8. COVJEK I NJEGOVO ZDRAVLE 8.1. Uzroc i uzroinici bolesti. iti na dvije skupine:y vanjskim Giniocima ~ “egzogene ast a tafe polesti, bolesti ma itd). Drugu skupiny jskih razloga. npr 7bog otrovanja, faju i infekciozne ili zarazne bole, raume itd. To} seapind pripadaj uzrognicima Koji dolaze t organ Tladnoée, vrucit jer su i one uzrokovane eS Tafekcija je ikki proces Koji nastaje ulaskorn patogenih i virulentnih mikroty ja makroorganizama w oblity Jam iz. Covjekovo okoling pri éemu nastaje oste¢enje tkiva i reaki uorganizam. ema, e pojava humoralne i staniéne imunosi “Gpales ednosno opéa eae uzrotnika na vanjskoj ili: unutarn) jedina posljedica ulaska nzrotnika.te fekeiji abiéno prethodi koloniza povrSini organizma. Kolonizacija U tom je slugaju kolonizacija istovjetna s kontaktnin ne mora uzrokovati infekeij Kliconostvom. ve prirode i predmeta patogenim Klicama nazivamo kontami s nnacijom. Tufekcija glistama naziva se invasijonn a a bolesti izazvane glistama invazivnin bolestima. ~—— a Onetiscenie nei Dnetib¢enje ne Infekcija i posljediéna bolest nastaju zbog interakeije izmedu parazita | njiluv | domaéina. Katkad infekeija ne uzrokuje uotljive promjene na domaéinu iako organizmi kolonizirali njegova tkiva. CeSée se, medutim, kao posijedica infekci® Pojavljuje uoéljiv poremeéaj zdravlja domacina, odnosno bolest razlicite jacine Od zaraznih bolesti jedne se pojavijuju manje-vi i | ara e se pojavijuju manje-vie naglo i brzo se raz npr. difterja, ebuini tifus, pegavac | One wv , nnoge druge. To su akuire zarazne bole & ini slutajeva vode do brzog ozdravijenja, a katkad isto tako brzot o suuti; Diuge se opet razvijaju postupno, pa red 3 | guiiname decimal = Postupne, pa reduvita jugo i traju prateci pojedi™ zarazne bolesti. vol, npr. tuberkuloza, lues, lepra. To su kro rbi za opstanak razlicic ju svoj izvor hrané fe vrste Zivih bia ponasaju se cazliite. Ie jorbomd pedetonys (predator) druge su stelle sposobnost da za sv ™| ae i amnoravane dobivaju potrebne tvari od drugth Zivih biéa (paraziti)| Medu Zivim wna Fh ‘su $¢ Ujekom evoluclje prilagodila ovom, potonjem naginu Zivota, { arariizl ubrajamo prije svega mikroorganizme, Njihov odnos prema doma¢inu io ojem parazitiraju moze biti vrlo razligit. U jednom slugaju oni Zive kao reps Je, saprofi a vanjskoj ili unutarnjoj povrsini tjela, mae ne maosenikakon Keto eojem domatinu, ty ta je simbioza korlsna za obje strane, pr vad ulugu u sintezi nokih vitamina. U drugim slugajevima, u kojima je ovaj parazitizam jo8 mlad i organiza seni uso prilagodt na sojeg domaina, moze parerit nant Mota svojem domaginu bilo da mu oduzima hranw ii produktima svojeg metabollzana oateéuje stanice domaci farstaniénog parazitizma, remeti metabolizam same stanice domaéina, Takav odnos izmedu parazita i komenzal gene bak , u nekim slugajevima vive, E, voli Somadina ‘mote biti Stetan ne samo za domacina nego i za mikroorganizam. U raz luau naime, move mikroorganizam wnistit svojeg domagina i tako izgub tajju moguénost Birenja, ili Ge oStenjom izazattreakiju organizma ko)! ée sastojati unistiti mikroorganizam. Uvjeti nastanka zaraznih boles' su veéini sluéajeva paraziti, tj. klice koje stalno ‘adlikuju medusobno po svojoj citi stupanj Untocnicl infekeija u velikoj spocabrostt nariavanja zdtavia jedinke, odnosno oni Yarazavaju raz parogenos ] No, patogenost nije svojstvena samo parazitima nego ima i saprofita izaavatl infekrivnu bolest (npr. bacil tetanusa { skupina bacila plinske azivanja bolesti, Ona avisi 0 sposobnosti gangrene). Patogenust je sposobnost olonizacje {razmnodavanja wzroénika, te izbjegavanja vbiambenih mchanizama -domaéina._ Uzrognici zaraznih bolesti u Covjeka po bioloskim osobinama pripadaju ravlicitim su od njih patogene samo t stanovicim | patogenim mikroorgunizmima. Tako se primjerice E.coli nalazi normatno w 0 simbiont, No, ona mode postati patogena ako se 2bog bilo kexjoka, gdje Bivi | -kojeg razloga smanji otpornost crijevuie sluznice na nju ili ako dosp! jeu ch ‘Toj skupini pripada i bacil tetanusa (Clostridium terani), bakterija koja se u obi iénim priikama nalazi u vegetativnom obliku ucoyjckovu erljovu a kao spora u thu. Pastane patogena kad dospije u ranu u kojoj su stvorene prilike Sto pogudyju njezinu tarmnoZavanju i stvaranju taksina fanaerobni uvjeti). jiranja u tkiva i bez posebnih-uvjeta. ‘ravi patogen organizmi imaju osobinu prod U tu skipimr-ubrajamo cijell niz ‘yaroénika pamatihpfimarnih zaraznih bolesti, ao Sto su virus variole, gripe, morbilar itd. Veian dimbenike patogenosti jest bro} infektivnih organizama koji ulaze u telo. Ulaskum manjega broja infektivnih organizama 1 tijelo obrambeni mehanizmi ovok i njogeve rdravloCovjek | njegovo xdravle YY jomacina mogu ya eliminirati prije nastanka bolesti. Viruy, e ra eliminirati prije na’ . domacina mogu ih u veéini slugaje - mer, i se obitno KSEE peat bakterija Bacillus cereus izaziva blagi gast uje smrt rbog osteéenja zivcanog sustava, Virulenclja se razlkuyje uuzrokuje smet 2 sedinkama iste vst patogena. Primeric, organizni Koji su napustil el xaaeg, nee vce ravilabolest virulent sod on Kot daze ela Aion aa jeune lest Halen ues wea moe yy aoe inna koje je potrebno inokulrati Zivotinj da binastaa bog Gay wal sete dll Kinicar i epidemiolzigovore da je neki patogen’ ung virulentan ako je infektivna bolest nastupila u tezZem obliku ili w vece skupine lg nf = im Tm Sika 8.1, te ‘Oblici bakterja: kok ETIOLOGIA ZARAZNIH BOLESTI bai spri [Bakterije|su relativno veliki mikroroganizmi koji imaju oblik kuglica (oti, (bacili, zareza (vibrioni) ili spi le (spirohete, 5 ). Uzroenici sy ‘laa zaraznih bolesti i sepsa. Rastu i razmnoZavaju se u vecini slugajeva izvan sta e unutarstanitno (Mycobacterium leprae, Brucellae). Kao werotnc 11 od njih danas zahvaljujuéi vakcinoprofilaksi i protumtkrobnin ‘Na wetanom day sie stedstvima izgubilisvoje znagenje (streptokok, bacildifterije), dok su neki dr, meseean ng Koji su prije bili manje patogeni, danas postali éesti uzroénici bolesti (recistennt stenia 6) stafilokoki, E, coli, Klehsielta). Sika 82 Rikecje restu u ctoplazmi staniea u hultur [Rikecije Ju mikroorganizmi Kokobacilarno oblika, a mogu se vidjeti s pomoéu mikroskopa. ‘Ta se skupina mikroorganizama priblizava v rusima u tome Sto je za kulturu. rikecija kao iz viruse potrebna Ziva stanica (sl. 8.2.). Veéina bo- lesti koje wzrokuju karakterizirana je osipim. | Medu njima je po tezini bolesti osobito vaiaa Piegavac, Posebna varijanta rikecije, Coxiella bumel, uzrokuje intersticijsku Pneumoniju. Rikecije Tazmnoyavaju u tkivima unutarstaniéno. [Virusi/su vaio sitnt Mogu vidieti samo elel ikroorganizmi koi ronskim mikroskopo!"(a1, 83). Oni parazitiraju u Zivim stanicama, pa se zato mogu kultivirati samo ,kivnoj kulturi. Virusi su wzroénici velikuga broja vrlo ra8irenih bolesti, medu kojima ain ulogu imaju bolesti disnog sustava (gripa), srediSnjega ZivGanog sustava (poliomielitis, s, meningoencefalitis), egzantematitne bolestt (variola, varitela, mor- vin, bolest ongane (hepatitis, paras), Razmnozavaju se unutarstanigno, [ Bzioni] si su najmanji od svih parazita, Nemaju gonski materijal, nego se sastoje iskijuivo od proteina. Uzrotnici su bolestidiveanog sustava (Creutzfeldt-Jacob, Kiri, “erojatno 1 Alzheimerova bolest) (sl. 8.4). Vjeruje se-da su prioni evolucijski ostaci parazitskih prokariota koji su zadrZali samo strukture nuzne za infekciju domacina i reprodukeiju. svetosnim mikroskopom. Uzroénici sit tropskih | suptropskih bolestl, Neke se u organizmu nalaze izvaustanitno, druge unutarstaniéno. Patogeni se protozoi, 6 obzirom na prijenos na Eovjeka, mogu podlfeliti na dvije skupine. U prvoj se malaze rotozoi koji se prenose direktnim ili indirektnim dodirom, vodom i hranom (amebe). Drugoj skupini pripadaju protozoi koji se prenuse intermedijarnim vektorima (bolest Spavanja, malarija, kala-azar) (sl 8.5.) Covjel i njegovo zéravile Siika 8.3, Oblic virusa Slika 8.4 Tkivni uzorak ljudskog mozga s nakupinom Infektvnin priona (tamnorutiesto pod- rage)Coviek i niegove zdravje Sika a5, Plasmodium falciparum, Uuzroenik malariie slika 8.6, Candida albicans, ¢esti uuzroénik gljvifnih holosti | wy ‘TRangiltighivice najéeSée uzrokuju kozne bolest (sl. 8.64), ‘ rede stern bok, No, otkada se za lijetenje razlicitih bolesti upotrebliavaju anti bei oe et, koji unistavaju bakterie, ai ne i gljvice, sve se Ce8¢e pojavljuju i gljivigne boy probavnoga trakta i razigtih organa. 7 5 Metazoa]il neke vie organizirane Zivotinje (helminti) mogu uzrokovati bos : sligne zaraznim bolestima (tribinoze Neke mogu uzrokovati febrilne bolesti fasciolijaza) (sl. 8.7.). ieee Ueroénicizivotinjskin bolesti pripadaju istim skupinama Zivih biéa kao i uzrotttl UcinkaTchnele spas y Hudskih zaraznih bolesti ra nificu a je u tame Sto se te skupine potpuno ne poklap3j! ‘a koje uzrokuju infekcioznu bolest samo u covjekt me Kao virusi ospica i vavigele, Bail tifisa: § druge, ima klica koje izazivaju bole Spore antraksau piucima S4Mo uw Zivotinja, npr, virus svinjske kuge, Stene¢aka itd. No, medu patogenim klicam® ima uzrokuju bolest iu Zivotinja i u covje esa; Primjeri su zoonoza: bjesnoéa, antraks (sl. 8.8), svtis! leptospiroze i dr. Ima‘naime, jedne sirane, Klic {mat takviti koje ipod rirodnim uyjeti 10 su uzr0énici)zoono, vwibanac, bruceloze, Reeho F ° ~ virus influene, virus obiéne ye tT swega do promjena w aiSnom sustava, kao pet ~ gos prea sfupinaurrocnika itt ofanizam Zo ako uw tijelo ude kroz pro- jaf wake, oneeiséenim prstima, hranom ili vodorn. Ovamo pripadaju prije svega ee Top aK ne zaiaznie Boles, alm “atte Foje warokuju crijevne zarazne Doles, salimonete i sgele. One uzrokuju ~ ade proba ust sustava kao Sto su gastritis, enteritis tkolitis. pela, co itd TE warobnie iazi oalijedend) Cesta skupina waroénikaizariva bolest samo _onda ako dode w organizam__ smo 1 krv. Posliedica toga mogu ae na krvnim stanicami na krvnim dilicama kao kod pjegavea ili na retikuloendotelnom yao kod mlarje, sustave (kala Naposjtk, Ima waroénika Koj laze w Wielo na razlifte nating, Koz kobu dis avni sustav (bacil difterije, uzro€nik Skrleta). Unutar tijela uzroénici se mogu prosiriti povrsinom Supljina i kanala (di8ni, probavni sustav), sa jednoga tkiva na drugo (aktinomikoza), limfnim putovima, kevotokom ili Zivéanim vlaknimea (virus bjesno¢e). luéivanja wzroénika iz tijela mogu biti bubrezi, Zueni putovi, disni sustav. allicrijeva._ 8.3. Natela profilakse zaraznih bolesti 0 Mjete koje se poduzimaju za suzbijanje i sprjeéavanje zaraznih bolesti mogu se _podijelitiu dvije skupine: Prva obuhvaca mjere Sto se poduzimaju za suzbijanje pojave ili epidemije zaraznih_ bolesti koja se pojavila na nekom mjestu te prijeti opasnost da se dalje Siri. Drugu sknpinu dine mjer » koje seu dobro orgat provode da bi se sprijecila pojava zaraznih bolesti opécnito (prevent ivne mjere). Mjere iz prve skupine azivamo prot |protuepidemijskim n mjeramé Uilanjanje zvora zaraze - prijava bolesti odgovornim 2dravstvenim ustano- ‘ama, izolacija bolesnika, provodenje dezinfekclje, specificno lietenje i zastita Inotenin osoba imunim serumima._ anje izvora zaraze, h voda I unistavanje inse ziranom drustvu neprekidno Covjek i njegove séeule = 1aCovjek njegove zdravle N lotenih pojedinaca na zarazu ~ aktivna imunizag, .cija - gotova protutijela i Kemoprofilaksa. Gjepiva, pasivna imur Druga velika skupina mjera koje se u dobro organiziranim drustvima neprey.,, poduzimaju da bi se sprijeila pojava bolesti jest mjere opéchigijenskog karakie, 1 "Opéehigienske mjer}koje sprje€avaju prijenos in adios ‘opskba pitkom vodom { higijensko odstranjivanje otpadnih tvari, mj. ‘osobne higijene, higijenska opskiba hranom itd saziranje sirokih krugova naroda u prevencji zara, fokcije, Kao 80 Su igi, Scones - 2, edeavstveni odgo} an bolesti u najsirem smistu rijeti. 3, Poboljéanje socijainih i ekonomskib pri.) 4, (Redavita eijepljenia i druge preventivne mjere. ‘COEPIVA = Nee Snazno sredstvo u borbi protiv zaraznih bolesti jest aktivna imunizacija, kay nekih zaraznih bolesti to je jedina metoda koja ima uspjeha u njihovo} profil Klasi¢an je primjer za to cijepljenje protiv variole, Zahvaljujuci tomu vatiol je nestala, Sredstvo kojim se postiZe imunost zove se cjepivo. Cjepiva su specifizne antigenske tvati koje sadrde ive oslabljene ili mrtve uzrotnike, njihove modifictae tolsine, a surha im je da zastite osjetliive osobe od neke bolesti. Primjenjuju sens razligite naéine (u injekeijama, perkutano, per os i na druge natine). Danasnja medicina upotrebljava za aktivnu imuntzaciju niz cjeptva: a) Za aktivnu imunizaciju protiv variole upotrebljava se cjepivo koje sai suspenziju Zivog modificiranog virusa, koji je stodan virusu variole. Aplcia se perkutano. b) Za imunizaciju protiv difterije i tetanusa upotrebljavaju se toksini bacia difterije, odnosno tetanusa, koji su pod utjecajem posebnih postupale (temperatura { metanal) izgubili svoja toksicna svojstva, a zadrZali antigenste osobine. Daju se u obliku injekeija, ©) Za cijepljenje protiv hripavea upotrebljavaju se umrtuljeni uzroénici bolest.a sjepivu se daje u obliku injekcije. 4) Za imunizaciiu protiv trbusnog tifusa upotrebljava se suspenzija umrtulenit bacilatifusa i paratifusa. Daje se u injekcifi. ©) Protlv poliomijelitisa cijepi se mrtvim (inaktiviranim) cjepivom po Salk ti 2ivim, atenuiranim cjepivom po Sabin: daje u obliku injekeije, Koprowskom. Salkovo se ¢jepit 8 Zivo gepivo na usta, 1) Cijepten i i ? Clepljenje prow pjegavea, Q-groznice i drugih rikecioza rabi se kao 2ast® sredstvo samo u izlozenih osoba 8) U praksi su j iSkin Givi Pres StJ08 matva i 2iva eepiva prot influence, pa cjepivo protiv nel dructh visicns ireeni ‘usih viusnih bolestirespiratornih organa (adenovirusi),) Od cjepiva protiv karantenskih bolesti upotrebljava se, osim cjepiva protiv variole, o8 i Zivo cjepivo protiv Zute groznice i mrtvo cjepivo protiv kolere. i) Cijeplienie protiv tuberkuloze obavija se Zivim cjepivom koje sadrii oslabljeni guvedi tip bacila tuberkuloze (BCC-cjepivo). j)_ Ciieplenje protiv bjesno¢e obavija se posebnim sojem virusa bjesnoce (virus fixe) i, za razliku od ostalih cjepiva, njime se, zbog duge inkubacije, postize jmunost iu veé inficiranih osoba, Virus se uzgaja na ziveanom tkivu sisavaca iti na pagjem embriju, a danas i na kulturi Ijudskih stanica, 1p Redovito se obavija i cijepljenje protiv morbila, epidemicnog parotitisa, hemofilusa i rubeole. U novijo vrijeme pravode se cijepljenja s dva ili vite cjepiva u jednoj injckeiji (mijesana clepiva) kako bi se izbjeglo cesto davanje injekcija i pojednastavnila procedura masovnih cijeplienja. Tako DI-TE-PER cjepivo sadrdi cjepivo protiv lifer, totanusa i pertusisa. U Republi ,Kalendaru cijeplienja”: Novorodentad se cijepi: Hrvatskoj cijeplienja se provode prema 3) Odmah w rodilistu - BCG ) Necijepliena djeca cijepe se u tijeku prva dva mjeseea yivata Iijeca nakon, ddva mjeseca Zivota prethodno se testiraju na tuberkulin, pa se cijepe ako su nogativna. S$ navrSena dva mjescca Zivota: HiB (Haemophilus influenzae tipa b) cjepivo Nakon 4 tjedna (3 mj): DI-TE-PER + POLIO Nakon 4 tjedna (4 mj.): DI-TE-PER + POLIO + HiB DI-TE-PER + POLIO + HiB Nakon 6 tjedana (5,5 mj. NNakon navrsenth 12 mjeseci zivota: OSPICE-ZAUSNIACI-RUBEOLA (MU-FA-RU), tuberkulinsko testiranje i BCG cijepljenje nereaktora a potom s razmakom od naj- manje 42 dana: DI-TE-PER + POLIO. Tijekom 4. godine Zivota: DI-TE-PER + POLIO. I. razred osnovne skole: MO-PA-RU prilikom upita, kasnije DI-TE + POLIO. I razred osnovne Skole: tuberkulinsko testiranje i BCG eijepljenje nereaktora Nrazred osnovne skole: MO-PA-RU VL razted osnovne skole: HEPATITIS B, dva puta s razmakom od mjesec dana i ‘reéi put nakon 6 mjeseci Vil razred osnovne 8kole: tuberkulinsko testiranje i BOG docjepljivanje nereaktora VIL razred osnovne Skole: DI-TE + POLIO Sa navréenih 60 godina: ANA-TE. Nakon éctiri tjedna: ANA-TC. Nakon jedanaest anjeseci: ANA-TE. 39Covel i negove zdrave “obrambenih m uy roku od nekoliko edana ili meses, jivanjem Koje se prigodom reziitn an ejepljenj in obavija u razli¢itom vrel rnakon prvog vijepljenja, mote sein dréati na Zeljenoj razini tijekom ni28 godina. m 8.4, Imunoloski sustav ee sta ajelotvoran i ekonomiéan: Korii se minimumom eng okospecifiéan odgovor na vio razliite mikrooranizme ~ Gane elemente, Ove specificne pojave prepuznavanja i eliminactje clavni sy ny s takoder postoje i fiikalne barijere infekcij, kag," ma na napadaéa. Ovi se mehanizmi nazivaju nespecg bree od specifiénih mehanizama koji dovode dg ing, Imunost se stvara postupno imunostl radigito je, no dociey! fizioloske reakcije organi2! _ a, no njihovo je djelovanje nost _ Prva linija obrane{ nespecifiénay no trenutaéna [Manjska izikalna barijray Kova tvor zaSttnw barijeru koja zajedino sa sluzicy ule ' ‘nos, gila, 1 probavnily putova ne dopusta ulazak mikroorganizmima, Probijy tih bariera oworen je put prodiranja Klica u unutraénjost tijela. ™ Keije, Ozlijedena koZa zapocinje niz nespecitignih a jolodke reak a, Prvo, Koza i krvne stanice oslobadaju kemijske wari koje podiy “temperaturu, nakon toga protok se krvi u osteéeno podrugje poveéava, a ubmy potom fagocit rv privuceni su u podrugje trazenjem napadaca, Ov! nespecis snehanizm imaju povoljne remultate:/porast temperature|stvara nepovoljne wie 22 umnotavanje baker, poveéan protok krvi Cisti ranu i dovodi veci broj bieit avnih stanica, d/fagociti|ulaze | u tkivne meduprostore, gdje prozdiru bakterjei ia bez ostecivania Zaravin tkivnilr stanica. Ove fizioloske reakclje toe m, oteknuéem, poznajemo pod nazivom upala ko sofa ak rezultiraju crvenilom, topl slike 89. Upaa reakcja tisiiofiedene stanice Tspr ? Gisti oBtecene stanice i sprj jenje bakterija (sl. 69.). Upalni je odgovor nespe fee Tain eer Nes Tisarin aa | [pte Topeak ane 7 pada ets asia fapiae cri || kompiementa | | utkvoie feed) erie Ceo toler ‘i propusnima | | ‘alezeu tkivo i kepilare stanice ” rite agate | komplementa— Coe leave aoe cfigan: Koristl se protiv svili pova mikroorganizama ~ fungusnih, parazitskih, ets sath sal mult sf weds uamjoen apes jo] ee pretpostavimo da se bakterlje na mjestu ulaska u ranu razmnoZavaju mnogo brie od ci8éenja nespecifiénom upalom, rij tiniju “pprane, specifiéan imunoloski odgovor, u kojemu neki tipovi stanica stvaraju spectouo oblikovan] protutl ela! koja plivaju w sjelesninn tehucinama tl ostaju _speciicuo °° prigééena na stanicama koje napadaju uljeza, Specifitan odgovor pokreée Sitav ~air saniea, proteina koje iziuéuju, organe i tekuéine u kojim se umnozavaju, aiferonciaju i eliminiraju napadace. —— ______ STANICE | ORGANI IMUNOLOSKOG ODGOVORA imoet.fo nava2ni}! nositelj! imunoloskog odgovora, Rijeé limfocit potjege od gréke rijeti »neobojena stanica’, i doista, te su stanice male, ukiugle i relativny Ste 910 ik aie ee poato Sea Taree Viste i uloga stanica krvi koje ~pecbojne. Postoje dva glavna tipa limfocita: limfociti B, koji stvaraju i izlueuju pgstaiy giferenclaciom matenih Cestivu, i limfuciti T, kuji mepustedny staniva hostane si2i ~protela Koyt prekiivajur | kia evo preci fen dks rte i = : im i trombociti Zapotinju 2grubavanje krvi iota tous sain st = ‘ubijaju parazite ‘plate Fertopepha eto przdu ptoere ance sos cists star ako su oteene ran seu matoage Inf re sia roku mivorganme akin sake T dendiske stanice predatavaju antgene stancama | fren se u plazoote stance s pancenjem _ regula aktnmost drug leuko OE bin sanicenfornevnsom turk sonic ae:covet | negowe altevlo ubjjaju strane stanice | pomazu regulaciju aktivnosti ostalih limfocita. Treg, , bijelih krvnih stanica éine makrofagi (.veliki prozdrljivei"). Makrofagi oy, specijalizirani fagociti koji stimuliraju limfocite na napad stranth stanicz, coga Cite tkivo. ~limfociti Bi T i makrofagi, stalno citkulirg, 0 i vecina drugih fizioloskih sustava, mung Stanice imunoloskog sustava nom strujom i limfom, te je tako, kar sustav usko povezan » cirkulacijskim i limfatiénim sustavom. Stavige, bay «, eritrociti nastaju u kostanoj srZi, limfociti i makrofagi takoder Nastaju iz jn, : stanica u koBtanoj srZi (sl. 8.10.). No, bijele krvne stantce sazryevajy y yi, diferencirane oblike s aktivnim ulogama u imunoloskom odgovoru unutar gy, organa: slezeni, timusu, i limfnim ¢vorovima. Ovi i drugi limfoidni OTgaNE bijele krvne stanice 1 zaustavijaju stuane stanice i molekule. HOLE KULEORUCENE UOBRANU Protutijela su za8titni proteini, proizvodi limfocita B i izluéeni u kry Razligiti limfociti B stvaraju protutijela razli¢ i lim, oblika. Tijekom imunoloskog oa. govora dio svakog protutijela koji nosi naziv vezno mjesto — veze se za dio baltey. {li.druge strane tvari. Dijelove stranih tijela koji se veZu s protutijelima nar antigenima, a to su strane supstancije koje potiéu imunoloski odgovor i stvar rotutjela. Strane stanice mogu imati brojne antigene; vanjski omotaé vecine vine Gl 0.11), bakterj, glivica i velki paraziti sadrZe brojne razlite proteine koji mom, funkcionirati kao antigeni, Protutijcla se vezu za antigene Teciprocnog oblika, pa x Gesto usporeduju s bravama u koje ulaze kljucevi. eu £0.23 antigenske determinante virusnog aa pes C antigen us “ = obuia Se Fe este See SPECIFICNI ODGOVOR = ECN ODGOVOR Sika 8.11 Protutjelaprepoznaju i antigens determinanta myc sCovek | njegovo zéravlle ~plaamact Fino 7 infect B Limfociti B s kompleksom_ protutijelo-antigen dolaze u limfni évor najblizi rani i Sika 8.12 . 2austaijaju se. Pomoénicki limfocitiT (Kofi su veé dobiliinformaciju o bakterijskom Shechén!imunolo¥ ¢ ‘odgovor sprjetava sirenje Proteinu preko makrofaga) suraduju s limfocitima Ri kampleksom antigen-protu- infokeie telasnim {telo, Pomoénicki limfociti T stimuliraju limfocite B na diobe u stotine plazma-sta- ‘**u*inama by nla, Svake sekunde svaka od tih plazma B stanica izluéuje 1 000 malekula protutijela Usmjerenth na bakterijske proteine, ili antigene, Telugena protutijela napu8taju limfni évor, nogeni limfom dolaze do krvi i ‘evotokom dolaze na mjesto ulaska bakterija. Na tom mjestu izlaze u prostore medu Stanicama i veéu se za bakterijske proteine, Kad milijuni protutijela veZu bakterijske Proteine, neutraliziraju ih sljepljivanjem. Takve nakupine bakterija povezane Protutijelima mogu se eliminirati iz tijela na dva nagina: prekrivanje protutijelima ‘Mote privuéi makrofage koji prozdiru komplekse protutijela-antigena (sl 8.13) il © pak specijalne molekule zvane proteini komplementa mogu vezati za komplekse ‘eja-protutijelo 4 perforiratl bakterijske membrane, éime ih ubijaju. PostojiCoviek i njegovo zdravjo o aktivnoga imunologe, niekelje i por" focita B podijelilo uw mitjy, ki razmak (lag) od podetka In ~ 10 dana da bi se nekoliko I turijela. vrem odgovora, Potrebno je 4 plazmocita koji izluéuju dovoljan broj pro Sika 8.13, Makrofag proddire bakterie prekrivene protutijelima ska 8.14 Limini vorov su glavni fir limfatignoge sustava eee ee ——_—_— — TIMFOIDNT ORGANI | GRKULIRATUCE STANCE in 00 Limfni tvorovi su mreZaste strukture koje hvataju molekule antigena s makrofagima i limfocitima spremnima na akeiju (sl. 8.14). 0 gani imunoloskog sustava osiguravait meso susreta, komuniciranja i identifikacije stranit antigena. Cirkulirajuce stanice zajedno s mo lekulama koje izluéuju glavni su Ginitelji imv- nosti. Oni stvaraju pokretnu zaStitnu silu spe sobnu za specifiéno prepoznavanje i elimin ln kts ciju antigena. PROTUTUELA Zdrava novorodentad nema potpuno fark nalan imunoloski sustav. Moraju se osloalt! im Kolositt | a na zastitu koju dobivaju: maj mom (prvo mlijeko sa zastitnim protutielim® Protutijela koja dobivaju od majke i koia & poslije i sami stvarati jesu imunoglobulit 4 —_} globutarni proteini imunotoskog sustave- 5 144°jp dau denttenh, tei aminokislinkih = {dvaju tdenticuih Jakth tanaca (s1, 0.15), wat aa ne ln igleda Kao slovoY. Tek i lak odnose spolekulamu mast, a svaki teski lanac dva do je duti od lakog lanca. Temeljne funkcije pro- a jolimn, éetiri lanca sastavijena su tak r iim ver nn oblika kao Sto enzim vege supstrat, Ne- io su olekulart biolozi Konstruiraliprotuijeta jam atazatKemiske reakevye, Ov takozvan voqwcimi omogueit Ce znanstvenicima stvaranje rein katalizatora za bilo koju reakeiju, Kad se rave prota veda zt antigen, diugl kraj ¥ stimu Jira makrofage ili proteine Komplementa na napad nstavanje cijeloga kompleksa protutijelo-antigen, posfjednjim godinama Istrazivaci su otkrili da dak Y ima ist ili vrlo sligni_ slijed aminokisetina (konstanmni dio molekule). ViSci grana, medutim, pokazuju veliku vatijabilnost u slijedu aminokiselina (vartfabtint di i razlivite oblike. Sika 815. Covjek | njegova raravlle vezno mjesto 20 proteine komplemenatai sane ‘akvi se oblici mogu vezati na komplementarni naéin za veliku masu razlititih S*U«U® imunoglobulina amtigena. Protutiela 1 druge molekule sustava prepoznavanja najraznovrsniji su poznati proteini jer svaki ima vezno mjesto s razlititim slijedom aminokiselina. Vecina odraslih osoba ima protutijela s ukupno 100 milijuna razliitih veznih mjesta za ‘autigene. Oni prepoznaju 100 milijuna razligitih antigena, ukljuéujuéi i pelud cvijeca, trava i drve¢a, proteine vanjskog omotaéa tisuéa razliéitih virusa, bakterija i pliesni. Varijacije aminokiselinskog slijeda daju protutijelima sposobnost prepoznavanja i reakeije na uljeze, te tako omoguéuju 2dravom imunoloskom sustavu odrzavanje ‘olpornosti na ospice, zausnjake i obiénu prehladu. Raznolikost protutijela lijetnicima tahoder umugucuje dljagnostiku raznih bolest, Primjer Je test na specifiéna protu- tela za virus AIDS-a, Protutijela se stvaraju u ranom odgovoru na virus i mogu se Kombinirati samo s njima, Nazalost, ta protutijela ne za8tiéuju od virusa, jer se raz- Mnozavaju unutar stanica, gdje ostaju nedostupni protutijélima, No, dugo prije Pojave simptoma test na ta protutijela moze pokazati je li virus u krvi neke osobe. Ta informacija moze se uporabiti radi sprjetavanja prijenosa virusa AIDS-a trans- fuzijom, Koustantni dio protutijela pokazuje mnogo, manje varijacija od varijabilnih Giclova, no postojece razlike u slijedu aminokiselina omoguélle su podjelu na pet asa protutijela,Jeeina klasa nazvana IgG. ili imunoglobulin G (te8kilanac »),cirkulira Uktvii vilo je djelotvoran pri eliminaciji virusa i bakterija. IgG je jedina klasa Prututijela sa sposobnoséu prelaska placente. Takoder od nje potjece naziv gama- @obulin, koji je najvesim dijelom upravo IgG. Pripremiljen od plazme, gamaglobulinCovok | nlegova save siika 8.16, Klonaina selekcia linfocita 8 se sakupta | injici za renutacnuy zagtiew botesntke Waker HSE ery putnicima w podrudgjima s kontaminiranom vodor | hvanon Ve Drag klasa protutijel, tga, ma drut onstatnt do Cini zadtitnw funkeiju sekreta kao primjerice allne> : sustava. ‘Treéi tip, nw 20 apecijalizirane stanice koze 1 crijevne Slime Osim pomoéi w svladavanju parazita, stanice s vera IONE 17 ay they Ml suza, mlijeka t sluzi pry ht BE, vere 1 svojoj membeant 100 000 Kops Pula ie, ve jovarajuéim protutijelom. Svaki limfocit Bm kojutialucuje nakon stimula Jena stance ic populacie ° | mote wat spectny | Srtigentu determinant sf N\ — try er * oth: oe Sitmakn pinaPaw ssa el str2e mine relihhlimfocta Bu imfnim evorovima iw ino jin. Kad antigen ulazi u tijelo, on od cijele milijunske populacije limfocita B pire suno one Koji rose Komplementama protutjla skojima se veée, Vezane eyttasanvigenom stimula stanice B na brzo djlenje i prolferacjuw kon stanica porijeklom iz iste roditeliske stanice. U samo deset dana jedna stanica B mole stvariti Klon od 1 000 stanica kéeri. Zbog-toga sto vecina élanova klona izluduje prota kombsnirant proves selekcije antigenom i proliferacije u klon zove se mengnizam ilonlle selekeije stearanja protutiela sl 8.16). Neke ud stanica Keer restaju $ diobama i diferenciraju se u plazma-stanice. Plazma-stanice fokusiraju ih anju energy na staranje protuljela prezive samo nekoliko dana, Druge stanice Kona ne diferenciraju se odmah u plazma-stanice, nego postaju stanice s indenjem. Kao i izvorne stanice B, stanice s paméenjem mogu se dijelti kad se 7 ij stim tipom antigena kote potaknuo zvornustanicuB, U ovom, drugom tougu abe, stance spaméenjem stvort ce svoj vast Klon plazma-stanica i stanica « paméenjem sa sposobnoseu stvaranja protutiea iste specifignosti kao i izvorna stanica. prs sustet specilitnog antigena sa Zivotinjom, stimulira samo mali broj stanica; naziva se prluarnim odgovorom. No iduéi cusrot ¢ istim antigenom zahwaljyjuct stanicazua s paméenjom donosi briu i jacu reakeij -sekundarni adgovor (sl. 6.17.). Folens protutjelsstanca > pooidagare “dai mena wedna uyo igen nies amtgen rekoliko godina) Svaki iduéi susret povecava jazinu odgovora na isti antigen; sto je vise stanica s paméenjem, brdi je i jaéi i odgovor. Stanice B s paméenjem tako sluze kao upozorenja na prijagnje susrete ¢ antigenima i stvaraju imunolosku memoriju koja moze prevagnuti prema otpornosti organizma, umjesto podlijeganju. bolest U viijeme adolescencije razvijeni su brojni setovi stanica s paméenjem koji oxiguravaju imunost na brojne bolesti. Dijete s ALDS-om, medutim, gubi (ili nikad t he razvija) sposubnost stvaranja takve memorije. U judi s porpuno funkcionalnim imunoloskam sustavom stantice » paméenjem ™ogu preZiveti desetljecima i ovo objasnjava Cinjenicu da se samo jednom u Zivoru Prebole ospice, Covek i njegove zéravle slika 8.17, Sekundarni adgovor na isti antigen brzi je ijaci od prvogaCovjek | njegove zdravio slka 8.18, Pregrupiranie gena prije transkripcie mnogostruko wetava varijabiinost protutjela siz ( jee kromosoma Koj Kody sei enina kj toa enstntn penile (C) so tromasoma s einai ‘rjabino pace) —— — i ee a varjpbied——ramolitsni van konstanno podtutie ‘vajabiino podrutie aT cebska ONA Pregrupcanje DNA ‘We povesivanie Ms ——=——— ae innit q irene sl ¥ transac Raznolikost protutjela moguéa je zahvaljujuci pregrupiranju gena tijekom ra limfocita B (I. 8.18,), Kad bi jezgra svake st mniljuna specitiénih protutijela, polovica ukupne koligine gena morala bi se rb {skljucivo u tu svrhu, Umjesto toga, Seni protutijela organizirani su na speciian naGin koji im omoguéuje stvaranje davoljno varijabilnosti bez iskoristavanja vel | koligine staniénih genoma, Molekule protutijela kodirane su s tri do Getiri skupi® | Sena odvojenih na specifiénom ktomosomu, Tijekom razvitka limfocita B u det! Odraslih, jedan gen iz bilo koje od ili Cetiriju skupina sluéajno se odabist! biniraju. Na taj nagin relativno malenti fanice sadréavala dovoljno gena za sitar Bena mote stort gotow neogranigeni broj oblika molekula protutijela (800 ge” 640 milijuna protutijela Prije rodenja in : akon rodenja limfociti B napustaj kos {6dje nastaju iz matignih Stanica) i migriraju u limfne évorove ili u slezent:= ove goo above jsima zavtvaju PFEgTupiranje gene potrtbna da bi stor Y-oblitmvane an ptt eceptostna AZo obi, Sin ol tezu i sekreciju protutijela ‘cana Bnazivamo humoralnim imunoloskim odgovorom (humour tielesne (3 8.19). Protudjela puruju krvfju i limfom do myjesta gdje se susrete « j ozatuju ih za unistenje. Protutijela su Posebno djelotvorna za slobodno plivajucih mikroba i molckula koje jo§ nisu ule u stanice, sn ‘ud aig imine a ; STANIEM ODGOVOR stka 8.19 Humoral stanitni imunolotki odgovor — [7 HUMORAL! ODGOVOR intent orn HC protein MCL reexptor stance T Pomocuicka stankca receptor saniceT antigen clotokitna stanica T a ? t Hag exept ein aa Sr x uM Punih 50 posto limfocita naseg tijela gine stanice T. One ubijaju strane stanice ‘zravno i imaju vaznu regulatornu ulogu u imunoloskom sustavu. Stanice T dares UuniStavaju tjelesne stanice transformirane iuufekcijom ili tumor, i napadaju stanice Nansplantirane s drugihi urganizama. Stanice T komuniciraju sa stanicama B da bi Zapotele, pojaéale, smanjile ili zaustavile imunoloski odgovor. : Glecajuéi syjetiosnim mikroskopom, limfociti Tizgledaju potpuno edoato a Uimfociti B: mall, okrugli i bezbojni. No, njihove ou funkeije i razvojni put dukeCoviek i niegove zdravije Slika 8.20, Citotoksitne stanice T (narantasto) ubjaju virusom inficirane stanice (cu2iasto) 150° i evanja, nakon sega se Limfociti T prolaze kroz. timus tijekom sazrljeveny 8 5 sn i i. Na vanjskoj strani membrane sadrie yp, iy limfnim évorovima, slezeni iu koi. Na vanjskoj eal mente yg receptore sligne protutijelima. Upravo ti receptor 2 vir focitni receptori prepoznajt antigeny. “omogucujuct mu tlazak u stanicu. Timfoc i june snosljivosti. Te su molekyjo ; tkivne snosijivosti lekule ako su povezani s molekulama proteina panei Ckule ig B izravno ubijanje i regulacijy immuno "y za dvije funkeije stanica T: sposobnosti 24 odgovora. - / Svaka osoba ima jedinstven sklop proteina wie sensor hes ep ii éuju razlikovanje viastitog od stranog, thine ” koji omoguéuju razlikovanje ‘ ‘ ‘ne Jjivosti najprije su prepoznati po ulozi u odbacivanju sane -Odbaciayje, i h. zbiva kad se otisci transplantata razlikuju od Primate ee ne mm eit T Prepon presadeno tkivo kao strano i napadaju ya. Oni takod ae Prepozmitl po jenjeno vlastto tkivo, kao u sluajevima virusne infekcije, kad virus mijenja pr, nigni ,otis stanigne membrane, | Polovicu linfocitaT Eno afoktor kot oliminicau se, sa stranim antigenima na povrsini. Vecina je tih fetta, citotoksiéna (ubojita za stanice), jer stvaraju pukotng, mombranama stranih stanica ili virusom promijenjni stith stanica (sl, 8.20.) Pri transplantaciji ijt nay, pronaéi organ sa srodnim tkivnim obiljezjima. No, ain g, nator nije identigni blizanac primaoca (100 %-tna pni, darnosi), lijeénici moraju primijenitilijekove koji sup: raju imunoloski odgovor i ne dopustaju citotoksicuim lin citima T da uni8te organ. Neki efektori nisu citotolsi limfociti T; umjesto izravnog ubijanja stanica, oni oshte daju enzime i hormone koji potiéu upalu. | Polovica svih limfocita T kontrolira efektorne limioe | TAB, Pomoénidki (helper) limfociti T reguliraju imundet | odgavnr poticanjem limfocita B i efcktornih limfociteTm | aktivnost. Suprotno, supresorne stanice T sprjetavaju helpere i efektore u djeorais Tjedni i drugi komuniciraju s drugim stanicama lucenjem molekula pop interferona i interleukina koji mijeniaju aktivnost specifiénih ciljeva Istrazivati su pokazali da nase stanice sadrze\informacije za stvaranje protutiét | Teceptora stanica T prosiv svih antigena, ukljucujuci i nage viastite, no nesto® Sprjetava u ekspresiji dijela te informacije. Brojni imunolozi misle di 'a su makrofagi kljueni 2a toleranciju prema viastit™” gubitak reaktivnosti na vlastt te stanice. Veliki specijalizirani fagociti ne prozdiusa™ veé takoder prezentiraju ovaj materijal pomoénii ave antigena umecu dijelove nezeljenog materi! vlastite membrane, Makrofagi, medutim, ne preradst! 11 Koje potjesuizistog tjela kao i oni. Zbog ove salle? ott pomoénicke limfocite T. Stovike, tjekom ni ‘ari ubijaju nezrele limfuctte B koji nose komplement™ Kombinacija supresijelimfocitima 7 i seek antigene i ostatke stanica, limfocitima T. Nakon pro Proteine tkivne snodjivasti ne prezentiraju intaktne tva Ponaganju, viastite ty azvitka fetusa viastitecin B uspostavija stan tolerancije prema vlasttom koje je kijutno 7a previv- tito je, NaruSavanje ove ravnoteze moze biti pogubno. Previge supresije moze nas ga podlodnijima razvitku tumora ii virusnim i bakterjskim infekcijama. Preak- we gaice ‘mogu dovesti do razvitka autoimunosnih bolesti— napadaja na stanice se a testi imunoloskim sustavom. Reumatoidni arttis oblikje autoimunosti ai jpota je zanimljiva iznimka prepoznavanja imunoloskim suistavom i eleminacije. an 2 antigena. Trudna majka tolerira strane stanice fetusa (sa setom ofevih gena ei zabvaljujuéi mnogim jo nedovolino poznatim ciniteljima (neutralizacija vemolsklan, nepostojanje molekula tkivne snosljivosti u embriju), — ——_____ SINDROM STECENE IMUNODEFICUENCUE (AIDS) —sivon om ste Nikad prije nisu se judi suodili s epidemijom u kojoj primarna bolest snizuje imunust deve, a tada jena ili vige indirektnih bolesti dovodi do fatalnih sinplor ips iaziva virus humane imunodeficijencije (HIV). Pocetni odgovor na invaziju tiv-om jest umjereno smanjenjo broja cirkulirajuéih pomocui focita T. inf- cirani dobivaju Kratku bolest nalik na prehladu, s groznicom i vruéicom, no imuno- oak sustav stvara protutijela protiv HIV-a i broj pomoénitkih limfocita T vraa se na normalne vryjednosti. [ako se inficirani ljudi testiranjem pokagu pozitivnima na HIV protutijela, obigno nemaju klinigke znakove AIDS-a, Tijekom iducih nekoliko godina virus polagano unistava populaciju pomoéni¢kih limfocita T. Kako imunoloSki sustav slabi, inficirani Iudi razvijaju odredene indikatorske holesti (bolesti koje stu tietke u obiénoj populacij, a svojstvene u oboljelih od AIDS-a). Na ovoj se tocki postavlja dijagnoza AIDS-a. Pojednostavijena definicija AIDS-a ukjutuje bilo koga infciranog HIV-om i s brojem pomoénickih limfocita T manjim od 200/mm? (normalna jevtjednost 1 200/mm) Doije indikatorske bolesti osigurale su siguran dokaz pojave nove bolesti. AIDS je prvi put prepoznat u lipnju 1981. nakon izvjestaja Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u Los Angelesu o nekoliko sluéajeva vrlo rijetke pneumonije uzrokovane slivicama, Pneumocystis carinii pneumonia pogadala je homoseksualne muskarce. U isto su vrijeme pristigli podaci iz New Yorka i Los Angelesa v porastu pojave Kaposijeva sarkoma medu homoseksualcima, To je bio rijedak, relativno benigan ‘oni karcinom, obigno naden u starijih Zidova 1 Talijana. U bolesnika s AINS-om bolest Je agresivna i fatalna. Nastaje promjenom endotélnih stanica krvnih Zila i stvara bezbolne Ijubitasto-smede lezije na kav Primame su Zatve AIDS-a homoseksualci, intravenski Korisnict droga i bolesnici ‘ojisu primali kre produkte pre 1985. g, otkad je zapoéelo testiranje krvi davatelja 7 protutijela protlv HIV-a. Takoder su velikom riziku izlo?eni heteroseksualni Partner inficiranih osoba, Sirom svijeta 75 % oboljelih od AIDS-a zarazeno su he- ‘sroscksualuim kontaktom, Prosjeéni inkubaciskt period (vrijeme od infekcije do ‘aja AIDS-a) trenutaéno je oko 10 godina, Otprilike 5 % inficranih s AIDS-om PreZijeli su 13 do 16 godina bez razvitka bolest. Istrazivanje ovih Ijudi, u kojima bolest ne progredira, otkrit Ge mehanizine uspjeSne otpornostl na razaranje imu- Toloskog sustava, Coviek i njegovo zdrevlic 151Covi I nlegovo riavjo slika 8.2, Reproduktivni clus virus livia yni9) prosinett 2003. Hest Joo hy, Svjetuka zalravstvena organtaacls ( epidemije AIDS:a u sujet: f 40 mnitiuna ji HIV/AIDS-0m 1. Ukupan bro} Hdl Saeed 1.1, ode 2,5 milijuna 1.2, djeea mada od 15 gona adh tfilranth HHTV-on tt 2003 5 milijuna Ukupan 10) sen pat. ocrasll E eaten 15 godina 700 tisuica mili 3, Ukupan broj milijuni , 2,6 miliju 3.1. odraslt 2 djeca mada od 15 goctina 500 tisuca. JUS HUMANE IMUNODEFICUENCUE: ‘STRUKTURA TINFEKCUA HV se sastoji od RNA pokrivene provelnskim emote, stavijenim od fosfolipidnoga dvostoja i proteina. Izvan typ stanice virus nema Zivowntt furkclja i ne moze se replica No, éim atupi « kontakt s domadinovom stanicom, vinisng nukleinska kiselina ulazi u stanict Tamo se korististaniénin ina da bi se replicirala i stvorlla nove koplje omot, jaju u nove viruse Kofi inficiraju nove sa. nice. Replicirajuét virus a8teéuje stanice domacing, ubi i no move se i godinama pritajiti, Infekeija HIV-om zapx vezanjem proteinskih receptora za pomoénicke Tifocte 1 koje ubjja i tako oslabljuje imunoloski sustav (sl. 621) Smanjen bro) limfoclaT inhibira stvaranje protutijel,Shabox ‘ava osjetljivost organizma ne 2.2, djeca mada od ih ocd ALDS-0 tt 2003. izvorin Komponente se spa imunoloskog sustava povec: oportunisticke infekcije (pojavijuju se samo u stanjima sm njene imunosti). Za 60 % oboljelih pneumonija werokoran jivicom Preumocystis carinii oznacuije progresi od inc HIV-om prema AIDS-u. Virus AIDS-a takoder napada makrofage, stanice mor (gdje uzrokuje kompleks demoneije AIDS-), krune File stant cervene kostane srdi, crijevne stanice, stance jetre, srcaikaie IstraZivanja upuéuju na to da su makrofagi prve stent inficirane virusom AIDS-a, Cini se da se s makrofaga sit pomoénitke stanice’T, Makrofagi sluze kao rezervoar viress* njima se razmnofavaju, a ne ubjjaju ih, Vana posljedica injenice jest da osobe koje imaju negativan test na prott® u krvi mogu nositi virus AIDS-a 1 makrofagima. Dok? Santa virus ne potiée proizvodnju protti#= ras pa ve reson J Aine ‘at 6 tjedana do 6 mie" ijela protiv nekoliko virusnih protein.i“ rg ——— ajc stad kroz Koje bolesnik inficiran Hiv-oup rnotnitk imfocita (8.22), Nakon infekeje fm’ nalik na mononuikleozt ~ slabos, Drolazi koreliraju 5 padom HIV-om pojavijuju se blagi roi i vruciea, nateéene limine Zlijezde 4 mpt ‘bal duc stadj moze potrajath nekoliko godina, a kurakteriziran je kroniéno natecenim jinfnim evorovimna ‘rata, pazuha | prepona. Nakon toga broj pomocnikih limfocita tie ad obolieli prestaje reayirat na veéinu kotnih testova za mjerenje L preosjtijivosti kasnog tipa, mjeru sposobnosti stvaranja staniéne imunosti. U tom stadju bolesnik ima AIDS. Razvijaju se oportunistiéke infekcije, a brojni pacijenti pate od demencijskog kompleksa koji je karakteriziran progresivnim gubitkom ‘motomih aktivnosti, prepoznavanja i ponaanja. Veéina Ijudi u ovom stadiju umire nakon dvije godine. ronceniacia WN stance HIV IZVAN TUELA Ivan tijela HIV je osjethiv i vrlo lako se uni8tava, Primjerice, pranje posuda i rublja pri 56 °C. tijekom 10 minuta ubija HIV. Kemijske_ tvari poput vodikova_ Petoksida, alkohola za dezinfekciju, Lysola i germicidnih konih sapuna velo su Ajelotvorni, kao i uobigajeno loriranje bazena. Tako je HIV izolizan iz. nekoliko tjelesnih tekuéina, jedino porvrdeni nagini Pifjenosa jesu putem mlijeka dojilje, kruju, spermomn | vagi chietom, HIV Se prenosi spolnim kontaktom medu muskarcima i Zenama vaginalnim, oralnim i ‘nalnim odnosom, HIV se takoder prenosi izmjenom krvi ~ kontaminiranom oni ryaera roewd Shika 8.22 Tick infekaje HV-omCoviek | nleaovo zdraviie Slka 8.23, itekovi biokirai razligite faze u cklusy HN-a hipodterinijskom iglom, Kontaktom s otvoreniin ranarm, HE uporabown Ite brieyicy 2a brijanje. Inficirana majka moze prenijetl virus na djecu prije iH postije rodenj, Nema dokaza za prijenos AIDS-a iubljenjem iako lzmjena sline teoretski predstay, jjenosa ugrizom komarca. opasnost, Nema poznatog slucaja pri TEKOVIPROTIV A Nowi lijekovi, nazvani inhibitorima proteaze, MogU anatno smanjiti razinu thy, krvi kad se uzimaju zajedno s drugim protuvirusnim lijekovima, D0 1996; ong jedini natin sprjezavanja replikacije virusa bio je upotrebom Azra (azidotimidiny ; 1 Ijekova Koji inhibicijom reverzne transkriptaze prekidaju kopiranje Ry vinusa, U veéini eluéajeva .trajna terapiia” lijekova, od kojih dva inhibiraju reverzm transkriptazu, smanjuje koncentraciju HIV-a u krvl ispod mjerljive vrijednos; 16.23), No, potrcbno je vrijome koje ¢@ pokazati je li lifek doista i uklania virus iz skriventh mjesta u tijelu, Nedostatak ove, nove terapije vrlo je visoka cijena za siroky upotrebu - 12 000 $ godisnje po osobi. —eeeSEeSeSeEeFeeeeeeee GIEPIVA PROTIV HIV-A Znatajan mapor ulozen je u pronalazak ejepiva bez uspjeha. Cjepivo bi trebaly stimulirati stvaranje protutijela koja bi blokirali virus prije infekcije stanica. Razvitak cjepiva usporen je sposobnoséu mutiranja HIV-a i nedostatkom odgovarajuce testne skupine Zivotinja, Samo se impanze mogu inficirati, a one su vrlo skupe pokusne ivotinje._————___ SPRIECAVANIE PRUENOSA Hiva RO sini priienos mode Se sprijetti apstinenc Bt spelt F ijom 5 ; juporabum kondome i spermicila poput noone § fciranim w iran bipodermijskim iglama moze se izbjecisterizacijom p = =o iliza fe uporal sontat piTAMJA Sto je patogenost? asto su sve éeiée ghiviene holesti? 1 2 3, Sto su cjepiva? 4 objasnite raziiku zmedu nespecificne | speciticne otpornosti _ Koja je uloga protutijela u imunosti? : pisite tijek infekeije HIV-om, Kako se prenosi HIV? Covek i njegovo zdravie