Rase, mitovi i porijeklo: Bosna do 1180.

Nacionalne su povijesti prokletstvo Balkana, tu nema nacionalno homogene pokrajine, a kamoli

države. Kroz historiju se smjenjivalo dosta mnoštvo izmišljenih teorija o rasno-etničkom porijeklu.

 Najezde Slavena u VI i VII stoljeću stabilizirale su jezični identitet, ali su uočljive rasne
raznolikosti. Zbog hiljadugodišnje povijesti, jezičke i kulturne, narodi Bosne se mogu smatrati
Slavenima, i to je zajedničko polazište za istraživanje historije Bosne.
 Ali treba naglasiti da nema apsolutnog polazišta za izučavanje historije, potrebno je znati
ponešto i o stanovništvu prije Slavena.
 Bili su to Iliri, skupina plemena koja su naseljavala prostore ex Jugoslavije i Albanije i
govorili su indoevropskim jezikom koji je najsličniji današnjem albanskom
 To se da primjetiti u današnjim toponimima, Dalmacija dolazi od imena plemena Delmata, a
na albanskom delme znači ovca, što ima logike jer su bili poznati kao stočari
 Na sjeveroistoku Bosne je živjelo miješano ilirsko-keltsko pleme Skordisci
 9. godine po Kristu, ilirska plemena su upokorena Rimu
 Dvije velike rimske provincije obuhvataju današnju Bosnu, Dalmacija i Panonija
 Kršćanstvo već u prvom stoljeću prodire u rimske provincije
 U Bosni je pronađeno 9 bazilika
 U 4. stoljeću je jedna od najpoznatijih-bazilika u Stocu
 Najranija faza kristijanizacije u Bosni je prekinuta najezdom Gota
 Rimske legije su regrutovale ilirske ratnike, do kraja II stoljeća, Ilirik je bio izvorište žive
snage za Rimsko carstvo
 „Šaroliki čopor vojnika, divljačke vanjštine, divljeg govora i neotesan u govoru“
 Rasprostranjen običaj tetoviranja; danas živ među katolkinjama srednje Bosne i sjeverne
Albanije
 Iliri su praktično preživjeli sve najezde i asimilirali se u ono što se danas naziva slavenskim
stanovništvom
 U VI stoljeću najezda Slavena i Avara koji će srušiti rimsku vlast u Bosni
 Konstantin Porfirogent, 958., Bosnu spominje kao samostalan teritorij koji se pruća uz rijeku
Bosnu

Ilirski svijet

 Iliri su naseljavali veliko područje zapadnog Balkana od jadranske obale do toka Morave, od
Albanije do Istre
 Neka od ilirskih plemena: Destijati, Mezeji, Japodi, Delmati, Daorsi, Deuri...
 U IV prije nove ere stoljeću su se desila dva sudbonosna događaja za Ilire: velika provala
Kelta i osnivanje grčkih kolonija na Jadranu
 Keltima nisu cilj bili Iliri, nego Grčka, ali su ih Kelti lahko potukli i izolirali njihovo životno
područje, no nisu ostavili puno utjecaja na njihovu kulturu
 Grčka kolonizacija Jadrana je otvorila puteve snažnim kulturnim i ekonomskim utjecajima
koji će promijeniti izgled materijalne i duhovne ilirske kulture, a istovremeno i političku
situaciju
 kada je među ilirskim plemenima prilično uzmakao proces politogeneze, počinju rimske akcije
i pohodi
 168. pne. uništili su državu moćnog ilirskog kralja Genitusa
 33. Oktavijan je okupirao cijeli Ilirik
 Posljednji čin ove drame, dešava se u samom srcu Bosne, Batonski ustanak, 6-9. n.e.
 Destijati i Breuci, vođe su bili imenjaci- Batoni
 To je bio prvi put da ilirska plemena ujedinjeno djeluju
 Breučki Baton se predao na rijeci Bathinus (vjerovatno Bosni)
 Dezitijanski Baton je stigao do Panonije i pogubio je prvog Batona zbog izdaje
 Finalni čin u citadeli Vranduk-žene su se bacale sa litice
 Sa slomom batonskog ustanka, završena je ilirska povijest
 Proces romanizacije potiskuje elemente ilirske kulture
 Malo je podataka o Ilirima iz prve ruke, jer nisu razvili vlastitu pismenost
 Slomom batosnskog ustanka, presječen je razvoj ilirskog ethnosa, koji se uokviruje u antičke
okvire
 Period ILIRSKOG HELENIZMA
 U kulturi naroda južne Evrope, prethistorija završava sa ulaskom u okvire rimske države, kod
Ilira je to 1. st. nove ere
 No, mnogo je starija prisutnost antičke kulture u helenističkom vidu na ovom tlu
 Tome svjedoči gradina u Ošanićima kod Stoca, prijestonica plemena Daorsa, najsjevernijeg
ogranka velikog helenističkog stabla
 Dodiri sa grcima su se odvijali pomorskim putevima, podudarnost u mitologijama
 O važnosti pomorstva kod daorsa, svjedoči simbol lađe na novčićima, opet u helenskom stilu
 Daorsi su i nakon propasti Ilirika, zadržali visok stupanj autonomije do kraja 1.st. kada se
ukida republika, a proglašava Rimsko Carstvo
 Daors-grad-je ličio na grčke gradove, stambene zgrade od kamena, pokrivene crijepom,
razvijena mreža gradskih saobraćajnica. Kiklopski zid, keramika u nekim elementima u
potpunosti odgovara helenističkoj, a naziru se i neki domaći elementi. Ilirska kaciga iz 2-3. st.
pne. Grčim alfabetom ispisano ime vojnika: Pinnes. Grči alfabet je i na novcu, i u
svakodnevnoj je upotrebi
 Otkriće depoa sa zlatnim priborom, škrinje izgledom odgovaraju onima iz vremena
makednoskog kralja Filipa II, pa je lako zaklučiti o kojem se vremenskom okviru radi
Antički Ilirik

 Na početku nove ere nekadašnji Ilirik dijeli sudbinu Rimskog carstva u svim usponima i
padovima. Prvih nekoliko stoljeća je proteklo u znaku mira i stabilnosti. Po uspostavi vlasti
Rim nastoji prilagoditi Ilirik svojim potrebama.
 Razvija se administrativni aparat, ceste (solun-bos.gradiška, najbitnija), rudarski i metalurški
centri
 Naselja, kupališta i vile: Domavia kod Srebrenice, Delminium-Duvanjsko polje, Slaviae-
Glamočko polje, Castra-Banjaluka, Diluntum- Stolac itd.
 Najnaseljenija područja su: oko Bihaća, oko Sane, oko Srebrenice, Glamočko, Livanjsko i
Duvanjsko polje, oba Vakufa, Bugojno, kraj oko Kiseljaka, Fojnice i Kreševa, Sarajevsko
polje, dolina Neretve, Mostar, Konjic, Stolac itd.
 395. podjela carstva, Ilirik pripao Zapadnom
 Do III st, Ilirik se razvio u jednu perspektivnu rimsku pokrajinu
 Nekoliko godina nakon raspada Zapadnog dijela (476.), navala Istočnih Gota
 U 6. i 7. stoljeću navala Slavena i Avara
 Poodmaklu antiku karakteriše mnoštvo mitova, kultova i vjerovanja, čije šarenilo ne iščezava
ni 391. kada je Teodosije proglasio kršćanstvo državnom vjerom
 Mitraizam- spomenik bogu Mitri u Jajcu, tj Mitrej, jedan od najljepših na ovim prostorima
