Dr.

ZmagoslavPrelec

|-

I BRODSKI GENERATORI PARE

ffi
l' Skolska knjiga, Zagreb l99O

I
I
 . j l .
- ' , . : i | r , . : , .

PREDGOVOR
ovaj urlZbenikproizasaoje iz potrebe za djelom koje posebno obraduje
tematiku o-brodskimgeneratorimapare.
je, prije svega,da studentimaomogudiproudavanjetog vaZnog
-zadatak mu
podrudja brodostrojarstva,pruZajudiim nuZne temiljne spoznajeza ""sp1esn6
rje5avanjebrojnih problema s kojima 6e se susretatiu-prakii.
-brodogradnji
- . Djelo moZeposluZitii kao prirudnik strudnjacimau i pomorstvu
koji se bave problematikombrodskihgeneratorapare. I n" .ul-o nji*u t Korisno
ie posluZitii onima koji se bave projektiranjem, da vise doznaju o pogonskim
problemima,njihovim uzrocima,mogu6nostima i nadinimarjesavanja,kao-ionima
koji rade u proizvodnji i pogonima,da obnoveteorijska znanjanuZnaradi kval!
tetne izrade i optimalneeksploatacije.
Brodski generatoriparevelika su skupin:rtoplinskihuredaja,s brojnim karak-
teristikama koje proizlaze iz specifidnihuvjeta prisutnih u Lrodskim reZimima
rada, Sto svakakoopravdavaobraianje posebnepaLnjetoj problematici.
Praienje obradenoggradiva pretpostavljasolidno prio-znanieiz znanostio
toplini, mehanicifluida i dvrsroiimaterijala.Stogaseu razradipolLoininpoglavlja
nije ulazilo u detaljnija teorijska izvodenja i dokazivanla,tbli su doitrfuna"u
postoje6ojstrudnojliteraturi.
SadrZajkoji je obuhva6enu ovomeudzbenikupotpunoje uskladens progra-
19m gredmetakoji seproudavana Fakultetuza pomorstvoi saobradajSveuiiilsta
>vladimir Bakari6< u Rijeci, pod nazivom >Elisploatacijabrodskih generatora
pare<<' a.velikimdijelom posluZitie i studentimatehnidkihfakultetabro=dostrojar-
skog smjera.
u prvom, uvodnomdijelu obraclenesu osnovneznadajkebrodskihgeneratora
pare, da,seditateljana samomepodetkuopienito upoznas tim toplinskimureda_
jima, kako bi daljnje proudavanjegradivabilo jednostavnije.
Termodinamskeosnovegeneratorapare obradenesu vrlo saZeto;koliko je
potrebnoza povezivan.je s daljnjim tekstom,budu6ida je taj dio opseznijedostu-
pan u ostalojliteraturi.
obrada gradiva,
\oje se odnosina gorivo iizgaranje,prilagodenaje tekuiem
gorivu jer se kod brodskihgeneratorapare uglavnomono upotiebljavu.e.i-j"nu
krutih i plinovitih goriva za brodskegeneratorepare danasje zanemarivajer se
svodi samona pojedinadne,specijalnesludajeve.
. znatna paLnjaobra6enaje problematicitoplinskogproraduna,pa je u vezi s
time danazaokrtLenacjelina,koja omoguiujepiegledanuvid u taj dio giadiva.
cirkulacija vode, te strujanjedimnih plinovfi zraka obradenisu"takoda se,
prije svega,prikaZei uodi utjecaj tih funkcija na pogon generatorapare.

V
 Veliki prostor dan je konstrukcijamabrodskih generatorapare, gdje su de-
taljno obradeneglavnekarakteristidneizvedbekoje se danassusreiuna brodovi-
ma. Pritom su posebnapoglavljaposve6ena pomo6nimkonstruktivnimdijelovima,
armaturi, pomo6nimuredajimaza gorivo i automatskojregulaciji.
Buduii da je udZbenik,prije svega,namijenjenbuduiim voditeljimapogona,
potanko su obradeniproblemi vezaniza kvarove,o5te6enjai odrZavanjebrodskih
generatorapare, a posebnoznatenjedano je detaljimakoji se odnosena ekono-
midnovodenjepogona.
Na kraju se razmatrao dana5njimtrendovimau razvoju brodskihgeneratora
pare.
Koristim se prilikom da se posebnozahvalim prof. dr. Spiri Milosevi6u zbog
njegovapoticaja da pristupim izradi ovog djela i da ustrajemu tome. od velike
pomoii u toku rada bili su njegovi savjeti i strudnenapomene.Takoder se Zelim
zahvaliti na korisnim primjedbamai prijedlozimakoje su mi prilikom recenzija
ove knjige uputili prof. dr. Dragan Martinovii i prof. dr. Ratko Zelenika.
Sve primjedbe i sugestijekoje ditatelji budu uodili i dostavili primit 6u s
iskrenomzahvalno5iu-
U Rijeci, studenoga1988. Zmagoslav Prelec

VI
]t

SADRZeT
PREDGOVOR

1. oSNovNE zNaCIJTn BRoDSKIH GENERAToRA PARE I

1.1. RAZVOJ BRODSKE PARNE PROPULZIJE 1
1.2. RAZVOJ BRODSKIH GENERATORA PARE 2
1.3. NAMJENA GENERATORA PARE NA BRODOVIMA 8
1.4. GLAVNI DIJELOVI GENERATORA PARE 14
1.5. VRSTE BRODSKIH GENERATORA PARE 22
1.6. OSNOVNB zNeCaJKE GENERATORA PARE ZJ

1.7. POSEBNI ZAIjTJEVI ZA BRODSKE GENERATORE PARE 27

I 2. TERMODINAMSKE OSNOVE GENERATORA PARE 29
2.1. PROCES U PARNOM POSTROJENJU 29
2.2. PREDAJA TOPLINE U GENERATORU PARE 31
3. GORIVO I IZGARANJE 35
:b :.r. zNeCexB tgruCrH GoRrvA
3.1.1. Toplinskavrijednost .
35
35
36
36
; li.lili##"ii"r"-"'i,i
..:::...I,....'.:.:::.
3.1.6. SadrZajvode .
JI

40
40
3.1.7. Koksni broj 40
3.1.8. Ostaleznadajke 4L
F 3.2. IzGARANJE u r-oZrSrrul GENERAToRA pARE 4l
* 3.2.L. Odnosi u procesuizgaranja 4l
r 3.2.2. Kolitina zraka za izgaranje 43
3.2.3. Produkti izgaranja 45
Ici
ia
4. TOPLINSKA BILANCA GENERATORA PARE 51
4.1. TOPLINSKI TOKOVI U GENERATORU PARE 51
4.2. TOPLINSKA ISKORISTIVOST GENERATORA PARE 53
4.3. TOPLINSKI GUBICI GENERATORA PARE 55
4.3.1. Gubitak zbog osjetnetopline dimnih plinova (g1)
4.3.2. Gtbirak zradenjai odvotlenja topline u okolinu (gr)

r
 4.3.3. Gubitak zbog kemijski nepotpunogizgaranja(gr) 59
4.3.4. Gubici zbog pojave dade(ga) 60
4.3.5. Ostalieubici 60
4.4. KOLICINA GORIVA 60
5. OSNOVE TOPLINSKOG PRORACUNA GENERATORA PARE 63
5.1, IZMJENA TOPLINE ZRACENJEM 63
5.1.1. Kirchoffov zakon zra(enja 64
5.I.2. Zakon zraEenjacrnog tijela 64
5.I.3. Zratenje sivogtijela . 65
5.L.4. Izmjena topline zradenjemizmedu dviju velikih paralelnih crnih
povr5ina 66
5.1.5. Izmjena topline zradenjem izmedu dviju paralelnih povr$ina
razliditih emisija 66
5.1.6. Izmjena topline zradenjemizmeclupovr5inakoje zatvarajujedna
drugu 67
5.1.7. Izmjena topline zradenjemplinova 6g
5.2.PRORAcUNr.OZrsTA. . 7r
5.2.1. ToplinskabilancaloZi5ta 7L
5.2.2. Ozratenapovrdinau loZi5tu 73
5.2.3. Temperatureu loZi5tu . 75
5.3. PRORACUN TONVEKTIVNIH OGRJEVNIH POVRSINA GENERA-
TORA PARE 77
5.3.1. Fourierovzakon provodenjatopline 77
5.3.2. Prijelaztopline konvekcijom 81
5.3.3. Zra(enje plinova u dimnim kanalimai cijevnim snopovima 84
5.3.4. Ukupni prijelaz topline na strani dimnih plinova 86
5.3.5. Srednjalogaritamskarazlikatemperature 87
5.3.6. Koeficijentprolazatopline 88
5.3.7. Utjecaj zaprljanja ogrjevnih povriina na prijenos topline 89
5.3.8. Proradun isparivada generatora pare 90
5.3.9. Proradunpregrijadapare 91
5.3.10. Proradunzagrlja(,avode 93
5.3.11. Proradunzagrijata zraka . 94

6. CIRKULACUA VODE U GENERATORIMA PARE . 97

6.1. PRIRODNA CIRKULACIJA VODE N
6.1.t. Hidrodinamikaprirodne cirkulacije 98
6.1.2. Faktori ogranidenjai pogonskiproblemi kod prirodne cirkulacije . 101
6.1.3. Karakteristidnisludajeviprirodne cirkulacije I04
6.2. PRISILNA CIRKULACIJA . tO7
6.2.1. Generatoripare s optodnomcirkulacijom 108
6.2.2. Generatori pare s protodnom cirkulacijom 108

7. STRUJANJE DIMNIH PLINOVA I ZRAKA ttl

7.1. PRIRODNO PROVJETRAVANJE 111
7.2. UMJETNO PROVJETRAVANJE tr2
7.3. PRORACUN STRUJANJA DIMNIH PLINOVA I ZRAKA It4
7.3.1. Pad tlaka pri strujanju zrakai dimnih plinova tL4

VIII
 }

f 7.3.2. Pad tlaka zbog otpora trenja

7.3.3. Pad tlaka zbog lokalnih otpora
115
116

I
7.3.4. Samouzgondimnih kanala ltg
7.3.5. Ventilator za zrak i dimne plinove tZO

GLAVNI KONSTRUKTIVNI DUELOU GENERATORA PARE tzt

&

t
8.1. ISPARIVACI Lzt
8 . 1 . 1 .B u b n j e v i rzt
8.1.2. Komore 129
8.1.3. Cijevi T3I
8.2.PREGRIJACI PARE r33
l 8.3.ZAGRIJACI VODE
8.4.ZAGRIJACI ZRAKA
138
I4l

ARMATI]RA GENERATORA PARE I47

9.1. ZAPORNA ARMATURA I47
9.1.1. Parniventil 150
9.1.2. Napojni ventil (napojnaglava) 150
9.1.3. Ventil za otpjenjivanjei istiskivanje 151
9.1.4. Ventili za drenaiu, odzradivanjei uzimanjeuzorka 152
9.2. REGULACIJSKA ARMATURA 153
9.3. ZASTITNA ARMATURA I54
9.3.1. Nepovratniventili t54
'
9.3.2. Sigurnosniventili 1,54
9.4. KONTROLNA ARMATURA I57
9.4.1,. P okaziva(i razine t57
9.4.2. Manometri . 160
9.4.3. Termometri 160
9.5. GRUBA ARMATURA 160

IO. SISTEM ZA GORTVO 165

10.1. RASPRSTVANIETEKUCEG GORIVA t65
10.2. GORIONICI ZA TEKUCE GORIVO 168
70.2.7. Gononici s rasprdivanjemtlakom goriva . 168
10.2.2. Gorionici s raspr5ivanjemkomprimiranim zrakom 17r
10.2.3. Gorionici s raspr3ivanjemvodenom parom 172
; 10.2.4. Gorionici s raspr5ivanjemdjelovanjemcentrifugalnesile t73

I
10.2.5. Pomodnidijelovi gorionika r74
10.3. UREDAJI ZA PRIPREMU I OPSKRBU GORIVOM 176
10.4. OSNOVNI POGONSKI UVJETI ZA. DOBRO RASPRSIVANJE I
IZGARANJE t77
11. KONSTRUKCUE BRODSKIH GEI\IERATORA PARE t79
11.1. CILINDRICNI GENERATORI PARE I7g
1I.2. SEKCIJSKI GENERATORI PARE 180
11.3. GENERATORI PARE S TRI ILI CBTIru BUBNJA
1I.4. VODOCIJEVNI GENERATORI PARE TIPA >INTEGRAL< 186

IX

f
li
11.5. GENERAToRIPARE BEZ KoNvEKTIVNoG rspenrveCroc
SNOPA 188
11.6. GENERATORI PARE TIPA >D( L9l

H LI.j. GENERATORI PARE >ESD<

11.8. GENERATORI PARE S VERTIKALNIM CIJEVNIM SNOPOMPRE-
GRIJACA PARE
I94

I99
11..9. GENERAToRI PARE S MEDUPREcRIIaCBvT 200
11.10.SPECIJALNI GENERATORI PARE zOL
11.10.1.Dvotladnigeneratorpare 201
LI.t0.2. Generator pare tipa >Loffler< 203
11.10.3.Generatorpare s loZiStempod tlakom (>Velox<) 204
11.11.GENERATORI PARE NA ISPUSNE DIMNE PLINOVE (IJTTLIZA-
TORr) 205
11.12. OSNO'r'NI NACINI POVEZIVANJA UTILIZATORA 208
II.l2.l. Spoj utilizatorai loZenogdvotladnoggeneratorapare 208
' 11.12.2. Spoj utilizatoras pomo6nimloZenimgeneratorompare 2r2
Ll.I2.3. Spoj utilizatoras dva pomo6naloZenageneratorapare 2t6
LI.t2.4. Samostalniutilizator s vlastitim parnim bubnjem 2L8

12. KONSTRUKTIVNI MATERUALI ZA GRADNJU GENERATORA PARB 2t9

12.1. POGONSKI UVJETI ZA MATERIJALE 2t9
12.2. OSNOVNE ZNACAJKE MATERIJALA 220
12.3. SMJERNICE ZA UPOTREBU CELIKA PRI POVISENIM TEMPE-
RATURAMA 220
12.4. KLASIFIKACIJSKI PROPISI I PRORACUN CVRSTOCE GLAVI{IH
DIJELOVA GENERATORA PARE 22L
12.4.1.Konstruktivnitlak 22L
12.4.2.T emperaturastijenke 222
12.4.3.Materiiali 222
L2.4.4.DopuStenonaprezanje 222
12.4.5.Faktor spoja (vara) 223
12.4.6.Minimalnadebliinastijenke belavnih cilindridnih pla5teva,bub-
njeva i komora pod unutarnjim tlakom aaA

13. AUTOMATSKA REGULACIJA GENERATORA PARE 225

13.1. REGULACIJA OPTERECENJA 226
13.2. SISTEM ZA UPRAVLJANJE GORIONICIMA 228
13.3. REGULACIJA VISKOZNOSTI GORIVA 228
13.4. REGULACIJA NAPAJANJA 229
13.5. REGULACIJA TEMPERATURE PREGRIJAVANJA 230
13.5.1. Regulacijas dimne strane 231.
13.5.2. Regulacijas parne strane ZJL

13.6. AUTOMATSKI RAD GENERATORA PARE 235

14. VODA ZA BRODSKO PARNO POSTROJENJE zJt

14.1. VRSTE VODE 237

X
 },

I 14.l..L Sirova(prirodna) voda

14.1.2.Morskavoda
237
238

I
14.1.3. Destiliranavoda 238
14.2. POGONSKI PROBLEMI U GENERATORU PARE S VODNE
STRANE 238
14.2.L. Kamenac. 238
"J.4.2.2.Korozija . 239
14.2.3. Odno5enje 239
14.3. PRIPREMA I OBRADA NAPOJNE VODE 239
14.3.1. Spredavanjastvaranjakamenca 239
; :
14.3.2. Spredavanjekorozije 242

r 14.3.3. Termidkootplinjavanje
14.3.4. Kemijsko odvajanjekisika
14.3.5. Spredavanje odnoSenja kapljica
244
244
244
14.4. KONTROLA KVALITETE VODE 24s

15. KVAROVI I OSTECENJA GENERATORA PARE 247

15.1. BUBNJEVI I KOMORE 247

I 15.2. CIJEVI
15.2.L. Pregrijavanjematerijala
t5.2.2. Kotozija s unutra5njestrane
15.2.3. Korozija s vanjskestrane
248
248
252
253
l 15.2.4.Erozije. .
'J.5.2.5.
Zamor materijala
.r<A

254

16. POGON I ODRZAVANJE BRODSKIH GENERATORA PARE 257

16.1. PRIPREMA ZA POGON 257
15.2. DOVODENJE POD RADNI TLAK 268
16.3. KONTROLA U POGONU 269
16.4. POREMECAJI U POGONU 270
; 16.4.1.Niska ili visoka razinavode 270
16.4.2.Slaboprovjetravanje 270
16.4.3.Puknu6ecijevi 271
16.5. ZAUSTAVLJANJE RADA 271
; 16.6. RADOVI IZVAN POGONA 272
1 6 . 6 . 1M
. okrokonzerviranie 272
i
16.6.2. Suho konzerviranie 272
I 16.7. PREGLEDI I CISCENJE 273
t6.7.t. Unutra5njipregled ZIJ

16.7.2. Yanjski pregled 274

t6.7.3: SluZbenipregledii ispitivanja 274

1 7 . EKONOMIENO VODENJE POGONA GENERATORA PARE 277

17.1. GUBICI TOPLINE IZLAZNTH DIMNIH PLINOVA 277
17.2. KONTROLA PROCESA IZGARANJA 278
17.3. GUBICI ZBOG NEPOTPUNOG IZGARANJA 283

XI

lr
 17.4. UTJECAJOPTERECpNTaNA EKONOMICNOSTPoGoNA . . 284
17.5.UTJECAJODSOLJAVANJANA EKONOMICNOST POGONA . 285
17.6.urJECer onnZavANJA NA EKoNolarCNosr pocoNA . . 285

18. MOGUCNOSTI RAZVOJA BRODSKIH GENERATORA PARE 287

Ts . pOvBCaND TERMODINAMSKE ISKORISTIVoSTI RADNoG
CIKLUSA 287
18.2.POVECANJE TOPLINSKE ISKORISTIVOSTI GENERATORA
PARE 288
18.3. KONSTRUKTIVNI DIJELOVI OGRIE'{NIH pOvRSTNa 289
18.4. POBOLJSANJE PROCESA IZGARANJA 289
18.5. USAVRSAVANJE KONTROLE, REGULACIJE I AUTOMATIZA-
CIJE POGONA . . 291
PRILOZI 293
LITERATURA 325

XII
r;
l
;

;
1. OSNOVNE
ZNAEAJKE
BRODSKIH
I GENERATORA
PARE

l 1.1.RAZVOJBRODSKE
PARNEPROPULZIJE

I Od pronalaskaparnog stroja i njegovaprvog uvodenjakao brodskogpogon-

skog uredaja, razvojbrodskihpropulzijskihsistemaprosaoje kroz visefaza, tako
da su sekao pogonskiuredaji upotrebljavaliparni stapnistroj, Ottov motor, parna
I turbina, Dieselovmotor, kombinacijaparnogstapnogstrojai parneturbine (sistem
Bauer-wach), plinska turbina, kombinacijaplinske turbine i Dieselovamotora
(sistemPescara),elektridnipogon i nuklearni pogon.
Parni stapni stroj ugradenje prvi put na brod >Clermont<L807.godine. Do
drugog svjetskograta je kao propulzijskiuredaj prevladavaoparni stapni stroj, i
prema broju ugradenihjedinica i prema njihovoj nosivosti.Nakon drugog svjet-
skograta zapodinjedominacijamotornogDieselovapogona.Usporedos gradnjom
velikih brodova naglo se smanjujeprimjena parnih stapnihstrojevapa se njima
u posljednjevrijeme koriste djelomidnojos na remorkerimai ledolomcima,zbog
moguinosti velikog preoptere6enjate na luksuznimputnidkim brodovimamanje
nosivostizbog vrlo mirnog rada.
Prva parna turbina snage1750 kW ugradenaje 1894.godinena brod >Turbi-
na< koji je imao nosivost42 t. zbog znadajnihprednosti(manjamasai ugradbene
dimenzije,velike snagepo jedinici, Sirokopodrudjeregulacijesnagei broja okre-
taja, velika trajnost, miran pogon) primjena parnih turbina naglo je pove6ana,
naroditou brodovimavelike nosivosti.Medutim, gradnjom Dieselovamotora na
teska goriva, velikih snaga,parna turbina biva opet potisnuta,osim kod velikih
ratnih jedinica, brzih putnidkih brodova te tankeravelike nosivosti.
Velik poticaj razvoju i gradnji brodskihparnih propulzijskihpostrojenjapo-
dinje narodito u drugoj polovici Sezdesetih godina, zbog gradnje velikih tankera
pogonskesnageod 25000 do 30000kW, pa i viSe.Osim toga, zanimanjeza parni
pogon pove6alose kada su se podeli graditi veliki i brzi brodovi za prijevoz
kontejnera,s instaliranimsnagamapogonskihstrojevado 2 x 25000kw, pa i vise.
Ne moZe se odrediti o5tra granica za primjenu Dieselovamotora i parne
turbine kao propulzijskogstroja; za snagemanje od 15000 kW dominantanje
H Dieselovmotor, od 15000do 20000kW primjenjuje sepodjednakoparna turbina
i Dieselovmotor, a za snageve6eod 20000 kW prevladavaparna turbina.

1.2.RAZVOJBRODSKIH
GENERATORA
PARE
Brodski generatoripare (parni kotlovi) namijenjenisu proizvodnjipare koja
sluLi za propulziju, pogon pomodnih strojeva i uredaja te za razlitite brodske
sluZbe.Kapaciteti parametriproizvedenepare ovise o namjeni kojoj generatori
pare moraju udovoljiti na brodu.

I Brodski generatorpare datira se od 1807.godine, odnosnood dana kada je

za pogon broda >Clermont<< prvi put primijenjena vodenapara.
Prvi korak u razvoju brodskih generatorapare tzy. je
"Skotski"
kotao (slika

t 1.1).
Sve do drugog svjetskograta Skotskije kotao bio najde56eugradivanbrodski
proizvodadpare.

i8 ci

I
!n
l-
la cl
-J

l.l. Skotskikorao
3-skretnakomora,4-dimnecijevi,5-kotve,6-spreZnja-
Legenda:l-plait bubnja,2-plamenica,
ci, 7-ukrepe, S-parni dom
lzvor: 6, llll34
i
Prvi Skotski kotlovi bili su izradeni zakivanjem i uglavnom loZeni ugljenom,
a kasnije se preslo na zavarene konstrukcije i loZenje tekuiim gorivom. Frimjena

F
goriva omoguiila je porast kapaciteta tim jedinicama, pove6anjem sieci-
PIygih
fidnih optere6enja ogrjevnih povrsina, a varenom konstrukcijom dodatno je ima-
njena masa ugradenih materijala, sto je bilo narodito znatajno za primjenu na

r
brodovima.
Zamjenom klasidne skretne komore vodenim cijevima proiza5li su moderniji
generatori pare poznati kao >Howden-Johnson< i >>capus<(slika 1.2), kod kojih

I PRESJEKC-C

I O o,l$ O

A I B !
Sl. 1.2. Parni kotao >Howden - Johnson<
Legenda: l-plast bubnja, 2-plamenica, 3-dimne cijevi, 4-kotveni vijci, 5-parni dom, 6-konvek-
tivni snop isparivada, 7-pregrijad pare
Izvor: 6, Il46

je znatno povecanjedinidni kapacitet,pospjesenaje cirkulacija vode, smanjena

masate pobolj5anielastidnostkonstrukcijei sigurnostu pogonu.
-Parametri pare kotlova cilindridnih konstrukcija, kojima pripadaju i sva tri
prethodnospomenutatipa, uglavnomsu odgovaralizahtjevimaipotrebima parnih
stapnihstrojeva. Danas kao pomodnejedinice imamo izvedbetzv. tipa,St"um-
bloc<,koje imaju slidneosnovnekonstruktivneelementekao Skotskikotao. odno-
sno: plamenecijevi (plamenice),dimne cijevi i skretnekomore.
 Pojavomparne turbine, kao propulzijskogstroja, nastajedruga etapau raz-
voju i gradnji brodskih generatorapare, dija konstrukcija sve vi5e gubi oblik
klasidnihkotlova, pa im je stogaprimjerniji naziv generatoripare.
Sekcijskigeneratorpare (slika 1.3) dobio je ime zbogvodenihkomora sekcij-
ske izvedbe.

PRESJEK
A.A

i-B

Sl. 1.3. Sekcijski generator pare

INor: 6,lIlTl

Njegove glavne prednosti, u odnosu na Skotskikotao,jesu ove: pove6ani

kapacitet,povi5enevelidinestanja proizvedenepare, povedanaelastidnostkons-
trukcije te smanjenamasai ugradbenedimenzije. Na njima su bile ugradivane
naknadneogrjevnepovr5ine,kao zagrijadizrakaili zagrijadivode.
Sekcijski generatoripare uglavnom su bili koriStenikao glavni generatori
pare, odnosnoradi opskrbeparom propulzijskihstrojeva.
Prvi brodski generatorpare koji je konstruiranspecijalnoza brodskeuvjete
rada je >'Yarrow<< s tri bubnja (slika 1.4). Prve izvedbeimale su ravne snopove
isparivadkihcijevi, a pregrijadisu bili smje5teniu izlaznomdijelu premadimnjaku.

4
r;
l

!
I
I

Sl. 1.4, )Yarrow<<generator pare

mor: 6, lll57

Zbog poviSenjatemperaturepregrijane pare pregrijad je premjestenu cijevni

snop, odnosnou podrudje vi5ih temperaturadimnih plinova, blize lozistu.-Kao
naknadnaogrjevnapovrsinanajdesdeje ugradivanzagrljat,zraka.Najvise takvih
jedinica ugradenoje na engleskimi francuskimratnim i trgovadkimbrodovima.
Daljnja razvojna etapa bila je gradnja vodocijevnih izvedbi, od kojih su
poznati generatoripare tzv. rrD<-izvedbe,s okomitim cijevima (slika 1.5),tb >In-
tegral<<-izvedbe,s kosim cijevima.pregrijadi su smjesteniizmedu p*og i drugog
isparivadkogsnopa, a kao naknadneogrjevne povrsine ugradivani su zagriiael
vode i zagrijati zraka.
Takvi generatori pare gradeni su uglavnom kao glavne jedinice za parnu
propulziju,a na brodovimasu bili ugradivaniu parovima,simetridnopostavljeni.
Generatoripare koje svrstavamou specijalneizvedbe(>La Mont<, >>Benson<<.
,'Velox,,.>Loffler<)nisuse mnogoprimjenjivalina trgovadkimbrodovi-
"Sulzer.,
I

Sl. 1'5. >D<<generatorPare

lmor: 6, lll82

ma, a narodito ne na tankerima. Oni su razvijani i vi5e prilagodavaniuvjetima i

potrebamaratnih brodova.
Gradnjom velikih tankera s parnom propulzijom preslo se na izvedbuparo-
proizvodniirsistemas jednim glavnim i jednim pomoinim generatorompare. To
je uvjetovalogradnjujedinicavrlo velikih kapacitetas visokimpogonskimparame-
irima 1ttat, tJmperatura)proizvedenepare. Tako je razvijenoviSetipova suvre-
menih izvedbi,specijalnonamijenjenihbrodovimanajve6enosivosti.To su uglav-
nom izvedbes ueii- ozradenimisparivadkimpovriinamai sa stropnosmje3tenim
gorionicima , koji omogu6uju efikasnije izgaranje pri mali-mvi3kovima zraka.
Efikasnost izgaranjapospje5ujeoblik loZi5tai trajektorija plamenai dimnih pli-
nova u obliku slova ',lJr., prema demuje takva izvedbai dobila ime (slika 1.6).
Takve konstrukcijeimaju dva dimna prolaza.Prvi je prostor zaptaYoloZiite,
a u drugom prolazu smje5tenisu cijevni snopovi dodatnih ogrjevnih povriina.
Kroz loZiSteplamen se kre6e od gorionika prema podu, a u drugom dimnom
kanalu dimniie plinovi kreiu od poda okomito prema izlazuodnosnodimnjaku.

6
iz dva prostoraoblozenihekranskimcijevima: u prvom je smjestenoloziste,a u
drugom dijelovi ogrjevne povrsine. oni su medusobnoodvojeni nepropusnom
membranskomstijenkom kroz koju dimni plinovi prolaze samo donjim dijelom,
gdje su membranskecijevi razmaknutei tako'omogu6ujuprolaziz jednogprostora
u drugi.
Uljni gorionicismjedtenisu na krovnom dijelu loZi5tapa tako plamenodnosno
dimni plinovi imaju putanju u obliku slova >lJ<, prema demusu takve jedinice i
dobile svojeime. Takav oblik i konstrukcijaloZi5taomoguiuju duZii bolji kontakt
zraka s desticamagoriva, dime se poboljsavaizgaranjes minimalnim pretidkom
zrakaQ.: 1,03+ 1,05).
Dimni plinovi izlazeiz loZi5takroz prolaze na donjem dijelu loZi5ta i ulaze
u drugi prostor, gdje su smjestenipregrijadki snopovi (primarni i sekundarni)i
zagrijat,vode (ekonomajzer).
Regulacijatemperaturepregrijane pare izvedenaje s pomo6u povrsinskog
hladnjaka smjestenogu parnom bubnju, gdje para kroz regulacijskiventil ulazi
iza.primarnog pregrijadapa se dodatno pregrijavau sekundarnompregrijaduiz
kojeg izlazi prema potro5adima.
Takve jedinice najde56esu opremljenejo5 zagrijatem zraka regenerativnog
tipa (rotacijski), u koji dimni plinovi tilaze iza zagrijah vode, tako da se sto vise
smanji izlaznatemperaturadimnih plinova(dakdo 115"C), odnosnoizlaznigubici,
i tako se maksimalnopoveia stupanj iskori5tenjageneratorapare.

osnovni opis tog generatorapare moZese upotpuniti ovim konstrukcijskim

osobinama:
1. konstrukcijaje potpuno varene izvedbe,kompaktna,elastidna,bez ekspanzij-
skih spojeva;
2. dimni prostor je potpuno nepropustani zatvorenmembranskomstijenom, sto
omogudujekonstrukcijus laganomizolacijom,jer se dimni plinovi s visokom
temperaturomnigdje s njome izravnone dodiruju;
3. konstrukcija i geometrijski oblik loZi5ta omoguiuju izgaranje s minimalnim
pretidkom zraka;
4. smjestaji oblik ogrjevnihpovrsinaomoguiuje lak pristup pri pregledui dis6e-
nju;
5. masaje ugradenogmaterijalamala zbog minimalnenosivekonstrukcijei male
toplinskeizolacije,pa je specifidnaproizvodnjapare po jedinici masekonstruk-
cije vrlo velika, Stoje naroditobitno za brodskepotrebe.

Izvedbaslidnatoj konstrukciji brodskoggeneratorapare, ali sa dva bubnja,

prikazanaje na slici 1.18.To je jedna od modificiranihizvedbi>D<-tipageneratora
pare s krovno smjeStenim gorionicima.Sistemza regulacijutemperaturepregrijane
pare rijesenje s pomo6uohladivadapare smjeStenog na bodnomdijelu konstruk-
cije, gdje se toplina oduzimaulaznim zrakom.

20
 Pode5avanjem kolidinepare koja prolaziorebrenimcijevimatog izmjenjivada
postiZese Zeljeni udinaku regulaciji izlaznetemperaturepregrijanepare.

$. 1.f8. Modificirani brodski generator pare (>Foster Wheeler")

"D"

Brodski generatorpare, prikazanna slici 1.19,ima izvedburegulacijetempe-

rature pregrijanja s pomoiu regulacijskogsnopazagrijah vode, koji je smje5ten
u dijelu okomitog dimnog kanala, usporedos drugim snopompregrijada.Ovdje
se temperaturapregrijanepare regulira s pomo6u regulacijskihdimnih zaklopki
smje5tenihiznad cijevnih snopova;njihovim pode5avanjemregulira se kolidina
dimnih plinova koja struji pregrijadkimsnopom,odnosnoregulacijskimsnopom
zagrijatavode. Na taj se nadin mijenja toplina koju preuzimapregrijadkisnop,
a time i temperaturaizlaznepare, koja bi inade,zbograzlltitih optere6enja,imala
razlidituvrijednost.

2l
 propuhi€a
&de _

propuhi6a
dad6

Fg&ciiski rogulactskeklapne
snop

nosdi
profil

Progriiad

cljed bodnog
skelnl ilm

propuhiv.d 6rds

bo6m dna skrelni lim

pregrijaaa

t'
I

1-/

Sl. 1.19. Brodski >D<<generator pare (>Foster Wheeler<)

-TAVRSTE
BRODSKIHGENERATORA
PARE
Podjelabrodskihgeneratorapare moZesetemeljiti na razliditimkarakteristid-
nim pojedinostima,a ovdje 6e se iznijeti samo one najde5ee:
L. Prema namjeni, brodski se generatoripare mogu biti:
-2
€leytit-btqdSfi-g".r"tutori pare, koji su namijenjeni opskrbi glavnih propulzij-
skih strojevavodenomparom,
brodsk-igeneratoripare, koji su namijenjeniopskrbi vodenompa-
'Tpomojfii
rom pomoinih strojeva (turb.opumpe,turbogeneratori)i pomo6nihsistema
(grijanje tereta, grijanje goriva, domaiinskepotrebe i slidno).

22
 2 . Premamediju koji prolazi kroz cijevi:
- vodocijevnigeneratoripare koji u cijevima imaju
vodu, a oko cijevi dimne
plinove,
- dimnocijevnigeneratoripare, kojima kroz cijevi
struje dimni plinovi, a oko
njih se nalazivoda.
3. PremapoloZajucijevi:
- kosocijevnigeneratoripare,
- strmocijevnigeneratoripare,

I - kutnocijevnigeneratoripare.
4. Prema nadinuoslobadanjatoplinskeenergije:
- generatoripare s loZi5tem(loZeni),
I - generatoripare na ispu5neplinove iz motora (utilizatori),
- nuklearni generatoripare.
5. Prema vrsti cirkulacije:

t
- generatoripare s prirodnom cirkulacijom,
- generatoripares prisilnomcirkulacijom.koja
mozebiti optodnaili protodna.
6. Prema vrsti provjetravanja(ventilacije):
- generatoripare s prirodnom ventilacijom,
- generatoripare s prisilnom (tladnomili usisnom)

I
ventilacijom,
- generatoripare s induciranomventilacijom
Daljnja podjela generatorapare moZe se izvoditi ako se uzmu u obzir i
druge konstruktivneili proizvodneznadajke,ali ovdje ih neiemo spominjati
jer su one manje.vaLne i malokadse primjenjuju.
k
1.6.OSNOVNE
ZNAENITEGENERATORA
PARE
Kod opisivanjai definiranjageneratoraparenavodesekarakteristidne velidine
na temelju kojih se moZe ste6i osnovni uvid u njegovu konstrukciju, velidinu,
kvalitetu i namjenu. Osnovneznadajkegeneratorapire jesu:
1. Ttak generatorapare. Definira se ovim velidinama:
(1) Dopusteniili konces1jst1114< To je najvisitlak kojim sesmije voditi pogon
generatorapare. velidini prilagodenisu sigurnostiventiii; kada ie"po_
-Toj
stigne najvi5i tlak oni treba da se otvor". Nu temelju njegove velidirie
proradunavase dvrstoia svih tladnih dijelova getreraloru-pire (bubnja,
komora, cijevi, itd.). on je obidno 5% ieei od iormalnog radnog tlaka u
parnom bubnju.
(2) Radni ili pogonskitlak u generatorupare (u parnom bubnju). on je,
kao
sto je vei prije spomenuto,obidno5% manji-oddopustenog tlaka, a ta je
jednaka tlaku u parnom bubnju za vrijeme rada.
_,. velidina
(3) lzlazni tlak iz pregrijada.pa_re. To je stvarni tlai<pare na izlasku iz genera_
tora pare (iza pregrijada).on je manji od radnog tlaka zavelidinu
lubitka
zbog strujania pregrijad. ovisno o konst.ikciji i veridinipre[rijada,
\r9z
_ taj tlak je za od 5 do I0"/" manji od radnog tlaka u bubnju.
2. Temp_eraturapregrijane pare. To je temperatura koju ima pu.u .ru izlasku
iz
pregrijadapare. TeZnjaza sto veiim stupniemiskorisienjapu.rrogciklusa
vodi
nastojanjuda se postignesto visa temperaturapregrijatr"put", t6;a
ie, medu-

23
 tim, ogranidena razvojem tehnologije, odnosno dvrstoiom materijala kod viso-
kih temperatura. Najve6e ekonomske temperature pregrijanja danas su za
stacionarna postrojenja do 650'C, a na brodovima do 550'C.
3. Kapacitet (utin) generatora pare. On zapravo predstavlja proizvodnju pare u
jedinici vremena, a definira se ovim velidinama:
(1) Normalni kapacitet. To je ona velidina kod koje generator pare normalno
radi s maksimalnim stupnjem iskori5tenja. Mjerodavan je za projektiranje
cjelokupnog parnog postrojenja. Najde56e je to 80% maksimalno trajnog
kapaciteta.
(2) Maksimalni trajni kapacitet. To je velidina proizvodnje koju generator pare
moZe postidi u kontinuiranom radu. Na temelju njega proradunavaju se i
projektiraju ogrjevne povr5ine i propusne mo6e sistema. Obidno je 20%
ve6i od normalnog kapaciteta.
(3) Maksimalni kratkotrajni kapacitet. To je velidina proizvodnje koju genera-
tor pare moZe posti6i u trajanju od 30 minuta.
(4) Minimalni kapacitet. To je tehnidki minimum proizvodnje pri kojoj uredaji
generatora pare mogu joS kontinuirano raditi u sigurnom i trajnom pogonu.

Da bi se mogao steii uvid u velidinu kapaciteta (proizvodnje) paroproizvodnih

jedinica razliditih parametara (tlak, temperatura pregrijanja), odnosno da bi se
pri usporedbi mogli iskazati zajednidki pokazatelji, desto se primjenjuje pojam
tzv. >>normalne<< pare. To je zapravo suho-zasi6enapara proizvedena iz vode od
0"C, pri atmosferskomtlaku 0,1013MPa. Skladno tome, sadrZajtopline, odnosno
entalpija >>normalne<< pare, iznosi 2662 kJlkg, pa je odnos izmedu proizvedene
pare D bilo kojih parametara i kolidine pare Dn dan izrazom
"normalne<<
Dn _ip - i,
(1-1)
D 2662
gdje je io [kJ/kg] entalpija proizvedene pare, a i, [kJ/kg] entalpija napojne vode.
Odredivanjem proizvodnje tako definirane >>normalne<pare mogu se usporediti
kapaciteti generatora pare s razliditim pogonskim parametrima proizvedene pare.
Pored navedenih osnovnih karakteristika, kao zna(ajne velidine navode se
joS: stupanj iskoriStenja generatora pare, temperatura izlaznih dimnih plinova i
temperatura napojne vode.
Osim toga, radi sagledavanja pona5anja u pogonu potrebno je poznavati
karakteristidna specifidna optere6enja generatora pare, odnosno:
1) Specifiino optere6enje loZi5ta je kolidina topline koja se razvlja po jedinici
volumena loZiSnogprostora, iz (ega proizlazi da je

Q,
ot: v:r:
B (H,t+Vt
v,
CLtLt)
f \Yl (t-2)
LmtI
gdje je q, [m'] specifidno opteredenje volumena loZi5nogprostora, B [kg/s] kolidina
goriva, H. [kJ/kg] donja toplinska vrijednost goriva, [ [m3/kg] potro5nja zraka
pri izgaranju 1 kg goriva, Cr [kJ/m3K] specifidna toplina zraka kod ulaza u loZiSte,
/., ['C] temperatura ulaznog zraka u loZi5te, V, [-'] volumen loZi5nog prostora,
a Qr [kW] ukupna toplina dovedena u loZi3te.

24
II
rl Specifidnooptereienje loZiSnogprostora razlikuje se kod razliditih konstruk-
cija generatorapare, a orijentacijskevelidinedane su u tablici 1.2.

Tablica 1.2. Specifidna opteredenja loZi5ta

Vrsta generatorapare q, [kWm3]

cilindridni generatoripare s plamenicima,loZenitekudimgorivom 800 do 1 100

vodocijevnibrodski generatoripare, loZeniteku6imgorivom 6ffi do 1200

vodocijevni generatori pare na ratnim brodovima, loZeni teku6im gorivom 1800 do 3500

stacionamistrmocijevnigeneratoripare, loZeniugljenompraiinom 2ff) do 350

2) Specifitno masenoopterecenjeisparivata definirano je kao kolidina pare koja

se proizvodipo jedinici ogrjevnepovr5ineisparivadau jedinici vremena,odno-
sno
D lrsl
Q":11 L-4-I (1-3)

gO!9je q.- [kg/m2s]specifidnomasenooptereienje povr5ine isparivada,D [kg/s]

kolidinaproizvedenepare, a ,4oo[-t] povr5inaisparivada.
orijentacijske vrijednosti specifidnogmasenogopteredenjapovrsine ispari-
vala prikazane su u tablici 1.3.

Tablica 1.3. Specifidna masena optere6enja powline isparivada

Vrsta generatora pare q" fkglm,hl

kosocijevniili strmocijevnigeneratoripare s neekraniziranimloZistem 35 dor 55

kosocijewi ili strmocijevnigeneratoripare s ekraniziranimloZiltem 55 do 70

generatoripare s intenzivnoozradenomogrjevnompovr5inom 70 do 100

brodski cilindridni generatoripare (Skotski,Steambloc) 15 do 25

brodski vodocijevnigeneratoripare s prirodnom cirkulacijom 35 do 70

brodski vodocijevnigeneratoripare s prisilnom cirkulacijom 50 do 100

brodskivodocijevni generatoripare na ratnim brodovima do 150

3) Specifinno toplinsko optere6enje ogrjevnih povrSina definirano je kao kolidina

topline koju prenosi jedinica povrSine pojedine ogrjevne povrSine u jedinici
vremena, pa slijedi da je:

25
 I
(1) specifidnotoplinsko optere6enjeisparivada

e',:fi:P!# ILtw'1
r"?l
.(1- 4)
I
gdje je q"1[kWm2] specifidno toplinsko optere6enje povr5ine isparivada,
D [kg/s] proizvodnja pare, ir, [kJ/kg] entalpija pare na izlazu iz parnog
bubnja, lr, [kJ/kg] entalpija vode na ulazu u parni bubanj odnosno naizlazu
iz zagrijata vode, -4,,0[m2] povr5ina isparivada a Q*o [kW] toplina predana
isparivadu.
(2) specifidnotoplinsko optere6enjepregrijadapare

+or:ff (1-s)
gdje je qep[kWm2] specifidnotoplinsko opteredenjepovriine pregrijada
pare,A, [m2]povr5inapregrijadapare, a O, [kW] toplina predanapregri-
jadu pare.
(3) specifidnotoplinsko optere6enjezagrijadavode

O,,,_D(i2i- iNV) (l _ 6)
Q o z v :^ . r : A^ try
L
I
I
"rt
gdje je qoru [kWm,] specifidnotoplinsko oprereienje zagrijala vode, i,,.y
[kJlkg] entalpija napojne vode, Aru [m2] povr5inazagrlja(a,a Qr, lkWl
toplina predanazagrijaduvode.

4) Specifiino optere6enjevodenogogledalaje kolidina proizvedenepare po jedinici

povrSinevodenogogledalaparnog bubnja, odnosno
D f rsl
Q v o :4 r o t r r (1-7)
L l
ili
Vo Dv,'l m3I
4 v o : 1 ;: ( 1- 8)
A ,n -L , -tl
gdje je qy6 [kg/s m2 ili m3A m3] specifidno optere6enje povrSine vodenog ogle-
dala, v3,[m3ikg] specifidni volumen zasiiene pare u bubnju, a Auolm2fpovr5ina
vodenog ogledala.
Ta karakteristidna velidina zna(ajna je radi kontrole dimenzija parnog
bubnja, jer o njoj ovisi vlaZnost zasiiene pare koja izlazi iz bubnja. Sto je
velidina specifidnog optereienja vodenog ogledala parnog bubnja ve6a, odvaja-
nje mjehurila pare od vode zbiva se na manjoj povr5ini, pa je i mogu6nost
povladenja kapljica vode s parom znatno veea.

5) Specifiino opteredenjevolumena parnog prostora jest proizvodnja pare po jedi-

nici volumena parnog prostora iznad vodenog ogledala, odnosno

26
 D f r e l
4*: V* L. *r--J

f iti
q * : D u . . f 6 l Ij
v* L.n't (1- 10)

f gdje je 4v9[k_g/s
m3ili m3/sm3]specifidnooptere6enjevolumenaparnogprosro-
,u, u.lpo [m3]volumen parnog prostorau bubnju iznad vodenogogtedita. ro
specifidno optere6enje takoder utjede na kvalitetu (vlaZnost) iltaine pare iz
bubnja.

1.7.POSEBNI
ZAHTJEVI
ZA BRODSKE
GENERATORE
PARE

- S obzirom na specifidneuvjete rada na brodu, brodskigeneratoripare moraju

udovoljavatinekim specifidnimzahtjevima:
1. Pogonska sigurnost najvaZniji je zahtjev jer o tome izravno ovisi sigurnost
ditavogbroda i njegoveposade.
2 . Jednostavna konstrukcij_a,
koja omogu6ujelak pregled,popravaki odrZavanje.
J. JednostavnoposluZivanjei rukovanjejer na brodovimatreba radunatis des6im
izmjenamaposade(pogonskogosoblja),kojoj treba omogu6itibrzo upoznava-
nje i spremnostza upravljanjepogonom.
4 . Fleksibilnostu pogonu , tj. sposobnostprilagodbenaglimpromjenamaoprere-
6enja, posebnopri manevriranjubrodom. s time u vezi vlzna ie i mosudnost
prihva6anjapreoptereienja,da bi seu nenormalnimuvjetima(loseatmo-sferske
prilike, opasanpoloZaj)osiguralasigurnostbroda.
5 . Mogudnostbrzog upu6ivanja,da bi se izbjeglanepotrebnadangubau luci.
6 . Mogu6nostrada pri nenormalnompoloZajubroda, tj. pri bodnomnagibubroda
* 30' te poniranjubroda + 12".
Sto laksa konstrukcija,
!a bi brod bio optereien sa Sto manje nepotrebnog
tereta. zbogtoga su brodski generatoripare, u pravilu, vise specifidnoopterel
6eni.
8 . visoki stupanj iskoristivosti,radi smanjenjapogonskihtroskova goriva koji
najvi5eutjedu na cijenu brodskogprijevoza.
9 . Prilagodenost(neosjetljivost)na rad s razliditim kvalitetama goriva, jer se
gorivo nabavlja u razliditim dijelovima svijeta, zbog tega njegove pojedine
karakteristikekatkad i znatno variraiu.
Da bi se moguie nepravilnosti u pogonu kao i eventualnehavarije ogranidile
na najmanjumjeru, drLavnabrodskaklasifikacijskai osiguravajuiadruStvaizdala
su strogepropiseo projektiranju, izradi i eksploatacijibrodskihgeneratorapare.
Tu se, u prvom redu, podrazumijevajunadinproradunapojedinih kljudnih dijelo-
va, kvalitetamaterijalai nadinnjegovatestiranja,propisi o opremi odnosnoaima-
turi generatorapare, nadin ispitivanja generatorapare, periodidni inspekcijski
pregledikoji se provodeneovisnoo stanju generatorapare, tehnidkadoliumenta-
cija koja mora biti uvijek na raspolaganju,strudno znanjepogonskogosoblja te
nadinnjegovaprovjeravanja.

27
I

2. TERMODINAMSKE
OSNOVE
GENERATORA
PARE

2.1.PROCESU PARNOMPOSTROJENJU
U toplinskim procesimadija je osnovnashemaprikazanana slici 2.1, gdje se
kao radni medij koristi vodenapara, praktidkibi bilo vrlo te5koprovestiCartnotov
ciklus. Naime, kako je vidljivo iz dijagramaZ-s (slika 2.2), da bi se dobila vrela
voda stanja 2, trebalo bi prekinuti proces kondenzacijetodno u stanju 2' te
adijabatskikomprimirati takvu vlaZnuparu do tlaka isparavanjap,. Tu bi nastale
te5koiezbograda s nehomogenommje5avinom,u kojoj postojiteLnjada separna
faza odvoji od tekude. Osim toga, pri kompresiji jade bi se zagrijavalasti5ljiva
parna faza, dok bi nesti5ljivatekuia faza ostalahladnija. Zbogtoga se na kraju
kompresijene bi dobila vrela voda stanja 2, ve( neka smjesapregrijanepare i
hladnije vode.

PREGRUAC I
PAFE
I

lr**,""f
J \

*o"otn*t?
f0i#^

Sl. 2.1. Osnovna shema parnog procesa Sl. 2.2. T-s dijagram parnog procesa

29
 Mnogo je jednostavnije provesti kondenzaciju do kraja, tj. do todke 6, te
dobiveni kondenzat tladiti pumpom na tlak koji je u generatoru pare. Na taj nadin
nastaje toplinski proces poznat kao Clausius-Rankineov.l
Iz dijagrama T-s uodljivo je da 6e toplinski stupanj iskoristenja ovakvog
procesa biti manji od odgovarajuieg Carnotova2, jer se sva toplina na taj nadin
ne dovodi pri najvi5oj radnoj temperaturi, vei se jedan dio dovodi pri nizoj
temperaturi, odnosno u radnom podrudju izmedu stanja 1 i 2. Mectutim, tu se
koristi druga pogodnost parnog postrojenja, a to je da se para pregrijava pri
konstantnom tlaku, dime se podize srednja temperatura dovoclenja lopline, a
prema tome i povisuje toplinski stupanj iskori5tenja procesa.
Daljnje su moguinosti poveianja stupnja iskori5tenja Clausius-Rankineova
procesa u primjeni regenerativnog predzagrijavanja napojne vode prije ulaska u
generator pare te medupregrijavanja pare iza visokotladnog dijela turbine, dime
se takoder povisuje srednja radna temperatura dovodenja topline u procesu.
Medutim, to se ovdje detaljnije ne1e razmatrati,jer ne pripada sadrZaju
proudavanja.
Na sljede6imdijagramima,slika 2.3. i slika 2.4, pikazan je opisani parni
procesu dijagramimaP-v i i-s.

I
*

Sl. 2.3. P-v dijagram parnog procesa Sl. 2,4. i-s dijagram parnog procesa

-I
Njema6ki fizidar R. Clausiusi SkotskiinZenjer W. Rankine su 1850.g. istovremenopredloZili parni
ciklus koji prema njihovim imenima ima ime
'z se zove prema franscuskomfizidaru Nicolasu.I4onardu Sadi Camotu (1796- 1g32), koji je
liflu.s
definirao idealni toplinski stroj s maksimalnomiskoristivoSiu
I
30
 2.2.PREDAJA
TOPLINEU GENERATORU
PARE
Da bi se u generatorupare moglo isparavati,toplina treba da se kontinuirano
dovodi. Kompletan procesu generatorupare zbiva se izmedu stanja l-2-3-4.
voda treba da se'najprije zagrije do temperatureisparavanjar,, sto se dini
uz konstantantlak, pa potrebnatoplina za to proizlaziiz
2

Q,: ) codT (2-1)

1

gdje je c, specifidnatoplina vode pri nepromijenjenutlaku.

Uzimajuii u obzir srednjuspecifidnutoplinu izmedustanja'1.i2, moLesepisati

4,: Cr (tz- t) ,. (2-2')

gdje je Co- srednjaspecifidnatoplina vode izmedu temperatura/, i /r.

Buduii da temperatura /, odgovara temperaturi isparavanja f, pri tlaku p,,
slijedi

e,: Cp (tr- tr) (2-3)

Kolidina topline q., za zagrijavanjevode do temperatureisparavanjati, pre-
dodenaje u dijagramu Z-s povr5inomomedenomtodkama l-2-b-a.
Kada se vodi zagrijanojna temperaturuisparavanjadalje dovodi toplina, ona
se isparava,a da bi se svapretvorila u paru tlaka p,, potrebnoje dovestikolidinu
topline r

r: ?i (s"- s6) (2-4)

koja je u dijagramu predodena povr5inom 2-3-c-b. Ta toplina zove se toplina

isparavanja,a sastojise od tzv. unutarnje topline isparavanjap i vanjske topline
isparavanjar1.,,
odnosno

r:Q+v (2-s)
Unutarnja toplina isparavanjaje onaj dio topline isparavanjakoji se trosi na
promjenu agregatnogstanja,tj. na pretvaranjevode iz tekuieg stanjau paru, pa
iz razlike unutarnjih energija proizlazi

Q: rt" - ll' (2-6)

vanjska toplinska isparavanja trosi se radi pove6anja.specifidnogvolumena,

odnosno
-
V: P (v" v') Q-7)

31
Shodnotome, moZese pisati da j e

. r:u"-u'+P(v"-v') (2-8)

odnosno
r:i"-i' (2-e\
gdje je i " entalpija (sadrZajtopline) suhozasi6enepare, a i' entalpija vrele vode.
Daljnjim dovodenjem topline suhozasi6enojpari, pri konstantnom tlaku, za-
podinje pregrijavanje, a dovedena kolidina topline za pregrijavanje ovisi o konad-
noj temperaturi /0, pa slijedi

Zpp=cp^ (tu- t,\ (2- 10)

gdje je Cr. srednjaspecifidnatoplina pare pri konstantnomtlaku izmedutempe-

rature tti to. Ona je u dijagramu I-s predstavljenapovr5inom3-4-d-c.
Ako je i: Cot, slijedi

Qpp: it- i" (2-rr)

Medutim, ogrjevnepovr5inegeneratorapare, odnosnozagrijadvode, ispari-
vad i pregrijadpare, nisu u stvarnostidimenzioniranii izvedenida se promjene
stanja(zagrijavanje,isparavanje,pregrijavanje)tako idealnozbivajuu njima, kao
Sto je prikazanou prethodnim dijagramima.Kolidine topline koje se predaju u
pojedinim dijelovimaogrjevnepovr5inegeneratorapare prikazanesu u dijagramu
I-s na slici 2.5.

Sl. 2.5. T-s dijagram procesa.

u generatoru pare

32
 Naime, napojna voda ulazi u generator pare, odnosno u zagrijad vode s
temperaturom napajanja /Nv, te se tu zagrije na temperaturu /,u, toia je obidno
manja od temperature isparavanja /, (najdeile za 20 do 50.C).
To je potrebno da bi se sprijedilo isparavanje vode u samom zagrijadu, sto
bi se zbilo zbog pada radnog tlaka kod naglih promjena (poveianja) opteredenja,
a to bi moglo uzrokovati nepoZeljne pulzacije u radu i osle6enjalog dileta gene-
ratora pare.
Treba navesti da postoje konstrukcije kod kojih isparavanje zapodinje vei u dijelu
zagrljata vode, a oni se tada nazivaju predisparivadi.
Prema tome, kolidina topline koja se predaje vodi u zagrijalu vode je

Qzy: Cp^ (t.u - t*r): izv - ixv (2-12)

gdjej9 i2r,entalpijavodena izlazu,a l*., entalpijavodena ulazuu zagrijadvode.

Yoda iza zagrija(,aulazi u parni bubanj iz kojega se napajaju we ogrjevne
povrsine isparivada,a u kojem se takoder skuplja para prij-eizlaska nu"-i"rto
potrosnjeili ulaza u pregrijadpare. para naizlazu iz bubnja nije potpuno juha,
ved sadrzidio vlage (1 do 3%), sto odgovarastanju 3' u dijagramu z-s na slici
2.5. Prema tome, toplina koja se stvarnopredaje vodi u isparivaduiznosi

- - i7y
Qi,p: i3' izv : i' * x r (2-13)
r
gdje je r udio suhepare u todki 3'.
Medutim, zbog strujanjapare kroz cijevi pregrijadapada tlak od p na p' p3
,
stvarno izlaznostanje odgovaratodki 4' , gdje je tlak, u odnosuna radni ltat u
parnom bubnju, umanjen za velidinu otpora strujanja kroz pregrija(. zbog toga
je stvarnatoplina, koja se predaje pari u pregrijadu,jednaki

- - xr
Qpp: i+, it, : io- i' (2-14)

gdje je lo entalpija izlazne pare iz pregrijada.

Kada generatorpare ima medupregrijad,tada se para na izlaskuiz visokotlad-
nog dijela turbine vra6au njega,gdje seprije ponovnogulaskau turbinu ponovno
pregrijavana vi5u temperaturu.
Temperaturana izlazu iz medupregrijadapare obidno je jednaka izlaznoj
temperaturiiz pregrijada.
\l slici 2.6. prikazanaje shemaparnogprocesas medupregrijavanjem,a na
slici.2.7.dijagramz-s procesau generatorupare s ugradenihmedupregrijadem.
Srafiranapovrsinapredstavljatoplinu koja se predaje pari u mectupreg"rijutt
o-
snopu.
Toplina medupregrijavanjapare iznosi

Q^p: i6' - i5 (2-rs)

gdje entalpije iu,iitodgovarajutlaku i temperaturiu medupregrijadu
pare, odnosno
na izlazui ulazu u njega.

33
 U realnomse procesupromjena stanjaod 4'do 5, koja nastajeu visokotlad-
nom dijelu turbine, ne zbivaizentropski(uz konstantnuentropiju), zboggubitaka
nepovrativostiu parnoj turbini, a isto se tako ni para ne medupregrijaya uz
nepromijenjentlak, zbog gubitaka strujanja kroz cijevi medupregrijadi,iao ito
je prikazanou dijagramu Z-s na slici2.7.
.Pad tlaka zbog strujanja kroz pregrijadi medupregrijat,razmjeranje brzini
strujanja pare kroz cijevne snopovete njihovoj velidini.

Sl. 2.6. Shemaparnog procesas Sl. 2.7. T-s dijagram parnog procesas
medupregrijavanjem pare medupregrijavanjem pare

-N" k."j" k
ltge, u prilogu 1, dane su velidine stanja zasi6enepare ovisno o temperaturi i tlaku, a u
prilogu 2. dane su velidine stanja pregrijane pare, takoder ovisno o tlaku i temperaturi.

34

I
 3. GORIVOI IZGARANJE
3.1.ZNACAJKE
TEKUCIHGORIVA
Buduii da se za izgaranjeu loZistimabrodskih generatorapare
u danasnje
vrijeme uglavnomupotrebljavajutekuia goriva,ovdje"ce,"lur-Jtr""ja
ograniditi
samo na njih, odnosnona ulja za roLeije. Termin >ulje za
lozenle" ili >lozivo
ulje< obuhvaia nekoliko proizvodakoji se medusobnorazlikuju
-kemijskimsvojstvima,na osnovi kojiir Iprema fizikalno_
su i podijeljeni
. flema ladinu proizvodnje,loziva ulja mogu se podijeliti u tri skupine:
1 . loZivo ulje iz nafte,
2. loZivo ulje iz ugljena (kamenogili mrkog),
3 . loZivo ulje iz uljnih ikriljaca.
za izgaranjeu generatorimapare danasse.uglavnomrabe teska
loZivaurja
ili manrt, dok se samokao potpalno gorivo koristi lak5efrakciie.

_ .Najznadajnijesu karakteristikeloZivihulja: (1) toplinskavrijednost,(2) gusto_

viskoznost,(4) sadrZajsumpora,(5) plami5te,lO;,uO.^j vode,'(i)'tiotsni
fu,lT
broj itd.

3.1.1.Toplinska
vrijednost

. Pod toplinskomvrijednosiu razumijevase toplina koja se oslobadapotpunim

izgaraniem jedinice kolidine goriva. Piitom treba razlik"ovatidvije
a"itniii;" i"
karakteristikegoriva, odnosno:
. Gornja toplinskavrijednostrl, definiranaje toplinom oslobodenompotpunim
izgaranjemjedinicekolidinegorival pod uvjetom di senastalidimni plinovi
ohlade
na temperaturuokoline i.tako uzrokuje kondenzacijavodenepa.e
koiu nastaje
isparavanjemvlage iz goriva te izgaranjemsadrZanogvodika;
. ponja toplinskavrijednost.Fla,koja se u praksi Jaleko vije koristi, umanjena
je od gornje toplinskevrijednostiza toplinu isparavanja
uoo",j", voda u parnom
stanju izlazi s dimnim plinovima. To se stvarno dogadakod glneratora
pare jer
dimni plinovi izlazekroz dimnjak.stemperaturomuJ6o- od telmperature
konden_
zacijevodenepare, pa se toplina isparavanjasadrZaneuoa. u pii'novima
izgaranja
gubi u okolinu.

35
 U nekim zemljama, npr. u Velikoj Britaniji, vi5e se koristi pojam gornje
toplinske vrijednosti, pa o tome treba voditi raduna pri analiziranju toplinske
bilance s takvim vrijednostima.
Ako se poznaje elementarna analiza loZivog ulja moZe se toplinska vrijednost
odrediti i radunski, iako se na taj nadin dobiju manje todne vrijednosti nego
izravnim kalorimetrijskim ispitivanjem.
Najde56eprimjenjivana formula je

Ha: 34000 (r", -

w"-r 142500
?)
w,- 2s00r-
. 10500 (3-1)
[*q]
gdje je w" maseni udio ugljika, w", vodika, wo, kisika, lrs sumpora, a W* vode
u gorivu u [kg/kgl.
Skladno s definicijom. go.n;u toplinska vrijednost moZe se izra(unati iz
ft.rl
H r = H o + 2 s 0(0w * + er r ) Q-2)
Lu*=l
gdjeizraz (ry 9 w".r)predstavljaukupni maseniudio vodenepare u produktima
I
izgaranja,pri demu je w* vlaga iz goriva, a 9 wr. kolidina vodene pare nastale
oksidacijomvodika iz goriva, Stoproizlaziiz stehiirmetrijskihodnosaizgaranja.
Donja toplinskavrijednost loZivih ulja, dobivenihpreradom nafte, kre6e se
od 39000do 42000kJ/ks.

g.1.2.Gustoda

Gustoia je masa jedinice volumena promatranog goriva. Cesto moZe posluZiti

radi aproksimativnog ocjenjivanja raznih svojstava loZivih ulja, npr. viskoziteta i
toplinske vrijednosti.
Gusto6a loZivih ulja ovisi o temperaturi, a to se aproksimativno moi,e izraziti
izrazom

pt : prrs.q- 0,00062 (t - '')[q]

Lm ' l
(3*3)

gdje je g(rs"q gusto6a pri 15oC,a / temperaturau ["C].

3.1.3.Viskoznost
Viskoznostulja za loZenjejedna je od njegovih najvaZnijihfizikalnih karak-
teristika. Pritom se najde56eprimjenjuju podaci kinematskeviskoznosti.Radi
prikladnostiu praksi, destose izrai.avau stupnjevimaEnglera ["E']1,dime se daje
odnosizmeduvremenaistjecanja200cm3ulja i vodepri definiranojtemperaturi.

t U Engt"rkq se viskoznost teku6eg goriva iskazuje u sekundamaRedwood "R], a u Americi u

[
sekundamaSaybolt [ "S].

36
 Zajednidka karakteristikaloZivih ulja je velika promjena viskoznostiraz-
mjerno temperaturi,a ta ovisnostpribliZnoitileai oOnbs

ln v= C1 e-czt (3-4)
gdje je ykinematskaviskoznostpri temperaturi/ u
[.C], dok su Cr i Czkarakte-
ristidnekonstantedotidnogulja.
OvisnostviskoznostiloZivogulja o temperaturiprikazanaje na slici3.1.

[mvslx 10-r U
9-
624 120

J
o
c
N
o
.9
520

416

312
100

80

60
D
x
o
C
Y. \

208 \
\
104 n \ \
\ \ \ \
\
-2O O 20 40 60 BO 100 12o
temperatura
loZivog
utja["Cl
st. 3.1. Ovisnost viskoznostio temperaturi loZivog ulja
Izvor: 8, 65

je
-viskoznost svojstvokoje ima najveii utjecaj na transporti rasprskavanje.
o1- se neko ulje moglo transportiratipumpom, njigova viskoznosttreba iznositi
!1
priblizno800' 10-6do 1000 . 1-!-o-27! (tio oo t+oae;. Nadalje,da bi gorionik
mogao ispuniti svoj zadatak, ulje mora prije rasprskavanjabiti toliko iagrijano
viskoznost padnena pribliZnozo.-n-a do 40.1b-u mrls (: oo"s;n).
*.Tu
Skladnotome, ovisnoo vrsti loZivogulja, potrebnoje zagrijavanjena 90 do 130.c.

3.1.4.SadrZajStetnihelemenata .:

- -.'9uirno o porijeklu i nadinunastajanja,u ulju za rozenjesadrzanesu odredene

kolidine.sumporai ostalih elemenati, meclu kojimu nu-diti znataj i
utjecaj u
kori5te.njuimaju vanadij i natrij. Ti elementimogu nakon izgaranjapostati
uziok
koroziji. Sumpor prouzrokuje pojavu tzv. niskJtemperaturrie,a vanadij
i natrij
visokotemperaturne korozije.

37
 U procesu izgaranja sumpor najvedim dijelom oksidira u sumpor-dioksid
(SOr), a manjim u sumpor-trioksid (SOJ, koji u spoju s vodenom parom iz dimnih
plinova dini kiselinu. Ako se na nekom dijelu ogrjevne povr5ine temperatura spusti
do temperature rosi5ta sulfatne kiseline ili niZe od nje, ona se kondenzira Sto
uzrokuje vrlo intenzivnu koroziju na tom podrudju. Budu6i da su takve pojave
vezane iskljudivo za dijelove generatora pare koji se nalaze u podrudju niZih
temperatura dimnih plinova, taj oblik korozije naziva se niskotemperaturna koro-
zija.
Kolidina sumpor-trioksida koja nastaje u procesu izgarunja bitno ovisi o pre-
tidku zraka, pa zbog toga proizlazi i ovisnost temperature rosi5ta o koeficijentu
pretidka zraka ). i udjelu sumpora u gorivu, kao Sto je prikazano na slici 3.2.

e- 1n

z
; 110
I
z
o 100
tll
F
p,
<tt
o 9 0
tr

U D I O S U M P O R AU U L J U [ % ]

sr.3.2.Promjena temperature rosilta dimnih plinova u ovisnosti o sadrZaju sumpora u gorivu i

pretidka zraka za izgaranje
Izvor: 10, prilog 33

38
 . vanadij i natrij su elementikoji, kada su sadrZaniu gorivu, mogu uzrokovati
pojavu tzv. visokotemperaturne korozije, sto nastajeu poJrudjuvisih"temperatura,
odnosno najde56eoko pregrijada. pri temperaturamau tom podrudju nastaje
niskotopivieutektikum.alkalijai vanadijevaoktidu, dije agresivnooi"torrunl"proi-
zlazi iz.izmjenidnog djelovanja ispiranja zastitnogbtriirrog sloja na -"tirnoi
povrsini te ponovne oksidacijenezastidenepovrsinemetala]Naime, kod
takvih
temperaturavanadij-oksiddisocira, stvaraju6islobodni kisik, koji se onda vrlo
intenzivnoveLeza distumetalnupovrsinu,i nakon toga se ponovnoispireoksidni
sloj. Tako seprocesnaizmjenceponavljauz intenzivnuk6roziju metalnihpovr5ina.
je svojstavapodatak o sadrZajusumporaL gorivu znadajan
.Vb?g tih kod
projektiranja naknadnih ogrjevnih povrsina generarorapare (zagrijada,vode
i

PORIJEKLO SAD
SSSR Sredniai Dalekii
Rumunjska Ju2na'Amerika Srednji lstok
0,1

0,5
0,4

0'3
F
q 0,2
l
Y
(D
o o,o1
3

3 o,o5
5 o,o4

N
E o.o2

0 2 3

SADRzu SUMPORA
[%]
'%. CESCE ,/a

st. 3.3.SadrZajsumpora i vanadija u rnineralnim uljima razliditog porijekla

Izvor: 10, prilog 32

39
zagj.;ija(azraka) jer se one nalazeu podrudju niZih temperatuta, pa on zbog tog.a
ogiunie.rl" poveianje stupnja iskori5tenja i sniZenjetemperature izlaznlh dimnih
piinouu,"doi vanadil i natrij utjedu na projektiranje_prggrijadapare i drugih
iii"louu izlolenih viiokim temperaturama(600 do 650"C), Sto osim termidke
otpornostimaterijala takoder ogranidavapove6anjetemperaturepregrijanepare
preko te granice.
Udio tih elemenata,koji najvi5eovisi o porijeklu sirovenafte, destouvjetuje
dodavanjeraznlhaditivagorivu radi spredavanja ili smanjenjadjelovanjaopisanih
Stetnihpojava.

3 . 1 . 5 .Pl a mi 5 te

Plami$teje najniZa temperaturapri kojoj se pare, oslobodeneiz uzotka

goriva, zapaleizravnimplamenom,uz propisaneuvjete standardiziranemetode'
Foznavanjepodatka o plami5tu loZivog ulja vaZno je zbog definiranja uvjeta
sigurnosti.Opdenitovrijedi praktidnopravilo da se loZivaulja ne smiju skladi5titi
odnor.romanlpuliratiu otvorenimsistemimaili ventiliranimspremnicimana tem-
peraturi iznad njihova Plami5ta'

vode
3.1.6.SadrZaj
Voda u loZivom ulju nije poZeljnai Stetnaje zbog vise razloga. Voda sa
sedimentimastvaramulj, a ako je vi5evode, onda nastajustabilneemulzije' Zbog
toga nastajutesko6euiadu gorionika, azatepi se i filtar.za ulje. Nadalje, voda
snizujedonju toplinskuvrijednostgoriva, pogodujekoroziji te uzrokuje pjenusa-
nje pri zagrijavanju
jem iz dna spremnika'
Ako je ima, vodu treba odstranitiispuStan

3.1.7.Koksnibroi
Sklonostpremastvaranjukoksa,odnosnokoksiranjuje tazlltita, a ona, ovisno
o nadinuproizvodnje,rasteod destiliranihpremarezidualnim(ostatnim)uljima'
Koks se u praksi stvarau obliku dvrstekompaktneinkmstacije,najde56ena
toplijim dijelovima gorionika, zbog (ega ima smetnji u njihovom radu, tj' pri
rasprskavanju i izgaranju.
Laboratorijsko odredivanje sklonosti nekog goriva prema stvaranju koksa
obavlja se metodamaConradsoni Ramsbottom,a rijed je o isparavanjui termid-
kom raspadanjuuzorka goriva bez prisutnosti zraka. Koksni broj zapravo.je
maseniudio neisparenogostatka goriva (koksa), ispitivanogprema spomenutim
standardiziranimmetodama.

40
 3.1.8.Ostaleznadajke
osim opisanih, za loZiva ulja karakteristidnasu i druga svojstva: sadrZaj
pepela,sadrZajasfalta,neutralizacijskibroj, termidkastabilnbsti drugo.
Medutim, ovdje se ona neie posebnoobradivati jer je njihova vaznostza
primjenuu generatorimapare manja.
. Radl ilustracije, u sljedeioj tablici 3.L. dane su orijentacijskevrijednosti
karakteristikanekih vrsta loZivih ulia.

Tablica 3.1. Orijentacijske vrijednosti za loZiva ulia

Vrsta loZivogulja Te5koulje Ekstra lako i Katransko

ulje iz Katransko
ulje iz
lako ulje kamenogugljena mrkogugljena

Ugljik,wslo/o 82-85,5 do85,5 89-93 oko 82

Yodtk,wrrlo/" 11-11,8 13-t4 cca6,5 cca11
Sumpor, w5l% A A
<1 0,3-l 0,7-2,5
Duiik + kisik, w*rt w orl o/o 0,6+ 1,9 cra3
Pepeo, w nlo/" 0,01-0,04 0,01-0,03 do 0,05 do 0,05
Ylaga,w*/"/o tragovi tragovi 0,5-1 0,1-0,5
Donj a toplinska vrijednost / kJ/kg 41000-42000 41Un-426n cca376fi) cca38500
Gomj a toplinska vrijednost/ kJ/kg 43500-44300 44000-44800 cca392ffi cca41000
gcor-* u dimnim plinovima/% 15,8-16,1 cca 15,5 t7,8-18,2 cca16
Specifidnagustocakod 20"C/kg/m: 0,91-0,935 0,83-0,87 1-1,5 0,85-1
Viskoznost/"E 110-160 kod30"C 1,5-2,5
kod20"C > 3 kod30"C 1,8-4kod20"C
Plamiste/"C do240 >65 85-110 do 110

3.2. IZGARANJE
U LOZISTIMA
GENERATORA
PARE
je
. _ osnovna funkcija lozistageneratorapare da omogudioslobadanjetopline
iz koriStenoggoriva. Da bi se to osiguralo,i u fazi pr-ojektiranjai ,, pogonu,
potrebno je detaljno poznavatiprincipe i zakonitostikbje su za to bitne.
je
_ .rzgaranje zapravok-emijskareakcija izmjene tvari i oslobadanjatopline.
Izmjena tvari je preraspodjelaatoma elemenatau nove molekule, u tutu. ,"
reakcije uvijek zbivaju uz nepromijenjenumasu,ovisnuo sadrzanimelementima
u gorivu, te uz definirane volumske promjene, temeljene na broju plinovitih
molekula koje sudjeluju i nastajuu reakciji.

3.2.1.Odnosiu procesuizgaranja
Nosilac procesaizgaranjau loziitima generatorapare je kisik pa je, prema
tome, gorivo materija koja je sposobnada bude u reakciji i kisitom, ,rr.ostouu-
danje topline. Takva definicijane bi bila potpunaza tehnidkagorivaako sepritom

41
ne spomene i brzina reakcije. Naime, ta brzina varira od vrlo spore, kao Sto je
sludaj kod oksidacije (rdanja) metala, do gotovo trenutne u eksploziji. Za tehnidku
proizvodnju topline, i kod generatora pare, ona je okarakterizirana kao brza
reakcija gorivih elemenata s kisikom, demu narodito pridonose ugljik i vodik, koji
su najvaZniji gorivi elementi u gorivima.
Kao Stoje ved prethodno nagla5eno,kisik je osnovni nosilac procesa izgaranja,
a on se u loZi5te dovodi zrakom iz okoline, u kojemu je volumni udio pribliZno
2lo/o, odnosno maseni ludio 23"/o.
Kisik, koji ima izrazitu sklonost prema procesu izgaranja, odvaja se iz smjese
s du5ikom i ostalih plinova koji su u manjoj mjeri sadrZani u atmosferskom zraku
(ugljik-dioksid, vodena para, inertni plinovi) te lulaziu kemijsku reakciju s gorivim
elementima. Du5ik ne sudjeluje u procesu izgaranja pa je izvor izravnih gubitaka
topline jer dio apsorbirane topline odnosi sobom kroz dimnjak u okoli5.
Reakcije kisika s gorivim elementima slijede poznate, todno definirane zako-
ne, koji se mogu izraziti tzv. stehiometrijskim odnosima izgaranja, prikazanim u
tablici 3.2.

Tabfica 3.2. Kemijske reakcije ugaranja

Gorivi elemenat Reakcija Oslobodena toplina [kJ/kg]

ugljik (u CO)* 2C+Or--2CO 10200

ugljik (u COr) C + or: g6t 34000
vodik 2Hr+ Or:211111 120500
sumpor S+ O r : 5 9 , 10500

* U tablici je prikazana i reakcija

izgaranja ugljika u ugljik-monoksid
(C --+ CO),Sto je nepotpuno izgaranje koje uzrokuje gubitke zbog ma-
nje kolidine oslobodene topline.

Na temelju poznatih reakcija izgaranjaizradenaje tablica 3.3, iz koje su

vidljive potrebnekolidine kisika za izgaranjeu pojedinoj reakciji.

Tablica 3.3. Kolidina kisika za agaranje

Elemenat Relativna Kolidina kisika

u molekulska Reakcija
goriw masa kmol/kmol kmol/kg kg/kg mfi/kg

c t2,01,1, C-+ CO, 1 ut2,}tI 2,664 1 R65

H2 2,016 H2 --r H2O U2 lt 4,032 7,937
s 32,066 S --+ SO, 1 u32,066 0,998 0,698
o;* 32,000 - 1 - 1t32,00 - 1,00 - 0,70

**Kisik u gorivu smanjuje potrebnu kolidinu kisika koju je potrebno dovesti u procesuizgaranja,pa
je stoga stavljen predznak minus ( - ).

42
3.2.2.Kolidinazrakaza izgaranje
zbrajanjem velidinau posljednjemi pretposljednjemstupcutablice 3.3, uz
zaokruLenja,dobivamoizrazzaodredivanjeminimalnekoiidinet<iiita toa izgaranja.

t,Ior,min:2,66ws* 8 wH2+
ws- r", (3-5)
[ ff ]
odnosno

iri
fttor, oin:2,66 ws- * 8 ( ,n, -?)
\ 6 /
* ,.
ttrl (3-6)

V o r ,^ r n : 1 , 8 6 w . * 5 , 6 w s " * 0 , 7 w r - 0 , 7 w u , ['*l (3-7)

Lkcj
odnosno

Vor,
^in:1,86
w.* 5,6(rrr-?) . 0,7w, (3-8)
tH ]
gdjg su wc, rr*r, wri wrrmaseniudjeli ugljika, vodika, sumporate kisika u gorivu
u [kg/kgl.
Na. temelju poznate minimalne kolidine kisika za izgaranje moZe se dalje
.
odrediti minimalna kolidina zraka za izgaranje.
Uzimajuii u obzir maseni(23%), odnosnovolumni (21%) udio kisika u zraku,
slijedi
rtor, ,io I kq I
ffiL,^in: (3-e)
oz: Ltg-:-J
odnosno

rY/ L . . i_oV=o r . * f _ , i - i
W (3- 10)
LkCJ

Stvarnakolidina zraka koju je potrebno dovesti u tehnidkim loZi5timaradi

postizanjapotpunog izgar3njave(a je od teoretske(minimalne)kolidine,
a ona
se izraLavafaktorom pretidka zraka ,1,pa proizlazi

m L : l.m L . , ' " l r e l (3- 11)

L k gl
odnosno

Vy: ).Vy, -in isil

Lkel (3-12)

43
 Pritom je pretidak, odnosnoviSakzraka u procesuizgaranja,definiran izrazom
r ^ 1

L Vr: (1- l) Vr, ^^ l m r i l (3- 13)

Lkcl
Vrijednost faktora pretidka zraka ovisna je prije svegao vrsti goriva, izvedbi
loZiState nadinu izgranja. Radi usporedbe,u sljedeioj tablici 3.4. prikazanesu
orijentacijskevrijednostifaktora pretidkazraka,u ovisnostio spomenutimutjeca-
jima.

Tablica 3.4. Orijentacijske velidine faktora pretiek a zraka

Vrsta eoriva i izvedba loZi5ta Faktor pretidkazraka

ravna i kosa nepomidna re5etka 1,7 -L,8

mehanidka ravna reietka t,3 -1,6
mehanidka stepenasta reSetka 1,3 -t,',|
ugljena praSina mrkog ugljena i lignita L,25-1,35
ugljena pra5ina kamenog ugljena 1,2 -1,4
loZenje drvenim otpacima 1 , 3- 1 , 8
loZenje gradskim smeiem t,8 -2,2
loZenje tekuiim gorivima t,05-L,25
loZenj e plinovitim gorivima 1 , 0 31- ,15

Kada se radi o teku6imgorivima, koja se ovdje detaljnijerazmatrajujer su

uglavnomona u upotrebi za brodskegeneratorepare, tada imamo nekoliko utje-
cajnih dinilaca.
1. Velidina raspr5enedestice:Stoje raspr5ivanjegoriva bolje, to jevelapovr5ina
goriva u dodiru sa zrakom, pa i pretidak zraka za izgaranje moZe biti manji.
To je svojstvouglavnomovisno o fizikalnim osobinamagoriva pa se grubo, s
tog stajali5ta,teku6e gorivo moZe svrstati negdje izmedu plinovitih i krutih
goriva, bliZeplinovitim gorivima.Medu sekundarneutjecajevalja joi ukljuditi
vrstu gorionika,nadinrasprskavanja(parom,zrakom,tlakom, centrifugiranjem
i sl.) i temperaturupredgrijavanja.
2. SadrZajisparljivih dijelova: Stoje sadrZajisparljivihdijelova ve6i, moze
biti pretidak zraka.
J . Temperaturapaljenja ibrzinaizgaranja:niZatemperatura paljenjaive1abrzina
izgaranja snizuju pretidak zraka.
4. Temperatura zraka za izgaranje: vi5a temperatura ulaznog zraka u loZi5teubr-
zavaprocesizgaranjajer pospje5ujeprocesrasplinjavanjagoriva,Stoima utje-
caj na smanjenjevi5ka zraka za izgannje.
5 . Tlak u loZi5tu:ve6itlak u loZi5tupospjeSujedaljnje usitnjavanjedesticagoriva,
odnosnosmanjujerazliku volumenadesticagorivai zrakapotrebnogza izgara-
nje, Sto omoguiuje izgaranjeuz manji pretidak zraka.
6. Optere6enjegeneratorapare: pojedine vrste gorionika projektiranesu za op-
timalni rad u razliditimpodrudjimaoptere6enja,pa odstupanjeod toga znatno
 utjede na kvalitetu rasprskavanja goriva, a time i na potrebnu kolidinu zraka
za izgaranje. To je narodito rzraLeno kod generatora pare s manje gorionika.
Ugradnja vi5e gorionika smanjuje taj utjecaj jer se rad u podrudju bliZe opti-
malnom postiZe ukljudivanjem ili iskljudivanjem odredenog broja gorionika iz
pogona.

3.2.3.Produktiizgaranja
Kao produkt procesaizgaranjanastaju dimni plinovi koje dine smjesaplinova
nastalihoksidacijomgorivih sastojakau gorivu te du5ikai viSkakisika iz zraka
koji ne sudjeluju aktivno u reakciji. Pritom se ukupni volumen dimnih plinova
sastojiod suhih dimnih plinova i vlage koja se dovodi samim gorivom ili nastaje
izgaranjemsadrZanogvodika. Ako se zanemai sadrZajpepela, koji je u ve6ine
loZivihulja zanemarivomalen, tada je masaprodukata izgaranjaodnosnodimnih
plinova jednaka zbroju masegoriva izraka koji sudjeluju u procesuizgaranja.

U tablici 3.5. prikazanisu produkti koji nastajupri potpunomizgaranjugoriva

na bazi stehiometrijskihodnosa.

Tablica 3.5. Produkti izgaranja

Produkt reakcije
Ulaz u reakciju Reakcija
kg/kg mfi/kg

44,011,
- 22.26
C ---t CO2 v)a:3.664 w. *'= 1'853
w.
t2,0tr 6i

H2 Hr--+ HrO -36.032vt)e=8.963 w- 44.8

n",: ll,ll1' wt,
4,032 "2 "2 I,UZ

64.066 2r.89
S S -+ SO, *"=1,977 ws rys
IZ,* i&"=o'682

O, (iz vi5kazraka) Oz+ O: 0,21 (1- l) ^'. ^" 0,21(A- t) v,. ^"

22.4
N, (iz goriva) N2 --+ N2 wn, 'n', = o'799w*'
2g,016-

N2 (iz zraka) Nz+ Nz 0,79 mr,6n 0,791V1,tu

22.4
W (vlagaiz goriva) HrO --+ HrO '*:1"243w*
rsi?
Napomena:u tablici su uzeti u obzir stvarni molni volumeni plinova umjesto rnolnih volumena
idealnih plinova (22,4 mn?/kmol).

45
 Zbrajanjem velidina u posljednjem stupcu tablice 3.5, uz mala zaokruLenja,
dobije se ukupna kolidina dimnih plinova. Ako se pritom ne uzme u obzir kolidina
nastale vodene pare, slijedi izraz za kolidinu suhih dimnih plinova, odnosno
F r 1

+ 0,21(l - 1)Vr,^rn10,792 yr,-," fS I

/pr,"= 1,85wc + 0,7w,* 0,8wN2 Q - M)
LKg J
Volumen vodene pare u dimnim plinovima dini voda nastala izgaranjem vo-
dika i vlaga iz goriva pa, prema tome, slijedi

Vs,o:(9,n,* *-) :1,24(9wr,+,-) (3- 1s)

T [H ]
Konadno, ukupni volumen plinova nastalih izgaranjem 1 kg goriva proizlazi iz

Vp1: V6,"* Vtro (3- 16)

% r = 1 , 8 5w s * 0 , 7 w r * 0 , 8 w y , * 0 , 2 L( 1 - I ) V r . ^ ^ + 0 , 7 9 ) . V L . , i n +

+ 1,24(9 wrr- r") (3-r7)

[H ]
Fizikalno-kemijske karakteristike dimnih plinova, kao produkata izgaranja,
ovise ponajprije o vrsti (sastavu) goriva, o nadinu izgaranja s obzirom na pretidak
zrakai o njihovoj temperaturi.

3.2.3.1. Sastavdimnih plinova

Dimni plinovi su smjesapojedinih plinova koji nastaju u procesuizgaranja

goriva, pa se stogasastojeod sudionikadija je kolidinapo 1 kg goriva definirana
stehiometrijskim j ednadLbamaizgaranja.
1. Volumenugljik-dioksidaV.,6,koji nastajepotpunim izgaranjemugljika

vcoz:l,85
w6 odnosno
v.o,:fr (3- 18)
[H],
2. Volumen vodene pare 7sr6 koja nastaje izgaranjem vodika i isparavanjem
sadrZanevlage u gorivu
v^'o
v n , o = 1 , 2w
4 ("- g, * w *f)#Kg- l , .tonosno
' g"o: (3* 1e)
L J h

3. Volumen sumpor-dioksida Vro, koji nastaje izgaranjemsumpora

vro,=0,7ws odnosno
vro,:ft (3-20)
IH ],

I
46
 4 . volumen.dusika Yp,- koji se sastoji od dusika sadrzanogu gorivu i dusika iz
zraka za izgaranie
V"'
YN,: 0.8 wyr* 0.'79I Vr.
'1. mn
^n f Skg l, odnotno A",:i
L J, Q-21)

5 . Volumen kisika I/6r, je neutro5enikisik iz vi5ka zrakaza izgaranje

-1, vo'
v6,=o,zt(A- t) vr.^,nf S oo",
--'--)snoQo,= Q-22)
L kel' Vl

Prematome,moZesepisatida je

Vpr,":VcorI Vso"*
""2 VNr+
,.2 Vo, t# (3-23)
", L kg II

Vor: Vcor+ Vsor+ YN2+ Voz+ VHzo [ - ' i l (3-24)

LkcJ
9c9r* gsor* QNr* QorI Qsro:l (3-2s)

gdje su ?cor, Qsor, QNz,Qozi qno volumski udjeli pojedinih sudionika u dimnim
plinovima.
U prilozima 3. i 4. (na kraju knjige) dane su ovisnosti kolidine zrakaidimnih
plinova o vrsti goriva te o pretidku zraka za izgaranje.

3.2.3.2.GustoCadimnihplinova
Gustoia dimnih plinova odreduje se kao zbroj udjela pojedinih gustoia u
smjesiplinova, odnosno

epro=r
r,- lffi] (3-26)
Qpn: Qco, Qcor* Q4o Quro* QsozQsor* Qx, QNr* eo" eo, Q-27)

u stanju koje je razlidito od normalnog (1,0133 bara, 0'c) gusto6a de biti

ppr:epr.
ffire #l#l (3-28)

gdje je p [Pal tlak, a r ["C] temperaturadimnih plinova.

3.2.3.3.Specifiina toplinadimnihplinova
Specifidnatoplina dimnih plinova ovisna je o sastavui temperaturi. Za toplin-
ske proradune generatora pare znadajnaje specifidnatoplina kod konstatnog tlaka,
koja se odreduje prema

C p * r =e2r C o , , t # ] (3-2e)

gdje su p, volumni udjeli pojedinih sudionika,a C,.i specifidnetopline pojedinih

sudionikakod konstantnogtlaka.
Bududi da dimni plinovi mijenjaju svoju temperaturu prolazedikroz generator
pare, kod proradunaje potrebnouzimatiu obzir srednjuspecifidnutoplinu izmedu
promatranihtemperatura,odnosno

l'z ,,.",1:t,-
c,,^l)t,
f tl l
/L o - o- l t
I
- (3- 30)
llt tz- tr L;tK I
Pritom se srednjespecifidnetopline pojedinih plinova izmedu 0oC i proma-
trane temperaturer odreduju iz raspoloZivihtablica (vidi prilog 5).

3.2.3.4.SadrZajtopline(entalpija)dimnihplinova
Opdeniti izraz za sadrZaj topline (entalpiju) plina je

. f.^
jo,: (3- 31)
Jo Cr.6 dt

koji se takoder moLe izraziti srednjomspecifidnomtoplinom, odnosno

ior: Co,orl,',ot (3-32)

Kao Sto je vei spomenuto,dimni su plinovi smjesa plinova koji nastaju

izgaranjemgoriva.Zbogpraktidnosti,u daljnjemrazmatranjupromatrasekolidina
koju dobivamoizgaranjem1 kg goriva, pa je sadrZajtopline takve smjese

I p r : ) v i i i = X v i C p .l ;i r (3- 33)
IH]
gdje su V; [m,]/kg] volumeni pojedinih sudionika koji nastaju izgaranjem 1 kg
goriva, C,.,
r . . |l 0 [kJ/m3K]
. srednje specifidnetopline tih plinova, a t ['C] njihova
temperatura.

48
 EffiaPU^
[H

S1.3.4. I-t dijagramdimnih plinovaloZivogulja sastava:W"=g3,4y",Wn":I0,0o/", Wpr=0,37",

W : 2,9%, We = 0,3"/",W" : 3%
"
I z v o r :2 , 3 . 1 4 1
 Raldlanjivanjemslijedi

16: V co, icor+ VHro I V soziso2 + yN2 iN2+ V 02 ^,[*g] (3- 34)

odnosno

Ior:vcorrrrr,l:ot+ v'zo ,o^,"ll,rti vso, Cpro,

lj'*v*q.,
1;'*
+ vo, cen
- -2
['[H] (3- 3s)

U prilogu 6. dane su velidine entalpija pojedinih sudionika dimnih plinova u

ovisnosti o temperaturi.
S pomo6u prethodnih jednadZbi mogu se za razlitite temperature odrediti
sadrZaji topline (entalpije) dimnih plinova koji nastaju izgaranjem 1 kg goriva.
Kao primjer prikazan je na slici 3.4. dijagram I-t dimnih plinova, koji odgo-
vara loZivom ulju sastavai wc: 83,4"/", wH,: 10,0"/", wy, : 0,3 oh, ws:2,9 o/o,
w o : 0 r 3 o / o ,w * : 3 , 0 " / " .

50
 4. TOPLINSKABILANCA
GENERATORA PARE
t
4.1.TOPLINSKI
TOKOVIU GENERATORU
PARE
F
Da bi se odredila toplinska bilancageneratorapare, potrebno je poznavati
njegovutoplinskushemu,odnosnoshemutokovasvihradnihmedija kbji sudjeluju
u izmjenitopline.Na slikama4.r. i 4.2. prikazanesu toplinskeshemegeneratora
pare iz kojih su vidljivi tokovi radnih medija i topline. prikazanje generatorpare
sa zagrijademzrakai vode, dvostupnimpregrijadempare u kojem se temperatura
pregrijanjaregulira ustrc.avanjem napojnevode izmedu prvog i drugog siupnja, i
s ugradenimmedupregrijadempare.

DIMNIPLINOVI

VENTILATOR
ZRAKA

PARA

ODSOUAVANJE

V O D AZ A R E G .
T E M P .P R E G

PREGRIJANA
PARA U STROJ

L______=_J
Sl. 4.1. Shema tokova radnih medija generatora pare
 o
e-
(r
F

E
UJ
(L
u.l
F

tz

tzas
-.<_

tL

MEOU-
'H trUhIJA PREGRIJACZAGRIJAC ZAGRIJAC
PREGRIJAC
ISPARIVAC
PARE II PARE I VODE ZRAKA
I

A A A A A A A
p
\ \
VVIV

I
i' ol
il
t
I
l't
I
Sl. 4.2. Razvijena toplinska shemageneratorapare

Na osnovi toplinske shememoze se izraditi toplinska bilanca, kao na slici

4.3, iz degaje vidljiva efikasnostkori5tenjaenergije,odnosnostupanjiskoristivosti
generatorapare.
Vidljivo je da su ulazni nosiocitopline:
L. gorivo sasadrZanomkemijskomenergijomi osjetnomtoplinom zbogpredzagri-
javanja,
2. zrak koji je predzagrijanvanjskim predajnikom topline (npr. parom koja ne
izlazi izravno iz generatorapare),
3. para za rasprskavanjegoriva,
4. napojnavoda,

52
 ULAZ U
LoZrSrE

l-,.-.E
I GENERATOR
TOPLINAPREGRIJANEPARE
PARE
TOPLINAVODE ZA RASHLAOIVANJE (REGULACIJU}
TOPLINANAPOJNEVODE
TOPLINAZASICENEPARE
TOPLINA ISPUSTENEVRELE VODE ZBOG ODSOUAVANJA
TOPLINAULAZNEPARE U MEDUPREGRIJAC

TOPLINAMEOUPREGRUANE
PARE

cuBtTAK TrOG OSTETNETOPLINEtzLAzNtH DtMNtHPL|NOVA

GUBITAKZBOG ZRACENJATOPLINEU OKOLINU
GUBITAKZBOG.KEMIJSKINEPOTPUNOGIZGARANJA
GUBITAKZBOG PROPADANJAGORIVAKROZ RESETKU
GUBITAKZBOG SADRZAJAIZGORIVIHDIJELOVAU TROSKI
GUBITAKZBOG LETECEGKOKSA I CAOE
GUBITAKZBOG OSJETNETOPLINE OSTATAKAIZ LOASTA

Sl. 4.3. Toplinska bilanca generatora pare

5 . voda za regulacijutemperaturepregrijanja,
6 . ulaznapara u medupregrijad.
Izlazni nosioci topline su:
l) izlazna pregrijana para,
2) izlazna medupregrijana para,
3) izlazna zasiiena para,
4) ispu5tena vrela voda zbog odsoljavanja,
5) toplinski gubici generatora pare.

4.2. TOPLINSKA
ISKORISTIVOST
GENERATORA
PARE
Toplinskaiskoristivostge.neratorapare ovisnaje o tri glavnautjecaja:
1. o potpunostiizgaranjagoriva u loZi5iu,
2. o temperaturi do koje se iskoristavatoplina produkata izgaranja,
3. o stupnju izoliranosti,odnosnoo gubitku toptine zraeenlJmu
okolinu.
..Toplinski stupanjisk_oristivosti
generatora pare definiranje odnosomizmedu
topline predaneradnomfluidu koji lzraziizgeneratorapare i ukupne
toprinekoja
se dovodi u loZiSte.odnosno

nor:Ung, (4- 1)

53
 Pritom je B [kg/s]kolidinagoriva, a Q,[kJlkg\ ukupna toplina koja se dovodi
u loZi5tesa 1 kg gorivai ona iznosi

Qr: Ha* ezri eo * ep (4-2)

[*t]
gdje je H6 [kJ/kg] donja toplinska vrijednost goriva, qyrfkJkgl toplina koja se
dovodizrakom zaizgarunje1 kg goriva(koji je predzagrijanvanjskimpredajnikom
topline), a6 [kJ/kg] je osjetnatoplina predzagrijanoggoriva, a q. [kJ/kg] toplina
koja se dovodi parom za rasprskavanje1 kg goriva.
Toplina predzagrijanogzrakavanjskimpredajnikomtopline (npr. parom koja
ne izlazi izravno iz generatorapare) iznosi

ezr: lvr,," ., l: ft, - r,) [ urU

]
(4-3)

gdje je ,l koeficijent vi5ka zraka za izgaranje, Vr, -'" [mi/kgl minimalna

kolidina zrakaza izgaranje, u C,- l" lurr-; K] srednjaspecifidnatoplina zraka

izmedu temperatureokoline /. i temperaturepredzagrijavanjatr.
Osjetnatoplina predzagrijanoggoriva jednakaje

e c :c c r [ * t ] (4-4)

gdje je C6 [kJ/kg K] specifidnatoplina goriva,a t ["C] temperaturapredzagrijanog

goriva. Temperaturapredzagrijavanjateku6eggoriva ovisi o njegovoj kvaliteti i
vrsti gorionika, a obidno se kre6e 100-130'C. To predzagrijavanjeje potrebno
da bi se postiglapotrebnaviskoznostgoriva radi dobrog rasprskavanja.
Toplina pare za rasprskavanjedolazi u obzir kod gorionika koji se, kao
pomo6nimedij za rasprskavanje,koristi vodenomparom. Ta para unosi sobom
u loZiStetoplinu

e p = d a ( t r , - r[.H
) ] (4-s)
gdje je do [kg/kg]kolidinapareza rasprskavanje 1kg goriva(0,05-0,1 kg/kg),
lo. [kJ/kg] entalpija pare za rasprskavanjegoriva, a r, ie toplina isparavanjavode
pri normalnim uvjetima (r, - 2500 kJ/kg).
Topline ec i qp imaju mali udio u ukupnoj toplini dovedenoju loii3te pa se
najde56emogu zanemaritipri ovom proradunu.Kolidina topline koja se efektivno
predaje radnom mediju (vodi i pari) iznosi

Q=D, (io-i*)*D1ap (i*r-ir.,)* D"(i'- t N v )[ k w l (4-6)

gdje je Do [kg/s] kolidina pregrijane pare, Dr, [kg/s] kolidina medupregrijane

pare, Do [kg/s]kolidinavrele vode koja se ispu5taodsoljavanjem,io [kJ/kg] ental-
pija izlaznepregrijanepare, l*u [kJ/kg] entalpijanapojnevode, lr", [kJ/kg] ental-

54
pija izlazne metlupregrijane pare, lr., [kJ/kg] entalpija ulazne pare u medupregri-
jat, i' [kJ/kg] entalpija vrele vode.
Razlika izmedu topline koja se dovodi u generator pare i topline koja se
efektivno predaje izlaznom radnom mediju nastaje zbog toplinskih gubitaka gene-
ratora pare u pogonu, pa se, prema tome, toplinska bilanca mole izrazili jednadZ-
bom
B Q t : Q + G t + G 2 + G 3 + G 4 + G s+ G 6 + G 7+ G g (4-7)

DijeljenjemgornjejednadZbesa BQ, slijedi-

1 : qor*8, + BzrrBt*go + gs* ge1-h * gs (4-8)

odnosno izraiavajuei u postocima

g*t)* gzcri* g{ri* g+(v.)*gs(D* ge(vi+gt16* grr*,

7ffi: r76r1y4* (4-9)

gdje su gr.,k pojedini oblici toplinskih gubitakakoji nastajuu radu generatora

pare.
Iz prethodnihjednadZbiproizlazida je stupanjiskoristivostigeneratorapare
8

4op=1-X s' (4- 10)

odnosno
8
- )
?op(w):100 g,,r", (4- 11)

4.3.TOPLINSKI
GUBICIGENERATORA
PARE
Pri radu generatorapare op6enitomogu nastatiovi toplinski gubici:
1. gubitak zbog osjetnetopline izlaznlhdimnih plinova (gr),
2. gubitak zbog zratenja topline u okolinu (92),
3. gubitak zbog kemijski nepotpunogizgaranja(g),
4. gubitak zbog pojave dade(go),
5. gubitak zbog leteieg koksa (95),
6. gubitak zbog propadanjagoriva kroz re5etku(gu),
7. gubitak zbog sadrZajaizgorivih dijelova u troski (gr),
8. gubitak zbog osjetnetopline ostatkaiz loZi3ta(gr).
Vidljivo je da su gubici Bs...Ba
svojstveniizgaranjukrutog goriva, pa se zbog
toga ovdje ne(e razmatratijer je dana5njaprimjena krutog goriva kod brodskih
generatorapare neznatna,odnosnoupotrebljavase samoza neke specijalneslu-
dajeve.

55
4.3.1.Gubitak
zbogosjetnetoplineizlaznihdimnihplinova(g1)
Dimni plinovi pri izlasku iz generatora pare imaju uvijek temperaturu ve6u
od temperature okoline pa nastaje gubitak zbog neiskori5tene osjetne topline. To
je najveii gubitak koji nastaje u pogonu, a ovisi uglavnom o dvjema velidinama:
temperaturi izlaznih dimnih plinova /,, i o koeficijentu pretidka zraka za izgaranje
,1. Sto je vi5a izlazna temperatura dimnih plinova, ve6i su izlazni gubici zbog
njihove osjetne topline. Ujedno, Sto je veii pretidak zraka za izgaranje, veia je
kolidina nastalih dimnih plinova pa, prema tome, i ukupna toplina koju oni iznose
u okolinu.
Iz same definicije proizlazi da je gubitak zbog osjetne topline izlaznih dimnih
plinova jednak odnosu izmedu topline koju dimni plinovi odvode u okolinu i
topline dovedene u loZi5te, odnosno

trr,- ,.)
vor Cprl,,'
8r: (4-12)
Qt
gdje je Vo'[mrVkelvolumendimnih plinova koji nastajuizgaranjemL kg goriva,a
'pt
|
Cpt
_ Il. [kJ/mfi K] srednja specifidnatoplina dimnih plinova izmedu temperature
ro

okoline /. i temperature izlaznih dimnih plinova /o1.

Valja nastojatida se konstrukcijskomizvedbomizlaznatemperaturadimnih
plinova 5to vi5e snizi, a to se postiZeugradnjom naknadnihogrjevnih povrSina
(zagrijah vode i zagrijata zraka).
Ekonomska temperatura izlaznih dimnih plinova treba da bude optimalna,
dobivenana osnovi velidinenaknadnihogrjevnih povr5ina,tj. tro5kovanjihove
ugradnjei pogonskihu5tedagoriva koje se postiZusmanjenjemgubitakatopline
izlaznihdimnih plinova. Ograniduju6idinioci smanjivanjaizlaznetemperaturedim-
nih plinovasu povedanjeugradbenihdimenzijai problemsmjeitaja,Stoje narodito
izraLenona brodovima. Osim toga, problem je i niskotemperaturnakorozija, a
zbogtoga i porast tro5kovaodrZavanja.
Moderne konstrukcije brodskih generatorapare velikih udinakaimaju vrlo
niske izlaznetemperaturedimnih plinova (dak do 115'C). To su najde56e izvedbe
sa rotacijskimgrijadimazraka (tip Ljungstrom ), dije su povrsinezastiieneemaj-
liranim slojem od djelovanjaniskotemperaturnekorozije.
Na smanjenjeizlaznoggubitka topline dimnih plinova, kao Stoje ved spome-
nuto, izravno se utjede i smanjenjemvolumenadimnih plinova, a on je upravo
razmjeranpretidku zrakaza izgaranje.Prematome, u pogonutreba da je pretidak
zrakaStomanji, ali i dovoljanda seosigurajuuvjeti za potpunoizgaranjegoriva.
Gubitak zbog osjetne topline dimnih plinova moZe se pribliZno izradunatii
prema formuli Hassensteina i Siegerta

k q#i;""r
Br(ut: l/.1 (4-13)

56
gd,jeje faktor k ovisan o sadrzaju vlage u gorivu i o volumnom udjelu ugljik-diok-
sida i ugljik-monoksida (p.or(*)* gcol*l) u dimnim plinovima. a za lbZivo ulje
se s dovoljno todnosti moi.e uzeti da je k:0,6.
Na slici 4.4 prikazna je ovisnost gubitka osjetne topline dimnih plinova o
izlaznoj temperaturi i o pretidku zraka za izgaranje.

40
[9 GUBITAK
U IZLAZNIM
PLINOVIMA
[%I
"oIKE
Sl. 4.4. Gubitak topline u izlaznim dimnim plinovima
lzvor: 2, 4.156

4.3.2.Gubitakzbogzrad,enja
i odvodenja
toplineu okolinu(gr)
Taj gubitak nastaje zbog temperaturnih razlika izmedu vanjskih povrsina
generatora pare i okoline, pa se zbog toga toplina odvodi konvekcijom i zradenjem.
Na taj gubitak najvi5e utjede velidina vanjskih povrsina generatora pare i
razlika temperatura izmedu vanjskih povr5ina i okoline. Velidina vanjskih povr5ina
ovisi o kapacitetu generatora pare, ali ako se svede na jedinicu kapaciteta, ona
se smanjuje porastom kapaciteta. Prema tome, on je veii kod malih jedinica, a
manji kod veiih generatora pare.
Osim toga, buduii da je ukupna kolidina topline koja se na taj nadin gubi u
okolinu pribliZno jednaka kod svih opteredenja, proizlazi da taj gubitak, izraLen
u 7o, raste kad se optere6enjesmanjuje i obratno.
Zanemarivsi promjenu okolne temperature, kostrukcijskom izvedbom genera-
tora pare moZe se bitno utjecati na temperaturu vanjskih povr5ina najviSenadinom
 t0
I

5
4

a
t o
Y
0,8 E
to
u.o ('

0,4

0,3

o,2

KAPAcrrffD [+]

sl. 4.5. ovisnost gubitka topline zradenjemo kapacitetu i optere6enjugeneratorapare

lzvor:,2, 4.169

3,6
3,2
2,8

g 2'4
N
o 2,0
Y
E 1,6
dl
f
o '1,2
0,8

0,4
0
051 2 3 4 5 10 t5 20 25 1001502cn25o

MAKSTMALNT
TRAJN|KAPActrEt [+]
"
Sl. 4.6. Gubitak topline zradenjem u okolinu
l-generatori pare s naknadnim ogrjevnim povr5inama, 2-generatori pare bez naknadnih
ogrjevnih povr5ina
Izvor: 2, 4.165

58
smje5taja cijevi u loZi5tu te izvedbom i vrstom izolacije. Kod modernih izvedbi
generatora pare loZi5tasu redovito ekranizirana i nejde56edimnonepropusne izved-
be, Sto znatno olaksava ulogu izolaciji jer je temperatura s njezine unutarnje
strane znatno niZa (pribliZno jednaka temperaturi isparavanja), budu6i da nije
izravno zra(ena iz loltii"a.
Kod izvedbi generatora pare s dvostrukim stijenkama, izmedu kojih prolazi
zrakzaizgaranje, taj se gubitak takoder znatno smanjuje jer se zrak prije ulaska
u loZi5te zagrijava toplinom koja bi se inade gubila u okolinu.
Na smanjenje tog gubitka izravno i najdjelotvornije utjede izolacija opravda-
ne, tj. ekonomske debljine.
Gubitak zbog zratenja i odvodenja topline u okolinu najdes6e se odreduje
na temelju iskustvenih podataka, kao na slikama 4.5, 4.6. i 4.7.

MAKSIMALNIKAPACITET olL ss ll
Sl. 4.7. Gubitak topline zradenjemkod generatorapare s velikim vodenim prostorom
lzvor: 2, 4.165

4.3.3.Gubitakzbogkemijskinepotpunog
izgaranja(gr)
Taj gubitak posljedicaje nepotpunogizgaranjaodnosnosadrzajaugljik-mo-
noksidau dimnim plinovima. Na njegovu velidinuuglavnomutjedu:
l. sastavisparivihdijelova; ako se radi o laksimugljikovodicima,potpunostizga-
ranja bit (e vela nego kada su prisutni te5ki ugljikovodici;
2. efikasnostmije5anjazrakaza izgaranjes gorivom;
3. optereienje lozi5ta;Sto je optereienje ve6e,raspoloZivovrijeme za stvaranje
gorive smjeseje manje, pa je i efikanost izgaranjamanja, odnosnove6a je
moguinost da se pojavi CO u dimnim plinovima.

59
 Ako je analizom dimnih plinova (suhih) odreden sadrZajCO i CO2 u o/
lot

tada se gubitak zbog kemijski nepotpunog izgaranja g, moZeodrediti prema

Wg
Bt(y"):9w#- 0,536 (qs6r1r.l* gco <.r"t)l%l
(4-14)

gdje je w. maseniudio ugljika u gorivu ili prema Branssovojjednostavnijoj,ali

manje todnoj formuli

r ' , r u%t =f ff i ; , | % l (4- 1s)

gdje faktor f, za tekula goriva, iznosi oko 50.

4.3.4. Gubitakzbog pojave 6ade (go)

Taj oblik gubitkajavlja se uglavnomkod generatorapare s niZimradnim tlakom,

jer su voda i temperatureogrjevnihpovr5inaniZe, StopogodujetaloZenjuugljika
u obliku dade.
Nastaje zbog dodira neizgorenih desticaugljika s hladnim ogrjevnim povr5ina-
ma, i moZe biti od 0 do 1%.

4.3.5.Ostaligubici
Njima pripada gubitak zbog leteieg koksa (g5), gubitak zbog propadanja
goriva kroz re5etku(96),gubitak zbog sadrLajaizgorivih dijelova u troski (gr) t"
gubitak osjetnetopline ostatkaizloLilta (sJ. Ti gubicinastajusamopri koristenju
krutih goriva, a ovise uglavnom o vrsti goriva, nadinu izgaranjai konstrukciji
loZiSta.

4.4.KOLICINA
GORIVA
Poznavajudistupanj iskoristivostigeneratorapare, moZe se izradunati po-
trebna kolidina goriva za izgaranjeu pojedinim uvjetima rada. Opd izraz za
kolidinu goriva, skladnoprethodnomrazmatranju,glasi:

,:#* (4_ 16)

gdje je O [kW] toplina koja se predaje vodi i pari u generatoru pare.

Budu6i da se u toplinskoj bilanci generatora pare osjetna toplina goriva
(predzagrijanog do pribliZno 130'c) i toplina parezarasprskavanje goriva najdes6e
mogu zanemariti, imamo ove izraze za kolidinu goriva u pojedinim specifidnim
slucajevima:

60
1. Generatorpare proizvodi pregrijanuparu
Do!'o- t*u) kg
6: f l (4-17)
t7aqcp Ls I
2. Generatorpare proizvodi pregrijanu i zasidenuparu
De (te- ,Nv)+ D' (t, _ rNV)
B_ lkg I (4- 18)
Harlcp L s J
qdjeje D, [kg/s]kolidinazasiienepare, a l" [kJ/kg]entalpija izlaznezasiiene
pare.
3. Generatorpare proizvodi pregrijanu piru, ii kontinuiranoodsoljavanjevode
iz bubnja
De(re- rNd_
+ D, (r, - rNv) kg
B_ f I (4- 1e)
HaTcp Lt J
4. Generatorpare proizvodi pregrijanui naknadnopregrijanu paru
Dp (ip- iNv)+ DMp(iMpi_ iMp.) kgl
B_ [ (4-20)
Ha Ucp L s -l
5. Generator pare upotrebljava zrak predzagrijan stranim izvorom topline

(4-21)

6. Generatorpare koristi gorivo predzagrijanovanjskimizvorom topline, koje se

rasprskavas pomoiu pare

B=ffilTl (4-22)

6.1
 5. OSNOVE
ToPLINSKoG
PRoRAEurun
GENERATORA
PARE
Toplinskim proradunomgeneratorapare odreduju se velidineogrjevnih po-
vrsina koje treba da udovolje traZenimradnim parametrimaili se, na temelju
poznatih konstruktivnih velidina ogrjevnih povr5ina,kontrolira predaja topline,
odnosnopromjenastanjaradnih medija unutar njega (dimnih plinova, vode, pare
i zraka).
Prijenos topline unutar generatorapare slozenaje pojava jer se sastoji od
vi5eosnovnihoblika prijelazatopline: zratenja,konvekcijei provodenja.Najdes6e
se ti oblici ne mogu zasebnopromatrati, jer se uglavnomjavljaju kombinirano.
Tako se npr. radi proradunaisparivadkogsnopa cijevi uzima u obzir prijelaz
topline zradenjemi konvekcijom,dok je za naknadneogrjevnepovrsine(zagrijat
vode, zagrija( zraka), zbog niLih temperatura dimnih plinova, desto dovoljno
radunatisamos konvekcijom.Medutim, ako je ogrjevnapovriina prljava, sto se
u radu normalno dogada,s unutarnjeili s vanjskestrane,onda je vaLani utjecaj
otpora prolazatopline kroz stijenke, odnosnokroz slojevena njima, pa je tada
u proradunpotrebno ukljuditi i provodenjetopline.
Medutim odnosi i utjecaj pojedinih oblika prljelaza topline ovise o tempera-
turi medija predajnika i prijemnika topline. Tako su konvekcija i provodenje
razmjerni temperaturnoj razlici i ne ovise mnogo o temperaturnojrazini, dok
zratenieprogresivnorastes porastomtemperature. Iztogaproizlazidakod visokih
temperaturadimnih plinova primarno znadenjepri prijelazutopline ima zradenje,
a kod niZih temperaturakonvekcija.
Radi boljeg razumijevanja,na podetku ovog poglavlja iznose se osnovni
pojmovi i termodinamskezakonitostiprijelaza topline, a nakon toga praktidni
izrazikoji su prikladni i prilagodenitoplinskim proradunimageneratorapare.

5.1.IZMJENA
TOPLINE
ZRACENJEM
Zagrijavanjemnekog tijela zapodinjese emitirati energija zrakenja,pridemu
kolidina emisije,uprvome redu, ovisi o temperaturi.
Ovisno o vrsti materije koja se dovodi pod djelovanje zradenja,toplina se
moZereflektirati, propu5tatiili apsorbirati.Pritom se odnosreflektiraneenergije
prema ukupnoj energiji nazivakoeficijent refleksije p, odnos propu5teneprema

63
ukupnoj energiji koeficijent dijatermije d, a odnos apsorbiraneenergije prema
ukupnoj koeficijent apsorpcijea. Iz toga op6enitoslijedi da je
aI pI 6:! (5-1)
Kod materijala koji su nepropusniza zratenje, kao ito je ve6ina krutih
tehnidkihmaterijala u strojarstvu,u obzir dolazi samo apsorpcijai refleksija pa
se onda moZepisati
&+ Q=7 (s-2)

5.1.1 Kirchoffovzakon ztad,enja

Ako se dva tijela povrsine,4, i A, smjesteu jedan prostor koji je idealno

izoliran prema okolini, tada ee, kada sistemdode u toplinsku ravnoteZu,tijela
emitirati energiju zratenja Ar et odnosnoAz e,z, gdje je q, ukupna emisijska
sposobnost,odnosnoenergijaodzradenau jedinici vremenapo jedinici povrsine,
koja se emitira u poluprostor iznad svakogelementa.Ako je q," energija koja
dolazi na jedinicu povr5ine jednog od tijela zbog zratenja stijenki iioiiranog
poluprostora, a a1i a2su koeficijentiapsorpcijepojedinogtijela, tadaseenergijski
bilancamoZepisati kao

e," A, o]= At ert i q,. A, az: Az erz (s-3)

odakle proizlazida ie !b:+ (-!!t. rubilo koje tijelo).
at az\ ai /

Ta zakonitost, prema kojoj je omjer emisijske sposobnosti i koeficijenta

apsorpcije konstantna za sva tijela, poznata je kao Kirchoffov zakon.
Njime je takoder.definirana gornja granica emisijske sposobnosti q,, koja se
d.obivakada je koeficijent apsorpcije a jednak jedinici, odnoino koeficijent rehek-
sije p jednak nuli, tj. kada imamo idealno crno tiielo.

5.1.2. Zakon ztadenjacrnog tijela

Zratenie crnog tijela definirano je poznatim Stefan-Boltzmannovim zakonom.

prema je emisijska sposobnost crnog tijela ovisna samo o njegovoj tem-
\oj"--y
peraturi Z [K], prema jednadZbi

4,.:o (s-4)
" [#]
gdje je opoznata Stefan-Boltzmannova koirstanta, koja ima vrijednost
5,67 . 10-8 [Wm2 Ka].

t JbZ"f St"ftt (1835- 1393)empirijski je pokazao je_zradenje

da nekog tijela proporcionalnodetwtoj
potenciji apsolutnetemperature. Taj je zakon teoretski izveo Ludwilg Iioltzmann (1844- 1906).

64
I
osim toga, vazne su karakteristike zratenja crnog tijela njegova spektralna
raspodjela i pomicanje te raspodjela s temperaturom, a'to proizlazi iz toga sto se
energija zra(enja crne povrline ne emitira samo na jednoj frekvenciji, ve6 u
Sirokom i kontinuiranom rasponu frekvencija, ovisno o temperaturi, na demu se
temelji i poznati Planckov zakon zratenja, koji se ovdje ne6e potanje razmalrati.

I 5.1.3.Zratenjesivogtijela
Stvarne povr5ineu praksi nemaju svojstvaidealno crnog tijela, pa se one
svrstavajuu red tzv. sivih tijela. Odnos emisijskesposobnostineke stvarne(sive)
povr5ineprema povr5inicrnog tijela nazivase stupanj crnodee.
Kirchoffov zakon za sivo tijelo, prema tome, moZese pisati kao
€ : q (s-s)
odnosno, drugim rijedima, emisija sivog tijela jednaka je apsorpciji zratenja.
Skladnotome, stupanj crnodeidealno crnog tijela e": I.
Na taj nadin Stefan-Boltzmannovzakon za sivo tijelo izraLavamoformulom

Q " t: " " [ # ] ( s- 6)

Stupanj crnoie (emisija) s nekih vaZnijih tehnidkihmaterijalaprikazanje u

tablici 5.1. Kao StosemoZeuoditi,on ovisio stanjupovr5inei njezinoj temperaturi.
Naime, glatke (polirane) i svijetle povr5ine,opdenito, imaju manju emisiju od
hrapavihi tamnih.

Tablica 5.1, Stupanj crno6e razliditih materijala

ledni Stupanj
Materijal - povr5ina TemperaturafC
broj crnoce a

1. aluminij - ugladan 100 0,095

2. aluminij - grubo ugladan 100 0,18
J. aluminij - oksidirani 200- 600 0 , 1 1- 0 , 1 9
3. mesing - jako ugladan 250- 350 0,28 -0,3L
5. mesing - uvaljena ploda 20 0,06
6. mesing - oksidiran 200- 600 0,61-0,59
7. magnezij - oksid 280- 820 0,55-0,20
8. bakar - ugladan 100 0,052
9. bakar - oksidiran 200- 600 0,78
10. Zeljezodisto- jako ugladano 170- 230 0,0s2-0,064
11. delik - ugladan 100 0,066
t2. lijevano Zeljezo- ugladano 200 , 0,27
tJ. ielik-lim 930-1 100 0,55-0,61
t4. Zeljezo - oksidirano 100 0,74
15. azbest - ploda 24 0,96
16. cigla - vatrostalna 1000 0,75
t7. porculan - glaziran 22 0,91
5.1.4. lzmjenatoplinezradenjem
izmedudvijuvelikihparalelnih
crnihpovr5ina
Dosada5nja razmatranja uzimala su u obzir samo zradenje koje nastaje od
jednog tijela, uz pretpostavku da se energija jednom odzradena viSe ne vra6a na
njen izvor. Medutim, to se stvarno dogada samo onda ako jedno crno tijelo zradi
na drugo crno tijelo, s time da izmedu njih nema nikakva apsorbirajudeg medija.
Medu neapsorbiraju6e plinove svrstavaju se klor, vodik, kisik i du5ik, dok su
vi5eatomni plinovi, npr. ugljik-monoksid, ugljik-dioksid, vodena para i sumpor-
-dioksid, apsorbiraju6i u manjoj ili ve6oj mjeri, ovisno o debljini sloja i tempera-
turi.
Pri proudavanju zradenja povr5ina, nuZno je definirati uvjete pod kojima
cjelokupno zratenje jedne povr5ine (izvora) potpuno apsorbira druga povr5ina
(prijemnik). To 6e se dogoditi samo onda kada su dvije zradeie povr5ine besko-
nadno velike, tako da je kolidina zratenja rubova izvora, odnosno iznad rubova
prijemnika, zanemariva. Ako se pritom obje povr5ine pona5aju kao crno tijelo,
energija zra(enjaizprve je e,a.: oTr4, a iz druge enz: o Zro.Na temelju defini-
cije crnog tijela, sva energija koja se zralina njega bude apsorbirana, a izmijenjena
toplina po jedinici povr5ine izmedu dviju povriina, koje se odrZavaju pri konstat-
noj temperaturi, jednaka je

4 , " : f f = o ( T l- ne[#]
o
(s-7)

Cestose zbog prikladnostitaj izraz piie u obliku

: c"t(,-tl- (r*o)'
e"" ] |# ] (s-8)

gdje je C" koeficijent zra(enjacrnog tijela, koji ima velidinu5,67 lWlmz Kol, T,
[K] je temperaturatoplijeg tijela, a 7, tK] temperaturahladnijegtijela.

5.1.5.lzmjenatoplinezradenjem
izmedudvijuparalelnih
povr5ina
razlicitih
emisija
Razmatranje u prethodnom poglavlju odnosi se na crna tijela (povrline). Ako
se dvije povr5ine ne pona5aju kao crna tijela pa imaju razlidite emisije, efektivna
izmjena topline bit ie razlidita. Naime, dio energije koji se emitira izprve povriine
bit 6e apsorbiran, a ostali dio reflektiran natrag prema izvoru. Tako, ako je
emitirana energija s prve stijenke po jedinici povr5ine ezt, 1rz stupanj crno6e f,r,
druga stijenka 6e apsorbirati q,, er, a reflekrirati q1 (l - er).
Prva stijenka tada ie opet zra(iti, ali u velidini q", (l - er) (l - er). Izmjena
topline na povr5inama tada je:

66
1. za toplu povrlinu . :
zratenje: q.,
povratak: q.r(1- q)
zradenje: e,, (l - sr) (1 - er)
povratak: ea (t - d O - er) (l - q)
2. za hladnu povrSinu
zratenje: q,,
povratak: qa (L - er)'
zradenje: aa (l - er) (1 - er)
povratak: e,z (l - e,) (1 - er) (1,- er).
Iz toga proizlazi da je kolidina izmijenjene topline jednaka
-
e.: lea- et (1 e) - ea (1- e,) (1 - E)t - q,, (t - er) (I - er),
(I- E), - .1- Lt,q.r- et 4a(I- e,) (1 - er)- e, er(l- er)2
( r - € ) 2- " " 1 (5-e)
gdje je e,7: tt oTra, a e"z: h oTza.
Izraz (5-9) zrapravo je red dije rje5enje je
o ftrl
q , : 7o=" i l l (T''o-rr') (s- 10)
:+-- _
I
L.rJ
€1 E2

ili pisano u drugom obliku

- (#)'] *o
n': 7J1 [ (,*-L)' ( s- 11)
[ ]
cr- ct- 1
gdje su cri c2 koeficijenti zratenjatoplije, odnosnohladnije povrsine,a c., kao
Stoje vei redeno,koeficijentje zradenjacrnog tijela (5,67 W7m2Ka).

5.1.6.tzmjenatoplinezradenjem
izmedupovrsinakojezatvaraju
jednadrugu

Kao karakteristidan sludaj ovdje se uzima zradenje izmedu sferne povrsine

radijusa rr, koju zatvaradruga sferna povrsina radijusa rr. Takvo razmatranje
moze se nastaviti jednadZbom (5-11). Naime, cjelokupno podetno zradenje
s unutarnje sfere q,rA, pada na povrsinu vanjske sfereAr. bd toga se udio

(1- er) q,1A1 reflektira, od dega opet uoio ("a - Ez)q"r At padana Ar, a
)' ,t
[ /. \2 1
udio | 1 - [ :l - qa Arvra6asenaAr.Akose takvaanalizanastavinaisti
L \ r 2 / JI tt E)
nadin, izmjena topline zradenjempredstavljenaje jednim geometrijskimredom,
pa se ona moLe prlkazati kao

oAt
Qr= (2" - Zr9 [wl (s-r2)
1* (t)' (;-')
tr \r2/
odnosno
oAr
Q": (TL4- 724) [Wl (s- 13)
I , A , I -r-
t)
e- A' \ € z
t

ili
Ar
Q,:
_l _. { A
- - , |(_t_ _ 1 |\ ] I*r
[('*ol.(*e)' (s- 14)
c.' 42 \C2 C"l

Ista relacija vrijedi takoder za pretpostavku da imamo beskonadno dug kon-

centridnicilindar, osimSto tadazaodnos,4llArvrijedi dajerllr2umjesto rr21r22.

5.1.7.lzmjenatoplinezradenjem
plinova
je
- - Kad.a povrsina koja zradenjememitira toplinu okruZenaslojem plina u
kojemu je sadrZanugljik-dioksid,vodenapara ili sumpor-dioksid,tada selop[na
apsorbirau odredenompodrudjuinfracrvenogspektra.obratno, ako je masaplina
zagrijana,ona takoder zraditim istim valnim duljinama.Drugim rijeiima, plinovi
koji apsorbirajuenergiju zradenjamogu je i emitirati. Medutim, razliiiti plinovi
imaju i razliditusposobnostsudjelovanjau izmjeni topline zradenjem.Viseitomni
plinovi, kao Stosu ugljik-dioksid,vodenapara, sumpor-dioksid,ugljik-monoksid,
ugljikovodici, amonijak, klorovodik i neki drugi, imaju takva emisijskasvojstva
koja svakakozasluZujupaZnju,pa ih s tog stajalistatreba uzimati u obzir. Dvoa-
tomni plinovi, kao Sto su vodik, kisik, dusik itd. nemaju apsorpcijskespektreu
onim valnim duljinamakoji su valni za prijelaz topline zradenjempri temperatu-
rama_kojese pojavljuju unutar generatorapare, pa se s tog gledistamogu zane-
mariti.
U proradunupriielazatopline zradenjemplinova kod generatorapare narodito
su utjecajni ugljik-dioksidi vodenapara, dok se djelovanjesumpor-dioksida, zbog
malog udjela, najde5demoLe zanemariti.
velidine koje utjedu na zradenjeplinova su debljine sloja /, parcijalni tlak p
i temperatura/.
Plinovi emitiraju i apsorbiraju energiju po dubini, za razllku od dvrstih tijela,
kod kojih u procesu zratenja sudjeluje tek nekoliko molekularnih slojevi na
povrsini koja zradi. rz toga proizlazi i utjecaj debljine sloja plina na zratenje.

68
 Energija toplinskih.zrakapri prolazu krozsloj plina postajesve manja
zbog
apsorpcijekoja je razmjernabroju molekula s kojima se zracisudaraju.eroj
tif;
sudaraovisanje, osim o duZiniputa odnosnodebijini sloja plina, i o parcijalnom
tlaku.
- Utjecaj temperature proizraziiz samogporijekla infracrvenog spektra plina,
kao posljedicasimultarih-kvantnihizmjenainergitskih razinarotaiijei interatom-
skih vibracija molekula, koje su proporcionalnepotenciji temperature.
- Radi praktidnosti proradunaprililadno je izriz ta rritenie plinova prilagoditi
Stefan-Boltzmannovu zakonu, pa se skladnbjednadZbifs-dl rirozepisati

Qzpt,t: t6 O Ta (s-1s)
ejje je eo'stupanj(koeficijent)crno6eplina, a( :5,67 . 10-8wm2 Ka) je stefan-
-Boltzmannovakonstanta,a Z
[K] temperaturaplina.
_ Na dijagramima, s]. 5. 1. i sr.5.2, prlkazanesu ovisnostistupnja crnoie ugljik-
-dioksida odnosnovod-en_e pare u obliku kriv,lja epr:f (p. t,^t) gdje je p jbar]
parcijalni tlak plina, / [m] debljina sloja, a r
['c] te,iipeiaiu.a pii.,a.

d
s)
d
o
.(.)
UJ

o
z
E,
o
z
o-
f
F
gt

TEMPERATURA
TCI
Sl. 5.1. Stupanj cmo6e ugtjik-dioksida (CO2)
Izvor: 2, 4.5I

69
 o- 0,2
(r)
o
E
U
{)
o 0.1
z
(f
()
2 O,o7

b 0,0s

EMPERATURA
TCI

sr's'2' pare
vodene (H'o)
i#3:lr:r;;"

Ako poznajemostupanjcrnodeplina, moZese s pomoiu izraza(5-"1.5)izra-

dunati toplina zra(enja q,prfWlm2f, koja odgovara toplini predanoj od jedne
plinske polulopte na elemenatpovr5inecrnog tijela pri temperaturiod 0 K.
Toplina izmijenjenazradenjemizmedu plinskog sloja temperature/, i neke
povrsinesa stupnjemcrno6e€'stna temperaturit, moZese izradunatiprema opie-
nitom izrazu

Qz,pt: tst (Qz,pr,tr- Qz,pt,t2)

lwl (s* 16)
L,ntJ
gdje je e,,pr,,,toplina zradenjaplina pri temperaturi tr, ? ez,pr,tz
toplina zratenja
plina pri temperaturi/2.

70
 5.2. PRORACUN
LOZISTA

5.2.1.Toplinska
bilancaloZista
osnovni zadatak toplinskog proraduna loZista generatora pare je da se na
bazi toplinskebilanceodredi velidinaozradenihpovriina koje na sebepreuzimaju
toplinu zra(enjaili obratno, da se, ako se poznaiu oblik i velidinaloZi5ta,odredi
predaja topline u njemu.
U loZi5timageneratorapare toplina se uglavnompredajezradenjempa se na
tem-eljutoga i dini proradun. Naime, prijelaz toplini konvekcijornnaj8es6ese
mole zanemaritizbog malih brzina dimnih plinova. Iznimku od ioga valja udiniti
kod specijalnihizvedbi(loZistapod poviienim tlakom, loZistau obhfu plamenica),
gdje_uproradunizmjene topline treba ukljuditi i konvekciju.
- Predajniktopline z.ratenjau loZistuje plamen,a prijemnik su loZisnepovrsine
koje su u suvremenimizvedbamageneratorapare obioZeneisparivadkimiijevima
(ekranom).
zra(enje plamena proizlazi iz dvaju razloga.Manji dio potjede od plinova u
procesuizgaranja,dok drugi, veii dio, nastajezbogzra(enjalvritih destica(dade,
koksa), kao meduproduktaprocesaizgaranja,koje se ., pia-"nu nalazeu lebde-
6emstanju. Te desticezradekao dvrstatijela i daju plamenuZuikastuboju. Zbog
svegatoga vrlo je tesko radunskitodno predstavitipojavu zratenja plimena i
loZi5tujer na nju utjedu blojni dinioci koji su podloini'razliditimp.orni"nu-u u
toku rada. osim teikog odredivanjastupnja crno6eplamena,teSkoje definirati
i efektivnutemperaturuplamenajer sam procesizgaranjanije jednolik u ditavom
loZi5nomprostoru,pa ni sastavplamenanije homogen.osim-toga,predajatopline
zradenjemzbivaseistodobnos izgaranjem(jedno utjedena drufo),-pa i tb oteZava
definiranje efektivne temperature zralenja.
jednostavnijeproraduneu praksise s dovoljno todnostimoZepretpostaviti
- ?u
da.plamen u kojemu je sadrZanodosta lebdeiih destica(plamen dvrstiirgoriva
koje izgara u letu ili plamen tekuiih goriva), zradi kao sivi povrsinaodreEenog
stupnja crnoie.
Skladno tome, kao osnovicaproradunuizmjene topline zradenjemplamena
u lozi5timamogu posluZitijednadZbe(5-11) ili (5-14). pritom se, iadi pojedno-
stavljenjaizraza, moZepisati

Q.: Azr Cr-z

[(#)'-(,*tl]
twl (5- 17)

gdjeje C,_2,koeficijentprijelazatopline zra(enjem,premaizrazu(5_11),

iznosi

C'l-z:t+-i#'] (s- 18)

_ I _ _ _

cr' c, c"
odnosno,u skladu s rzrazom(5-14)

71
 -
I w l (s- 1e)
L-' 6'-j
L1-2

I A."
--l- f1-l\
C r ' A r r \Ct C"l

- Ct je koeficijent zradenjaplamena,za koji se pri izgaranjuloZivogulja moZe

uzeti da je 4,88Wm2 Ka
- Crie koeficijent zradenjaloZi5nepovriine, odnosnoekranskihcijevi, za koji se,
uz pretpostavkuda imaju tankunaslagudade,moZetakoderuvrstiti4,88Wm2 Ka
- C" je koeficijent zratenja crnog tijela, a iznosi 5,67 WlmzKa
- T, tK] je stvarnatemperaturaplamena
- Z" tKl je temperaturastijenki cijevi ekrana,koja se uzimakao jednakatempe-
raturi isparavanjauve6anoj30 do 50'C
- Ar, [m'] je efektivno ozra(enapovr5inaloZi5ta,a
- Ar, [m'l je povrSinaplamenakoji zradi.

Formulom (5 - 19) uzima se u obzir odnos izmedu povrSine plamena A* i

ozra(enepovr5ineloZi5taA7y. Stogasu odstupanjakoja nastaju pri proradunu
prema formuli (5-18) toliko ve6a Sto je manje gorionikau pogonu, tj. Sto je
manje opteredenjeloZi5ta.Kod proradunaloZi5tageneratorapare s vi5egorionika
i pri punomoptereienju, moLeseipak s dovoljnotodnostiiskoristitiizraz(5 -18).
Ako znamo stvarnutemperaturuplamenau loZi5tut", moie se iz jednadZbe
(5-17) odrediti efektivno ozratenapovr5inaloZi5taAzL ili obratno; na temelju
ozradenepovr5ine, odnosno topline koja se predaje zradenjem,izradunavase
stvarna temperatura.Pritom se postavlja jednadZbabilance topline u loZi5tu,
dovedenegorivom i zrakom zaizgarcnje, te topline predane zra(enjemi odvedene
izlaznim dimnim plinovima izloLi{ta, koja za 1 kg goriva glasi:

,hHa* t v,,^oi,,: 9* -
t (fr i (r*t)'] +r0,,,
(s- 20)

pri demuje i.' entalpija ulaznogzraka u loziSte,10r,.entalpija dimnih plinova na

izlaskuiz loLi(ta, svedenana 1 kg goriva, a 7 stupanj iskori5tenjalozi5ta,kojim
se uzimaju u obzir gubici u loZi5nomprostoru.
JednadZba(5-20) nije prikladna za rje5avanje,jer se kao nepoznaniceisto-
dobno pojavljuju ?, i 1pr,,,pa se proradunumora priii s postupnimpribliZavanjem
(iteracijskompostupku)ili se jednadZbarje5avagrafidki,tj. odredivanjempresje-
ciStaparaboledetvrtogstupnja, definiraneizrazom
Cr-t Att
[ (* )' - ( * )' 1, . o.uu."..rdefiniranimizrazomrlrHo* )vr,"6^ir1- 1pt,,,
B L\100/ \100/ l' "
kao Stoje prikazanona slici 5.3.

72
 +[(*) -(t'
\1 o(
']

q, Ho + l, Vq.6 i11- 14"

tr t ['c]
Sl. 5.3. Grafidko odreclivanjestvarne temperatureu loZi5tu

5.2.2.Ozradenapovr5inau loZistu
odredivanjuefektivno.ozralenepovr5inenekog zida loZistauvodi se, prema
Eckertu, tzv. koeficijent razmjestajacijevi r1t,kojim se toplina sto je preuzimi neka
cijevna stijenka s proizvoljnim rasporedomcijevi izjednadujer iopiino- koju bi
preuzeozid prekriventom cijevnomstijenkom,uz pretpostavkuda mu je temperitura
jednaka temperaturistijenke cijevi. U tom sludajuje
A r t : QA t : Z ,
V iA ^ (s-2r)
je
gdje A, povrsinapojedinog zida lozistakoji je oblozencijevima (ekranom), a
Az: b; hi:ti ni 11 (s-22)

-a
I3
 Sl. 5.4. Faktor ekraniziranja(\') kod
dvorednograsporedacijevi
ZRACENJEOZIDA:
1 . - e> 1 , 4 . d
2.-e:0
3.-BEZZRACENJA
OZIDA

ZRACENJE
OZIDA
1.-e= I,4 d
2.-e:q,.q d
3.-e:0,5d
4.-e:O
BEZ ZRACENJA OZIDA
5.-e >0,5 d

Sl. 5.5. Faktor ekraniziranja (V) kod

jednorednog rasporeda cijevi
lzvor: 2. 4.61
F
;
Efektivno ozradene povr5ine u loZiStu su loZi5ni ekrani (prednji, straZnji, bodni)
i cijevne zavjese pregrijada. Povr5ine koje nisu pokrivene cijevima (ekranima), npr.
otvori za gorionike i otvori zaulaz dovjeka, ne uzimaju se u obzir pri odredivanju Arr.
Ako ekran ima tzv. membranske stijenke ili cijevne zavjese s dva ili vi5e redova
cijevi, koeficijent razmje5tajaje /:1. Isto vrijedi i za trnasti ekran (kada su ekrani
obloZeni kromnom ili nekom drugom izolacijskom masom, gdje postoji opasnost od
izravnog dodira plamena s cijevima).
Pri definiranju razmje5taja cijevi u loZi5tima zatekuta goriva uzima se:
- za manje generatore pare s visokim toplinskim opterecenjima loZi5ta tld:l,l
do 1.15.
- za generatorepare s niZim toplinskim optere6enjem loZi5tatld:1,4 do 1,55, gdje
je t korak izmedu cijevi, a d promjer cijevi.

S.2.g.Temperature
u loZi5tu
Moramo razlikovati tri razlidite karakteristidne temperature u loZi5tu. To su:
teoretska temperatura loZi5ta, stvarna temperatura loZi5ta i temperatura naizlazu
iz loZiSta.

5.2.3.1. Teoretskatemperaturalo2i1ta
To je ona temperatura koja bi se postigla kada bi se sva oslobodena toplina
upotrijebila za grijanje dimnih plinova. Medutim, kod realnih izvedbi loZi5ta to
nije moguie jer ih nije mogude izvesti s idealnom izolacijom, pa se jedan dio
topline uvijek gubi u okolinu. Osim toga, loZiStase izvode s ekraniziranim stijena-
ma, tako da dio topline zradenjem odmah prelazi na ekranski isparivad i predaje
se vodi unutar cijevi.
Ako se postavi bilandna jednadZba, prema kojoj se sva toplina loZiStakoristi
samo za povi3enje temperature nastalih dimnih plinova od temperature koju ima
zrak na ulasku u loZi5te tyy, tada slijedi

1t
rh Ha: Vor C6 (t, - trr) (s-23)
1,,,

Rje5avanjemjednadZbe(5-23) proizlaziizrazzateoretskutemperaturuu loZi5tu

t ,:-4 \+/L r fcl (s*24)

vd cil 1,,.,

Kao Sto je vidljivo iz jednadZbe (5-24), teoretska temperatura u loZiStu

razmjerna je stupnju iskori5tenja loZi5ta i donjoj toplinskoj vrijednosti goriva, a
obrnuto je proporcionalna pretiiku zraka i specifidnoj toplini dimnih plinova.
Budu6i da je pri izradunavanju teoretske temperature izgaranja potrebno
poznavati srednju specifidnu toplinu dimnih plinova, ona se prethodno pretpostavi
i potom joj se postupno pribliZava.

75
5.2.3.2.Stvarnatemperaturalohista
To je prosjednatemperaturakoju imaju dimni plinovi u loZi5tima.Ona je
uvijek manja od teoretske, arazlikanastajezbogpredajejednogdijela oslobodene
topline zradenjemna stijenke loZi5ta.To se jednadzbomtoplinskebilance moZe
izraziti kao

7hB Ho- Q,: B VprCpr tr,- ,r,l (s-2s)

1,,
Iz rje5enjate jednadZbeslijedi da je stvarnatemperatura

,":Ma*+r", ['c] (s-26)

B Vo,Cr, l,u

Uvodenjemtzv. faktora ozradenostir, toplina koja se zradenjempredajeu lozistu

moZese izraziti kao dio topline dovedenegorivom, odnosno
Q,:rBHa (s-27)
pa izraz (5-26) postaje

,":M#+rr, ["C] (s-28)

Vp, Cor1,,,

Faktor ozradenosti rto je ve6i Sto je ve6a povrsina cijevi kojima je obloZeno
loZiSte.Odmah je vidljivo da usporedo s porastom faktora ozradenostipada stvarna
temperatura u loZi5tu. Njegovom velidinom utjede se na geometrijski oblik i ras-
pored ogrjevnih povr5ina generatora pare, jer se njime zapravo definira velidina
ekrana u loZi5tu, odnosno onog dijela isparivadke povr5ine koja na sebe prima
toplinu zradenjem. Sto je veii faktor ozradenosti, manji je konvektivni snop ispa-
rivada.
Kod starijih izvedbi generatora pare faktor ozradenosti bio je od 0,2 do 0,4
a kod modernijih izvedbi, s ve6im ozradenim povr5inama odnosno s potpuno
ekraniziranim loZi5tima, taj je dio veii od 0,5 (do 0,6).

5.2.3.3.Temperatura
na krajuloZista
Temperatura plinova na izlasku iz loZi3ta razlikuje se od stvarne temperature
kod onih generatora pare u kojima se toplina predaje konvekcijom u samom
loZi5nom prostoru. Budu6i je kod uobidajenih izvedbi brzina dimnih plinova kroz
presjek loZi5ta relativno mala, ta se razlika moi,e zanemariti zbog relativno male
predaje topline konvekcijom. Medutim, u loZi5tima u kojima se postiZu ve6e
brzine strujanja dimnih plinova, npr. lozi5ta u obliku plamenica, potrebno je uzeti
u obzir i predaju topline konvekcijom, pa na temelju toga slijedi izrazza rempe-
raturu na kraju loZiSta

76
I

/,l:/,-gG-Q{t"al (s_2e)
B Vr,Cr,1,,,,
gdje je akoeficijentprljelaza topline konvekcijom, /" temperatura stijenki cijevi,
a A. povriina loZi5ta koja je izloLena konvekciji.

5.3.PRORACUN
KONVEKTIVNIH
OGRJEVNIH
POVRSINA
GENERATORA
PARE
v:6 je pretho-dno napomenuto da je tesko todno proradunati izmjenu topline
na ogrjevnim povrSinama generatora jer se radi o kombiniranom utjecaju zratLnja,
konvekcije i provodenja.
. Kada se govori o konvektivnim ogrjevnim povrsinama, tada se podrazumije-
vaju oni .lijelovi generatora pare gdje prevladiva predaja topline tonvekcijom,
a manji udio ima zra(enje.
Provodenje topline u generatoru pare, kada su ogrjevne povrsine diste, nema
znatnog utjecaja na prijelaz topline, jer su stijenke relativno tinke pa imaju dobru
vodljivost topline. Medutim, ako su stijenke prljave ito se dogada u toku normalne
eksploatacije, utjecaj provodenja topline postaje znatan pi treba da ga se pri
radunanju uzme u obzir.
Radi boljeg razumijevanja cjelokupne problematike proraduna ogrjevnih po-
.
vrsina generatora pare, ovdje ie se najprij e anijeti ornoun" termodinimske zaio-
nitosti na kojima se temelji cjelokupni pristup, bez namjere da se detaljnije
razmatraju, a zatim ie se prikazati nadin proradunavanja priiagoden uvjetima"koji
su tu prisutni.

5.3.1.Fourierov
zakonprovodenja
topline
Fourierov zakonl provodenjatopline utemeljenje na empirijskom razmatra-
nju jednodimenzionalnogstacionarnogtoka topiine kroz dvrito"tijelo. Jednodi-
menzionalnitok podrazumijevada je temperaturajednaka na cijeloj povrsini
okomitoj na pravac prolaza topline, pa se takve povrsinenazivaju izotermnim.
Stacionarnitok podrazuljjev_ada je temperaturau bilo kojoj toiki nepromije-
njena u toku vremena(slika5.6).
Tada se Fourierov zakon moie izraziti jednadZbom.

o- -^"(#) (s-30)
gdje j9 ,t toplinskavodljivost materijala,,4 povrsinadr diferencijaltemperature,
a dx diferencijaldebljine stijenke.

1J.nt - 1830),francuski matematiiar i fizidar, poznat po

^""?t,f:,:..J-:-r:l1l?rd:.(1768 svo;emudjelu
, I heone analitique de la chaleur.<
 t1 ?u t 3 l. f,n- r

t1
t2
t3
o t1
t
tn

x1 x2 x3 xi Xn_,

Sl. 5.6. Stacionarnoprovodenje topline

U stacionarnomtoplinskomtoku gradijenttemperatureje konstantan,a kada

je toplinska vodljivost ,l konstantna,temperaturniprofil je pravac. U skladu s
time, integracijomgornje diferencijalnejednadZbeproizlazida je

a- - AAtz-tr (s- 31)

x
Predznak ( - ) u jednadZbi ozna(ava da je tok topline pozitivan u smjeru pada
temperature, odnosno

tt- tz
Q:lA (s-32)
x

5.3.1.1.Provodenjetoplinekroz ravnu vi5eslojnustijenku

Iz primjene Fourierovogzakona,kada je stijenka sastavljenaod vi5e slojeva
razliEitedebljine i razliditihkoeficijenatavodljivosti (kao na slici 5.7.), proizlazi
da je toplinski tok isti u svim dijelovima stijenke, odnosno
A A
Q: trt X 1 ( t ' - t , ) : k (,- t'):
;
A ^ A
-- 2
tt3 (tr- t): l"-, (tn-,- tn) (s-33)
X3 i,

78
 Sl. 5.7. Provodenje topline kroz vi5eslojnustijenku

Daljnjim izvodom dolazi se do op6e jednadZbe za toplinski tok

t r - t ^"
o-A (s-34)
> 4+
gdje se ukupni koeficijent vodljivosti topline moZeizraziti s

-
- X>r ,+
,\,2
-
(s- 3s)
4
pa gornja jednadZba za toplinski tok prima oblik
,.-tn
Q=A"r{ =- (s- 36)
Zxt

5.3.1.2.Provodenjetoplinekroz cilindriinu stijenku

Kod proradunageneratorapare susredemose najdes6es prolazom topline
kroz cilindridnestijenke (cijevi), kao na slici 5.8., za koje Fourierov zakon, u
opienitu obliku, glasi

79
 I

I
Provodenje topline kroz stijenku cijevi
 O - - A r , i ; : - ) . 2 r " ,t #d t
4 t
(s-37)
gdje je r radijus stijenke, a / duljina.
Ako imamo jednoslojnucilindridnustijenku, toplinski tok 6e biti
2).nl
Q:-. Qt-tr) (5- 38)
-n
ln
rl

Ako imamo vi5eslojnucilindridnustijenku,kao na slici 5.9, premaanalognom

postupku proizlazi
2xl(tr-t,)
Q:
1 (s- 3e)
h ! 2 + i t " Z +. . + n l , "
Ay
*
5.3.2.Prijelaztoplinekonvekcijom

,- Prijelaz topline konvekcijomizrrtavase na temelju empirijskihizrazadobive-

nih ispitivanjimai eksperimenralnimmjerenjima. uvieti koji se realno javljaju
odreduju uglavnomturbulentnostrujanjei pritom, kad dimni"plinovistrujl preko
ogrjevnih povr5ina,imamo dva osnovnasludaia:
1. uzduZnonastrujavanjecijevi i kanala,
2. poprednonastrujavanjecijevnih snopova.
U nastavkuse iznoseneke-jednadLbeza proradunprljelazatopline konvekcijom,
prikladne za primjenu kod generatorapare.

5.3.2.1. LJzdu2nonastrujavanje cijevi i kanala

Na osnow radova drugih istraZivadaschackje definiraoopiu jednadLbuza

koeficijent prijelazatopline kod turbulentnogstrujanja u cijevimaili usporedno
s cijevima normalnehrapavostiza sve plinove i prbgrijanuparu, koja glasi

A:0,025 Cpo,81 ytoo,Ts

tr',rs 6!-0,25 (s- 40)
t# ]
gdje je c,
.lrlmt K] specifidnatoplina, ),tyl\ K] toplinskavodljivost, w" [m/s]
reduciranabrzina na normalno stanje, a d [m] unutainji promjer cijevi odnbsno
hidraulidnipromjer kanala.
PrethodnajednadZbaza dimne plinove bez pretidka zrakau pojednostavlje-
nom obliku slasi

o:lo,rn* 0,,(*)-o,oo88
(#u)'l#t#l (s- 41)

81
 Za dimne plinove koji se normalno javljaju u pogonu generatora pare mogu se
uzimati vrijednosti dobivene iz prethodne jednadZbe, umanjene prlbliLno 2"/",
odnosno
^^^l- / t\ . ^ ^ l t \ ' ? l h l ^ 0 . 7W
5 f' l
dlr:0,e8 (s_42)
l + . r 0 + 0 l,r, r - / _ 0 . 0 0l8l 08d ,]l f f i ; l m + ]
Isto se moZeprimijetiti i za zrak, ali se vrijednostitada moraju umanjiti pribliZno
77o.odnosno
r /r\
a':0'e3 + o '' (\*/- t *- n / 1 \ ' l 4 l f - w 1 'ts-
O'ft- - +:l
l +'tl \r 00/ r d0.25 Lnl'K I
Ako cijevima struji pregrijana para moZemo se koristiti jednadZbom

(#)1# t;p]
n:l+,+z+or (s-44)

U prethodnimizrazimat ["C] je temperaturamedija, a w" [m/s] reduciranabrzina

medija,svededana normalnostanje,odnosno
273 p [ *-l
wo:w
2 7 3 + at o r 3L ; l (s-4s)
gdje je w [m/s] stvarnabrzina medija, r ['C] temperaturamedija, a p[bar] tlak
medija.
U prethodnimjednadZbamad [m] je svijetli promjer cijevi, odnosnohidrau-
lidki promjer kanala opieg oblika
4 A
4: dn:6 (s- 46)

gdje je A I^'l presjek, a O [m] opstrujavaniopsegkanala.

Ako imamo strujanje kroz kratke i Siroke kanale, dobivenevrijednosti za
koeficijent prijelazatopline konvekcijom atreba, prema prethodnimformulama,
korigirati faktorom / koji ima slijedeie vrijednosti (ovisno o duljini kanala L i
hidraulidnogpromjeradn):

5.3.2.2.Popreino nastrujavanjecijevnihsnopova
[l,
Prema istraZivaniima O. L. Piersona, E. C. Hugea i E. D. Girminsona,
postavljena je empirijska jednadZba koeficijenta prijelaza toplina konvekcijom
kod poprednog strujanja preko cijevnog snopa:

art:0.345
f^ '-Fo''n Yo-o-l'
Coo'o'
-p I (s- 47)
do.3efLm,
+ K _l

82
gdje je /" koeficijent koji ovisi o rasporedu cijevi i Reynoldovom broju, / [Wm K]
je toplinska vodljivost plina Co [J/m3 K] specifidna toplina plina, wo [m/s] reduci-
rana brzina na normalno stanje, d [m] vanjski promjer nastrujavanih cijevi.
Uvr5tavaju6i pojedine fizikalne velidine u prethodnu jednadZbu, dobivaju se
izrazi za pojedine medije. Tako se za strujanje dimnih plinova bez pretidka zraka
(teoretsko izgaranje) dobiva

a = 1 , '\1r y2n # f w l (s- 48)

L-tKl
'
Za dimne plinove s uobidajenim pretidkom zraka, vrijednosti iz prethodne
jednadZbe dovoljno je smanjiti pribliZno 27", odnosno

q : r . 6 8W
5 r^#[-*O] (s- 4e)
Za poprednostrujanjezrakapreko snopacijevi korekciju valja smanjitiotpri-
Iike 7%, odnosno

a,,:1.6\ryr"#t#] (s- s0)

Na isti nadindobivamoi koeficijentprijelazatoplinekonvekcijomkod popred-

nog strujanja vodenepare preko cijevnogsnopa

tT f^#
ap=o,3ss (s- s1)
[-*O]
U prethodnim je izrazima:
- yednja apsolutnatemperaturamedija u promatranompresjeku
- fT Lfl
koeficijent rasporedacijevi, koji se s dovoljnom todnos6umoLe uzeti za
paralelnirasporedcijevi 1,1, a za Sahovski1,15do 1,20,
- w. [m/s] brzina medija u najuZem presjeku snopa, reducirana
na normalno
stanjeokoline (0'C, 1,013bar), odnosno
273 p f'l
wo:w
m+t 1 " 0 1L3; J (5- s2)
gdje je w [m/s] stvarna brzina medija u najuZempresjeku cijevnogsnopa,/
je srednja temperaturamedija u promatranomsnopu, a p ['C]
[bar] apsolutni tlak
medija,
- d
[_rn]vanjski promjer cijevi u nastrujavanom cijevnom snopu.
Prethodne jednadZbe za popre(no nastrujavanje cijevnih snopova vrijede
_
kada je nastrujavanje pod pravim kutem u odnosu na oii cijevi i kada je d'eset
redova u snopu. U drugim prilikama dobivene vrijednosti koeficijenta prijelaza
topline valja korigirati faktorom kuta nastrujavanja f i faktorom broja rldoua
cijevi /", odnosno

OKoR: af"f, (5- s3)

83
 U prethodnoj tablici B je kut nastrujavanjadimnih plinova u odnosu na
simetralucijevi.

U ovoj tablici n je broj redova cijevi u snopu.

Prethodnim razmatranjem o prijelazu topline konvekcijom obuhvadeni su
glavni sludajevi koji se javljaju u generatorima pare. U pojedinim konstrukcijama
i izvedbama mogu se pojaviti joS neki specijalni sludajevi, koji se ovdje neie
posebno proudavati ni prikazati.l

plinovau dimnimkanalimai cijevnimsnopovima

5.3.3.Zrad,enje

Kod vi5ih temperaturadimnih plinova (viSeod 500'C) znatanutjecaj na

koeficijent prijelaza topline ima zradenjetroatomnih plinova, odnosno vodene
pare (HrO) i ugljik-dioksida(COr). Na prethodno priloZenimdijagramima(sl.
5.1. i sl. 5.2.) danesu vrijednostistupnjacrnodeplina spr(za co2 i Hro) ovisno
o temperaturi/ i umno5kuparcijalnogtlaka p i debljine sloja / s pomo6udegase
moic izratunatitoplina predanazradenjemplinskepolusferena elemenatpovr5ine
koji se nalazi u sredini povr5inejednog crnog tijela pri temperaturiod 0 K.
Qz,pt: s6 o Ta (5-54)

U skladu s time, za pojedinu vrstu plina proizlazi: ezcor,t= tcoz o Za, odnosno
Qz+2o,t: €H.oo Ta, gdje ie o (: 5,67 ' l0-8 Wm2 Ka)

Stefan-Boltzmannova konstanta, a T [K] temperatura plina. Nadalje, toplina izmi-

jenjena zradenjem plinova s nekom stijenkom koja ima stupanj crno6e (apsorpcij-
ski faktor) 4, slijedi iz izraza

Qzco2: t", (Q,cor;pt- f Q.aor,or) |

I w.l
----;l
(s- ss)
L m'l
odnosno

QzH2o: t", (4"uro,rpt- C,

wl (s- s6)
"ro,*) [ mrJ
t Z" d.t"tjrtf prouOavanjeovog podrudja upuiuje se na posebnuliteraturu I rl, l2l,t 41,t 51,[ 6],t 81,
I e].t 1ol.

84
U prethodnim je jednadLbama:
-
Qzco2>e.uro ie toplina predana zradenjem CO, odnosno H2O pri temperaturi
/p1na neku stijenku temperature /,,;
- s,,je stupanj crno6e stijenke (zavaljane cijevi i Samotnuoblogu od 0,75 do 0,9);
- je toplina zratenia CO2 odnosno HrO pri temperaturi /ori
Qzco2,top QzH2o,,o,
- je korekcijski faktor kojim se uzima u obzir utjecaj temperature kod zradenja
/
CO2, a iznosi

f= (s-s7)
gdje je Zor [Kl temperaturaplina, a 2,, [K] temperaturastijenke za koju se
proradunava;
- 4zco2,t"r, je toplina zralenja CO, odnosnoHrO pri temperaturi/.,.
QzHzo,,",
Radi odredivanjastupnja crnoie plina prema priloZenimdijagramima(slika
5.1 i 5.2) potrebnoje prethodnoodrediti debljinu plinskogsloja / [m] i parcijalni
tlak p [bar].
Kod cijevnih snopovas paralelnim i Sahovskimrasporedom,kao i za or'alene
kanale, moZe se uzeti da je debljina sloja /:
'1..
za ozratene kanale l: a . g lml
Tablica 5.2. Karakteristidni faktor za odreclivanie
debljine sloja plina

Vrijednostifaktorag
\, 1 4 6 10 15
b/a\
I 0,60 0,77 0,96 105 1,10 1)
-t'l
2 0,77 0,86 0,99 1,08 1,15
4 0,96 0,99 1,10 1,18 1,26 ,28
6 1,05 1,08 1,18 1,27 1,36 ,40
10 1,10 1,15 1,,26 t,36 1,55 ,68

Izvor: [10, prilog 42]

bl-t
2. za cijevnesnopove/= r . g [m]
Tablica 5,3. Karakteristidni faktor za odredivanie
debljine sloja plina kod cijevnih snbpoua SSr
X: 2 3
Vrijednostifaktora g

4 5 6 7
+-or
panlelni rasporcd

2 0,65 0,70 0,74 0,77 n70 0,80

, ,A,
6
10 1,64
1,67
))\
1,75
2,62
1,82
2,70
1,90
2,82 3,02
eg
20
q
2,80
2,89

Izvor: [10, prilog 42]

1<'
3.86
?R5
4,34
4,t5
4,93
4,35
5,30
,#4
Sahovskiraspored

85
ll
Debljina sloja plina volumenaproizvoljnogoblika odreduje se, prema Hau-
senu, s pomo6u pribllLnog izraza

t:o,eff r^l (s- s8)

gdje je V [-,] volumenpromatranogprostora,a A lm2l povrSinaozradenaplino-
vima. Zbog refleksije ozradenihstijenki nastajepovedanjedebljine sloja, pa u
takvim uvjetima, koje imamo u generatorupare, valja radunati s korigiranom
debljinomsloja /*, premaizrazu
tk:t(z-d [m] (s-5e)
gdje je 4, stupanj crno6e stijenke. S tako dobivenom vrijednoSiu moZe se prora-
dunavati dalje.
Parcijalni tlak p zrale1eg plina odreduje se na temelju njegova volumnog
udjela q, iz (ega slijedi

qs6r=
Pcor:1',013 1,013 W*l (5-60)
fr
Puro= qrr6:1,013
1,013 fi*l (s- 61)
fr
gdje su veliline g.qr, ewro, Vcor, V^ro i 7or odredene iz jednadLbi izgaranja
(poglavlje3.2).
Kada su oba plina (CO, i HrO) istodobno u smjesi plinova, javljaju se
medusobniutjecaji tako da zradenjempredanatoplina ne predstavljazbroj toplina
koje bi svakiplin predao samza sebe.stogaje ukupno predanatoplina zradenjem
plinova jednaka

e . p t:0 ,9 (e
7 ,co ,*n ,r," ) 6- 62)
l *Y ]
gdje se faktorom 0,97 tzima u obzir medusobniutjecaj plinova koji se nalazeu
smjesi.

5.3.4.Ukupniprijelaztoplinena stranidimnihplinova
Kao 5to je iz prethodnogvidljivo, na strani dimnih plinova nastajeprijelaz
topline zbog konvekcijei zradenjadimnih plinova (CO, i HrO), pa je njihov zbroj
ukupni prijelaz topline.
Bududi da se konvektivniprijelaz topline izrai,avakoeficijentomprijelazaa,
prikladno je tome prilagoditi i prijelaz topline zradenjemdimnih plinova, tako da
6e ukupni (ekvivalentni)koeficijentprijelaza topline dimnih plinova arbiti
ar: ai aro, (s- 63)
Q^t
0,97 (q""orj q.rro) ft - w l
g0le Je (I^t=-^j7:
'
l (s- 64)
a tt." 6 /roe Lm'Kl
86
 u prethodnomizraz]u,a,t^rznati srednjulogaritamskurazliku temperaturaizmedu
predajnikai prijemnika topline.

5.3.5. Srednjalogaritams
ka r azlikatemperatu
ra
Tok promjene temperature uzduz stijenke na kojoj se prenosi
toplina zbiva
sepremalogaritamskojkrivulji, u proradunimasepromjenr;ivl
tokovi temperature
najdesie zamjenjuju pr"-u ,-j"ru ,t.ujanja
-srednjimtemperatura-u.
uzduz ogrjevnih povrsinu, medija
u g"n"ruiorima pare mogu nastatitri sludaja:
f . istosmjernostrujan;e,
2. protusmjernostrujanje,
3. popredno(unakrsno)strujanje.

5.3.5.1.lstosmjernostrujanje

.Radni medij koji predajetoplinu i onaj koji preuzimatoplinu imaju isti smjer
strujanja(sl. 5.10).
A /'- A /' (trur- tzr) - (t, o- tzi,)
-
Tada vrijedi : L. tror,.,,
, a/, /ru-/zor
(s- 6s)
l n - 1n
Ltz tta- tzi,

Sl., 5.10. Istosmjerno strujanje

5.3.5.2.Protusmjernostrujanje

Smjer strujanja radnih medija je suprotan(sl.

5.11).
Lh-Lt2 - -
( / , u , tzn) (tro- tr,r)
Tada je A /rog,prot
. L t ', tra- tzi. (s- 66)
l n 1n
Ltz ttit- tzot

87
 rrcl
IruL

l&

Sl. 5.11. Protusmjerno strujanjc

5.3.5.3.Popre1no(unakrsno)struianie
Smjer strujanja radnih medija je popredankao na slici 5.12.
A /roe,irt + A /rog,p.o,
Za takvo strujanje je A /,or,*0,: (s-67)

Wolazatopline
5.3.6.Koeficijent
U skladu s Fourierovim zakonom provodenja topline, koeficijent prijenosa
topline kroz ogrjevnu povr5inu iznosi
1 t w l (s-68)
o:llJ L'n'rl
A 1 A A 2

I tl'cl
trr.
lu*
I
l2

Sl. 5.12, Popredno struJanJe

gdje je. a1IWlm2 K] uku-pnikoeficijent prijelazatopline na strani dimnih plinova
(predajnika topline), s {ml debljina stijenke, )
l*lm Kl koeficijent vodljivosti
materijalastijenke,a arfwlmz K] koeficijentprijeiazatopftnena stiani prijemnika
topline (voda, para, zrak).
Bududi da se velidina zaogmalevrijednostimozezanemariti,slijedi da je
)
, (rtGt I w 1
K: a,+a L;t * j (s-6e)

5.3.7.Utjecajzaprljania
ogrjevnihpovr5inana prijenostopline
U toku rada generatorapare ogrjevne se povrsineprljaju na strani dimnih
plinova i na strani vode i pare. Pravilnompripremom i obradom vode mogu se
potpuno izbjeii taloZenjana vodnoj i parnoj strani, ali taloZenja6e biti na strani
dimnih plinova. Za 63&nje ogrjevnih povr5inana strani dimnih plinova koriste
se propuhivadidade; naslagepepela, koksa, daclei drugih onedis6enjane mogu
sepotpuno izbjeei,pa to uzrokujesmanjenjeprijenosatoplina zbogznatnomanjih
koeficijenatavodljivostiu odnosuna materijalcijevi, kao Stoje vidljivo iztablice5.4.

Tablica 5.4. Vrijednosti koeficijenta vodljivosti za razlitite

naslagena cijevima

Materijal Koeficiient I W I
voatlivosti
IJTJ
pepeo 0,08-0,15
troska 0,15-0,19
dada(pri 200'C) 0,101
dacla(pri 400'C) 0,131
koks (pri 100"C)
kamenackalcijevetvrdo6e 0,1,5-2,2
kamenacostatnetvrdoie 0,07-2,2

zaprljanje ogrjevnih povrsina najvi5e ovisi o vrsti goriva, nadinu loZenja,

geometriji ogrjevnih povr5inai brzini strujanja.
Utjecaj zaprljanjaogrjevnihpovrsinanajdesiese uzima u obzir tzv. korekcij-
skim faktorom zaprljanja f,, dobivenogna temelju iskustvenihpodataka.ovisno
o vrsti goriva i obliku ogrjevne povrsine, korekcijski faktor zaprljanja $, je od
0,7 do 0,98. Nize vrijednosti odnosese na izgaranjekrutog goriva, a vise a'kose
upotrebljavatekuie i plinovito gorivo.
Korekcijski faktor zaprljanja [, veLese izravno na koeficijent prijenosato-
pline ft, tako da njegovakorigiranavrijednostiznosi

ku=€.-[#] (s-70)

89
 generatora
5.3.8.Proradunisparivada pare
U ovom dijelu govorimo samo o onom dijelu isparivada u kojemu se toplina
prenosi konvektivno, dok je dio gdje se toplina prenosi zradenjem plamena obra-
den u poglavlju5.2.
Op6ajednadiba za prijenos topline konvekcijomje

Qi:kv A /bsAi [W] (5- 71)

qOl_9le O, [W] toplina koja se predaje u konvektivnom dijelu isparivada,

k* [Wm2 K] korigiranavrijednostkoeficijentaprijenosatopline, A r,* [f] srednja
logaritamska razlika temperatura izmedu dimnih plinova i vode u i-spaiivadu,a
At [mt) efektivnapovr5inaisparivada(konvektivnog).
Iz jednadZbe(5-71) se moZeodrediti potrebnapovr5inaisparivada-4,.
Polazeeiod osnovnog izraza za koeficijent prijenosa topline
1
!.:_

l***1
Q 1 A d 2

gdje se u ovom sludaju, zbog relativno tankih stijenki cijevi i relativno velike
provodljivostimetala,velidinasl)moLe zanemaritiisto kao itlanl.l arzbogznatno
ve6evrijednostikoeficijentaprijelazatopline na stranivode, pa izrazzakoeficijent
prijenosatoplinepostaje

,,-- | w_.1
*_ o, (s-72)
l"r, K l
odnosno

ky_€,a t - w l
(5- 73)
l*, r-.1
Bududida je temperaturana straniprijemnikatopline (vrelevode) konstantna
i jednaka temperaturiisparavanjati, izrazza srednjulogaritamskurazliku tempe-
rature postaje
(lor,,r- t) - (to1,n- ti)
A /roe:
-
(s-74)
, Ipl. ul f;
t6, o- ti
odnosno
(/or, or - fpr, i,)
[ /roe =
/Pr,ur - /i
(s- 7s)
,n
t6, i. - ti

JednadZba toplinske bilance za konvektivni dio isparivada moZe se pisati

Qi,pr:9: n vrl cprll., U.'o,- /or,i") (s-76)

90
 gdje je Or,prtoplina koj3 s9 oduzima plinovima u podrudju konvektivnog
ispariva-
(a, a r7,,stupanj zra(enja koji se odnosi na vanjske
poutsine konvektiviog ispari-
vada, pa se uzima da je r7,,:1-gz (g2 je gubitak zra(enja generatora pare
u
okolinu).
. lz te jednadZbe moZe se izradunati izlazna temperatura dimnih
plinova iz
konvektivnog dijela isparivada, prema jednadZbi

Q,
t p l ,a = t p t ,u t
|
'Pt'
"t
rcl (s-77\
ryoB VerCr, l, '-pt,
e

-- |tpt.ut
gdje je Crrl,,,.o srednja specifidna toplina dimnih plinova
izmedu tot,i,i tg,,,t,
odnosno
t p ro, t
I lbr..
'Pt"'t Co, l" tpr.ur- Cpr tpt.o
lo
|
c o t, rld , o = f r ' l (5- 78)
tpl.ut- tpt,U Lm,iK_l

5.3.9.Proradunpregrijada
pare
Da.bi pregrijadpare zadovoljio,u njemu se s dimnih plinova na paru mora
prenijeti toplina koja je nuZna za isparavanje vlage sadrzaneu ulazioj
pari iz
bubnja i za pregrijavanjena potrebnu temperaruru.
S obzirom na smjestajogrjevnihpovrsina,odnosnos obziromna nadinprije-
laza topline koji je najvisezastupljen,pregrijadipare mogu se podijeliti na:
l. ozra(,enepregrijadepare,
2. konvektivnepregrijadepare,
3. kombiniranepregrijadepare.
ozradeni pregrijadi pare smjestenisu u podrudju visih temperaturadimnih
-.
plinova, zbog tega toplina ve6im dijelom prelazi zraEenjemplamenaiz
loZistaili
dimnih plinova, a manjim dijelom konvekiijom. zbog tbga se kod takvih pregri-
jata pri radu sa veiim optereienjem ostvaiuje manji piegrijavanje,
tj. niZe-su
izlazne.temperaturepare jer je protok pare propor.lonuttio'pov"6an,a toplina
zra(enja samo je neznatnove6a. Radni tarattiristika takvog pregrijadapare
prlkazanaje na slici 5.13/1.
Kod konvektivnih pregrijadase povedanjemoptereienja pove6avajubrzine
strujanja dimnih plinova.i pare. zbogtoga sepovedavatcoeticilentprijelaiatopline
i ukupno prenesenetopline s dimnifi plinova na paru, a u skl-adui ti-e pou"iuuu
se
.izlaznatemperaturapare izpregrijada.Karakferistikakonvektivnogpregrijada
prikazanaje na slici 5.1312.
Na pregrijadepare s kombiniranomkarakteristikomimaju podjednakutjecaj
..
prijelaztopline zradenjem.ikonvekcijom,p3 Sekod njih iztainitemperaturapare
y pregriiata neznatnomijenja s obiirom-na promjenu optereienja, kao na slici
s.t3/r.
Pregrijadipare mogu, s obziromna velidinui broj snopovacijevi, biti izvedeni
-
kao jednostupnjevi,dvostupnjeviili vi5estupnjevi.

9I
 optere6onie optorecenie optere6enie

Sl. 5.13. Temperatume karakteristike pregrijada

S obzirom na smjer strujanja dimnih plinova i pare, oni mogu biti:

L) unakrsni (popredni)/ istosmjerni,
2) unakrsni (popredni)/ protusmjerni.
Malokad se izvodesamos istosmjernimili protusmjernimstrujanjem.Op6e-
nito je najde3daizvedba pregrijadapare s dva stupnja, i to u prvom stupnju s
unakrsnim/protusmjernim strujanjem,a u drugom stupnju s unakrsnim/istosmjer-
nim strujanjem.
JednadZbaza prijenos topline, na osnovi koje se proradunavapotrebnapo-
vr5ina loo pregrijadapare koji udovoljavapotrebamaisparavanjaostatka vlage
sadrZaneu ulaznoj pari i pregrijavanjana potrebnu temperaturu,glasi

Qop: ku L tro.App: D (io - i' - x r) (s- 7e)

gdje je Ooo[W] toplina koja se predajeu pregrijadupare, ft1 [Wm2 K] korigirana
vrijednost koeficijentaprijenosa topline, A l,* [K] srednja logaritamskarazlika
temperaturaizmedudimnih plinova i pare, Arol^'] efektivnapovrsinapregrijada
pare,D [kgA] kolidinapare koja sepregrijava,io [J/kg]entalpija izlaznepregrijane
pare, i' [J/kg] entalpijavrele vode kod radnogilaka, x udio suhozasiienepare na
ulazu u pregrijad,r [J/kg] toplina isparenjakod radnog tlaka.
vlaZnostpare na ulazuu pregrijaduglavnomovisio radnomtlaku, specifidnom
optere6enjupovrsinevode u bubnju (vodenogogledala),specifidnomopteredenju
parnogprostorau bunju, izvedbisistemaza separacijupare i optereienju genera-
tora pare.Prosjednevrijednostivlaznostiparena izlazuizparnogbubnjaiznose:
0,02 do 0,04 za manje generatorepare, cilindridneizvedbes pramenicimai dim-
nim cijevima, s malim radnim tlakom i prirodnom cirkulacijom;
0,04 do 0,06 za srednjegeneratorepare, radnog tlaka do 8,0 Mpa i s prirodnom
cirkulacijom;
0,06 do 0,10 za generatorepare s visokim radnim tlakom (do 15,0 Mpa) i s
prirodnom cirkulacijom;
0,L0 do 0,15 za generatorepare s visokim radnim tlakom i s prisilnom cirkulaci-
jo-.

92
 Koeficijent prijenosa topline pregrijada pare raduna se prema poznatoj jed_
nadZbi
1
k__
1 , s , 1
- T - T -
Q1 /L Az

gdje se u.tehnidkomproradunu,odnoss/,1moLe zanemariti,pa koeficijentprije-

nosatopline iznosi
I
k: :eta2 f-Y-l (s- 80)
1 ,1 a 1 I a 2L m . K J
Q1 az

lrzyna strujanjapare kroz pregrijad,o kojoj ovisi koeficijentprijelazatoplilne

sa stijenki cijevi na paru, moZe biti od 12 do 35 m/s.
ve6e sevrijednostiprimjenjuju kod visih tlakovai visihtemperatura,i obratno.
Brzina strujanja dimnih plinova u podrudju pregrijadasu od 6 do 20 m/s.
JednadZbatoplinskebilanceza pregrijat,pare glasi

Qpp,pr:9v.: n vo1Cptll., U, u,- /or,i") (s- 81)

gdje je op6o1toplinq
fgju se oduzima plinovima u podrudju pregrijadapare, a
stupanj zra(enjavanjskih povrsinapregrijadar7,,jediakje bnom kod isparivada
(konvektivnog).
Iz prethodne jednadZbeproulazi da je izlaznatemperaturadimnih plinova iz
pregrijada
4',x= t6,",- -i* (s- 82)
r.* ["c]
7 1B
., VprCrrl,

5.3.'f0. Proradunzagrijaeavode
U zagrijadimavode nlqojna sevoda prije uraskau parni bubanj predzagrijava
na_temperaturukoja je obidno 20 do 50'c niZa od temperatureisparavanjapri
je
1adlo.- tlaku. Ta temperaturaiskustvenoutvrdenada-sekod promlene (toie-
banja) radnog tlaka ne bi dogodilo naglo isparavanjeu zagrijifu vode, 8to bi
loglo uzrokovati nepoZeljnehidraulidke udare, Kod veiih generatorapare, s
vi5im radnim tlakovima, mogu se zagrijadivode izvesti i tako Aa se u njima voda
djelomiceisparava(5 do 25 %). To su tzv. predisparivadivode.
. . Mllii i srednji generatoripare obidnoimaju jednostupnjevezagrijadevode,
dok ve6i imaju zagrijades dva stupnja.
^ - JednadZbaprijenosatopline u zagrijaduvode, iz koje se odreduje njegova
efektivnapovr5ina.glasi

Qzv : kk L tbsA",= D (tzv - iNV) [W] (s- 83)

93
gdje je Qru[W] toplina koje se predajeu zagrijaduvode, ftk [Wm2 K] korigirana
vrijednost koeficijentaprijenosa topline, A r,., [K] srednja logaritamskarazllka
temperatureizmedudimnih plinova i vode, Arulmrf efektivnapovrsinazagrijata
vode, D [kg/s]kolidinavode kroz zagrijadvode, ir, [Jlkg] entalpijavode niiziazu
iz zagrijata vode, i^17[J/kg] entalpija napojne vode (na ulazu u zagrijat,vode).
Koeficijent prijenosatopline i ovdje se, slidnokao i kod pregrijadapare, u
.
pojednostavljenomobliku proradunavaprema

x, : 7e7r dfti I w l
(s_ 84)
L;:rl
Vrijednosti brzina strujanja vode u zagrijadimavode kre6u se od 0,5 do 4,0 m,/s,
a brzina strujanja dimnih plinova od 6 do 20 m/s.
JednadZba toplinske bilance za zagrijat, vode glasi

o- ut
E! - B Vor Cpr l'Pr' (6r,r - /pr,
Q,u.pr: 1,",,o z) (5- 8s)

gdje je Q*,ottoplina koja se oduzima plinovima u podrudju zagijalavode, a q.,,

stupanj zratenja vanjskih povr5ina zagrijada vode u okolinu, odreduje se na isti
nadin kao kod konvektivnog isparivada.
Iz prethodne jednadZbe slijedi jednadLba za radunanje temperature dimnih
plinova iz zagrijata vode

Q,U
tpt, iz: tpt, rl
I
tnl' ut rcl (s- 86)
71oB Vpr Co, 1,. .
' 'pt, v

5.3.11.Proradunzagrijala ztaka

Tagr|jat,zrakapripadatzv. naknadnimogrjevnimpovrsinamakoje su najdesie

ugradenenaizlaznomdijelu dimnih plinovaiz generatorapare; ima dvije osnovne
funkcije:
- da snizi izlaznu temperaturudimnih plinova iz generatorapare i tako
smanji
gubitak izlaznetopline dimnih plinova odnosnopove6atoplinski stupanjiskori-
stivostigeneratorapare;
- da se zagrijavanjemulaznogzrakapostignepotrebnatemperaturau loZistu
koja
je nuZnaza efikasno izgaranjegoriva u tehnidki raspoloZivomvremenu izgaranja
(0,1 do 1,6 s), Sto je narodito znadajnopri koristenju goriva losije kvaliteie
(niZetoplinskevrijednosti).
_ JednadZbaprijenosa topline zagijata zraka, iz koje se odreduje njegova
efektivnapovr5ina,glasi

Qo: ky A, trorA,,: B Vy Cy
t:'
0r'-rr) [Wl (s- 87)

94
gdje je Q-IWI toplina koje se predajeu zagrijaduzraka,tu
[Wmz K] korigirana
vrijednost koeficijentaprijenosa topline, a rbg [K] srednja logaritamskarazlika
temperatureizmedudimnih plinova i zraka,A-[mtl efektivnapovrsina zagrijata
zraka, B [kg/sl kolidina goriva, yr [m,Vkgl kolidina zraka za izgaranje koji se

zagrijavau zagrijadu zraka, c,- pl*; K] srednjaspecifidna

toplina zraka,trrlcf
l'''
temperatura zraka na izlazuiz zagrijala (na ulazu u loZi5te),a r. ['c] temperatura
zraka na ulazu u zagrijat, zraka.
Vrijednost koeficijentaprijenosatopline proizlaziiz

, atet I w I
x : - q- l- ? l - * l
t Q2 Lm. Kl
(s-88)

Brzina strujanja dimnih plinova u podrudju zagrijata zrakaje 6 do 20 m/s, a brzina

strujanja zraka 8 do 26 m/s.
JednadZbatoplinskebilanceza zagrijat zraka glasi

Qu,pr:9= : n vr1 cptl,"' O,, - /pr,

i,) (s- 8e)

gdje je. Q-,ortoplina koja se oduzimaplinovimau podrudju zagrijair-zraka,a

ry",,
stupanj zratenjavanjskih povrsinazagrljatazrakau okolinu, koji se odredujena
isti nadin kao kod konvektivnogisparivada
. Iz prethodne jednadZbeproizlaziizlazna temperaturadimnih plinova izzagri-
jata zraka, odnosno

t6,a:tp1,"---g t.c1 (s-e0)

-
ryoB VprCo'1,..

To je ujedno i izlazna temperatura dimnih plinova iz generatora pare.

95
 6. CIRKULACIJA
VODE U
GENERATORIMAPARE
Prema nastanku sile koja uvjetuje pojavu cirkulacije vode unutar tladnog
sistemageneratorapare, razlikujemo:
1. prirodnu cirkulaciju i
2. umjetnu (prisilnu cirkulaciju).
Prirodnacirkulacijanastajekao posljedicarazllke izmedu gusto6e vrele vode
i pare.
Kod umjetne cirkulacije sila koja pokreie radni fluid nastaje zbog pogona
cirkulacijskeili napojne pumpe.
Osnovnizadacipravilnecirkulacijeu generatorupare su: hladenjematerijala
ogrjevnih povr5ina,preno5enjetopline sa stijenki na radni fluid i usmjeravanje
strujanja nastalihmjehuriia vodenepare.
Cirkulacijomvode istodobnose osiguravaodvodenjetopline i hladenjemate-
rijala cijevi i tako sprijedavasmanjenjekvalitetematerijala(dvrstoie)Stobi nastalo
zbog pregrijavanjaiznad dopu5tenihradnih temperatura.Strujanjevode uvjetuje
prijelaztopline konvekcijom,koji je znatnoveii negoprovodenjekoje bi nastalo
kada ne bi bilo cirkulacije. Osim toga, usmjeravanjestrujanja mjehuriia pare
onemogu6ujenagomilavanjeu obliku tzv. parnih.jastukana stijenkama,koji bi
zbog loSijegprljelazatopline na paru uzrokovalilokalno pregrijavanje,a u kraj-
njem sludajui >pregaranje(te propu5tanjecijevi zbog gubitka mehanidkihkvali-
teta materiiala.

6.1.PRIRODNA
CIRKULACIJA
VODE
Glavni faktori o kojima ovisi prirodna cirkulacija vode u generatorima pare
su radni tlak te dimenzije i oblik isparivadkog dijela.
Radni tlak u generatoru pare prvi je faktor ogranidenja primjene prirodne
cirkulacije zbog njegovog utjecaja na razliku izmedu gusto6evrele vode bez parnih
mjehuri6a (u tzv. silaznim cijevima) te mje5avine vrele vode i mjehuriia pare (u
tzv. uzlaznim isparivadkim cijevima). Bududi da se usporedo s porastom tlaka
smanjuju razlike izmedu gusto6e vrele vode i suhozasi6enepare, sve dok se kod
kritidnog tlaka potpuno ne izjednade, istovremeno se, proporcionalno smanjenju
razlike tih gusto6a, smanjuje i sila uzgona koja odrL.avacirkulaciju. Stoga se

97
pri-ro.qnlcirkulacija moZeprimjenjivati samo kod generatorapare niZih i srednjih
radnih tlakova, dok se prinudna cirkulacijakoristi kod srednjih i visokih raOnltr
tlakova.
Uzev5iu obzir i drugi utjecajnifaktor, odnosnohidrostatskuvisinu cirkulacij-
skog kruga, moZe se postaviti gruba granicatlaka primjene prirodne cirkulacije
kod stacionarnih(kopnenih)generatorapare od priblizno 160bara,sto je moguie
uz izvedbes vrlo visokim ekraniziranimloZistima.Medutim, kod brodikih gene-
ratora pare raspoloLivaje visina konstrukcije znatnomanja, pa se granicailaka
s prirodnom cirkulacijomspu5taniZe od 100 bara.

6.1.1.Hidrodinamika
prirodnecirkulacije

Cirkulacijski krug s prirodnom cirkulacijom dini sistemtzv. silaznih("hlad-

nih<).i uzlaznih(zagrijavanih)cijevi povezanihs parnim bubnjem, gdje se para
o.dyajaod mjesavinevrele vode i parnih mjehuri6a.Kao sto je veilpom"nrrto,
cirkulacijase ostvarujekao posljedicarazlike izmedu gustodeitupca vbde u sila-
znim i stupca mje5avinevode i pare u uzlaznim cijevima.

1)

r^-=A
-l &/
*=
ry@
I
--t I
\P
Sl. 6.1. Osnovni oblici cirkulacijskih krugova
Legenda: 1-parni bubanj, 2-silaznecijevi, 3-vodenakomora, 4_ulazneciievi

Cirkulacijskikrugovi mogu biti jednostavni(slika 6.1/1)ili sloZeni(stika6.112

i 6'1l3). Kod jednostavnihcirkulacijskihkrugovaparni bubanj i sabirnikspojeni
su silaznimiuzlaznim cijevimapribliZnoistog geometrijskogoblika, s time Stose
uzlaznecijevi nalazeu istim toplinskimuvjetima(pribliZnoistatemperaturadimnih
plinova). Kada se uzlaznecijevi nalaze u razliditim toplinskim uvjetima (slika
6.1,12)iti imaju razlidit geometrijskioblik (slika 6.1/3), tida je cirkulacijskikrug
slozen jer su u njemu razliditi uvjeti koji utjedu na cirkulaciju. Kod sloZenih
cirkulacijskih krugova mogu nastati razlidite smetnje u cirkulaciji, kao sto je
stagnacijacirkulacijeili pojava cirkulacijeu suprotnomsmjeru, sto moZeuzroko-
vati Stetneposljediceu pogonu.
- osnovni cilj proradunacirkulacijevode u generatorupare je da se definiraju
takvi uvjeti strujanja vode, odnosnomjedavinevode i pare u silaznim.i uzlaznim
cijevim.a,koji ie osiguratidovoljanodvodtopline sastijenki cijevi, a time i njihovo
hladenje.

98
 Karakteristidnavelidinacirkulacijeje tzv. cirkulacijskibroj c, a to je odnos
izmedu kolidinevode koja se uvodi u krug D" i kolidine pur" I) koja se oslobacla
iz njega,odnosno
D"
t:E (6- 1)

. Dakle, cirkulacijskibroj omoguiavauvid u intenzitetcirkulacije.prethodno

je navedenoda na intenzitetcirkulacijenajviSeutjederadni tlak i oblik
konstruk-
cije generatorapare, pa se u tablici 6.1. navodeorijentacijskevrijednostiovisne
o tim faktorima.

Tablica 6.1. Cirkulacijski brojevi razliditih izvedbi generatora pare

Vrsta generatora pare Radni Kapacitet Cirkulacijski

tlak [bar] tkc/sl broj C
generatoripare sanajviSimtlakom 145- 185 55- 180 8-5
generatoripare s visokim tlakom 80- 140 20-70 1,4-6
generatoripare sasrednjim tlakom:
- s jednim bubnjem
- s dva bubnia
35-80 10-55 30-20
-striidetiri'bubnja
15-35 8-55 65-45
13-35 8-55 55-35
generatoripare malog kapaciteta 30-45 2-10 60-25
generatoripare s niskim tlakom 15-30 do4 200-s0
brodski generatoripare:
- srednjegtlaka
- niskos tlaka
40-70 14-30 10-6
18-30 t4-30 2s-1,5

Proraduncirkulacijeu cirkulacijskomkrugu izvodi se tako da se izjednaduju

sila uzgola prirodne cirkulacijei ukupan pad tlaka u krugu, kao sto je prikazano
na slici 6.2.

!
Z " \ D p
E
\.-.,

Pm
l^
E
ls
lrl

D.
P Z E
t3
I
f p",r-f
1 D" Ikg/s]

Sl. 6.2. Grafidki prikaz proradunajednostavnogacirkulacijskog kruga

99
 Ako voda ulazi u cirkulacijski krug s temperaturom koja ie niLa od tempera-
ture vrenja, tada se ona mora najprije zagrljatidoku todkiD ne dosegnetempe-
raturu isparavanja.Visina h, ukupna je visina cijevi na koju se dovodi toplina,
visina h, je dio cijevi u kojem se voda grije do temperatureisparavanja,dok se
na dijelu visine (ftr-h") isparava.
Uzgon,koji premaprikazanomcirkulacijskomekrugu stvaracirkulaciju,odre-
tlen je izrazom

Apu: h, (e"rr- g")g + (h"- h,) (p"r- p.) S [Pai (6-2)

Prvi dlan na desnoj strani jednadZbeje uzgon u zagrijadkom dijelu cijevi i

moZe se zanemaritijer su gusto6avode u silaznoj cijevi p.1 i gusto6avode u
zagrijadkomdijelu cijevi p, pribliZnojednake i odgovarajuvelidini gusto6evrele
vode.
Drugi dlan u jednadZbi je uzgon u isparivadkomdijelu uzlazne cijevi, gdje
p^oznalava srednju gusto6umjeiavine pare i vode u podrudjucijevi od todke D
do E.
Veliiina srednje gustodemje5avinep- u isparivadkomdijelu uzlaznecijevi
odredujesepremaiskustvenimempirijskimizrazima,koji se ovdje neie detaljnije
prikazivati.
Uzgon koji nastajeu cirkulacijskomkrugu tro5i se na savladavanjehidraulid-
kih otpora strujanja u silaznimi uzlaznimcijevima.
Korisni uzgon u uzlaznimcijevima, u uvjetima dinamidkeravnoteZe,dobija
se ako se od uzgonaoduzmepad tlaka zbog otpora na dijelu cijevi od todke B
do F. odnosno

Apu.no,:Apu-Lporr (6-3)

Korisni uzgon tro5i se za svladavanjeotpora strujanja u silaznim cijevima od

A do B, odnosno

A P',oor: A P.it (6-4)

Prema tome, kod poznatih konstruktivnih i toplinskih karakteristika genera-

tora pare proradunucirkulacije moZe se pristupiti tako da se odredi promjena
korisnog uzgonaA po.*o,i pada tlaka A p,u u silaznimcijevima ovisno o kolidini
vode u cirkulaciji D". Todka presjekadobivenihkrivulja (todka A na dijagramu)
odredujestvarniprotok vode D" u cirkulacijskomkrugu pri kojemu se uspostavlja
ravnoteZauzgonai nastalihotpora strujanja.
SloZenicirkulacijskikrugovi proradunavajuse jednako kao i prosti, ali je rad
mnogo opseZniji.Naprimjer, sloZenicirkulacijskikrug, kao na slici 6.3, sastojise
od tri reda uzlaznih cijevi, koji su razlidito toplinski optereieni. Za svaki red
uzlaznihcijevi odreduju se krivulje korisnih uzgonai ucrtavaju u dijagramu, a
nakon toga se korisni uzgon odredujezbrajanjemuzgonaprema protoku u poje-
dinim redovima.

100
 Pad tlaka u silaznim.cijgvimaA,p"uizra(unava se takoder za razlitite vrijed.
nosti protoka u cirkulaciji. Todka presjekap krivulje korisnoguzgonaA p"*",
i
krivulje pada tlaka u silaznim cijevima Ap"1 odreduje ukup"nipiotok ub,i"'"
cirkula_cijskom krugu, dok todkeA, B i c odre<tujuproioke troz pbleaineredove
cijev.i-vidljivo je da je cirkulacijanajintenzivnijau prvom redu, jer je on toplinski
najvi5eoptere6en.

Ds:Dg1*D62*

Sl. 6,3, Grafidki prikaz proradunasloZenogacirkulacijskog kruga

6.1.2. Faktoriogranidenjai pogonskiproblemikod

prirodnecirkulacije

rz dosadasnjegrazmatranjavidrjivo je da su osnovni utjecajni faktori koji

.
utjedu na cirkulacijuvode_u generatorimapare visinskarazlika ispirivadkog
siste-
ma.,razlika izmedugusto6au uzlaznimi silaznimcijevimate otpori koji se"pojav_
ljuju pri strujanju fluida u cirkulacijskomkrugu.
. . siacionarni generatori pare u normalnim uvjetima obidno imaju dovoljnu
visinsku
Illltkt' pa ona ne prerlstavljaogranidenjeefikasnecirkulacije.Medutim,
kod brodskihgeneratorapare visinskaje razlika vaLnazbogogranidenog prostora
na brodu.
_ Poveianje razlike izmedu gusto6eu silaznim i uzlaznim cijevima kod nekih
se.-konstrukcijapostiZepostavljanjemnekog drugog prijemnika topline izmedu
njih, pregrijadapare. Takvo postavljinje p."igii;uiu pare korisno je da bi
-o,bidno
sedobila Stoveia razlikatemperatura,odnosnoguitoie fluida u silaznimiuzlaznjm
cijevima.Ako na tom mjestune postojipregrijadpare,temperaturadimnih plinova
49. tifr cijevi je pribliZno ista, pa se u n&im uvjetima moze dogoditi zastoj
u
cirkulaciji. Jos efikasnijinadin zapostizavanjeve6e razllkeu gusto6-ama je uvode_
nje tzv. >hladnih<silaznihcijevi, koje nisur, kontaktus dimniri plinovima.Daljnje

101
pobolj5anje postize se uvodenjem pothladivanja silaznih cijevi s pomo6u tzv.
stabilizacijskih komora ili dak hladenjem samih silaznih cijevi.
Sto je radni tlak u generatoru pare viSi, razlika izmedu gustoia postaje manja,
pa je prema tome opasnost od zastoja cirkulacije kod generatora pare s vi5im
tlakom znatno ve6a.
Osim toga, na razliku izmedu gusto6a u silaznim i uzlaznim cijevima znatno
utjede i konstruktivni oblik generatora pare, odnosno da li je njegov isparivadki
dio izveden kao preteZno ozraden ili konvektivni. Kod ozradene izvedbe uzlazne
cijevi imaju oblik loZiSnih ekrana koji su intenzivno zagrijavani, dok su silazne
cijevi nezagrijavane (>hladne<), jer se ne dodiruju s dimnim plinovima. Zbogtoga
je i razlika gusto6a veia nego kod konvektivnih izvedbi, gdje su uzlazne cijevi u
podrudju niZih temperatura dimnih plinova pa nisu tako intenzivno zagrijavane
kao ekranske cijevi, Osim toga, konvektivne konstrukcije obidno su manje visine,
a cijevi su desto postavljene koso, s vi5e zakrivljenja, dime se dodatno stvaraju
ve6i otpori strujanja.
Kao Sto je na podetku spomenuto, jedan je od najvaZnijih zadataka cirkulacije
usmjeravanje strujanja nastalih mjehuri6a pare. Stoga se u silaznim cijevima ne
bi smjeli stvarati parni mjehuri6i, pa se valja brinuti da se to ne dogodi, narodito
ne pri padu tlaka u pogonu.
Tlak u silaznim cijevima moZe pasti zbog naglog porasta optere6enja genera-
tora pare ili zbog otpora na ulazu u silazne cijevi. Zbog pada tlaka snizuje se
temperatura isparavanja, te se voda u silaznoj cijevi podinje isparavati uz stvaranje
parnih mjehuri6a. Najkritidnije mjesto za stvaranje mjehuri6a je podetak silaznih
cijevi jer je tu najniZi tlak, dok je na dnu cijevi moguinost isparavanja manja
zbogvefeg hidrostatskog tlaka u cijevi (slika 6.4).

tlakau parnornbubnjui silaznojcijevi

Sl, 6.4. Raspodjela

Opasnost od stvaranja mjehuri6a u silaznoj cijevi zbog pada tlaka je narodito

velika kod generatora pare s predisparivadem jer se kod njih napajanje vr5i vodom
dija je temperatura pribliZna ili jednaka temperaturi isparavanja.

t02
 obidno je isparavanje,zbog pada tlaka na ulazu u silaznucijev, posljedica
loseg.konstruktivnog rj9s9nj1 Na stici 6.4. prlkazanajeraspodjeluiluku u purno-
bubnju u kojem je radni tlakp. Statiiki tiak na ulazu u iilu^., cijevp"idobiva
se-ako-se od ukupnog tlaka u todci A oduzmepad tlaka na ulazu,i.o;i," sastoji
o.d pada tlaka zbog lokalnog.otpora i pada tlaka zbog ubrzavanjastrujanja od b
do brzine strujanja u silaznojcijevi.
Negativneposljedice-stvaranja mjehuri6au silaznimcijevima otklanjaju se
pravilnim izborom njihovih dimenzijaodnosnopravilnim izborom brzinastiujanja
u njima' Pri ve6imbrzinamastrujanjane6enastatizastoju cirkulaciji, iato piitom
u njima pritisak pada, a prema tome je i stvaranjemjehuriia ve6e,budu6iaa ee
strujanje povuii sobom nastalemjehuridei odvestiih u uzlaznecijevi, gdje oni
povoljno utjedu na cirkulaciju. Kod manjih brzina strujanja manji je i'p"aattata
te kolidinastvorenihmjehuri6a,.alioni zbog male brzine imaju strljanje suprotno
strujanju vode i tako nepovoljnije djeluju na cirkulaciju nego u prethodnom
sludaju.
Na temelju iskustavazakljudilo se da su brzine strujanja od 0,3 do 0,5 m/s
najkdtidnije za nepoLeljnostvaranjemjehuriia i njihovo steino djelovanje.
Jedan od efikasnihnadinaotklanjanja stvaranjamjehuri6apii padu"tlakau
silaznoj cijevi je uvodenj.epothladivanjavode, sto se moZeuriniti pomoiu tzv.
stabilizacijskihkomora ili hlaclenjemsamih silaznihcijevi, kao sro ji vidljivo na
slikama6.511-2.3.

RASHLADNA
VODA

1) DTREKTNOHLADENJE 2) INDIREKTNOHLADENJE
U 3) INDIREKTNO
HLADENJE
NAPOJNOMVODOM U STABILIZACIJSKOJ
KOMORI SILAZNE
CIJEVI
STABILIZACIJSKOJKOMORI

Sl. 6.5. Osnovni nadini pothladivanja silazne cijevi

103
 sludajeviprirodnecirkulacije
6.1.3.Karakteristidni vode
Neki nadini na koje se ostvarujeprirodna cirkulaciia vode kod generatora
pare prikazani su u nastavku[2].
1. Cilindridni generatorpare s jednom plamenicom(slika 6.6)
Cirkulacija je postignutakruZenjemvode
oko plamenice.Redoslijedomdimnih kanala
JXI-v-!-s (I, II, ilI) dobiva se intenzivnijezagrijavanje

=L-- manje masevode na desnojstrani plamenice

i manje zagrljavanjeve6e masevode s lijeve
straneplamenice.Desnastranaima uloguuz-
lazne, a lijeva silazne.Da bi se pobolj5alo

5S
kruZenje,napajanjetrebada seobavljau gor-
njem dijelu lijevog prostora.
Sl. 6.6. Cilindridni generator pare s jednom plamenicom

2. Cilindridni generatorpare s vertikalnim cijevima (slika 6.7)

Prikazanimrasporedomdimnih kanala do-
biva se razlika u intenzitett zagrijavanja iz-
_t medu pojedinih dijelova vodenog prostora.
Ugradnjom dimnih cijevi velikog promjera u
l- podrudju slabijeg zagrijavanja taj dio postaje
t-
-i- silazni,a intenzivnijezagrijavandio, s cijevima
manjeg promj era, ima funkcij u uzlaznog dij ela.
U takvoj konstrukciji izvodi se destopomo6ni
brodskigeneratorpare sasamostalnimloZi5tem.

generator
Sl. 6.7.Cilindri&ri pares vertikalnim
cijevima

3. Brodski kombinirani qeneratorpare >Howden-Johnsonr.

(Slika 6.8)

Ovdje postojedva cirkulacijskakruga oko

plameniceiuzduL generatorapare,koji sestva-
raju postavljanjemisparivadkihcijevi u skret-
noj komori. Ovisno o rasporedudimnih cijevi,
napajanjeje centralnoili bodno.

Sl. 6.8. Cilindridni generator pare tipa

>Howden- Johnson<

104
4. Sekcijskigeneratorpare s prednjim bubnjem (slika 6.9)

Prikazani poloLaj bubnja primje-

njuje se najde5iekod brodskih gene-
ratora pare gdje je konstrukcijauvje-
tovana preglednoSdububnja ili kod
stabilnihpostrojenjagdje to diktiraju
smjeStajniuvjeti. S gledi5taraspodjele
kolidine topline, radi orijentacije cir-
kulacijskog kruga ovo rje5enje nije
povoljno jer se intenzivno zagrijava
silazni,a manje uzlaznidio kruga.

Sl. 6.9. Sekcijski generator pare

5. Brodski $eneratorpare >Integral<,(slika6.10)

Generator pare ima intenzivno

ekraniziranoloZi5te.Kao i kod pret-
hodnog,postojedvaparalelnacirkula-
cijska kruga. Prvi dini hladne silazne
cijevi i loZi5niekran. Drugi krug dine
hladnei zagrijavanesilaznecijevi i uz-
lazne cijevi koje su smje5teneispred
pregrijada, prema loZiitu. Jedne i
\(lo\ drugedine cijevnisnop.

d@j Sl. 6.10. Generator pare tipa >Integral<<

6. Brodski generatorpare >>Bauer-Wagner..

(slika 6.11)
Kod dvobubanjskoggeneratorapare cir-
kulacija je zasnovanana nezagrijavanimsila-
znim cijevima. LoZiSteje obloZeno s desne
strane s vi5e redova nezagrijavanihsilaznih ci-
/l
ri
\-/ jevi i jednim redom ozradenihluzlaznihciievi.
\i-./ /-\ a s lijeve strane snopom cijevi u kojemu su
r+l
\7/1
\'/ prva dva reda ozradena. Taj snop je uzlazni
ri
v-/ dio. Koncepcija ovog generatorapare kori-
Stenaje za glavnebrodskejedinice.

Sl. 6.11. Generator pare tipa >Bauer - Wagner<

105
7. Klasidni generator pare >Yarrow<<bez hladnih silaznih cijevi (slika 6.12)
Trobubanjski generator pare ima dvo-
dijelnu isparnu povr5inu; dijelovi su sime-
tridno postavljeni i paralelno vezani zaparni
bubanj. Pregrijad pare ima dva dijela, sime-
tridno postavljena izmedu isparnih povr5ina
i paralelno vezanih. Prema tome, postoje
,TV dva paralelna cirkulacijska kruga: lijevi i de-
sni. Kod oba kruga uzlazne su cijevi smje-
Steneprema loZi5tu, a silazne iza pregrijada.

oo@
@@@@ Sl. 6.12. Generator pare tipa >'Yarrow..

8. Generator pare >>Yarrow<< rim silaznimcijevima (slika 6.13)

sa hladnim

Povr5ine isparivada i pregrijada

pare nisu rasporedenesimetridnojer je
pregrijadpare smje5tensamona jednoj
strani. LoZiSte je podijeljeno ekran-
skom zavjesomna dva dijela. Zavjesa
se opskrbljuje vodom s pomoiu sabir-
nika i hladne silaznecijevi, a samaje
rp'l
/+ )F\
uzlazna. U lijevom snopu su postav-
ljene uzlaznecijevi.
AJ4-ls
(l^t,
Sl. 6.13. Generator pare tipa >>Yarrow,.s hladnim
silaznim cijevima

9. Strmocijevnigeneratorpares dva bubnjabezhladnihsilaznihcijevi (slika6.14)

Uzlazni dio sistemadine ozradenei intenzivno za-
grijavane cijevi smje5teneprema loZi5tu,a silazni dio
dini snop konvektivnogrijanih cijevi. Da bi se pove6ala
razllka u prijemu topline uzlaznogi silaznogsnopa, iz-
, medu njih se najde5deugradujepregrijadpare. Ako je
I moguie, silaznecijevi treba prikljuditi za vodni, a uzla-
I zne za parni prostor parnog bubnja.

Sl. 6.14. Strmocijevni generator pare bez hladnih silaznih cijevi

r06
 10. Strmocijevnigeneratorpare s dva bubnja i hladnim'
silaznimcijevima(slika6.15)

Fl -Nadinformiranja.cirkulacijskogkruga je slidankao i u prethodnomsludaju.

p1 b! se osiguralabolja cirkulacija u silaznomdijelu, ugradiujuse na krajevima
bubnja hladne silaznecijevi.

fi
ll
Sl. 6.15. Strmocijevni generator pare s hladnim silaznim cijevima

6.2.PRISILNA
CIRKULACIJA
generatorpare treba da radi u uvjetima kad uzgonu cijevnomsistemu
. f(ada
isparivadavi5e ne moze.osiguratizadovoljavajuiuprirodriu cirkuiaciju, nuZnoje
primijeniti prisilnu cirkulaciju,pri demuse strujanjevode postiZes pomo6ucirku-
lacijskepumpe.
K1o, slo j9 vee spomenuto,osnovni faktori ogranidenjaprirodne cirkulacije
su: radni.t]1k
J<ojiutjede na razliku gosto6evode u uzlaznim-isilaznimcijevima,
geometrijskioblik generatorapare, o kojemu ovisi visina stupcakoji djeluje
na
prirodnu cirkulacijui otpori strujanjaunutar cirkulacijskogkruga. lor< u g"n"ru-
toru pare s prirodnom cirkulacijom oblik i rasporedispirivadkih cijevi Loraju
omoguiiti prirodnu cirkulacijuvode, kod generatorapare s prisilnomiirkutacijom
:nogy se cijevi postavljati prema raspoloZivuprostoru, sto je narodito znadajno
kod brodskih izvedbi.
U nadeluserazlikuju dva tipa prisilnecirkulacije:optodnai protodna.Razlika
je u odnosukolidinevode koja cirkurira naspramlofidine vode koja
se isparava.
Kod optodne cirkulacije broj
rv vuLurqerJw je upLur.il
urvJ Js optoka Kruz
kroz ulrKulacusKu
cirkulacijsku pumpu,
pumpu, rspanvae
isparivadIi
bubanj, koji je potrebanda se odredenakolidinavode pbtpuno ispari, u"6i od 1,
odnosnootprilike 4 do 10. Kod protodnecirkulacijevoda se u tokujednog optoka
zagrije,ispari i pregrije na remperarurupregrijanja; dakle tu je cirlulaciJsti uro"i
jednak 1.
Generatori pare s prisilnom cirkulacijom prikladni su za rad s manjim opte-
re6enjem,jer strujanjevode u njima ne ovisi ooptere6enju,vei o radu clrt<utacil-
ske pumpe.
 I
pares optodnomcirkulacijom
6.2.1.Generatori
I
Najpoznatiji tip generatora pare s optodnom cirkulacijom je ,rl-a Mont<, diji
je shematski oblik prikazan na.slici 6.16.
I

Sl. 6.16. Shemageneratorapare tipa >La Mont<

Legenda: 1-ekran,2-prvi konvekcijski snop isparivada,3-drugi konvekcijski snop isparivada,
4-pregrijadpare, 5-cirkulacijskapumpa, 6-napojna pumpa

Iz parnog bubnja voda ulazi u cirkulacijskupumpu, koja jekroz isparivadke

cijevi (ekran i konvektivni snop) ponovnotladi u bubanj, gdje se para odvaja od
vode. Da bi se osiguralaravnomjernapodjela vode u usporednopovezanimcije-
vima, one imaju na podetkuugradenesapnices prilagodivimotvorom za regulira-
nje protoka vode. Cirkulacijskapumpa treba da svladavaotpore strujanjau cijev-
nom sistemuisparivada,pa njezin napor odgovarazbroju svih otpora strujanja
vode. Kapacitetcirkulacijskepumpe ovisi o kapacitetugeneratorapare i cirkula-
cijskogbroja s kojim radi generatorpare. Cirkulacijskibroj kod generatorapare
tipa >La Mont< je od 4 do 10. Generatori pare veieg kapacitetaimaju manji
cirkulacijskibroj.

pares protodnom
6.2.2.Generatori cirkulacijom
Kod generatorapare s protodnomcirkulacijom,cirkulacijskibroj je 1.,odno-
sno voda se u jednom prolazu zagrijena temperaturuisparavanja,zatim se ispari
i pregrije na potrebnu temperaturupregrijanja.
Najpoznatiji tipovi generatorapare s protodnomcirkulacijom su
(slika6.17)i >Sulzer<(slika6.18). "Benson<<

108
 I

. l
><;
/ z l - \
*

I
I
I
Sl. 6,17. Shemageneratorapare tipa >Benson<< Sl. 6.1E. Shemageneratorapare tipa >Sulzer<
Legenda: l-napojna pumpa, 2-zagijat. Legenda: l-ekranski isparivad, 2-prvi
vode, 3-ekranski dio isparivada, 4-kon- konvekcijski isparivad,3-drugi konvekcij-
vekcijski isparivad,5-pregrijadpare, 6-za- ski isparivad,4-komora, 5-pregrijadpare,
grijal zraka 6-zagijat, vode, 7-zagrijad zraka, 8-na-
pojna pumpa

Kao Sto se vidi iz slike 6.17, kod >Benson<generatorapare cijevi su medu-

sobno neposrednospojenepa nema odjeljivadavode na prijelazu izmedu ispari-
vadai pregrijadapare.
>Sulzer<jednocijevni generatorpare ima cijev u kojoj se, prolazeeikroz
generatorpare, voda zagrijavai isparuje,a nakon toga para se pregrijava.To su
najdesiejedinice velikog kapaciteta,pa se vise takvih cijevi spaji paralelno u
cijevni sistemuzlaznihi silaznihcijevi. Na podetkusvaketakve cilivl, anaizlazu
iz.zagrljatavode, ugradenje prigusniventil, kojim se osiguravajednolika raspo-
djela vode u paralelnospojenimgranama.
_Na izlazu iz isparivadapara sadrZiz-4% vlage i prije ulaska u pregrijad
prolaziodjeljivademkapljicavode, koji je karakteristidnidio Sulzerovageneratora
pare. Tu se s vodom odstranjujui preostalesadrZanesoli u njoj i tako spredava
njihovo taloZenjeu cijevimapregrijadapare. osim toga, odjeljivadkapljiia vode
spredavada voda prodre u cijevi pregrijada,a time i naglupromjenu temperature
materijalapregrijadakada se generatorpare pokre6eili kada se prestaneloziti.

109
 I

7. STRUJANJE
DIMNIHPLINOVAI ZRAKA
bi se omogudilo kontinuirano izgaranje, valja osigurati odvodenje dimnih
plinova iz generatora pare, uz istovremeno dovodenje dJvoljne kolidine zraka za
rzgaranje u loZi5te, Sto se jednim imenom naziva provjetravinje.
Prema nadinu kojim se.ostvaruje strujanje dimnih plinova i zraka, provjetra-
vanje moZe biti prirodno ili umjetnb.

7.1.PRIRODNO
PROVJETRAVANJE

-.Prirodno provjetravanjenastaje zbog djelovanja uzgona, a kao posljedica

razlike tlaka stupca okolnog zraka i stupca dimnih plinovi, u skladu s izrazom

L pu:ztz
n (ffi-#T,) g [pa] (7-r)
gdje je Ap" [Pa] razlika izmedu tlaka zbog djelovanja uzgona, h
[m] je visina
dimnog kanala (dimnjaka), q_-. [kg/m3] gusto6a zraka prinormalnim Lvjetima
okoline (0"c, 1,013 bar), qolo[kg/m,] gusto6a dimnih plinbva pri normalnim uvje-

Sl, 7.1. Prirodno provjetravanje brodskog generatorapare

Legenda: l-ulaz zraka,2-vrata,3-prostorija za smjestaj generatorapare, 4_dimni

111
tima okoline, t, ["C] temperatura okoline, ter fcl srednja temperatura dimnih
plinova u promatranom stupcu (dimnom kanalu, dimnjaku), a g:9,81 [-/st].
Kao Sto je iz izraza (7-1) vidljivo, razlika tlaka koja nastaje zbog djelovanja
uzgona izravno ovisi o visini dimnjaka i temperaturi izlaznih dimnih plinova iz
generatora pare. Sto je veia visina dimnjaka i temperaturaizlaznih dimnih plinova,
ve6a je razlika tlaka, Sto omoguiuje veie brzine strujanja dimnih plinova i zraka,
odnosno izgaranje veie kolidine goriva. Medutim, poveianjem visine dimnjaka
rastu otpori strujanja dimnih plinova, a istovremeno se zbog poveianja povr5ine
poveiava hlailenje dimnih plinova, Sto nepovoljno djeluje na efektivnu razliku
tlaka. Osim toga, kod brodova je posebno izraieno ogranidenje u izvedbi visine
dimnjaka zbog cjelokupnog izgleda broda kao i zbog djelovanja na stabilnost i
otpore u plovidbi. Zbog toga se prirodnim provjetravanjem mogu posti6i samo
ogranideni udinci pa se zato danas vrlo malo koristi, odnosno samo u pojedinim
sludajevima kod pomodnih generatora pare (slika 7.1).

7.2.UMJETNOPROVJETRAVANJE
Umjetno provjetravanjeostvaruje se djelovanjem ventilatora: ako postoji
samoventilatorzazrak,takvo provjetravanjeje tladno(slika7.2lI); ako je ugraden
samo ventilator za dimne plinove, tada se radi o isisnomprovjetravanju (slika
7.212),a ako je ugradenventilatorza zrak i ventilatorza dimne plinove, takvo se
provjetravanje nazivakombiniranoili uravnoteZeno(slika 7.213).
Na brodovima se katkad koristi posebanoblik tladnogprovjetravanja(slika
7.214).Naime, ditavase prostorija u kojoj su smjeStenigeneratoripare, drZi pod
odredenim pretlakom, dovoljnim za svladavanjesvih otpora strujanju zraka i
dimnih plinova kroz generator pare. To se upotrebljava narodito kod velikih
brodova s vi5e generatorapare, jer je to jednostavnijerje5enjenego ugradnja
posebnihventilatorai prateiih zratnih kanalaza svakupojedinu jedinicu. Medu-
tim, takva prostorijamora biti za5tiienaod gubitka tlaka, pa se zbogtoga moraju
ugradivatidvostrukavrata na ulazu.
Moderne konstrukcijegeneratorapare imaju uglavnomumjetno provjetrava-
nje (tladno ili kombinirano, a rjede samo isisno). Naime, potreba da se smanje
dimenzije generatorapare odnosnoda se pobolj5aprijelaz topline konvekcijom
uvjetuje povedanjebrzine dimnih plinova, a zbogtoga i pove6anjepada tlaka pri
strujanju.Nadalje,stalnateZnjaza smanjenjetemperatureizlaznihdimnih plinova
smanjujeprirodni uzgondimnjaka,pa je zbogtih potrebaumjetno provjetravanje
gotovo potpuno istisnuloprirodno.
Osnovneprednostiumjetnog provjetravanjasu:
1. moguinost postizanjave6ih udinakageneratorapare,
2. mogu6nostefikasnijeregulacijeprocesaizgaranja,
3. postizanjeboljih uvjeta izgaranjapa, prema tome, i veieg stupnja iskoristivosti,
4. mogu6nostugradnje ve6ih naknadnih povr5inaradi smanjenja izlaznih tempe-
ratura dimnih plinova, Sto takoder izravnoutjedena pove6anjestupnjaiskori-
stivosti.

lt2
 II \
I t
t0 +

Sl. 7.2. Umjetno provjetravanje brodskih generatorapare

1) rladna, 2) isisna, 3) kombinirani, 4) pretlak u prostoriji
Legenda: 'l'-ulazzraka,2-urata,3-prostorijaza smjestajgeneratora parc,4-tzlazdimnih
plino-
va' s-grotlo, 6-isisniventilator, 7-tladni ventilator, g-vraia, 9-brtvena
kiaona

. . Ko9. tladnogprovjetravanjaventilator koji dobavlja zrak stvarapretlak koji

je dovoljan da svladasve otpore-strujanjudo izrazaiz
dimnjaka r'dl"touunj"
pozitivnoguzgonadimnjaka. U takvim je sludajevimatlak u toziStu
ve6i od tlaka
okoline, 5to ima nedos.tatak
pri propustanjuoplite generatorapare jer tada dimni

kod generatora
?J'Tl;
llT:,I1,ty:t;k.ht;;&;,";;";;;,';Til:;"*;;:';:r",:il""1"iff
parekojiim"ajudvostrukubplatul
--^ - .-- "-J *. ^ *J

n:f:T, l?,i"Il:,r" ."-uljuje.

jzmg{u kojih prolazi zrak prije ulaika u loZi5t^e,
koji na taj nadi
in vraia toplinu
Sto bi se inade gubila zradenjem u okolinu.

113

I
 Kad imamo isisno provjetravanje, ventilator isisava dimne plinove stvaraju6i
u loZi5tu potlak koji omoguduje ulazak dovoljne kolidine zraka za izgaranje.
Kombinirano provjetravanje sastoji se zapravo od tladnog i isisnog, koje su
tako uravnotei,ene da je u loZi5tu uvijek odredeni potlak. Stoga problem izlaza
dimnih plinova kroz oplatu ili dimne kanale ovdje nije izraLen. Medutim, nedosta-
tak je Sto isisni ventilator dimnih plinova radi u nepovoljnijim uvjetima (viSaradna
temperatura) pu j" podloZniji kvarovima.
Tendencija da rastu kapaciteti brodskih generatora pare i da se smanjuju
gubici osjetne topline izlaznih dimnih plinova na radun ugradnje sve veiih naknad-
nih ogrjevnih povr5ina, postaje ogranidenje za primjenu isisnog odnosno kombini-
ranog provjetravanja zbog ogranidenih udinaka isisnih ventilatora. Stoga se kod
takvih jedinica primjenjuje uglavnom tladna ventilacija s pretlakom u loZi5tu.

/,

rex
sl. 7.3. Smje$tajventilatora za zrak

Stijenke takvih generatorapare su dimnonepropusne;najde5deu membran-

skoj izvedbi, dime se efikasno rje5avaproblem prodora plinova iz dimnih prolaza
generatorapare u okolni prostor.
Da bi otvori strujanjabili minimalni, zratni kanalmora biti Stokradi,odnosno
ventilator Sto bliZe gorioniku, kao Stoje prikazanona slici 7.3.

7.3.PRORNCUru DIMNIHPLINOVAI ZRAKA

STRUJANJA

zrakai dimnihplinova
7.3.1.Padtlakapri strujanju
Da bi se ispravnoizabraoventilatorza dimne plinove i zrak, potrebnoje
prethodnoodrediti protok i ukupan pad tlaka u zradnomi dimnom prolazu.
Otpore prolazu zraka dine zratni kanali, predzagrijadzraka te zaporna i
regulacijskaarmaturaza zrak.

tt4
 Dimni prolazdineogrjevnepovrsinegeneratorapare, dimni kanali i dimnjak.
, , 59d generatorap,a1es kombiniranimprovjetravanjemposebnose izradunava
pad tlaka u zradnomdijelu, od mjestauzimanjasvjeZegt iku i, okoline do
ulaza
u lozi5te,a posebnou dimnom dijelu, od lo2ista-dolrluruiz dimnjaka.Zra(ni
prolaz od potisnog uiia ventilatorado ulaza u loZistenalazi se pod pretlakom,
dok
.je u dimnom prolazu uglavnom potlak (izuzetak je ponekad dio izmedu
ventilatoraza dimne plinove i dimnjaka).
Kod generatorapare s tladnim provjetravanjemizradunavase ukupni pad
tlaka kroz zra(ni i dimni prolaz, a oni su najveiim dijelom pod pretlako-. 'su"
9!nor.sstrujanju mora svladatitladni ventilatorzraka s pomo6uprirodnog uzgona
dimnjaka. Isti sludajje.i kod isisnogprovjetravanja,samo sto u tom strieairisve
otpore strujanju zraka i. dimnih plinova svladavaisisni ventilator dimnih piinouu
uz pomoi uzgonadimnjaka. Ukupna razlika tlaka u zradnomprolazu gen-eratora
pare odredujese prema izrazu

L p.:2 L po+ > A pu- L p*- IL pnz* (Q^- ap,)g hr] lpal (7 -z)

gdje je ) A p,, [Pa] ukupni pad tlaka zbog otpora trenja u zraenomprorazu,
2 L pr. [Pa] ukupni pad tlaka zbog lokalnih otpora u zradnomprolazu,A p*
[pa]
uzgon zratnog prolaza, A,p62 [pa] potlak na izlazu iz loLiSta, g_
gusto6azraka u okolnim uvjetima,_go, [kg/m3] je
[kg/m3]gustodadimnih plinovapii ireoir;o;
temperaturiu loZi5tu,ft. [m] razlika izmedu visina ulaza zrakau loZistei izlizi
dimnih plinovaiz loLllta, a g:9,81 [m/s2].
ukupna razlika tlaka u dimnom prolazu odreduje se prema izrazu

Lppt:) Ap.or+X Aprpr*A prcz-Lp.o, [pa] (7 -3)

gdje je ) A p, pr [Pa] ukupni pad tlaka zbog otpora trenja u dimnom

prolazu,
) A p,o, [Pa] ukupni pad tlaka zbog lokalnih otpora u dimnom prolazu, A p,",
[pa]
potlak na izlazu iz loLilta, a L p,o,
[pa] uzgon u dimnom prolazu.

7.3.2.Padtlakazbogotporatrenja
Pad tlaka zbog otpora trenja izradunava se prema izrazu

L p , =O p [pa] (7 -4)
*f
g!i" i: a koeficijent otpora / [m] duljina promatranogkanala, dn
hidraulidki promjer kanala, v lrenia,
[m/s] brzina-strujanja,a q [kg/m{ gustoia .io"og
[-]
fluida.
. .Koeficijent otpora trenja ,1,.ovisi o relativnoj hrapavosti stijenki kanalakldo
i vrijedn-ostiReynoldsovabroja R.. Za vrijednbsti Lldn:0,0000g do 0,0125
i
R" > 4000, koje obuhva6ajupraktidno sve.generatorepare, koeficijent
' otpora
trenja moZese s dovoljnom todno56uodrediti prema izrizu

115
 : o,r(r,+ok , 1oo\o'25
,1" (7-s)
T ^ -& )
gdje je k [m] apsolutnahrapavoststijenki (prema tablici 7.1).
Hidraulidki promjer presjekaproizvoljnogoblika jednak je
4 A
dn:-o l^l (7-6)

gdje je A lm']slobodni presjek strujanja, a O [m] opstrujavaniopseg.

Kinematska viskoznost,gustodai brzina strujanja pri proradunuR"-broja
odreduje se prema srednjoj temperaturipromatranogfluida.

Tablica 7.1. Vrijednosti apsolutne hrapavosti

Red. Apsolutna hrapavost

Vrsta kanalaili cijevi
br. fr[m]

cijevni i ploiasti zagrijabi zraka, 6elidne ciievi ogrjevnih povriina

0,0m2
limeni kanali za dimne plinove i zrak
0.0004
delidne cijevi magistralnih cjevovoda 0,00012
lijevane cijevi i plode 0,0008
izr aziLozar dale deliine cijevi 0,0007
zid od opeke u cementnoj Zbuki
0,0008-0,006
(prosj.0,0025)
betonski kanali
0,0008-0,009
(prosj.0,0025)
staklene cijevi
0,0000015-0,00001
(prosj.0,0@005)

7.3.3.Padtlakazboglokalnihotpora
Pad tlaka zbog lokalnih otpora odreduje se prema izrazu

Lp , : € ! e V ^ l (7 -7)

gdje je f koeficijent lokalnog otpora, v [m/s] brzina strujanja fluida, a p

[kg/m3]gustoia fluida.
Koeficijent lokalnog otpora f odreduje se na temelju iskustvenihvelidina,
ovisno o vrsti razmatranogotpora (velidinekoeficijenatalokalnog otpora za raz-
lidite sludajevedane su u prilogu 7).
Pad tlaka u popredno nastrujavanomcijevnom snopu odreduje se prema
izrazuza proradunlokalnih otpora, pri demu koeficijent lokalnog otpora f ovisi
o rasporeducijevi, broju redova cijevi i R"-broju. Brzina strujanja se uzima za
presjek strujanja izmedu cijevi u jednom redu. Padovi tlaka zbog ulaza i izlaza
iz promatranogcijevnogsnopane odreduju se posebno,jer su obuhva6enikoefi-
cijentornlokalnog otpora ogrjevnepovr5ine.

116
 Koeficijent lokarnog otp.orapri poprecnom strujanju kroz glatkocijevni
snop
s usporednimrasporedomcijevi (slilia 7.+) oAreclujese prema
Tou^
5 - 9 o .
(7-8)
gdje je f" koeficijent lokalnog otpora jednog reda
cijevi, a z broj redova cijevi.
,s. s, ( -,
Kadaje = i 0.06
= I, koeficijent
lokalnog
7 i #t< orpora
zajedan
red cijevi iznosi

e:, (t - ,)-o'u
o"-0,, (7_e)

K a d aj e i 1< lokalnog otpora za jedan

*r* H<8,koeficijent
red cijeviiznosi
0,2
o' ' n ( H) '
6 ": 0 ,3 8(*-t)-" (**-0 ,e 4 ) o" (7- 10)

K a d aj e i 8>
*r* #<15,koeficijentlokalnogotpora zajedan
red cijevi iznosi

(t- t)-'''
r,:0,118 (7-rr)
Koeficijent lokalnog otpora pri poprednom strujanju kroz glatkocijevni
snop sa
Sahovskimrasporedomcijevi (slika-7.5)odreclujl se prema';;"

f={,(Z+I) (7-r2)
gdje je f, koeficijent lokalnog otpora jednog reda cijevi, a
zbroj redova cijevi
u snopu.

q-|
-6-+-o-+'-
' l
lo
' |

i i I
or0-o-.O-+'-
al i
t + - oi - +i - +r -
t t r i r i l
Sl. 7.4, Usporedni rasporedcijevi Sl. 7.5. Sahovski raspored cijevi

LT7
 S' St- d
^ . - , - t ^cijevi,
raspored
Za Sahovski iia'i ^"i-
osim t z o r l je 3 <;
kada =I0 t -- t-,'.
I
,.,- d

koeficijent lokalnog otpora za jedan red cijevi iznosi

€o- K R.-o,''' (7 -13\

gdje koeficijent oblika cijevnogsnopaK za Sahovskirasporediznosi

(r,,-ffi)''t r r
K:3,2+0,66 oJ=ffi=\t (7-r4)

- t'oo
*

(r,t-**)'' .t#i[o,r-
K:3,2+o,eo o,z(r,t-H)"]; e-rs)

"n' l^-- Sst 3- -d d -- "1' 1

I . r,++
/c ;\2
K : 0 , 4 4l # l_; a /
\Jl
," t,t<ffi=e,s (7 -16)

1.,44=*=t

rc:lo,++ t) ] (H *,)',
* (r,oo- (7 -17)

t,r.ffi=u,t
| . r,++

Za Sahovskiraspored cijevi i"ffirr,t i 3<*=to,

118
 koeficijentlokalnog otpora za jedanred cijevi iznosi ...

f.: 1,83 /s,\-''ou (7- 18)

\7)

I
W,l
Sl. 7.6. Koso nastrujavaneciievi

Prethodniizrazi odnosese na proradun.koeficijenta lokalnog otpora pri pot-

puno poprecnomnastrujavanjusnopa cijevi, odnosno kada je kut
nagiba cijevi
a:0. Kada kut nagiba cijevi a iznosi vise od 15o, dobivenevrijednoiti, p."*u
prethodnimizrazima,korigiraju se pove6avanjemod 10%.
Vrij ednosti koeficij.enatalokalnih otpora za r azli(ite karakteristidnesludaj
eve
u generatorimapare prikazanesu u prilogu 7.

7.3.4.Samouzgon
dimnihkanala

-zbog razlike gustodaokolnog zraka i zagrijanih dimnih plinova u dimnom

prolazu generatorapare nastajeuzgon koji je pozitivan (ier pomaZe
strujanju)
kada dimni plinovi struje prema g9{i, u neguiiuun(jer se suprotstavtja
,trujunjrr;
kada dimni plinovi strujeprema.dolje. Zbroj svih vrijednosti^(pozitivnitr
i negutiu'-
nih) nazivase samouzgonkoji je jednak

L po=2 h , ( g ^ - g p r i )g [ p a ] (7 -1e)
gdje je ftt [m] srednja visina pojedinih dijelova dimnog proraza,
e,,[kgrmt]gustoia
zraka pri okolnim uvjetima, ppri [kg/m3]gusto6aoimnitr plinwa p.i ,ruj"ir-u
u
promatranomdijelu dimnog prolaza.

119
 za zraki dimneplinove
7.3.5.Ventilator
Osnovni parametri koji su potrebni za izbor ventilatora su kapacitet V i
ukupni napor A p. Ventilator se izabire a pogonski stroj proradunava na temelju
ukupnog pada tlaka u zradnom, odnosno dimnom prolazu, pri maksimalnom traj-
nom kapacitetu generatora pare, s time 5to se radni kapacitet V, i radni napor
A p, ventilatora odreduju mnoZenjem s koeficijentom sigurnosti, prema tabliciT .2.

Tablica 7.2. Koeficijenti sigurnostiza ubot ventilatora

Koeficijent sigumosti

Velidina (kapacitet)
Ventilator za zrak Ventilator za dimne plinove
generatora pare
p" Ptp p, foo

Mali generatorpare 1,20

1,05 1,10 1,10
i D < 5kg/s
Veliki generatorpare 1,05 1,10
1,05 1,10
D > 5kg/s
I

Snagapogonskogstroja za pogon ventilatora odreduje se prema izrant

1g"= "Y#P' (7 -zo)

10007" 1rw1
gdje je V. [m3/s] radni kapacitet ventilatora, Lp, [Pa] radni napor ventilatora, a
ry"stupanj iskoristivosti ventilatora (od 0,5 do 0,8).

t20
 8. GLAVNIKONSTRUKTIVNI
DIJELOVI
GENERATORAPARE
8.1. ISPARIVAEI
Isparivadisu dijelovi generatorapare.u kojima.se
zbiva procesisparavanja.
Sastojese od bubnjeva,isfarivaenn cilevr, razvodnih
i sabirnihkomora.

8 . 1 . 1B
. ubnjevi
ovisno o mediiu koji se u njima narazi,bubnjevi
su parni ili vodni. u parnim
bubnjevima odvajaju se mletruiiei pui"lo vode,
pa su stoga jednim dijelom
ispunjenivodom, dok se.zasii"nupuiu skuprja go.njoj
u p"i;;i; prostora.vodni
bubnjevi cijeli su ispunjeni u?do.T i prvenstvena
namjienaim je da se njima
napajaju vodom uzlazne isparivadke cijevi, koje
sa ,ii"'r"i-
cirkulacijskikrug unutar generarorapui" , priroar.-^.i.-r.r"{"-."i;"ui-u zatvaraju
Bubnjevi se konstruktivno sastojeod cilindridnogdijela
(plasta) i dva po_
klopca (dela),unutar kojih je smjestenaoprema nuina
zaiunkcionalanrad (slika
8.1).
Na delimabubnievapostavljaju se otvori s odgovarajuiim
poklopcima(slika
8.2.),kroz koje je omogui'enulazai dov;ekaradi prJgleda
i p"pii""t". Kod kra6ih
bubnjevapredvidase otvor samos jedne strane,l toa
duzih i obje strane.otvori
su obidno eliptidnogo!llk1, dimenzije 300x +bo
-.", au-ui se poklopci mogli
vaditi radi izmjene brtvi i da bi se otak5aoulaz dovjeku
Prve izvedbebubnjevabile su u zakivanojkonstrukciji, je
sto mogroudovoljiti
radnim uvjetima kod niZih tlakova do otprilike 25
bara.
Zakivaneizvedbe.zamljenjene su varenim,dok su se za vi5etlakoveodnosno
za debljine stijenki veie od 100mm bubnjevi obidnoizraoivali
iovanjem ili valja_
njem iz jednog komada.
Bududiie izvedbakovanih i valjanih bubnjevavrlo
skupa,danasse bubnjevi
najdeSde izraduju savijanjemlimova na specijalni- pr"saml i'rir"nj"-.
izradujupreianjem (maledimenzijeu hladnom,a velike cela se
u toplom stanju), azatim
se zavarujuna pla5t.

t2L
 t
fr-
/ z l \

-f-
l .

v l , ^ d

Sl. 8.1. Izvedba bubnja varene konstrukcije

St. 8.2. Otvor za ulaz dovjeka: a-uvudena izvedba, b-ravna izvedba

Nakon varenja bubnja i svih dodatnih prikljudaka na njemu, bubanj se mora

podvr6i postupku odZarivanja radi uklanjanja unutarnjih naprezanja, nakon dega
vi5e nisu dopu5teni nikakvi dodatni variladki radovi. Svi varovi moraju se detaljno
ispitati rendgenski ili ultrazvukom.
Osim isparivadkih cijevi, na parne bubnjeve prikljudeni su i drugi pojedinadni
spojevi za armaturu i drugu opremu. Spojevi isparivadkih cijevi na bubnjevima
prethodno su se izvodili uvaljivanjem, a danas se uglavnom izvode varenjem, dok
se spomenuti pojedinadni prikljudci izvode prirubnidkim spojevima ili varenjem.

122
 parnim bubnjevimase izvodeprikljudci za dovod napojne vode, zaodvod
. _Na
zasiienepare, za manometre,sigurnosneventile, vodokaze,zi odzratit,anje,od-
soljavanje,otpjenjivanje,doziranjekemikalijai drugi (slikag.3, g.4, g.5).

sr. 8.3. na bubnju

l-cijev za 2-cijev za dodavanje kemikalija

Sl. 8.5. Prikljudak za napajanje

Legenda: l-napojna cijev, 2-usmjerivad vode

U vodnom prostoru parnih bubnjeva brodskih

generatorapare postavljajuse delidnepoprednepre_
grade radi spredavanjapomicanja i zapljuskivinja
vode zbogvaljanjai posrtanjabroda. Da bi se-oele
skinuti, udvr5dujuse vijdanim spojevimaza poseb-ne
delidneu5ke zavarenena unutarnjoj strani 6ubnja.
Posebnuopremu parnih bubnjevadine tzv. ure_
daji za separacijupare. Naime, pri radu generatora
pare dio se vode iz bubnja u obliku sitnih kapljica
povladi zajedno s parom, a uredaji za sepaiaciju
imaju namjenu da to maksimalnosmanie.
Kapljice vode u izlaznoj pa|i bubnja stete u radu generatorapare jer
-iz sadrZe
p!{e6.anykoncentracijusoli (zbog ugus6enjavode u paino- bubnju kod isparava_
nja), koje se tada raloLena unutarnjim stijenkamacilevi pregrijida,
cjevovodai
lopaticamaturbina.

123
 TaloZenje soli na stijenkama cijevi pregrijada pare uzrokuje poveianje otpora
strujanju, smanjenje prijelaza topline, toplinsko preoptere6enje materijala i puk-
nu6e cijevi.
TaloZenje soli na stijenkama turbinskih lopatica pove6ava gubitke u njima,
a zbog pove6anja otpora strujanja raste aksijalna sila, pa moZe nastati nedopu5teni
aksijalni pomak i o5tedenje aksijalnog odrivnog leZaja turbine.
Da bi se smanjila vlaZnost izlazne pare iz bubnja zbog mogudih Stetnih poslje-
dica, u parnim bubnjevima je potrebno ugraditi odgovarajude separacijskeuredaje
koji mogu biti u obliku: posebnog sabirnika pare, perforirane cijevi za oduzimanje
pare, perforiranog lima, paketa valovitih limova, ciklonskih separatora i dr.

8.1.1.1.Sabirnikpare

Taj separacijskiuredaj sastoji se od cilindridnogbubnja manjih dimenzija,

smje5tenogiznad parnog prostora i spojenogs njima s vi5e cijevnih prikljudaka
(slika 8.6). Separacijskiefekat postiZese poveianjemvolumenaparnogprostora,
odnosno smanjenjem njegovog specifidnogoptere6enjai promjenom presjeka
strujanja. Odvojene kapljice vode posebnimse drenaZnimcijevima iz separacij-
skog sabirnikapare vraiaju u vodni prostor parnog bubnja.

I
- . - - l

st. 8.6. Sabirnik pare

Legenda:l-sabirnik, 2-cijevnispojevi,
3-drenaZnecijevi

r24
 T
t 8.1.1.2.Pertoriranacijev za oduzimanjepare

t . Separacijskiefekt perforirane cijevi za oduzimanjepare postiZese ujednada-

vanjem oduzimanjapare na ditavoj duljini parnog uuun;a, skretanjem
pare (ier su otvori za u.laz.paresmjestenisuprotnood vodnog
,t*;u"ju
ogledala),,rugto-
promjenom brzine strujanja pri urazu i izrazi kroz otvore (pr:ocjlpe
ili provite) i

f
adhezijskimdjelovanjemna stijenkama.perforiranacijev prikljudkom za
i6a"rii
oduzimanjepare treba da bude udvrsienatako da omogueuletoprinrt"
dilatacu;
pri promj.enitemperarure,zbog degana jednoj straniim;
euiJti ortorrac,a na
drugoj klizni spoj. posebnomdrenalnom cijevi"vraiai'se separirane
kapilice u
vodni prostor parnog bubnja (slika g.7.)
*
:

f
I
*

Sl. 8.7. Cilev za oduzimanje pare

Legenda: l-perforirana.cijev, 2-redukcija, 3-prikljudak za odvodenje pare,
4-drena2na cijev,
5-dvrsti oslonac, 6-klizni oslonac

8.1.1.3.Pertoriranilim
Radi pospjesivanjaefekta separacijeperforirani se lim ugraduje
u vodni
prostor y
i _qTli prostor ispred cijevi za odvod pare iz bubnjal i ro po ditavoj
njegovoj duljini. Postavljanjemu vodni prostor postiZese ravntmjerno
opteredel
nje vodnogogledala,a u parnomprostorudjerujena ujednadenjeotpora
strujanja
i ravnomjernokoristenjeditavogp-resjeka parnogprostora.periorirani lim dj;iuj;
na.separacijskiefekattakoder i adhezijskimsvojsivomstijenki. Najdesie
,"'ugil_
duje u kombinaciji s drugim separacijikimureclijima (slila g.9).

125

I
E.1.1.4. Paketi valovitih limova ili Zieanih ispuna

Takvi se separatori sastoje od paketa valovitih limova ili Zidanih ispuna u

kombinaciji s drugim uredajima. Sitne kapljice odvajaju se zbog vi5estruke pro-
mjene smjera strujanja te adhezijskogefekta (slika 8.8, 8.9, 9.10).

fl
Sl. t.8. Perforirana cijev za oduzimanje pare u kombinaciji s paketima valovitih limova
I

Sl. 8.9. Ureelaji za separaciju pare Sl. 8,10. Ureclaji za separaciju pare
Legenda: L-ulaz u ciklon, 2-ulaz u ci-
klon, 3-izlaz iz ciklona, 4-ciklon, 5-per-
forirani lim, 6lim za usmjeravanje, 7-
Legenda: l-cikloni, 2-paket valovitih
limova, 3-cljev za oduzimanje pare,
4-odvod pare
I
I
-paket valovitih limova, 8-odvod pare,
9-dovod napojne vode

126
8. 1. 1.5. Ciklonskiseparatori
Takav tip jedan je od najefikasnijih separacijskih uredaja koji se ugraduju u
parni bubanj. Za postizanje separacije tu se koristi djelovanje centrifugalne sile,
a ovisno o proizvodadu razlikuje se nekoliko konstrukcija ciklonskih separatora.
Limenim stijenkama, iznad izlaza iz isparivadkih cijevi, usmjerava se mje5avina
vode i pare prema ciklonskim separatorima, koji imaju tangencijalni ulaz da bi
se pobolj5alo djelovanje centrifugalne sile. Zbog toga se odvajaju destice vode,
koje imaju veiu gusto6u, pa se uz unutarnje stijenke ciklona vra6aju u vodni
prostor. To je zapravo prvi stupanj separacije. Drugi stupanj separacije dine paketi
valovitih limova ili Zidanih ispuna smje5tenih iznad ciklona gdje izlazi para. Da
bi se sprijedilo direktno udaranje separiranih kapljica u vodnu povr5inu, a prema
tome i njezino vrtloZenje i budkanje, one na donjoj strani ciklona izlaze preko
fiksnih lopatica za stabllizacijustrujanja (slika 8.9, 8.10, 8.11, 8.12, 8.13).

Sl. 8.11, Izvedba ciklonskog separatora pate

I
I
II
I
t,2
I
i T '
r' I 1
L ]

Sl. 8.12. Ureclaji za separacijupare

Legenda:l-ulaz pare u ciklonu, 2-odvodpare, 3-drenaZna
cijev

r27
 g t >
> t

N >
>-9
a
\ o o

o i
:= c'l
o q

J A

> E

h i

> d
o >
'o;
u-V
; O X

'>- i*
a 7

+5;
.EO
o *

> o
trL

F N

, | i
6 O i

i i
o -,

8 , 5F
>^l x
N * ;
t, .gl. o
. : : h
F P ; *
ia 5 .gd
> = , N

il!J;i E
o . L x I
x 6 N V
*
6 - >
F X.o tr
gx q !
O ; F ' = N
A Y
d d H m

F R . F =

6 tr-\z | "
= o o E * v
q !i gm (

(t)

ct
(a

128
8.1.2.Komore
Komore sluZe sabiranju i razvodenju radnog medija. Izraduju se kovanjem
ili iz valjanih be5avnih cijevi. Za niZe tlakove (<50 bara) obidno su kvadratnog,
a za vi5e tlakova kruZnog presjeka (slika 8.14).
Poklopci na krajevima komora izraduju se najdeiie zavarivanjem,a kod
kovanih izvedbi mogu biti iz jednog komada s komorom.
Komore su najdesie ravne, a kod nekih konstrukcija (sekcijski generator
pare) i valoviteradi bolje kompenzacijeuzduZnihdilatacijazbogpromjenatempe-
ratura (slika8.15).
Sa suprotnihstranaotvora za cljevi koje se uvaljuju, na komoramase izvode
otvori s poklopcimakvadratnogili eliptidkogpresjeka(slika 8.16,8.17,8.18),koji
sluLe za uvaljivanje, pregled i di5denjecijevi. Poklopci se izvode tako da se
postavljaju s unutarnje strane, kako bi radni tlak pomogao brtvljenju. Izmedu
dosjednepovrsinepoklopcai otvorakomorepostavljasebrtva od mekog Leljeza.
Manji otvori na komorama za vi5e tlakove zatvaraju se vijcima ispod kojih
se, na dosjednupovr5inu,ume6ebrtva od mekog Leljeza.
U dana5njimizvedbamacijevi se na komore uglavnomspajajuvarenjem,pa
se time, medu ostalim, abjegava izradabrojnih otvora na komorama,koji desto
mogustvaratipogonskeproblemezbogpropustanjauslijedneidealnogbrtvljenja.

R$N&
w$mru
k\sssg

R$N Sl. 8,14. Izvedbe komora

r29
 li'i-'tl
ce(
9c\
')qcrc
JP:.f
/t\
rV
B-B

m
rl:l

ffi Sl. 8.17. Revizijski otvor s poklopcem na okrugloj komori

€ffi,( ffi
J@; r-/|*-r
\!+?

w,(
ooQ)/ t---n
t i l i l
1-
-

):ffi)
,w(
Sl, 8.15. Sekcijskakomora

)"

Sl. 8.18, Revizijski otvor s poklopcem na

okrugloj komori za visoke tlakove

St. 8.16. Revizijski otvor s poklopcem na kvadratnoj komori

130
8.1,3.Cijevi
za isparivatkidio, kao i zasveostaledijelove generatorapare pod tlakom,
mogusekoristiti samobe5avnecijevi, izradenevaljanjemod materijalagarantirane
(provjerene)kvalitete i odgovaraju6ihmehanidkihsvojstava.
cijevi se na bubnjevei komore mogu spajatiuvaljivanjem,a kod modernijih
izvedbi to se uglavnomizvodi varenjem.
Kod uvaljivanja kraj cijevi i otvor moraju se posebnopripremiti i obraditi;
rupa se izradujes promjerom nestoveiim od promjera cijevi, tiko da se uvaljiva-
nj.ema9U]jlnastijenke cijevi na tom mjestu umanji nalvlse 10% (kod pto-;".u
cijevi od 50 mm promjer rupe je otprilike 1 mm ve6i od vanjskogpiomjera cijevi)
(slika8.19).
Kod ve6edebljine stijenkeu koju se uvaljuje, izraduje se ^posebanutor radi
boljeg nalijeganjamaterijalacijevi i postizanjadvr5degspoja.

Sl. 8.19. Detalji uvaljivanja cijevi

a-priprema radijalnog otvora, b-priprema kosog otvora, c-uvaljana cijev bez obruba, ''
d, e-detalj obruba cijevi
l
Takoder, radi dvr5degspoja, slobodni se kraj uvaljane cijevi, koji izlazi iz
spoja, ra5iri pod kutem od pribliZno 30".
Isparivadkecijevi, kojima je obloZenoloziite, nazivaju se ekranskecijevi.
one moraju biti na odgovaraju6inadin udvrs6enei osiguraneda se ne zakrive
(slika8.20,8.21).
Danas su ekranskecijevi uglavnom tzv. membranskeizvedbe koja osigurava
manjetoplinskegubitke,uz manju debljinu izolacije,kao i ve6udvrstoiukonstruk-
cije loZi5ta(slika8.22,8.24).

t3r
Sl. 8.20. Detalj udvr56enjaekranskih cijevi Sl. 8.21. Detalj udvr5dcnja ekranskih cijevi

Sl. 8.22. Ekranska stijena membranske izvedbe

Sl. 8.23. Ekranska stijena s izvedbom cijev do cijevi Sl. 8.24. Ekranska stijena (membrana)

8.2.PREGRIJACI
PARE
Pregrijadiimaju zadatakda seu njima parapregrijavado trazenetemperature
pregrijanja.
Para se pregrijava zbog ovih osnovnih razloga:
- pove6avase toplinski stupanj iskoristivosti radnog
ciklusa,
- smanjujuse gubicizbogkondenzacijeu cjevovodi-
ma,
- smanjujuse gubici trenja pri strujanju kroz cjevo-
vode, a posebnokroz turbine,
- smanjujese problem erozlje u turbinama.
Temperatura pregrijanja ovisi, prije svega, o
radnom tlaku Stoje radni tlak ve6i, ve6aje i tempe-
ratura pregrijanja.Ogranidavajuiifaktor je kvaliteta
raspoloZivog materijalaiz kojeg seizradujepregrijad.
Za tlakovepare od 40 do 60 bara uobidajenatempe-
raturapregrijanjaje pribliZno450'C. Zaviie tlakove
ide se na ve6e temperaturepregrijanja, obidno do
510'C. Dana5njagranidnatemperaturapregrijane
pare u brodskim turbinskim postrojenjimaje otpri-
like 550'C.
Izvedba pregrijada pare ovisi, prije svega, o
konstrukcijigeneratorapare i njegovimradnimpara-
metrima.
Kod dimnocijevnih (cilindridnih) generatora
pare pregrijadi se najde5desastojeod snopa cijevi
smje5tenogu dimnoj skretnoj komori, prije ulaska
dimnih plinovau dimnecijevi isparivada(slika8.25).

Sl, 8.25. Pregrijadpare smjeiten u skretnoj komori cilindridnog

generatorapare

133
 Vodocijevnigeneratoripare imaju razlitite izvedbepregrijada,koje dinesno-
povi cijevi smjeStenivodoravno,okomito, poprednoili koso s obziromna poloZaj
generatorapare (slika8.26,8.27, 8.28).

Sl. 8.26. Pregrijad pare smjeiten popredno na Sl. 8.27. Pregrijad pare smje5ten vertikalno u
dimni prolaz kod vodocijevnog gene- dimnom prolazu kod vodocijevnogge-
ratora pare neratora Pare

Presjek kroz razlidite izvedbe pregrijada pare

134
 _ U brodskim generatorima pare pregrijadi su obidno smje5teniiza nekoliko
redova isparivadkihcijevi, koje ga stite od izravnog zra(enja plamenaiz lozista.
. Komore pregrijadamogu biti kvadratnogili okruglogpoprednogpresjeka,a
111e5t-eq9.su uvijek izvan dodira s dimnim plinovimailoptlnsii su izotirane
lstiia
8.29, 8.30). Kod starijih izvedbi cijevi su bile uvaljaneu komore, a danasse one
uglavnomvare. Svakakomorapregrijadamora na dnu imati prikljudakza praLnje-
nje (isplst) vode, koja nastajekondenzacijompare kada generaiorpare ne radi.
Kod nekih generatora.pay prikljudakujedno sluLizaomoguiavanlecirkulacije
lll
pare pri pokretanju,tj..da bi se sprijedilopregaranjecijevi kida para
ios ne struji
premapotrosadima,dok.sepri potpaljivanjune postignunormalniradni parametii
pare (tlak i temperatura).

Sl. 8.29. >U< izvedba pregrijada pare

Legenda : l-cijevi pregrija Ea, 2-cijevi
isparivada, 3-udvrSienje cijevi,
4-komorc pregrijada

)l

st. 8.30. Zmijasta izvedba pregrijadapare

Legenda:l-cijevna spirala,2-vodnibubanj, 3-komora pregrijada

135
 Cijevni snopovi pregrijada pare najde56e su ovje5eni na isparivadke cijevi
posebnim izvedbama nosada, koji moraju biti izradeni od materijala otporna na
visoke temperature. Povoljnije su one izvedbe kad je isparivadkim cijevima osigu-
rano bolje hladenje dijelova nosada s pomoiu izravnog provodenja topline na
vodu odnosno paru (slika 8.31, 8.32, 8.33).

ooQ
oo@
aQaa
@@oo
QQOq
@@oo
QQQQ I
oeo@ I

QAQg
@@@@
eaae
@@@@
Sl. 8.31. Cijevna ploda pregrijada pare ovjeiena na nose6u isparivadku cijev

Sl. 8.32. Detalj udvr56enja horizontalnog snopa pregrijada pare

136
 DEIAU.A.

DETAL,:.8.

NOSAc

Sl. 8.33. Detalji udvr56enjahorizontalnih cijevnih snopovapregdjadapare

Na_izlaznojkomori pregdjadapare mora biti ugradenodgovarajudisigurnosni

ventil. on je podesen^takoda.seotvara prije negoli sigurnoiri ueniili .ru"purrro.r,
bubnju (otprilike za 0,3 bara), da bi se u takvim shidajevimauvijek osiguralo
strujanje pare kroz njegovecijevi i da bi se time zastitileod pregaranja.

137
 VODE
8.3.ZAGRIJACI
Zagrijati vode ubrajaju se u tzv. naknadne ogrjevne povr5ine generatora pare
u kojima se voda prije ulaza u parni bubanj zagriiava, a katkad i djelomice
isparava. Voda se grije obidno do temperature koja je 20-50'C niZa od tempera-
ture isparavanja. Ako se u zagrijadu vode i djelomidno isparava, tada se onnaziva
predisparivad.
Zagrijad vode sastoje se od cijevi koje dine njihove ogrjevne povr5ine i
sabirnih (razdjelnih) komora koje mogu biti okruglog ili pravokutnog poprednog
presjeka. Za nlLe pogonske tlakove (do 30 bara) ogrjevne povr5ine desto dine
rebraste lijevane cijevi, da bi se pove6ala efektivna povr5ina prijelaza topline na
strani dimnih plinova, gdje je on znatno manji u odnosu na unutarnju (vodnu)
stranu. Za vii,e radne tlakove i novije izvedbe zagrijati vode de56ese rade od
delidnih cijevnih snopova, na koje se katkad posebno navlade rebra radi pove6anja
ogrjevne povrSine (slika 8.34, 8.35, 8.36).

'-j_,",

l*i
'! .r'-
;; -;'{
.q.!f* 1
4fE--'
tf-"*- .

Sl. 8.34. Pogled na rebrasti zagrijad vode

138
 Sl. 8.35. Detalj rebrastog zagrijada vode

=-:_=-

Sl. t.36. Presjek kroz rebrasti zagrijadvode

 cijevi su u cijevnomsnopunosenei medusobnoukruiene cijevnim plodama,
lamelamaili trakastim obujmicama,kao Stoje vidljivo na slici 8.37.
Gornja komora zagrija(a vode mora imati prikljutak za odzradivanjepri
punjenju, odnosnopokretanjugeneratorapare, a na donjoj komori treba da bude
predvidenprikljudak za ispu5tanjevode radi prainjenja.

t
Sl. 8.37. Izvedbe udvr56enja cijevnih snopova zagrijada vode
t
Kod brodskih se generatora pare oko zagrijada vode postavlja obilazni vod
(>by-pass<)kojim se moze vrsiti napajanje isparivad ako je zagrijat,vode oste6en
i iskljuden.
Na slici 8.34. i 8.35. prikazana je izvedba zagijata vode koji se sastoji od tri
;
snopa delidnih cijevi na koje su navudena lijevana rebra. cijevi zagrijada vode
medusobno su povezane >U<-koljenima koja su zavarena izvan dimnogprolaza.
Prolazi cijevi kroz cijevne plode izvedeni su tako da se omoguie toplinske dilatacije
zbog promjena temperatura, a da se istovremeno osigura brtvljenje, koje treba
da sprijedi izlaz dimnih plinova. Prostor u kojem su smjestene komore i koljena
toplinski je izoliran i opremljen demontaznim poklopcima radi pristupa komorama
i koljenima pri popravku ili pregledu.
Na komorama, nasuprot cijevnim prikljudcima , nalaze se poklopci radi pregle-
da, diSienja ili zadepljenja pojedinih cijevnih zmija ako propu5taju.

I
Kao Sto je iz slika vidljivo, zagrijadki snop podijeljen je na tri dijela, a na
odredenim razmacima smje5teni su otvori s poklopcimazalulaz dovjeka i prikljudci
za propuhivade dade. Komore imaju na jednoj strani dvrst oslonac, dok je on na
drugoj strani klizni radi osiguranja toplinskih dilatacija.

140
I
I
 8.4.ZAGRIJACI
ZRAKA
zagrijati zrakatakodersu naknadneogrjevnepovrsinegeneratorapare, ko-
jima se zagrijavazrakzaizgaranje na odredenutemperaturuprije ulazau loZiste.
Ugradnjom zagrljata zraka snizuje se izlazna-temperaturi dimnih plinova iz
generatorapare i tako pove6avastupanjiskoristivosti,a ulazom zagrijaiog zraka
u loiiite stvarajuse povoljniji uvjeti za izgaranje.
Zagtiiati ztaka u osnovisu rekuperativni i regenerativni.Rekuperativni zagri-
jadi mogu biti izvedeniu obliku limenoplodastih(iika B.3g),cijevnih-
vodoravnih
- vertikalnih (slika 8.39, 8.40),ili rebrastih(slika g.41).
Regenerativnisu najdesie
rotacijski, tzv. >Ljungstrom<< izvedbe(slika g.42, g.43).

Sl. 8.38. Plodasti zagrijat,zraka

I
Sl. 8.39. Cijevni zagrijad zraka s horizontalnim ciievima

141
f
 U zagrijadima zraka s vertikalnim cijevima plinovi prolaze kroz cijevi, a zrak
oko njih, dok kod izvedbi s vodoravnim cijevima plinovi prolaze oko cijevi, a
zrak kroz njih. Bolja je izvedba s vodoravnim cijevima zbog manjih problema;
narodito pri zadepljenju prolaza na dimnoj strani.

.--+
ill ---
/ l i i \
___iii_____\____

ZRAK
*.- +

:-----
_____

:T,'-
Sl. E.40. Cijevni zagrijad zraka s vertikalnim cijevima

(Jj

r-\'.
I

put zraka

Sl. 8.4f. Orebrena cijev zagrijada zraka

t42
l
 Sl. 8.42. Smjeitaj rotacijskog zagrija(a zraka

Zagrijar; zraka s delidnim cijevima ne izvode se s rebrim a za povelanje

ogrjevne povr5ine, jer bi ona morala biti s unutarnje i vanjske strane, buduii da
plinovi i zrak imaju podjednaki koeficijent prijelaza topline. Orebrenje samo s
jedne strane ne bi dalo prave efekte. Stoga se orebrene izvedbe zagrijata zraka
prave od lijevanih cijevi eliptidkog presjeka, koje imaju rebra i s vanjske i s
unutarnje strane (slika 8.41). Rebra su postavljena u smjeru strujanja zfaka odno-
sno dimnih plinova da bi se smanjili otpori strujanja preko njih.
Rotacijski (>Ljungstrom") zagrijadi zraka sastoje se od rotorskog dijela, kojeg
dine paketi tankih valovitih limova preko kojih naizmjenidno struje dimni plinovi

t43
 izravniivad totine
soktorplinova
seklorska ploda veza
$f
{radijalna brWa)

uredaj za rudno
podeSavanie sektor zraka
seklorskih Dlo6a
,o\o,
plastkucista €h

Sl. 8.43. Detalji rotacijskog (>Ljungstrrim<)zagrijadazraka

Er--
W#
ffi
fft

rA
E

Sl. 8.44. Pogled na lamelaste pakete rotacijskog zagrijata zraka

 i.zrak. otretanjem rotora,,.dimni plinovi u svomprolazu neko vrijeme griju pakete
limova, koji tada akumuliraju toplinu, a nakon toga, kada otietan;im dodu
u
struju zraka, on ih hladi i pr-euzimatoplinu na sebe(slikag.43, g.44\.
Rotor je zatvorenu delidnomlimenom oklopu, unutar kojeg se okre6e
s
malim brojem okretaja(5-10 l/min).
Da bi se sprijediloprostrujavanjezraka odnosnodimnih plinova s jedne
- na
drugu.str.anui njihovo mijesanje,predvidenesu posebnebrtve. Buduii da
rade
na rotirajudim dijelovima, brtve se u pogonu destbtrose, sto je nedostatak
rota_
cijskih zagrijala zraka.
. Drugi nedostatakje..nuznostpogonskogstroja (elektromotora)za okretanje,
jer zbog njegovakvara ili eventualnogp.ekida u opskrbi
treba da"se
obustavirad generatorapare,.da bi se iprijedilo deformirunl" "n"rg1o*
iiietoua zagrijala
zr aka zbog nejednolikog zagrijavanja.
Prednosttakvih zagrijatazraka velika je efektivnaogrjevnapovrsina,
male
ugrad_bene sto je naroditoznadajnoza brodske-uvj"i" ,uau.
di.m_enzije,
Kod velikih generatora pare novijih izvedbi, gdje su izrazneremperature
..
dimnih plinova zbog po.vedanja toplinskeiskoristivosilvrto niske (dak d"'1it;Cj,
lim.enipaketi rotacijskih..zagrijada se emajliraju da bi se sprijeeilo djelovanje
niskotemperaturne korozij e.

145
 9. ARMATURA
GENERATORA
PARE
Da bi se osigurali uvjeti za siguran i kontinuiran rad, generator pare mora
biti opremljen pomodnim uredajima, koji se zajednidkim imenom nazivaju arma-
tura.
Prema mjestu ugradnje, armatura se moZe podijeliti na:
- armaturu na toku goriva,
- armaturu na toku vode,
- armaturu na toku pare,
- armaturu na toku zraka i dimnih plinova,

Prema namjeni kojoj sluZi, armatura se dijeli na:

- zapornu armaturu.
- regulacijsku armaturu,
- za5titnu armaturu,
- kontrolnu armaturu.
Prema konstruktivnom obliku, armatura se moZe svrstati u:
- grubu armaturu i
- finu armaturu.

Armatura na toku vode. pare i tekuieg goriva uglavnom je fina armatura,

dok je na toku zraka i dimnih plinova preteZno gruba.
Na slici 9.1. prlkazan je shematski plan armature jednog brodskog generatora
pare na tokovima vode i pare.
Izvedba i raspored armature uglavnom su odredeni zakonskim propisima, a
ugraduje se tako da bude lako pristupadna te da se s njom moZe rukovati.

9.1.ZAPORNA
ARMATURA

Vei je iz samog naziva odito da je zaporna armatura namijenjena zatvaranju

odsnosno otvaranju protoka radnih medija. Dijeli se na ventile, zasunei slavine.
Kao zaporna armatura, ventili se, zbog povedanih sila otvaraju, pove6anih
padova tlaka uslijed naglog skretanja strujanja i promjene presjeka te zbogoleLa-
nog postizavanja brtvljenja, koriste uglavnom za manje tlakove. Na slici 9.2.
prikazana je jedna izvedba zapornog ventila.

t47
 .32
?o
_-<1--'

Avi l Av r',
Ar',4A,14,^,i i A l A A A l A l , l , l A A A A
v v Y v v Y r v Y v t Y V v v Y v l Y v Y r r

Sl. 9.1. Shemaarmature na toku vode i pare

Legenda: l-glavni napojni vod, 2-regulacijski ventil napajanja, 3-napojni cjevovod, 4-za-
porno-nepovratniventil, 5-zaporni ventil, 6-pomo6ninapojni vod, 7-zaporno-nepovratni
ventil, 8-zaporniventil, 9-kriZnispoj, lO-zasun,l1-zasunna obilaznomvodu, l2-kriZni spoj,
. 13-zasun, 14-vod za punjenje pregrijada, l5-zasun, 16-ulazni cjevovod u zagrijat vode,
17-izlaznicjevovod pare iz bubnja, l}-izlaz iz prvog stupnja pregrijaia, lg-trostrani regulacij-
ski ventil, 2O-pogonregulacijskogventila, 21-spojni cjevovod prvog i drugog stupnja pregri-
ia(,a,22-daz u regulacijski hladnjak za pregrijanu paru, 23-regulacijskihladnjak, Z4-iztai iz
regulacijskoghladnjaka, Z1-izlaziz drugog stupnja pregrijata,26-izlazni parni zasun,27-sigur-

148
 Sl. 9.2. Zaoorni ventil Sl. 9.3. Zasun s dvodijelnim klinastim zatvaratem

Kao zapornearmaturede56ese upotrebljavajuzasuni(slika9.3) koji uzrokuju

manji pad tlaka pri strujanju, lakse se otvaraju i zatvarajui bolje brtve. Zasuni
mogu biti izvedenis jednodijelnimili dvodijelnimklinastim zatvaratem.Nedosta-
tak_konstrukcijes jednodijelnim klinastim zatvaralemje teskoia da se podese
dodirnepovrSineklina i brtvenihprstenovakuii5ta, Stoje rijesenokod dvodijelnih
klinova, koji su pokretni u odnosu na umetak za razupiranje,sto omogu6uje
kvalitetnijebrtvljenje.
Slavinese na generatorimapare najdesieugradujutamo gdje treba da djeluju
kao brzozatvaraju1arudna armatura.
Zaporni ventili malih promjera i slavine koriste se za ispu5tanjevode i odso-
ljavanje (slika9.4), uzimanjeuzoraka(slika9.5), drenaZui odzradivanje.Ti ventili
su najveii dio vremenau zatvorenompolozaju,pa i njihovo najmanjepropustanje
uzrokuje gubitke i tesko6epri rukovanju. zbog toga se pored svakog takvog
ventila ugraduje jo5 jedan dodatni. Rukovanje je normalno s ventilom koji je
ugradenprema vanjskoj stranil ako se on pokvari (propusta), zatyarase veniil
koji je ugradens unutarnje strane,da bi se mogao popraviti kvarni dio.

nosni ventil, 28-sigumosniventil, 29-sigurnosniventil, 30-prikljudak za orpjenjivanje, 31-pri-

kljudak za doziranje kemikalija, 32-manometar,33-prikljudak za drenaiu',3i-prikljudakza
odzradivanje,35-prikljudak za drenaLu,36-prikljudakza odzradivanje,37-prikljudahza ispu-
Stanjepare, 38-zasun,39-termometar,40-prikljudak za odsoljavanje, 41-irikljudak za piaz-
njenje, 42-prikljudak za odzradivanje, 43-prikljudak za pomo6ne ruryt", 44-prikUudai za
zasiienu paru, 45-prikljudak za regulacijski impuls, 46-prikljudak za ispustanje vode iz
loLiita, 47-izlazpregrijane pare, 48-prikljudak za regulacijskiimpuls, +9-priitjueat za odzra-
divanje bubnja
lmor: 6, U165

149
 Ventil za uzimanje uzorka

Sl. 9.4. Zapomi ventil s pomidnim sjedi5tem za odsoljavanje

9 . 1 . 1P
. a r nvi e n t i l

Ovaj ventil je specijalnonamijenjenodvodu pare izizlaznog sabirnikagene-

ratora pare prema potro5adima.Na brodovima obiino postoji glavni i pomo6ni
ventil: glvani parni ventil propu5taparu u cjevovod za glavni stroj, a pomoini
parni ventil propu5taparu u cjevovodza pomo6neparne strojevei uredaje. Ovi
se ventili mogu otvarati i zatvaratiizravno na generatorupare, iz strojarnicei
palubebroda. Ventil trebada bude samou krajnjim poloZajima- potpunootvoren
ili potpunozatvoren.

9.1.2.Napojniventil(napojna
glava)

Brodski generatoripare obidnoimaju dva napojnaventila: glavni i pomoini.

Glavni napojni ventil povezanje s glavnomnapojnompumpom, dok je pomoini
spojen s pomoinom pumpom.

150
 Napojni ventil djeluje.automatski,tj. otvara se pod tlakom vode iz napojne
pumpe,azatvarase zbog djelovanjatlaka vode iz generatorapare,kaoa
-cla ni rloi
napojna pumpa. Stoga.on ima sigurnosnuulogu, se pri e'ventualnomkvaru
napojne pumpe ne vrati voda iz generatorapare.
Uobidajenaizvedba napojnog ventila lstita Le;
ie u obliku kutne izvedbe
pog._?0''gdje je sam pladanj ventila voden okomito s pomoiu posebnih
krilnih
vodilica. vreteno pladnja moZe se pribliZavatiili udaljavati oo
itaonla, dime se
reguliranjegov hod, odnosnoprotodnakolidina napojne vode.

Sl. 9.6. Napojni ventil (napojna glava)

Legenda: l-vreteno, 2-vodilice pladnja, 3-sjediste,4-otvori u cilindru
za vodenje, 5-prostor
za prigu5ivanjeudara

.lrp99" napojnog.ventila i generatora.^oo

pare postavarjase posebni zaporni
ventil kojim se_napojniventil moze odvojiti al"touunja"tlakagenerarorapare
i ako potrebno, popraviti. U tom stuealu g"n"rutoi pu." ," napaja preko
_je
pomoinog napojnogventila.
.Napojni i zaporni-ventil na pravcu napojne vode mogu biti odijeljeni ili
spojeni u zajednidkomku6iitu te tako zajednodine tzv. nap6jnu glavu.

9.1.3.Ventilza otpjenjivanje
i istiskivanje
ventil za otpjenjivanje spojen je na cijev koja ulazi u vodni prosror parnog
.
bubnja, a na sebi ima vise lijevaka okrenltih pi"-u povrsini vode.
U radu se
moZena povrsini vode u parnom bubnju skupljati pjena, koju treba povremeno
izbacivati iz generatorapare. U tu svrhu sluze ventiti za otpjlnjivanje.

151
 Ventil za istiskivanje(slika 9.7) spojenje na cijev koja ulazi pri dnu vodnog
prostoraparnog bubnja i na sebi obidnoima lijevke okrenuteprema dnu. Ventili
se otvarajupolugom, azatvarajuoprugom,da bi se osigu-
I
za istiskivanjenajde56e
ralo brzo djelovanje odnosnosprijedilopreveliko praZnjenjegeneratorapare u
radu, Stobi moglo uzrokovatio5teienjazbog pregrijavanjamaterijala.
Istiskivanjeje nuZnopovremenoobavljati, kako bi se sprijedilaprekomjerna
koncentracijasoli u najniZim djelovima vodnog prostora generatorapare Sto se
dogadazbogkontinuiranogugu5denja tijekom isparavanjavode.Prevelikakoncen-
tracija soli u vodi uzrokuje taloZenjena ogrjevnimpovr5inama,mogudeje pjenje- *
nje i postoji opasnostod povladenjakapljica vode u pregrijadpare.

Sl. 9.7. Ventil za istiskivanje

9.1.4.Ventiliza drenalu,odzradivanje
i uzimanjeuzorka

Ventili za drenaLt spojeni su sa najniZim todkama isparivada,pregrijada i

zagrijaia vode, a sluZe radi potpunog praZnjenjaprije pregleda, popravka ili
konzervacije.
Kad se generator pare puni vodom, treba da se s vr5nih pozicija pojedinih
dijelova ispu5tazrak, Stose omogu6ujeposebnimventilima za odzrativanje.
Da bi se u toku pogonamogla kontrolirati kvalitetavode u generatorupare,
potrebno je povremenouzimati uzorke i obavljati analizu.Tome sluZeventili za
uzimanjeuzoraka,kojima se,s pomo6uposebnihhladnjaka,ispu5tavodau posudu
za uzorke.

152
 Ventili za drenaLu,odzradivanjei uzirnanjeuzorka normalno su u zatvorenom
poloZajupa se stoga, zbog problemakoje bi uzrokovalo njihovo
propu5tanje,
obidno ugraduju po dva, jedaniza drugog.

9.2.REGULACIJSKA
ARMATURA

Regulacijskoj armaturi g:ner1toT3pare pripadajuventili

koji su namijenjeni
reguliranju protoka i tlaka. Regulacijskiventili izraduju se jednim,
s dvi ili tri
sjedi5ta.
ventili s jednim sjedist-emmogu imati,dovod radnog medija iznad
ili ispod
zatvaraea,o demuovisi i.velidina-silekoja je potrebnazi otvarinje
i zatvarairie.
Nedostatakje ventilas jednim sjedistemintenzivnotrosenje
JosjJnih povrsina.
Kod regulacijskihventila s dva ili tri sjedista (slika q.g,-9.s1
zatvaradisu
rastere6enipa je stogaza njihovo zatvaranjei otvaranjepotr#na
mania sila.

Sl. 9.8. Rudni regulacijski ventil s dvostrukim Sl, 9.9. Rudni regulacijski ventil s trostrukim
siediStem siediStem

Pogon
^ , _regulacijskihventila moZe bit rudni, poluautomatskii automstski.
Rudnaregulacijaizvodi se izravno, okretanjemui"i"rru, ili daffiski
mehanidkim
prijenosom. Poluautomatskipogon ostvaruje se servouredaj;;
kojim upravrja
dovjek. Kod automatskogreguliranjakomanduservouredu;"iujl
reguliranaveli_
dina,tako da se procesgbdjl bez dovjeka.pogon r"*our.dulu moZe
biti hidrau-
lidni, pneumatskiili elektridni.

153
 *

9.3.ZASTITNAARMATURA t
Za5titnoj armaturi pripadaju nepovratni i sigurnosni ventili. Karakteristidnost
te armature je da se ona aktivira (otvara i zatvara) izravno pod djelovanjem
radnog medija.

9.3.1.Nepovratni
ventili
Nepovratni ventili imaju zadatak da propu5taju medij samo u jednom smjeru
I
i automatski se zatvaraju pod djelovanjem tog istog medija ako se on vra6a.
Kod generatora pare napovratni ventili postavljaju se na napojnom vodu, da
sprijete povrat vode iz bubnja ako se pokvari napojna pumpa ili pukne cjevovod.
Takoder se ugraduju na tladnoj strani napojnih pumpi, da sprijede povratni tok
il
vode ako pumpa prestane raditi (zbog kvara na pumpi ili zbog prekida pogonske
energije).
Izvedba nepovratnih ventila moZe biti s pladnjem ili s klapnom (slika 9.10).

9.10. Izvedbe nepovratnih ventila:

1. s oprugom, 2. za vertikalnu ugradnju,3. s klapnom

9.3.2.Sigurnosni
ventili
Sigurnosniventili su uredaji namijenjeni spredavanjuprekomjernogporasta
tlaka unutar generatorapare.
Ako tlak bude vedi od dopu5tenog,sigurnosniventili se otvaraju i ispu5taju
dio radnogmedija u atmosferu,a nakon pada tlaka na normalnuvelidinuopet se
automatskizatvaraju.
Broj , velidinai rasporedsigurnosnihventiladefiniranisu propisimaza gradnju
generatorapare.1

' Iropiri t lurifikacijskihdruStava:

Lloyd's Register, Bureau Veritas, Norske Veritas, Jugoregistari dr.

154
 Kod generatorapare obaveznose postavljajuna parnom
bubnju i na izrazu
iz pregrljat'apare, a podesavajuse takl da se.pri prekomjernu
povedanjutlaka
najprije otvara onaj na pregrijidu, da bi se.uvij"t
orlg,rruto-rirrJu";"pare pregri_
jadem i.tako sprijedilatoplinskapreoptere6"nJri"Jffitt;;t;;il
ovisno o sili kojom se sup-roistavljaotvaranju,"diele,. iu ,ig,r.nosneventile
s oprugomi ventiles utegom.Kod brodskihgeneratora
pare dopustenaje upotreba
samo sigurnosnihventila s oprugom.
-sigurnosni
Prema nadinu aktiviranJa, ventili su direktni i indirektni. Kod
direktnih sigurnosnihventila (s[k; 9.11), radni
rrak djeluj"^nu^pr"oanj,koji se,
kad je tlak prevelik, podiZesvladavajuiisilu opruge.
Ispod pladnja medij izrazi
iz radnog prostorai tiko.smanjuje tlak u ri"ooriuiut'riglr.nosnih ventila
s.direktnim.djelovanjem,jeu..tesko6ibrtvljenja
"1"-u.(narodito
too vEeegtlaka i veiih
dimenzija)i opasnostiod priljeprjivanja (iapetenja).
Ti nedostaciodstranjenisu
kod sigurnosnihventila.sinoi.Ltiriim djelovanjem(slika
9.12),kod kojih seglavni
ventil pokreie klipom, * u.ryavrjamalim.impulsnimr#iii.-
radni medij iz prostora\ojiT na koji djeluje
koji se stiti od prekomjernogp;.;;;l;k;. pri poveianju

Sl. 9.11. Sigurnosniventil s direktnim djelovanjem

Legenda: l-pladanj, 2-klip, 3-cilindai za vodenje,
4-regulacijskiprsten za p'gusivanje
zatvaranja,5_regulacijskiprsten, 6_regulacijskiprsten
Imor: 6, U1,56

155
 t
I
t
il
il

l
4 L
I
I
I
I
t _
I
tI
I I
I I

Sl. 9,12, Sigurnosni ventil s indirektnim djelovanjem

Legenda: l-pladanj pilot ventila, 2-spojni vod pilot ventila i glavnog ventila, 3-klip glavnog
ventila, 4-pladanj glavnog ventila
lzvor:. 6, ll157

tlaka pladanj impulsnogventila se podize i para kroz impulsnu cijev dolazi u

cilindar, gdje djeluje na povrsinuklipa i pokreie ga zajednos vretenomi glavnim
pladnjem, propu5tajuii osnovnustruju pare u atmosferu.
Kod sigurnosnihventila s direktnim djelovanjemtreba da se konstruktivnim
izvedbamasjedi5tai pladnjaventilasprijedititranje. Naime, zbogotvaranjaventila
poveiava se sila opruge, a istodobnose smanjujetlak pare zbog njenog izlazau
atmosferu.U takvim uvjetima ventil moZepodetititrati jer se vrlo brzo mijenjaju
radni uvjeti koji djeluju na njega, Sto uzrokuje nenormalanrad. zbog toga se

156
I t
I pladanj izvodi s povedanimpromjerom iznad sjedista,a i sjedisteje oblikovano
da paru nakon izlazau-oditako da ona djeluje na poveianu povrsinupladnja pa
povedanasila pare djeluje_nasuprot pove6anojsili opruge. osim toga, pladanjle
s gornje straneudubljen da bi para, prolazeli preko njega, mijenjala smjer siru-
janja i tako djelovalai dinamidki.
I , .. ve6ina sigurnosnihventila imaju ugraden regulacijskiprsten oko sjedista,
kojim.sezapravoregulirabrzinaponovnogzatvaranja,odnosnoponovnogviadanja
pladnja na svoje sjedi5te.Taj prsten okruZuje sjedisteventila pa se ofretanjem
moZepodesavatinjegov okomiti poloZajjer je udvrs6ens pomoiu navoja.Njego-
vim pomicanjemprema gore omoguiuje se stvaranjejednog parnog jastuka,ito
usporavazatvaranjeodnosnopovrat pladnja na svoje sjedi5te.
I
9.4. KONTROLNAARMATURA

Kontrolnim armaturamapripadajupokazivadirazine,manometri
i termometri.

I g.4.1. Pokazivac
i razine

t
a
Pokazivadi razine, su uredaji namijenjeni kontroli razine vode u parnom
bubnju radi njenog odrZavanja na normalnoj vrijednosti. Svaki veii generator
pare mora imati, u skladu s propisima, dva pokaziva(arazine s izravnim oditava-
njem (slika9.13), pored kojih se moZe ugraditi takoder i tzv. spustenipokazivad
razine s indirektnim oditavanjem (slika 9.14).
Pokazivadi razine (vodokazna skala) na parnom su bubnju ugradeni tako da
su-gornjim prikljudkom spojeni za parni, a donjim za vodni prostor. Na gornjem
i donjem prikljudku nalazi se zaporna armatura za odvajanje oo racno=gcijela
parnog bubnja, koja se normalno sastoji od obidnog zapornog ventila i ventlti za
brzo. zatvaranje s polugom (slavine). Na donjem prikljudku G, osim toga, nalazi
joS jedan poseban zaporni organ za drenaZu, koji sluZi za periodidno ispuhivanje
uredaja, odnosno za kontrolu ispravnosti njegova rada.
Svaki pokazivad razine mora na sebi imati jasno izrahenu oznaku najniLeg
nivoa.
Za tlakove do pribliZno 40 bara za pokazivanje razine koristi se tzv. staklo
>klinger<, koje s unutarnje strane ima uzduZne Zljebove. svrha Zljebova je da
r_eflektiraju svjetlosne zrake i tako stvore vidljivu razliku izmedu uod-trogi parnog
dijela. Naime, zbog refleksije svjetlosnih zraka, parni dio vodokaznog s6kla j;
srebrnaste boje, a vodeni je dio tamne boje.
Za ve1e tlakove pokazivadi razine izvode se s liskunskim listidima kroz koje

t se promatra nivo. Prednost liskuna je njegova ve6a kemijska i termidka otpornost

te ve(a postojanost pri promjenama temperature.

I
Pokazivadi razine s listidima liskuna mogu biti izvedeni tako da se postavljaju
iza ravnih debelih stakla na vodnoj strani, ili bez stakla, s debljim plodicima
liskuna koje su udvr5iene u posebni delidni okvir.
d

r r57
Sl. 9.13. Pokazivai razine
Legenda: l-spojni prostor, 2-termootporno staklo, 3Jampa za osvjetljavanje, 4-zaslon,
5-spoj na parni prostor, 6-spoj na vodeni prostor

r58
Sl. 9.14. Spu5teni
pokazivad
razine
Legenda:l-vodokaznostaklo,2-zaporna
teku6ina,3-spojna vodeniprostor,4-spojna parni
prostor,5-kondenzna
posuda,6-spojna parniprostor,7-Larulje

Listi6i liskuna spredavaju izravni dodir vode iz parnog bubnja sa staklom,

koje s vremenom tamni zbog alkalidnog djelovanja vode pa se.tesko raspoznaje
visina razine. osim toga, kemijskim djelovanjem vode staklo se postepeno otapa
i tako stanjuje.
Pokazivadi razine s liskunskim listiiima osvjetljavaju se lampom postavljenom
ispod ili iznad vodne linije, jer se odbijanjem svjetlosti o vodnu liniju dobije
svijetla crta razine vode. Kod vodoravnog osvjetljenja parni bi i vodni prostor
imao istu boju. Neki pokazivadi razine uopie nemaju staklo, vei samo deblje
plodice liskuna, koje su s pomo6u vijka udvr5iene u delidni okvir.
Kod ve6ih generatora pare desto je zbog bolje i neposrednije kontrole nuZno
ugraditi tzv. spuStenepokazivaie tazine, da bi bili uvijek dostupni radi kontrole
s pozicije na kojoj se nalazi pogonsko osoblje. Princip rada je da se u jednom
stupcu nalazi konstantna razina vode (kondenzata), a u drugom varira paralelno
s nivoom u bubnju. Na dnu spustenog vodokaza umetnuta je zaporna teku6ina
ve6e gustoie od vode (npr. Ziva), dija se razina u kontrolnom dijelu mijenja
usporedo s promjenom visine vodnog prostora pa se na taj nadin indirektno
promatra i promjena razine u parnom bubnju.

159
9.4.2.Manometri

Radi lokalne kontrole tlaka na pojedinim dijelovima generatora pare koriste

se manometri,diji je broj i raspored odreden zakonskim propisima. Manometar
obvezno mora biti ugraden na parnom prostoru parnog bubnja (sabirnika pare),
a ugraduju se jo5 na izlazu iz pregrijada i na ulazu u zagrijad vode.
Na mjernoj skali manometra mora biti vidljivo, crvenom crtom, oznaden
maksimalni radni tlak, na kojemu se otvara sigurnosni ventil.
Kod generatora pare koriste se manometri sa zakrivljenom (tzv. Bourdono-
vom) cijevi, koja'se zaniie tlakove izraduje od mesinga, a za vise od nerdaju6eg
delika. Da bi se sprijedio izravan dodir pare visoke temperature s mjernim dijelo-
vima manometra (Broudonovom cijevi), on se spaja s radnim prostorom zakrivlje-
nom cijevi, odnosno petljom u kojoj se para hladi i kondenzira, dime se spredavaju
netodnosti u mjerenju i oste6enja.Tolerancija takvih manometara pribliZno je l%.
Spoj manometra s prikljudnom (zakrivljenom) cijevi izvodi se s pomodu tro-
stranog pipca, kojim se manometar u radu moZe isprazniti i iz njega ispustiti
eventualne nedisto6eili se preko njega moZe ugraditi dodatni kontrolni manometar
radi kontrole ispravnosti postoje6eg.

9.4.3.Termometri
za mjerenje temperatureradnih medija kod generatorapare najdesie se
koriste termoelementiiz bakra i konstantanate i,eljezai konstantana,i za kon-
trolna i preciznamjerenja koriste se stakleni termometri sa Zivom i plinskim
punjenjem ili termometri od kvarcnogstakla sa Zivom.

9.5. GRUBAARMATURA

Gruboj armaturi generatorapare pripadajuuglavnomuretlaji koji su namije-

njeni posluZivanjuvodova dimnih plinova i zrakaza izgaranje.To su ulazni otvori
za dovjeka,otvori za promatranje,eksplozijskiotvori, zaklopkeu dimnim i zrat-
nim kanalimate propuhivadidade.
otvori za ulazakdovjekaizraduju se radi vizualnogpregledapojedinih dije-
lova generatorapare odnosnoogrjevnih povr5ina.
otvori za promatanje uglavnomse postavljajuna loZisnomprostoru i sluze
za kontrolu plamena odnosno izgaranja.Eksplozijski otvori sluZeradi za$tite
dimnog prostorai kanala od prevelikogporastatlaka u njima. U takvim sludaje-
vima oni se otvaraju i ispu5tajudio dimnih plinova u okolinu. Eksplozijskiotvori
mogu biti izvedenis oprugamaili membranama.
Zategulacliu strujanjazrakai dimnih plinova sluZezaklopke(leptiri) s okret-
nim kretanjem ili zasunskiorgani s translatornimkretanjem.
Da bi se ogrjevnepovrsineodrZavaleu sto dis6emstanju, kako bi efikasno
udovoljavalesvojoj funkciji, nuzno je u toku rada s dimne strane i s pomodu
propuhivadadadeodstranjivatinaslagedadei pepela.

160
 , K1o radni medij, kojim se propuhuju ogrjevnepovrsine,mogu posluzitizas!
6era ili pregrijana para, komprimirani zrak ili voda. Efekt dis-enja postiZese
mlazom, a on je efikasniji Stoje veia njegova brzina na izlazt iz mliznica propu-
hivada.
Propuhivadidade ugraduju se na prikladnim pozicijama,izmedu pojedinih
dijelova ogrjevnih povriina, tako da svojim gibanJem(uzduznimI rotacilshm;
obuhvateStove6i dio tih povrSinau procesudi56enja.
Prema konstrukciji, propuhivadidadese u osnovi mogu podijeliti na fiksne i
izvla(e& (teleskopske).
Fiksni propuhivaii iade (slika 9.15) ugra<tujuse u dimne prolaze,gdje su
niZe temperature(250-709 "c), sro omoguiuje da njihov radni dio (cijev sa sap-
nicama)bude stalno u dodiru s dimnim plinovima. U toku rada oni'se ne gibaju
u uzduZnomsmjeru, ve6 samo kruZno. Za njihovo rotacijsko gibanje -Jz" ,"
koristiti rudni ili elektromotornipogon. Radna cijev takvog p.oprrhirrudu mora se
izradivati od materijala koji je otporan na visoke tempeiature; najdes6eje to
specijalnalegura silicija, kroma i aluminija (tzv. sikromal).
Da bi se zastitiomaterijal cijevi propuhivadaod pregrijavanjau vrijeme kada
on ne radi, tj. kada kroz njega ne struji radni medij koji ujedno hladi, ponekad
se kroz njega propustaneka kolidina zraka, da bi se s pomoiu njega hlidito.

Sl. 9.15. Fiksni rotacijski propuhivad dade

Legenda: l-dovod pare, 2-parni ventil, 3-radna cijev, 4-mlaznica, 5-pogonski landanik,
6-zupdastiprijenos, 7-spojnica,8-ozid

161
 Izvla(eei ili teleskopski propuhivadi dade (slika 9.16) sluie za di5denjecijevi
loZi5nihekranaili pregrijadapare gdje vladajuvisoketemperaturedimnih plinova
pa je radnu cijev sa sapnicama,dok propuhivad ne radi, nuZno izvuei izvan
izravnogkontakta s dimnim plinovima.Takvi propuhivadiimaju uzduZnoi rotacij-
sko gibanjeradnecijevi.

PRESJEKA-A

St. 9.16. Teleskopski (izvlade6i) propuhivad dade

Legenda: l-dovod pare, 2-teleskopska cijev, 3-mlaznica, 4.ond (u;olaclja), 5-pogonski landanik

Sl. 9,17. Vi5emlaznirotacijski propuhivad dade

162
 Udestalost i trajanje propuhivanja ovisi o intenzitetu zaprljanja i vrsti naslaga
koje se stvaraju na ogrjevnim povr5inama, a to se u pogonu najde5ie odreduje
od sludaja do sludaja, na temelju iskustva i praienja stvarnog stanja.
Posljedica destog propuhivanja je preveliki utro5ak radnog medija (najde56e
je to para), a ako se propuhuje prerijetko, nastupaju gubici zbog smanjenja
koeficijenata prijenosa topline, odnosno porasta temperature izlaznih dimnih pli-
nova, a time i sniZenja ukupnog stupnja iskoristivosti generatora pare.
Slika 9.17. prikazuje vi5emlazni rotacijski propuhivad dade koji je pogonjen
pomodu elektromotora.

163
 10. SISTEMZA GORIVO
Uredaji sistema gorivoimaju zadata.! nrinremei osigurajuizgaranje
.za {1
g::liii^11"in koji 6eomoguiitinjegovonajboljeiskbristenje,,
Jrtudura"rantjl-
uma pogona.
je
.Izgatanie sloZenproceskoji se zbiva u vi5e faza kroz koje prolazi destica
g9tiY3prij.enegopotpuno izgori.Ako je gorivo tekuie, procesizgaianjase
sastoji
od sljede6ihfaza: mijesanjasa zrakom, iagrijavanja.iriuruuunii, termidkog
rai_
laganja, stvaranja zapaljivesmjese,paljenja i izgaiaiia. Svaka f-aza
ima biran
utjecaj.na odvijanje procesaizgarcnji, odnosno,ato uvletr za neku od njih
nisu
zadovoljeni,izgaranjene6ebiti potpuno.
Jedan od najbitnijih
. .preduvjetaza potpuno ugaranjeje dobro rasprsivanje
goriva, dija kvaliteta najvi5eovisi o:
I' nadinu.rasprsivanja(raspriiva,njepod tlakom goriva, rasprlivanje parom
ili
komprimiranimzrakom, raspr5ivanjecentrifugato- iilo-),
2. konstruktivnimkarakteristikamasapniceza rispr5ivanje,
3. viskoznostigoriva,
4. povr5inskojnapetostigoriva.

10.1.RASPRSIVANJE
TEKUCEG
GORIVA
Rasprsivanjeje pretvaranjemlaza tekuieg goriva u sitne kapljice da bi
se
omoguiilo Sto efikasnije mijesanjegoriva sa ziukom u vremenu koj" i.rrurno
u
realnim uvjetima za izgaranjeunutar loZi5ta.
To je proceskoji nastajekao posljedicatrenja izmedutekudeggorivai plinske
.
smjesekoja ga okruzuje, a zbiva se kada je uik zbog sile tr"rr]i ve6i
od tlaka
zbog povrSinskenapetosti,koja je posljedila djelovan]amedumolekularnih
sila
(kohezije). Kod rasprsivanjagoriva potiebno je, osim ioga, svladati
otpore zbog
djelovanjaviskoznosti,odnosnosile trenja pri medusobnJm'mijenjanju ietativno!
poloZajapojedinih desticagoriva.
Prema tome, za raspriivanjeje nuZnotrositi odredenuenergiju a za po(etak
,
treba svladatitlak zbo.g-djelovanja
povrsinskenapetostidestice!o.iuu, koli se, u
pojednostavljenomobliku, mole iziaziti Laplaceovimizrazom "

o
Pt:4
alPal ( 1 0 -1 )

16s
gdje je p,,lPal unutarnji tlak destice goriva kao funkcija kohezijskih sila, a[N/m]
je povr5inska napetost, a d [m] promjer destice goriva.
Velidina vanjskog tlaka koji nastaje zbog otpora trenja gibanju destice (kap-
ljice) goriva kroz medij koji je okruZuje jednaka je

Pz:{ el V^t (r0-2)

gdje je r/ koeficijent otpora gibanja desticegoriva, p [kg/ml je gusto6amedija

koji okruZujedesticugoriva, a v [m/s] relativnabrzina desticeu odnosuna okolni
medij (plinsku smjesu).
Iz prethodnogobja5njenjaproizlazida se raspr5ivanjezbiva kada je pr) pr,
a maksimalnadimenzijadesticeslijedi iz jednakostipt : pz, odnosno

+, oa : v Qv T2 (10-3)
iz tega je

d, - : 8f 0f i [ m ] (10-4)

Ako se u prethodnu jednadZbuuvrste konkretne vrijednosti za povrSinsku

napetostloZivogulja o:0,03 [N/m] i za koeficijentotporaplinskesmjeser!:0,4,
dobiva se pojednostavljeniizraz za maksimalnipromjer desticegoriva, odnosno

d-"" = -q [mm] ( 10- s)

To je izraz koji vrijedi op6enito za raspr5ivanje tekuieg goriva (ioZivog ulja).

Promjer raspr5enedestice goriva je, prema tome, obrnuto razmjeran gusto6i plin-
ske smjese, odnosno sredine u kojoj se ona giba, te kvadratu relativne brzine
destice u odnosu na okolni medij .

1) Za raspr5ivanje samim tlakom goriva, odnosno zbog razllke tlaka Ap izmedu

tlaka goriva i tlaka u prostoru loZi5ta, iz Bernoullieve jednadZbe slijedi da je
brzina destice goriva jednaka

,:rW t:] (10-6)

gdje je p koeficijent strujanja kroz mlaznicu,A,p [Pa] razlika tlaka goriva i tlaka
u loZiSnomprostoru, a pr" [kg/m3]gusto6agoriva.
Buduii da je tlak ispred mlazniceznatno ve6i od tlaka u loZi5tu,moZe se
uzeti da je Lp = p, & uzimaju6iu obzir gusto6ugoriva Or_u:960kg/m3,gusto6u
medija koji okruZujedesticugoriva e:1,0 kg/m3i koeficijentstrujanjakroz mla-
znicucp:0,6, iz prethodnihjednadLbiproizlaziizrazzamaksimalnipromjer destice
goriva u ovisnostio tlaku, odnosno

166
 ,-".:Y [mm] (10-7)
gdje je p [Pu] tlak goriva ispred mlaznice.

2) Ako se raspr5uje gorivo parom, u izvedeni izraz za maksimalni promjer

destice
goriva moZe se, umjesto relativne brzine destice u odnosu ni okoini
medij,
uvrstiti brzina pare koja nastaje njezinom ekspanzijom. pretpostavljajuii
adi-
jabatsku ekspanziju, proizlazi da je brzina strulanli
vodene pare

v=q\EE t+] (10- 8)

gdje je p koeficijentstrujanjakroz mlaznicu,a Al

[J/kg] adijabatskitoplinskipad
pare pri raspr5ivanjugoriva.
Uzimajuii u obzir_preth.odne
izraze(r0-5) i (10-g), uz koeficijentstrujanja
kroz mlaznicue- 0,85, proizlazid.aje maksimalnip.o-j". desticegoriva

d^ :H [m-] ( 10- e)

. Ovdje treba napomenutida se stvarniraspoloZivitoplinskipad pare u realnim

uvjetima ne zbivaadijabatski,ve6politropski,pa je i promjer desticegoriva nesto
veii.
3) Kod
_raspriivanjagoriva komprimiranim zrakom vrijedi isti pristup kao kod
rasprsivanjaparom, pa je brzina strujanja zraka koji nastajeekspinzijom
uz
pad tlaka Ap jednaka

., :. p
- -u1 l 2 T p
o (10_10)
a najvedipromjer e"r,i." goriva,uz koeficijen
t q:0,g7,jednak je

a*"":ffi
[-mJ 10-11)

gdje je Ap [Pa] pad tlaka zrakaza raspriivanje.

4)
{og raspriivanja goriva djelovanjemcentrifugalnesile, tj. u rotacijskim gorio-
ligi*], najvedipromjer desticemozese odreclitiiz preihoanoizvedenogLruru
(10-s)
d,-:4 [-,n] (10-12)

Qfi.e.zau [m/s] treba uvrstiti velidinusrednjebrzine gibanja desticegoriva u

rotacijskim gorionicima,kao rezultantu obodne I atriluin" bizine, kojiovisi
o
brzini rotacije i geometrijskomobliku rotiraju6egraspi5ivada.
Tt"_bunaglasitida su prethodni izraziza odredivanjevelidinedesticagoriva,
za pojedine nadineraspr5ivanja,utemeljenina pojednostavljenimteoretskimraz-

167
matranjima, pa se takvi mogu uzimati samopri kvalitativnom usporedivanju.Sam
procesrasprSivanja vrlo je sloZeni uvjetovanje mnogimiskustvenimvrijednostima
i konstruktivnimrje5enjima,pa se tu ne moZedati njihova teoretskamatematska
interpretacijakoja bi potpuno definiralaraspr5ivanje
Kvalitetaraspriivanjabitno utjedena efikasnostizgaranja.Sto je raspr5ivanje
finije, isparavanjedesticaje brLe, pa je i mije5anjesa zrakom kvalitetnije, a
izgaranjeefikasnije.PoZeljnoje da se zagrijavanje,isparavanjei izgaranjebude
Stokra6e.Naime, ako je razmakizmeduisparavanjai zapaljenjaprevelik, nastaje
termidko razlaganjeugljikovodika, pa se elementarniugljik izluduje u obliku
koksa ako su dBsticegoriva jo5 u tekuiem stanju, ili kao dada ako su kapljice
pre3leu plinovitostanje,ali sezbognedostatkazrakanisuzapaliledovoljnobrzo.
Ovisnoo radnim uvjetimai zahtjevimapogona,treba da seizabereoptimalan
nadinrasprSivanjagoriva.

ZA TEKUCEGORIVO
10.2.GORIONICI
goriva.
Gorioniciseu osnovidijele premanadinukojim sepostiZeraspr5ivanje

tlakomgoriva
s raspr5ivanjem
10.2.LGorionici
Ti gorionicizovuse jo5 i mehanidkiili tladnigorionici.Principnjihovadjelo-
vanja je taj da gorivo pod tlakom ulazi kroz tangencijalne kanale u vrtloZnu
komoru gdje dobiva rotacijsko gibanje, a nakon toga, u obliku Supljegsto5ca,
izlazikroz sapnicuu loZi5te(slika 10.1, 10.2).
Zbog velike brzine, kojom se gorivo kre6e uz stijenke vrtloZne komore i
izlaznogotvora, desticegoriva jako se vrtloZeunutar samemasegoriva, tako da

Glava tladnog rasprskada

 i
l l
I

Sl. f0.2. Presjek kroz tladni rasprskadgoriva

lzvor: 10,254

se na izlazuiz otvora,vrtroZnekomore zbog djelovanjacentrifugalne

sile pojedine
desticec.o.i.uurastavliajujedna od druge i*naitavljaju se dalje iotacijski gibati
ulazu u loZi5te. na
rzlaznije stozacgoriva.izsapnicesupalj zbog toga sto se
u vrtloZnoj komori
stvara vrtlog s nekom obodnom brzinom ,, toli-rtilidi
zakon zr = konst. U osi
vrtloga, gdje je r:0, trebala bi obodna brzina lr uitr uestonadno
velika, sto nije
mogu6e,pa se u osi ne nalazigorivo,.vei jezgrazraka.promjer
te jezgieovisi'o
aksijalnoj i.obodnoj brztnimlaza goriva, o..e"1u ovisi i
kut rasprsivanja.Taj je
kut, pod kojim segibaju desticego.iuuu loZiite, izmedu60.
i 10otrzave6e(gravne)
generatorepare, a obidnoje manji kod pomo6nihgeneratora
pare manje!'tapa_
citeta.
cestice koje nastajurasprskavanjemgoriva nemaju isti promjer.
velidina je
rasprienihdesticaod 10 do 200 mikrometira.
Iskustvenarelacijaza najve6uvelidinudesticerasprsenog
goriva ima oblik

d ^ o : f f i r ^ ^ l (10-13)

gdie
11 a[N/m] povr5inskanapetost destice.go:ua, d, [mm] promjer sapnice
v [m2lsl kinematskaviskoznostgoriua, p
- [kg/m3] gusto6i goriuu, a Ap [N/mr]
razlika tlaka na ulazu i izlazu iz Japnice.
vidljivo je da sedesticapoveiavausporedospove6anjemnapetosti,
promjera
sapnice,kinematskeviskoznostii gustoie,a smanjujekad sepou"'euuu
tlak rasprsi_
vanja.
-Tlak goriva u tim gorionicima je izmedu 7 i 30 bara. Kad je trak goriva niZi
ne dobiju se dovoljno sitne destice,a kad je visi nurtu;" piirremi
u izvedbi i
poveiavase potro5njaenergijeza pogonpumpi.

t69
 Efikasno rasprSivanje goriva postiZe se kod viskoznosti od pribliZno 20 ' t0-6
'
do 40. 10-6 m2ls (3 do 5 E). Da bi se to postiglo, gorivo je potrebno predzagri-
javati. Ovisno o njegovoj kvaliteti, temperatura predzagrijavanja obidno je od
tOO ao 130'C. Kod ve6eg zagrijavanja prijeti opasnost od razlaganja (krekiranja)
goriva, kad se izluduje ugljik, koji se naizlazu iz sapnice zapete i stvara naslage
koksa koje ometaju pravilno raspr5ivanje goriva'
Kvaliteta raspr5ivanja goriva znatno ovisi o stanju gorionika, a najvi5e o
tangencijalnim kanalima i izlaznom otvoru vrtloZne komore. U toku vremena,
zbog djelovanja abrazije, pro5iruju se kanali i izlazni otvori, pa je raspr5ivanje
sve lo5ije. Tada treba zamijeniti umetak s vrtloZnom komorom.
Kad imamo isti izlazni otvor i istu viskoznost goriva, kolidina goriva je propor-
cionalna drugom korijenu njegova tlaka pa, ako se uzme u obzir uobidajeni raspon
tlaka (7 do 30 bara) , proizlazi da je podrudje regulacije gorionika u omjeru do
| :2 s raspr5ivanjemtlakom goriva.
Vede podrudje regulacije rada generatora pare s takvim gorionicima omogu-
6uje se ugradnjom vi5e gorionika i njihovim ukljudivanjem ili iskljudivanjem iz
rada, ovisno o potrebama.
Kao jto je vei redeno, promjenom tlaka mijenja se kut izlaznog sto5cagoriva,
koji znatno utjede na kvalitetu mijeianja sa zrakom. Budu6i da je pri omjeru
regulacije 1 : 2 promjena izlaznog sto5cagoriva relativno mala, pogor5anje izgara-
nja nije znatno.
Ve6e podrudje regulacije kod gorionika s rasprskavanjem pomo6u tlaka goriva
postiZe se izvedbama s povratnim vodom (slika 10.3), u kojemu se tlak regulira

duZinagorionika

tti
t) tl

ta. gorivas powatnimvodom

tla(ni rasprskad
ilTi*r}loz

ventilom na povratnom cjevovodu, dime se tlak goriva u gorioniku odrZava pri-

bliZno konstantnim. Prednost mu je to Sto je dovod u vrtloZnu komoru pribliZno
konstantan, pa je vrtloZenje i raspr$ivanje jednakomjerno. Dio goriva koje se
dovodi u gorionik se tro5i, a dio se povratnim vodom vra6a u dnevni spremnik ili
u recirkulacijski sistem. Raspon regulacije je do 1 : 4.

17o
 10.2.2.Gorionicis rasprsivanjem
komprimiranim
2rakom
u tim se gorionicimarasprsivanjegoriva pospjesuje
komprimiranimzrakom
10.4),"T.::,9f"1*]9.,ggl:,9.,,r,"o'o;ruk";;uk;;;iil'"";';t'iJiilr#
i"n:f i visokotladne-
gorionikei;i,k"' 1dl;i.
-srednj^etladng
.
i:'"tt: j ":: "i::. ::: ^',",-'louluni:,-, r'utu uJiiJ' aruin"s mrazomgoriva
lr:i:::"":LTl?,:1'l',::":i::1..-o
je u omjeru lli'hrrakova
efikasnoraspr3ivanj-e, Oo i , O.
s;;";.-p;;.:.'..e"i".i".'Jl

regulacijazraka konlrolno staklo

ulaz ul.ia

I
I

fina regulacija

sl. 10.4.Gorionik s raspr5ivanjemgoriva pomoiu

niskotladnogzraka
Imor: 8,220

stladenizrak

Sl. 10.5. Gorionik s rasprlivanjem goriva.pomo6u

visokotladnog zraka
lzvor: 8, 221
 t
Gorionici s raspr5ivanjem komprimiranim zrakom imaju i odredene nedo-
statke zbog kojih se ne upotrebljavaju desto.
U radu su vrlo budni zbog strujanja i ekspanzije zraka. Zapalienje goriva
t
neSto kasni zbog hladenja, 5to je posljedica ekspanzije ztaka. Za rad takvih
gorionika treba imati kompromirani zrak; dakle, kompresor koji troii energiju.
il
vodenomparom
10.2.3.Gorionicis raspr5ivaniem
Pri koriStenju vodene pare, kao pomoinog medija za pospje5ivanje raspr5iva-
nja goriva, razlikuju se, u principu, dva tipa gorionika:
1. gorionici s unutarnjim mije5anjem vodene pare i goriva,
2. gorionici s vanjskim mije5anjem vodene pare i goriva.
Danas se, zbog svojih prednosti, uglavnom koriste gorionici s unutarnjim
mije5anjem, gdje se gorivo i para mije5aju prije raspr5ivanja, injektorskim djelo-
vanjem vodene pare te vrtloZnim strujanjem. *
U gorionicima s vanjskim mijeSanjem gorivo se rasprSuje djelovanjem mlaza
vodene pare koja se nastrujava okomito na mlaz goriva izvan gorionika, odnosno
na ulazu u loZiSte.
Najde56i tip gorionika s unutarnjim mijeSanjem pare i goriva ie tzv. tip >>Y<<,
koji je takvo ime dobio zbog oblika kanala unutar glave raspr5ivada. ;
Para koja se s gorivom mije5a u izlaznoj sapnici raspr5ivadadjeluje na razbi-
janje i ubrzavanje mlaza goriva, a izlazne destice goriva dalje se usitnjavaju
naknadnom ekspanzijom pare na ulazu u loZi5te. PotroSnja pare je otprilike 5%
od kolidine rasprSenoggoriva. Regulacijsko je podrudje takvih gorionika, tz efi-
kasno raspr5ivanje, do omjera 1 : 6. Velidina rasprienih destica goriva je izmedu
60 i 100 mikrometara, za razliku od tladnih raspr5ivada,gdje je velidina otprilike
150 mikrometara, i to samo pri potpunome optere6enju. Stoga je zbog efikasnijeg
mijesanja sa zrakom mogude izgaranje s manjim pretidkom zraka, Sto izravno
utjede na pove6anje stupnja iskoristivosti generatora pare.
Zbog svojih osobina gorionici s raspr5ivanjem parom pogodni su za kori5tenje
loZivih ulja s ve6om gustoiom i viskoznoSdu, odnosno za pogon u teZim radnim
uvjetima.

Sl. 10.6. Glava gorionika s rasprSivanjem pomo6u pare

r72
t
t

10.2.4.Gorionicis rasprsivanjem
djerovanjem
centrifugalne
sile

I . RasPr5ivanjedjelovanjemcentrifugalnesile obavlja se u rotacijskimgorioni-

cima (slika 10.7), gdje se gorivo raspr5ujezbograzlititih brzina stiujanjidestica
goriva u filmskom sloju i desticazraka koji ga okruZuje.

St. 10.7. Rotacijski gorionik

Legenda: l-Salica,2-dovodgoriva, 3-elektromotor,4-ventilatorza primarni zrak, 5-regulacij-
ska klapna zraka
lzvor:6. 126

Gorivo se dovodi u konusnusalicukoja se okreie (najdesdeod 5000 do g000

l/min), a ima oblik skradenogstoica veiim promjerom okrenutim prema loZistu.
zbog rotacije Salicei njezinog oblika, gorivo dobiva dvije komponentegibanja:
rotacijskoi aksijalnou smje.ruotvorenogdijela Saliceprema loZistu.Za oiretaije
SalicesluZielektromotorkoji ujedno okre6eugradeniventilatorza primarni zrak.
zrak se dovodi oko izlaznogruba salicei presijecanjemfilmskog mlaza goriva
pospjesujenjegovo rasprsivanjete omogu6ujepodetno izgaranje.preostali dio
ztaka za izgaranjedovodi se posebnimkoncentridnimkanalimaoko izlaznosko-
nusa raspr5ivada.
Prednostirotacijskihgorionika su:
1. mogu6nostkoriStenjateZih i manje kvalitetnih goriva,
2. Sirokopodrudjeregulacije(do omjera 1:g),

r73
 3 . efikasno rasfr5ivanje uz ve6u viskoznost goriva pa je potrebno manje predza-
grijavanje (60-80 'C), jer se gorivo dodatno zagrijava prolazom kroz rotiraju6u
Salicu zbog zra(enja iz loLiita,
4 . manji tlak goriva koje se dovodi u gorionik (oko 1 bar).
Nedostaci su:
1.postojanjerotirajuiih dijelova i veia mogu6nostkvara,
2.nemogu6nostrada bez pogonskeenergijekoja pokrederotirajuiu Salicu,
3.uzrokuje znatnu buku,
4.uvjetuje veii otvor za ugradnju u zidu loZi5ta,
5.zbog relativno vele izloLenepovr5inepodloZanje veiem o5teienju uslijed
djelovanjaizravnogzra(enjaizloLiita,a takoderi koksanjuna izlaznojSalici.
Zbog Sirokogpodrudja regulacijei tendencijeda se za loZenje generatora
pare koriste sve nekvalitetnijagoriva, takvi gorionici sve se viSeprimjenjuju.

dijelovigorionika
10.2.5.Pomo6ni
Da bi gorionici mogli normalno raditi na njima mora biti,uz ostalo, predvi-
deno nekoliko dinilaca.
L. Zadriivai plamena (impeler) ima zadatak da sprijedava prekid plamena na
mjestu naleta zraka. Obidno se sastoji od tanjuraste plode, smje5tene na vrhu
gorionika, s radijalnim prolazima za zrak izvedenim tako da pospje5uju vrtlo-
Lenje zraka pri ulasku u loZi5te. U njegovom >>mrtvom<< prostoru omogu6eno
je paljenje plamena a da on ne bude uga5en ili odne5en strujom zraka.
2. Uredaj za privod zraka (registar zraka) sastoji se od pomidnih regulacijskih
zaklopki smje3tenih u kuii5tu gorionika, koje, osim Sto reguliraju kolidinu
privedenog zraka, uvjetuju njezino vrtloZenje radi pospje5ivanja mije5anja s
gorivom. Razlikuju se dvije glavne izvedbe: s radijalnim i s aksijalnim lopati-
cama. Prilagodbom poloi.aja lopatica mijenja se potrebna promjena kolidine
privedenog zraka za izgaranje.
3. Ureilaj za zapaljenje goriva sluLi za podetno zapaljenje raspr5enog goriva. Kod
starijih izvedbi uredaj se obidno jednostavno sastojao od otvora za unaSanje
baklje s pomoiu koje se gorivo upalilo. SavrSenijeizvedbe imaju to izvedeno
elektrodama, diji je rad ukljuden u program automatskog potpaljivanja.
4. Povratna zaklopka postavljena je na otvoru za umetanje rasprSivada,a ima
zadatak da pri njegovu izvladenju zatvori otvor i sprijedi izbijanje plamena iz
loZiSta.
5. Uretlaj za blokiranje goriva pri vailenju raspr5ivata ima zadatak da osigura
zatvaranje dovoda goriva prije vadenja raspr5ivada. To je nuZno da bi se
onemogudila gre5ka i da prilikom vadenja raspriivada gorivo ne bi curilo u
okolni prostor, Sto bi moglo izazvati poLar. Taj je sistem obidno izveden s
pomodu slavine na dovodnom vodu goriva, koja se otvara polugom, a u otvo-
renu poloZaju mehanidki onemogu6uje izvladenje raspr5ivada. Ako raspr5ivad
Zelimo izvuli, polugu je potrebno pomaknuti ustranu, pri demu se zatvara
dovod goriva. Izgled kompletnog gorionika s pomo6nim uredajima prikazan je
na slici 10.8.

I
Lt4
I
i
,{
 Sl. 10.8. Izgled kompletnog gorionika s pomodnim uredajima
lmor: 21. 33

10.3.UREDAJI
ZA PRIPREMU
I OPSKRBU
GORIVOM

. Na slici 10.9 pikazana je shemakompretnog sistemaza opskrbu i pripremu

g!ri-v_a.Gorivo je na brodu obidno smjestenou posebnim tankovima'dvodna,
odakle se posebnompumpomprebacujeu potroSneili tzv. dnevnespremnike.Da
bi-segorivo moglo transportiraticijevima,nuZnoje da se zagrijavadotemperature
od otprilike 40 "c. u tankovima dvodna to se iini . po--oeu spiralnih grijalica
oko usisa (tzv. Stednegrijalice), dok se u dnevnim spremnicimagrije siiratnim
grijalicamapoloZenihna dnu, koje zagrijavajucjelokupnukolidinu gorivi nisko-
tladnomvodenomparom.
- ugraduju se obidno dva dnevna spremnika,a svaki ima kapacitetdovoljan
za dvanaestosatni kontinuiranirad svihgorionikas maksimalnomtolidino- goriuu.
Iz jednog se dnevnog.spremnika gorivo trosi, a u drugom se priprema, odnosno
puni, taloZi se voda i eventualnenedistoie koje se pour"rn"no ispultaju
kroz
prikljudak na dnu.
Kapacitetpumpeza prebacivanjeje tolik da dnevnispremniknapuniotprilike
_
za 1 sat, da bi preostalovrijeme ostaloza odjeljivanje i taloZenje.
. Iz dnevnihspremnikagorivo preuzimajupumpe tako da ono najprije prolazi
usisnimfilterom, zatim pumpom, grijademi uirni- filterom te tako pripremljeno
dolazido gorionika.Glavni.tladnivod spojenje za usisnustranupumpe-posebnim
regulacijskimventilom koji vra6a visak goriva koje se ne trosi i 6ko odrzava
konstantantlak ispred glavnogregulacijskogventiia za gorivo. Tladni cjevovod

r75
Sl. 10.9. Shema sistema za pripremu i opskrbljivanje gorivom
Legenda: 1-taloZni spremnik, 2-ventil,3-usisni filtar goriva, 4-prekretni ventil, 5-glavna
pumpa goriva, 6-ventil, 7-odzradni ventil, S-ventil, 9-zratna posuda, l0-zagrijad goriva,
1l-tladni filtar goriva, l2-ventil, 13-ventil, 14-brzozatvaraju6i ventil, l5-sabirnik, 16-ventil,
l7-brzozatvataju6i ventil, l8-spoj fleksibilne cijevi za gorivo, l9-fleksibilna cijev, 20-priklju-
dak na gorionik,2l-obllazni vod,22-ventil na obilaznom vodu,23-manometar,24-termomc-
'
tar,25-pumpa gorivaza potpaljivanje, 26-usisni ventil, 27-tladni ventil, 28-elektridni zagijai.
goiva za potpaljivanje, 29-filtar goriva za potpaljivanje, 3O-ventil, 3l{ladni filtar, 32-termo-
metar

goriva iza gorionika spojen je takoder za usisnu stranu pumpe tzv. obilaznim
ventilom ("by-pass"),koji je otvoren samoprije kretanja u pogon, kada se grije
ditav sistem.
Radne pumpe, filtri i grijadi su dvostruki, odnosnosa L00postotnomrezer-
vom, da bi se osiguralastalnostrada. Pumpazaprebacivanjegoriva iz dvodna u
dnevnespremnikemoZebiti samojedna jer radi diskontinuirano.
Osim spomenutihpumpi, destoje ugradenajoSposebnapumpaza pokretanje,
kojom setladi gorivoza potpaljivanje(plinskoulje), koje nije potrebnozagrijavati,
ili ona tladi isto gorivo posebnomlinijom, na kojoj je ugradenelektridnigrijad.
Pumpeza gorivosu stapnes parnimpogonom,a de56e su zupdasteili vijdane.
Grijadi zagrijavaju gorivo na temperaturu potrebnu za postizanje traL.ene
viskoznostigoriva, ovisno o vrsti goriva i gorioniku. Temperaturazagrijavanjaje
od 80 do 130'C.
Usisni filtri odstranjujugrublje, a tladni finije nedistoie.

176
 10.4.oSNoVNIPoGoNSKI
UVJETI
ZADoBRoRASPRSIvnTIT
I IZGARANJE

ovdje se navodeglavni pogonskiuvjeti koji su nuLniza dobro rasprsivanje

i izgaranjegoriva.
L. OdrZavativrh raspr5ivada distim. Gorionik koji nije u pogonu izvttliiz loZi5ta
da bi se sprijedilokoksanjegoriva zaostalogu njemu.
2. O5tedenjaili pro5irenjesapnicaraspr5ivadaimaju bitan utjecaj na efikasnost
rasprsivanjagoriva. Stoga narodito treba paziti da se to ne dogodi prilikom
di56enja.
3. Aksijalni poloZaj gorionika u zidnom otvoru treba da bude podesentako da
rubovi konusnogulaza plamenane udaraju u stijenkeformiranogotvora. op-
6enito vrijedi da gorivo manje viskoznostidini uZi konidni mliz pa, prema
tome, rasprsivadmoZebiti vi5e izvudenod loZistai obratno. osnovni problem
koji moZenastatije da mlazgorivadijelom udarau stijenkeotvora,sto uzrokuje
koksne naslage,pogorsanje mijesanja sa zrakom, nepotpuno izgaranje, a
ujedno i o5te6enjevatrostalneobloge otvora.
4. U radu valja nastojatiupotrebljavatirasprsivadsa sto manjim promjerom sap-
nica da bi se osiguraoSto veii tlak rasprsivanja.Takoder, treba voditi pogo.t
sa Stovi5egorionika da bi se sprijedioulaz nepotrebnomzraku kroz privodne
kanale gorionika koji nije u radu.
5. odrzavati temperaturugoriva koja je potrebnaza postizanjepropisanevisko-
znosti goriva pri kojoj se za pojedinu vrstu gorionikapostiZuoptimalni uvjeti
raspr5ivanja.

Sl. 10.10. Pogled s unutamje strane loZilta na krovno smjestenegorionike

Izvor: 22, 70

177
 ' -q+fi#fl ;EF;L..a -
;+ @+r.rjniilwmF+r,:=::!t:+wdi-S$w$

I
, . r _j

" *
t
\

";
l

_ --t
.t ",

-s4#
Sl. 10.11.Pogleds unutarnjestraneloZiSta
na gorionikesmjeitene
na prednjojstrani
lzvor:21,31

6. Treba znati da je Zuikastobijeli dim iz dimnjaka indikacija da je izgaranje

goriva izrazito loie (nedovoljno), dok je crni dim posljedica nepotpunogizga-
ranja. Prema tome, opasniji je prvi sludaj jer se neizgoreno gorivo isparava,
moZe stvoriti eksplozivnu smjesu pa se iskrom moZe izazvati i eksplozivno
izgaranje.

178
 11 . K O N S T R U K C I JBER O D S K I H
GENERATORA PARE
U ovom poglavlju daje se opis najznadajnijih i karakteristidnihizvedbi brod-
skih generatorapare s njihovim najvaZnijimosobinama.

1 1 . 1C
. I L I N D R I CG
NEI N E R A T OP
RAI RE
Cilindridni generatori pare najstarije su konstrukcije koje su se razvTleza
brodske uvjete rada, a danas se koriste jo5 samo za pomo6ne svrhe.
Izvedbe su im uglavnom dimnocijevne ili kombinirane (dimnocijevne/vodoci-
jevne).
Isparivadke cijevi cilindridnih generatora pare su ravne, smje5teneizvan loZi5ta
i najdeSdeuvaljane u cijevne plode.
osnovni im je nedostatak velik sadrZaj vode, zbog dega predstavljaju znatnu
opasnost od eksplozije, jer se naglo moZe osloboditi velika kolidina akumulirane
topline. osim toga, sporo se dovode pod radni tlak koji zbog konstrukcije ne
moZe biti visok (obidno je manji od 15 bara), a imaju i relativnu losu cirkuiaciiu
vode.
Medutim, cilindridni generatori'pare imaju i dobrih strana. Zbog velikog
sadrZajavode i akumulirane topline, manje su osjetljivi na promjene optireienja.
osim toga, zbogizvedbe isparivada (pristupadan zapregled i disienje) nisu mnogo
osjetljivi na kvalitetu napojne vode.
Karakteristidan tip ove grupe generatora pare je tzv. kotao, koji
je jedna od prvih konstrukcija razvijenih za brodske uvjete"Skotski<
rada (slika 11.1).
Isparivad im se sastoji od vanjskog cilindra, plamenica, povratne komore i
dimnih cijevi. ovisno o kapacitetu, izvodili su se s jednom, dvije, tri ili detiri
plamenice.
Plamenice su cilindridne i valovite, radi poveianja ogrjevne povr5ine i elastid-
nosti kod kompenzacije toplinskih dilatacija.
D.a bi se preuzele velike sile zbog djelovanja unutarnjeg tlaka, ugraduju se
kotve i spreZnjaci, koji medusobno povezuju suprotne ravne povr5ine (dela cilindra
te ravne stijene povratne komore).
Konstrukcija im je masivna, kruta i glomazna. Medutim, manje su osjetljivi
na kvalitetu vode, jednostavni su i elastidni kod naglih promjena optereienja.

179
 \
POGLEDA PRES.JEK
B-B\

Sl. 11.1. >Skotskk kotao s tri plamenicc

POGLEDE lzvor'.6,llll37

U podetku su bili loZeni kvalitetnim vrstamaugljena, a kasnije su izvedbe

prilagodenekori5tenjuteku6eggoriva.
Najde56iradni tlak bio je od 10 do 13 bara (najvi5edo 20 bara).
Temperaturepregrijanja bile su u granicamaod 250 do 300 "C (najvi3edo
350'C). Pregrijadpare bio je obidno smje5tenu skretnoj dimnoj komori ili u
izlaznomdijelu dimnih cijevi (>Schmidtov"pregrijad).
Kao naknadnaogrjevnapovr5inanajde56e seugradivaocijevni zagrljat,zraka.

11.2.SEKCIJSKI
GENERATORI
PARE
Prvi i glavni proizvodadovakvih konstrukcija generatorapare bila je engleska
firma >Babcock& Wilcox<, a najveii broj ih je izraden izmedu dvaju svjetskih
ratova.Danassejo5 primjenjuju, ali setakvi, kao novejedinice,vi5ene izraduju.

180
SI. 11,2. Smje5tajcilindri6nih ("Skotskih") generatorapare na brodu
Imot: 6,ll/l39

181
 ;7
---.
Y - -/-//

----t:z
Y;=;-

QJ--=-'

7:'

Sl. 11.3.a. Sekcijski generatorpare

Izvor: 6, lU78

lg2
PRES'EKB-B
 St. 11.4. SmjeStajsekcijskihgeneratora
pare na brodu
lzvor: 6, lll87

Karakteristidni su po vodnim komorama koje su izvedeneu obliku valovitih

sekcijapoloZenihu odnosuna okomicu pod kutem od pribliZno L5".
Komore su kvadratnogpresjekai njihova je izvedbaogranidenjeza radni tlak
do pribliZno50 bara.
Okomito na sekcijskekomore uvaljanesu konvektiveisparivadkecijevi, iz-
medu kojih je najde56esmje5tenpregrijadpare. Isparivadkecijevi su ravnepa su
prikladne za pregledi unutarnje di56enje,Stoje omogu6enorevizijskimotvorima
s poklopcimakoji se nalazena komorama,nasuprototvoru za uvaljivanjecijevi.
LoZiSteje sa straZnjei s bodnih stranaobloZenoekranskimcijevima koje su
blizu gorionika gdje postoji mogu6nostizravnogudaranjaplamenau njih, pa su
stogaobloZenevatrostalnomizolacijskommasom.
Ekranske cijevi se napajaju iz posebnihvodnih komora koje su s vodnim
prostoromparnog bubnja povezaneposebnimsilaznimcijevima.

184
 Regulacijatemperaturepregrijanja najdesdeje izvedenas pomoiu povrsin-
-
skog_hladnjaka smjeStenog u vodnom dijelu parnog bubnja.
Kao naknadne ogrj-evne_ povrsine ugradivali su se zagrijadi vode ili zagrijaij-
zraka. Da bi se smanjili gubici zratenja topline u okoliiru i debljina izoiaiiie,
oplata je izvedenas dvostrukimstijenkama,izmedukojih prolazi ziak prije utiza
u loZi5te.
- Gereratori pare takvih izvedbi gradili rr, ." ,'u kapacitete od 3 do 10 kg/s,
radne tlakove od 10 do 50 bara i temperaturepregrijanja od 300 do 475oc.
Najde5iesu se dvije ili detiri takve zrcalnosimetridneiediniceusradivalena
trgovadkimi putnidkim brodovima,dok su se za ratne brodoverjede upotreblja-
vall.
Prednostitakvih izvedbije jednostavnostkonstrukcije,pouzdanostu pogonu
te pristupadnostza pregledi odrZavanje.
Na slici 11.3. prlkazanje presjek sekcijskoggeneratorapare s ugradenim
pregrijademparg i zagrijademvode.
slika 11.4. prikazuje smjestajdetiri sekcijskageneratorapare na brodu.
Nedostatakim je relativnovelika masaugradenogmaterijala,osjetljivostna
poreme6ajeu cirkulacijiprilikom promjenaoptere6enjai osjetijivostkodiretanja
u pogon zbog neravnomjernihtoplinskih dilatacija, zbog degaje potrebno pb-
stupno i duZezagrijavanje.

11.3.GENERATORI
PARES TRI ILICETIRIBUBNJA

-. Ka_rakteristidni predstavnicitih izvedbisu konstrukcijekoje je uvela engleska

firma >Yarrow<(slika 11.5).
To su vodocijevni generatori pare tipidne brodske konstrukcije koji su se
podeli upotrebljavati nakon prvog svjetskograta, narodito na brodovirnaratne
mornarice.
_ _ Irug konstrukcijetih generatorapare bile su s jednim parnim i dva vodna
bubnja koji su medusobnobili povezaniravnim cijevima.
je osnovninedostatakbio loia kompenzacijatoplinskih dilata-
.. Zbog toga im
cija samih cijevi i teskoie zbog neradijalnogspajanjaillevi ni buLnjevima.
Novije konstrukcijeimaju zakrivljenecijevi radijalnospojenena bubnjevima.
Izvodili su se najdesies dvoprolaznimdimnim kanalima,a u jednomeje smjesten
pregrijadpare. Na taj nadinomogu6enaje regulacijatemperiture pregrijani pare
s pomo6udimnih klapni, kojima se dimni plinovi usmjerivaju nalednuili diugu
stranu, a time i kolidina topline koja se predaje pregrijadu.
U svoje doba odlikovali su se relativno velikim specifidnimoptere6enjem
ogrjevnepovrsinei velikim rasponomkapaciteta(pribliZnbod 3 do lakg/s). naoni
tlak najde56eje bio do 40 bara, a temperaturapregrijanja do 450 oC.

185
 !
!
I

Sl. 11.5. >)Yarrow<<generator pare s detiri bubnia

lmor: 6, lll57

PARETIPA"INTEGRAL"
GENERATORI
11.4.VODOCIJEVNI
t

Generatoripare tipa >Integral<sa svojim razliditim izvedbama,koje prema

prvobitnoj licenci tvrtke >Babcock& Wilcox< gradi vi5e svjetskihproizvodada,
pripadaju vjerojatno najde5iekori5tenimizvedbamaza brodsku propulziju.
To su vodocijevnigeneratoripare s dva bubnja i strmo ili koso poloZenim
isparivadkimcijevima. Imaju ekraniziranoloZi5te,a kao naknadneogrjevnepo-
vrSineugraduju se zagrijad vode i zagriiat zraka.
Pregrijadpare smje5tenje izmeduprvog i drugogsnopakonvektivnogispari-
vada.

186
11.6. >Integral( generator pare ("Babcock & Wilcox)
lmor: 6, Ill23
 Izvedba >Integral selectable<<ima pregrijad smjeSten samo u dijelu dimnog
prolaza kroz snop isparivada. Na taj nadin je, usmjeravanjem strujanja dimnih
plinova kroz prolaz gdje je smje5ten pregrijadki snop ili kroz dio gdje su samo
konvektivne cijevi, omogu6ena regulacija temperature pregrijane pare.
Generator pare ima dvostruku oplatu, izmedu koje prolazi zrak prije ulaska
u loZi5te. Na taj se nadin smanjuju debljina izolacije i gubici zratenja topline u
okolinu.
Kod izvedbe gdje je pregrijadki snop smje3ten na ditavoj Sirini dimnogprolaza
(slika 11.6), za regulaciju temperature pregrijane pare sluZi povr5inski hladnjak
smje5ten u vodnom bubnju.
Parni bubanj opremljen je unutarnjom opremom za djelotvorno odvajanje
kapljica vode od izlazne pare, koja se sastoji od ciklonskih separatora i perforirane
parne oduzimne cijevi.
Efikasna cirkulacija vode omogu6enaje silaznim cijevima koje povezuju vodni
prostor parnog bubnja te vodni bubanj i donje vodne komore ekrana. Uzlazne
cijevi su ekranski i kompletan konvektivni snop.
Kapaciteti generatora pare >Integral< su od 5,5 do 22,5 kg/s, radni tlak od
oC. Temperatura
40 do B0 bara, a temperatura pregrijane pare od 450 do 510
napojne vode najde56eje od 150 do 200 "C, a temperatura izlaznih dimnih plinova
u granicama od 170 do L90'C.

PAREBEZKONVEKTIVNOG
11.5.GENERATORI
ISPARIVAETOC
SNOPA
Zahtjeviza Sto ve6im kapacitetima i vi5im radnim parametrima (tlak i tempe-
ratura pregrijane pare) uvjetovali su razvoj novih konstrukcija brodskih generatora
pare, koji su karakteristidni prema krovno smje5tenim gorionicima i isparivadu
bez klasidnog konvektivnog snopa.
Nekoliko izvedbi takvih konstrukcija, koje je razvila firma >Deutsche Bab-
cock<<,prikazano je na slici 1L.7.
To su generatori pare za glavne brodske svrhe (za propulziju), koji se najdeS6e
ugraduju na velikim tankerima u kombinaciji s jednim pomoinim generatorom
pare (slika 11.8).
LoZiSte je potpuno ekranizirano i najde5de membransko. Ekraniziran je i
drugi dimni prolaz, u kojem su naknadne ogrjevne povrSine (pregrijad pare,
medupregrijad i cijevni zagrijat, vode). Na izlazu dimnih plinova ugraduje se
zagrijat, zraka, najde56eregenerativnog tipa (Lj ungstrom).
Isparivad dine ekranske cijevi loZi5ta i cijevi drugog dimnog prolaza. Dakle,
nema klasidnog konventivnog snopa isparivada, pa se toplina isparivadu uglavnom
predaje zradenjem. Potpuno ekranizirana izvedba ima znatnu prednost zbog rela-
tivno niske temperature vanjske stijenke koju treba izolirati, Sto omogu6uje jed-
nostavnu izolaciju (mineralna vuna), elastidnost u pogonu i brz dovod u radni
reZim pri kretanju iz hladnog stanja.

188
 Sl. 11.7. Izvedbe generatorapare s krovno smje5tenimgorionicima
lzvor: 25, 132

- _._Ktgutosmjestenigorionici daju oblik putanji plamena i dimnih plinova u

obliku slova>IJ<<, sto je takoder pogonskaprednost.Naime, ve6aduZinaplamena
u, loZiStuomogu6ujeduZi dodir i efikasnijemijesanjezraka s desticamagoriva,
dime.sepostiie potpuno izgaranjekod malih pretidakazraka (1. : 1,05),-atime
i ve6i stupanjiskoristivosti.
- .Pregrijad pare, koji je smjestenu drugom dimnom prolazu, sastoji se od
dvaju dijelova (primarnog i sekundarnog),lzmedukojihle ugraden sistem za
regulacijutemperaturepregrijanepare s rashladnikomu vodndm dijelu parnog
bubnja.
Kod jedinicas velikim kapacitetom,koje imaju ugradenimedupregrijadpare,
dr,ugidimni prolazpodijeljen je na dvije strane;u jednoj je smjestenmedupiegri-
jad, a u drugoj ostaleogrjevnepovr3ine.Time se omogudujerid generatorupare
pri manevriranjubroda (voznja krmom), kada nije potrebno meclupregrijavanje
jer se dimnim zaklopkama mote zatvoriti prolaz dimnih plinova pr"io -"cuptl-
grijadai tako sprijediti oste6enjenjegovih cijevi kada kroz njih ne prolazi pira.
Pritom ostali dio drugog dimnog prolaza, gdje nema meclupregrijadkihcijevi,
normalno radi.
Takve konstrukcije izvode se za kapacitetedo pribliZno 35 kg/s, radni tlak
do 80 bara i temperaturupregrijanepare do 515 .C.
Emajliranom izvedbomrotacijskog(regenerativnog)zagrijata zraka,koja je
otpornana djelovanjeniskotemperaturne korozije, omogu6ujesepogons izlainim
temperaturamadimnih plinova dak do 115oc, dime se postiZevrlo visok stupanj
djelovanja(do 9a%).

189
 :_g/
---it---- .

)*l-

Sl. 11.8. Smjeitaj glavnog i pomo6noggeneratorapare na brodu

Legenda: l-glavni generatorpare, 2-rotacijski zagrijadzraka, 3-ventilator, 4-pomodnigene-
rator pare
Izvor: 30, 4
 11.6.GENERATORI
PARETIPA"D"
Poznata svjetska tvrtka >Foster Wheeler.. razvilaje svoje moderne konstruk-
cije brodskih generatora pare na temelju poznate tzv. >D< izvedbe, koja se je
vrlo uspjesno uklopila u brodske uvjete pogona pa se desto primjenjuju s razliditim
modifikacijama, narodito kao glavne jedinice za proizvodnju pare za pogon propul-
zijskih strojeva.
Nakon prvobitne izvedbe generatora pare >D<<,slijedili su noviji tipovi poznati
pod nazivima I<, >ESD II<, >ESD III<, >EDS IV< i >ESRD(.
"ESD
Na slici 11.9. prikazan je presjek >Foster-Wheelerova< brodskog generatora
pare tipa >D<. Svoj naziv dobio je zbog oblika koji je nalik na slovo D, pa je
takav prikladan za zrcalno-simetridnu ugradnju na brodovima s dvije, detiri ili vi5e
istih jedinica, ovisno o potrebnom ukupnom kapacitetu.
. Sastoji se od parnog i vodnog bubnja, koji su medusobno povezani snopovima
konvektivnih isparivadkih cijevi. LoZiSte je ekranizirano, osim sa strane gorionika
gdje je obloZeno vatrostalnom izolacijom. Pregrijad pare smje5tenje izmedu prvog
i drugog konvektivnog snopa isparivada, a izveden je kao snop cijevi u obliku
slova >IJ<. Prvi konvektivni snop cijevi sastoji se od triju redova okomito smje5te-
nih cijevi ve6eg promjera, koje, medu ostalim, imaju funkciju da Stite cijevi
pregrijada od izravnog zra(enja plamena izloLlita.
U drugom konvektivnom snopu ugradena je skretna stijena koja usmjerava
strujanje dimnih plinova uzduZno niz snop iza kojeg ulaze u snopove zagrijah
vode.
Zagrijal vode izveden je s orebrenim cijevima radi pove6anja ogrjevne povr3i-
ne. Izmedu snopova cijevizagrijada vode ugradeni su propuhivadi daile radi odrZa-
vanja distode vanjskih povr3ina cijevi, odnosno zbog odstranjivanja vanjskih na-
slaga koje se pojavljuju u toku pogona, dime bi se znatno smanjio prijelaz topline,
a time i efikasnost pogona.
Na slici 11.10. prikazan je modificiran generator pare tipa koji se sastoji
"D<
od isparivada, pregrijada, zagrija(a vode i zagrijata zraka.
Isparivad dine ekranske cijevi u dva medusobno povezana dijela loZi5ta i tri
konvektivna snopa, od kojih jedan dijeli loZiste na dva dijela. Takvom izvedbom
isparivada, odnosno loZi5ta, omogu6ena je velika elastidnost u pogonu s obzirom
na proizvodnju pare. osim toga, promjenom udjela optere6enja u pojedinom
dijelu loZi5ta regulira se temperatura pregrijanja jer se na taj nadin utjede na
promjenu temperature dimnih plinova na ulazu u pregrijadki snop.
Pregrijad pare smje5ten je izmedu dvaju konvektivnih snopova isparivada.
Kao naknadne ogrjevne povr5ine ugradeni su rebrasti zagrija( vode i cijevni
dvoprolazni zagrijalzraka s prolazom dimnih plinova kroz cijevi, azrakaoko njih.
Uobidajene karakteristike generatora pare tipa >>D<<
su kapacitet proizvodnje
pare od 10 do 15 kg/s, tlak od 40 do 70 bara i temperatura pregrijane pare od
450 do 500'C.

191
 Sl. 11.9. Presjek kroz generator pare tipa >D< (>FosterWheeler<)
' Izvor: 6, Il/46

r92
ry;litz
-J/,/',//

4'-2'B

(1Y
-,,\
{J

Sl. 11.10. Izvedba >>D<generatora pare s dva loZi5ta

Izvor: 6, IIl52
 PARE,,ESD..
11.7.GENERATORI
Izvedbe generatora pare >>ESD<,kao Sto je vei navedeno, proizasle su iz
prvobitne konstrukcije ,'D.., S tom razlikom 5to je ovdje pregrijad pare smjeiten
izvan konvektivnog snopa (External Superheater D), prema demu su te konstruk-
cije dobile svoje skraieno ime.
Na slici 11.11. prikazana je izvedba generatora pare >ESD I", gdje je pregrijad
pare smjesten u dimnom kanalu ispred zagrijah vode. Na taj je nadin ogranidena
temperatura dimnih plinova na ulazu u pregrijad, 5to je poZeljno zbog sniZenja
temperature stijenki cijevi i nosadapregrijada, dime se takoder smanjuje opasnost
od visokotemperaturne korozije.

Sl. 1l.ll. Generator pare >ESD I< (>FosterWheeler<)

lrvor: 21,22

Karakteristidnoje za taj tip generatorapare da ima posebniregulacijskiparni

zagrijadzraka, gdje se zrak zagrijavaparom iza prvog stupnja pregrijada, dime je
omogu6enaregulacijatemperaturepregrijanjas pomo6uzaklopkekojom se odre-
duje kolidinazraka koji struji preko cijevi kroz koje prolazi para, dija se tempe-
ratura regulira. Kroz spomenutiregulacijski ohlatlivadpare (parni zagrija(,zraka)
para prolazi izaprvog stupnjapregrijada,odnosnoprije ulazau sekundarnipregri-
jad.
, Iza snopova pregrijada pare ugradena su tri snopa rebrastih cijevi zagrijata
vode, izmedu kojih su smjesteniotvori zaulaz dovjekaradi pregledai dis6enja,
te propuhivadidade.

194
 Takva konstrukcijaodlikuje se pouzdanos6uu radu,
lakom pristupadnosiu
radi^pregledai di5ienjate mogu6no5iuautomatste
regutacilei"-p"rutu." pregri_
JanJa.
Na slici 11'12.vidljiv je smjestajna brodu detiriju
takvih iedinica.

,]

st' 11'12' detiriseneratora

tipa >ESDI<
,t;fi31:lo*'du

Slidan toj konstrukciji je generator pare tipa >ESD

II< (slika 11.13), koji se
u biti razlikuje samo pre-a traEinuregulacije temperature
pregrijanja sto se obav_
lja re.gulacijskimsnopom zagrijahvo"de. Naime,
nupolnu i"oi-ri[ri iza rebrastog
zagrijat'a vode u glatkocijevni regulacijski snop,
iza kojeg ulazi u parni bubani.

195
Sl. 11.13. Presjek kroz generator pare tipa >ESD II< ("Foster Wheeler<)
Legenda: l-zagrijat, vode, 2-primarni pregrijad, 3-sekundarnipregrijad, 4-regulacijskisnop
zagrijadavode
Izvor: 2I, 42

Temperaturapregrijanja regulira se podesavanjemkolidine plinova koja struji

preko te regulacijskejedinicei na taj nadinobilazisnopovepregrijadapare.prema
tome, ako je potrebno smanjivati temperaturupregrijane pare, zaklopka 6e se
otvarati pa 6e veii dio dimnih plinova nastrujavati regulacijski snop zagrijada
zraka, a istovremeno6e se proporcijalno smanjiti kolidina dimnih plinova koja
prolazi preko pregrijadapare.

196
 I:---T
%
i
i-)
*ifi
*y,
Sl. 11.14. >ESD III< generator pare
(>Foster Wheeler<.;
Izvor: 32, 2

197

E
 Na regulacijsku zaklopku kojom se regulira prolaz dimnih plinova moZe se
djelovati rudno ili automatski.
Na slici L1.14.prikazanje presjekbrodskoggeneratorapare tipa "ESD III..,
koji je prilagodenradu s visim pogonskimparametrima(tlak do 80 bara, tempe-
raturapregrijanepare do 510'C).
LoZiSteje potpuno ekranizirano,Sto znatno smanjuje potrebnu izolaciju.
Gorionici su smje5tenina stropu loZiSta,dime se postiZepoZeljnaduZinai oblik
plamena,a time iizgaranie uz mali pretidakzraka (1, : 1,05).
Efikasnacirkulacijavode u svim pogonskimuvjetima postignutaje silaznim
cijevima velikog promjera, smjeStenimizvan dodira s dimnim plinovima, koje
povezujuvodni prostor parnog bubnja i donje vodne komore ekrana.
Pregrijadpare sastoji se od primarnog i sekundarnogdijela, izmedu kojih
para prolazi povr5inskimregulacijskimohladivadem,smje5tenimu vodnom pro-
itoru parnog bubnja, s pomo6ukojeg se regulira temperaturapregrijanja.
Iznad primarnogpregrijadapare ugradenje rebrasticijevni zagrija( vode, u
kojem voda struji suprotnood smjera strujanja dimnih plinova.
Konstrukcijaje izvedenas duplom oplatnomstijenkom,izmedukojih prolazi
zrak prije ulaskau loZi5te.Time se smanjujugubici zradenjau okolinu, a zrak se
predzagrijava,Sto pridonosipoboljSanjuizgaranjai stabilnostiplamena.

Sl. 11.15. >lIM< generator pare ("Kawasaki Heavy Industries<)

Legenda: 1-parni bubanj , 2-vodni bubanj, 3-membranska stijena, 4-pregradna stijena, 5-pre-
grijad, 6-isparivadki snop, 7-zagijat, vode, 8-komora, 9-kornora, 10-sabirnik pregrijada'
ll-silazne cijevi
lzvor: 38, 3

198
 11.8.GENERATORI
PARES OKOMITIM
CIJEVNIM
pnne
SNoPoMPREGRIJACn
Japanskafirma >Kaw-a-saki Heavy Industries<razvirajekonstrukcijugenera-
tora pare>uM( (slika11.15),koja je karakteristidnazbogoto-iiu
porozajasnopa
cijevi pregrijadapare, koji je izvedenu obliku obrnutog-rl;;;-;;".
LoZiSteje
. .potpuno ekraniziranoi izvedeno, -"-b.unrkim stijenkama,a
goriorricisu smjeStenina njegovomkrovnom dijelu.
Dobre karakteristiketakvih konstrukcijasu elastidnost
u pogonu,jednostav_
nost i pristupadnostza pregledi odrZavanje.
Grade se za kapacilete--qr9lzvodnje do 40 kg/s pare, tlaka do 60 bara i
.
temperaturepregrijanja do 515 .C.
Na slici 11.16. prikazana je slidna konstrukcija
. s ugradenimregenerativnim
(rotacijskim) zagrijadem zraka, koju je razvlla
ameridkatvrtka CombustionEnsi_
neering.

Sl. 11.16. Generator pare s krovnim qorioni_

cima (>Combustion Engineering")
Izvor: 25. 132

r99
 PAREs MEDUPREGRIJACTv
11.9.cENERAToRt
Generatori pare s velikim kapacitetom i visokim pogonskim parametrima pare
(tlak i temperatura) izraduju se s medupregrijadem, dime se postiZe bolji toplinski
stupanj iskoristivosti radnog ciklusa parnog sistema, a ujedno se smanjuje vlaZnost
pare u posljednjim stupnjevima parne turbine.
Kod brodskih generatora pare s ugradenim medupregrijadem mora se kons-
truktivno rije5iti problem njegove zaStite od prezagrijavanja cijevi za vrijeme
manevriranja brodom, odnosno zavoLnje krmom, kada cijevima medupregrijada
ne prolazi para jer tada radi turbina za voZnju krmom, za koju ne treba medupre-
grijavanje.
Na slici 11.L7. prikazan jetakav generator pare tipa >IJFR<, tvrtke ,'Kawasaki
Heavy Industries<<,koji, medu ostalim, ima ugradeni medupregrijad.

St. 11.17. >UFR" generatorpare s medupregrijadem(>KawasakiHeavy Industries<)

Legenda: 1-parnibubanj, 2-gorionik, 3-loZi5te,4-regulacijskizagrijadvode, 5-zagrijadvode,
' 6-p.imarni pregrijad, 7-mecluprostor,8-sekundarnipregrijad, 9-dimna zaklopka, 10-dimna
zaklopka, ll-vodna komora, lZ-ulazni snop primarnog pregrijada, l3-membranskastijena,
l4-pregradna membranskastijena, l5-medupregrijad, l6-iilazm snop sekundamogpregri-
jada
lzvor'.31,7

240
 potpuno ekranizirano (membranskaizvedba), s krovno
-,_ l::t:5^T^J" smje5te-
nlm gorlonlclma.
Na izlazu iz loZistadimni plinovi ulaze u dimni prolaz koji je
jeljen na dva dijela. U.tim dimnim prorazimasmjeste;i..,,nopoii okomito podi-
pregrijada'pare
(primarni i sekundarni)izagrljatavode, a u jednom,J
jad pare. Na tai nadinomogudujese zaititacijevi se medupregri_
"jin "ir"ziprr
medup.,Jgrij"r-" manevriranju
brodom. Naime, u takvim sludajevimazatvarajur" di*"rr""rukl,opke
u dimnom
sdje je smjeiten.med'pregrijad,
qrola.z-y, dimesespredavastrujanjedimnih plinova
tim dijelom. Da bi brwrjenje^bitouotle, dimne ziklopke su iuost.uke,
a izmedu
njih ulazi zrak za brtvljenje. osim togi, takoderradi zastitecil"ui-"eupregrijada
od preg.rijavanja,ispred njega se u smjeru strujanja dimnftilti.rouu
nalazi dio
snopacijevi sekundarnogpregrijadapare, koji nu .lu" pre.rririru
toplinu dimnih
plinova5to,zbogneidealnogbitvtjenji, eventu"alno ptoo" tro, tuj imni proraz.
osim toga, taj generator pare ima jos tre6i, tzv. obilazni
. dimni kanal, u
kojemu-su smjestenisnopovi cijevi regulacijskogorj"ra ,agrilata
vode, koji za-
pravo sluZiza regulacijutempe.rarure pregrijanji. r"rp"i-uiJia pregrijanepare
regulira se takoder dimnom.zaklopkom u obiturno- ai-no-
iunalu kojom se
podesavakolidina dim.nihplinova sto prolaze kroz njega,
; ;t*" i kolidina koja
prostrujava glavnim dimnim kanalima, gdje su smjlsTeni
srropouipregrijadai
medupregrijadapare.
konstrukcijeimaju ove pogonskekarakteristike:tlak
.^^.Takve izraznepare do
100bara, temperaturapregrijanja ao sIs oc, stupanj iskori;tivos;i
pribrlLno9l% .

11.1 0 .S P E C IJA L NGENERATORI

I PARE

.Da bi se prilagodilo specifidnimuvjetima i potrebama razliditih brodova,

razvijenesu neke specijalnekonstrukcijegeneratorapare. U principu
se od nor_
malnih konstrukcijarazlikuju prema na8in.,predajetopline na'radnimedii
(vodu,
paru).

11.10.1. Dvotladnigeneratorpare

slici 11'18.prikazanaje shemadvotladnoggeneratorapare, koji

se pone-
kad,nazivajos binarni generatorpare ili, prema
---J'ga je usavrsio,
- -- kojl
fr"oizvodadu
>Schmidt-Hartmann<.
osnovna mu je karakteristikada se sastoji.odprimarnogi sekundarnog
dijela
(sistema).U primarnomsistemu,toji je u principunormalni"voJoJ;"uni
g"i"rutoi
pare, stvarase para vi5egtlaka, koja se odvodf u sistemizmjenjivadkih"cijevi
(4)
smje5tenihu,vodnomprostorububnja (7) sekundarnogsistemi-F'ara
ovoie predaje
toplinu, pri demu se kondenzira,a kondenzat.seodiodi natrag
u vodni prostor
primarnog dijela (5). sekundarni sistem sastoji se od bubnlu-12;
,, kojemu se

201
lti

tl

Sl. 11.1E.Generatorpares dvatlaka

,l-izrnjenjivad
snopisparivada,
Legenda:l-zagrijadvode, 2-loiiSte,3-konvekcijski topline,
5-powatnacijevkondenzata,Gsilazna cijev,T-bubanjsekundarnog
sistema, pare
8-pregrijad

proizvodi parani1eg tlaka. U njega se dovodi napojna voda preko zagdjada vode
(l).Iz bubnja sekundarnogsistemapara odlazi u pregrijad (8), a odavde na mjesto
potroSnje.
U primarnom dijelu cirkulira destilirana, potpuno dista voda, koja ne stvara
taloge (kamenac) pa zbog toga ogrjevne povr5ine s unutarnje strane ostaju diste.
Dodatnom vodom dopunjuju se samo eventualni mali gubici koji nastaju zbog
neidealne nepropusnosti.
U sekundarnom sistemu, u kojemu se proizvodi para za potro5nju, moZe se
koristiti napojna voda lo5ije kvalitete jer se talozi nakupljaju na vanjskoj povr5ini
cijevi, odakle se lak5e odstranjuju.
lz tog proizlazi osnovna prednost takve konstrukcije tj. znatno manja osjet-
ljivost na vodu lo5ije kvalitete. Dodatna prednost je Sto zbog relativno velikog
vodnog prostora ima dobru akumulacijsku sposobnost.
Radni tlak u primarnom sistemu ve6i je nego u sekundarnom, jer u protivnom
ne bi postojala temperaturna razlika i prijelaz topline ne bi bio mogui.
Cesto se koriste kao pomo6ni generatori pare na motornim tankerima, za-
jedno s generatorima pare na ispu5ne dimne plinove iz motora (utilizatorima).
Na slici 11.19. prikazan je pogled na dva zrcalno simetridno smje5tena dvo-
tladna generatora pare.

202
 SI. ll,l9. Pogled na dva brodska dvotladnageneratorapare

11.10.2. paretipa "Loffler"

Generator

. Taj tip generatorapare takoderpripadaspecijalnimizvedbama.kao sto je

prikazanona slici 11.20.
Iz sheme>Loffler< generatorapare (slika 11.20)vidljivo je da se para proi-
zvodi posredno,a u loZenomdijelu samo se pregrilava.-pribliZno
-bubnja dvije tre6ine
pregrijane pare vodi se natrag u vodni prosfor (2), preko sapnicaza
mije5anje(8), gdje se isparava,dok se tre6inaodvodi Oo poirolaea.

, - f?lu' koja nastajeisparavanjemu parnom bubnju, odvodi se posebnomcir-

kulacijskompumpom (3) za par:uu pregrijad(4).
Dobra stranate konstrukcijetakoder je to Sto se eventualnesoli i kamenac
u vode taloZeu bubnju, gdje ih je relativno jednostavnodistiti.
Takva izvedbaima nedostatakpri ukljudivanjuu pogon jer je nuZnaparaiz
nekog drugog generatorapare. Zbog tog nedostattaniie nasio siru primj"rr., nu
brodovima.

203
 Sl. 11.20. Generator pare tipa >>L6ffler<<
Legenda: l-zagijat, vode, 2-parni bubanj, 3-cirkulacijska pumpa pare, 4-cijevi pregrijada,
. 5-cijevi konvekcijskog pregrijada, 6-izlaz pare, 7-para za grijanje mije5anjem, 8-parne
saonice

11.10.3. pares loZistem

Generator podtlakomtipa "Velox"
Taj tip specijalnoggeneratorapare prikazanje shematskina slici 11.21.
Iz shematskogprikaza(slika 11.21)vidljivo je da takav sistemza proizvodnju
pare posjedujeplinskuturbinu i kompresorzraka.Naime, zrakzaizgaranjedovodi
se u loZi5te(a) pod tlakom od nekoliko bara, dime se omoguiuju velike brzine
strujanja dimnih plinova preko ogrjevnih povr5ina, a time i veliki koeficijenti
prijelaza topline. Na taj nadin se smanjuju ogrjevne povr5ine.Brzina strujanja
dimnih plinova preko ogrjevnih povriina moLebiti i preko 200 m/s.
Napojna voda se preko zagrijadavode (1) dovodi u zasebniparni bubanj (2).
Cirkulacijskapumpa (3) tladi vodu preko isparivada,koji se sastoji od cijevi u
loZi5tui konvektivnog dijela (5), pa je vra6a u bubanj gdje se para separira.
Odavdepara odlazi preko pregrijada(6) na mjesta potroinje. Regulacijatempe-
rature pregrijanjamogu6aje usmjeravanjemdimnih plinova preko pregrijada(6)
ili isparivada(5), Sto se dini posebnomregulacijskomdimnom zaklopkom.
Dimni plinovi pod tlakom ttlaze zatim u plinsku turbinu (7) gdje se njihova
energija iskoriStavaza pretvorbu u mehanidki rad, a na izlazu prolaze joS kroz
zagrijat,vode (1), gdje se dodatnorekuperirasadrZanatoplinskaenergija.Plinska
turbina pogoni rotacijskikompresor(8) zraka zaizgaranje,koji pod tlakom ulazi
u loZi5te(a). Na istoj osovinispojenje jo5 motor-generator,koji sluZikao pogonski
stroj pri kretanju u pogon ditavogsistemaili kao elektridni generatorako je u
plinskojturbini viSakenergije.

204

I
Sl. 11.21, Generator pare tipa ,rVelox.<
Legenda: l-zagrijat vode, 2-parni bubanj, 3-cirkulacijska pumpa, 4lozi5te, 5-isparivadki
snop, 6-pregrijadpare, 7-plinska turbina, 8-kompresor zraki za izgaranje,g-elektiomotor/
generator

- zbog svojih malih ugradbenih dimenzija, a narodito zbog mogu6nosti vrlo

brzog..upudivanja
u poggniz hladnogstanja(pribliznoza 10 min), takvi generatori
pare destose primjenjuju na manjim ratnim brodovima.

1 1 . 1 1G
. E N E R A T OP
RAI R EN A I S P U S N D
E I M N EP L I N O V E
(uTtLlzAToRt)
Na brodovima s motornim pogonom potreba za toplinskom energijom (vrela
vod.a, niskotl*u para) danas se najde56ezadovoljavi iskori5tavanJernosjetne
topline ispusnih dimnih plinova iz glavnih motora, dime se ujedno poboljsava
ukuprri toplinski stupanj iskoristivostipogonskogsistema.
- Temperaturaispusnihdimnih plinova iz motora je od 2g0.c do 340.c kod
dvotaktnihDiesel motora, odnosno370do 420"C kod srednjehodnihdetverotak-
tnih Diesel motora, s napomenomda je kolidina dimnih plinova detverotaktnih
motora.istesnagepriblizno dvostrukomanja negokod dvotiktnih motora. lztoga
je vidljiva prikladnosti opravdanostrekuperacijeosjetnetopline ispusnihdimnlh
plinova iz motora s pomo6uutilizatorakoji se,-ovisnoo kafacitetu, nadinuugra-
divanja, nadinu povezivanjai namjeni, izvode razlitito.

205
 Izvedbe generatora pare na ispu5ne dimne plinove, odnosno utilizatori mogu
biti cilindridni s vodoravnim ili vertikalnim dimnim cijevima, cilindridni s vertikal-
nim vodnim cijevima, vodocijevni s bubnjem, vodocijevni sa prisilnom cirkulaci-
jom, utilizatori s vlastitim zagrijatem vode, utilizatori s vlastitim pregrijadem pare
i kombinirani, kao Sto je prikazano na slici 11.22.
Utilizatori s vodoravnim dimnim cijevima (slika 11.2211)izraduju se varene
konstrukcije, a radni tlak im je, zbog oblika, ograniden otprilike na L0 bara.
Izraduju se samo kao isparivadi. Imaju prednost zbog jednostavne konstrukcije,
a nedostatak im je neprikladnost za ugradnju u dimnjak broda zbog svojeg oblika
i relativno velikih dimenzija.
Utilizatori s vertikalnim dimnim cijevima (slika ll.22l2) imaju slidne osobine
kao s vodoravnim cijevima. Brzina dimnih plinova kroz cijevi je do 30 do 35 m/s.
Oni se ugraduju u dimnjak i istovremeno sluZekao prigu5ivadizvuka i iskrohvatadi.
Kapacitet se regulira obilaznim vodom dimnih plinova ili promjenom razine vode,
odnosno visine uronjenosti dimnih cijevi.
Utilizatori s vertikalnim vodnim cijevima (slika11.2213) grade se za proizvod-
nju zasiiene pare tlaka do 15 bara. Radi pobolj5anja cirkulacije vode obidno se
u simetrali utilizatora ugraduje jedna cijev veieg promjera koja ima funkciju
silazne cijevi ili se ugraduje nekoliko cijevi ve6eg promjera na izlaznoj strani
dimnih plinova. Pogodni su za ugradivanje obilaznog voda dimnih plinova, s
pomodu kojeg se regulira kapacitet.
Utilizatori s kosim ili strmim vodnim cijevima (slika 71.2214)obidno se grade
za prirodnu cirkulaciju. Pogodni su za veie radne tlakove, pa se mogu primijeniti
kod granidnih tlakova za utllizatore, odnosno do 20 bara. Ugraduju se u dimnjak,
obidno s obilaznim vodom.
Utilizatori s prisilnom optodnom cirkulacijom sistema >La Mont<<(slika 11.2215)
izraduju se sa ili bez vlastitog bubnja. Bududi da imaju prisilnu cirkulaciju, oblik
im se moZe prilagoditi raspoloZivom prostoru pa su stoga vrlo prikladni za primjenu
na brodovima. Imaju prednost zbog manje mase i ugradbenih dimenzija, a nedo-
statak zbog sloZenijeg odrZavanja. Ako nemaju vlastiti bubanj , tada se obvezno
ugraduju u spoju s loZenim generatorom pare.
Utilizatori s prisilnom protodnom cirkulacijom (slika 11.2216) rade prema
principu jednocijevnih generatora pare. Zbog pove6anja ogrjevne povr5ine, izra-
duju se najde56eiz orebrenih cijevi. Posebno se odlikuju vrlo malim ugradbenim
dimenzijama.
Utilizatori s prisilnom cirkulacijom mogu se, kod ve6ih jedinica, izradivati s
vlastitim zagrijadem vode i pregrijadem pare (slika ll.22l7). Pritom se zagrijad
vode postavlja iza, a pregrijad pare ispred isparivadkog snopa. Koriste se na
velikim motornim tankerima gdje postoji takoder potreba za pregrijanom parom.
Pregrijanje obidno iznosi 30 do 50'C.
Prednost koju imaju tzv. binarni generatori pare, odnosno dvotladni genera-
tori pare, a koja proizlazi iz znatno manje osjetljivosti na kvalitetu napojne vode,
Sto je narodito znadajno za brodske uvjete pogona, glavni je razlog da se takva
koncepcija primjenjuje takoder kod utilizatora. Osim toga, di56enjecijevi s vodne
strane relativno je jednostavno zbog pristupadnosti (vanjska povrSina cijevi) pa
se obidno izvodi mehanidki.

206
l ) f f 2 t i
,..,5*{--l---r!
'rJF----------rur lffi="
l"llllllllllllllll
l*''r'
'
, : I

/:t l i l i l i l iIl i l l l i l l t
/:/ l l l l l l l Il l l l l l l l l l
/:
k:-
t |l lll |i lil ll iitlliiIlllii ll t i l t
n o t<-
1 r n !ilu4!!{H
u ll' 1]

6)

e)

1 1 ) rf-r--

rffi
10)

ct.{>
u

|]a[-o,l
\777
\J
0
Sl, 11,22, Glavni tipovi brodskih utilizatora
1. cilindridni utilizator s horizontalnimdimnim cijevima, 2. cilindrilni utilizator s vertikalnim
dimnim cijevima, 3. utilizator s vertikalnim vodnim cijevima i prirodnom cirkulacijom, 4.
utilizator sa strmim vodnim cijevima i prirodnom cirkulacijom, 5. utilizator sa prisilnom
optodnom cirkulacijom, 6. utilizator sa prisilnom protodnom cirkulacijom, 7. utilizator s
pregrijademi zagrijademvode, 8. utilizatorsa dva tlaka, 9. kombiniraniutilizators dimnim
cijevima, 10. kombinirani utilizator sa vodnim cijevima, 11..utilizator s obilaznim vodom,
12. utilizator u spoju s loZenim generatorompare
lzvor: 3,22

201
 Na slici Il.2218 prikazana je principijelna shema dvotladnogutilizatora. Pri-
marni cirkulacijskikrug dini cijevnazmija podijeljenau dva paketa.Prvi je paket
smje5tenu kanal bliZeispuhudimnih plinovaiz motora, pa je pod utjecajemvi5ih
temperatura.S pomo6ucirkulacijskepumpe kondenzatse potiskuje u taj cijevni
snop gdje isparava.Stvorenapara viSegtlaka odlazi u drugi cijevni paket primar-
nog kruga, koji je uronjen u posudugdje se isparavavoda niZegtlaka (sekundarni
krug). Posudasekundarnogkruga takoderima dimne cijevi kojimaprolazeispu5ni
plinovi iza dimnog kanalaprimarnogkruga, predajuii dodatnu toplinu za ispara-
vanje. Takvi utilizatori mogu raditi samostalnoili u spoju s nekim loZenimgene-
ratorompare.
Za primjenu na brodovima vrlo su prikladni tzv. kombinirani utilizatori.
Kombiniranisezovu zato jer semogukoristiti toplinom od loZenja,zatim osjetnom
toplinom ispu5nihdimnih plinova iz motora ili istovremenos oboje, ovisno o
potrebnoj proizvodnji i raspoloZivojenergiji (slika 11.2219,1.1..22110)
Razlikuju sekombiniraniutilizatoris dimnim cijevimai kombiniraniutilizatori
sa vodnim cijevima. Osnovnaprednostim je velika fleksibilnostu radu, a nedo-
statak je nejednoliko toplinsko rastezanjeu odvojenom radu (samo loZenja ili
kori5tenjeispu5nihdimnih plinova).
Na slici 11.221\l prikazan je principijelni izgled dimnocijevnog utilizatora s
ugradenimobilaznimvodom, kojim se regulira proizvodnja.
Sllka 11.22112pikazuje shemu spoja utilizatora s prisilnom cirkulacijom s
loZenimgeneratorompare.

11.12.OSNOVNINACINIPOVEZIVANJAUTILIZATORA

U nastavku ovog poglavlja prikazuje se nekoliko ornounifr nadina povezivanja

brodskih utilizatora s loZenim generatorima pare.

11.12.1.Spojutilizatora generatora
i loZenogdvotladnog pare
Na slici 11.23.prikazan je nadin spajanjautilizatora sa sekundarnimsistemom
loZenogdvotladnoggeneratorapare.
U takvoj vezi utilizator ima funkciju isparivadau obliku cijevnog snopa s
prisilnom cirkulacijom, koji je spojen s parnim bubnjem sekundarnogsistema
loZenogdvotladnoggeneratorapare. Mje5avinapare i vode iz isparivadkogsnopa
utilizatora ulazi u parni bubanj, gdje se separirapara koja se odvodi na mjesto
potro5nje.
Pri boravku broda u luci, kada glavnipogonskimotor ne radi, potrebnuparu
proizvodi loZeni generatorpare, dok pri plovidbi morem radi samo utilizator ili
paralelnipogon utilizatorai loZenoggeneratorapare, ovisnoo potrebamau poje-
dinom sludaju.

208
sl' 1l'23. Spoj utilizatora sa sekundarnimsistemom
dvotladnoggeneratorapare
Legenda: l-zasiiena para, 2_loZenibinarr
ispirivar
usekundarnom,i,t"-"-,
s'-u'il"'i':"i:xfffir1?.',:.?;'-:j"Jil,'.::f;,fr?il::
7-cirkulacijska
pumpa,8-napojnivod seklndarn;s;ffi;;;;-;;lai
' zasi6ene
pareiz sekundarnog !) unizatora,rv-iztaz
sistema

Na slici 11.24. prikazan je presjek bubnja

sekundarnog sistema dvotladnog
generatora pare, koji ima funkciju posude
za separaciju pur""t" izmjenjivada gdje
zasidena para viseg tlaka (primirn^og sisremu)
;r"J;l;;"plil ,ireloj vodi niZeg
t l a k a ( s e k u n d a r n o gs i s t e m a ) .

$. f1.24. Parni bubanj sekundamogsistema

dvotladnoggeneratorapare
lzvor: 33, lg

209
 T
Ako je na brodu potrebna pregrijana para, tada se u utilizatoru takoder
ugradujepregrijadkisnop, a destojoS i snop zagrijai,avode, kao Stoje prikazano
t
na slici 11.25.

Sl. 11.25. Shema spoja utilizatora i loZenog dvotladnog generatora pare

Legenda: 1-loZeni dvotladni generator pare, 2-bubanj sekundarnog sistema, 3-utilizator sa
pregrijadem pare, 4-cirkulacijska pumpa, S-napojna pumpa, 6-izlaz pregijane pare iz utili-
zatora,T-rlaz vode u utilizator, 8-ulaz u bubanj sekundarnog sistema, f-izlazzasi(enepate,
10-ulaz vode za nadopunjavanje primarnog sistema, 1L-izlaz pregrijane pare iz loLenog
generatora pare, l2-ulaz napojne vode, 13-ulaz ispuinih plinova, 14-izlaz dimnih plinova.
Izvor:35,

Izvedbeutilizatoras prisilnomcirkulacijommogu biti razlidite.Na slici 11.26.

prikazan je utilizator tipa >La Mont<, koji se sastoji od snopa glatkocijevnih
spiralakojima su povezanevlaznai izlaznakomora isparivada.Na ulaznomdijelu
utilizatora smje5tenje posebni snop pregrijadkih cijevi koje sluZeza su5enjei
malo pregrijavanjepare (20-30'C).
Na slici I1.27. i 11.28.prikazanesu izvedbeutilizatoras orebrenimcijevima,
zbogpoveianjaogrjevnepovr5ine,i s ugradenimnaknadnimpovr5inama(pregrijad
pare, zagrijadvode).

2r0
 ^ - \

\_- __/

Sl. 11.26. Utilizator tipa >La Mont< Sl. 11.27. Orebreni utilizator s pregrijadem
lzvor: 34, 83 pare i zagrijademvode
 Sl. 11.28. Orebreni utilizator s pregrijadempare

s pomodnimloZenimgeneratorom
11.12.2.Spojutilizatora pare
Na slici 11..29.prikazana je shema povezivanja dimnocijevnog utilizatora s
loZenimgeneratorompare.

Sl. 11.29. Spoj dimnocijevnog utilizatora s loZenom generatorom pare

Legenda: 1-ulaz dimnih plinova, 2-utilizatot, 3-izlaz vrele vode iz utilizatora, 4-loLeni
generator pare, 5-izlaz zasi6ene pare, 6-cirkulacijski vod, 7-ulaz napojne vode, 8-ulaz
napojne vode

212
 utilizator s vertikalnim dimnim cijevimazbog svojeje jednostavnostiprikla-
dan.zaugradnju na brodovimapa se izvodi takoder s piiriino- cirkulacijomi u
spoju s loZenimpomoinim generatorompare. Utilizatoiu tom sludajumoZeraditi
na.dva nadina:u spoju s lozenim generatorompare, kada radi s prisilnom cirku-
lacijomi odvajanjempale u parnom bubnju lozenoggeneratorapire, ili s prirod-
nom cirkulacijomi vlastitim parnim prostorom.
Pri ugradivanju takvih jedinica najdes6ese izvodi obilazni vod za dimne
plinove, s pomoiu kojeg se reguliraoptere6enje,jer u protivnomregulacijastvara
te5koie. Na slici 11.30.prikazanaje izvedbavertikalnogcilindridnogutilizatoras
dimnim cijevima.

st. 11.30. Utilizators vertikalnim dimnim ciievima

lanor: 34, 82

213
 Slidne karakteristike i nadin ugradnje ima i vertikalni cilindridni utilizator s
vodnim cijevima,koji je prikazanna slici 11.31.

Sl. 11.31. Utilizator s vertikalnim vodnim cijevima

Intor: 34,82

Na slici 11,.32.prikazan je nadin ugradnje na brodu utilizacijskogsistemakoji

se sastoji iz dva utilizatora, smje5tenau grotlu brodskog dimnjaka, i jednog
pomoinog generatorapare koji je loZen.

214
 Cd

c)

N r X

d)>
F a N

N
d)

(t)

215
 pare
s dva pomodnaloZenageneratora
11.12.3.Spojutilizatora

s dva po-
Na slici LL.33.Prikazanje nadin povezivanja brodskog utilizatora
mo6na loZenageneratoraPare.

generatorapare
Sl. 11.33, Spoj utilizatora s dva pomo6naloZena
rcglnO", l-cilindridni generator pare, 2-vodocijevnigeneratorpare, 3-utilizator,4-cirkula-
cijska PumPa,5-zaPornaarmatura

Takavsistemprimjenjujesekadakapaci-tetutilizatoranijedovoljandapokrije
je mala, pa bi u tom
potr"U" troOstitr ituZUl tij&om plovidb^e.eesto ta razlika
Zbog.toga se postavlja
Itrreul,,loZenig"n".utoi pu." tudio s.malim optere6enjem'
j"Ju,i po,,'o6nlgeneratoipu." s loZi5tem,diji je_kapacitet manji od uobidajenog
konstrukcije,najde56e
lupu"ii"tu po-Je.rog-leneratorapare. On je iednostavne
("steambloc<). Oba.loZena generatorapare
cilindridne izvedbe i plamenicom
zajednidkom cirkulacijskom pumpom te s po-
i"runu su usporedos utilizatorom gene-
jednog o-ba pomo6na
moiu sistemi ventila, koji omogudujupovezivanje lfi pare
generatora
ratora pare istovre-"no t utilizitorom i samostalanrad loZenih
ili samogutilizatora.
Naslicill'34'prikazanajeshemasistemakojisesastojioddvapomo6na
zagrija-
loZenageneratorapare te utilizatoras prisilnomcirkulacijomi ugradenim
6em vode i pregrijademPare.
pregrijanu
Takav sistemomogu6ujesamostalanrad utilizatorakoji proizvode
loZenim generatorom pare' Na toj
pur", tuo i sve kombiriacijeparalelnograda s
vode-za napajanje utilizatora, koji upotrebljava
ihe-i bitno je uoditi preazagil3ue
vrelu vodu loZenihgeneratorapare.

2r6
 . ! o c !
-l trtrN
x x x

o p Q
. . : h
9'tr *
* o O
g , ea !
F I
F A
! - d +
.9 ts o;
E 1 6
90n , x
v N 5 ;
F E c B
- J 9 H
.o o x; =- g:
>'HP.v
€'f E''-
*N $A ** .eE
E,.:.+;
' - 9 F r
' F.ii H -

- 6 E A
c atr =
!
b.3EE : F

s : H,'c\
- = =
;;EE
.:N \o 9

F ! , { $
o,X tr-o
. 1 , sa E
E - tr;
.r
'6- B F.;
* a tr',4 X
b- H'?
o J . € t s ;
F.,FES
F & U e. O. :
Y - i
!BOh Fl<

Fi:3E;
! ( ^ : c ; ! :

'-=c t o -l x o Eu
u - / R a E

.g H i:F5
d,x'=x s
i€ Ft:n
x .. -l ;'t ='-
T € : J - oE .". i
:: c x
9 P E ! F Y
ai 6.v-v,!
{
(
.ol
n'l ol (t

217
 11.12.4. utilizator
Samostalni parnimbubnjem
s vlastitim
Kod manjih jedinica danas se na brqdovima desto ugraduju i samostalni
utilizatori s vlastitim parnim bubnjem u kojemu se separira para koja se odvodi
izravno do potroSada.Takvi utilizatori imaju prisilnu optodnu cirkulaciju, a cijevi
su im najde56eorebrene zbog poveianja ogrjevne povr5ine (slika 11.35).

Sl. 11.35. Samostalniutilizator s vlastitim parnim bubnjem

2t8

l,
 12. KONSTRUKTIVNI
MATERIJALI
ZA
GRADNJUGENERATORA
PARE
12.1.POGONSKI
UVJETIZA MATERIJALE
Materijali od kojih su izradeni konstruktivni dijelovi generatora pare izloieni
prije.svega,djelovanju povisenihtemperatura,radnof tlaka, a desto
.su' i raznim
korozivnim utjecajimaradnih medija.
Na isparavadkidio.generatora pare (bubnjeve,komore, cijevi) djeluje unutar-
nji tlak o kojemu ovisi i radnatemperatuia rrat;e priutizno
isti u svim dijelovima
isparivada,dok je temperaturastljenki materijala^ovisna
o temperaturi dimnih
plinova u dijemse podrudju narazete o zaprljanostipovrsina
lnurrug" s unutarnje
t_yi1lr5" strane).Normalno je temperatuiaitijenki'oiieiovairpariuueu
od 20 do
50."C visaod temperatureisparavanja.vi5a temperatuiastijenki je
kod ozradenih
dijelova isparivata (ekrana), dok jb niZa kod irrin gjj" i"frlnu
u"ei* dijelom
prelazi konvekcijom.
. - Pregrijadipare iztozeni.su.najteZimuvjetima rada zbog djelovanja visokog
tlaka, temperature,a destoi visokotemperaiurnekorozije. iemperatura
stijenki
ovdje je najvi5eovisna-otemperaturiradnogmedija, koja je, ovisnoo temperaturi
pregfjanjl, ve_6a negokod isparivada.Normalno1etempeiaturastijenkip;;;;,J;;
od 30 do 50'C ve6aod temperaturepregrijanepare u njemu.
zagrija(i vode nisu izlozeni teLim temperaturnimuvjetima, vei uglavnom
djelovanju unutarnjeg tlaka. Medutim, buduii da se naiaze u podrud]u nizih
temperatura dimnih plinova, mogu biti izlol.eni djelovanju nisk^otemperaturne
korozije.
zagrijau zraka nisu pod tlakom radnog medijai nalazese u podrudju najnizih
temperaturadimnih plinova. primarni itetni utjecaj na materijaikoji ovdje
moZe
nastatije djelovanjeniskotemperaturnekorozije.
osim ta tri dinioca,na konstruktivnimaterijalgeneratorapare mogu djelovati
naprezanjazbog toplinskih dilatacija (pri kretinju i zaustavljanjupogoni
iti pri
promjeni optereienja), a katkad i eroiija izazvina dvrstim Sesticama
u dimnim
plinovima, Stoje vi5e izrai.enopri izgaranjudvrstoggoriva.
O svim spomenutimpogonskimutjecajimatrebavoditi radunapri izboruvrste
i kvalitete materijalaza pojedine konitruktivne dijelove g"n".uto.u pur".

219
 12.2.oSNoVNEZNAEnITeMATERIJALA
Materijali koji se upotrebljavaju za gradnju generatora pare, a posebno dije-
lova pod tlakom, moraju imati odgovaraju6e ateste o kvaliteti i o uspje5nim
propisanim ispitivanjima.
NajvaZnija svojstva materijala su:
1. Prekidna vladna dvrsto6a- naprezanje pri mirnom opteredenju, koje se raduna
kao omjer optere6enja pri kidanju i podetnog poprednog presjeka ispitivanog
uzorka.
2. Granica razvladenja - naprezanje pri kojem, usprkos poveianju istezanja, op-
tereienje opada ili ostaje nepromijenjeno. Kod rada s poviSenim temperatu-
rama raduna se s dvrsto6om oqi to je ono naprezanje pri kojemu je istezanje
0,2"/".
3. Trajna dvrsto6aoE- naprezanjekoje pri odredenojtemperaturii u odredenom
vremenskomperiodu uzrokuje kidanje materijala.
4. Trajna granicarazvla(enja c,-naprezanje pri kojem, uz odredenutemperaturu
i u odredenomvremenskomperiodu,nastajedefiniranotrajno istezanje.Napri-
mjer: qo*ro:60 N/mm2 pri 650 "C; znati da naprezanjeod 60 N/mm2, uz
radnu temperaturuod 650 oC,nakon 100000radnih satiizazivatrajno istezanje
od l"h.

12.3.SMJERNICE
ZA UPOTREBU
ETIITNPNI
POVISENIM
TEMPERATURAMA
Cvrsto6adelika smanjirjese razmjerno porastu temperaturetako da se. ovisno
o stupnju legiranja i predvidenim radnim uvjetima, utvrduje granica njegove
primjene. Pritom najve6i utjecaj na izbor materijala ima radna temperatura.
Ako je radna temperatura u podrudju temperature zasidenja ili je niZa od
nje, tada se najde5ie mogu koristiti ugljidni delici. Kod visokih tlakova i vedih
dimenzija mora se prijeii na upotrebu legiranih materijala, da bi debljine stijenki
ostale u prihvatljivim granicama. Naprimjer, za bubnjeve promjera 1400 do 2000
mm upotrebljavaju se manganski delici, a kod visokih tlakova i jo5 ve6ih dimenzija
uvode se molibdenski te krom-molibdenski delici.
Dijelovi pregrijada pare takoder se izraduju iz ugljidnih ili manganskih delika
ako temperatura ne prelazi 430 "C. Kod vi5ih temperatura koriste se feritni delici
s dodatkom molibdena, koji znatno povisuje dvrsto6u delika pri povi5enim tempe-
raturama, a pritom mu ne umanjuje Zilavost. Uz dodatak kroma, silicija i vanadija,
ti se delici mogu koristiti do radnih temperatura od 540 oC, kojom je ogranidena
upotreba niskolegiranih materijala.
Kod jo5 vi5ih temperatura mora se prije6i na visokolegirane materijale, dija
je primjena ogranidena temperaturom od 550 "C.
Ako temperatura prelazi 550 'C, upotrebljavaju se samo austenitni delici dija
je struktura uvjetovana sadrZajem nikla. Danas je granica primjene austenitnih
delika kod temperature od 650'C.

220
 U tablici 12.1. dani su op6i pregledi i odredbe za izbor materijala za izradu
dijelova generatorapare pod tlakom [10].

Tablica 12.1. Upute za primjenu materijala kod generatorapare

Dio generatora pare Radnatemperatura Materijal

zagrijadivode
(cijevi, sabirnici) do temperatureisparavanja C-delici

isparivadi C-delici
(bubnjevi, sabirnici) temperatura isparavanj a
Mn-delici

isparivadi
(cijevi) temperatura isparavanj a C-delici

Pregrijadipare
(cijevi,sabirnici) temperaturado 400 'C C-delici

od430do460'C Mo-delici

od 460do 540 "C Cr-Mo-delici

od 540do 550 'C visoko legirani Cr-delici

od 550do 650 'C austenitniCr-Ni-delici

12.4.KLASIFIKACIJSKI
PROPISII PRORACUN
CVNSTOCE
GLAVNIHDIJELOVA
GENERATORA PARE

.9.:^1g:q dijelova.generatorapare pod tlakom proradunavase u skladu s

klasifikacijskimpropisimaprema tojim si izraduju, a koje odreduje
brodovlasnik
odnosnonarudilac.
Najde56ekoristeni propisi su oni klasifikacijskogdrustvaLloyd,s
Registarof
Shipping,pa se u nastavkuprikazuju neki njihovi iztratcitrii ," ,a""se
na kons_
trukciju brodskih generatorapare [I2].

12.4.1.Konstruktivni
ilak
Konstruktivni tlak maksimalnije radni tlak, odnosnoonaj na koji
se podesa-
vaju sigurnosniventili generatora pare. za taj tlak proradunavalu
se ailetovi
generatorapare pod tlakom.
 12.4.2.Temperatu
ra stijenke
Temperatura stijenke (metala), prema kojoj se odreduje dopu5teno napreza-
nje materijala, stvarna je temperatura metala koja se pojavljuje u pogonskim
radnim uvjetima na konstruktivnim dijelovima pod tlakom.
, Temperatura stijenke koja se uzima u obzir pri proradunu odreduje se prema
I ovim uvjetima:
1. za dijelove isparivadakoji su uglavnompod utjecajemkonvekcije
/: temp.isp.* 25 "C;
2. za dijelove isparivadakoji su veiim dijelom izloLeni zradenju
/: temp.isp.* 50'C;
3. za dijelove pregrijadai medupregrijadapod utjecajemkonvencije
/: temp.pare* 35'C;
4. za dijelove pregrijadai medupregrijadapod utjecajem zra(enja
/: temp. pare+ 50 "C;
5. za dijelove zagrijadavode
/: temp. vode* 35 "C;

12.4.3.Materijali
' Materijali koji se koristeza konstrukcijudijelovageneratorapare moraju biti
izradenii testiraniu skladu s propisima.Sve karakteristikemoraju biti ispitanei
zajam(eneodgovaraju6imatestom.

12.4.4.Dopu5teno
naprezanje
Dopu3teno naprezanje,prema tim propisima, ono je naprezanjekoje se
uzima u obzir pri proradunudebljinestijenkedijelovapod tlakom. Kao vrijednost
za dopuStenonaprezanjeuzima se najmanja od ovih vrijednosti:
1. za posudepod tlakom u kontaktu s dimnim plinovima

o:fft' o:ry 'o:bff (r2-1)

2. za posudepod tlakom koje se ne dodiruju s dimnim plinovima

":# ' o:ry 'o:ftff : (12-2)

gdje je
oo,z - granica razvlatenja, odnosno naprezanja pri definiranoj temperaturi
materijala,pri kojoj nastajetrajno istezanjeod0,2o/o;
heo) - prekidna vladnadvrsto6akod sobnetemperature(20 'C) ;
- trajna dvrsto6apri definiranojtemperaturimaterijalakod 100000radnih
oe,rooooo
sati.

222
 12.4.5.Faktorspoja (vara) !:: :.
varenih spojevauzimaju se pri proradunuovi
"^ ^5od faktori spojeva (tablica
12.2\:

Tablica 12.2. Faktori spojeva

Klasa vara Faktor spoja

I 1,,0

2 0,85

J 0.tr

Pritom su klasifikacijevara udinjeneprema sljedeiem:

l. klasa 1: ( 1 ) dijelovi loZenihgeneratorapare pod
tlakom ve6im od 3,5 bara;
(2) parom zagrijavanihg"n.rutora pare pod tlakom
9ij"Jgti veiim od
11,5bara;
(3) dijelovi u koiima le r.a{ry_!g
[bar] pomnoZens unutarnjim pro_
mjerom [mm] veii od 14700;
(4) ostalidijelovi pod tlakom kojima je debljinastijenke
ve6aod 3g mm.
2. klasa 2: (l) dijelovi lozenih generatorapare koji
nisu ukljudeni u klasu 1;
(2) aijgtgyr.g3rgm.zagrijavanih
generatora parekoji nisuukrjudeniu t iuru t;
(3) ostali.dijelovipod tlakom.vedimod 17,5bara,
ili gdje t"_p"iui"*
stijenke prelazi150.C,ili gdie radni tiak
[bai]p"';;.;;;', a"fiit:
nom stijenke [mm] prelazi 160;
(4) maksimalnadebljina stijenkeje 3g mm.
3. klasa3: (1) dijelovi pod tlakom koji nisu ukljudeni
u klasu I ili 2;
(2) maksimalnadebljina stijenke i6 mm.
;e

Tablica 12.3. Kontrola i obrada varova ovisna

o klasi

223
12.4.6.Minimalnadebljinastijenkebe5avnih pla5teva,
cilindridnih
bubnjevai komorapod unutarnjim tlakom
Minimalna debljina cilindridnog plaita (btbnja, komore, cijevi) odreduje se
prema formuli

t:ffi+0,75 [mm] (r2-3)

gdje je
s - minimalnadebljina stijenke plaSta[mm],
p - konstruktivni(radunski)tlak Ibar],
Dn - unutarnji promjer pla5ta[mm],
J - faktor slabljenjazbog rupa ili otvora na pla5tu,
ao - dopu5tenonaprezanje[N/mm2].
Kada na pla3tu nema nikakvih rupa, uzima se faktor qlabljenjaJ:1,0.

Kod pravilnog rasporedarupa na pla5tu

+
I (kao na slici), faktor slabljenjaje

, t-d
J = - ( r 2- 4)

-HS@+
t
, d / l
I

i t I I

Kod nepravilnog rasporeda rupa

-o-@ na pla5tu(kao na slici), faktor slablje-

nJaJe

-pfr-qq
, tt r t2-2d
J : - (r2-s)
l 1 6 , . l l t1+ t2

Ovdje su dani samo izrazi za proradun cilindridnog pla5ta. Za proradun

dvrstoie ostalih konstruktivnih detalja upuduje se na specijaliziranuliteraturu
(propisi klasifikacijskihdru5tava:Lloyd's Registerof Shipping,Bureau Veritas,
Jugoregistar i dr.).

224
 13. AUTOMATSKA
REGULACIJA
GENERATORA
PARE
- Automatska regulacija.bitna je funkcija u radu generatorapare, koja ima
zadatakda osigurakontinuiran, funkcionalan,ekonomidani siguranpogon.
Namjenaparoproizvodnogpostrojenjaje da u skladus treiutnim p6trebama
potrosadaproizvodi paru odredenogtlaka i temperature.Kod danasnjihpostroje-
nja velikih kapaciteta,s naglim promjenamapogonskihuvjeta, takvim sl zahtje-
vima ne moZeudovoljiti rudnimpodesavanjem, ve6sa-o autornatizacijompogona
koja mora zadovoljiti sve sloZenepogonrk. zahtjeve.
_ Automatika parnih energetskihpostrojenjavrlo je kompleksnopodrudjepa
6e se ovdje obraditi samoosnovniprincipi i pojmovi koje je potrebnb pornuuuti
radi pradenjanjenog funkcionalnogdjelovanja.

-Automatska regulacija.generatorapare sastoji se u osnovi od tri glavna i

medusobnopovezanafunkcionalnasistema.odnosno:
1. regulacijeoptere6qnja,
2. regulacijenapajanja,
3. regulacijetemperaturepregrijanja.
S obzirom na pogonsku energiju kojom se vrsi regulacija, ona moZe biti
pneumatskaili elektridna.
Prednostipneumatskeregulacijesu:
- elastidnostu pogonu i prikladnostza teLe uvjete rada,
- nema opasnostiod poLara,
- mogudnostakumuliranjapogonskogmedija (komprimiranog
zraka), pa sezbog
prestankarada kompresoraprekida odmah rad regulacije.
je
. -Nedostatak to.da komprimirani zrak mora biti dist (bez ulja i prasine)i
odvlaZen. (sa Stomanjim sadrZajemvlage), zbog&ga se mora posebnopripremati
i obraditi s pomo6ufiltra i su5ionikaloOvtaZiviea;.
Prednostielektridneregulacijesu:
- velika preciznost,
- brzi odaziv,
- manjeugradbene dimenzije.
Da bi se iskoristileprednostijednog i drugogtipa, destose izvodi i kombini_
rana regulacija,tj. elektropneumatska.

225
 13.1.REGULACIJA
OPTERECENJA
Regulacija opteredenja obuhvaca regulaciju kolidine goriva koja se dovodi
loZiStu,ovisnoo kolidini pare koja se u pojedinom trenutku odvodi i2 generatora
pare.
Glavni impulsni signal u sistemuregulacije optere6enjamoZe biti tlak pare i
protok izlaznepare ili oboje zajedno. Glavni je parametarregulacijetlak pare
koji treba da regulacijuodrZavakonstantnom, bez obzirana opiereienje genera-
tora pare,odnosnoprotok izlaznepare.Kada tlak pada, znatidarasteopteredenje,
pa treba poveiati proizvodnjupare i obratno; kada tlak raste,znadidaje trenutna
potroinja pare manja od proizvodnje, pa smanjivanjemkolidine goriva treba
smanjiti proizvodnju generatorapare. Prema tome, odstupanjetlaki od traL,ene
(postavljanje)velidine mjera je razlike izmedu dovedenei odvedenetopline iz
generatorapare, koju regulacijatreba svestii odrZavatisto bliZe nuli.
Na slici 13.1. prikazanaje principijelnashemaregulacijeoptere6enjagenera-
tora pare. Signalkoji je proporcionalantlaku pare prenosi se do regulatora(R)
preko pretvarada(transmitera)tlaka (PT), gdje se usporedujes postavnomvrijed-
n956u.rzlaziz regulatora(R) je signalkoji u svakomtrenutku predstavljapropor-
cionalnuvelidinu kolidini topline potrebneza odrLavanjekonitantnogitata. tal
signalprolazi kroz stanicuza izbor nadinaregulacije(lVA - rudno/automatski),
odakle dolazi do regulacijskogventila kojim se, preko odgovarajuiegservoureda-
ja, odreduje kolidina potrebnoggoriva.

i
(\1) n PT
-r
I
I
I

I
L__.
T'
I
I
I
I
'9/
-rO -_l_
t l
lH/Al
i f
I I FT
I
L- \ L-

---- --J

Sl. 13.1. Shema regulacije optere6enja

226
 Da bi se ubrzao odaziv regulacije, u sistem regulacije
uvodi se jod signal
protoka preko pretvarada(FT), dime se, reagiranjem
na promjenuprotokapare,
prethodi promjeni tlaka i tako postiZe finija regulacija
s manjim varijacijama
reguliranogparametra(tlaka pare).

l r
i t
-i r.r
r?l-ft
,r. pneumatski vod
_____elektriini vod r7p:elektro-pneumatski vod
;. -prenosnik signala

sl' 13.2. Shemaautomatskeregulacije optere6enjadvaju

brodskih generatorapare
Izvor: 26, 8

227
 Usporedo s promjenom kolidine goriva regulira se i kolidina zrakazaizgara-
nje. To obavlja posebni regulator za odnos izmedu zraka i goriva, koji dobiva
ulazni signal protoka goriva, a istovremeno radi korekcije usporeduje s trenutnim
signalom protoka zraka. Na tom dijelu takocler postoji stanica (H/A) za biranje
nadina regulacije zraka - rudno/automatski. Rudno se obidno koristi kod nekih
korekcija ili poreme6aja u sistemu regulacije.
Slika 13.2. prikazuje primjer automatske elektro-pneumatske regulacije izga-
ranja dva glavna brodska generatora pare u paralelnom radu.

13.2.SISTEMZA UPRAVLJANJE
GORIONICIMA

Kod usavr5enihizvedbi generatora pare, sistemu regulacije optereienja odno-

sno kolidine goriva za izgaranje, pridodaje se sistem za upravljanje gorionicima s
tzv. logikom djelovanja. Njegova osnovna funkcija je da upravlja gorionidkim
uredajima tako da se osigura sigurnost pogona, odnosno da se sprijeii mogu6nost
eksplozije u loZi5tu.
Logika sistema za upravljanje gorionicima daje logidni slijed djelovanju blo-
kadnih ventila goriva,. klapni za regulaciju kolidine zraka, uredaja za paljenje i
ispiranje gorionika te sistema za provjetravanje loZi5ta.
Redoslijed i vrijeme trajanja pojedine operacije definirani su programom
logike, ovisno o tome da li se pali prvi gorionik, sjede6i gorionik ili se gasepojedini
ili svi gorionici u normalnim ili izvanrednim (emergency) situacijama.
Zadatak kontrolnog sistema za upravljanje gorionicima je da osigura pravilno
provjetravanje loZi5ta radi spredavanjaeksplozije prilikom prvog paljenja gorioni-
ka, da kontrolira da li se gorivo rasprskava uz odgovarajuiu temperaturu i tlak
te da se nakon potpale kontinuirano odrZava plamen u loZi5tu.
Bilo koji poremeiaj koji u toku pogona moie ugroziti sigurnost rada ili
uzrokovati nepodudaranje s programom logike prilikom potpale djeluje na tzv.
blokadne brzozatvarujuie ventile za gorivo, koji se tada automatski zatvaraju i
obustavljaju daljnji rad generatora pare.
Kontinuiranost i stabilnost plamena u loZi5tu kontrolira se foto6elijama, koje
u sludaju eventualnog poremeiaja djeluju na zatvaranjebrzozatvarajuiih ventila,
da bi se sprijedio ulazak goriva kada nisu osigurani uvjeti paljenja i izgaranja.

13.3.REGULACIJA
VISKOZNOSTI
GORIVA
Efikasnost procesa izgaranja znatno ovisi o pravilnom odrZavanju tlaka
viskoznostigoriva ispred gorionika. Kvaliteta goriva desto se mijenja, a time
njegova viskoznost,koju treba da se radi efikasnograsprskavanjapode5ava
odrLava na velidini na kojoj gorionici optimalno rade. To se dini zagrijavanjem
na odgovarajudu temperaturu.
Na slici 13.3. prikazana je principijelna shema regulacije viskoznosti goriva.
Viskoznost se mjeri uredajem (viskozimetrom) kod kojega se promjena mjerene

228
 r-----79!-
i r-rC/

GORIVOPREMA
GORIONICIMA

zAGRUAC
GORIVA

Sl. 13.3. Regulacija viskoznostigoriva

velidineodituje u promjeni razlike tlaka na ulazu i izlazunnjega. Tako izmjerena

velidinase, preko pretvaradarazlike tlaka (Dpr), prenosido rEgulatora(Rj, gdje
se usporedujes potrebnomvelidinompa se u skladus time pod"esava
,"guiu.Iirili
ventil za ulaznu paru kojom se-zagrij.avagorivodo temperatuie kod koje seporiiz"
potrebnaviskoznostza rasprskavanje.

13.4. REGULACIJANAPAJANJA

Sistemregulacije napajanja treba da automatskipodeSavaulaznu kolidinu

napojne vode s obzirom na kolidinu izlaznepare. Kod generatorapare s parnim
bubnjem to se dini odrzavanjemrazinevode u njemu ia traZenojvisini.
Sistem
regulacijerazinevode u parnom bubnju moze biii tzv. jednokomponentni,
dvo_
komponentniili trokomponentni.
Jednokomponentna regulacija(slika 13.4),kao sto seiz samognazivauodava,
temelji.se na mjerenju samo jedne velidine, a to je razinavodi u bubnju.
To
mjerenje moZebiti na principu plovka ili velidine.urtik" tlaka koja se prijenosni-
kom (DPT) prenosido re,gulatoia(R), gdje se usporedujes trazenomvrijednosiu
pa se-na temelju toga podesavaotvaranjeregulacijskogventilaza napajanje,
dime
se odrZavapotrebna razina vode. Takva vrita regulaiije, zbog svoj" tromosti
i
nepreciznosti,udovoljava.zahtjevimageneratorapare malog kipaciteta,
s malim
promjenamaoptereienjai s minjim ralnim tlukorri-u. Njezin *'nourrl
nedostatak
je pojav.alaLnogsignalaporasta razinevode u podetnomtrenutku,
kod naglog
poveianja optere6enja,zbo-gintenzivnijegisparavanjai odredenogporasta
speci-
fidnog volumena vrele vode u bubnju. ia pojava Lzrokuje suproini impuls
na

229
Sl. 13.4. Jednokomponen- Sl. 13.5. Dvokomponentna Sl. 13,6. Trokomponentna
tna regulacija regulacija regulacija
napajanja napajanja napajanja

regulacijski ventil u podetku perioda djelovanja regulacije. Naime, umjesto otva-

ranja, zbog vedeg oduzimanja pare nastaje zatyaranje, tako da imamo duZe njiha-
nje regulacije prije nego se opet uspostavi stabilno stanje.
Opisani nedostatak djelovanja laLnog signala otklanja se primjenom dvokom-
ponentne regulacije napajanja (slika 13.5), jer se osim razine vode u bubnju mjeri
i protok izlazne pare. Na taj nadin podetni signal za djelovanje regulacije daje
impuls protoka pare, a korekcija se vr5i s obzirom na potrebnu razinu vode u
bubnju.
JoS kvalitetnija regulacija, s brzim podetnim odzivom i kratkim wemenom
stabilizacije, postiZe se trokomponentnom regulacijom (slika 13.6), gdje se kao
treii regulacijski impuls uvodi protok napojne vode. Princip te regulacije je da
se mjeri i odrZava ravnoteza izmedu protoka izlazne pare i ulazne napojne vode.
Zbog pojave bilo koje razlike tzv. diferencijalni relej (DFR) djeluje na regulator
(R) kojim se napajanje regulira brzo i kvalitetno.
OdrZavanje razine vode u zadanom podrudju vrlo je vaZno radi sigurnosti
pogona, pa su poremeiaji s nedopuStenim odstupanjima povezani aktiviranjem
alarmnih signala (zvudnih i svjetlosnih), a u jo5 teZim sludajevima djelovanjem
blokada - zatv ar anjem brzozatv araju6ih ventila za gorivo.
Naime, zbog prekomjerne razine vode u bubnju opasno je da se voda povude
u pregrijad, koji se tada >zasoljava<<, a u joi teZim sludajevima moZe se dogoditi
hidraulidni udar u parnoj turbini zbog ulaza neisparene vode. Ako voda padne
ispod dopu5tene granice, u opasnost se dovode ogrjevne povriine isparivada, gdje
zbog nedostatka vode vrlo brzo moZe nastupiti pregrijavanje odnosno pregaranje
materijala, a time i havarija generatora pare.

PREGRIJANJA
TEMPERATURE
13.5.REGULACIJA
Sistemza regulacijutemperaturepregrijanjaima zadatakda odrZavatempe-
raturu izlaznepregrijane pare na odredenoj velidini, uz Sto manja odstupanja.

230
 Veie promjene temp
toplinsko y toku.pogonaStetnoutjeduna
opteree"ni.e,1l#"1flitlJi1",^1"1!
o"-*t:J,'#T::',i,T#*:ll^::,1'.1"-'-1,r14;ti".:;"T
;:ilff
ItilI ";o';,;;""i,,loll;J?lh::,ff
ture.pregrijanja obidno
ie iS"C.
rada, a naroiito iuoi J
.
" ?"f;
iz^::::;l::i::'!::::l;:t:,";i;q;.'6#"?ilix-T':x;J
J---J" vY pvv6
promJene optereienja. Nai
P'vr
_::^_:^ ^- :
j#;'":',1ll;"lilTi;,ll'"1T,ffJ'l1ffi
lll;#,?.::",:i:t*:l';,'"# fi d;'?tilq'HT"Hf"'iffi
5ffj$9,i"',:li"#':":^*:,,1";-y:iffi i:"#ff l:
jr
ffi'":li::Jg;*:::l,llr^':^'-1;rd;1i;lt;,rffi
n;i-n**" #"':oJ[:
n"Ls"e"I'ti"ii,i"""'#:T1r1,1
$ l'"T$i':::*:::,,::"?:""r,,1'j:ff
u6ureguriciju,'
r<o1a'seu osnovimozeil;;;;ilT'i#:i""",1;
ffi,* :t*varaj
1. regulacijas dimne strane.
2. regulacijas parnestrane.

13.5.1.Regulacija
s dimnestrane
Princip tog nadinare::]::li:1"" p-rnj:nl
kolidine.dimnih ptinova koji struje
prekoogrjevnihpovrsinapregrijaiapare.
i.rural senaeinmijenjapredanakoridina
top.line.odnosno prilagodavi ie ternperatura
pregrijanja u skladu s trazenom
velidinom.
Nastrujavan"u"i"]li dimnih prinovapreko.pregrijada
regurirasezaklopkama
kanalu, koje se pokre6uu skladus dj;lo;a;je;
;:;:""* offiuru;uieg regula_
fr-
Na slici 13.7. prikazane su tri izvedbe regulacije
temperature pregrijanja s
dimne strane' Kod sistema1) pregrijadje ugraden
u dijelu dimnog kanala, dok
je u preostalomprostoru ugraden-konu"ttiu.-ni
,"op irpiii*rul^oi-ni- zaklop_
kama (4,5) odreduje se kolidina dimnih plinova koji
struje preko pregrijadai na
taj nadin se postiZeZeljeni efekat regulacile.

l) Legenda:
1-loZiste,2-pregdiad,3-konvektivnl 3) Legenda:
'1-zagrijad
snop isparivada, 4_regulacijske vode,
ormne. zaktopke iza pregrljada, 2-pregrijai pare,
c-regutactJskedimne zaklopkeiza 3-pregrijaCpare,
konvektivnogsnopa isparivada 4-medupregrijaC,
s-pregrijacpare,
6-regulacijskizagrijadr,ode
Sl. 13.7. Regulacijatemperaturepregrijane
pare s dimne strane

zJl
 Na slidnom principu djeluje sistem 2). U jednom dijelu dimnog kanala smje-
Sten je pregrijadki snop cijevi, a u drugom dijelu regulacijski snop zagrijada vode.
Pregrijanje se regulira usmjeravanjem dimnih plinova dimnim zaklopkama iza tih
ogrjevnih povriina.
Sistem 3) je primjenljiv kod generatora pare s ugradenim medupregrijadem'
Dimni kanal je podijeljen na tri dijela: u jednom je smje5ten medupregrijad, u
drugom pregrijad, a u tre6em regulacijski zagriiat' vode. Dimnim zaklopkama na
izlazu pode5ava se protok kroz njih, a time i temperatura pregrijanja i medupre-
grijanja. Namjena dvostrukih dimnih zaklopki iza kanala s medupregrijadem je
da potpuno zatvore prolaz dimnih plinova preko medupregrijada kada brod mane-
vrira (voZnja krmom), odnosno kada nije potrebno medupregrijanje. Na taj se
nadin, kada nema strujanja pare kroz cijevi medupregrijada, spredava njihovo
pregaranje zbog nedovoljnog hladenja.

s parnestrane
13.5.2.Regulacija
Sistemi za regulaciju temperature pregrijanja s parne strane rade na principu
hladenjapare na izlaskuili u medustupnju.Nedostataksistemas hladenjempare
na izlasku je to 3to je materijal pregrijadapodvrgnut visokim temperaturama
(ve6im od traZene),jer se hladenje provodi tek nakon toga. Stogase taj nadin
primjenjuje samo kod manjih jedinica s niZim temperaturamapregrijanja (do
400'c).
Danas se uglavnom koristi hladenje u medustupnju,tj. izmedu prvog i
drugogstupnjapregrijada.Time sespredavada materijaldrugogstupnjapregrijada
bude nepotrebnopodvrgnutvisokim temperaturama.
Para se moZehladiti indirektno, s pomo6upovr5inskihrashladnika,ili direk-
tno, u5trcavanjemhladnijegmedija (napojnevode, kondenzata,zasiienepare) u
struju pare.
Na slici 13.8. prikazanje nadin regulacijetemperaturepregrijanjana izlazu,
mije5anjemsa zasi6enomparom, a na slici 13.9. ubrizgavanjemnapojne vode
izmeduprvog i drugog stupnja pregrijada.

Sl. 13.8. Regulacija temperature pregrijane pare mijeianjem sa zasi6enom parom

232
 s -1

DRUGISTUPANJ
PREGRIJACA

Sl. 13.9. Regulacija temperature pregrijane para ubrizgavanjem napojne vode

Danas se za regulaciju temperaturepregrijanja vrlo desto koristi sistem s

hladenjemu medustupnjus pomoiu povrsinskograshladnikasmjestenau vodnom
prostoruparnog bubnja ili u vodnom bubnju (slika 13.10).

€r --.I

t +
I
I

DRUGISTUPANJ
PREGRUACA

-&;------i
sl. 13.10. Regulacija temperature pregrijane pare pomodu povrsinskoghladnjaka
 Na slidnom principu djeluje i sistem prikazan na slici 13.11, s tom razlikom
Sto je ovdje povr5inski rashladnik ugraden u zradni kanal ispred gorionika. Tu se
para hladi zrakom koji odlazi prema gorionicima, a samo pode5avanje omogu6eno
je promjenom kolidine koja struji preko rashladnika odnosno koja ga obilazi.
Strujanje zraka usmjerava se zaklopkama u zradnom kanalu.
Sistem automatske regulacije pregrijanja moZe biti jednokomponentni, dvo-
komponentni ili vi5ekomponentni, ovisno o tome koliko je mjernih mjesta uklju-
deno u regulacijski krug.
Najjednostavnija, a i najnepreciznija je jednokomponentna regulacija, gdje
na regulator djeluje jedna mjerna pozicija (na izlazu iz pregrijada). Nedostatak
je Sto regulacija podne djelovati tek nakon Sto se poremetila odredena velidina
na izlazt iz generatora pare, dakle sa zakaSnjenjem i odstupanjem.
Znatno povoljnija i danas najde56ekori5tena je dvokomponentna regulacija
temperature pregrijanja. Ovdje na regulator preko pretvarada djeluju velidine
temperature koje se mjere iza prvog i drugog stupnja pregrijada. Naime, dim
nastane neka promjena u toku pogona, odmah se to uodava na mjernom mjestu
iza prvog stupnja pregrijada, Sto djeluje na regulator da zapodne s regulacijom
prije nego je poremeiaj nastao na izlazu iz generatora pare. Time je postignuta
znatno ve1abrzina odziva regulacije ive1a preciznost djelovanja.

xl
Nl

! r
V
v l
1 4 Il
/l,________*.,.
l
ila-
t
'-l
llt '--

I
I
r

sl. 13.11. Regulacijatemperaturepregrijanepare pomo6u

povr5inskoghladnjaka u zradnomkanalu
Legenda: 1-primarni snop pregrijada, 2-sekun-
darni snop pregrijada, 3-regulacijskiohladivad
pare, 4-regulacijskedimne zaklopke

234
 13.6.AUTOMATSKI
RADGENERATORA
PARE
Danasseizvodebrodskigeneratoripare s potpunoautomatiziranimpogonom,
koji omoguiuje kontinuiran, ekonomidani siguran radbez prisutnostieoul"tu u
strojarnici. Pritom su sve funkcije regulacijemedusobnopovezaneu zajednidki
sistemkoji udovoljavaspomenutimzahtjevima.Na slici 13.12.prikazanajL shema
tipidnogpneumatskogregulacijskogsistemabrodskogregulatoiapare. ukljudena
je regulacijaoptere6enja,napajanjate temperaturepregiilanja. Kao sto je vidlji-
vo, regulacijaoptere6enjaje dvokomponentna,a temelji se na tlaku i protoku
pare.Regulacijanapajanjaje trokomponentnas mjerenjemprotoka pare,protoka
vode i razinevode u bubnju. Regulacijatemperaturepregrijinja je dvokomponen-
tna, na bazi temperaturei tlaka izlaznepregrijanepare.

Sl. 13.12. Shema kompletne automatske regulacije brodskog generatora pare

Legenda: l-prijenosnik signala protoka, 2-prijenosnik signala tlaka pare, 3-regulator tlaka
pare, 4-daljinskog podelavanje optere6enja, 5-sumarni relej, 6-glavna servostanica, 7-servo-
stanica za gorivo, 8-birad signala, 9-prijenosnik signala razlike pritiska, 10-radunska jedinica,
ll.-relej odnosa gorivo/zrak, l2-daljinsko pode5avanje odnosa gorivo/zrak, l3-regulator od-
nosa gorivo/zrak, 14-regulator ventilatora, 15-servouredaj ventilatora, 16-prijenosnik signala
odnosa gorivo/zrak, l7-prijenosnik signala razine vode, 18-prijenosnik signala protoka na-
pojne vode, 19-sumarni relej, 20-regulator napajanja, 2l-servostanica napojne vode,22-pi-
jenosnik signala temperature,23-temperaturni relej,24-pode5avanje ventilatora, 25-regula-
tor temperature, 26-rudna servostanica temperature, 27-birad signala
lzvor: 22,23

235
 14.VODAZA BRODSKOPARNO
POSTROJENJE
Priprema i obrada vode za generatore pare imaju jedan
od najznadajnijih
utjecajana kontinuirani sisuranrad, pa je tom problemupotrebno
stainoobraCati
veliku paZnju,jer u protiv"nomposljedicemogu biti vrlo te5ke.

14.1.VRSTEVODE
na brodovima razlikujemo, prema kvaliteti, tri glavnevrste vode:
,Zlpimi,enu
1 , srrova vocla-
2. morska voda,
3 . destiliranavoda.

14.1.1.Sirova(prirodna)voda

sto se tide sadrZanihsastojaka,najdis6a

-prirodnavoda je kisnica.Dok pada
kroz atmosferukisnica otapa plinove iL okoline, odnosno,ilrjii_oiotrid i kisik.
Zbog ugljik-dioksidaraste nleiino svojstvootapanjarazliditif,'minerala
s kojima
se dodiruje prolazecinadzemnimi podzemnim^povrsinama. Nu tu; nadin kisnica
otapai kalcij-karbonat,koji drzi u olopljenom stanjuu obliku
kalcil_hidrog"rrtu._
bonata,u skladus jednadZbom:
CaCO, + H2O + CO2 = Ca (HCOr)2

,_q!.d:r.
Y:*^,:j"ry \1aztitite.9ryq"sastojkeiz stijenas kojimase
|1f;#,F;SAu?:1":,',11ll1lTi,:1t3?stezii-hi81d;ii;;;,;';ii"io,
'":1!f
ji'"":,;f *
j;,;;;;?t):;;ri#i;;rbi
"lli*-?iP^: irI*,;:';::lf rt"o
T:-*:11T:lt YPSI'l,T:X-ll;l'iI"j
Yc.(.N-o:),,
""t'.if:'"o;;*eo;,;,.r:-#:
sio"'il1;;"t;;;i6ttd#li
:1,Y,.l*l1lll',,'". 1lic1'^ai9r<-sii
l:r.?N,g:,
malim kolidinama),ugljik-dioksidiO, i kisik Or.
;i;
Y":ii f :]:1ll*: j"qyi hidrogenkarbonite
kalcija,magnezija
iri natrija,
lX\l^*^,i1!:11'
!'ld-dinivodukiseIom. I.{ai me,uoau, riG;-;;il;,;;ilffi i
hidrogenkarbonate.
 Za primjenu vode u generatorimapare najnepoZeljnijisu sastojcikalcijevih
i magnezijevihsoli, koji na ogrjevnim povr5inamadine tzv. kamenaci sastojci
koji imaju korozivno svojstvo(kisik, ugljik-dioksid,kloridi).

14.1.2.Morskavoda

SadrZajmineralnihsastojakau prirodnoj sirovojvodi je od 0,05do 1,0kg/m3

Karakteristidanuzorak morske vode ima sastav:
kalcij-hidrogenkarbonat, Ca (HCO), - L80 g/m3,
kalcij-sulfat,CaSOo- 1220glm3,
magnezij-sulfat,MgSO4- 1960glm3,
magnezij-klorid, MgCl2-330 glm3,
natrij-klorid NaCl - 25600 glm3,
manje kolidine ostalih mineralnihsoli.

voda
14.1.3.Destilirana
Destiliranavoda, koja sedobivaisparavanjemmorskevode,ima visokstupanj
disto6eako nema odno5enja(carry-over)iz isparivada.Pri ispravnomdjelovanju
uredaja dobivenavoda sadrZimanje od 4 mg/l otopljenih ukupnih tvari.
Medutim, izlaznavoda sadrZi otopljeni ugljik-dioksid s kojim se dodiruje
unutar isparivada.Zbog toga voda postaje kisela pa je nuZnanjezina kemijska
obrada da bi se korozija svelana najmanju mogu6umjeru.
Tamo gdje je nuZna izlazna voda takve kvalitete da sadrZimanje od l mgA
otopljenih soli, poZeljnaje dodatnaobrada,Stose dini prolazomktoztzv. ionske
izmjenjivade.Na taj senadinpostiZeizlaznakvalitetavode sasadrZajemotopljenih
soli manjim od 1 mg/1,a istodobnose odstranjujeugljik-dioksid.

PROBLEMI
14.2.POGONSKI PARES
U GENERATORU
VODNESTRANE
Osnovna svrha pripreme i obrade napojne vode za generatore pare je da se
sprijede nepoZeljne pojave zbog kojih nastaju pogonski problemi, o5te6enja i
zastoji u radu.

14.2.1.
Kamenac
TaloZenje kamenca na ogrjevnim povr5inama generatora pare uzrokuje sma-
njenje prijelaza topline sa strane dimnih plinova na vodu i paru, zbog dega se
smanjuje efikasnost rada, a ujedno raste toplinsko opteredenje materijala, Sto
moZe vrlo brzo uzrokovati pregrijavanje materijala, promjenu njegove unutarnje
strukture i puknu6e cijevi.

238
 14.2.2.Korozija

Unutar generatorapare moZenastatinekoliko oblika

korozije, ali najdesiai
uj edno najintenzivnija j e t|v ..pi t ti n g-korozija zbog
dj;i;;;i; ;iouo o.rog ki sika u
vodi.l Takva korozija uzrokujevrlo*brzorok-alno,iunjiuu"l"
je posljedicapropusranjeradnog-dijela generatora inut".ijala, a konadna
pare. osim toga, produkti
korozije se strujanjemog"g:".i titozi nuiojedinim
oi;"i""r-"^-etalne povrsine,
stvarajuii talogetvrdih oksidnih.naslaga, koj! p.oveea;;i";a;; p.il"noru topline,
sto opet moze uzrokovatipregrijauunJ"*ui.riJata
crlevi i nlino'vl oste6enje.

14.2.g.Odno5enje

Nedistoie u napojnoj u99i. obliku otopljenih sori

i suspendiranihdvrstih
(u u euju". zbogi spa rJv;il; ;;;,; ;
I :: g 1
:*::^X:':::1..':1pf:i:l u1
)
n_.,
r.iprir"" ;;;:;", #;;":"
; il;
::l 3.1.jli,f
::.y To uzrokuje
P.l
| "il, irt
"jj" sJ;"th'Jii i" ffi ;;,: ; ; #";
rh soli na""unutarnjim stiienkama
(eng..
carry-.9ver), iarozenie
cijevi pregrijadai lopatica tuibina.
TaloZenje soli na stiienkama pregrijadauzrokuje pregrijavanje
cijevi i njihovo oSteienje. materijala
TaloZenjesoli na lopaticamauzrokuie smanjenje
efikasnostirada turbine.
p.o..1tlotpora srrujanjui poveianje aksijalnesile,
koja moZedovestido oSteienia
aksijalnog(odrivnog) lelaia.

1 4 .3 .P R IP R E MAI OB R A DANAPOJNEVODE
'
Priprema i obrada napojne vode vrlo je
problema koji mogu nastati na vodnoj strani .bitna radi spredavanja pogonskih
ogrjevnitr powsl'na lJn"ru,oru pur".

14.3.1,Spredavanje
stvaranjakamenca
Kamenac ima sloZensastav.Karakteristidrrisastojci
kamencai taloga unutar
generatorapare su kalcij-karbonat,kalcij-sulfat,
silikatni spojevi, tatlil_rosraq
magnezij-hidroksid,magnezij-fosfatte i.erjeznii bakarni
otsioi.
Fizikalne osobine.kamencavrlo su piomjenljiv;, ;
;;;ajvise o sastavui
uvjetima u kojima nastaje.
uzrodnici tvrdoie vode su topive soli kalcija i magnezija.
Kada se one nalaze
nup-9J.ngjvodi za generatorepare, stvarase ialog t"amenca.
Kalcijeve i magnezijevesoii mogu se podijeliti u Jui;"
.tupi"".

tUpotrebljava se i
naziv rupidastaili kisikova koroziia.

239
1. Hidrogenkarbonati kalcija i magnezija, koji se lako razgraduju pod utjecajem
topline, stvaraju tzv. alkalnu tvrdoiu koja se katkad zove i privremena (karbo-
natna tvrdo6a).
Razlaganje tih hidrogenkarbonata pod djelovanjem topline moZe se predstaviti
jednadZbama:

Ca(HCO)r ---------------- CaCO3 + CO2 + H2O,

Mg(HCO), - MgCO3 + CO2 + H2O.

Na taj se nadin ugljik-dioksid oslobada unutar generatora pare i uzrokuje

kiselost kondenzata pare.
Tragova magnezij i kalcij-hidrogenkarbonata moLe biti takoder u destiliranoj
morskoj vodi. Oni se razlaLu unutar generatora pare, stvarajudi netopive karbona-
te, koji, ako se ne odstrane odsoljavanjem, stvaraju taloge na stijenkama ogrjevnih
povr5ina.

2. Kloridi, sulfati i nitrati ne razlaLu se u procesu isparavanja. Oni dine tzv.

nealkalnu tvrdoiu, koja se zove i stalna (permanentna, ostatna, nekarbonatna)
tvrdoda.
Kod generatora pare s niskim radnim tlakovima (do 15 bara), gdje je ukupno
dodavanje napojne vode u zatvoreni ciklus manje od 2"h, obidno se koristi
unutarnja obrada vode s natrij-fosfatom ili natrij-hidroksidom. S pomo6u tih
kemikalija spredava se taloZenje ostatnih soli, koje se onda odstranjuju odso-
ljavanjem vode, odrZavajudi pritom njihovu koncentraciju unutar generatora
pare u dopuStenim granicama.

Sl. 14,1. Izgled presjeka cijevi s unutra5njim naslagama kamenca

240
 Takoder, u destiliranoj morskoj vodi moZe biti tragova kalcij i magnezij-sulfata,
klorida i nitrata, koji se opet, dodavanjem natrij-fosfata i natrij-hidroksida,
odrZavaju u otopljenom stanju, i tako se spredava njihovo taloZenje.
Stvaranje naslaga i taloga na stijenkama ogrjevnih povrsina smanjuje prijelaz
topline, poveiava izlazne gubitke osjetne topline dimnih plinova i povisuje ridnu
temperaturu metala, dime se on postupno pregrijava, mijenja unutarnju strukturu
i konadno puca.
Intenzivno talozenje naglo smanjuje slobodni presjek strujanja radnog medija
(vode), pa moZe nastati lokalni prekid cirkulacije, a onda i vrlo brzo p,rcanje
cijevi i prisilno obustavljanje pogona generatora pare. Na slici 14.1. prikazan je
izgled presjeka cijevi s naslagama kamenca, Sto je posljedica neodgovaraju6e
obrade vode u pogonu generatora pare.
Glavni nosilac Stetnih sastojaka u vodi generatora pare je ulazna napojna
voda, pa stoga njezinoj >disto6i<treba obratiti najve6u paZnju:
1) kada god je to mogu6e, upotrebljavati samo kvalitetnu destiliranu (evaporira-
nu) morsku vodu;
2) spredavati pojavu odno5enja (carry-over) iz isparivada (evaporatora);
3) spredavati gubitke kondenzata iz sistema, da bi se svela na minimum kolidina
dodatne vode;
4) spredavati mogu6a zagad,enjaslanom vodom. Ona mogu nastati zbogpropu5ta-
nja kondenzatora, odno5enjaiz isparivada (evaporatora) i zbog razliditih drugih
zagadenja povratnog kondenzata.
Kad napojna voda koja se dodaje u generator pare nije prethodno potpuno
demineralizirana, nuZno je provesti odgovarajudu unutarnju kemijsku obradu,
koia treba da:
(1) sprijedi stvaranje kamenca zbogtaloLenja spojeva koji dine tvrdodu vode;
(2) muljevite taloge udini neprianjaju6im na metalne povr5ine;
(3) sprijedi pjenjenje unutar parnog bubnja, a time i mogu6nost nastajanja uvjeta
za odno5enje (carry-over);
(4) sprijedi unutarnju koroziju zbog djelovanja otopljenih plinova u vodi.
Kemikalije koje se obidno koriste za kemijsku obradu vode unutar generatora
pare su natrijeva luZina i razliditi oblici natrij-fosfata (natrij-dihidrogenfosfat, na-
trij-hidrogenfosfat i natrij-fosfat). One imaju svojstvo da veZu nepoZeljne kalcijeve
i magnezijeve soli koje dine tvrdoiu vode, spredavajuii tako njihovo taloZenje na
ogrjevne povrsine, a novonastali spojevi se pri prekomjernom porastu koncentra-
cije odstranjuju postupkom kontinuiranog ili diskontinuiranog odsoljavanja.
Kad se za napajanje generatora pare upotrebljava voda lose kvalitete, pri-
mjena natrij-fosfata za unutarnju kemijsku obradu moZe takoder uzrokovati te-
Skoie zbog stvaranja tvrdih naslaga fosfata. Tada je bolja obrada bez fosfata,
odnosno kombinacija tzv. alkalnog tretmana s poliakrilatima.
Bez obzira kakav se nadin obrade vode primjenjuje, nuZno je povremeno, u
odredenim intervalima, a ovisno o kvaliteti vode, odsoljavati radi iipustanja mu-
ljevitog taloga, suspendiranih destica Leljeznog i bakarnog oksida donesenih iz
napojnog sistema i otopljenih soli koje se koncentriraju u vodi (ugus6uju) zbog
kontinuiranog isparavanja. Na taj se nadin odrLava disto6aodnosno kvaliteta vode
u dopu5tenim granicama unutar generatora pare.

241
14.3.2.Spredavanje
korozije
Korozija je u biti reakcija oksidacije,koja moZepoprimiti razliditeoblike.
NajdeS6ioblici olte6enja zbog korozije u generatorimapare su pitting ili
rupidastakorozija, korozijsko odnoSenjete korozijski zamor. Na slikama L4.2,
1,4.3.i 14.4.prikazanesu posljedicedjelovanjakorozije na unutra5njimstijenkama
ciievi.

St. 14.2. Izgled unutra5nje povriine cijevi pod djelovanjem >pitting<-korozije

Sl. 14.3. Korozivno djelovanje vode zbog niske pH-vrijednosti

242
Sl. 14.4. Posljedica korozivnog odno5enja materijala zbog djelovanja ugljidne kiseline
u powatnom
vodu kondenzata

je u dodiru s vodom. kiselomili alkalnom.podloZanje procesu

. . Meqalkoji
oksidacije,a oksidirajudi.agensobidno je vodikov ion. Na taj nadin-Leijezose
znatnobtie otapau kiseloj tekuiini koja ima visokukoncentraciiuvodikovihiona.
- Bududi da je korozija elektrokemijskiproces.moze se pojednostavljenopri-
kazati kao
Fe ------------+
Fe2++ 2 elektrona.

Reakcija se nastavljauz prisustvokisika, pa slijedi

4 elektrona + 02 + 2H2O -_-->4OH-.

ova jednadZbaobjasnjavaproceskorozijeu distojvodi, u kojoj oslobadanjem

hidroksidnogiona raste pH vrijednostvode na mjestu zbivanjapro."ru, sve dok
'
metal, voda i produkti korozije ponovno ne budu u ravnoteZi.
-. Procesikorozije koji se zbivaju unutar generatorapare sloZenesu reakcije,
ali se u osnovi moZe navesti da su izravno ili neizravno uzrokovani kisikom,
ugljik-dioksidomili nekim solima kao Stoje magnezij_klorid.
Pojavakorozijskogzamoramaterijalanastaji kada se metal dodiruje s koro-
.. -
zijskim medijem, a istodobnoje podvrgnutpromjenljivim (izmjenidnim)napreza-
njima.
Pojavatzv. kaustidnogloma posljedicaje dodira delikas otopinomkoncentri-
rane natrijeveluZinena pozicijamagdje je koncentracijanaprezanja(npr. varovi
koji nisu odZareni).
Prema tome, da bi se izbjegle navedenepojave korozije, nuZnoje ukloniti
utjecajneuzrokekoji pogodujunjihovom nastajanju,a to sedini pravilnimpostup-
cima obrade vode: termidkim otplinjavanjemi t<emllstimodvajanjemsloilodnJg
kisika.

243
rit i
r f r i

a ' l'
/4,9,3, TermrCkoolplnybranl?
Postupak termidkog otplinjavanja sastoji se od zagrijavanja napojne vode do
temperature na kojoj voda ima najmanju sposobnost da sadrli slobodni kisik
(100 - 130"C) i njenog raspr5ivanja u protustruji s parom koja ga zatim odvodi
kroz odu5ni prikljudak otplinjivada. Na taj nadin uspijeva se odstraniti otprilike
90 do 95% slobodnog kisika iz napojne vode.

14.3.4.Kemijskoodvajanjekisika

Za normalani trajan pogonpotrebnoje da udio slobodnogkisika u napojnoj

vodi ne prelazi0,02mglu generatorimapare s radnim tlakom do 40 bara, odnosno
0,01 mg/l kada je radni tlak od 40 do 80 bara.
Takvi uvjeti obidno se ne mogu posti6isamotermidkim otplinjavanjem,vei
treba dodatnoupotrijebiti joi kemijsku obradu, najdeS6e
hidrazinomili natrij-sul-
fitom.
Hidrazin (N,HJ se kontinuirano dozira u napojnu vodu, pri demu se kisik
odstranjujekemijskomreakciiomN2H4+ Oz:2HzO * Nz.
Dakle, kao produkt reakcijenastajedu5ik,koji nije Stetanjer je inertanplin.
Natrij-sulfit (Na2SO3)obidno se koristi za odstranjivanjeslobodnogkisika
kod radnih tlakova do 40 bara, a njegovakemijska reakcija je
2NarSO3*02:2Na2SOa.

14.3.5.Spredavanje
odno5enjakapljica

Odno5enjelje zaprljanje izlaznepare kapljicamavode iz bubnja, odnosno

solima koje ona sadrZi.
U toku rada postoji uvijek odredenoodno5enjevode s parom na ulazu iz
bubnja, ali u teZimprilikama, osim Stovarira temperaturapregrijanja,to uzrokuje
i vrlo Stetneposljediceu radu pregrijadai turbine. Naime, soli koje su sadrZane
u vodi unutar parnogbubnja bivaju povudenes kapljicamavode pa mogu stvarati
talogena unutarnjoj strani cijevi pregrijada,lopaticamaturbina i armaturi. Stoga
je takva pojava vrlo Stetna,jer o5te6ujecijevi pregrijah zbog lo5ijeg prijenosa
topline, smanjujeefikasnostgeneratorapare i turbine, pove6avaaksijalnesile u
njoj te unutarnje zaprljanjezapornei regulacijskearmature.
Prematome, da bi sete pojavesprijedile,potrebnoje Stoefikasnijeodvajanje
desticavode od izlazne pare, a na to utjede nekoliko dinilaca koji mogu biti
mehanidki ili kemijski.
Najznadajniji mehanidkiutjecajni faktori su konstrukcija generatorapare,
razina vode u parnom bubnju i pogonskiuvjeti rada.

t U rt*noj rt-dnoj literaturi desto se za to koristi engleska ijeE ,carry-overo.

244
 Kemijski faktori su koncentracijasoriu vodi unutargeneratora
pare, arkarnost
i unutarnjakemijskaobradavode.
Konstruktivni faktori toji utjedu na pojavu odnosenja prvom
u su redu radni
pjl^':::dij.l_p1l!le/iie.r3""s [i,u"ii, ;fi
ll*#:::':- cijevinu u,runi.r"t"iip i "r,i,r".t;# :
9p
i uziaznih
l:"'""".q::f"t^"1:_:1112-nrh
uredaja za separaciju pare. "nr."rd;;;";t'il
Razina vode u parnom bubnju ima p_osebno velik utjecaj na opasnostod
povladenjakapljicavode s izlaznompurom.Moze se
svrstatii ko'nstrut<tivni faktor
koji je.definiranpolozajemnormaln^erazinev9!e u bubnju,
jer razinavode u radu varira oko normalne.visine-, u iu pogonrki faktor,
ouirni o al"r,ouurr;uregulacije
napajanjai promjeni optere6enja.sto razinavodevisa,
1e opurirtrt od zasoljavanja
pregrijadai parne turbine je veia.
Pogonskiuvjeti takoder znatnoutjeduna distoduizlaznepare.pri
radu s vi5im
optereienjem opasnost.odpovladenjakapljica vode s izraz'nom
parom je veia.
osfm.t!gf' nagle promjene optere6enlageneratorapare,
kad se mijenja razina
vode-i tlak, mogu zna(ajno.pridonijetiprJbl"-r, oonbs"nju
tupii"u vode iz bub_
nja. Nagla poveianja potrosnjepaie uirokuju odredeni
i"a u'"i", a zbog togai
ekspanzijuvode unutar bubnja; dakrepoveianje razine;;"ji.
oper uzrokuje
opasnostdo povladenjadesticavode.
Kemijski faktori koji utjedu na odnosenjesori s tzraznomparom
iskazujuse
dvamaglavnim oblicima: pjenjenjem i selekiivnimoanos"".;""isoli
s parom.
je
. .Pjenjenje pojava stvaranjamjehuriia na povrsini uoo". pri pucanju tih
mjehuridastvaraju se sitne destiie vode koje puru tuguno
je sadrzajsoli u vodi veii, nastalimjehuriiisu sa sobom. sto
stauilnlii, pa"a"".i
pl"nu r.utr.udamoZe
ispunitiditavparni prostor._pjenjenje vode u parnombu"bnju*oz" uiti uzrokovano
sadrZajem ulja ili organskih-aie.iia.
Selektivnoodnosenjesoli s paiom nastajezbog svojstvapare
da otapa neke
sastojkeu vodi: natrij-sulfat_, nairij-klorid, .rit.i1-hiirotsia i iatrrl_fosfat.Medu_
tim, treba.-danapomen_emo- taj utjecajni faktor treba uzimaii
,, ouri. samokod
vi5ihradnihtlakova (viseod {1 100bara).Dakle, kod tlakovatojiru ounusuobidajeni
lud-" brodskih generatorapare seiektivnoodnoseni" . pu'rornnormalno ne bi
"trebalo da stvarapogonskeprobleme.
Ako je u toku pogona uodenopjenjenje, valja otkloniti
. uzrok onedi5ienja
vode u gene.ratorupare (prodo, -oirk""uod", p.odo,
iii ostalih organskih
materija) i intenzivno odsoljavati vodu iz generarora"f;u pare, da bi se smanjila
koncentracijasoli.
Kol generatorapare.koji su zbog bilo kojih razrogapodloZni
. . pjenjenju po-
trebno je u vodu dodavatiposebnekemikalije"ko;"
io'poiuuu.
"-lni";u

14.4.KONTROLA
KVALITETE
VODE
t ,:5::10""::*i,,11 s_e__u
odredef-^ yr"T"lskim intervalima,a najmanje
o::":: kvalitetavode..A ko.kvaliteiail;p;;;;ffi
i,:l,f: odnosno
velidina, I" ako-ie
ll:otirana nekoj poziciji voda #i;
oneciseena,fotreuno je uzorki
analiz.irati ie(6e (dn .I.,o-'i+o no on+\
uzimati i analiziratide56e(do dvaputa na sat).

245
 U tablicama 74.t. i t4.2. prikazane su karakteristike napojne vode i vode
unutar generatora pare kakve treba da se odrZavaju u uvjetima normalnog rada.
Pogonsko osoblje koje je odgovorno za kontrolu i odrZavanje kvalitete vode
na brodu mora najprije pravilno procijeniti i interpretirati dobivene vrijednosti,
a onda Sto brZe poduzeti odgovaraju6e mjere. U protivnom, vrlo brzo mogu nastati
znatna o5tedenja generatora pare i parnih turbina.

generatore
napojnevoduza vodocijevne
karakteristike
Tablica14.1,Preporudene pare

'Lel9zo
Kloridi Bakar
Radni
pH Otopljeni kisik
(max.) mg/l (max.) (max.)
tlak/bar (max.)mg/l
kao CaCO3 mg/l Cu mg/l Fe

0do15 5
15do 30 5 8,5do 9,5 0,04
30 do 40 1,0 8,5do 9,5 0,02
40 do 60 1,0 8,5do 9,5 0,01 0,01 0,01
60 do 80 1,0 8,5do 9,5 0,007 0,005 0,01

lz-tor:15,24

Tablica 14.2. Preporudenekarakteristike vode u vodocijevnim generatorimapare

Tvrdoia Kloridi ViSak sulfita Silicij

Radni Alkalitet Otopljene ili hidrazina
(rnaks.) (maks.) Fosfati (maks.)
tlak mg/l kao soli
mg/l mg/l kao mg/l mg/l mg/l
bar CaCO3 mg/lPOi mgl
CaCO. CaCO. NarSO3 NrHn sio,

0do15 0 50 do 300 300 30 do 70 1 500 50- 100 0, - 0,3

15do 30 0 150do 300 150 30 do 70 1 000 50- 100 0, - 0,3
30 do 40 0 100do 150 100 20 do 50 500 30- 50 0, _ n1
40 do 60 0 50 do 100 50 20 do 50 500 n _n1 5
60 do 80 0 50do 80 30 15 do 30 300 0, - 0,3 J

lzvor'. 75,23

ii

246
 15. KvARovtI oSTEcENJA
GENERATORA
PARE

ff:li'*T*:t":*: f:::litys3 izladytubro.iski

generatori
parepro_
:::ylf#::'::: f.: l':*I:L r
provodilopreventivno
gd g
" r"jlio" uil. ;;"-,,
b ffi;;#ffi "ff ,#;
odrZavanje
i sprijed'oir;;;;i;;"il""."*"ru'ir""-rj!f

ru,u.j"""il'ri-",","r#i",'#;#":,i,fi:"i'l'",'."']*f"t',iff
Pritom posebnu paZnju valja obratiti svim
radni
i?'#i"f
zagrijat. vode), i"i?f.:
zagrijadu
zraka,sigurnosnimventilima,urectajima z"
;;ri;"" i;l;rr"i li_"..,li.
se
Y,"*'T,lll.:,:"c n;glTl,: "1-':"j" karakteristidni
kvarovii osteienjana
;; ;;;i,;;;'
sspredavanje
n r e i e v r n i e ii n r l uI o - i ^ - : ^
otklanjanje.
;;##;;,;;xTi,#;
15.1.BUBNJEVI
I KOMORE
Najde.ie o.te6enjebubnjeva s unutarnje
korozije,koja ima karakteristidan lran-e nastajeu vidu tzv. pitting-
izgledtiasiastilr udubljenj'as osr.i- rubovima.
ona nastajekao posrjedicasadrzajasrobodnog
tisila u vodi, a njezin meha_
nyur jlrnudi se djelovanjemierija s razriditom
t"or""ri.*rion' tiritu. Ako na
nekoj lokaciji (npr. ispod nekog ialoga) nedostaje
tisitu .r-oonosuna okolinu,
tada kisikom bogatijal,okacijapJprima"(atodno,
a rotu"fu,;;;1" kisika anodno
djelovanje.Posljedicatogaji nasiajanjeizralenihudubljenja
je
da procesdestoautokitalitski, uito r" brzo na anodi, pa buduii
degradi.ror.rourrimaterijal.
Kada se na povrsini,Tur..riirr3.pregredom uod" tuku. pojave.to je znak da
sedobro ne odstranjujesrobodnikisil iivode rermidkim
skim (dodavanjemkemikalija) postupkom. lotirii,;iuue.m)iri kemij_
Pri unutarnjem i vanjskom.pregredu p9."-qnypaZnju valja obratiti pregledu
varovasvihprikrjudakai dodatatani uuuan:.
Nur,n'.,,]t" t"ri,pr.*. odzarivanje
bubnja'radi otpustanjaunutarnjihnapiezanja.
nije pravirnoizvedenoili ako je
"stol"
eventualnobilo dodatnihvarenjana butnju nit
or, odzarivan;eve6izvrseno,
na varovima se mosu pojaviti duboke pukotine,
t.lJ e" ,l"ai uzrokovati vrlo
ozbiljne probleme.2bog togutreba da i" ,rru
da nije aoprrlt".rooodatnovarenje
na stijenkamabubnja niton odZarivania.

247
 15.2.CIJEVI

Osnovni uzroci o5te6enja cijevi generatora pare mogu se ve6inom svrstati u

ove: pregrijavanje materijala, korozija, konstrukcijski nedostaci i gre5ke pogon-
skog osoblja.
O5te6enja materijala koja pritom nastaju u konadnoj fazi mogu biti: lom zbog
prekoradenja vladne dvrstoie, lom zbog prekoradenja trajne dvrsto6e i lom zbog
zamoramaterijala.
Lom zbog prekoradenja vladne dvrstode moZe nastati na dijelovima pod tla-
kom koji rade pri niZim temperaturama pa ne dolazi do pojave puzanja materijala,
koje je karakteristidno za rad pri vi5im temperaturama. U takvim uvjetima rade
uglavnom zagrijaii vode. Korozija i erozija u toku pogona moZe toliko smanjiti
debljinu stijenki da zbog prekoradenja naprezanja, uslijed smanjenja zdravog
presjeka materijala, nastane lom materijala.
Lom zbog prekoradenja trajne dvrstoie karakteristidan je za dijelove koji
rade na povi5enim temperaturama (pregrijadi, medupregrijadi). Trajnost materi-
jala ovisna je istovremeno o velidini naprezanja i radnoj temperaturi. Prema tome,
lom zbog prekoradenja trajne dvrstoie moZe nastati poradi pove6anja naprezanja
(smanjenja presjeka zbog korozije i erozije), zbog povi5enja radne temperature
ili kombiniranog djelovanja tih utjecaja.
Lom zbog zamora materijala karakteristidan je za dijelove koji su podvrgnuti
ciklidkim promjenama optere6enja. Takvo optereienje moZe biti mehanidko (vi-
bracije) ili toplinsko (razliditi termidki Sokovi s naglim i udestalim promjenama
temperature materijala).

materijala
15.2.1.Pregrijavanje

Kada nastane bilo kakvo o5teienje cijevi generatora pare, nuZno je najprije
utvrditi pravi uzrok, da bi se mogle poduzeti odgovaraju6e mjere radi spredavanja
daljnjih Stetnih posljedica. Prvi korak u tome smislu je vizualno ispitivanje mjesta
o5te6enja, dime se, uz odredeno iskustvo, moZe utvrditi da li se o5tedenje dogodilo
zbog pregrijavanja materijala ili zbog nekog drugog razloga. Najde56i primarni
uzrok pregrijavanja materijala su talozi na unutarnjim stijenkama, Sto se mora
utvrditi njihovim detaljnim pregledom.
Sam izgled presjeka puknuia desto moZe upozoriti na to da li je cijev pukla
zbog porasta temperature materijala ili zbog dugotrajna i postupnijeg pregrijava-
nja.

ll''
Postupno i dugotrajnije pregrijavanje materijala, Sto se obidno dogada kad
imamo talog na unutarnjim stijenkama cijevi, uzrokuje ispupdenje koje se po-
stupno uzdiLe. Na kraju se pojavljuje puknu6e s tupim i debelim rubovima.
Karakteristidno je da u procesu dugotrajnijeg pregrijavanja materijala ispupdenje
(dir) oko puknuia nije j ako izraLeno. Sto je proces pregrij avanja materijala postup-
niji i dugotrajniji, to je plastidna deformacija zbog puzanja materijala manja i
rasporedena je na ve6oj duljini cijevi. Pritom su vanjske stijenke cijevi prekrivene
ll vidljivim naslagamaLeljeznogoksida, koji nastaje zbog pregrijavanja materijala.

l,;
248
i

l Na slici 15-1.prikazanoje karakteristidnopuknuie r.ijeviprouzrokovanopo-

stupnim pregrijavanjemmaterijala, dok slika is.2. prikazuje'sludajkoji ,"
,tio
zb.ognaglogpregrijavanjamaterijala.uodljive su bitne razlike:dugotrajnijepre-
grijavanjeima ostedenjeu obliku blagoguzdignu6a,na kojemul" putotinu,
ostrim i debelim rubovima, a kad je rijed o naglom pregrijavanju,ispupdenjeje
izraienije, s velikim raspuknu6emdiji iu rubovl tanki i iriien,rii.

Sl. 15.f. Izgled oiteienja cijevi zbog postepenog Sl. 15.2. Puknude cijevi zbog naglog
pregrijavanja pregrijavanja

Medutim' treba da napomenemoda takvo razlikovanjei klasifikacijapuknu6a

cijevi jos ne otkriva pravi uzrok, ari zna(i prvo pribliZenjeistini
,, sLt&ti.un;u
mogu6ihuzroka.
pregrijavanje.materijaladesieje.kod isparivadkihcijevi, a najdeideje
..Naglo
posljedicaprekida cirkulacijezbog porerneiajau napajanju,
,rrrokouunog zast;-
jem napojnihili cirkulacijskihpumpil kvuro- urerlajiza
automatskuregulaciju.
Medutim, takvi prekidi, naroditoako su kratkotrajni, ne moial'u.r"uil"t
. r,rro-
kovati puzanjematerijarai pucanjecijevi, sto znatnoovisi i o prethodnom
stanju
odnosnooste6enjucijevi (korozija, eiozija) i o udestalostislid;ih poJava.
.. U to.msludajumjesto puknu6acijevi nema toliko izraheneopisanekarakteri-
stike pa je za utvrdivanjeuvjeta potrebno primijeniti i metalogr'afsku
analizu.
Pri metalografskojanalizi.koristise svoJstvo'delika
da pri p-ovisenim tempera_
turama (viSeod 480'c za ugljidne delike) mijenja svoju unuiarnju
struktu;, ro
brLe i izraLenijeSto je temperatura vi5a.

249
 Slika 15.3.prikazujefotomikrografskusnimkustrukturenormalnogugljidnog
delika,kakav se obidnokoristi zaizradn dijelova generatorapare. To je normalna
struktura delika, koja se sastojiod ferita i perlita. Svijetlepovr5inepredstavljaju
ferit, a tamnije perlit. Takvu strukturu telik zadri,avado temperatureod pribliZno
420"C, odnosnopromjene koje se u tim uvjetima zbivaju traju duZeod vijeka
trajanja dijelovageneratorapare pa nemajubitnih utjecajana mehanidkasvojstva
materijala.
Na slici t5.4. prikazanaje strukturamaterijalakoji je pro5aotzv. sferoidiza-
ciju, Stokod ugljidnihdelikanastajena temperaturamaod 400 do 750'C. Vidljivo
je da vi5e nema tamnih perlitnih zrnacazbog pretvaranja cementitau ovalnu
zrnastustrukturu. Takva promjena strukture nastajeto brLe Sto je temperatura
viSa;kod 400 do 450"C ona se zbiva vrlo sporo, a pri 700 do 750"C moZenastati
vec za nekolikosati.

' '4.. '

l\'
'_r . i \ .
r
t\,

Sl. 15.3. Mikrostruktura normalnog ugljidnog Sl. 15.4. Pojava sferoidizacijeu podrudju tem-
delika peratura 400 do 750 "C
Izvor: 28, ll3 Izyor: 28. ll3

Kada je delik podvrgnuttemperaturiod pribliZno750"C, nastajepojavaraz-

ugljidenja(dekarbonizacija).Tada nestajuperlitna zrncazbogprijelazaugljika u
plinovite sastojkeu kontaktu s kisikom koji je u dimnim plinovima, a struktura
materijalapoprima oblik kao na slici 15.6.
Na temperaturivi5oj od 750'C podinje nastajatipojava tzv. meduzrnateok-
sidacije,pri demu delik oksidira u dodiru s kisikom, Sto se naroditobrzo dogada

2s0
na granidnimpovr5inamakristala. Pritom slabemedukristalneveze, rastu kristali
i naglo se smanjuje dvrsto6a.Na slici 15.7. prikazan je metalografskisnimak
strukturematerijalaugljidnogdelikapodvrgnutogtemperaturiod priblizno850.C.

Sl. 15.5. Izgled cijevi pregrijada pare kod koje se pojavila oksidacija unutarnjih povrSina na tempe-
raturi vi5oj od 500 "C

i't,. !

' i

t't=l
t ' )
- f l -i
' l

. :
' ii'+.
tt
. ,a'

, .'-s*. r

st. 15.6. Struktura delika pri pojavi razugijidenja st. 15.7. Mecluzrnata oksidaciia strukture de-
na temperaturi pribliZno 750 "C lika pri temperaturivisoj od 750'C
Izvor: 28, lI3

251
 15.2.2.Korozijas unutra5nje
strane
IJ osnovi, svi oblici korozije koji se pojavljuju na dijelovima generatora pare
pod tlakom nastaju zbog reakcije metala s kisikom, ali pod specifidnim uvjetima
koji ubrzavaju taj proces, kao Sto su povi5ena temperatura, naprezanje, pH-vrijed-
nost i utjecaj razliditih kemijskih spojeva. Zajednidka je posljedica uvijek degra-
dacija materijala.
S obzirom na djelovanje tih utjecaja, u cijevima generatora pare mogu se
pojaviti karakteristidni oblici korozije: pitting, kaustidna korozija, kiselinska koro-
zija i vodikova korozija.
Najde56i oblik korozije unutarnjih stijenci cijevi je pitting, diji je nadin nasta-
janja i mehanizam djelovanja vei obja5njen.
Na slici L5.8. prikazana je posljedica uznapredovale pitting-korozije na unu-
tarnjoj stijenci cijevi.

Sl. 15.8. >Pitting< korozija na unutra5njim stijenkama cijevi

Kaustidnakorozija moZese pojaviti u dva razliditaoblika: kao medukristalna

korozija i kao kaustidnaudubljenja.
Medukristalnakorozija nema vidljivih vanjskihznakova,a o5teienjamateri-
jala nastaju iznenadno,destos vrlo te5kim posljedicama.Njih uzrokuju luZnate
otopine visoke koncentracije,a najde56ese pojavljuju kao krti lom, bez ikakvih
prethodnovidljivih znakova.Tek metalografskimispitivanjemo5te6enoguzorka
moZese otkriti pravi uzrok. Pukotine ne prodiru u kristale, ve6 napredujusamo
izmedunjih, formirajudikarakteristidnimedukristalnilom. Uzroci medukristalnog
loma su:

252
 l . propustanje vode iz generatora pare kroz razne
2 . oSte6enjamaterijala pod djelovanjem natrijeve
luZine sadrZaneu unutar
generatora pare,
koncentrirano naprezanje materijala u podrudju
o5te6enja.
uz-y,ocl
mogudi su na mjestima uvaljivanja cijevi u bubanj ili komore
Ji il u
r \ g ' u s r ' ' ' ' r w u u pmeduprortori-
rurrurrura. u il . ril#;kGil
i':g:l_:i:lT .\:lltl-im iz generatoripare.Kad je
nrKrosKopsKrm
;i;,i
pukotlnama gdje
:yjJ,::dr]fr:::9" kvaliteta'uoJ"
,ig"n"raroru pare
ratoru pare
rorori;u.rra"?;'*";';#j;
L?jil,i1i":.::T:i:1,1'l",imedukristalna.kaustidna
l:'T-ul?u,natakvims..-jerti-a;.;; i#;;r'r""ir"rj i;;""';
Y:1._11^"^".9", kaustidninapad.Ako bar;"au,, oo spomenura
rrrrJvv@ rualll4 ll

[:::,::'::!tj:i1,i_",1'Jotina.za ,.o"#
j"l:,:^?nastaj anj e kaustidne medukristal;"
k.;;;ij l-lJ"rrrifi ;;
:: dogoditi.
nede " "ii
Stoga se moZe utwdi,i
* : modernijih konstrukcijageneratorapare, gdje
vi5enemauvaljivanihi zakovidnih spojeva,koji su pogodniZa Ia,rstienumedukri_
stalnukoroziju, postoje vrlo male moguinosti tu ii"zi^
n"r,":]";".
Kaustidnakorozija, s posljedicamau oblikupovrsinskihnepravilnih
nja' potpuno je razliri.iaoo opirun" -"arrnirtutne korozije, udublje-
i moie se pojaviti
na stijenkamacijevi, ispod raznih taloga. Ispod takvih ;lol;
ili na pozicijama
tzv' filmskog isparavanjaiz vode re tnoze izluditi natriieua'iuzirru
.r'poud"noj
koncentraciji(dak do nekoliko.postotaka),koja zatim.t#";";;titni
magnetitni
sloj metala, nakon degapodinj-eintenzivnooinosenje -ut.ir;uLu.
za razrikuod
pi.tting-kor.ozije,ovdje su udubljenja pliia, nepravilna
i podjednako raspostra_
njena na ditavoj napadnutojpovislni. Takav obrik korozi;.i
t"!i. nastajekada se
provodi pravilanproglam obrade vode, kada su unutarnje
poursrn"cijevi distei
kada su dobri uvjeti cirkulacijeunutar generatorapare.
unutarnjih stijenki uzrokuje intenzivnostanjivanjemate-
5:i1Tl1.\:rozija povrsine.-Unormalnom,uau g"n.rutoraparenema
quJrvsrrJv tu4t9-

y:T^:?:r:!::f,u':'t
:'1,?:?:
:Jl"_,i,:if:'lf_lyli llje-i moZe
nastati
ruopo.rq r8s"'pr"r"i";;#;i:
oy*:q poreme6a
; "at*
j a naroeito.
z ud ;;*i;;i;;;';; ;;"" j.,;
:*
povratnog ::j:l
kondenzata,
"::*:"ntl sto mozepro.rrioeiti smanjenje"
generatorapare. "ruiit"i"- "il;;;;
Vodikova korozija je pojava koja se normalno ne javlja
. na brodskimgenera-
torima pare jer nastaje kod radnih ilakoua ve6im
od I20 bara, pa se ovdje neie
detaljnije obradivati.

15.2.3.Korozijas vanjskestrane

Korozijska oste6enjacijevnih povriina s vanjske strane (na

strani dimnih
plinova) ovise ponajprije o vrsti odnosnosastavugoriva koje
se koristi. Tu se
|i-:ij: zbog sumpornekiselinena n"iZetemp"iuturnirn dijelovima
l-t^*1"*TI:Il
lzagrr;afrvode i zraka) i korozija na visokotemperaturnimdijelovima (pregrijadi
i medupregrijadi), je r.'zrokovanaspojevimateskih metaia u sastavupepela
\oja
kori5tenoggoriva. Te su pojave vei detiliniie obradene.

253
 15.2.4.Erozija

Ir Mogu se navesti detiri osnovna uzroka erozije koja sa strane dimnih plinova
o5teduje cijevi generatora pare:
1. nejednolika raspodjela strujanja dimnih plinova i velik sadrZaj abrazivnih de-
stica u pepelu goriva,
2. za&pljenja u dimnim kanalima, zbog(ega se pove6ava brzina strujanja,
3. propu5tanja pare ili vode,
l
4 . i s p u h i v a n j ed a d e .
Erozija zbog nejednolike raspodjele strujanja dimnih plinova nastaje kao
kontinuirana pojava, narodito na izlaznim ogrjevnim povr5inama, gdje je utjecaj
ve6ih koncentracija krutih destica u dimnim plinovima.
! Erozija koja nastaje kao posljedica propuitanja vode na nekoj poziciji unutar
generatora pare znatno je intenzivnija nego kada kroz o5teieni dio istjede vodena
para. U biti, samo strujanje pare ne uzrokuje znatnu eroziju, vei znatno vi5e
;
l1 destice pepela koje su zahvadene takvom strujom.
Slidno je djelovanje i pri strujanju pare ilizraka na izlasku iz ispuhivadadade.
;:

15.2.5.Zamormaterijala

O5teienja zbog zamora materijala takoder su prilidno desta u eksploataciji

generatora pare. Lom zbog zamora materijala posljedica je ciklidkih promjena
naprezanja, koje u pogonu generatora mogu nastati zbog mehanidkih ili termidkih
razloga.
osnovni mehanidki uzrok loma zbog zamora materijala su vibracije. one
mogu nastati zbog djelovanja plinova oko cijevi. Takva oste6enja obidno nastaju
po obodu cijevi u podrudju njenog ukruienja. Kada se frekvencija vrtloga, nastalih
zbog strujanja, poklopi s vlastitim vibracijama cijevi, one podinju vibrirati po-
predno s obzirom na smjer strujanja dimnih plinova. Kada su trajanje i udestalost
takvih pojava dovoljno velike, nastat 6e lom karakteristidan za zamor materijala.
Najde5de se to dogada kod zaslonskih cijevnih stijena i izlaznih redova cijevnih
snopova, a malokad kod vise6ih cijevnih snopova.
Na slici 15.9. prikazan je karakteristidan izgled loma zbog mehanidkog zamora
materijala. Pukotine se pojavljuju na obodu cijevi, popredno jedna na drugu.
Drugi glavni uzrok zamora materijala potjede od termidkih razloga, odnosno
zbog naglih promjena temperature metala na cijevnim povr5inama. Najde5ie je
to zbog udestalog ovlaZivanja toplih stijenki hladnijim medijem. Npr., cijevi oko
ispuhivadadade mogu biti podvrgnute takvim utjecajima; narodito ako se pogonsko
osoblje ne brine o pravilnoj pripremi (drenaZi, odvodnjavanju) ispuhivada dade
prije njegova stavljanja u rad.
U o5te6enja zbog termidkog zamora materijala svrstavaju se i ciklidke pro-
mjene koje nisu izazvanenaglim promjenama temperature ,ve(razlikama u toplin-

254
skim dilatacijama materijala. Tipidni primjeri za to su razni spojevi koji ne omo-
gucuju. slobodne toplinske dilatacije materijala, a takoder i^stidni varovi dvaju
razliditih materijala koji nemaju potpuno isti koeficijent toplinskog rastezanja
(npr. stidni var cijevi feritne i austenitne strukture).
je
, Na slici 15.10. prikazan makrografski snimak poprednih pukotina materijala
zbog termidkog zamora materijala.

=-lr1'" -'.'

Sl. 15.9. Popredne pukotine na cijevi zbog me- Sl. 15.10. Pukotine u stijenci cijevi zbog ter-
hanidkog zamora materijala midkog zamora materijala
lzvor: 28, 107 lzvor: 28, ll3

255
 16. POGONI ODRZAVANJE
BRODSKIH
GENERATORAPARE

16.1.PRIPREMA
ZA POGON
Prije nego Sto se generator pare pripremi za rad, valja ga izvana detaljno
pregledati, a ako je otvoren, onda i iznutra.
Pregledom treba da se utvrdi da li su di56enje i popravci dobro udinjeni, da
li su svi dijelovi koji su skinuti za vrijeme di56enja i rada opet na mjestu, jesu li
medusobno spojeni i da li su odstranjeni alati i materijal kori5teni u radu.
Nakon pregleda, kada je ustanovljeno da je sve u redu, zatvore se svi otvori
za pregled i prolaz na generatoru pare. Na mjestima gdje vanjska oplata pokriva
otvore, dijelovi oplate se ne zatvaraju, da bi se moglo kontrolirati brtvenje poklo-
paca dok se generator pare dovodi pod radni tlak.
Odzradni ventil na isparivadu se otvori da bi zrak pri punjenju vodom mogao
izlaziti odnosno dabizrak mogao ulaziti kad se voda djelomidno ispu5ta. Otvore
se glavni i pomo6ni napojni ventil da bi se isparivad mogao puniti vodom, azatyore
se svi ventili kroz koje bi voda mogla izlaziti za vrijeme punjenja.
Napojnom pumpom puni se isparivad najprije kroz pomo6ni napojni ventil,
da bi se ispitao njegov rad, a zatim kroz glavni napojni ventil.
Kroz pomo6ni napojni ventil puni se voda dok se ne pojavi u vodokazu, a
kroz glavni napojni ventil voda se puni do otprilike 1/4 visine vodokaza. Puni se
do visine nesto nize od normalne razine,jer se grijanjem voda rasteze pa se tako
podiZe na normalnu razinu.
Ako je isparivad bio pun vode, ispu5ta se dio vode sve dok razina ne dode
do dna stakla vodokaza, a zatim se dopunjuje dijelom kroz pomodni, a dijelom
kroz glavni napojni ventil, pribliZno do ll4 visine vodokaza, da bi se ispitao rad
napojnih ventila.
Za punjenje generatora pare smije se koristiti samo kondenzat iz spremnika
ili pripremljeni destilat morske vode.
Odzradni i odvodni ventil na pregrijadu se otvore da bi mogli izili zrak i voda
i da bi se jednolidno zagrijale cijevi pregrijada.
Lagano se popuste ventili na isparivadu i na pregrijadu da bi se, zbogveleg
produljenja motke ventila od ku6i5ta, prilikom zagrijavanja, lak5e otvorili ventili
nakon dovodenja generatora pare pod radni tlak.

257
 I'

Sigurnosniventil kontrolira se otvaranjem rudnom polugom. Ispita se rad

vodokazatako da se iz njega ispusti voda i ponovno zatvori izlazni ventil, pri
l demuvoda mora doii na istu visinu u vodokazu.
Otvori se spojni i izlazniventil manometra.
Kontrolira se odvod plinova do vrha dimnjaka i skine se poklopacdimnjaka
(ako se tamo nalazi).
Pregledase uredaj za ubacivanje goriva i odiste filtri za gorivo.
Kontrolira se komora zraka oko rasprskadai odisti eventualnonakupljno
gorivo zbog opasnostiod poZara.
Ispitaju se regulatori zraka svakograsprskada,tj. da li dobro zatvarajui da
li se slobodnookreiu.

16.2.DOVODENJE
PODRADNITLAK
ventilator umjetnepromajeukljudi se priblizno 5 minuta, da eventualnepare
goriva izadu iz loZi5ta,zbog opasnostiod eksplozijepri potpaljivanju goriva.
Zatvore se ventili goriva do pojedinograsprskada.
Ukljudi se pumpa goriva i otvori cirkulacijski ventil da gorivo cirkulira kroz
zagrija(,i razdjeljivadgoriva ispred gorionika.
Otvori se dovod pare do zagrijaia goriva i odvod kondenzatai kontrolira se
temperatura goriva, koja mora biti takva da gorivo ima viskoznostpribliZno
20.10-6m2/s (3'E). Najmanja plodica za rasprskavanjepostavi se u rasprskad
goriva koji je najudaljeniji od cijevi u loZi5tu.
Prigusi se dovod zraka do rasprskadana potrebnu kolidinu za zapaljenje
najmanje kolidine goriva, a isto se tako regulira tlak goriva za pryo zapaljenje.
- __uvyde se zapaljenabaklja kroz straZnji otvor kod rasprskada,da plamen
baklje dode ispred rasprskada,i sasvimse otvori ventil goriva tog rasprskada,a
zatvori se ventil za cirkulaciju goriva. Rasprskanogorivo iz rasprikadi zapali se
prolaze(i kroz plamen baklje.
Ako se gorivo ne zapali za nekoliko sekundi, zatvori se ventil goriva tog
rasprskadai sasvimse otvori regulatorzraka oko rasprskadada zradnostrujanje
odnesepare nezapaljenoggoriva iz loLlita. Kad se loZisteprozradilo,pokusa ie
ponovno zapaliti gorivo.
Novije izvedbegeneratorapare imaju automatiziranpostupakpotpaljivanja
gorionikaprema definiranomprogramu,s redoslijedomoplracija toll prili svega
treba da osigurasigurnost.odnosno da se sprijedimoguia eksplozijau lozistuzuog
nedovoljnogprovjetravanj a.
Nakon potpaljivanjaregulira se tlak goriva i zrakada se dobije konstantan
plamen s podetkomblizu rasprskada.
Da ne propustespojevizbog dodatnogtoplinskogoptereienja,generatorpare
postupnose zagrijavamalom kolidinom goriva.

l _ zatvori se donji ispusni ventil na komori pregrijada dim se pojavi para.

Povremenose taj ventil otvaraza vrijeme dizanjatlaka pare, da seispusiikonden-
zitanapara. Ispusniventil zrakana pregrijaduostajeotvoren da bi mogla izlaziti
para koja se razvija pri potpaljivanju.

258

l,
 Nakon Sto se postigne tlak pare pribliZno 4 bara, zatvori se odzradni ventil
isnarivada i pojada izgaranje goriva di se postigne radni tlak pare u predvideno
vrijeme, ovisno o vrsti i konstrukciji generatora pare.
za to vrljeme otvara se tzv. startni ventil n; izlaznoj komori pregrijada da
bi se omogueio izlaz pare za vrijeme daljnjeg podizanja ttaka, a prije rittjutenja
na glavni parovod. Na taj se nadin stite cijevl pregrijada od pregaranla,
1er ie
osigurava strujanje pare kroz njih, a time i njihovb hladenje. fada staitni ventil
Je
otvoren, moZe se zatvoriti ventil za odzradivanje pregrijada.
Regulaclja izgaranja sada se kontrolira prema temperaturi dobivene pregr!
.
jane pare' koja ne smije prije6i najve6u vrijednost odrZavanu
u radu.
Cesto se kontroliraju_!oia d]ma i plamena, narodito nakon svake promjene
kolidine ubadenog goriva...Kad Zelimo pbve6ati kolidinu goriva, najprije ie poveea
kolidina zraka, a zatim kolidina goriva, dok se pri smanje"njugoiiuu
smanji
gorivo, a zatim zrak. Tako se izbjegne nepotpuno izgaranje"goriva. "ulprije
odvodni se ventil parnog cjevovoda, na foji treba priltJririti generator pare,
otvori da izade sva vodaiz njega. Taj cjevovod polagano se zagrijava do pogonske
temperature, pri demu kondenzirana para izlazi kroz otvoreni odvodni "ventil.
Cjevovod se zagrijava malim otvaranjem parnog ventila ili obilaznog ventila (ako
postoji na cjevovodu). Postupnim zagrijavanjem i odvodnjavanjeln
cjevovoda
ubjegne se propuStanje spojeva ili vodni udar.
se tlak pare u cjevovodu i generatoru pare izjednadi, otvori se parni
.Kad
ventil, pri demu se zatvor-estartni ventil pregrijari i svi irugi ventili na njemu.
rzgaranje goriva regulira se prema potrebi proizvodnje
{ur", u pritom i.-p"-
ratura i tlak izlazne pare treba da budu konstantni.

16.3.KONTROLA
U POGONU
visina vode u parnom bubnju kontrolira se na vodokaznomstaklu.
Povremenose kontrolira ispravnostrada vodokaza.Kad je ispravan,visina
vode__malo se mijenja, a kad je za(epljen,visina vode je konsiantna.
.Kontrolira se izgaranjegoriva, koje treba da bude potpuno, sa sto manjim
pretidkom zraka.
. - Rasprskadigoriva mijenjaju se prema potrebi da se izbjegne.njihovo prljanje
i slabo rasprskavanje,sto pak uzrokuje nepotpuno izgaranjJ.cim se pogon"
opazecrne pruge u rasprsenugorivu, rasprskadse mijenja jer to upozorava" da je
rasprskaduprljan.
. f(ontroliraju se tlak i temperaturapregrijanepare. Oni moraju biti konstantni
i u dopu5tenimgranicama.
. Temperaturapregrijanepare poveiava se usporedos povedanomproizvod-
njom pare, veiim vi5kom zraka,visom temperatuiomnapojnevode i pbveianim
prljanjem isparivada.Temperaturupregrijanepare sniZavapoveiana vlaga zasi-
6enepare i prljanje pregrijada.
. Jem-Reratura pregrijanepare naglo pada i ponovno se diZe pri pjenjenju u
bubnju zbog visoke koncentracijesoli u vodi ili zbog visoke alkalnosiivode."Sto
ima viSesoli u vodi ili Stoje vi5aalkalnostvode,vi5esei de56emijenja temperatura

259
pregrijanepare, jer tadazbog pjenjenjanastajeodno5enjekapljicavode iz bubnja
u pregrijad.
Najmanje dvaput dnevno uzima se uzorak i analizira voda iz isparivada,
dodaju se potrebnekemikalije, a zatim se otpjenjuje i odsoljavada se u dopu5te-
nim granicamaodrZekoncentracijasoli, alkalnosti kisik.
Najmanje dvaput dnevnodistese propuhivademogrjevnepovr5ines vanjske
strane,pri demuseodstranjujudadai pepeoi tako izbjegavajusmanjenjeprijelaza
topline i povedanjeotpora strujanju,korozija i poLar.Propuhivadise koristesamo
kad vatra gori, i to jedan za drugim.

U POGONU
16.4.POREMECAJI
NajdeS6iuzroci poreme6ajapogonageneratorapare jesu: poremedajnapaja-
nja (niska ili visoka razinavode), poreme6ajprovjetravanjate puknudecijevi.
U svim tim sludajevimapotrebnoje pravilno postupitikako bi se izbjeglejo5
teZeposljedice.

16.4.1.Niska ili visokarazinavode

Kad se u pogonu ne vidi razina vode u vodokazu, moraju se udiniti odredene

radnje da bi se izbjeglo o5tedenje dijelova isparivada generatora pare.
Zatvori se dovod goriva do svih rasprskada da se Sto vi5e smanji isparavanje
vode.
Zatvori se dovod napojne vode u isparivad da do uZarenih dijelova isparivada
ne dode relativno hladna voda ako je ima malo, a ako je ima mnogo, da ne prekipi.
Zatvore se spojni ventili vodokaza, otvori ispust i vodokaz propu5e najprije
parom, a zatim vodom (da ne bude zadeplien). Zatim se zatvori ispust, otvore se
parni i vodni spoj i promatra voda u vodokaznom staklu. Ako je razina visoka,
voda se diZe; ako je niska, voda ne dolazi u staklo.
Ako je malo vode, zatvori se registar zraka i zaustavi ventilator umjetnog
provjetravanja da se generator pare polagano hladi; ne smije se dodavati voda u
isparivad da se ne o5teti zbog dodira hladne vode i pregrijanih dijelova isparivada.
Voda se dodaje nakon Sto se generator pare ohladi i nakon Sto se pregledom
ustanovi da isparivad nije o5teden.
Ako je mnogo vode, ispusti se vi5ak vode do normalne razine; otvore se
ispusni ventili na pregrijadu da izade eventualnavoda iz njega; ponovo se zapale
rasprskadi goriva i normalizira pogon.

16.4.2.Slaboprovjetravanje
Ako je ventilator u kvaru, zatvorise dovod goriva do svih rasprskada.Nakon
Sto se ventilator popravi, ukljudi se i provjetri se loZi5te. Svim gorionicima, osim
onome koji se potpaljuje, zatvore se dovodi zraka. Gorionici se pale jedan po
jedan.

260
 16.4.3.Puknuiecijevi :
Zaustavi se dovod goriva do svih rasprskada.
Ako je.cijev pukra zbog niske razine vode, zaustavi
se dovod vode i odvod
pare. Otvori se odzradniventil pregrijada.
cijev.nije pukla zbog niske razinevode, drzi se normalan
,^ _ 1k9 vodostaj;ako
1emogu6e,dok se generatorpare ohladi. zatvoisepurni u"ntit, a otvori odzradni
ventil pregrijada.
Otvori se sigurnosniventil da se snizi tlak.
ventilator umjetnog provjetravanjaradi da bi struja
zraka odvodila paru iz
loZi5takroz dimnjak.
Nakon pada tlaka pare zaustavise rad ventilatoraumjetnog
provjetravanjai
zatvore se registri zraka da_segeneratorpare polagarro
ttuai."Nut"n rrrua"riju,
:X:,:r.,t*I grve cijqli-u loZi.tu, mogu se oO-ui tzriiientti, Jot," nepristupadne
cuevr unutar snopa obidno zatvore s obje strane posebnim
ierjeznim depovima,a
zamjenjuju se kod veiih popravaka,jei treba vaditi,""
;t;;il; bi se doilo do
onih koje su oSteiene.

16.5.ZAUSTAVLJANJERADA

Zaustavise rad jednog po jednog rasprskadai odmah

se izvadeda se nepo-
trebno ne zagrijavaju.
zatvori se izlazniventil pregrija(a, aotvori se njegov
odzradniventil, koji se
prigl5uje da tlak pare polako pidi.
ventilator umjetnog pr.ovjetravanjaradi nekoliko minuta
nakon zatvaranja
goriva da bi se prozradiloiozi5ie.ventilator se zatim
zaustavii zatvorese registri
zrakasvihrasprskada da zrakne ulazi u loZiste,kako bi ," g"n"ruto. pare polagano
hladio, jer zbog brzih promjena temperaturenastaju
oipn"tuilu koja uzrokuju
propuStanjespojeva.
Zatvori se ulaz da gorivo ne koksira zbog pregrijavanja.
ii_"g!rd,go.ruu.
Pri.svakompaljenju rasprsliadaotvorise.odzrue"iu"niit pr"iriiueu
-"^ prije negoli
se zapali mlaz goriva da para prolazi kroz cijevi pr"grilueu.'
Prije negoli se zatvori.napbjniventil, visinuuooEu'irunju
podignese za cca
100mm iznad normalnevisine,
1". re hladenjemsmanjujevolurnenvooe.
Kad se tlak snizi otprilike na 3 bara, otvori se oairaeni
ventil isparivadada
u ne nastanepotlak-pri hladenju pare i njezinol tonae"zuci;i.
"j?Tu,
Kad tlak padne priblizno na L bir,^otvore se odvodi
iz razdjelnih komora
pregrijadada izadekondenziranapara.
Odisti.senakupljenogorivo o-korasprskadai u komori
zraka.
Nekoliko,sati posto se zatvorerurprikudi goriva -.2"
," prrovno pokrenuti
ventilatorumjetnogprovjetravanja,akb je potiebno
da se ubria hladenjegenera-
jo,ra pare. laj se postupak ne preporudujejer se svako urro ttua".rje
izbjegavati.Jedinaiznimka moZe^bitineki nuZin popravak. mora
Generatorpare samose u nuZdismije hladiti irpirstu"j"-
" tople vode i punje-
njem hladnomvodom!

261
 Generator pare nakon hla<lenjaobidno se isprazni, otvori i pregleda izvana,
a iznutra se pregledai popravlja kada je dobro prozraden.

. 16.6.RADOVIIZVANPOGONA
Da bi segeneratorpare i duZedrLaoizvanpogona,mora sebriZljivo pripremiti
i destokontrolirati da mogudnostikorodiranjapojedinihdijelovabudu minimalne.
KuiiSte i drugi vanjski dijelovi odistese od nedistodai rde. Stalnose moraju
odrZavatidisti i suhi.
Zra(ne komore kudi5ta,odvodni kanali dimnih plinova i dovodni kanali zraka
destose kontroliraju i disteod nedistoiai rde.
Svi otvori na ku6i5tu, dovodi zraka i odvodi dimnih plinova zatvore se da ne
ulaze nedisto6ai vlaga.
LoZiStei registri zraka svih rasprskadadrZe se zatvoreni, osim povremenog
otvaranjazbog kontrole stanja, nakon degase ponovnozatvore.
Vodna stranageneratorapare koji ne radi dulje od 24 satapotpuno se ispuni
vodom (mokro konzerviranje)ili sevoda potpunoisprazni,a generatorpare dobro
osu5i(suhokonzerviranje).

16.6.1.Mokrokonzerviranje
Ono je jednostavnije, a za5tita je dobra dok generator pare ne radi kraie
vrijeme i kad je temperatura okoline vi5a od temperature ledi5ta vode (0"C).
Kada se generator pare ohladi, ne isprazni se, ve6 se doda nova kolidina
kemikalija ako je potrebno, da voda bude dovoljno alkalidna kako bi se izbjegla
korozija. Zatim se napuni dodatnom napojnom vodom, dok voda ne izade kroz

ll odzradni ventil pregrija(a, a potom se ventil zatvori.

Polagano se otvaraju odzradni ventili isparivada i pregrijada zbog sigurnosti
da je sav zrak iza5ao te, ako je moguie, odrLava se tlak otprilike od 2 bara.
tiil
16.6.2.Suhokonzerviranje

flr Primjenjuje se za duZi period, bez obzira na temperaturu okoline, a izvodi

se upotrebomnekog apsorbirajuiegsredstvaili zamjenomzraka nekim in0rtnim
plinom.
Pri prvom nadinu koristi se najde5ieZivo vapno ili kalcij-klorid (kao apsorbi-
rajuie sredstvo)da se smanji relativnavlaga unutar generatorapare.
Kad je generatorpare ispraZnjeni provjetren,odstraniseiz njegasvazaostala
voda.
Krpama se osuSesvi pristupadniunutarnji dijelovi.
U bubnjevese postavevelike plitke posudes apsorbiraju6imsredstvom.
Postavese poklopci i nepropusnozatvoresvi otvori na generatorupare.
'
Zatvore se svi ventili i pipci da ne ulazi zrak.

262
 zatvore se svi ulazi zraka u roZistei stavi se poklopac
na dimnjak.
Pri drugomnadinuupotrebljavase dusik, kao inertni
plin,
\ --' da
-- nadomjestizrak
unutar generatorapare,.Sto usporavakoroziju.
otvori.i osu5i,a zatimse nepropusnozatvori.
S::""-t"9ll,l: ::,:rpTurni,
odzraka,uvodi
se{i.i,,i{iiil;;;fi, ,*liji;,"
"i*:*il.i:l1l:,
ou'.;l?fj, nadnu,
takodailtk"fi;,"d ;;;;"il;;;l
1'1ll:ry_fiT irp*t
zaustavise njegovo uvodenje. ffi ;;;;#;,sik,
::,::tj':TT::'.T.:1,1T_kbntrotiraseiztazpri"*";ffi

16.7.PREGLEDI
I CISCCTC
Povremenose generatorpare pregledavas unutarnje
i vanjskestraneda
se odrZavaodist i ispravan.

16.7.1.Unutra5nji
pregted
Nakon .to se generatorpare iypr-q1i, otvori i prozradi,
, odstranise zaostala
voda i (krpama) osusesvi unutarnji dijelovi,
u ,r.ir" dijelovi koji
smetajupregledu. "u"ntuul.ro-r"
unutrasnje povrsinekoje su u dodiru s.vodom(bubnjevi,
cijevi) mogu biti prekrivene kamencem,bruto- razvodnekomore,
i ,ri"-l rcirnlnu" se otude ili
ostruZe,a blato i ulje odstranese tako da se
dobiju dirt" ."tuine povrsine.Isto
tako, te povriine i one koje su u dodiru s parom
mogu biti korodirane, pa se
dobro odiste delidnomdetkom.
Kamenac u generatoru pare znak je lo5e kvalitete
vode.
Kamenac je narodito.opasan na cijevima
u loZi5tu, gdje vei u tankom sloju
uzrokuje pregaranje crJevl.

ill*-i:T"Y",,:i:!:#)Ti:-.,y
nucileuim"a j: I p?,lorn
prosroru
iznad vodne
rinije.
x:g:r::I :9: 1:,I . nipi.eJ";"il; ;#;; 1ffDr[d ;r"fi;'J'il;;
I ua su rose
odstianjivanje.
v"e, uitillr"r ios"gradaodje_
fll';!]nf,"TT|:*1,"-i?,"?"".sovo
ljivada kisika (otplinjivada).
r11e_1,v_rsini
uogT: povrsine
u parnimbubnjevima.
Illg::' * i
y,,:.ll,T *:::.:^:
g f
o"imkomoram k;;il
P,11,., ^t: Ti:I "',,ilid ;#fi ;'i" l,"i'i"ol'ili;
Stoje potrebno ustanovitii odsiranii. ffi,ffi,i:il#;ili:Ti
l,'1";"y*:i:"::,"*lT:,11?y,!:i^gi;i,"ri-r""k;ff
Nakon isparivada.pregledava se zagrijadnapojne vode.
U njegovimcijevima.ako.je napoj"na voduioiu, rtupila se kamenac,koji se
odstranida bi cijevi bile metalno disie.
se pregledapregrijadpare, u dijim se cijevima
,-^- 5ooujlo
I(amenac moZetakoderskupiti
(ako isparivadprekipi), toli se mora odstriniti.
16.7.2.Vaniskipregled
S vanjske se strane pregledavaima li skupljanja Sljakei dade ili korozije.
Posebnose paZljivo pregledajucijevi iza pregrijadajer se tamo skuplja najviSe
nedisto6e.
Vanjski pregledudini se obidnokad generatorpare ostajeizvan pogonadulje
od 48 sati.
Na cijevimau loZi5tukatkad seskupi Sljaka,koja seotude,a cijevi se ostruZu.
Pregledase da li na cijevima ima znakovapucanja,izbodenjaili pregrijanja.
Pregleda se izolacija loZiSta,narodito oko bubnjeva, jer se mogu njihovi
limovi pregrijati.
Izmijene se svi dijelovi vi5eistro5eneizolacije,a manje istro5enai napuknuta
izolacija zakrpase odgovaraju6immaterijalom.
Pregledajusei odistecijevi pregrijadapare, koje su obidnopokriveneSljakom.
Stlata se otude ili odstrani mlazom tople vode, a ako ne ide, onda tuckanjem.
Pranje se nastoji izbjeei,jer voda o5tedujevatrostalnimaterijal loZi5ta.Cijevi se
peru od vrha prema dolje.
Cijevi pregrijadadestose krive zbog visoke temperature.Stogase izravnaju
da bi se dobio jednak rasporedstrujanja plinova zbog jednolidnogzagrijavanja.
Na zagrijaiima vode i zraka nalazese dada i pepeo, koji se ostruZu, a zatim
komprimiranimzrakom otpuhnu.
Cada apsorbiravlagu iz zraka, a buduii da u dadi ima sumpornihspojeva,
nastajesulfatnakiselina,koja korodira cijevi zagrijatakad on ne radi.
Pri vanjskom di5ienju ostruZu se i limovi odvoda plinova do dimnjaka i
dimnjak, jer se i na njima skupljaju dadai pepeo.
Cijevi zagrijata zraka katkad su probu5enezbog djelovanja niskotempera-
turne korozije, pa se moraju mijenjati da zrak ne dode na stranu plinova, Sto
moZeuzrokovatizapaljenjedade.

pregledii ispitivanja
16.7.3.SluZbeni
Generatorpare, kao i ditavo brodskopostrojenjei sam brod, pregledavajui
ispituju strudnjaciklasifikacijskihdruStava,koji na temelju tih pregledai ispitiva-
nja izdaju brodu >Certifikat<o ispravnostibroda, postrojenjai generatorapare,
Stoje potrebno za osiguranjebroda i tereta.
KlasifikacijskadruStvaimaju svoje strudnjake(eksperte)za kontrolu pro-
izvodnje, ispitivanjematerijala,strojevai uredaja za gradnju brodova.
SvakadrZavas razvijenim pomorstvomima svoje klasifikacijskodruStvoza
potrebe svoje flote (Jugoslavijaima >Jugoregistar<), a velike drLaves velikom
trgovadkomflotom imaju klasifikacijskadru5tvai za potrebe drugih drZava.Ona
su medunarodnopriznata, jer imaju mnogo dobrih strudnjaka (Engleskaima
>Lloyd's Register<,Francuskaima >BureauVeritas<itd.).
Klasifikacijskadru5tvaimaju propisepremakojima njihovi ekspertiobavljaju
pregledei ispitivanja, a ti se propisi malo razlikuju izmedu pojedinih druStava
medusobno.

264
 !1.s.eyera1orepare propisanisu materijal, armatura,periodidnii izvanredni
pregledii ispitivanja.
Dok se gradi brod, gradi se i generatorpare, sto nadzirestrudnjak
klasifikacijskogdruitva. odredenog
Strudnjacikontroliraju materijal i nadzjrugradnju, a nakon
ugradnjeu brod
obav-ljajuispitivanjai izdaju svjedodzbuo kraslfitaciji'g;"";;;a
pare.
N1f9n-dobivanjasvjedodZbeo klasifikaciligenerat8rp"."
. *"2" podetiredo_
vito raditi. Medutim, svakegodineekspertikl;siikacij;kd;;;il""
obavljaju tzv.
redovitaispitivanja.
- _ Poslije veiih kvarova obavi se tzv. izvanrednoispitivanje,bez obzira na to
kad je generatorpare bio redovito ispitan.
Ispitivanjemse ustanoviop6e.stanje,eventualnaoste6enja,
nadinodrzavanja
i to da li njegovostanjeomogueul"opeo sigurnostu pogonu.
Da bi se to ustano_
vilo, generatorpare najprije ie. oetatlnopregteaaiznutri
i izvana,na oslabljenim
se mjestimaeventualnomaterijal uuii aa se ustanovidebljina
,t1"rr" ili se izrezu
probni Stapovida se ustanovikvaliteta materijala,pu
," ;;;;; iobivenim p.a"_
cima udinepotrebni popravciili izmjene.
Poslijewakog pregledai eventuilnogpopravkate nakon
. . dovodenjapod tlak,
ispituju.se sigurnosniventili koji treba iu p.opu.t" paru
dim tlak u generatoru
pare prijede dopu5tenuvelidinu.
Klasifikacijskipropisi definiraju period i nadin ispitivanja
, .. generatorapare
hidraulidkomprobom.
. ^ D9k traje hidraulidkaproba pregredajuse svi dijelovi da se utvrdi da li su
deformiraniodnosnoda li spojevi^pro"puitiju
Ako pritom nastanudeformacijeiii propustanja,prekida
se ispitivanje,gene-
rator pare se isprazni da se udine potrebni radovi, poslije
kojih se ispririunle
ponavlja.
Kada generator pare izdrhiispitivanjepod tlakom, dobije
, dozvolu za normalan
rad.

265
 17.EKONOMICNO
VODENJE
POGONA
GENERATORA
PARE
u.gror poglavlju iznose se osnovnespoznajekoje
. su potrebne da bi se
osigurali uvjeti za sto ekonomidniji rad generatorapare.
Taiav zahtjevsve se
'orazitlj.epostav.ljapred,konstruktorei p6gonsko
osoblje jer je sve veca cijena
pa je kontinuiranonasioianjeda se -utri-uino
smanjepogon_
l_",t".::fflergije
Poveianjeefikasnostigeneratorapare moguie je postiii
smanjenjemgubitaka
energijeu pogonu.l
Ukratko se moZe saZeti da se maksimalna efikasnost
generatora pare postiZe
kada su svi toplinski gubici i gubici koji nastaju p.o""r,i
., ir!;r*J" minimalni.

17.1.GUBICITOPLINE
IZLAZNIH
DIMNTH
PL]NOVA
Dimni plinovi koji.izraze kroz dimnjak u okolinu sadrZe,
perature,odredenukolidinuneiskoristenetoplirre- zbog poviSenetem_
ona se,^t"ii od,ir;"tnrtoprin"
-vrage
dimnih plinova i latentne topline vodene pare koja
nustuje-i, sadrZaneu
gorivu i izgaranjemvodika. Budu6i da taioplina
nije isktrillna, to je, prema
svojd velidini, najve6igubitak energije.
Buduii da se zbog tehnidkih i ekonomskihr,azloganikad
ne iskoristavatoplina
dimnih plinova nize Jd temperature ," t"i.i ui ,e"tono";ri;;
prema tome i vratila sadrZana vodena para,a
latentnatoplina, mozemo. govoriti samo
o iskori5tavanjui gubrcrmaosJetnetopline dimnih plinova. ";;;;k,
o tim gubicimamoraju piije svitrrazmisljatip.ffiunii
je.zadatak.daogrjevnepoursinbkonstruiraju"tuti, generarorapare, diji
alaot"o!,i"'Lptin'ulni izlazni
gubitak osjetnetopline dimnih plinova.

l Postoje dva znadajna ogranidauajudafaktora sniZenja

dimnih plinova:
- prvi proizlazi iz velidine tzv.
izraznetemperature
temperature ro5enja, na kojoj se kondenzirasum-
porna kiselina iz dimnih plinova, i tola uzrokuje
vrlo intenzivnu koroziju svih
metalnihdijelova;

Grbt"t g"r*atora pare detaljno su obradeni u poglavlju

4.

267
It
- drugi je posljedicasmanjenjasrednjelogaritamskerazlike temperatureizmedu
dimnih plinova i prijemnika topline, zbog degavrlo naglorastepotrebnaogrjevna
povr5ina,a prema tome i dimenzijete kolidina ugradenogmaterijala.
Uobidajene su izlazne temperaturedimnih plinova u dana5njimbrodskim
generatorimapare od 160do 180'C. Najmodernijekonstrukcijes regenerativnim
(Ljungstrom)zagrijademzraka velikog kapacitetaimaju joS n12uizlaznutempera-
turu dimnih plinova (115- 120"C).Medutim, kod takvih izvedbi izlazneogrjevne
povr5inetreba da se za5titeod djelovanjaniskotemperaturne korozije, Stose dini
emajliranjem.
Osim izlazne temperature, na gubitke topline izlaznih dimnih plinova bitno
utjedekolidinadimnih plinova odnosno,s tim u vezi, pretidakzrakauz koji izgara
gorivo. Ako je izgaranjes ve6im pretidkomzraka nego Sto zahtijevajuuvjeti za
potpuno izgaranjegoriva, tada se nepotrebnozagrijavavi5ak zraka, koji propor-
cionalnotome odnosi u okolinu pove6anukolidinu neiskori5tenetopline.
To ovisi o nadinu vodenja i regulacijepogona pa se o tome mora brinuti
pogonskoosoblje. Optimalnim odredivanjempretidka zrakaza izgaraniepostiZe
senajveie smanjenjegubitakaodnosnopove6anjestupnjaiskoristivostigeneratora
pare. Stogaje u pogonupotrebnoprovestiodgovaraju6ukontrolu procesaizgara-
nja, na temelju degase moZeregulirati radi postizavanjaoptimalnih rezultata.

17.2.KONTROLAPROCESAIZGARANJA

Da bi se izbjegli gubici zbog nepotpunogizgaranja goriva ili zbog rada s

prevelikimvi5kom zraka,potrebnoje, kako je ve6 napomenuto,procesizgarania
u loZi5timavoditi tako da gubici generatorapare budu Sto manji odnosnoda se
postigneoptimalanstupanj iskoristivosti.
Pretidakzrakazaizgaranjekarakteristidnaje velidinakoja ima najvediutjecaj
na gubitke u radu generatorapare, a na koje se moZedjelovati u toku pogona.
TeLnjaza Stoekonomidnijimvodenjempogonauvjetuje potrebu za konstan-
tnim pra6enjem faktora pretidka zraka (i,,), jer su izlazni gubici osjetne topline
dimnih plinova proporcionalnis njime. Prematome, procesu loZi5tutreba voditi
sa Sto manjim pretidkom zraka, a da pritom nema nepotpunaizgaranja.Naime,
ako znamo vrijednost faktora pretidka zraka, moZe se zakljuditi da li se pogon
pravilno vodi, pa se prema tome moZeutjecati na njegovo poboljSanje.
Faktor pretidka zraka moLe se odrediti direktno ili indirektno.
Kod direktnemetodeses pomoiu mjernih uredajaodredujeprotodnakolidina
zraka za izgaranje, a na osnovi poznatog sastavagoriva izradunavase minimalna
kolidina zraka za izgaranje. Na taj nadin faktor pretidka zraka proizlazi iz izraza

- vt.s (17 - 1)
") BVt.^r,

gdje je Vt, izmjerena kolidina zraka [mfl1/s],B kolidina goriva [kg/s], z Vr,^io
minimalnakolidina zraka [mfl,/kg].Ako su raspoloZivimjerni uredaji todni, tada
ta metoda daje pouzdanerezultate.Medutim, nedostatakje to Sto se njome ne

268
moze utvrditi da li je jer
izgaranjenepotpuno, se ne mjeri sastavdimnih plinova,
odnosnoeventualniudio ugljik-monoksida(co) u dimnim plinovima.
Indirektnametodaosnivase na odredivanjusastavadimnih plinova,na teme-
lju degase zatim odreduje faktor pretidka zraka.
. . Najpoznatiji ureclaj za analizusastavadimnih plinova je tzv. orsatov aparat
(prikazanna slici 17.1). Princip.radaje apsorpcija^ugljik-dioksida (cor),
-monoksida(CO) i kisika (O) iz uzorkadimnog plina. "!tiit-

Sl. 17.1. Orsat uredaj za analizudimnih plinova

Irgenda: l-mjerna bireta, 2-posudaza izjednalenje razine, 3-posudaza apsorbciju
CO2,
4-posudaza apsorbcijuco, 5-posudaza apsorbciju02, 6-spojnacijev, 7-ventil,
a-tompen-
zacijski balon, 9-trostrani ventil, l0-hladnjak, ll-filtar, l2-ptmpici za'dimne plinove

odredena kolidina dimnog plina, obidno volumen od 100 cm3,usisavase u

mjernu biretu s pomo6u posude za izjednatenje razina, u kojoj je voda pod
atmosferskimtlakom. Nakon Sto se mjerna bireta napuni plinom,-zipodinjenje-
govopotiskivanjeu pojedineposudes apsorpcijskimkemikilijama, odkojih jedna
ima svojstvoda apsorbiracor, druga co, a tre6a or. Da bi se poboljsaiaupror-
pcija, posudes kemikalijamaimaju staklenecjevdice,koje poveSavajukontaktnu
povrsinuizmedu plina i kemikalija na ovlaZenimstijenkami. plin se u te posude
potiskuje naizmjenidno;najprije u jednu, zatim u drugu pa u tre6u. Kodivakog
potiskivanjavolumenplina umanjujeseza udio apsorbiianbgp[na, dija sekolidinl
odituje na mjernoj bireti, gdje se razina vode podiZe u- skladu j umanjenim
volumenom preostalogplina. Na taj se nadin posebnoodreduje volumni udio
9-cor."1.r,'1, kolidinaplina uglavnomje udio du5ika gq2,s(%);
,Qco*1v"1i,??r."\*r.Preostala
ler se volumni udjeli drugih plinova mogu zanemariti.
je napomenutida rezultati takvog mjerenja daju postotke volumnih
-. vazno
ydjela pojedinih sudionikasvedenihna suhe dimn" piittou", jer se vodena para
iz plinova kondenzirau njihovu hladenju.

269
 Danas se u pogonima mnogo koriste i procesni analizatori,koji kontinuirano
mjere i registriraju sastavdimnih plinova, na temelju dega se moZe odredivati
agaranje,a time seznatnoutjedena stupanjiskori5tenjageneratorapare i odrZava
se optimalni pogon.Takvi analizatoridimnih plinova koristese razliditimkarakte-
ristidnimkemijskim i fizikalnim svojstvimamjerenihplinova, ali ih ovdje ne6emo
posebnoopisivati.
Kod velikih jedinica desto su pogonski analizatori dimnih plinova vezani na
regulacijskekrugove za automatskuregulacijuizgaranja.
Znade li se sastavdimnih plinova, faktor pretidka zraka moile se odrediti s
pomodu izraza dobivenih razmatranjem opisanogu daljnjem tekstu'
Minimalna kolidina dimnih plinova, koja se teoretski moZe postiii, ptoizlazi
iz uvjeta u kojima seizgaranjevr5i bez pretidkazraka,odnosnouz )t: L. U skladu
s time iz jednadZbe(3 - l7) slijedi
+ 1,24(gwsrrw*)[mfi/kg]
Vp,*in:!,85w"*0,7ws*0,8woqr*0,79VL,tu (17 - 2)

Prematome, moZese takoder pisati

Vp1:V6'n^+Q- 1) Vr,-r [mr]ikg] (r7 -3)

Ekvivalentno izrazu (3 -23) iz (17 - 2) odretluje se minimalna kolidina suhih
dimnih plinova
ypr,,,-io
: 1,85wc r 0,7ws* 0,8w*, + 0,79 [,.6 [mfi/kg] (t7 - 4)
odnosno
Vpr,,= Vpr,,,.ir* (1- 1) Vr,*' [mri/kg] (17-s)

Ako se S gco,,s(y")oznadi volumni sadrZaj ugljik-dioksida u suhim dimnim plinovima

u o/o, moLe se postaviti odnos

%cor,"(v.) - Vpt,r,-l'
(t7 -6)
9cor,"1v"1^^t %,,,

gdje je gco"."(y"\^omaksimalni volumni sadrZaj ugljik-dioksida u suhim dimnim

plinovima u o/o,koji se dobiva kada se proces izgaraniaodvija uz minimalnu
(teoretsku)kolidinu zraka, a da pritom sav ugljik izgori u ugljik-dioksid-
Prema tome.
1,85w
(Pcor,"1%1^o= 100 (r7 -7)
1,85w.*0,7wr* 0,8wn.+0,79 VL.^in [%]

karakteristidnaie za svaku vrstu goriva jer izravno ovisi

Velidina e cor,"1%1^o
o njegovu sastavupa se, uz pojedini poznati elementarnisastav,mora posebno
izradunati.Zateku(a goriva iznosi od 15 do 18%.
Izraz (17 - 6) se moZedalje modificirati kao
-
9cor,"1w1*- Qcor,"1x1 Vpr," Vpr,r,-io
(17 - 8)
Qcor,"1us Ypt,r,-io

270
 a uvrStavanjemizraza (17 - 5) slijedi
Qcor."(y.)^o- Qcor,"(y") l) VL,^i,
_().-
9cor,"1u"'1 Vpr,r,-r, (r7-e)
Bududi da se za proces izgaranjamoZe s dovoljno todnosti pretpostaviti
je teoretska(minimalna)kolidina suhih dimnih plinova da
%,,;; pribliZnojednaka
teoretskoj(minimalnoj)k:tjlg potrebnogzrakazi izgaranje'ir,ilrj
. ur,,i,,= ypo_l"
iz gornje jednadZbese dobije

. 9cor,"1/"1^o
A--
Qcor,"1v"1
(17 - 10)

Dakle, ako se zna velidinag cor,,1n,1,moZese izradunatifaktor pretidkazraka

1.. Medutim, valja imati na ai-io'vrijedi onou taJa l" irgarun;" potpuno,
"-i,
odnosnokada u dimnim plinovima nema ugljik_monoksida.
-. Faktor pretidka zraka moi.e se izradunati i ako se zna sadrZajdusika u suhim
dimnim plinovima. Naime, zanemarili se sadriaj sumpor-dioksila
u dimnim pli_
novima, bilanca du5ika proizlazi iz

* Qor,"1v"1+
9cor,"1x1 gco,"1v"1*
&r,un = 100 [%] (r7-1r)
Na{aljg, pretpostavi je
.. li 99.da izgaranjepotpuno, vi5ak du5ikaA p^,,,rzlu
suhim dimnim plinovima dobije se tao razlika^stvarno'ir-i"."* kolidine ilu5ika
i minimalne kolicine gN2,s1"k1mint
koja odgovaru -ini*ufnoj (teoretskojj
,fte:$1").
kolidini zraka(tz )":t).tz toga'iiij;di Au j"

QN".s,.t
g4,l2,s(%)min:ff tnl (7 -12)
Prematome, moZese pisati

L Q*r,"1*1= - g#
94.rr,r1v"1 (17 - 13)
Na drugi nadinse visakdusikaL eNz,"tu.)
moLeizralunatii ako se znasadrZaj
kisika.-uzpretpostavky j. izgaranj'e'foipuno,
tj. da savugryit-monoksid
u ugljik-dioksid, 9?, izgori
visakkisikau suhimoimnimpiinovima
leoiil ie
I:f
L Qor."1*',:Qorr1v"1-
W (17 -14)
Kolidina du5ikakoja odgovaratom kisiku je
1a - 79[
:1i Lgo,."1"D=;.
A g4n,.,121
( por,"1*1-:fPco.,r.z.r\
) W
(17- 1s)
Izjednadavanjem jednadlbi (I7 _ 13) i (I7 _ tS) proiztazi
2l Qfir,"1*1
1-
(r7 - 16)
- zs (vo,.<*,-'"2"*)
2l e*,'qu"1

27r
 Dakle, iz araza (17 - t6) moZe se na osnovi poznate analize suhih dimnih
plinova izradunati faktor pretidka zraka. Ako je izgaranje potpuno, a u dimnim
plinovimanema ugljik-monoksida,prethodni izraz postaie
2t (r7- r7)
t-
Qo,.tnt
2l -'79 -----:------
%z'"(%)

Ako se, nadalje, pretpostavi da je Vp;,- VL, tada je fiur,,(*):'l9o/o, paizraz

postaje
^
rt- 2 1 (17 - 18)
11- pr,aa

Na slici 17.2. prikazan je odnos izmedu sastava dimnih plinova (CO2, 02) i
vi5ka zraka za izgaranje kod razliditih vrsta goriva [19]. Dakle, znade li se udio
CO2 ili 02, moLe se s dovoljno todnosti odrediti viSak zraka za izgaranje, a ovisno
o njemu iizlazni gubici osjetne topline dimnih plinova (poglavlje 4, slika 4.4).

o
Ero

o 1 4
2
=
2 e
z
=
>10
-
f
a
= r g
N

o
5
- e
,r{ UGUENI)
o +
a

100
VISAKZRAKA (%)

Sl. 17.2. Ovisnost sastavadimnih plinova o vi5ku zraka i vrsti goriva

272
 17.3.GUBICIZBOGNEPOTPUNOG
IZGARANJA
U procesu izgannja mogu nastati uvjeti koji uzrokuju
nepotpuno izgaranje
goril?. Tako.nastaju.gubici.i_bogsadrzajas.o1i"1"n susto;ui.a.,-ii-r,im plinovima
(ugljik-monoksid,vodik, ugljikovodici,eaai; i zbogostataka
jaka (koks). l-tit gorivih sasto_
Na nepotpunoizgaranjenajvi5eutjedu:
- mali pretidak zraka, ..::.1. - "t" .
''::'-''::....,..,.
-.1o5.9rasprskavanjegoriva (gorivo
nije dovoljno zagrijano,rasprskadisu zaprlja_
ni, nije dovoljan tlak rasprskivanja),
- preoptereienostgeneratorapare
(pogoriani uvjeti mijesanja zrakai goriva).
Kao Sroje vidljivo, poveianje prelieta z:ata. smanju;"
izgaranja, ali istodobno pove6avag.rbitk" topline izlaznih"arirn iuUltt" nepotpunog
phnova. prema
tome, potrebno je da se odredi i odrZavaoptimalanpretieat
ziaia, pri kojemu
ee zbroj gubitaka topline izraznih dimnih ptirrouu i
izgaraniabiti minimalan. !"uitur.u n"porpunog
"bog
Radi primjera prikazanaje na slici 17.3. ovisnostukupne
.. iskoristivostio
udjelu u dimnim plinovima za jedan generatorpare. vidljivo je
-eor,,1w1 da se
optimalan-pogonpostiZe_pri.udjelu od 0,5yo. Daljnje smanjenjeudjela
gor.,"1x1uzrokuje naglo_pove6anje .?gr.u*,
udjeli eco,4,r"fdakle,narLlenepotpuno izga_
ranje, koje naglo povedavagubitke u irguru.rjir.

ISKORISTIVOSTI
UKUPNIGUBITAK

n
s_
:
F
u)
o
F r E

a
o
Y
a
=
f
o10

zRACENJE

ucLJtCNt
MoNoKstD

0 I ' J A

st. 17.3. Ovisnost gubitaka o sadrZajukisika u dimnim plinovima

273

- . ,.dfth'
 Mora se naglasiti da optimalni udio (Por"1r1udimnim plinovima varira od
sludaja do sludaja, odnosno posebno ovisi o generatorupare i o vrsti goriva.
Prikazanevelidinena dijagramu odnosese na konkretan primjer [19], pa se za
ostalesluiajevene moguuzeti kao apsolutnevelidine.Medutim, kvalitativniodnos
izmedu promjena slidanje u svim primjerima.

17.4.UTJECAJ
OPTERECENJA POGONA
NA EKONOMICNOST

Gubici topline koji nastaju zradenjems vanjske straneoplate generatorapare

u okolni prostor sadrZanisu u tzv. gubicimazratenia.r
Kolidina topline koja se gubi na taj nadin pribliZnoje konstantnas obzirom
na opteredenjegeneratorapare, a posljedicatoga je porastudjela tog gubitka (u
"/") pri smanjenjuoptere6enja(vidi sl. 4.5, 4.6, 4.7).
Ir
ll
ll. E25
F
o

F
L
t

9zo
L
6
l
(9

15

KAPACITETA)
(POSTOTAK
OPTERECEUE

Sl. 17,4. Ovisnost gubitaka o opteredenjugeneratorapare

t p.,t"firi:" u poglavlju 4.
"Uradeni

274
 Takva ovisnostprikazanaje na slici 17.4.vidljivo je
da se istodobnos pora_
stom opteredenjasmanjuju.ukupni gubici do
odretren"uri;"J""rti, odnosnodo
optereienjaotprilike od g0%, kada opet rastuzbog
rtj"*j;;;iih gubitakaosjetne
topline.dimnihplinova.'Trebanapomenutida se
i ovdje nazna1enevelidine odnose
na.konkretanprimjer [19], ari su prikazanetva[tativ'ne
teristidniza veiinu generatorapaie. ;..r";;;; i odnosi karak_

17.5.UTJECAJ
ODSOLJAVANJA
NA EKONOMICNOST
POGONA

,3,$:l X:* centraciju soliunutarseneratora

pare
#::,;,10: ll ".j:,_ll ton
;,,fl:?]it::'S""sj:1j""T,"..0:,?1.,':_:o.il"ero
o'oir1llLladgnjesoliu.cijevipr+rij;l; i "jir'*Jl;k;;j;,';iliil;';#il:
;;;;id;;'i;;ff:
Zbog odsoljavanja
dio se viete"voae n",
generatora pare, sto je-.gubitak topline ispustaiz
"t.p'""rfrtJ'frr"ou
koju rspustena voda odnosi sa sobom.
Prema tome, kolidina vode koja se iipusta pri
odsoljavanju treba da bude
l*1: j::-:*::;\:,1^'".11',::'l","li:griiuqip's';;';;;il;;:v'#ffi:
gubitkatoplinidodatnije gubiiaki k;;il;lit; u;;;;"J"?
:rfl:r::1",:sim
obradu vode.

17.6.UTJECAJ
ODRZAVANJA
NA EKONOMICNOST
POGONA
jJi,,:l jlT, j,: on-o.1idn
ost rada seneratorapare,
i::f1 :_*:::lli I -na".ek
;;"',"*Tlii,lX?T.r"ii;
1"1^T.1.:,i::1ly!,:1:d":q.r."*ih.p"y,il;.^N;ffi
:*,:f",::3,:T-:il1?'1":"{.d"""k;ir*,r;il;'*"ffi,?;:,il'::"J'#
""
r"*tl:'l,":rlflr"":l:lll"^,".,::d:T:ih
plinoria,
a;;;;;;;;"t'ili;;#r*i'_:] re EuurLl(e.
misliti o tome faktor; i u odgovaraju6im intervalima distiti og_
:"::t:,:.?t"
rJevne povr5ine.
Koliko pojedina vrsta materijala utjed.e.
na Smanjenjeprijenosa topline, to
zgryo.glkazuju velidine koeficijenatavodljivosti
topline razliditihmaterijalau
tablici17.1.

Tablica l7'1' vrijednosti koeficijenta vodljivosti

topline raztiditihnaslagana cijevima

Koeficijent
Materijal toplinske
vodljivosti
[W/m K]

delik 45
kamenac
dada fr,frbrosjedno)

-
 18. MOGUCNOSTI
RAZVOJABRODSKIH
GENERATORA
PARE
Generatori
vvrrvr@Lvrr pare. najznadajnijisu
pd.rE rtarz\acaJnrJl su dlo
dio pogonskog
pogonskogsistema
sistemabrodova s parnom
propulzijom, pa je zbog to€a t u2no primjeru:ivati
,?:r""-CtJttehnidke
oidt" spoznaje
spoznaiei
rje5enjakoja pridonosenjiliovu uspjeSnijemraOu.
Osnovneznadajke.urazvoju bioAsdn generarora
- raspoloZivosti pouzdanost pare su:
u radu,
- srgurnostu pogonu,
- efikasnostu eksploataciji.
Svaki od tih
lahtjeva podjednakoje vai,anza titav brod, a njihovu se rjesa-
jer"se
ne;;" ;;;;,,ir #l,i#, "riiJilj
::rl:,
da :?:: TlXll,l',":obuhvitno,
najde5ie urjedujedan na drugog.
Ako se zere anariziratiprvaci razuojai.daljnjeg
usavrsavanjabrodskih gene_
ratora pare, tada se to moZera5dlanitina sf;eOleei
1. poveianje termodinamskeiskoristivostikruZnog
ciklusa,
2. povehnje toplinskeiskoristivostigeneratorapare,
3. usavr--{avanj
e konstruktivnihdijelo"va,
4. pobolj5anjeprocesaugaranja,
5. usavr5avanje kontrole, ."g,riu"ij" i automatizacijepogona.

18.1.POVECANJE
TERMODINAMSKE
ISKORISTIVOSTI
RADNOGCIKLUSA
Termodinamskaiskoristivost radnog ciklusa parnog
postrojenja izravno ovisi
o pogonskimparametrima.skojima rad-igenerator
pare. porastom radnog tlaka
i jzlazne temperaturepregrijane p areiz geTeratora
pare pove6avase termodinam-
ski stupanj iskoristivosticititusa,a ta je"dinjenica
ultna'u,;;;;;, i usavrsavanju
generatorapare; svakako.dogranicekoja je
ekonomskioprulJlnu s obzirom na
kvalitetu i mehanidkasvojstva-raspolozivo! materijalate investiciiskei pogonske
tro5kovenastale.zbog povi5enjapbgonskih"parametara.
rz toga proizlazi da je osnovni"dinilac razv?j? generatora
pare stalni porast
radnih parametara,od,n9,sno traka i temperature izraznepare.ovdje treba konsta_
tirati da su velidineradnih parametaratuj"z" pare
u brodskimpostrojenjima
manje u odnosuna stacionarnapostrojenja,sto je posljedicaizrazeniiih nesto
zahtjeva

277

I
za pogonskomraspolozivo56u i pouzdano56uu radu, odnosnomanjim problemima
odrZavanjazbog specifidnihuvjeta eksploatacijena brodovima.
Tako je na primjer tipidno parno brodskopogonskopostrojenjeprije tridese-
tak godinaradilo s tlakom do 60 bara i temperaturompregrijanjado 480'C, dok
su dana5njipogonski parametri do l2O bara i 540'C, s tendencijomda i dalje
rastu u skladu s razvojemtehnologijematerijala.
Sada5njistupanj tehnolo5kograzvojaomogu6ujenajvi5eradne temperature
materijalapribliZnodo 650'C, demuse postupnopribliZavajui brodski generatori
pare.
Jedan od nadinada se pobolj5atermodinamskistupanj iskoristivosticiklusa
je uvodenje medupregrijavanjapare. U pro5losti je ugradnja medupregrijada,
zbog pove6anihinvesticijskihtro5kovai problema sa za5titommedupregrijadau
uvjetima manevriranjabrodom (voZnjakrmom), bila ogranidenasamo na veie
jedinice,odnosnonabrze prijevoznikekontejnerai velike tankere.Zbog sveve6e
potrebe za ekonomidno56u pogona, pogonskesnagekoje imaju medupregrijade
svesu manje (cca15 MW). UobidajeniparametrisvjeZepare u ciklusus medupre-
grijavanjemsu 100bara/5L0'C.
Kao Sto je spomenuto,dodatni problem koji mora biti efikasnorije5en za
generatorepare s medupregrijadem je pouzdanaza5titapri manevriranjubrodom
i voZnji krmom. Tada nema protoka pare kroz njegovecijevi medupregrijadapa
ih treba odgovarajuieza5tititiod pregaranja.
Kod dana5njihkonstrukcijato se uspje5norije5avadvokanalnomizvedbom
dimnog prolazau konvektivnomdijelu generatorapare (iza lozi5ta),u kojemu je
u jednom od prolazasmje5tenmedupregrijad.Pri voZnjikrmom, posebnimdimnim
zaklopkama zatvarase prolaz dimnim plinovima kroz taj dio generatorapare,
dimese Stitiod o5teienja.

ISKORISTIVOSTI
TOPLINSKE
18.2.POVECANJE
GENERATORA PARE

Povedanjemtoplinske iskoristivosti izravno se utjede na smanjenje potro5nje

goriva, Stoje stalnareLnjapri usavr5avanjukonstrukcijageneratorapare. Pritom
je najutjecajnijaizlaznatemperaturadimnih plinova, odnosnostupanj rekupera-
cije topline sadrZaneu njima.
SniZenjeizlaznetemperaturedimnih plinova postiZese ugradnjom ve6ih nak-
nadnih ogrjevnih povrSina (zagrijala vode i zagrijata zraka), pri demu uvijek
imamo dva osnovnaogranidavaju6a dinioca:prvi je problem vezanzaniskotempe-
raturnu koroziju, a drugi je posljedicanaglog porasta ogrjevnih povr5inazbog
smanjenja razlika temperatura pri prijenosu topline, 5to je narodito znatajno za
brodske uvjete ugradnje, gdje uvijek treba radunatis ogranidenimraspoloZivim
prostorom.
Rekuperativni(cijevni) zagijatizrakaili vode s tog su stajali5taneprikladni
za sniZenjetemperatureizlaznihdimnih plinovaniZeod pribliZno140'C. Medutim,
uvodenjemregenerativnih(rotacijskih)zagrijadazraka postiZese smanjenjeizla-
zne temperaturedimnih plinova dak do 110"C. Njihova konstrukcijaomogu6uje

278
 izvedbes prihvatljivim ugradbenimdim.enzijama.
temperaturnekorozijepostiZese primjenom a za5titaprotiv djelovanjanisko_
za5titnog ,to;u.
"ru.iti.unoi

18.3.KONSTRUKTIVNI
DIJELOVI
OGRJEVNIH
POVRSINA
usavrsavanjemkonstrukcijageneratora
pare stalnose teZisto manjoj kolidini
aridasepiit'* nirusi,igu,no,t-posona
i nepoveiaju
;iJlf:iligo#;j;:'lill' ""
Na taj sunadinrazvijenekonstrukcije
s.relativnovelikimloziinimprostorom,
potpunoekranizirani3, toplinaprelaz.i,gfrr"l_,iil;;;
.Cgj"
Konvektivnidijeloviisparivada
. ri"a.nr su
clrana masamaterijalaogrjevnih povr5ina. na minimum,dime1eznatnoredu_
veliki napredak razvoju konstrukcija -i.oje brodskih generatorapare b'o je
uvodenje membranskih .u
stijenki rozista, su ujedno-oimnonepropusne,sto
omogudujerad generatorapare s tladnom
uentitacijLm.ort-;;;", kod izvedbi s
stijenka,m.avisenisup"t."uri masivnivatrostalni
T:T?Ti:\i-
crme se znatnoumanjuju.masaugradenog i izoracijski
slojevi,
materijalate problemi u vezi s odrZa_
vanjemi popravcimu.otin' ,ogu."ti..
,Jposrize mogu.i-,oii)nurno
divanja u radgeneratora pareii rir"o""giln;u. ooJi,*'J,r'ffinor,i brzegukrju_
skih stijenki: membran_
- moguinostkompretne
predfabrikacije pojedinihsekcija
---r- u
- poveiana dvrstoia $ tvornici,
!'vr
i elastidnosttonsirutcile,
- manji problemi odrZavania.
- pojednostavljeno
odrZavanjedistoie ogrjevnih povrsina,
ie 'utoa.' nasrajanje
korozije
navanjskoj
Afl'il1;Tilll"i'liill"lime
Konstrukcijemod_ernih "pLdava
generatorapare_potpuno-
su varene,
spojeva,sto dodatno.poveiiva c;etotufnu bez uvarjivanih
dvrstoiu konstrukcije,pouzdanost
pogonui pojednostavljeno
odrZavanie.' u

18.4.POBOLJSANJE
PROCESAIZGARANJA
pro^cesaizgaranjau najuZojje vezis cjerokupnom
raoa generarorapare. pritom je osnovni
"^r^T::ll:denja efikasno.iu
t;llr:u^d";;;,;;ffi,puno izgaranje
go'va uz sto manii pretidakzraka.
Suprotno.tom zahtjev"u. nameeese potreba
koriStenja sverosiiihlvaritetagoriva,pu'r."pr'ugodbom
i konstruktivnimoblikom loZis"ta ii".aui ajaza gorivo
treua ou-osigurajuoptimalni uvjeti "*o rada.
Karakteristidnostbrodskih izvedbi
zbog manjih ugradbenih ten"rutora paie je zbijenostkonstrukcije
pSrr:"*r" .;";; i ;a"spec**na optere_
_dimenzija,
ienja pojedinihdiierova.ogrjevni"h "
poursrni..Tome-morai",ol"ir:r"ati
i loZiste.jer se po iedinici-vlru."n;-;;;;dovoditi gorionici
Zbog takvih pogoninrr potrebai ."1"i"^lo ,nurio uejuiorieina toprine.
a razvijenaje konstrukcijabrodskih
generatorapare sa stropnim gorionicima,
kojima ,;;;;fi;"';;;;iine razmjestene

279

-
 tako da plamenu i dimnim plinovima daju putanju u obliku slova >>IJ<.Na taj se
nadin pove6avaduZinaplamena,produZujevrijeme mijeianja goriva i ztaka te
tako omogudujeizgaranjegoriva s minimalnim pretidkom zraka.Uobidajenipre-
tidak zraka zaizgaranje u brodskim generatorimapare bio je otprilike 15%, ali
se primjenom stropnogloLenjai usavr5avanjem izvedbi gorionika uspjelo sniziti
na 5 do 107o,s time da seu optimalnimuvjetimaizgaranjamoZesnizitidakdo 3%.
Osim Sto to umnogome utjede na smanjenje gubitka topline izlaznih dimnih
plinovaodnosnona poveianjeukupneefikasnostirada generatorapare, sniZenjem
pretidkazrakazaizgaranjesnizujesetakodertemperaturaro5enjaizlaznlhdimnih
plinova, dime se znatnoumanjuje opasnostod niskotemperaturne korozije. To je
vrlo vaZnadinjenicaza modernebrodskegeneratorepare, koji rade s vrlo niskim
izlaznimtemperaturamadimnih plinova (pribliZno 120"C).
Na mnogim se brodovimadanasugradujesamojedan glavni generatorpare,
Stoznadi da mora biti vrlo pouzdanu radu, posebnofleksibilanpri optere6enju,
a to moraju omogu6itiodgovaraju6ekarakteristikegorionikai njihova regulacija.
Stoga se u razvoju konstrukcije gorionika naposettaLi pove(anje tzv. omjera
regulacije,odnosnoomjera podrudja optereienja u kojemu oni mogu efikasno
raditi. Specijalnimkonstrukcijamaglaverasprskada, koji radi na principu djelova-
nja ultrazvudnihvibracija, postignutje omjer regulacijedak do 15 : 1.
Vrlo vaZnaistraZivanjai znatni napori poduzimaju se da bi se na brodovima
mogle upotrebljavati sve nekvalitetnije, ali zato znatno jeftinije raspoloZivevrste
goriva.
Energetskekrize u proteklom periodu vi5ekratnosu potenciralemogu6nosti
kori5tenjaugljena za pogon brodskih parnih postrojenja.Problemi u vezi s time
su uskladi5tenjegoriva, manipulacijagorivom, automatizacijapogona i zaitita
dovjekoveokoline. Da bi se uskladi5tileiste kolidine energijeu gorivu potreban
je za ugljen pribliZno dvostruki ve6i volumski prostor u odnosu na loZivo ulje.
Nadalje, velidinageneratorapare za loZenjeugljenom takoder je znatno veCa,a
tome valja dodati uredajeza odstranjivanjepepelai Sljake,Stouvjetuje dodatne
tehnidkeprobleme.
Mogudi nadinkoristenjaugljenaza brodskepotrebeje izgaranjetekuie mje-
SavineloZivog ulja i ugljene pra5ine.To nije potpuno nova koncepcija; takvih
pokusaja bilo je ve6 nakon prvog svjetskograta kao i u toku drugog svjetskog
iata, ali bez ve6ih praktidnih uspjeha. Medutim, spoznajao sve ogranidenijim
kolidinamaraspoloZivenafte potide istraZivanjana tom podrudju.Dosadasu rije-
Senibrojni problemi koji se pritom pojavljuju, Sto pruZa opravdanaodekivanja

ltfi da 6e se u budu6nostitakvi sistemiloZenjabrodskihgeneratorapare viSeprimje-

njivati.
Moguinost loZenja s izgaranjem goriva u tzv. fluidiziranom sloju takoder se
istraZujeradi primjene na brodovima. Osnovnesu prednostiizgaranjau fluidizi-
ranom sloju smanjenjezagadenjaokoline jer seznatnoumanjujekolidinaizlaznog
sumpor-dioksida,i mogu6nostupotreberazliditihvrsta gorivalo5ijekvalitete,koja
mogu biti plinovita, teku6a ili kruta. Nedostacisu slidni onima koje imamo pri
kori5tenju krutih goriva. Prema tome, glavni razlozi koji u budu6nostimogu
omogu6iti izgaranjeu fluidiziranom sloju na brodovimavezani su za cijenu i vrstu
raspoloZivoggoriva, te propisi o za5titi dovjekoveokoline, koji sve znadajnije
utjedu na razvoj energetskihuredaja.

280
 18.5.USAVRSAVANJE
KONTROLE,
REGULACIJE
I
AUTOMATIZACIJE
POGONA
Pove6anje_kapacitetai ostalih radnih parametarageneratorapare
sve veie potrebeza sls]:vom kontrole, reguracijei autJmatskl! uvjetuje
upravrjanja.
veiina novijih brodovas parnompropitri.io- i-" o,;;;;;ori
. ruou strojarnice
bez posade,-no.uvjetiza to iu tunkcionarnosii pouzdan"ort
,, iuou kompretnog
mjerno-regulacijskog kompleksa.po.staloje uobidajen" a;;" ,graduju posebna
procesnaradunala,koja upravrjajucijelim pogonomkompletnog:energetskog
strojenjana brodu, osiguravajuiioptimalanrai u svimnlelovim?azama po-
(kretanje,
normalni relim, zaustavljanje,izvinredni reZim).
Bez obzirana svelaksefizidke napore pogo.trkogosoblja koje
upravlja takvim
slozenimstrojnim kompleksima,treba ,rui;"[ imati"na
aJ.u u vezi s tim i
sve v_eiepotrebe da se ti ljudi strudnousavr5avaju. ""i"
Stoganekai ovo djeroposluzikao mali prilogi pomo6stjecanju
takvog znanja.

281
 Prilog1.
Velidinastanjazasi6enepare

0,00 0,006108 0,001 0002 206,3 -0,04 -0,0002 9,158

0,01 0,006I12 0,001 2502
0002 206,2 0,00 2502 0,0000 9,158
I 0,006566 0,001 0001 t92,6 4,17
2 0,007 2s03 0 015t 9,r31
055 0,001 0001 179,9 8,39 2505
3 0,007575 0,001 0,0306 9,105
0001 168,2 12,60 2507 0,0459
4 0,a08I29 0,0010000 9,079
157,3 16,80 2509 0,0611 9,053
5 0,008 718 0,001 0000 r47,2 21,01
10 0,01227 0,0010003 2511 0,0762 9,027
106,4 41,99 2520 0,1510 8,902
15 0,01704 0,001 001 77,98 62,94 2s29 0,2243 8,783
20 0,02337 0,001 002 57,U 83,86
25 0,03166 0,001 2538 0,2963 8,668
003 43,40 104,8 2547 0,3670 R 550
30 0,0424I 0,001004 32,93 t25,7
35 0,05622 0,001 2556 0,4365 8,455
006 25,24 1,46,6 2565 0su9 8,354
40 0,07375 0,001 008 19,55 167,5
45 0,09582 0,001 2574 0,5721 8,258
010 75,28 188,4 2583 0,6383 8,166
50 0,1234 0,001 012 12,05 209,3
55 0,1574 0,001 2592 0,7035 8,078
015 9,579 230,2 260r 0,7677 7,993
60 0,1992 0,001 017 7,679 25t,r
65 0,2501. 0,001 2610 0,8310 7,9rl
020 6,202 272,0 2618 0,8933 7,832
70 0 , 3 1 1 6 0,001 023 5,046 293,0
75 0,3855 0,001,026 2627 0,9548 7,757
4,134 313,9 2635 1,01s 7,684
80 0,4736 0,001029 3,409 ?14 0
85 0,5780 0,001 2644 1,075 7,613
033 2,829 2652 1,134
90 0,7011 0,001 7,545
036 2,361 376,9 266,0 1,193 7,480
95 0,8453 0,001040 I,982 398,0 2668 1,250 7,417
100 r,0133 0,0010,f4 r,673 4r9,1 2676 r,307 7,355
105 I,208 0,001048 r,4t9 M0,2 2684 1,363 7,296
110 r,433 0,001052 t,210 461,3 269r 1,419 7 )1s
r15 1,691 0,001056 r,036 482,5 2699 1,473 7,183
120 1,985 0,001061 0,8915 503,7
125 2706 r,528 7,129
2,321 0,001065 0,7702 525,0 2713
130 2,701 1 , 5 8 1 7,077
0,001070 0,6681 546,3 2720 1,634
135 3,r3I 0,001 7,026
075 0,5818 567,7 2727 1,687 6,977
140 3,614 0,001 080 0,5085 589,1 z tJ.J r,739 6,928
145 4,155 0,001 085 0,4460 610,6 2739 1,791 6,882
150 4,760 0,001 091 0,3924 632,2 2745 1,842 6,836
155 5 41? 0,001096 0,346/. 653,8 2751 r,892 6,791.
r60 6,181 0,001102 0,3068 675,5 2757
ro) 7,008 1,943 6,748
0,001108 o,2724 697,3 2762 r,992
r70 7,920 0,001115 6,705
0,2426 719,1 2767 2,042 6,663
t75 8,924 0,001121 0,2165 741,1 2772 2,091 6,622
180 10,03 0,001128 0,1938 763,1 2776 2,139 6,582
185 It,23 0,001134 0,1739 785,3 2780 2,L88 6,542
190 1' << 0,001r42 0,1563 807,5 2784 2,236 6,504
195 13,99 0,001149 0,1408 - 788
829,9 2,283 6,465
200 15,55 0,001157 0,1272 852,4 2791 2,33I 6,428
205 17,24 0,001164 0,1150 875,0 2794 2,378 6,39r
2t0 19,08 0,001173 0,1402 897,7 2796 2,425 6,354
21,5 21,,06 0,001181 0,09463 920,6 2798 2,471 6,318
220 23,20 0,001190 0,086 04 943,7 2 800 2,5r8 6,282
225 25,50 0,001199 0,078 35 966,9 2801 2,s64 6,246
230 27,98 0,001 209 0,07145 990,3 2802 2,610 6,2r1

283

-
 235 30,63 0,00l2l9 0,06525 1014 2802 2,656 6,r76
240 33,48 0,001,229 0,05965 1038 2802 2,702 6,141
245 36,52 0,001240 0,05461 t062 2802 2,748
'7AA
6,106
250 39,78 0,001251 0,05004 1086 2 800 ) 6,071
255 43,25 0,wr263 0,04590 11 1 0 2799 2,839 6,036
260 46,94 O,NIN6 0,4213 I 135 2796 2,885 6,001
265 50,88 0,001289 0,03871 1160 2794 2,937 5,966
270 55,06 0,001303 0,03559 1185 27W 2,976 5,930
275 59,50 0,001317 0,03274 1 2 r l 2786 3,022 5,895
280 64,20 0,001332 0,03013 1,237 2780 3,068 5,859
285 69,t9 0,001349 0,02773 1,263 2774 3,115 < R))
290 74,46 0,001366 0,02554 r290 2768 3,161 5,785
295 80,04 0,001384 0,0235r 1317 2760 3,208 5,747
300 85,93 0,001404 0,02165 1345 275r ? t{5 5,708
305 92,L4 0,001425 0,01993 1373 -74L 3,303 5,669
310 98,70 0,001,148 0,01833 t4a2 2730 5,628
315 105,6 0,0nr473 0,01686 L432 27L8 3,400 5,586
320 112,9 0,001500 0,01548 1463 2704 3,450 5,542
325 120,6 0,001529 0,01419 1.494 2688 3,s01 5,497
330 128,6 0,001562 0,0t299 t527 2670 5,449
335 137,1, 0,001598 0,01185 1560 2650 3,ffi6 5,398
340 t46,I 0,001639 0,01078 1596 2626 3,662 5,343
345 155,5 0,001686 0,009763 r633 2599 3,7r9 5,283
350 165,4 0,001741 0,008799 7672 2568 3,780 5,218
355 175,8 0,001809 0,007859 L 7 t 7 2530 3,849 5,r44
360 186,8 0,001896 0,006940 t 7 & 2485 3,92r 5,060
365 198,3 0,002016 0,006012 1818 2428 4,002 4,958
370 2t0,5 0,002214 0,w4973 1890 2343 4,Ltl 4,8L4
372 215,6 0,m2364 0,w4439 1936 2287 4,779 4,724
374 220,8 0,002841 0,003458 2046 | 2155 4,349 4,517
374,1,5 227,20 0,00317 2107,4 4,4429

ilrl

284
;
Prilog 2.
Veli6inastanja pregrijanepare
I
0,01 6,983 0,001 000 I29,2 29,34
0,03 2514 0,1060 R q71
24,10 0,001 003 45,67 101,0
0,04 2546 0,3544 8,s79
28,98 0,001004 34,80 721,,4
0,5 2555 0,4225 8,476
32,90 0,001005 28,19 t37,8 2562 0,4763 8,396
0,06 36,18 0,001006 23,74 151,5
0,08 2568 052W 8,331
41,53 0,001008 18,10 173,9
0,1 2577 0,5925 8,230
45,83 0,001010 74,67 191,8
0,2 2585 0,6493 8,151
60,09 0,001017 7,650 251,5 .0,8321.
2610 7,909
0,3 69,12 0,001022 5,229 289,3
0,4 2625 0,9441 7,770
75,89 0,001027 3,993 3t7,7
0,6 2637 1,026 7,677
85,95 0,001033 2,732 359,9
0,8 2654 r,745 ? 5?1
93,51 0,001039 2,087 101 7 2666 r,233 7,43s
1r0 99,63 0,001 043 7,694 4t'7,5 ) Aa<
1,303 7,360
1,5 ttr,4 0,001 0s3 1,159 467,1
2,0 120,2 2693 1,434 7,223
0,001 061 0,8854 504,7 2706 1,530 1 1)1
2,5 127,4 0,001 068 0,7t84 515 1 2716 7,ffi1 7,052
11? 5 0,ffi|w4
J
0,6056 561,,4 2725 1,,672 6,991
4 t43,6 0,001 084 0,4622 604,7
5 151,8 2738 L,776 6,894
0,001 093 0,3747 640,1 2748 r,860
6 158,8 0,001 101 6,819
0,3155 670,4 2756 1,93L 6,758
8 170,4 \' 0,001 115 0,2403 720,9 2768
10 r79,9 2,046 6,660
0,Nrr27 0,1943 762,6 2776 2,138
t2 188,0 0,001139 6,583
0,1632 798,4 2783 2,216 6,5t9
l4 195,0 0,001149 0,L407 830,1 2788 2,2U 6,465
l6 201,4 0,001159 0,1237 858,6
18 247,1 27E2 2,344 6,418
0,001168 0,1103 884,6 2795 2,398
20 212,4 0,m1.fi7 6,375
0,09954 908,6 2797 2,447 6,337
25 223,9 0,001r97 0,0799L 962,0 2 801 2,s54 6,254
30 233,8 0,o01216 0,06663 1 008
35 28V2 2,646 6,184
242,5 0,001235 0,05703 I 050 2802 ) 1)<
q 250,3 0,001252 6,123
0,M975 l 087 2 800 2,797 6,069
45 257,4 0,001269 0,04404 1.122 2798 2,861 6,019
50 263,9 0,001 286 0,03943 1 155
60 2794 2:921 5,974
275,6 0,001319 0,03244 1214 2785
70 285,8 3,U7 5,891
0,001 351 0,02737 1267 2774 7 1))
80 295,0 0,001 5,816
384 0,02353 1,317 2760 3,208 5,747
m 303,3 0,001 418 0,020 50 1364 2745 3,287
100 311,0 0,001 453 5,682
0,018 04 1408 2728 3,361 5,620
120 324,7 0,00L527 0,0r428 t492
t4 2689 3,497 5,500
336,6 0,001 611 0,01150 1572 2642 3,624 5,380
160 347,3 0,001710 0,009308 1651
180 357,0 2s85 3,747 5 'S?
0,001840 0,N7 498 1,735 25L4 3,877
200 365,7 0,002037 5,113
0,005877 t827 2418 4,015 4,941
220 373,7 0,00267r 0,003728 2196 4,295 4,580
221,,20 374,I5

285
p: 1,0bar 1,5bar
T v , s , s
"c m3/kg kJ/kg kJikg K m3ikg kJ/kg kJ/kg K
0 0,0010002 0,1 -0,0001 0,000001 0,1 -0,0001
20 0,001002 84,0 0,2963 0,00:oo2 84,0 0,2963
N 0,001008 167,5 0,572r 0,00 008 t6'7,6 0,5721,
60 0,001017 251,,2 0,8309 0,00 0t7 251,2 0,8309
80 0,001029 1?5n r,075 0,00 029 335,0 t,075
100 1,696 2676 7,362 0,00 044 4r9,1, 1,307
120 r,793 27r7 7,467 1,188 27tr 7,269
1N 1,889 2756 7,566 1 t51
'1,317 2752 7,371,
160 1.,984 2796 7,660 2793 7,467
180 2,078 2836 7,750 1,381 2833
200 2,t72 2875 7,835 1,,444 2873 7,644
220 2,26 291,5 7,917 1,,507 2913 7,727
240 2,359 2955 7,996 1,,570 2953 7,806
2ffi 2,453 2994 8,072 7,633 2993 7,883
280 2,546 3034 8,145 1,695 3033 7,957
300 2,639 3075 8,217 1,,757 3073 8,028
320 2,732 3 115 8,286 1,819 31,14 8,097
340 2,824 3 155 8,353 1,881 3154 8,165
360 2,917 3t96 8,418 t,943 3 195 8,230
380 3,010 3237 8,482 2,005 3236 8,294
400 3,0r2 3278 8,5M 2,067 3278 8,356
420 3,L95 3320 8,605 2,r29 33t9 8,4r7
440 3,288 3361 8,664 ,101 336r 8,476
460 3,380 3403 8,722 2,252 3403 8,535
480 3446 8,779 2,3t4 3M5 8,591
500 3,565 3488 8,835 2,376 3 488 8,647
520 3,658 3531 8,889 2,439 3 530 8,702
540 1 750 3574 8,943 2,499 3574 8,756
5@ 3,843 3617 8,996 J <41 3617 8,808
580 1 q15 366r 9,047 2,623 366L 8,860
600 4,028 3705 9,098 2,684 3704 8,911
620 4,r20 3749 9,r48 2,746 3749 8,961
640 4,2L3 3793 9,r97 2,808 3793 9,010
660 4,305 3 838 9,246 2,869 3 838 9,058
680 4,397 3 883 9,294 2,931 3 883 9,106
700 4,490 3928 9,341 t o0? 3928 9,r53
720 4,582 3974 9,337 ? 0s4 3973 9,199
740 4,675 4020 9,432 3,tr6 4019 9,245
760 4,767 4066 9,477 3,r78 4065 9,290
780 4,859 4112 9,522 ? t?o 4lr2 q 1i4
800 4,952 4 158 9,565 3,301 4 158 9,378
 p: 2,0bar 2,5bar
T v
'c m3/kg
I
kJ/kg
s v i i
kJ/kg K m3/kg kJ/kg kJ/kg K
0 0,0010001 0,2 -0,0001 0,001 0001 n') -0,0001
20 0,001002 84,0 0,2963 0,001 002
40 0,001 84,1 o,2962
008 167,6 0,s720 0,001 008 167,7
60 0,001
017 )<17 0,5720
0,8309 0,001 017 25L,3 0,83@
80 0,00L029 335,0 1,075 0,001 029 335,1 1,,075
100 0,001
044 419,1 L,307 0,ffi|044
120 419,2 13m
0,001
061 503,7 r,528 0,00i061 s03,8 r,528
140 0,9349 2748 7,230 0,7M0
160 0,9840 2743 7,1t8
2789 7,328 0,7840 2786 7,2L8
180 1,033 2830 7,420 0,8232 2827 7,3r2
2N 1,080 287I 7,507 0,8620
220 r,1,28 2868 7,4N
29r1, 7,591 0,9004 2909 7,485
2N r,175 2951 7,671 0,9385
2ffi 1 aaa 2949 7,565
2991 7,748 0,9763 2990
280 1,269 3032 7 R))
7,643
1,01,4 3 030 7,7t7
300 1,316 3072 7,894 r,052
320 r,363 3071 7,789
3tI3 7,963 1,089 31,12
340 r,410 7,859
3 153 8,031 1,,127 3I52
360 1,456 7,927
3r94 8,096 1,164 3r93
380 1,503 323s 7,992
8,160 r,201 3235 8,056
400 r,549 3277 8,223 I,239
420 1,596 3276 8,119
3 318 8,284 1,276 33 1 8
440 r,642 3 360 8,180
8,343 1,313 3359 8,239
460 1,689 3402 8,401 1,350
480 1,735 3402 8,298
3 445 8,458 L,387 3444 R ?5S
s00 1,78I J46 I 8,514 1,424
s20 1,,828 3 487 8,410
3 530 8,569 1,462 3529
540 1,,874 3 573 8,465
8,622 t,499 3573 8,519
560 r,920 3616 8,67s 1,,536
580 1,967 3616 8,572
3 660 R'7)1 1,573 3660 8,623
600 2,013 3704 8,778 r,610
620 2,O59 3704 8,674
3748 8,828 t,647 3748
640 2,r05 3793 8,724
') 8,877 r,684 3792 8,774
660 l<) 3837 8,925 t,721
680 2,918 3837 8,822
3882 8,973 r,758 3882
7N 8,870
2,244 3928 9,020 1,795
720 2,290 3927 8,917
3973 9,066 1,832 3973
740 2,337 4019 8,963
9,1r2 1,869 4019 9,009
760 2,383 4065 9,r57 1,906
780 2,429 4065 9,054
4ltL 9,201 1,943 47t1, 9,098
800 2,475 4 158 9,245 1,980 4 158 9,L42
p: 3 bar 4 bar
T v I s v a s
"c m3/kg kJ/kg kJ/kg K m3/kg kJi kg kJ/kg K
0 0,0010001 0,3 -0,0001 0,00 000 0,4 -0,0001
20 0,001002 84,1 0,2962 0,00 002 u,2 0,2962
40 0,001 008 167,7 0,5720 0,00 008 t67,8 0,5720
60 0,001 017 251,,3 0,8308 0,00 0t7 25L,4 0,8308
80 0,001 029 335,1 1,075 0,00 029 ??5' t,075
100 0,001 044 4I9,2 r,307 0,00 044 4t9,3 1,,307
t20 0,001 061 503,8 r.528 0,00061 s03,9 t,527
LQ 0,6t67 2739 7,025 0,00 080 589,1 r,739
160 0,6506 2782 7Jn 0,4837 2774 6,981
180 0,6837 2824 1 ))') 0,5093 2 818 7,079
2W 0,7164 2866 1 ?1) 0,5343 2&ffi 7,171
220 0,7486 2907 7,397 0,5589 2902 7,258
240 0,7805 2948 7,478 0,5831 2944 7,340
260 0,8t23 2988 7,556 0,ffi72 2985 7,4r9
280 0,8438 3029 7,631 0,6311 3026 7,495
300 0,8753 3070 7,703 0,6549 3067 7,568
320 0,9066 31 1 1 7,773 0,6785 3 108 7,638
3q 0,9379 3 151 7,Ut 0,7021 3149 7,706
'71)
360 0,9691 3t92 1 qnl 0,7256 319L 1
380 1,000 3234 7,971, 0,749L t zJz 7,837
400 1,031 3n5 8,034 0,7725 3274 7,899
420 1,063 33r7 8,095 o,7959 3 315 7,96L
MO 1,094 3359 8,155 0,8192 3357 8,020
460 1,L25 3401 8,2r3 0,8426 3 400 8,079
480 r,1,56 3443 8,270 0,8659 3442 8,136
500 t,t87 3486 8,326 0,8892 3 485 8,r92
520 r,218 3529 8,381 0,9t25 3528 8,247
540 r,249 3572 8,434 0,9357 357L 8,301
560 L,279 361.6 8,487 0,9590 3 615 8,353
580 1,310 3659 8,539 0,9822 3 658 8,405
600 L,341 3703 8,590 1,005 3702 8,456
620 1 a1) 3747 8,640 1,029 37n 8,507
&0 1,403 3792 8,689 1,,052 3791 8,556
660 t,434 3837 8,738 I,075 3 836 8,604
680 1,465 3 882 8,785 1,098 3 881 8,652
7W t,496 3927 8,833 L,tzl 3926 8,699
720 I,5n 3973 8,879 1,145 3972 8,'746
7N 1,557 4 018 8,925 1,168 4018 8,791.
7ffi 1,588 406/, 8,970 1,,r91 406/. 8,836
780 1,619 4r1,1 9,01,4 L,214 4 110 8,881
800 1,650 4r57 9,058 1,237 4L57 8,925
 0 0,001000 0,5 -0,0001 0,001000 0,6 -0,0001
20 0,001002 R4 1 0,2962 0,001002
40 0,001008
u,4 0,2962
167,9 0,5719 0,001008 168,0 0,5719
60 0,001017 0,8307 0,001 017 251,6
80 0,mr029 ? 1 S?
0,8307
1,075 0,001 029 335,4 r,075
100 0,001044 4t9,4 L,307 0,001043 4I9,4
L20 0,001061 1,307
503,9 t,527 0,001 060 504,0 1 5)7
L40 0,001080 589,2 1,739 0,001080 589,3 1,739
160 0,3835 2766 6,863 0,3165 2758
180 0,404s 6,764
281L 6,965 0,3346 2 805 6,869
zffi 0,4250 2 855 7,059 0,3520 2850
220 0,4450 6,966
2898 7,t48 0,3690 2894 7,057
240 0,4647 2940 1 )a) 0,3857
260 2936 7,r42
0,484r 2982 7,3I2 0,4021, 2979 1 ))2,
280 0,s034 3023 7,388 0,4183 3UzT 7,300
300 0,5226 3065 7,461 0,4344 3062
320 0,54t6 7,374
3 106 7 <1) 0,4504 3r04 7,44s
340 0,5606 3147 7,60r
360 0,5795
0,4663 3L45 7,514
3 189 7,667 0,4821 3187 7,581
380 1 5qR4 3230 7 7?) 0,4979 3229 7,646
400 0,6172 3272 7,795 0,5136
420 3271. 7,709
0,6359 331.4 7,856 0,s293
MO 0,6547
J JIJ 7,771
3356 7,916 0,54s0 J J)) 7,831
4ffi 0,6734 3 398 7,975 0,5606 3397
480 0,6921 7,889
3441 8,032 0,5762 3440 7,947
500 0,7108 3484 8,088 0,s918
s20 3483 8,003
0,7294 3527 8,1,43 0,ffi74 3 s26
540 0,7481 8,058
3 570 8,197 0,6230 3569 8,112
s60 0,7667 3614 8,250 0,6386
580 0,7853
J OIJ 8,165
3657 8,302 0,654r 3657 8,2t7
600 0,8039 3702 8,353 0,6696 3701,
620 0,8225 8,268
3746 8,403 0,6851 3745 8,318
640 0,8411 3790 8,452 0,7007 3790
660 0,8597 8,367
3 835 8,501 0,7162 3 835 8,416
680 0,8783 3 880 8,549 0,73L7 3 880 8,464
7W 0,8968 3926 8,596 0,7471
720 3925 8,511
0,9154 397L 8,642 0,7626 3971
740 0,9340 8,5s8
40I7 8,688 0,778I 4017 8,603
7ffi n 05?s 4063 8,733 0,7936 4063
780 0,97r0 8,648
4lt0 8,777 0,8090 4t09 8,693
800 0,9896 41,56 8,82r 0,8245 4156 8,737
 n' 8 bar 10bar
T v I ^t v , s
'c m3lkg kJ/kg kJ/kg K m3/kg kJ/kg kJ/kg K
0 0,00 000 0,8 0,0001 0,001000 1,0 -0,0001
20 0,00001 84,6 0,2961 0,001001 84,8 0,2961
40 0,00008 t68,2 0,5718 0,001007 168,3 0,57t7
60 0,00 0r7 25r,7 0,8306 0,001017 25r,9 0,8305
80 0,00 029 3355 1,075 0,001029 1,075
100 0,00 043 419,6 1,306 0,001043 419,7 1,,306
120 0,00 060 504,1 r,527 0,001060 504,3 r,527
140 0,00080 589,4 1,,739 0,001080 589,5 r,738
160 0,00 r02 675,6 1,942 0,001102 675,7 1,,942
180 0,2471 279L 6,712 0,1944 2777 6,584
200 0,2608 2839 6,815 0,2059 2827 6,692
220 0,2740 2884 6,909 0,21,69 2875 6,79r
240 0,2869 2929 6,998 0,2276 2921 6,883
260 0,2995 2972 7,081 0,2379 2965 6,968
280 0,3tr9 3015 7,|ffi 0,2480 3 009 7,049
300 0,3241 3057 't 1)<
7,235 0,2580 3052
320 0,3363 3 099 7,307 0,2678 3 09s 7,t98
340 0,3483 314L 7,377 0,2776 3137 7,269
360 0,3603 3 183 7,M4 0,2873 3 180 7,337
380 0,3723 3225 7,509 0,2969 3222 7,403
400 0,3u2 3268 0,3065 3264 7,467
420 0,3960 '7 <)O
3 310 7,635 0,3160 3307
440 0,4078 3352 7,695 0,3256 3 350 7,589
460 0,4196 3 395 7,754 0,3350 3392 7,648
480 0,4314 3438 7,812 0,3445 3 435 7,706
500 0,4432 3 481 7,868 0,3540 '7 761
3478
520 0,4549 3524 7,923 0,3634 3522 7,818
540 0,4666 3567 1 All 0,3728 3 s65 7,872
s60 0,4783 3 6ll 8,030 0,3822 3 609 7,926
580 0,4900 3655 8.082 0,3916 3 653 7,978
600 0,5017 3699 8,134 0,4010 3697 8,029
620 0 5114 3744 8,184 0,4104 3742 8,080
&0 0,525r 3 788 8,233 0,4197 3787 8,129
660 0,5367 3 833 8,282 0,4291 3832 8,178
680 0,5484 3 878 8,330 0,4384 3877 8,226
740 0,5600 3924 8,377 0,4477 3923 8,273
720 0,57L6 3970 8,424 0,457r 3969 8,320
740 0,s833 4016 8,470 0,4664 4 015 8,366
760 0,5949 4062 8,515 0,4757 4061 8,411
780 0,6065 4 108 8,559 0,4850 4t07 8,456
800 0,6181 4 155 8,603 0,4943 41,54 8,500

t
 p: 12bat 14bar
T s
'c m3/kg
I

kJ/kg
i s
kJ/kg K m3/kg kJ/kg kJ/kg K
0 0,00 000 I,2 -0,0001 0,001000 t,4 -0,0000
20 0,00 001 85,0 0,296r 0,001001 85,2
q 0,29ffi
0,00 007 168,5 0,5717 0,001007 168,7 0,5716
60 0,00.077 )<) 1 0,8304 0,001017 )<) )
80 0,8302
0,00.029 335,8 r,075 0,001029 336,0 1,074
100 0,00.043 4t9,9 1,306 0,001043 420,0
r20 1,306
0,001060 504,4 t,527 0,001060
140 0,001080
5M,6 r,527
589,6 1,738 0,001079 589,8 1,738
160 0,001t02 675,8 1,942 0,001102 675,9
180 1,,942
0,001I27 763,2 2,I39 0,001127 763,3 2,139
2N 0,t692 28r4 6,587 0,t429 2801
220 6,494
0,1788 2865 6,69r o 1<1s 2854
240 0,1879 6,603
2912 6,786 0,1s96 2904 6,702
zffi 0,1968 2958 6,874 0,t674 295r
280 6,792
0,2054 3 003 6,956 0,1749 2997 6,877
300 0,2t39 3047 7,034 0,1823 3042
320 6,956
0,2222 3 090 7,109 0,1896 3 086 7,032
340 0,2304 J TJJ 7,180 0,1967 3I29
360 7,104
0,2386 3176 7,248 0,2038 3172
380 7,173
0,2467 32r9 7,315 0,2108 32r5 7,240
400 0,2547 3261 7,379 0,2177 3258
420 7,305
0,2627 3304 7,446 0,2246 3 301
440 7,367
0,2707 J54l 7,502 0,2315 3344
460 0,2787 7,429
3 390 7,562 0,2384 3387 7,488
480 0,2866 3433 7,620 0,2452 3 431, 7,546
500 0,2945 3476 7,677 0,2520 3474
520 'l 7,603
0,3024 3520 77) 0,2588 3 518
540 7,659
0,3103 3s63 7,786 0,26s6 3 561
560 0,3181 7,714
3607 7,840 0,2724 3 605 7,767
580 0,3260 3 6s1 7,892 0,279r 3 650 7,820
600 0,3389 3696 7,944 0,2859 3694
620 0,3417 7,877
3740 7,994 o,2926 3739 7,922
&0 0,3495 3785 8,044 0,2993 3784 1 A1)
660 0,3573 3 830 8,093 0,3060 3829
680 0,3651 8,021
3876 8,141 n 7,1)1 3875 8,069
700 0,3729 392L 8,188 0,3194
720 3920 8,116
0,3807 3967 R t15 0,3261 3966
740 0,3884 8,163
4013 8,28I 0,3328 40t2 8,209
760 0,3962 4 060 8,326 0,3395 4059
780 0,4040 8,2s4
4106 8,371 0,346r 4105 8,299
800 0,4118 4r53 8,415 0,3s28 4152 8,343
 p: 16bar L8bar
T v , s v t s
"c m3ikg kJ/kg kJ/kg K m3/kg kJ/kg kJ/kg K
0 0,0009994 t,6 -0,0000 0,0009993 1,8 -0,0000
20 0,001001 85,4 0,2960 0,001001 85,6 0,2959
N 0,001007 168,9 0,571,5 0,001007 169,0 0,571,4
ffi 0,001016 252,4 0,8301 0,001016 252,6 0,8300
80 0,001028 336,1 1,074 0,001028 336,3 1,074
100 0,001043 420,2 1,306 0,001043 420,3 1,306
r20 0,001060 504,7 1,526 0,001060 504,8 r,526
140 0,001079 s89,9 1,738 0,001079 590,0 t,738
160 0,001102 676,0 1,941 0,001101 676,2 t,94L
180 0,001,t27 763,4 2,t39 0,00r127 763,5 2,t38
200 0,0011s6 852,4 2,331 0,001156 852,5 2,330
220 0,1310 2843 6,524 0,1150 2832 6,45r
240 0,1383 2895 6,626 0,1217 2885 6,558
260 0,1453 2944 6,720 0,t282 2936 6,654
280 0,1521 2991 6,806 0,1343 2984 6,743
300 0,1587 3 036 6,887 0,t402 3 031 6,826
320 0,1651 3 081 6,964 0,1460 3076 6,904
340 0,L7r4 3\25 7,037 0,1517 3r2l 6,977
360 0,t777 31.69 7,r07 0,1573 3 165 7,048
380 0,1838 32r2 7,r74 0,1629 3208 7,tl6
400 0,1900 3255 7,239 0,1684 3252 7,t82
420 0,1961 3298 7,303 0,t738 3295 1 )4<
4/+O 0,2021 3347 7,364 0,1793 3339 7,307
460 0,2082 3 385 7,424 0,1847 3382 7,367
480 0,2142 3428 7,482 0,i900 3426 7,426
500 0,2202 3 472 7,540 0,1954 3 470 7,483
520 0,2261 35 1 5 7,595 0,2007 3 513 7,539
540 0,2321 3 559 7,650 0,2060 3557 7,594
560 0,2380 3604 7,704 0,2rr3 3602 7,648
580 0,2440 3648 7,756 0,2166 3646 7,jffi
600 0,2499 3693 7,808 0,2219 369r 7,752
620 0,2558 3737 7,859 0,2272 3736 7,803
&0 0,26t7 3782 7,909 0,2324 378r 7,853
660 0,2676 3828 7,958 0,2377 3826 7,902
680 0,2734 3873 8,006 0,2429 3872 7 ()<1

7W 0,2793 39r9 8,054 0,2481 3 918 7,998

720 n )Rst 3965 8,100 0,2533 3964 8,045
740 0,29t0 40 1 1 8,1,46 0,2586 4 010 8,091
7ffi 0,2969 4058 8,t92 0,2638 4057 8,137
780 0,3027 4r04 8,237 0,2690 4103 8,181
800 0,3086 4tsl 8,281, 0,2742 4150 8,226

l#
 0 0,0009992 2,0 -0,0000
20 0,001 0,0009990 0,0000
001 85,7 0,2959 0,001001 86,2
' 6400 0,001007 169,2 0,s713 0,001007 169,7
0,2958
0,001016 252,7 0,5711.
0,8299 0,001016 )\7 )
80 0,001028 336,5 1,074 0,8297
0,001028 336,9 I,074
100 0,001043 420,5 1,305
I20 0,001 0,001043 420,9 1,305
060 505,0 1,526 0,0010s9
I40 0,001079 505,3 1,526
590,2 1'711 0,001079 5qn s
160 0,001101 676,3 1,94I
1,737
180 0,001127 0,101101 676,6 r,940
763,6 2,1,38 0,00t126 763,9
200 0,001156 8s2,6 2,330
z,LJ I
0,001156 852,8 2,329
220 0,1021 2820 6,383 0,001190 943,7 2,518
240 0,1084 2876 6,494
260 0,08436 2851 6,3s2
0,1144 2928 6,594
280 0,08951 2907 6,46r
0,1200 2978 6,685 0,09433 2gffi 6,558
300 0 trs{ 302s 6,770
320 0,09893 3 010 6,647
0,1308 3071 6,849
340 0,1034 3 059 6,730
0,1360 3 116 6,924
360 0,I076 3 105 6,807
0,t471 3L61. 6,995
380 0,1118 3l5l 6,880
0,1461 3205 7,064 0,1160 3L96 6,95r
400 0,1511 3249 7,130
420 0,1200 324r 7,018
0,1561 3292 7,1,94
440 0,I24r 3285 7,083
0,1610 J JJO 7,256
MO 0,1281 3329 7,146
0,1659 3 380 7,3t6
480 0,1320 7,207
0,1707 3A3 7 17\
JJ/J
0,1360 3 4I8 7,266
500 0,r756 3467 7,432
520 0,1399 3462 7,324
0,1804 35 1 1 7,489
540 0,1438 3 506 7,38r
0,1852 35s6 7,544
s60 0,1477 3 551 7,436
0,1900 3 600 7,597
580 0,1515 3595 7,490
0,1947 3644 /,OJU 0,1554 3 640 7 \41
600 0,1995 3 689 7,702
620 0,1592 3 685 7,596
0,2043 3734 7 7\a
640 0,1630 3730 7,647
0,2090 3779 7,803
660 0,1669 3776 7,697
0,2137 3825 7,852
680 0,1707 3821. 7,747
0,2t85 3871 7,901 0,1745 3867 7 7qS
700 o ))1) 39r7 7,949
720 0,1783 39t3 7,843
0,2279 3963 7,995
740 0,1821 3 960 7,890
0,2326 4 009 8,042 '7 oa'l
760 0,1858 4006
0,2373 4056 8,087
780 0,1896 4053 7,982
0,2420 4 102 8,132 0,7934 4 100 8,027
800 0,2467 4149 8,1,76 0,1,971 4147 8,O72

293
p: 40 bar 45 bar
T i s v i s
"c m3/kg kJ/kg kJ/kg K m3/kg kJ/kg kJ/kg K
0 0,000
9982 4n 0,0002 0,000
9980 4 5 0,0002
20 0,000
9999 87,6 0,2955 0,000
9997 88,1 0,2954
40 0,001
006 L7t,0 0,5706 0,001
006 I77,4 0,5704
60 0,001
015 254,4 0,8289 0,00101s 254,8 0,8286
80 0,001027 ?1R 1 1,073 0,001027 ??R5 1,072
100 0,00r042 422,0 1,,304 0,001
041 422,4 1,303
r20 0,001058 506,4 r,524 0,001
058 506,7 r,524
140 0,001078 591,5 1,735 0,001
077 591,8 1 7?5
160 0,001100 677,5 t,939 0,001
099 677,8 1,938
180 0,001125 764,6 2 1?5 0,001125 764,9 ) 17\
200 0,001154 853,4 ) 7)'7 0,0011s4 853,6 2,326
220 0,001188 944,1 2,51,5 0,001187 944,3 2,514
240 0,00t228 1 038 2,701, 0,00r227 1038 2,700
260 0,05r72 2836 6,135 0,04454 2 808 6,038
280 0,05544 2902 6,258 0,04813 2 880 6,t77
300 0,0s883 2962 6,364 0,05134 2944 6,285
320 0,06200 3 018 6,459 0,05429 3003 6,38s
340 0,06499 3070 6,546 0,05706 3057 6,476
360 0,06787 3r20 6,627 0,05970 3 109 6,559
380 0,07066 3 168 6,702 0,06225 3 159 6,636
400 0,07338 3216 6,773 0,06472 3207 6,709
420 0,07604 3262 6,841 0,067L4 3255 6,779
440 0,07866 3 308 6,907 0,06951 3 301 6,845
460 0,08125 3354 6,970 0,07r84 3 348 6,949
480 0,08381 3 400 7,031 0,0741,5 3394 6,97r
500 0,08634 3 445 7,09r 0,07643 3439 7,031
520 0,08886 3 490 7,t49 0,07869 3485 7,090
540 0,09135 3536 7,206 0,08093 3 531 7,L47
'7
560 0,09384 3 581 7,261 0,08316 3577 )At
'7 )<1
580 0,09631 3627 7,31.5 0,08537 3623
600 0,09876 -to/-t 7,368 0,08757 3669 7,3r0
620 0,1012 3719 7,420 0,08976 37t5 7,362
640 0,1036 376s 7,471 0,09194 3761 7,41,4
660 0,1061 3811 7,521 0,09411 3 808 7,4U
680 0,1085 3 857 7,570 0,09627 3 854 7 511

700 0,1109 3904 7,6t9 0,09843 3 901 1 <A''

720 0,1133 3 951 7,666 0,1006 3948 7,610

740 0,1,157 3 998 7,7t3 0,1.027 3995 7,657
760 0,1181 4045 1 1<q 0,1049 4042 7,703
780 0,1205 4092 7,805 0,1070 4090 7,749
800 0,1229 4r40 7,850 0,1091 4138
 p: 30 bar
35 bar
T v
'c m3/kg
i .t , s
kJ/kg kJ/kg K m3/kg kJ/kg kJ/kg K
0 0,0009987 3,0 0,0001
20 0,001000 0,0009985 0,0001
86,7 0,2957 0,001000 87,1,
40 0,001007 r70,1 0,5710 0,2956
60 0,001 0,001006 170,5 0,5708
016 253,6 0,8294 0,001016
80 0,001028 254,2 0,8291.
r,073 0,001028 337,7 1,073
100 0,001042 42t,2
120 0,Nr042 421,6 1,304
0,0010s9 5n<7 I 5?5 0,001
1.40 0,001 0s9 506,0 t,52s
078 s90,8 r,736 0,001078
160 0,001101 591,1 1,736
676,9 1,940 0,101100 677,2
180 0,mL126 764,1 2,1,37 1,,939
0,001125 764,4 2,136
200 0,001155 853,0 2,328
220 0,001155 853,2 2,328
0,001189 943,9 2,s17 0,001189 944,O 2,s16
240 0,06816 2823 6,224 0.Nr229 I 038 2,702
260 0,07283 2 885 6,343
280 0,07712
0,06082 2861 6,236
2942 6,448 0,06477 2923
300 0,08116 6,349
2995 6,542 0,06842 2979
320 0,08500 3 045 6,629
6,449
340 0,071.87 3032 6,540
0,08871 3094 6,709
360 0,075l7 3082 6,623
0,09232 3141. 6,784
380 0,09584
0,078
36 3 l3l 6,701
3 187 6,856 0,081
46 3r78
400 0,09931 6,774
3233 6,925 0,084
49 3224
420 0,1027 3278 6,991
6,884
440 0,08748 3270 6,91l
0,1061 3322 7,054
460 0,1095
0,090
43 3315 6,976
JJO/ 7,116 0,09334 3361.
480 0,1128 3412 7,176
7,038
0,09622 3406 7,099
s00 0,1161 3 456
520 0,09909 3 451 7,158
0,1194 3 501 7,292
540 0,1019 3496 7,216
0,1226 3546 7,347
560 0,1259
0,1048 3 541 7,272
3 591 7,402 0,1076 3 586
580 o,t29l 3636 7 4\< r,3zt
0,1104 3631 7,380
600 0,1323 3 681 7,508
620 0,1356
0,tr32 3677 7 47a
3727 7,5s9 0,1159 3723
u0 0,1388 3772 7,610 0,1187
7,485
660 0,1420 3 818 3768 7,536
7,660 0,1215 3 815
680 0,1,45I 3864 7,586
7,708 0,1242 3 861
7N 0,1483 7,635
3910 7,756 0,1269 39W
720 0,1515 3957 7,683
7,804 0,1297 3954
740 0,1547 4003 7,730
7,850 0,1324 4 001
760 0,1578 4050 7,777
7,896 0,1351 4 048
780 0,1610 4097 7,832
7,941 0,L378 4W5
800 0,1641 7,868
4145 7,986 0,1405 4142 7,91,3
p: 50bar 60 bar
T v t s v s
oc m3/kg kJ/kg kJ/kg K m3/kg kJ/kg kJ/kg K

0 0,00(9977 5,1 0,0002 0,0009972 6,r 0,0003

20 0,00(9995 88,6 0,2952 0,000
9990 Rq5 0,2950
N 0,001006 r71,,9 0,5702 0,001
005 r72,7 0,5698
60 0,001015 ,5< 1 0,8283 0,001
014 256,1, 0,8278
80 0,001027 338,8 1,072 0,001
026 339,6 1,,071
100 0,001041 a))'l 1,303 0,001
041 423,5 1302
t20 0,001058 507,r 1 571 0,001
057 507,8 1 <))
140 0,001077 592,1 t,734 0,001
076 592,8 1,733
160 0,001099 678,r 1.,937 098
0,001 678,6 1,936
180 0,001124 765,2 2,r34 0,001123 765,7 , 111

2W 0,001153 853,8 ) 7)\ 0,001152 854,2 2,324

220 0,001t87 944,4 2,513 0,00118s 944,7 2,51t
240 0,001226 1038 2,698 0,001225 l 038 2,696
260 0,001275 1 135 2,884 0,001273 I 135 2,881
280 0,04222 2857 6,089 0,03317 2805 < or7
300 0,04530 2926 6,2IT 0,03614 2 885 6,069
320 0,04810 2987 6,31.6 0,03874 2954 6,188
3N 0,05070 3044 6,4t1 0,04111 3017 6,29'L
360 0,05316 3098 6,497 0,04330 3074 63U
380 0,05551 31.49 6,576 0,M539 3t28 6,468
,m0 0,05779 3 198 6,651 0,04738 3 180 6,546
420 0,06001 3247 6,722 0,04931, 3230 6,620
MO 0,06218 3294 6,789 0,05118 3279 6,689
4ffi 0,06431 3341 6,854 0,05302 JJLI 6,756
480 0,06642 3387 6,91.6 0,05482 3375 6,820
500 0,06849 3434 6,977 0,05659 3422 6,882
520 0,07055 3480 7,036 0,05834 3469 6,942
540 0,07259 3526 7,W3 0,06008 3 516 7,000
560 0,07461 3 572 7,r49 0,061,79 3 563 7,057
580 0,07662 3 618 7,204 0,06349 3609 7,1,r7
600 0,07862 3665 7,258 0,06s18 3656 7,t66
620 0,08060 37lt 7,3r0 0,06686 3703 7,220
'7
ffi 0,08258 3757 1 ?,4') 0,06853 3750 )'7)

660 0,08454 3 804 7,4r2 0,07019 3797 7,323

680 0,08650 3 851 7,462 0,07184 3844 1 177
700 0,08845 3 898 7,5t1, 0,07348 3892 7,422
720 0,09039 3945 7 550 0,075i1 3939 7,470
740 0,09232 3992 7,606 0,07674 3987 7 51R
760 0,09425 4040 7,652 0,07836 4 035 7,564
780 0,096t7 4088 7,698 0,07998 4083 7,6t0
800 0,09809 4L35 7,743 0,08159 413L 7,655
 p: 70bar
80 bar
T v
'c m3/kg
I s v t s
kJ/kg kJ/kg K m3/kg kJ/kg kJ/kg K
0 0,0009967 1 1
0,0004 0,0009962
20 0,0009986 8,1 0,0004
90,4 0,2948 0,0009981
40 0,001005 91,,4 0,2946
173,6 0,5694 0,001004
60 0,001014 174,5 0,5690
256,9 0,8273 0,001014
80 0,001
026 2s7,8 0,8267
340,4 1,071 0,001025
100 0,001
040 4)4 )
741 ) r,070
1,302 0,001040 425,0 1,301
t20 0,001057 508,5 1,522
r40 0,001056 509,2 1,521
0,001076 593,4 I,732 0,001
160 0,001 075 594,1 1,731.
098 679,2 1,,935 0,001097
180 0,001122 679,8 1,934
766,2 2,131 0,007122 766,7 2,130
200 0,001151 854,6 't 23a
220 0,001184 0;001150 855,1 2,321
945,0 2,509 0,001183 945,3
240 0,001223 1 038 2,508
2,694 0,001222 1 038 2,692
260 0,001.271. 1 135 2,879
280 0,00r269 t tJ:) 2,876
0.001331 r237 3,066 0,001328 1236 3,063
300 u,u2946 2839 5,933
320 0,02426 2787 5,794
0,03198 29L8 6,068 0,026
340 0,03420 81 2879 5 AS'
2987 6,182 0,02896 2955
360 0,03623 3049 6,282
6,079
380 0,03088 3023 6,187
0,03812 3 t07 6,371 0,03265
400 3 084 6,283
0,03992 316l 6,454 0,03431.
420 0,04165 3214 3142 6,369
6,530 0,03589 3196
440 0,04337 3264 6,602
6,449
460 0,03740 3249 6,524
0,04494 3314 6,671. 0,038
480 0,046s3 87 3 300 6,595
J JOZ 6,736 0,04030 3 350
500 0,048 6,662
09 34t1. 6,799 0,04r70
520 0,04962 3399 6,726
3458 6,860 0,04308 3447
s40 0,05114 3 506 6,920
6,788
s60 0,04443 3496 6,848
0,05264 3 553 6,977 0,04577
s80 0,05472 3601 3 544 6,907
7,033 0,04709 3592
600 0,05559 6,964
3648 7,088 0,04839 3640
620 0,05705 3695 7,r42
7,019
640 0,058 0,04969 3687 7,073
50 3743 7,194 0,0s097
660 0,05994 3790 3735 7,126
7,246 o n5, ?{ 3783
680 0,06137 3 838 7,296
7,178
0,053
51 3 831 7 ))O
7M 0,06219 3 885 7,346
720 0,06420 0,05477 3879 7,279
3933 7,394 0,05602 3927
740 0,06561 3 981 7,442
7,328
760 0,057
26 3976 7,376
0,06701 4029 7,489 0,058
780 0,06841 50 4024 7 4)1
4078 0,0s973 4073
800 0,06980 7,470
4L26 7,s87 0,060
96 4t2l 7,s16
p: 90bar 100bar
T v , s i s
oc m3/kg kJ/kg kJ/kg K m3/kg kJ/kg kJikg K

0 0,000
9958 9,1, 0,0005 0,00(9953 10,1 0,0005
20 0,0009977 o, 1 0,2944 0,00(9972 93,2 0,2942
40 0,001
004 1'75 4 0,5686 0,001003 176,3 0,5682
60 013
0,001 258,6 0,8262 0,001013 259,4 0,8257
80 0,001
025 1A) n 1,069 0,001025 342,8 1,069
100 0,001039 425,7 1,300 0,001039 426,5 t,299
t20 0,001
056 509,9 r,520 0,001055 510,6 r,579
t40 0,001
075 544 7 t,730 0,001074 5q54 1,,729
160 096
0,001 680,4 1 q13 0,001095 681,0 r,932
180 0,001121 767,2 ) 1)A 0,001r20 767,8 t 1)1

200 0,001149 855,5 2,3t9 0,001148 855,9 2,3r8

220 0,001182 945,6 2,506 0,001181 945,9 2,5M
240 o,00t220 I 038 2,690 0,0012r9 I 038 2,688
260 0,00t267 tl34 2,874 0,00.265 Lt34 2,871,
280 0,001325 1236 3,060 0,00.-) zz 1235 3,056
300 0,001402 1345 ? ,<? 0,00.398 I J+J 3,249

320 0,02269 2834 5,836 0,0r926 2784 5,7t5

340 0,02484 2921, 5,979 0,02147 2883 5,880
360 0,02669 2995 6,098 0,02331, 2965 6,01r
380 0,02837 3061 6,200 0,02493 3 036 6,r21
400 0,02993 3LzT A )O) 0,02641, 3 100 6,218
420 0,03140 3r78 6 77\ 0,02779 3 160 6,306
440 0,03280 3233 6,453 0,029tt 3216 6,386
460 0,03415 3285 6,525 0,03036 3271 6,46r
480 0,03546 3337 6 544 0,03158 3 JZJ 6,s32
500 0,03674 3387 6,660 0,03276 3375 6,599
520 0,03799 3436 6,723 0,03391 3425 6,664
540 0,03922 3485 6,785 0,03s04 3 475 6,726
560 0,04042 3534 6,844 0,03615 3 525 6,786
580 0,04r62 3 583 6,901 0,03724 3574 6,845
600 0,04280 363r 6,957 0,03832 3623 6,901
620 0,04396 3 680 7,012 0,03939 3672 6,957
640 0,045t2 3728 7,066 0,04044 3720 7,OII
660 0,04627 3776 7,118 0,04148 3769 7,064
680 0,04741, 3825 7,169 0,04252 3 818 7,tts
700 0,04853 3873 7,220 0,04355 3867 7,166
720 0,04966 3922 7,269 0,04457 3976 7,2L6
740 0,05077 3970 1 all 0,04558 3965 7,265
760 0,05188 4019 7,365 0,04658 4014 7,312
780 0,05298 4 068 7,412 0,04759 4063 7,360
800 0.0s408 4LI1 7,458 0,M858 4ttz 7,406
I
p: I20bar 140bar
T v T s
.C m3/kg
v a s
kJ/kg kJ/kg K m3/kg kJ/kg kJ/kg K
0 I o,oooee43 t2,l 0,0006 0,0009933
20 | 0,0009963 14,1 0,0007
95,1 0,2937 0,00099s5 97,0
40 I o,oo1oo3 178,0
0,2933
0,5674 0,001002 t79,8 0,5666
60 0,001012 26L,r 0,8246 0,001011
80 0,001024 262,8 0,8236
344,4 r,067 0,001023 346,0
100 7,066
0,001038 428,0 r,298 0,001037
120 0,001054 51? 1
49,5 t,296
r,5t7 0,001053 511< 1,515
140 0,001073 s96,7 r,727 0,001072
160 0,001 598,0 7,725
094 682,2 1,,929 0,001093 683,4
180 0,001118 768,8 ) 1)<
r,927
0,001117 769,9 ,'t'r)
200 0,001146 856,8 2,31,5 0,00t1,44
220 0,001178 857,7 ) 71')
946,6 2,500 0,001176 q4'7 )
240 0,00I216 I 039 2,497
2,684 0,00r2I3 1039 2,680
260 0,001,261 1I34 2,866 0,001257
280 0,001317 LI34 2,86r
1234 3,0s0 0,001,3t2 1233
300 0,001390 L34l 3,044
3,240 0,001
382 1339
320 0,001494 t46r 3,Ms 0,001
480 | 456 3,433
340 0,01619 2795 5,675 0,01200
360 0,01811 2676 5,435
2 898 5,841 0,01421 2 818
380 0,01969 2982 5,664
5,97r 0,01s86 2921. s,824
400 0,02108 3 055 6,081 0,01723
420 0,02236 3 006 5,951
3I2l 6,178 0,01844 3079
440 0,02355 3182 6,0s9
6,265 0,019s5 3146 6,154
460 0,02467 3240 6,345 0,02059
480 0,02575 3208 6,240
3296 6,420 0,02157 3267 6,319
s00 0,02679 3 350 6,49r 0,0225r
520 0,02779 3402
J JZ4 6,394
6,5s8 0,02342 3379 6,464
540 0,02877 3454 6,622 0,02429
560 0,02973 3432 6,53L
J )UJ 6,684 0,02s15 3485 6,595
580 0,03068 3 556 6,744 0,02598 3 537 6,656
600 0,03160 3 606 6,802 0,02680
620 0,03252 3 589 6,716
3 656 6,859 0,02761 3 640
640 0,03342 3705 6,774
6,9L4 0,02840 3 690 6,830
660 0,03431 3755 6,968 0,02919
680 0,03519 374L 6,885
3 805 7,020 0,02996 379I 6,938
7W 0,03607 3 854 7,072 0,03072
720 0,036 3842 6,99L
93 3904 7 l)t 0,03148 3892
740 0,03779 3954 7,042
7,172 0,03223 3942 7,092
7ffi 0,03864 4003 7,220 0,03297
780 0,03949 3993 7,141
4 053 7,268 0,0337L 4043 7,I89
800 0,04033 4103 7,31,s 0,03444 4493 7 )41
Prilog3.
Volumenzrakai dimnihplinovau ovisnostio donjojtoplinskoj
vrijednosti
teku6ih
gorivai o pretidkuzrakaza izgaranje
lzvor:[2,3.2251

ET6
-Etg

o
2
J
c

')/
rb =
o
e
Y
E
N
z
U

J
o

r0

4L

4i 44
ooNJAToPLTNSKA
vnueoNosr[E
tksl

300
Prilog4.
Volumen zraka i dimnih plinovate udio co2 i 02 u suhim dimnim plinovima
u
ovisnostio pretidkuzraka kod prosjednogte3kog-loZivogulji
lzvor: [2,3.2271

a
I Et n
10
i,;
'i
 $i - R e s E E q E q E E Eg
EqRgqE
fH
i Ff g
i AeFtEgERFgggEggf;
P N N N a a l ! h h g r @ € 6 o o l
JE - - - - - * - - - - -

gt art ,lr: s"gfi gRRnRn$flssqqHR

$.$.$.3"i"9g.H"$"E"e
hR$SE
s.d.d.
s^
sEE$E.8.
BBsEEs.$.sE8.
v
qqqE{qqqqqqqqRR
s.b.EB8"
J
c
H
.t 1 I

{ F
€ F A O O h N < h O H O € O O 6 H + d d i 6
€ 6 O O t h F € € 6 O i - 6 € N € q H @ h d F d € n F F 6 6 h H N O - F d 9 N O
€ { H € O O 9 0 € N h O @ r @ d h @

d d N d d N N N d d 6 6 6 0 6 n t h 9 9 F € 6 i H N 6 6 t - h 9 F @ O i O t h 9
! arq.r aI ar q fi q cr dr di fi ci fI dr dl dr di Fr fI dl q dr i- $- a^ s. r- s- !- r- r. r- r. vi vi vr vr vr ur
E H i d d i i d F - d H d i d H -

!
c
!
F
C
s"3.EE"s.s"5.s"s.s.$"E3.ggBB.E"s"B"s
,t
a i 9 6 d i o h i € 9 t 6 H N r d o 6 9 F € h € d 6 € € t s € n 6 F N € - F O h n 6
6
!
F s s s q8 dL
t 5dl sdl8cl8clt cl8 clt 5dl 8dl sdl r R K 3 $ S 3RS 8 S 8 8e s F S 9 S R t E ee t
FI Fl dI dI dl fl fi fl q dr Fi fi n" r- n- s- v- s^ r- q- !. *" rr q q vI
61.r.!
E i i i i i i i d F d H i i t s F d i i i t s d d i i i i t s i d i i l -

F o h € e 9 @ o o i H o h F d 9 0 9 q o F a 9 0 i 9 F 6 : o b 9 F a i @ d F 6 h
F
!
E
E E €€S3 S 3 3 $ $ b E gF$F€N€S F F P F F F P F F F$FS$Sg E S $
ddddddddddddddddddddddddctddddddddddddddd
o
,3
z x
.l
sgg5$$$qqg3$$e$3BR$$$:n3$$$$
z
F
q.l
J
v
gagg$"
ss.s.$
$" g.8.$.RHRt qn*$3ggqqgq\ qHRt fiA$$H*
$"
{J
P: x .3
v
Q *NHBBESEE9gRNF$$hSFSBs$EghERFH€PER
q q n-qqqqq qvlqq vr vrvlqqqvlVle- e-e-e^e^e- r- r^r-r^F-F- €- €- €^ qqo-o_ o-
i i d i i i i d d d F * H < d i i r - i i i i i i i i i i N N N

c/)
sl
Agggs$$AgA3535$3s$$gHggsg3
!(
2
rr)
x .s
u) x 6 Q O r m € Q @ 9 q O 9 0 9 6 F N F t F r r { : o d 6 h n 6 € € € 9 h h H - N d

as.s"qqtsags.F"RF.R.H.s.s.5"s{n3.3"s"qqgqRR
jj.i.ijjjjjjjjji::ii iTNNNdNNNNN dNNNNNd NdNN

lt gg333s$
g5$3gg ssEeE$$
5SEgggggSSeEEEtsE
*HR
i d d i i d d t d d i i i i i i

(,) . F
v $ x 3 g = B g S E E E g S g : E F R H * $ * F ggSSXHgSEEs:S
8H F $
d N o o o 6 0 0 6 0 0 0 6 0 0 0 0 0 0 6 6 6 6 6 6 6 * a * * + < s € ? + h h h h
jjj.i-ijjjjjjjjj.ijjjjjji-iJ,.i,-iJ-i-.i-i--i--a--a--i--a--i-.i-.i-l-t

v S GR =S 9 F 3 E= F S 3 F F 8 F6 R 8 8 NS h E E S S S S F S BFS 38D5R
e 5 e $ s $ s s s E S E E E S E E t h S t ej t 5 S S 8 8 8 3 3 3 8 8j 88
j j j j j j j
9 9 j= I
dd ddddd dd ddddddddddddd i -i-i-i-i .j .i .i
!
. i

v gFFETR$FF$FF$$SnFH$B5g$$$$B$$$$HHH
fr$*h$
6 0 6 0 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 .
j j j j j j j j -i j .j *. j j j j j j .i j j i-i-i .i j j j .i .i .i .i j j j .i j i -i i

X $sst tEt9:sRR3$sEFb:8e 8g8RF&RRF:A5RR 8 =s r $

I 3 3 8 33 3 8 3 3 3 j3 j8 j8 j3 j8 3 8 8 8 S S 8 gj =j e == S S e ej : j: s r e RRR
.i j j j j ji.-i
.j .j .i j j j j -i.i -i-i .i -i i-i .j -j i -ii -l -i -i
z arl
to
ctt
v
eHHaaHHagqqeAeH$$nH
RR$ nHf;$AI s.$.!.$.€t F8.$eHH
o eReEsRsEERss8RqgFgEAnAFgEentEgERHgAEE
$s
gE 9 i i T d H d i H N N 6

o. t s N N N N
I
$g P R?SSESEsEEERRRsF?qFFEFsEFFSgSgSiSqE
iE

& t . - -l -
o l 5R[$g$d$6$$$5F$$tH$$$$$$sg

N
-l o
-l- $$*$3$n'$3grR$$g$$$$F3Fs$$i$
Ssi _ N N N N O O

5
d

!l? $*$$;$$$Ft$$*$g$i$$F$*$$$fr
ffiffiFffiru#$F i i i N N N o o o 6 ?

-l* R3$sgiFg;;
fiF:grtn$gr*ffi
ls$fi
I
F F - F - F : I N N N .

+ *$$$
r$$$R$sra$fr
sfgg5ffi
$$$ss
-l *
rr)
"l*

F
,_.,t
+ aF3*stRxtFrRr$*$s$gi$$$
z
l*
t! lx
z
TJ F F H F < < N N N N N N N 6
6 $ + h i .

**$$g$R$$$$$$$$F$FR$Fg$
; F

.rl E
O
rI.]
Rii FiH$ $F$
gugg*$F$*s*u$w
sn$sg$*uggFg
(h

*- ll -*
z
r! o
v) !l? x$;3$$$$tg$rF$*€sFtgg$g$FF
uTffi€SS*gS
-t tl {{

ffi
O

.rl E

-- ll **

!lt'

'.ll*.
z
88"+gi \n$ * € RI RNs h P?i.${q@
olt 6sFESEHNxSx+lisn$xss€HF$i$rg$*sggg$
$E
flE
O
Prilog7.
Koeficijentilokalnihotpora strujanja
lzvor: [2,4.2431

LUKOVI

p a -Ri l i - R
d a
"% bla--ll2 bla:2 b l a: 3

150' 30" 0,1 0,11 0,13 0,1 0,09

135" 450 nt5 0,3 0,3 0,25 0,23
t20" 60" 0,5 0,55 0,62 t t \ 0,48
90" 90" t,3 1,5 1,65 t,4 1,,3

30' 30' 1 0,1 0,1 0,12 0,1 0,09

J 0 , 0 1 1 0,032 0,04 0,03 0,03

450 A<o l 0,r7 0,15 0,18 0,1,4 0,13

J 0,13 0,05 0,06 0,04 0,04
I n11 0,18 0,22 0,16 o r5
60" 60" 0,05 0,06 0,07 0,05 0.0s
I 0,4 nr5 0,3 0,23 0,2
c-p 90' 90" 3 0,1 0.08 0,1 0,07 0,07

LUKOVI OD 90'
4 2 3 4 5
(KOLJENA) SASTAV- d
LJENI OD SEST
ELEMENATA o,27 0,2r o ) ) 0,24 0,28

SIRENJE PRESJEKA
fSE ODNOSI NA v,

L 0 0 , 1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0 , 9

A2

A 1 0,85 0,67 0,51 0,38 0,27 0 , 1 7 0 , 1 0,0450,012

15' 0,25 n )') 0 , 1 8 0,16 0,1250 , 1 0,07 0,05 0,02

30" o 5 5 o 5 0,38 0,28 0,2 0 , L 4 0 , 1 0,06 0,03
-L At
Y2 45" 0,69 0,65 0,55 0,37 0,24 0 , 1 7 0 , 1 1 0,07 0,03
)Yt
60' 0,76 0,72 0,62 0,44 0,27 0 , 1 8 0 , t 2 0,07 0,04
90' 0,83 0,70 0,57 0,42 0,29 0.2 0 , 1 30,07 0,04

304
 SUZENJE PRESJEKA
f SE ODNOSI NA v,

A2
0 0 , 1 0.2 0,3 J,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9
Ar

Y 42, j,42 0,38 0,33 0,28

0,5 0,6 0,23 0,18 0,13 0.08

"lfr
0,06 0,05s0,05 0,0450,04 0,0350,0250,02 0,015
0,12 0,110,10 0,09 0,4750,06 0,05 0,04 0,02
rll a A2 [ ;
v2 0,18 0 , 1 6 0,1450,t25 0,1060,09 0,07 0,0550,02s
)" 0,u 0,21 0,1850,1650,L4 0 , 1 2 0,0950,0650,035
0.3350,3 0,26 0,23s0,20 0,17 0,13 0,0950,04

KOEFICIJENT LOKALNOG OTPORA

KOJI SE ODNOSINA BRZINU
POKAZANUNASKICI

ULAZUKANALS
OSTRIMRUBOVI-
MAKOJILEZE
URAVTIIMULAZA

i= 0,, €: L,o
ULAZUKANAL
SAISTURENIM
RUBOVIMA
o,os.{.0,2 t=0,85
CI
6
PRI ->0,04 t=0,05

PRI r/d: 0,05

KADASURUBOVIRAVI\il e:0,25
ULAZUKANAL KADASURUBOVIISTURENT f - d,
SAZAOBLIENIM PRI r/d = 0,1
RUBOVIMA
zA OBA SLUCAJA t:0.r2
PRIr/d.:0,2
ZA OBA SLUCAJA I=O
 KOEFICIJENT LOKALNOG OTPORA
NAZIV SKICA KOJI SE ODNOSINABRZINU
POKAZANUNASKICI

ZA RUBOVE U RAVNINI I
ZA ISTURENE RUBOVE
t--0,2 d I >-o,3d
a:3V €--0,4 €:0,2
I]LAZUKANAL a:50" €= 0,2 €= 0,r5
a=90" €--0,2s €:0,25
ZA PRAVOKUTNI KANAL SE UZI-
MAJU VECE VRIJEDNOSTI KUTA A

PRIKLruCAKZA sA zAsuNoM €=0,3

DOVOD BEZ ZASUNA ':0,2

t]LAZUKANAL
ISPODKAPAKA t=0,3
VRIJEDNOSTI '
VRIJEDE SAMO ZA
POKAZANI OBLIK
KAPAKA
IZLAZTZKAI-IALA
PODKAPAK t - 0,65

TZLAZIZKANALA c: L,r

4,1
ULAZUKANAL l e Y
KROZRESETKU, 1:\t'zoz;-r)
DIJAFRAGMUILI
JEDAN (PRVI)
Al
BOCNIOTVOR PRI BoCNoM ULAZjIJL, O,N,
(OTVORISOST- A
RIMKRAJEVIMA)
VELICINI trDODAJE SE JEDINICA
 KOEFICIJENTLOKALNOGOTPORA
KO{_sFoDNOStNA BRZTNd
POKAZANUNASKICI l
I
I
I
IZLAZIZKANALA
KROZRESETKU FTI,,
ILIDIJAFRAGMU
(oTVORrs oST_
RIMKRAJEVIMA) AtY
+(f.o,n,
i l+
IZLAZIZKAI]ALA
KROZJEDAN
(POSLJEDNJT')
BoCNrorvon

nrSptxant
DIJAFRAGMA
UNUTARKANALA
(orvoRrsosr_
RIMKRAJEVIMA)
!, {+
t=("u,-r*o.ro,

l l l

POTPUNOOTVO_
r-i\f - | l

REN SIBER ILI

LEPTIR (--n
)-'+)
z \- I

307
I

POPIS OZNAKA

POGLAWJE 1.

Axp
Ae
[-'] povrSinaisparivada v;
vz'
volumenpare
volumenpamog prostora
[m'] povriina pregrijada [rn3/kgJ specifidnivolumenpare na
A*
B
CL
[tn']
tkc/sl
povr5inazagrijadavode
kolidina goriva "il,1 rzrazulz parnogbubnja

[kJ/m3K] specifidnatoplina zraka

na POGLAVLJE 2.
ulazuu loZiSte
D tkc/sl koliCinaproizvedenepare
Do tkc/sl [kJ/kgK] srednja specifidna toplina
KO|ICtna pare 9.*
Hd "nOrmalne< t':
entalpijasuhozasicene
IkJlkg] oonJatoplinavriiednost [kJ/kg] pare
goriva entalpija vrele vode
It*t" t3'
IkJ/kg] entalpija napojnevode [kJ/kgj entalpija pare na izlazttn
ie [kJ/kgJ parnog bubnja
entalpija pare
i" rs
[kJ/kg] entalpija vode [kJ/kg] entalpijapare na ulazuu
it medupregrijad
[kJ/kg] entalpija vodena ulazuu
parni bubanj il' [krfte] entalpijapare na izlazuiz
i3, [kJ/kgJ medupregrijada
entalpijapare n aizlazuiz
parnog bubnja i* [kJrkg] entalpija vode iza
Qa lkwl toplinapredanaisparivadu zagrijadavode
llw
Qt lkwl topllnadovedenau loZiste IkJ/kg] entalpija napojnevode
iP
Qo [kw] toplina predanapregrijadu lkJeel entalpijapare
P
Q* lkwl roplna predanazagrijadu [kPa] tlak
Qiw lkJ&el toplinapredanaisparivadu
Qr [kWna] specifidnotoplinsko Q^p lkr&el toplinapredana
optere6enjeloZi5ta medupregrijadu
Qo; [kWm,] specifidnotoplinsko Qw [kJrkg] toplinapredanapregrijadu
optere6enjeisparivada 4" [kJ/kg] roptlnazagrijavania
Qo^ [kg/mrs] specifidnomaseno Qn [kJ/kg] toplina predanarigri.l"eu
optereienje isparivada vode
Qop r lkJ/kel toplina isparavania
[kWm'z] specifidnotoplinsko
Ti t"Kl apsolutnat"Inp"ruturu
oprer-e6enjepregrijada
4on [kWm,] speclxenotoplinsko rsparavanja
opteredenjezagrijadavode
ti
tg temperaturaisparavania
4," [kg/mrs] ili specifidnooptereienje
tl
rcl podetnatemperatura
[m3/mzs] vooenogogledala
.4
rcl teoretskatemperatura
Qw [kgim3s]ili specifidnooptereienie pregrijavanja
u- lkYkgl unutarnjaenergija
[rn3/m3s] volumenaparnogprostora
tu rcl temperaturazraka na suhozasi6ene pare
u' lkJrkel unutarnjaenergijavrete
ulazu u loZiite
vL lmilkel koliiina_zrakaza izgaranje vooe
-rKggonva [m'&g] specifidni volumen
vl [-'] volumenloZiSta suhozasiienepare
v' [m,/kg] specifidnivolumenvrele
vode

309
 x ltdkel udio suhozasi6ene pare W14 [tg/tg] maseniudio vodika
p unutarnja energija
lkJ/kel u gorivu
isparavanja WO, lt/kel maseniudio kisika
tp [kJ/kg] vanjskaenergija u gorivu
isparavanja t?5 ltgltg] . maseniudio sumpora
u gorivu
ww [t dtg] maseniudio vlage
POGLAWJE 3. u gorivu
9a, [m3/m3] volumniudiougljikdioksida
cr konstanta 9Hro [m3im3] volumni udio vodenepare
c2 konstanta qNz [m3/m3] volumni udio du5ika
Cp'pr [kJ/m3K] specifidnatoplinaplinova Qo, [m3/m3] volumni udio kisika
kod konst.tlaka Qso, [m3/m3] volumni udio sumpor-
baza prirodnog logaritma -dioksida
Hd [kJ/kg] donja toplinska vrijednost 8co, [kg/m,] gusto6augljik-dioksida
Hs [kJlkg] gomj a toplinska vrijednost Quro [kg/-t] gusto6avodenepare
Ipr [kJ/kg] entalpija dimnih plinova O!, [kdmt] gustodadu5ika
po I kg goriva Qo" [kg/m'] gusto6akisika
lco, [kJ/rn] entalpij a ugljik-dioksida Qpr [kdm'] gusto6adimnih plinova
iro, [kJ/m3] entalpija sumpor-dioksida Qpt" [kdm'] gustoia dimnih plinova
i*, [kJ/rn3] entalpija du5ika kod normalnogstanja
io, [kJA,I3] entalpija kisika fto, [k/m,] gustoiasumpor-dioksida
it o [kJ/m3] entalpija vodene pare Q, [kg/mt] gustoia goriva kod
ftro,.^jn lkdkg] minimalna kolidina kisika temperaturet
za 1 kg goriva 9tryc) [kg/m'] gustodagoriva kod 15'C
tnr,* ltgltg] minimalna kolidina zraka [m'zls] kinematskaviskoznost
za 1 kg goriva AVt [mfl/kg] vi5akzrakapo 1 kg goriva
1711, lteltel stvarna kolidina zraka I koeficijent vi5kazraka
za 1 kg goriva
p lPal tlak
t rcl temperatura ,
tr rcl poaetna temperatura POGLAVLIE 4.
tZ rcl konadna temperatura
V.o, lmi/kel kolidina ugljik-dioksida u B tkC/sl kolidina goriva
dimnim plinovima po 1 kg cc [kJ/kgK] specifidnatoplinagoriva
gonva CL [kJ/m3K] specifidnatoplina
V""o lmilkg] kolidina vodene pare u predzagrijanog zraka
dimnim plinovima po 1 kg Cf, [kJ/m3K] specifidnatoplinadimnih
goriva plinova
VL lmi/kel kolidina zraka za izgaranje DMP tkC/sl kolidinamedupregrijane
1 kg goriva pare
Vt,^ [m,l/kg] minimalna kolidina zraka D" tkdsl kolidinaodsoljenevode
zaizgaranje 1 kg goriva De tkC/E kolidina pregrijanepare
V*. [mi/kg] kolidina du5ika u dimnim dc [tdtg] kolidina pare za
plinovima po 1 kg goriva rasprskavanje 1 kg goriva
t/oz [rni/kg] kolidina kisika u dimnim 8rg"\ t%] gubitak osjetne topline
plinovima po 1 kg goriva dimnih plinova
Vpr kolidina dimnih plinova t%l gubitak zradenja u okolinu
fl vpr,,
[m,]/kgl

[mfl/kg]
po 1 kg goriva
kolidina suhih dimnih
8zg")
8zw"\ t%l gubitak zbog kemijski
nepotpunog izgaranja
plinova po 1 kg goriva 8q\xl t%l gubitak zbog dade
V"o, [miikg] kolidina sumpor-dioksida 8s9., I%l gubitak zbog lete6eg koksa
u dimnim plinovima po 8qv", I%l gubitak zbog propadanja
1 kg goriva goriva kroz reietku
Wg ltgltel maseni udio ugljika 8\x\ t%] gubitak zbog izgorivog
u gorivu u troski

310
 ge<u t%l gubitak zbog osjetne Ct-z [W/m,Kl koeficijent prijelaza
toplinetroske
Hd topline zradenjem
[kJ/kg] donja toptinskawijednosr Cpt
lJlTrX] specifiinatoplinaptinova
goriva 4
l' [mJ promjer
[kJ/kg] entalpija vrele vode d!
t'". [-] hidraulidki promjer
[kJ/kg] entalpijapare naizlazu
f t<orekciiskiiaktor
iz medupregrija6a
tnr^ f, korekciiskifaktor
[kJ/kg] entalpijapa;e na ulazu
f" korekciiskifaktor
u medupregrijad
iNv y, lHftg] donjatoptinskavrijednost
[krtg] entalpij; dp;jne vode 1pr..
,l [kJ/kg] entalpijapLinovakod
lflttg] entalpija prig.ilun" pu."
i, stvarnetemperature
IkJ/kel entalpijaiasiien"pui" iu
tt [kJ/kg] enralpija zrakanaulaat
5iegenovakonstanta
u lozste
Q, [kJ/kg] toplinadovedenau IoZiSte
f [WmrKi koeficijent prol azatop]ine
po I kg goriva / [m] debljina sloJaplina koji
Qzt- [kJlkg] toplina dovedenazrakom
zraei
po 1 kg goriva o [mj opseg
.Qc [kJ/kg] osjetnatoplina p fbar] tlak
, predzagrijanoggoriva parcijalni tlak CO2
Pco, [bar]
ep [kJ/kg] osjetnatoplini pare za parcijalni tlak HrO
Pu,o [bar]
_ rasprskavanje1 kggoriva r polumjer
tL [m]
fC] temperatura o
predzagrijanogzraka
twl toplina
- Qt,r, [w] toplina koju plinovi
t fC] temperaturaokoline predaju u isparivadu
tpr fcl temperaturadimnih Q* twl toplina pregrijavanjapare
plinova
Qpp,pr twj toplina koju plinovi
V.,^^ [mftAg] minimalna kolidina zraka predaju u pregrijadupare
_ za izgaranjeI kg goriva Qz
Vpr twl toplina zradenja
[milkgl kolidinadimnihptinova Q""
po 1 kg goriva
twl toplina koju zradicrno
tijelo
9cor1u"1lY"') volumni udio Qzv toplina zagrijavanjavode
tWl
ugljik_dioksida Qzupr toplina koju plinovi
tw]
Qco&) t%l volumni udio predaju zagrijaduvode
ugljik monoksida Qn toplina zagrijavanja zraka
twl
4cp stupanjiskoristivosti Q.tpr toplina koju plinovi
twl
generatorapare predaju zagrijaduzraka
.
^ koeficijent pretidkazraka
4, [W/m'z] toplina zradenja
Qu [W/m'?] toplina zradenjacrnog
tijela
POGLAVLIE 5.
QzCo, [W/m'?] toplina zradenjaCO,
Qz\o [W/m] toplina zradenjaH2O
A [-'] povr5ina
Qzco,,r [Wm'?] toplina zradenjaCO2kod
Ai [m,J povr5inaisparivada temperaturet
Ak [m'J konvektivnapovrsina
Q,t"o,t [W/m'?] toplina zradenjaHrO kod
Aw povrSinapregrijaiapare
[.1i temperaturet
Az tm1 ozradenapovr5ina
Qqt,t [Wm,] toplina zradenjaplinova
A.r [rn,] efektivno ozradena kod temperature/
povrSinau loZi5tu T tKl apsolutnaremperatura
AzI [m,] povr5inaplamenakoja T. tKl apsolutnatemperatura
zra€t crnogtijela
A.n povr5inazagrijadavode
[-'] T" [K] apsolutnatemperatura
Azz povriina zagrijadazraka
[.'] stijenke
! tkgsl potro5njagoriva r [rn] korak izmeduciievi
b [tn] Sirina ttt fcl temperaturarruiu na
C, [WmrKt koeficijentzradenjacrnog ulazuu loZi5te
tijela tpt,;o izlaznatempentura plinova
fcl

311
 lpr,'r fcl ulaznatemperatura Ap" [Pa] uzgon
plinova Apo*o, [Pa] koristan uzgon
r" rcl stvarnatemperaturau Lp- [Pa] pad tlaka u udamim
loZi6tu cijevima
t"r t"cl izlazna tempentuta n
loZiita
t, fcl teoretskatemperaturau
loZiStu POGLAVLIE 7,
Vt,,^ [tni,/kg] minimalnakolidina zraka
zaizgaranje 1 kg goriva A ['n'] povrSinapresjekastrujanja
w tr/sl brzina d [-] promjer cijevi
wo Im/s] brzina svedenana dh [-] hidraulidki promjer
normalno stanje I Ids'] gravitacija
a IWm'?K] koeficijent prijelaza h lml visina dimnog kanala
toplinekonvekcijom K koeficijent rasporedacijevi
dron [Wm'?K] korigirani koeficijent k t-l apsolutnahrapavost
prijelazatopline o [-] opsegnastrujavanog
% [Wm'?K] koeficijent prijelaza topline presjeka
konvekcijom kod pare Re Reynoldsovbroj
0^t IWn,K] koeficij ent prijelaza topline sr' Jz lml korak izmedu cijevi
konvekcijom kod plinova t" rcl temperaturaokoline
a^ IWm'zK] koeficij ent prij elazatopline til rcl temperaturaplinova
konvekcijomkod zraka v, [rn'/s] radni kapacitetventilatora
dy IWm'?K] koeficijent prijelaza z broj redova cijevi
topline s vanjskestrane rk stupanj iskoristivosti
A2 [Wm'zK] koeficijent prijelaza ventilatora
topline s unutamje strane )\ koeficijent trenja kod
\t stupanjiskoriStenja strujanja
loZi5ta Qpr [kdm'] gustocaplinova
4o stupanj izoliranosti &&" [kd-'] gustoCaplinovakod
povr5ina normalnogstanja
€ stupanjcrno6e 8o [kd-'l gustodazraka
o [Wm'zKa] Stefan-Boltzmannova &" [kd-,] gusto6azraka kod
konstanta normalnogstanja
T faktor ozradenosti koeficijent lokalnog otpora
rt koeficijentekraniziranja koeficijent lokalnog otpora
5z faktor zaprljanjacijevi za 1 red cijevi
I koeficijent vi5kazraka LP* lP"l potlak na idazu iz loZiita
l [W/mK] vodljivostmaterijala APrpr [Pa] pad tlaka u dimnom kanalu
Lt fcl razlika temperatura zboglokalnih otpora
A /rg fcl logaritamskarazlika LP" lPul padtlakauzradnomkanalu
temperatura zboglokalnihotpora
Lpa [Pa] razlikatlakaudimnom
prolazu
POGLAVLIE 6. Lp, lPal radni napor ventilatora
LPt lPal pad tlaka zbog otpora
C cirkulacijski broj trenja
D tkc/sl kolidina proizvedenepare AP,pt lPal pad tlaka u dimnom
D" tkc/sl kolidina medija u cirkulaciji prolazu zbog otpora trenja
I Irr/s'] gravitacija LPo tP4 pad tlakazbogotpora
Q^ lkdm'] srednjagustoda trenja u zradnomprolazu
9o [kdrn'l gustodau silaznimcijevima Ap, [Pa] uzgon
o- [kdm'] gustocau zagrijadkom Ap,pr [Pu] uzgonplinskog prolaza
I
,,1 dijelu cirkulacijskogkruga Lp- uzgonzradnogprolaza
tPd
APt tPal pad tlaka u silaznim Lp, [Pa] razlikatlaka u zradnom
cijevima prolazu

312
 POGLAVLIE 10. POGLAVLIE 13.
d promjer desticagoriva
[-J Vr,-io [mfr/kgj minimalna koli tina zr aka
d^u [m] maksimalnipromjer zaizgaranje
desticagoriva vt..^ minimalnakolidina dimnih
[mi/ke]
Pr [Pa] unutarnji tlak desticagoriva plinova
Pz [Pu] vanjski tlak desticasoriva Vrt., kolidina suhihdimnih
[mftikg]
tm/rl brzinaiestice plinova
o [N/m] povr5inskanapetost Vpr,",-ro [mfr/kg] minimalna kolidina suhih
loZivogulja dimnih plinova
o [kg/m'] gusto6a t{g [tg*g] maseniudio ugljika
I koeficijent strujanja kroz wH2 [kgltg] maseniudio vodika
sapnicu wN, [kg/kg] maseniudio duiika
v koeficijent otpora gibanja ws lkdkg] maseniudio sumpora
desticegoriva ww ttdtel maseniudio vlage
Li U/kgl adijabatskitoplinskipad ). koeficijent viSkazraka
L.p [Pa] padtlaka volumni udio CO, u suhim
9cq.a6 [Y"]
dimnim plinovima
POGLAWJE 12. Qa"rlxwof/") maksimalnivolumni udio
CO2u suhim dimnim
D^ unutamjipromjer pla5ta
[-l plinovima
d tml promjer rupa za.cijevi
eco,"1u"yl/o,l volumni udio CO u suhim
I faktoroslabljenla
- dimnim plinovima
p [bar] radunskitlak gN2,s(%)
l t%l volumni udio N, u suhim
s [*m] debtjina stijenke dimnim plinovima
[-] korak izmeduo volumni udio O, u suhim
9o''4x1 t%l
O6 [N/mmr] dozvoljenonap.'lft"'- "ii*i dimnim plinovima
[ ;

rl
*

373
I