BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

TUZLANSKI KANTON
JAVNA USTANOVA MJEŠOVITA SREDNJA
ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA

ELEKTRONIKA III

UVOD U MULTISIM
STATIČKE (IU) KARAKTERISTIKE
POLUPROVODNIČKIH KOMPONENTI
Laboratorijska vježba - I

Profesor: mr.sc. Sejfudin AGIĆ dipl.ing.elektro.

Jasmina OMERDIĆ dipl.ing.elektro.
Prezime i ime učenika: Alibašić Eldin Razred: IIIT3
Stručno zvanje: Tehničar Računarstva
Datum izrade: 6.10.2020 Ocjena:

Tuzla, septembar/rujan 2020.

1. TEORIJSKA PRIPREMA
1.1. JAMES WATT
Watt [wɔt], James, škotski izumitelj (Greenock, 19. I. 1736 – Heathfield, 19. VIII. 1819).

Radio u radionici za popravak instrumenata i uređaja na Univerzitetu u Glasgowu.

Popravljajući Newcomenov parni stroj, na kojem se kondenzacija pare provodila

uštrcavanjem rashladne vode u parni cilindar, došao je na ideju o njegovu unaprjeđenju.
Mnogobrojnim eksperimentima i primjenom napretka tehnologije onoga doba, uspio je
usavršiti konstrukciju parne mašine tako da je njegova mašina uskoro postao glavni pokretač
industrijske revolucije.

Prvi je za parne mašine primijenio centrifugalni regulator brzine vrtnje, koji se već prije
upotrebljavao na vjetrenjačama. Kako bi mogao pratiti zbivanja u cilindru, konstruirao
je indikator, s pomoću kojega je pratio promjenu pritiska u cilindru.

Uveo je i konjsku snagu kao mjernu jedinicu za snagu, a ona je poslije normirana.

Po njemu je nazvana mjerna jedinica za snagu wat - W.

Slika 1.1. James Watt

James Watt nije izumio parni stroj. On je samo poboljšao motor.

Parni stroj Jamesa Watta imao je ogroman utjecaj na industrijsko društvo 18. stoljeća. Bio je
i učinkovitiji i isplativiji od ranijih modela. Wattov parni stroj otvorio je potpuno novo
područje primjene: omogućio je da se parni stroj koristi za upravljanje rotacijskim strojevima
u tvornicama kao što su tvornice pamuka. Nije iznenađujuće da je potražnja za Wattovim
parnim strojem bila velika i brzo je usvojena u više industrija.
Dok je popravljao model parnog stroja Newcomen 1764. godine, Watt je bio nezadovoljan
prevelikom količinom otpadom pare. U maju 1765., nakon što se borio s problemom da ga
poboljša, iznenada je našao rješenje - zasebni kondenzator, njegov prvi i najveći izum.
Watt je shvatio da je gubitak latentne topline (topline koja je uključena u promjenu stanja
neke tvari - npr. čvrste ili tekuće) najgora mana Newcomenova motora i da zbog toga mora
doći do kondenzacije u komori koja se razlikuje od cilindra, povezan s njom. Ubrzo nakon
toga upoznao je britanskog liječnika, kemičara i izumitelja Johna Roebucka, osnivača Carron
Works, koji ga je nagovarao da napravi motor. S njim je stupio u partnerstvo 1768. godine,
nakon što je napravio mali testni mehanizam uz pomoć zajmova Josepha Blacka. Sljedeće
godine Watt je objavio poznati patent za "Novi izumljeni način smanjenja potrošnje pare i
goriva u vatrogasnim motorima".

U međuvremenu je Watt 1766. postao geodet; sljedećih osam godina neprestano je bio
zauzet markiranjem ruta za kanale u Škotskoj, što mu je onemogućilo daljnji napredak s
parnim strojem. Nakon što je Roebuck bankrotirao 1772. godine, engleski proizvođač i
inženjer Matthew Boulton, proizvođač Soho Works u Birminghamu, preuzeo je udio u
Wattovom patentu.

Slika 1.2. Rotacijski parni stroj

Nakon što je Watt-ov patent produžen aktom parlamenta, on i Boulton 1775. godine započeli
su partnerstvo koje je trajalo 25 godina. Boultonova financijska podrška omogućila je brzi
napredak s motorom. Godine 1776. instalirana su dva motora - jedan za pumpanje vode u
staffordshire-skom rudniku, drugi za puhanje zraka u peći britanskog industrijalca Johna
Wilkinsona, poznatog majstora željeza. Te se godine Watt ponovno oženio; njegova druga
supruga Ann MacGregor rodila mu je još dvoje djece.
Tijekom sljedećih pet godina, sve do 1781. godine, Watt je proveo duga razdoblja u
Cornwallu, gdje je instalirao i nadzirao brojne crpne motore za rudnike bakra i kositra, čiji su
upravitelji željeli smanjiti troškove goriva. Watt, koji nije bio poslovni čovjek, bio je dužan
podnijeti oštro pregovaranje kako bi dobio odgovarajuće tantijeme za nove motore. Do 1780.
financijski je dobro poslovao, iako je Boulton još uvijek imao problema s prikupljanjem
kapitala. Sljedeće je godine Boulton, predviđajući novo tržište mlinova za kukuruz, slad i
pamuk, pozvao Watta da izmisli rotacijsko gibanje za parni stroj kako bi zamijenio povratno
djelovanje originala. To je učinio 1781. godine sa svojim takozvanim zupčanicima sunca i
planete, pomoću kojih je osovina proizvela dvije okretaje za svaki ciklus motora. 1782.
godine, na vrhuncu svojih izumiteljskih moći, patentirao je dvostruko djelujući motor u kojem
je klip gurao i vukao. Motor je zahtijevao novu metodu krutog spajanja klipa na gredu. Taj je
problem riješio 1784. godine svojim izumom paralelnog gibanja - rasporedom povezanih
šipki koje su vodile klipnjaču u okomitom pokretu - što je opisao kao "jedan od
najgenijalnijih, najjednostavnijih dijelova mehanizma koji sam izmislio". Četiri godine kasnije,
njegova primjena centrifugalnog regulatora za automatsko upravljanje brzinom motora, na
Boultonov prijedlog, i 1790. njegov izum manometra, gotovo je dovršio Watt motor.
2. LABORATORIJSKA VJEŽBA

2.1. DJELITELJ NAPONA U MULTISIM-U

U Multisim-u napraviti elektronsku šemu dijelitelja istosmjernog napona sa dva otpornika kao
na slici 2.1.

R1
1.0kΩ

V1
12 V

R2
1.0kΩ

Slika 2.1. Djelitelj napona

Voditi računa da obavezna komponenta na svakoj šemi mora biti masa, inače simulacija nije
ispravna ili pokazuje grešku (The circuit is not grounded.) kao na slici 2.2.

Slika 2.2. Upozorenje da nismo spojili masu (uzemljenje)

Koristiti Multimetar za mjeriti struje, napona u kolu sa slike 2.1 (više u Uputstvu za Multisim
12.0).

Slika 2.3. Multimetar podešen za mjerenje istosmjerne struje

ZADATAK I:
U Multisim-u spojiti šemu istosmjernog djelitelja napona sa slike 2.1.
a) Pogodnim izborom položaja Multimetra izmjeriti struju kroz kolo na slici 2.1. Prikazati
šemu sa rezultatima mjerenja.
b) Koristeći dva Multimetra izmjeriti napone na otporima R 1 i R2 u kolu sa slike. Da li
vrijedi jednakost: U=U1+U2? I ovdje prikazati šemu sa rezultatima mjerenja.
2.2. SNIMANJE IU-KARAKTERISTIKA POLUPROVODNIČKIH KOMPONENTI
Za snimanje statičkih ili strujno-naponskih ili IU karakteristika koristimo specijalizirani softver
za elektroniku Multisim.
- Izborom Simulate/Instruments/IV Analyzer na radnu površinu stavimo
instrument za snimanje statičkih karakteristika, tzv. IV Analyzer. Isto možemo postići
prečicom i izborom instrumenta direktno sa instrument trake na desnoj strani radne
površine.
- S druge strane izaberemo diodu Place/Component pa se otvori prozor Select a
component na kojem izaberemo Group: Diodes gdje izaberemo jednu od
ponuđenih poluprovodničkih diode iz kataloga. I ovdje možemo korisititi prečicu na
alatnoj traci iznad radne površine izborom ikone Place Diode.

Dobijemo strujno kolo kao na slici 2.4.

XIV1

D1

1N4004
Slika 2.4. Snimanje IU karakteristike diode 1N4004

Selektovanjem (klikom) IV analizatora dobivamo njegovo "lice" kao na slici 2.5.

Pretpostavljena komponenta čija se karakteristika može snimati je dioda, dok se za bipolarne
ili unipolarne tranzistore mora promijeniti tip komponente (Components:).

Slika 2.5. Izgled lica IV analizatora

Snimanje karakteristika počinje puštanjem simulacije tipkom Run ili F5 pa dobivamo sliku
kao na 2.6.
Slika 2.6. Snimljena IU karakteristika sa automatski odabranim vrijednostima struje (Current) i napona (Voltage)

Slijedeće što treba napraviti je da pretpostavljene vrijednosti struje i napona zamijenimo sa

očekivanim vrijednostima (za struju ospeg 0-1 A, a napona 0-15 V), pa dobivamo
modifikovanu (realniju) karakteristiku kao na slici 2.7.

Uočimo da se na slici 2.7 uz pomoć "linijara" može pročitati vrijednost struje i napona na bilo
kojem dijelu karakteristike. Npr. u našem slučaju na donjem dijelu lica IV analizatora može
se pročitati da je na presječnoj tačci linijara i statičke karakteristike Ud=634,328 mV i
Id=6,763 mA.

Slika 2.7. Realna IU karakteristika diode sa očekivanim vrijednostima struje i napona i Simulate Parameters
Na kraju iskoristimo još mogućnost obrade i prilagođavanja izgleda karakteristike dodatkom

u Multisimu za grafičku obradu i predstavu rezultata mjerenja tzv. Grapher .

Nakon obrade, postavljanja realnih vrijednosti i struja i dodavanjem natpisa na našim

jezicima dobivamo sliku 2.8.

Slika 2.8. IU karakteristika diode u Grapher-u

ZADATAK II:

Snimiti statičku karakteristiku jedne proizvoljno izabrane poluprovodničke diode iz kataloga

Multisim-a? Npr. izaberite strujni ospeg 0-500 mA, a napona 0-1,5 V

a) prikazati elektonsku šemu za snimanje sa izabranom diodom,

b) prikazati izgled lica IV analizatora sa realnim parametrima,
c) prikazati snimljenu statičku karakteristiku nakon svih prilagođenje u Grapher-u,
kao na slici 2.8?

ZADATAK III:

Snimiti statičku karakteristiku jednog proizvoljno izabranog NPN tranzistora iz kataloga

Multisim-a? Ne zaboravite postaviti Simulate Parameters za svoj tranzistor slično kao na slici
2.7 samo u ovom slučaju postavljate i parametre za struju i napon (npr. U CE=0-15 V, IC=0-30
mA).
a) prikazati elektronsku šemu za snimanje sa izabranim tranzistorom,
b) prikazati izgled lica IV analizatora sa realnim parametrima,
c) prikazati snimljenu statičku karakteristiku nakon svih prilagođenje u Grapher-u?
3. IZRADA LABORATORIJSKE VJEŽBE

ZADATAK I:
U Multisim-u spojiti šemu istosmjernog djelitelja napona sa slike 2.1.
a) Pogodnim izborom položaja Multimetra izmjeriti struju kroz kolo na slici 2.1. Prikazati
šemu sa rezultatima mjerenja.
b) Koristeći dva Multimetra izmjeriti napone na otporima R 1 i R2 u kolu sa slike. Da li
vrijedi jednakost: U=U1+U2? I ovdje prikazati šemu sa rezultatima mjerenja.

Slika 3.1.Djelitelj napona

a)

Slika 3.2.Struja u kolu

b)

Slika 3.3. Napon u kolu

Po ovoj šemi vidimo da izraz U=U1+U2 vrijedi u ovom djelitelju napona.

ZADATAK II:

Snimiti statičku karakteristiku jedne proizvoljno izabrane poluprovodničke diode iz kataloga

Multisim-a? Npr. izaberite strujni ospeg 0-500 mA, a napona 0-1,5 V

a) prikazati elektonsku šemu za snimanje sa izabranom diodom,

b) prikazati izgled lica IV analizatora sa realnim parametrima,
c) prikazati snimljenu statičku karakteristiku nakon svih prilagođenje u Grapher-u,
kao na slici 2.8?

a)

Slika 3.4. Snimanje UI karakteristike diode 1N4005

b)

Slika 3.5.Izgled lica IV analizatora sa realnim parametrima za diodu 1N4005

c)

Slika 3.6. UI karakteristika u grapheru

ZADATAK III:

Snimiti statičku karakteristiku jednog proizvoljno izabranog NPN tranzistora iz kataloga

Multisim-a? Ne zaboravite postaviti Simulate Parameters za svoj tranzistor slično kao na slici
2.7 samo u ovom slučaju postavljate i parametre za struju i napon (npr. U CE=0-15 V, IC=0-30
mA).
a) prikazati elektronsku šemu za snimanje sa izabranim tranzistorom,
b) prikazati izgled lica IV analizatora sa realnim parametrima,
c) prikazati snimljenu statičku karakteristiku nakon svih prilagođenje u Grapher-u?

a)

Slika 3.7. Snimanje UI karakteristike tranzistora 2N1711

b)

Slika 3.8.Izgled lica IV analizatora sa realnim parametrima za tranzistor 2N1711

c)

Slika 3.9. UI karakteristika u grapheru

4. LITERATURA

1. Stojan Ristić, Elektronske komponenete, Predavanja, Elektronski fakultet Niš, Niš

2010.
2. Jasmina Kotur, Stanko Paunović, Analogni elektronički sklopovi, Zagreb 2009.
3. Nediljka Furčić, Elektronički sklopovi, Neodidacta doo Zagreb, Zagreb 2008.
4. Tomislav Brodić, Analogna integrisana elektronika, Svjetlost, Sarajevo 1989.
5. Vojin Cvekić, Elektronika I, Poluprovodnička elektronika, Naučna knjiga Beograd,
Beograd 1986.
6. Sejfudin Agić, Elektronika za I razred, JUMS Elektrotehnička škola Tuzla, Tuzla, 2019.
7. Sejfudin Agić, Elektronika za II razred, JUMS Elektrotehnička škola Tuzla, Tuzla,
2018.
8. Jasmina Omerdić, Sejfudin Agić, Elektronika za III razred, JUMS Elektrotehnička škola
Tuzla, 2017.
9. www.elektronika.ba
10. https://www.biografija.org/nauka/nils-bor/
11. https://www.britannica.com/biography/James-Watt