiture
• džepne partiture
• vokalne partiture
• skupovi dionica
• dionice koje se mogu kupiti pojedinačno
• zbirke pop i rok kompozicija
• drugi mediji koji čine sastavni dio cjeline (npr. zvučni zapisi sa štampanom muzikalijom)
• tekstovi pjesama koji se objavljuju s štampanim muzikalijama (ako se prodaju odvojeno)
• muzikalije u mikroobliku
• muzikalije na Brailleovu pismu
• elektronska izdanja muzikalija
KOJIM PUBLIKACIJAMA SE NE DODJELJUJE ISMN?
• knjige o muzici/glazbi (nose ISBN)
• tonski zapisi i videozapisi, uključujući i zapise na računarskom mediju
• serijske publikacije (nose ISSN)

COBISS (engl. Co-operative Online Bibliographic System & Services — Zadružni internetski

bibliografski sistem i usluge; izgovor kobis) organizacioni je model koji se koristi da

14
pridruži biblioteke u jedinstven bibliotečko-informacioni sistem sa uzajamnom katalogizacijom.
Ovaj sistem ima mnogo funkcija tzv. virtuelne biblioteke. Trenutno je u upotrebi
u Sloveniji (COBISS.SI), Bosni i
Hercegovini (COBISS.BH), Makedoniji (COBISS.MK), Srbiji (COBISS.SR) i Crnoj
Gori (COBISS.CG). Ovi informacioni sistemi su autonomni, ali dele platformu. Preko 350
biblioteka koristi COBISS za automatizaciju svog poslovanja. COBISS.Net je naziv mreže koja
povezuje COBISS kooperativne bibliografske sisteme različitih zemalja.
COBISS je razvijen od strane slovenačkog Instituta za informatiku (slov. Institut informacijskih
znanosti, IZUM) iz Maribora. Marta 2011. godine, rukovodstvo IZUM-a odlučilo je da se povuče
sa položaja. Kao razlog naveli su prezriv stav (slovenačkog) Ministarstva za visoko obrazovanje,
nauku i tehnologiju (koji je vodio Gregor Golobič) ka IZUM-u.

15