Hrvatski Ja Volim 5 ZZ 2013 PDF

Vlatka Bišæan • Jele Sršen
HRVATSKI JA VOLIM
Hrvatski ja volim 5 ZZ.indd 1 10.1.2008 23:41:07

Izdavač
Profil International
Zagreb, Bužanova 20A
Za Izdavača
Daniel Žderić
Direktorica izdavaštva i razvoja

Ivančica Knapić
Glavna urednica
Petra Stipaničev Glamuzina
Urednica
Nada Babiæ
Pomoænica urednice
Lidija Bistrički
Recenzentice
Mirela Barbaroša-Šikić
Vlatka Turina
Fotografija na naslovnici
Slavko Ledić
Prijelom
Renata Pukl
Naslovnica
Profil
Agencija za odgoj i obrazovanje odobrila je uporabu ovog pomoćnog nastavnog

sredstva u osnovnoj školi odlukom
KLASA: 602-01/11-01/0168
URBROJ: 561-05/8-11-3
Zagreb, 4. ožujka 2011.
6. izdanje, 2013.
Zagreb, Hrvatska
Tisak
PROFIL
Profil je član
© Sva prava pridržana. Ni jedan dio ove zbirke zadataka ne može biti objavljen Europskog udruženja
ili pretisnut bez prethodne suglasnosti nakladnika i vlasnika autorskih prava. izdavača udžbenika
Hrvatski ja volim 5 ZZ impresum 2013.indd 1 18.6.2013. 11:08:21

Vlatka Bišæan • Jele Sršen
HRVATSKI JA VOLIM
zbirka zadataka iz slovnice hrvatskoga jezika
za peti razred
PROFIL

Napomena
Zadatci su u ovoj zbirci razvrstani u pet skupina: prve dvije skupine rješavat æe
veoma lako veæina uèenika, treæa je skupina zadataka namijenjena uèenicima
koji slovnièko gradivo uèe i shvaæaju s lakoæom, a èetvrta vrlo dobrim i odliènim
„slovnièarima”. Zadatci u petoj skupini nisu dio obveznoga slovnièkog sadržaja za
peti razred, oni su za one koji žele i mogu više.

SADRŽAJ
Hrvatski jezik u prošlosti i sadašnjosti ..................................................................... 6

Hrvatski jezik i dvojeziènost .................................................................................... 22
Veliko poèetno slovo u imenima kontinenata, država, naroda i naseljenih mjesta ...... 30
Jednoznaènost i višeznaènost rijeèi ......................................................................... 40
Promjenjive i nepromjenjive rijeèi ............................................................................ 52
Prilozi ...................................................................................................................... 64
Prijedlozi ................................................................................................................. 78
Veznici .................................................................................................................... 90
Usklici ..................................................................................................................... 98
Èestice ................................................................................................................... 104
Nepromjenjive rijeèi (usustavljivanje) ....................................................................... 114
Sklonidba imenica ................................................................................................... 126
Nominativ ............................................................................................................... 134
Akuzativ i genitiv ..................................................................................................... 148
Dativ i lokativ .......................................................................................................... 162
Instrumental ........................................................................................................... 174
Vokativ ................................................................................................................... 188
Sklonidba imenica (usustavljivanje) ......................................................................... 198
Pridjevi ................................................................................................................... 214
Sklonidba (deklinacija) pridjeva ............................................................................... 222
Stupnjevanje (komparacija) pridjeva ........................................................................ 232
Brojevi .................................................................................................................... 240
Zamjenice ............................................................................................................... 250
Glagoli .................................................................................................................... 258
Predikat u reèenici .................................................................................................. 272
Subjekt u reèenici ................................................................................................... 284
Izgovor i pisanje rijeèi s glasovima ije, je ................................................................. 294
Reèenièni znakovi ................................................................................................... 304
Rješenja zadataka ................................................................................................... 316
5
5

Hrvatski jezik u prošlosti
i sadašnjosti
I.
1. Hrvatski jezik pripada skupini slavenskih jezika. Pogledaj podjelu
slavenskih jezika na podskupine.
zapadnoslavenski jezici istoènoslavenski jezici južnoslavenski jezici
èeški ruski slovenski

slovaèki ukrajinski hrvatski
poljski bjeloruski srpski
kašupski rusinski makedonski
gornjolužièki bugarski
donjolužièki staroslavenski
polapski
Dopuni reèenicu.
Hrvatski jezik pripada podskupini ________________________________ jezika.
2. U èitanci Dveri rijeèi 5 nalazi se tekst Stol Æirila i Metoda Josipa Bratuliæa.
Proèitaj sljedeæi ulomak.
Stol Æirila i Metodija – tako je nazvano drugo obilježje u Aleji glagoljaša i postavljeno
podno sela Forèiæi i sveèano otkriveno 1978. g. (…)
obod Na obodu stola je zapisano: STOL ÆIRILA I METODIJA latinicom, starom æirilicom,
– vanjski dio
predmeta koji uglatom glagoljicom. (…)
se obavija
kružno Da nije bilo dara Konstantina-Æirila – a taj dar je prvo slavensko pismo, glagoljica –
povijest slavenske, ali i hrvatske civilizacije bila bi drugaèija, svakako siromašnija.
Obièno se pritom zaboravlja na udio njegova brata Metoda: Metod se brinuo da
bratova baština ne propadne nakon Æirilove smrti. (…)

Upravo su zahvaljujuæi glagoljskom pismu – daru dvojice braæe, Konstantina-Æirila i
Metoda – Slaveni bili pozvani na gozbu visoke europske civilizacije kojoj je osnovno
obilježje pismo, odnosno kultura zapisanoga. Na sve nas to opominje i prisjeæa ovo
obilježje, Stol Æirila i Metodija. U spomen na dvojicu braæe, koja su prozvana i
Svetom Braæom ili Slavenskom Braæom, zasaðena su uz Stol i dva èempresa što se
ponosno uzdižu prema nebu.
Odgovori na pitanja.
a) Koje su dvije osobe zaslužne za širenje pismenosti kod Slavena?
_______________________________ i _______________________________.
b) Kako su prozvana dvojica braæe?
________________________________ ili _____________________________.
c) Kako se zvalo prvo slavensko pismo koje su Hrvati dobili na dar od
dvojice braæe? ________________________________________________
d) Koja se još dva pisma, na kojima su u prošlosti pisali Hrvati, spominju

u tekstu?
__________________________________ i ____________________________.
3. Pogledaj ulomak Bašæanske ploèe, našega najstarijeg cjelovitog teksta.

V ime Otca i Sina i Svetago Duha
Az opat Držiha pisah se
o ledine juže da
Zvanimir, kralj hrvatski
v dni svoje
v Svetuju Luciju…
Dopuni reèenicu.
Na Bašæanskoj ploèi spominje se kralj _________________________________.
Zaokruži toèno.
Bašæanska ploèa pisana je pismom glagoljicom/æirilicom/latinicom.
7
7

4. Dopuni tekst rijeèima Bašæanske ploèe napisanima današnjim hrvatskim
jezikom.
U ime ___________ i _____________ i _______________ _______________.
Ja opat _________________ __________________ ovo
o __________________ koju dade
_____________________, _____________________ ____________________
u ________________ svoje,
Svetoj _______________________...
5. Odgovori.
Koliko je stoljeæa prošlo od nastanka Bašæanske ploèe do danas?
________________________________
Zaokruži toèno.
Na temelju toga možemo zakljuèiti da hrvatski jezik ima kratku i siromašnu
prošlost/dugu i bogatu prošlost.
II.
1. Pažljivo proèitaj sljedeæa tri ulomka iz djela naših starijih pisaca (Maruliæa,
Kaèiæa Miošiæa i Brezovaèkoga). U svakom ulomku pronaði zamjenicu èa/
što/kaj i na temelju toga zakljuèi kojim je narjeèjem pisao pisac.
a) Dike ter hvalenja presvetoj Juditi,
smina nje stvorenja hoæu govoriti,
zato æu moliti, Bože, tvoju svitlost,
ne htij mi kratiti u tom punu milost.
Ti s on ki da kripost svakom dilu nje
i nje kipu lipost i poètenjem èistinje;
ti poni sad mene tako jur napravi,
jazik da pomene èa misal pripravi.

(Marko Maruliæ, Judita, 16. st.)

Dopuni reèenicu.
Marko Maruliæ pisao je _________________________ narjeèjem.
b) Nije lasno uz gusle vikati
Ni junake po imenu zvati.
Ako ti je što pomuèno pobro,
Od Kotora starèe Radovane,
Uzmi gusle pa se i napivaj,
Sve delije po svitu ispivaj.
(Andrija Kaèiæ Miošiæ, Razgovor ugodni naroda slovinskoga, 18. st.)
Dopuni reèenicu.
Andrija Kaèiæ Miošiæ pisao je _________________________ narjeèjem.
c) Matijaš: Dober den, poštuvani meštri.
Smolko: Dober den, moj gospone, prez zamere, gdo ste vi?
Matijaš: Ja sem, dijak koj škole moje zveršil jesem; vezda idem po svetu da se
negdi navèim kaj jošèe ne znam, negdi pak kaj znam pokažem.
(Tituš Brezovaèki, Matijaš grabancijaš dijak, 18./19. st.)
Dopuni reèenicu.
Tituš Brezovaèki pisao je _________________________ narjeèjem.
2. Zaokruži toèno.
U Maruliæevu i Kaèiæevu tekstu pronalazimo rijeèi svitlost, lipost, napivaj, (po) svitu,
ispivaj. Navedene rijeèi pripadaju ikavskom/ekavskom/jekavskom govoru.
U tekstu Tituša Brezovaèkoga možemo pronaæi rijeè svetu (idem po svetu) koja
pripada ikavskom/ekavskom/jekavskom govoru.
9
9

3. Dopuni reèenice.
Tri su hrvatska narjeèja: _____________________, ______________________
i ______________________.
Prema izgovoru glasova i, je, e u nekim rijeèima razlikujemo tri hrvatska govora:
___________________, ____________________ i ______________________.
Govor koji osoba usvaja u svojem zavièaju naziva se _________________ govor.
4. Proèitaj ulomak iz romana Trojica u Trnju Pavla Pavlièiæa.
Vani se odjednom zaèu usplahireni Hrvojev glas.
– Èekaj, Tut, prestani pucati! Stani, kad ti kažem!
– A? – samo reèe Tut, ne otvarajuæi oko kojim je ciljao.
– Ide moj stari – reèe Hrvoje. – Bolje da nas ne èuje, jer æe skužiti što radimo.
Hajde da izaðemo.
Zaokruži toèno.
Tekst je pisan:
a) hrvatskim književnim jezikom
b) hrvatskim književnim jezikom s pokojom neknjiževnom rijeèi
c) narjeèjem.
Hrvojev govor slièan je jeziku kojim se služimo u svakidašnjici razgovarajuæi s
èlanovima obitelji, prijateljima i osobama iz bliže okoline i zovemo ga razgovorni
jezik/svakodnevni jezik.
III.
1. Proèitaj ulomak iz udžbenika Hrvatski ja volim 5.
Kad svojim rijeèima pripovijedamo ono o èemu se govori ili ono što smo èuli od
druge osobe, kažemo da preprièavamo. Preprièavanje je iznošenje dogaðaja o
kojima se govori ili koji su se dogodili.
Pri preprièavanju se treba držati istine, tj. iznositi dogaðaje onako kako su se
dogodili ili najvjernije onomu što smo èuli.
10

Odredi jesu li tvrdnje toène ili netoène.
Ovaj je tekst pisan hrvatskim književnim jezikom.
TOÈNO NETOÈNO
Hrvatski književni jezik temelji se na štokavskom narjeèju.
TOÈNO NETOÈNO
Hrvatski književni jezik temelji se na jekavskom govoru.
TOÈNO NETOÈNO
Hrvatski književni jezik propisani je oblik jezika koji služi sporazumijevanju svih
èlanova hrvatske jeziène zajednice. TOÈNO NETOÈNO
2. U tekstu iz 1. zadatka pronaði rijeèi po kojima zakljuèuješ da je rijeè o

jekavskom govoru te ih prepiši.
_______________________________________________________________
3. Proèitaj stihove slavonskoga beæarca iz èitanke Dveri rijeèi 5.
Dobro mi je i boljem se nadam,
u èem hodim – u tome i spavam.
Dide, snaše, cure i beæari, beæari –

neženje
zabardajmo i naš divan stari.
zabardajmo
– zapamtimo
Neka znaju oni, koji ga se stide, divan –

govor
da od nosa dalje i ne vide.
(usmena lirska pjesma, Stari Mikanovci, Slavonija)
11
11

Ovi su stihovi pisani štokavskim narjeèjem. TOÈNO NETOÈNO
Iako je ovo štokavsko narjeèje, ovi stihovi nisu pisani književnim jezikom.
TOÈNO NETOÈNO
Hrvatski književni jezik nije dobro poistovjeæivati sa štokavskim narjeèjem.
TOÈNO NETOÈNO
4. Pokraj stihova napiši kojim su narjeèjem napisani.
a) Ljubav b) Starinske šege
Ljubav je nekaj vu srcu Onda pita japa:
nekaj kak zlata nit, – Je, kej nesi išel na Dravo?!
nekaj kaj saki opazi, – Nesem stigel!
nekaj kaj ne da se skrit. – Bil bi bogme stigel
(Vinko Kos) da se kesno nesi digel
(Miroslav Dolenec Dravski)
Narjeèje: _____________________ Narjeèje: ___________________
c) More moje milo,
Èa dobro uživaš!
I srebra i zlata
I mojega draga.
(ljubavna pjesma s otoka Krka)
Narjeèje: _____________________
5. Dopuni.
I hrvatski književni jezik, i hrvatska narjeèja, i hrvatske govore zajednièkim imenom
zovemo ________________________ jezik.
12

IV.
U 1., 2. i 3. zadatku pokraj zadanih primjera napiši kojim su narjeèjem i
kojim govorom pisani, a uz naziv govora navedi i jednu rijeè iz stihova koja
dokazuje da je rijeè upravo o tom govoru.
1. Granièari slavnog regimenta regimenta –

pukovnija
U ponoæi majke ostavljasmo,
Crni kalpak na glavu meæasmo,

kalpak –
A za kalpak perje paunovo, kapa,
pokrivalo
A za perje regimentsku bordu, borda –
vrpca u boji
Što je nama regimenta dala. pukovnije
Zbogom, zemljo, zbogom zemljièari, zemljièari –

zemljaci
U domu nam tri dobra ostaju:
Prvo dobro bratac i sestrica,
Drugo dobro draga vjerenica,
Treæe dobro naša stara majka.
(usmena lirska pjesma iz Like, Dveri rijeèi 5)
Narjeèje: __________________________
Govor: ________________________ Primjer: ________________________
2. Kipec kipec –
slièica
Moji mali hiži Narjeèje: ___________________
v mesecu se zlati Govor: _____________________
kakti glava sveca Primjer: ____________________
krovek joj slamnati.
(Nikola Paviæ, Kipec)
13
13

3. Naši škoji
di i di – tu i Po kanalih ravnih di i di su jidra… Narjeèje: ___________________

tamo
Pomalo se mièu od škoja do škoja, Govor: _____________________
škoji – otoci
priko svitlih putih, iz vale u valu, Primjer: ____________________
po ravnicah pustih tega modreg poja.
(Pere Ljubiæ, Naši škoji)
4. Proèitali ste stihove hrvatskih književnika Nikole Paviæa i Pere Ljubiæa.

Pjesme su književna djela pa možemo govoriti o jeziku književnosti.
Književna djela pišu se samo na književnom jeziku. TOÈNO NETOÈNO
U književnim djelima uz književni jezik možemo pronaæi i narjeèja i razgovorni
jezik. TOÈNO NETOÈNO
Književni jezik i jezik književnosti nisu isto. TOÈNO NETOÈNO
Narjeèja su bogatstvo hrvatskoga jezika i èuvaju se u narodnim govorima i
književnom stvaralaštvu. TOÈNO NETOÈNO
5. I uèenici stvaraju na svom zavièajnom govoru. Proèitaj nekoliko uèenièkih

radova objavljenih u èasopisu Modra lasta pa pokraj svakoga napiši kojim
su narjeèjem i govorom pisani.
a) Sneg b) Kaiæ moga dida
Pri toploj peèi sedim Iz dana u dan
I èez oblok gledim. na žalu nasukan,
Z kmiènog neba vezan za kameni muliæ
Pada beli sneg, stoji stari didov kaiæ.
Se bu pokril
Godinan su trudne
Hiže, dol i breg.
14

Èez noè bu do kolena zapal, didove ruke u njen veslale
Tata se bu moj rano stal. dizale mriže, vrše
V duèan treba iti, i parangale…
Prtinu napraviti, Prkosija je buri i maeštralu
Trešèa nacepati, uvik se vraæajuæi
Pumpu odmrznuti. sritan u svoju mirnu valu.
A posle dela Puno mi je toga did o
Ze snegovièem se mutiti njen prièa
I curke lizati. da se s njin dilila i tuga i
Onda pak sanjke v ruke sriæa,
I na breg. a sad stoji sam
Tak rad imam didov kaiæ
Sneg, sneg, sneg. nasukan.
(uèenièki rad) (uèenièki rad)
Narjeèje: _____________________ Narjeèje: ___________________
Govor: _______________________ Govor: _____________________
c) U avliji i unutrima
Dok se dica igraju u avliji, mama sprema ruèak. Kaže: „Bit æe trganaca sa
krompirom.” Baka sva zacrvenita pasira paradajz.
Dida pripovida baki:
„Potljam ruèka otiæ æu do polja.”
Kad evo ide gazd’ Marko i vièe:
„Aj, zdravo svitu, ja došo na štamplu rakije!”
Evo ide i sin èiè’ Baje i pridruživa im se.
Majka je zgotovila ruèak. Divani s bakom:
15
15

„Nas dvi æemo otiæ’ na veèernju pomolit se Bogu.”
Za sinijom nastaje popivka nakon dvi-tri štample rakije. Baka prišapæe mami:
„Još æe tudi bit’ svaèega.”
Na to æe mama:
„A šta drugo oèekivat’ od pijane èeljadi?”
(uèenièki rad)
Narjeèje: _______________________ Govor: _____________________
6. Napiši reèenice onako kako ih izgovaraš u svakidašnjici kad razgovaraš s

èlanovima svoje obitelji ili s prijateljima.
a) Ovo je moja prijateljica.
_____________________________________________________________
b) Dobila sam jedinicu iz hrvatskoga jezika.
_____________________________________________________________
c) Kupila sam novu košulju i traperice.
_____________________________________________________________
d) Nisam razumjela što mi govoriš.
_____________________________________________________________
e) Što æeš danas raditi?
_____________________________________________________________
f) S razrednicom u petak organiziramo èajanku.
_____________________________________________________________
16

V.
1. Proèitaj ulomak.
Hrvatski prvotisak (ulomak)
Glagoljski misal za cijelo hrvatsko-glagoljsko podruèje
tiskan je nekoliko godina ranije nego latinski za isto crkveno
podruèje. Znaèi: potreba za tom knjigom je bila veæa. (…)
Ne znamo, na žalost, gdje je Misal štampan. (…)
Morala je postojati dobra organizacija, trebao je biti na
raspolaganju golem kapital da se Misal tiska. Tko je iza tog pothvata stajao, to ni
danas ne znamo. Naša je istarska sredina u taj posao bila sigurno ukljuèena. (…)
„Let gospodnjih 1483. meseca pervara (tj. fervara, veljaèe), dni 22. ti misali
biše svršeni.” Te su rijeèi zapisane u eksplicitu prve hrvatske, ujedno i prve eksplicit –
sažetak
južnoslavenske knjige, Misala iz 1483. godine.
Više od pet stotina godina, pola tisuæljeæa, dakle, prošlo je otkad su naši popovi
glagoljaši 1483. g. složili i tiskali prvu hrvatsku knjigu: Misal po zakonu Rimskoga
dvora.
Tiskarstvo je tada bilo tek u povojima: zato knjige tiskane do 1500. godine zovemo
inkunabulama, što upravo oznaèuje knjigu koja je tiskana dok je tiskarstvo bilo u
povojima.
(Josip Bratuliæ)
Odgovori na pitanja.
a) Kako se zove prva hrvatska tiskana knjiga?
_______________________________________________________________
b) Kada je dovršeno tiskanje Misala?

_______________________________________________________________
17
17

c) Kojim je pismom pisana prva hrvatska tiskana knjiga?
_______________________________________________________________
d) Što su inkunabule?
_______________________________________________________________
2. Odgovori.
Ako je Gutenberg završio tiskanje svoje Biblije 1455. godine, izraèunaj koliko je
godina prošlo do tiskanja prve hrvatske knjige.
_______________________________________________________________
3. Proèitaj ulomke i u njima podcrtaj rijeèi koje se danas više ne rabe.
a) Žanju srpi, mašu kose, b) Goso daje staro vino,
Djed se žuri, snope broji, I peèenu jarebicu,
Škriplju vozi, brašno nose, I mekanu posteljicu.
Snaša preduæ, malo doji: Bog osvane prije zore,
Pase marha, rog se èuje, Pa besjedi: – Oj, majstore!
Oj, oj, zvenèi, oj u tmine, Na svemu ti hvala moja,
K ognju star i mlad šetuje; – Pa mi reci do tri želje.
Evo t’ naške domovine! – Rijeè istina bit æe tvoja –
(Antun Mihanoviæ, Bile male ili velje.
Horvatska domovina, 19. st.) (August Šenoa,
Postolar i vrag, 19. st)

Kroz stoljeæa se hrvatski jezik mijenjao/nije se mijenjao.
Rijeèi marha, šetuje, velje koriste se i danas svakodnevno/zastarjele su.
Zastarjele rijeèi danas mogu/ne mogu rabiti pisci kad svjesno žele izraziti
poseban ugoðaj u djelu.
18

5. Razvrstaj rijeèi prema narjeèju kojem pripadaju.
zemla, zemja, zaè, nekaj, jesan, rekal, vuho, nono, hiža, budeju
kajkavsko narjeèje èakavsko narjeèje
6. Podcrtanim rijeèima u pjesmi s lijeve strane pridruži rijeèi književnoga

jezika i upiši ih na odgovarajuæe mjesto u pjesmi s desne strane.
prevezao, nasjekao, hodniku, hodnika, nakosio, prosijao, dvorištu, sunce, sam,
brašno, kukuruz
Starinske šege Starinski obièaji
Drugo nedeljo pak – isto! Drugu nedjelju opet – isto!
V ganku, v dvoru i v štali U ____________, u ____________ i u staji
treba biti èisto! treba biti èisto!
Dok sem cigla z jedne na drugo Dok sam opeke s jedne na drugu
stran stranu
prepeljal, _________________,
dok drv sem nasekel, dok drva sam _______________,
vodo nanosil, travo nakosil, vodu nanosio, travu _________________,
meljo odsejal, ________________ _________________,
ganka oribal, ________________ oribao,
19
19

suharje naflibal, suharke nasjekao,
dok sega sem posla fèinil – dok sav ____________ posao uèinio –
i još dela bi se bilo našlo – i još posla bi se bilo našlo –
sonce je za kokruze zašlo. ____________ je za _____________ zašlo.
(Miroslav Dolenec Dravski, ulomak)
7. Podcrtanim rijeèima u pjesmi s lijeve strane pridruži rijeèi književnoga

jezika i upiši ih na odgovarajuæe mjesto u pjesmi s desne strane.
brdima, brodovi, tamni, idu, otoci, zvonici, širokom, šute, veliki, dižu
Naši škoji Naši ______________
Ko da su veliški, usidreni brodi Kao da su veliki, usidreni ______________
daleko od kraja na moru široken, daleko od kraja na moru ______________,
stojidu, muèidu naši škuri škoji, stoje, _______, naši ________ _________,
a oblaci gredu po nebu visoken. a oblaci __________ po nebu visokom.
Jedan do drugega usidreni škoji: Jedan do drugoga usidreni _____________:
široki i uski, i mali i veli, široki i uski, i mali i _____________,
a po njima legla pod bardima mista, a po njima legla pod _____________ mjesta
iz kojih se dvižu bili kampaneli. iz kojih se __________ bijeli ___________.
(Pere Ljubiæ, ulomak)
8. Proèitaj ulomak iz romana Trojica u Trnju Pavla Pavlièiæa i podcrtaj rijeèi

koje ne pripadaju književnomu jeziku.
– Lova? – upita tetovirani.
– Tu je sve – reèe Cvik.
– Dobro – reèe tetovirani. – Imaš putovnice?
– Imam – kimnu Cvik. (…)
– Slušajte me, balavci. Mi sad idemo. Vas æe netko naæi, prije ili poslije. Ne bojte
se, neæete odapeti.
20

Gdje je dopušteno korištenje razgovornim jezikom?
književna djela, obiteljski razgovor, razgovor s prijateljima, novinske vijesti,
TV dnevnik, banka, pošta, kafiæ, SMS poruke, policija, nogometna utakmica
21
21

Hrvatski jezik i
dvojeziènost
I.
1. Proèitaj prvu kiticu iz pjesme Hrvatski jezik Vladimira Nazora.
U tebi sam v’jek svoj proživio,
Drevni i lijepi jezièe Hrvata;
Roðen na morskom pragu tvojih vrata,
Polako sam te, uz trud, usvojio.
Dopuni reèenicu.
Jezik kojim je književnik Vladimir Nazor govorio i kojim je napisao pjesmu Hrvatski
jezik zove se _____________________ jezik.
2. Odredi je li tvrdnja toèna ili netoèna.
Pridjev drevni govori nam da je hrvatski jezik jezik duge i bogate prošlosti.
TOÈNO NETOÈNO
Pridjev lijepi iskazuje pjesnikov osobni stav prema hrvatskome jeziku.
TOÈNO NETOÈNO
Vladimir Nazor roðen je na otoku Braèu. Njegov zavièajni govor temelji se na
štokavskom/kajkavskom/èakavskom narjeèju.
Prvi jezik koji dijete u životu usvaja naziva se materinski jezik/književni jezik.
22

4. Dopuni nazivima jezika.
Hrvatima je materinski jezik ______________________ jezik.
Nijemcima je materinski jezik ________________, Englezima ______________,
Francuzima ________________, a Talijanima ___________________.
5. Precrtaj netoèno.
Materinski jezik razlikuje se/ne razlikuje se od književnoga jezika.
Književni jezik kojim se javno sporazumijevamo uèimo u školi/uèimo iz
književnih djela.
II.
1. Dopuni.
Moj je materinski jezik ________________________ jezik.
2. Dopuni.
U Republici Hrvatskoj službeni je jezik ______________________ jezik.
Službeno je pismo u Republici Hrvatskoj glagoljica/latinica/æirilica.
4. Dopuni.
U Republici Hrvatskoj žive i narodne (nacionalne) manjine i zajednice i njihov se
jezik naziva ____________________ jezik.
23
23

Službeni je jezik onaj jezik koji služi svim jeziènim potrebama jednoga društva.
TOÈNO NETOÈNO
Svi su èlanovi toga društva obvezni u službenim prigodama služiti se službenim
jezikom. TOÈNO NETOÈNO
Svi moramo uèiti hrvatski književni jezik. TOÈNO NETOÈNO
Svi se moramo s poštovanjem odnositi prema vlastitome jeziku, ali i prema
drugim jezicima i njihovim govornicima. TOÈNO NETOÈNO
III.
Jezik kojemu je dijete u svojem odrastanju najviše izloženo i kojim se i samo poèinje
najviše sporazumijevati, naziva se, osim materinskim i prvim/drugim jezikom.
Pripadnicima narodnih (nacionalnih) manjina u Republici Hrvatskoj hrvatski jezik je
materinski/službeni jezik.
Njima je hrvatski jezik prvi/drugi jezik.
3. Dopuni reèenicu.
Postoje osobe koje se podjednako služe dvama jezicima i njih nazivamo dvojeziènim
osobama. Služenje dvama jezicima naziva se _______________________.
24

4. Popuni tablicu tako da pokraj naziva pripadnika narodnih (nacionalnih)
manjina koje žive u Republici Hrvatskoj napišeš naziv njihovoga
materinskog jezika.
pripadnik narodne manjine materinski jezik

Talijan
Èeh
Slovak
Rusin
Ukrajinac
Maðar
Srbin
Nijemac
Rom
5. Crtama poveži narodne (nacionalne) manjine i podruèje Republike

Hrvatske na kojem žive u najveæem broju.
Talijani Meðimurje
Èesi, Slovaci i Maðari Istra
Romi Slavonija
IV.
1. Odgovori.
Kako nazivamo jezik kojim razgovaramo sa svojom obitelji i prijateljima?

Je li to književni jezik?
_______________________________________________________________
2. Odredi jesu li tvrdnje toène ili netoène.
Govor kojim govorimo u svome zavièaju i književni jezik koji usvajamo u školi dva
su razlièita jezika. TOÈNO NETOÈNO
Književni jezik propisani je oblik jezika, a pravila koja usvajamo nalaze se u
jeziènim priruènicima: rjeèniku, gramatici, pravopisu.
TOÈNO NETOÈNO
25
25

3. Navedi nekoliko zemalja u kojima žive Hrvati.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
4. Dopuni.
Gradišæanskim Hrvatima koji žive na granici Austrije, Maðarske i Slovaèke,
karaševskim Hrvatima u Rumunjskoj te moliškim Hrvatima u Italiji materinski je
jezik ______________ jezik.
5. Proèitaj posljednju kiticu iz Nazorove pjesme Hrvatski jezik.
Pa, uzdignut nad zipkom i nad grobom,
Da u tebi dišem i da živim s tobom,
I onda kad me više biti neæe.
Zaokruži toèno.
Ovim je stihovima Nazor htio reæi:
a) da jezik s kojim se raðamo i živimo nestaje našom smræu
b) da je jezik trajna vrijednost i bogatstvo naroda.
V.
1. Napiši koji strani jezik (ili više njih) uèiš u školi ili izvan nje.
Uèim ___________________________________________________________
_______________________________________________________________.
26

2. Pogledaj podjelu nekih jezika u skupine pa odgovori.
romanski jezici germanski jezici slavenski jezici ugrofinski jezici
talijanski engleski ruski maðarski

francuski njemaèki èeški finski
španjolski nizozemski slovaèki estonski
portugalski švedski poljski
rumunjski danski hrvatski
norveški slovenski
islandski srpski
Kojoj skupini jezika pripada/pripadaju strani jezik/strani jezici koji/koje

uèiš?
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
3. Pogledaj tablicu pa odgovori na pitanje.
jezik
engleski mother brother earth sun
njemaèki Mutter Bruder Erde Sonne
talijanski madre fratello terra sole
francuski mère frère terre soleil
hrvatski mati brat zemlja sunce
ruski matj brat zemljà solnce
Pogledaj u 2. zadatku kojim skupinama pripadaju jezici iz tablice.

Zakljuèi zašto postoji tolika sliènost izmeðu engleskoga i njemaèkoga,
talijanskoga i francuskoga te hrvatskoga i ruskoga jezika?
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
27
27

4. Objasni što za tebe znaèi pojam jeziène tolerancije.
(tolerancija - snošljivost)
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
5. U hrvatski jezik, posebno u narjeèja, ušle su rijeèi iz drugih jezika. Poveži

crtama navedene rijeèi s jezikom iz kojega su preuzete.
avlija, pendžer, peškir talijanski jezik
kantat, ponistra, kampanel turski jezik
cajt, štenge, hiža njemaèki jezik
6. Odgovori.
Iz kojega su jezika sljedeæi nazivi koje svakodnevno susreæemo u našim

gradovima: cat, zoo shop, gift shop, max, second hand shop?
Ovi su nazivi iz _________________________ jezika.
7. Oznaèene rijeèi kojima se svakodnevno èesto koristimo zamijeni

hrvatskim rijeèima.
a) Film je bio super.
_____________________________________________________________
b) – Èekam te pred školom u 17 sati.
– O. K.
_____________________________________________________________
c) Sutra idem s mamom u šoping.
_____________________________________________________________
28

8. Zaokruži one strane rijeèi koje nam nisu potrebne jer za njih imamo
odgovarajuæe hrvatske rijeèi, a zatim na crtu napiši te zamjene.
film, šparet, špajza, kino, vešmašina, telefon, radio, lojtre, frižider, pegla, tenis,
automobil
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
Znaèenje rijeèi možeš pronaæi u sljedeæim jeziènim priruènicima:
Jure Šonje i dr., Rjeènik hrvatskoga jezika
Bratoljub Klaiæ, Rjeènik stranih rijeèi.
29
29

Veliko poèetno slovo u imenima
kontinenata, država, naroda i
naseljenih mjesta
I.
1. Dopuni tekst.
Zovem se _____________________, ali me ukuæani zovu __________________.

(napiši svoje ime pa prezime) (napiši nadimak ako ga imaš)
Živim u ______________________________ i idem u peti razred.

(napiši ime mjesta)
2. Ispravi pogrješke pazeæi na pisanje velikoga poèetnog slova.
moj se prijatelj zove šime šimiæ, ali svi ga zovemo šiško. i on je u petom razredu.
moj šiško ima psa garu. èesto šiškov garo zaluta u moje dvorište. garo voli gnjaviti
moju maèku mrvicu. privlaèe ga mrvièine krpice.
3. Dopuni.
U 1. i 2. zadatku velikim poèetnim slovom pisao/pisala sam:
a) prvu rijeè u ______________________
b) osobna imena, prezimena i _______________________
c) imena životinja, kuænih ljubimaca
d) ime ____________________________ u kojemu živim
e) __________________ nastale od vlastitih imena jer završavaju na -ov, -ev, -in.
4. Prepiši pisanim slovima imena poznatih hrvatskih pisaca i pjesnika.
DOBRIŠA CESARIÆ, MIROSLAV DOLENEC DRAVSKI, MIRO GAVRAN, MIROSLAV
SLAVKO MAÐER, ANTUN GUSTAV MATOŠ, IVAN IÆAN RAMLJAK, DRAGUTIN
TADIJANOVIÆ TADIJA.
30

_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
5. Prepiši reèenice pisanim slovima.
a) JOSIP PUPAÈIÆ HRVATSKI JE PJESNIK ROÐEN U SLIMENU KRAJ OMIŠA.
_______________________________________________________________
b) VESNA PARUN, NAJPOZNATIJA SUVREMENA HRVATSKA PJESNIKINJA,
ROÐENA JE U ZLARINU KRAJ ŠIBENIKA.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
c) ISAAC BASHEVIS SINGER ŽIDOVSKI JE PISAC ROÐEN U POLJSKOJ.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
d) LI TAI PO, NAJVEÆI KINESKI PISAC SVIH VREMENA, ŽIVIO JE U OSMOM
STOLJEÆU.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
e) MARIN DRŽIÆ, JEDAN OD NAJPOZNATIJIH EUROPSKIH KOMEDIOGRAFA,
POZNAT JE POD NADIMKOM VIDRA.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
31
31

6. Imena poznatih likova iz književnih djela dopuni nadimkom.
a) Ratko Miliæ _____________________________
b) Brunhilda iz Šimunoviæeve Duge poznatija je kao _______________________.
c) Darko iz romana Strah u Ulici lipa Milivoja Matošeca poznatiji je kao
_________________________.
d) Vinko Leib iz Kušanove Uzbune na Zelenom Vrhu poznatiji je kao
_________________________.
e) Glavni lik Milèecova Zvižduka s Bukovca je Vlatko Gizelin ili _______________.
7. Dopuni niz imenima kontinenata koji nedostaju.
Europa, Azija, Sjeverna Amerika, Anktartika, ____________________________,
____________________________ i __________________________________
II.
1. Razvrstaj u dvije skupine imena kontinenata, država i naseljenih mjesta.
Južna Amerika, Sjeverna Irska, Zaton, Maðarska, Zaton Mali, Afrika, Dubrovnik,
Brgat, Sveti Petar u Šumi, Malo Selo, Australija, Babino Polje, Sjedinjene Amerièke
Države.
Jednoèlana imena:
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
Višeèlana imena:
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
32

2. Prepiši pisanim slovima imena država.
REPUBLIKA HRVATSKA, NARODNA REPUBLIKA BANGLADEŠ, KRALJEVINA
BELGIJA, SJEDINJENE AMERIÈKE DRŽAVE, ÈEŠKA REPUBLIKA, REPUBLIKA
GABON, ISLAMSKA REPUBLIKA IRAN, REPUBLIKA MARŠALOVI OTOCI,
ŠVICARSKA KONFEDERACIJA, OVÈJI OTOCI, UJEDINJENO KRALJEVSTVO VELIKE
BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
3. Prepiši pisanim slovima povijesna imena država.
DUBROVAÈKA REPUBLIKA, AUSTRO-UGARSKA MONARHIJA,
ZAPADNO RIMSKO CARSTVO
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
4. Ispravi pravopisne pogrješke u imenima naseljenih mjesta tako da

zaokružiš slovo koje je pogrješno napisano.
Sveti Ivan zelina, nova i stara Mokošica, veliki i mali zaton, Dugo selo, dugi rat,
Krapinske toplice, sveti Filip i Jakov, Novi vinodolski, babino polje, Prožurski porat,
vela luka, Brgat donji, Novigrad na moru
33
33

III.
1. Zaokruži slovo ispred naziva koji nije naseljeno mjesto i napiši što znaèe
imena u nizu.
a) Babino polje polje

____________________________
b) Babino Polje ____________________________
c) Krapinske Toplice ____________________________
d) Krapinske toplice ____________________________
e) Veliko Trgovišæe ____________________________
f) Vela Luka ____________________________
g) Vela luka ____________________________
h) Babin Potok ____________________________
i) Babin potok ____________________________
j) Crna gora ____________________________
2. Dopuni nizove navodeæi znaèenja napisanih rijeèi.
Npr. Dolac ime polja ili mjesta dolac vrt
a) Nijemac ___________________ nijemac ____________________
b) Ljubica ___________________ ljubica ____________________
c) Mjesec ___________________ mjesec ____________________
d) Atlas ___________________ atlas ____________________
e) Rijeka ___________________ rijeka ____________________
Pronaði još tri slièna primjera.
a) _____________________________________________________________
b) _____________________________________________________________
c) _____________________________________________________________
34

3. Popuni tablicu.
stanovnik, m.r., stanovnica, ž.r., zajednièko ime,

mjesto
jd. jd. m.r., mn.
Zagreb
Stubica
Labin
Zadar
Sisak
Korèula
Split
Osijek
Lapac
4. Dopuni sljedeæe primjere.
a) Hrvatska Hrvat
_______________________, Hrvatica
_________________________
b) Slavonija _______________________, _________________________
c) Dalmacija _______________________, _________________________
d) Europa _______________________, _________________________
e) Australija _______________________, _________________________
5. Napiši imena stanovnika i stanovnica naseljenih mjesta.
a) Beè _______________________, _________________________
b) Pariz _______________________, _________________________
c) Budimpešta _______________________, _________________________
d) Moskva _______________________, _________________________
35
35

IV.
1. Zaokruži nazive koji su toèno napisani, ostale ispravi.
Afrika, sjeverna Irska, hrvat, Austrija, izrael, Sjedinjene amerièke Države, Karlovac,
Split, Japanac, Kreæanin, Madžarska, èeh, staro Petrovo Selo, Lièanin, zagorka,
Slavonka, sveti Petar u Šumi, Veloluèanin, zagrepèanka, alžir, pažanin
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
2. Pazeæi na pisanje velikoga i maloga slova, u diktatu jednoga petaša

podcrtaj 17 pogrješno napisanih rijeèi.
Sredinom Lipnja uèenici osmih razreda naše Škole išli su na trodnevni izlet uz
jadransku obalu.
Putujuæi, doznali su puno zanimljivosti o manjim i veæim priobalnim mjestima.
U omišu, na ušæu Rijeke Cetine, podsjetili su se da je u blizini roðen poznati
Hrvatski književnik Jure kaštelan, da su se u kanjonu cetine snimili mnogi filmovi o
kaubojima i indijancima, da su Omiški gusari u davnoj prošlosti po moru oko Omiša
vodili teške pomorske bitke...
Zaustavili su se i na iskopinama Stare salone u blizini današnjega Solina. Tamo su
doznali da je središte Rimske vlasti u Iliriku bilo baš u Saloni.
Ruèali su u kaštel Staromu i produžili do hotela u blizini Šibenika.
Sutradan su posjetili Kornate i Nacionalni Park Krka.
Kako je vrijeme bilo lijepo, a vruæina kao usred Ljeta, neki su okušali i èari noænoga
kupanja.
Na kupanju su susreli djeèake iz kraljevine Danske s kojima su razgovarali
Engleskim jezikom.
36

3. Popuni tablicu.
mjesto stanovnik stanovnica

Babino Polje
Vela Luka
Zaton Mali
Slavonski Brod
Južna Amerika
Dugo Selo
4. Zaokruži dio teksta koji tvrdnju èini toènom.
a) Ako su u nazivu naseljenoga mjesta dvije ili više rijeèi, one se u nazivu stanovnika
spajaju/ne spajaju u jednu rijeè.
b) Naziv stanovnika može se/ne može se izvoditi prema samo jednoj rijeèi iz
naziva mjesta.
5. Podcrtaj pogrješno napisana višeèlana zemljopisna imena.
Gorski kotar, jadransko More, ravni kotari, crveno more, Žuto more, Otrantska
vrata, mljetski kanal, Sredozemno more, dugi Otok, mali Brijun
6. Zaokruži rijeèi koje treba napisati velikim poèetnim slovom.
hrvatska italija francuska švedska
hrvati talijani francuski šveðanka
hrvatski talijanov francuskinja švedski
hrvatica talijanski francuz šveðankin
7. Podcrtaj pogrješno napisano pazeæi na pisanje velikoga i maloga

poèetnog slova.
Vrhunac rasipnosti i okrutnost rimsko carstvo doživjelo je u doba vladavine cara
nerona. U svojoj okrutnosti car nije imao granica. Ubio je majku, brata, ženu kao i
prijatelja i uèitelja seneku, najpoznatijega Filozofa svoga vremena.

37
37

Umislio je da je velik umjetnik i èesto se u cirkusu (trkalište) pojavljivao kao glumac,
pjevaè i trkaè. Vjeruje se da je zbog svojih pjesnièkih ambicija zapalio rim, da bi
dobio nadahnuæe za pjesnièko stvaralaštvo i izgradnju još ljepšeg Rima.
Car je za požar okrivio Kršæane i pokrenuo njihov prvi veliki progon. U tom su
progonu stradali i Apostoli Petar i Pavao.
Vladavina Cara Nerona izazvala je pobunu vojske.
Bježeæi iz Rima, neron je poèinio samoubojstvo.
(prema udžbeniku Povijest 5 Tine Mataniæ i Tonija Rajkoviæa)
V.
1. Neka se država zove Neznanka.
Napiši kraæi sastavak u kojemu æeš navesti ime glavnoga grada, nazive
stanovnika i stanovnica kao i neka neobièna zanimanja.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
2. Velikim se poèetnim slovima piše i ime koje obièno zamjenjuje službeno ime.
Npr. Republika Hrvatska = Lijepa Naša
Razlikuj! Lijepa naša uobièajen je naziv hrvatske himne. Kad misliš

na hrvatsku domovinu, piši obje rijeèi velikim slovom: Lijepa Naša
– Hrvatska – Republika Hrvatska.
Dopuni poznatim zamjenama.
a) Afrika ili _________________________________________________
b) Europa ili _________________________________________________
c) Amerika ili _________________________________________________
38

3. Poredaj abecednim redom imena poznatih hrvatskih književnika i
književnica tako da na prvo mjesto napišeš prezime, a potom ime.
Grigor Vitez, Sunèana Škrinjariæ, Luko Paljetak, Sida Košutiæ, Zvonimir Balog,
Antun Mihanoviæ
1. _____________________________
2. _____________________________
3. _____________________________
4. _____________________________
5. _____________________________
6. _____________________________
4. Uoèi i imenuj glasovnu promjenu.
Mljet + -janin > Mljeæanin __________________________________
Split + -janin > Spliæanin __________________________________
(Slavonski )Brod + -janin > Broðanin __________________________________
5. Koja se glasovna promjena ne provodi u posvojnim pridjevima nastalim

prema imenima stanovnica nekih naseljenih mjesta?
Vukovarka – Vukovarkin
Osjeèanka – Osjeèankin
__________________________________
6. Èakovec – Èakov ca Èakovca
Kako se naziva ovaj nepostojani otvornik na kraju rijeèi izmeðu dva

zatvornika?
_______________________________________________________________
39
39

Jednoznaènost i
višeznaènost rijeèi
I.
1. Proèitaj zagonetku Grigora Viteza i pokušaj ju odgonetnuti.
Svoga i nema
Èovjeku odgovara kao èovjek
Vuku kao vuk,
Zvonu kao zvono,
Æuku kao æuk,
Jelenu kao jelen,
Gromu kao grom,
A nikome na jeziku svom.
Rješenje: ___ ___ ___ ___.
2. Ako ne znaš rješenje zagonetke iz 1. zadatka, riješi križaljku pa æeš u

oznaèenom stupcu dobiti rješenje.
1. Skup glasova ili samo jedan glas koji ima neko znaèenje.
2. Vrsta rijeèi kojom imenujemo biæa, stvari i pojave.
3. Jedan od triju rodova.
4. Kategorija broja, oznaèava jedan primjerak onoga što rijeè znaèi.
1.
2.
3.
4.
40

3. Pažljivo proèitaj tekst, a zatim riješi zadatak.
JEKA ž. [mn. G jeikaˉ]
1. povratak zvuènih valova zbog odbijanja od neke površine
2. glaz oponašanje istoimenog akustiènog fenomena u glazbi opetovanjem istog
motiva, fraze ili odlomka slabijom jakošæu ili drukèijim medijem; eho...
(J. Šonje i dr., Rjeènik hrvatskoga jezika)
Zaokruži toèno.
Rijeè jeka ima jedno znaèenje/više znaèenja.
Rijeè jeka je jednoznaèna rijeè/višeznaèna rijeè.
4. Pažljivo proèitaj tekst, a zatim riješi zadatak.
czici, G je
JEZIK m. [mn. G je czikaˉ]
1. anat mišiæni organ u usnoj šupljini obložen sluznicom koji sudjeluje u sisanju,
žvakanju, gutanju, odreðivanju okusa i opia te u oblikovanju glasova i
govora èovjeka
2. pren ono što oblikom podsjeæa na jezik: plameni ~; ~ na cipeli
(J. Šonje i dr., Rjeènik hrvatskoga jezika)
Zaokruži toèno.
Rijeè jezik ima jedno znaèenje/više znaèenja.
Rijeè jezik je jednoznaèna rijeè/višeznaèna rijeè.
5. Dopuni i zaokruži toèno.
S obzirom na znaèenje rijeèi mogu biti _________________________________
i __________________________________.
Znaèenje rijeèi nalazimo u rjeèniku/gramatici/pravopisu.
41
41

II.
1. Proèitaj pjesmu Repata prièa Grigora Viteza, a zatim odgovori na pitanja.
Repata prièa
Rep imade crni maèak,
Rep je njegov crn, dugaèak,
Rep imade još i patak
Ali rep je njegov kratak.
Rep imade još i svinja,
èekinja – Rep od mesa i èekinja.

oštra dlaka
nekih životinja
Rep ima i vjeverica,
(svinje,
jazavca)
Lagan kao pahuljica.
Ima zvijezda repatica
Rep od vatre i krijesnica.
Rep imade još i vlak –
Od sivog dima trak.
bata – naziv Rep ima i mali bata

od milja za
brata Onog trena,
Kad ostanu za njim vrata
Otvorena.
U Rjeèniku hrvatskoga jezika Vladimira Aniæa za rijeè rep pronalazimo

objašnjenje:
– organ na zadnjem dijelu leða sisavaca, više ili manje dugaèak i pokretljiv, kao
produžetak kralješnice, perje na zadnjem dijelu tijela ptica, zadnji dio tijela riba,
vodozemaca, zmija i kukaca.
42

Zaokruži toèno.
Ovakvo znaèenje rijeèi rep naziva se osnovno znaèenje/preneseno znaèenje.
Prepiši iz pjesme Repata prièa imenice koje oznaèavaju biæa uz koja

vezujemo rijeè rep u osnovnom znaèenju.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
Rijeè rep osim osnovnoga znaèenja ima i dodatno znaèenje. Takvo se dodatno
znaèenje naziva _______________________ znaèenje.
Preneseno znaèenje rijeèi nastaje na temelju sliènosti/razlièitosti jedne stvari,
biæa ili pojave s drugom stvari, biæem ili pojavom.
4. Prepiši iz pjesme Repata prièa imenice uz koje vezujemo imenicu rep u

prenesenom znaèenju.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
Rijeè rep ima jedno znaèenje/više znaèenja.
Rijeè rep je jednoznaèna/višeznaèna.
43
43

III.
1. Proèitaj kiticu iz pjesme Pada snijeg, pada snijeg Ivana Gorana Kovaèiæa.
èilo – poletno, Ej, pojuri, konjèe, pojuri èilo

krepko
kroz bijelo cvijeæe,
kroz snježno polje jurit je milo,
zanesen od sreæe!
Pjesnik je uporabio preneseno znaèenje kad je imenicu snijeg zamijenio

drugom imenicom. Prepiši tu imenicu zajedno s pridjevom s kojim dolazi.
_______________________________________________________________
2. Pokraj svake reèenice napiši je li rijeè o osnovnom ili prenesenom znaèenju

rijeèi jezik.
a) Ivan ima oštar jezik. ___________________________
b) Našli smo zajednièki jezik. ___________________________
c) Opekao je jezik vruæim mlijekom. ___________________________
d) Nema dlake na jeziku. ___________________________
e) Tvoj je brat zaista sladak na jeziku. ___________________________
3. Objasni reèenice iz prethodnoga zadatka za koje si napisao/napisala da

imaju preneseno znaèenje. Ponuðena su ti moguæa rješenja, ima ih više, a
ti odaberi odgovarajuæa.
ne ustruèava se i uvijek kaže ono što treba; previše govori; izravno govori obièno
neugodne istine; sporazumjeli smo se; znam, ali se ne mogu sjetiti kako se kaže; reæi
što i odmah se pokajati; lijepim rijeèima zna prikriti svoje namjere ili se ulaguje
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
44

4. Poveži objašnjenje s odgovarajuæom izrekom. Na crtu pokraj objašnjenja
napiši slovo izreke.
Pretjerano je znatiželjan, u sve se miješa. ______ a) Gradi kule u oblacima.
Iznenada ga je poslužila sreæa. ______ b) Ustao je na lijevu nogu.
Iznevjerio ga je. ______ c) Zabada nos svuda.
Zanosi se neostvarivim planovima. ______ d) Pala mu je sjekira u med.
Loše je volje. ______ e) Ostavio ga je na cjedilu.
5. Objasni znaèenje poslovica.
a) U laži su kratke noge.
_____________________________________________________________
b) Poslije kiše dolazi sunce.
_____________________________________________________________
c) U nadi je spas.
_____________________________________________________________
d) Svatko je kovaè svoje sreæe.
_____________________________________________________________
e) Bez muke nema nauke.
_____________________________________________________________
IV.
1. Proèitaj kiticu iz pjesme Ogledalo Cetine Grigora Viteza.
Jablani mladi doðu k vodi,
Nadnesu na nju svoje lice.

njina –
I njina zelen rijekom brodi.
nihova
Dopuni.
U pjesmi Ogledalo Cetine pjesnik jablanima daje ljudske osobine. Takvo se stilsko
izražajno sredstvo naziva _______________________.
45
45

2. Poveži izraz i njegovo znaèenje. Na crtu pokraj izraza napiši slovo pored
znaèenja.
paziti kao malo vode na dlanu _______ a) obmanuti, prevariti koga
otkriti toplu vodu _______ b) prošlo je mnogo vremena
mnogo je vode od toga proteklo _______ c) otkriti ono što je svima poznato
osjeæati se kao riba u vodi _______ d) èuvati najbolje što se može
prevesti žedna preko vode _______ e) osjeæati se odlièno i sigurno u
nekim okolnostima
3. Proèitaj zagonetke Grigora Viteza i pokušaj ih odgonetnuti.
a) Klupko b) Zlatan sluga
Vidio sam klupko bez konca, Svi na svijetu poznaju ga
A na njemu samo igle. I svi žele da ga vide,
Igle se najednom digle, Svima je na svijetu sluga,
Išle, išle A u zlatnom ruhu ide.
I kuæi stigle.
Rješenje: __ __ __ Rješenje: __ __ __ __ __
c) Djed broji zlatnike d) Dvije ptice
Stari djed, Dvije ptice kruže
Æelav, sijed Po svijetu cijelom:
Svu noæ se znoji, Bijela za crnom,
Zlatnike broji. Crna za bijelom…
Kad sunce izaðe, Kad naiðe bijela,
Nijednog ne naðe. Pjeva: – Dobar dan! –
Kad naiðe crna,
Pjeva: – Lagan san!
Rješenje: __ __ __ __ __ __ i Rješenje: __ __ __ i __ __ __
__ __ __ __ __ __ __ __
46

e) Veliki pomoænik
Nad rijeku se brat nadnosi,
Na leðima sve prenosi.
Rješenje: __ __ __ __
4. Rijeèi koje si pisao/pisala kao rješenja u prethodnom zadatku javljaju se

u sljedeæim izrazima. Pronaði odgovarajuæe znaèenje i prepiši ga na crtu
pokraj izraza.
gubiti vrijeme, ljenèariti; biti sretan u životu; uništiti svaku moguænost povratka na
prijašnje stanje i odnose; vjeèno, zauvijek; naiæi na nepriliku; nestao je ili stradao
na nepoznat naèin
a) nagaziti na ježa _______________________________________
b) dok je Sunca i Mjeseca _______________________________________
c) roditi se pod sretnom

zvijezdom _______________________________________
d) krasti Bogu dane _______________________________________
e) progutala ga noæ _______________________________________
f) porušiti sve mostove

za sobom _______________________________________
5. Dopuni reèenice odgovarajuæim izrazima.
mlati praznu slamu; ostao kratkih rukava; traži dlaku u jajetu; soli pamet svima;
preveo žedna preko vode; petama da vjetra
a) Moja baka uvijek (cjepidlaèi) ______________________________________.
b) Najbolji prijatelj me (prevario) _____________________________________.
c) Uvijek (se pravi pametan) _________________________________________.
d) Stalno (govori jedno te isto) _______________________________________.
e) Kad smo u nevolji, on (pobjegne) ___________________________________.
f) Na kraju je (loše prošao pri raspodjeli) _______________________________.
47
47

V.
1. Proèitaj ulomak iz teksta Lektira Melite Rundek (Dveri rijeèi 5) pa riješi
zadatke.
Oslonjen o prozorsko staklo, Tomica je nekoliko puta pokušao prebrojiti zvijezde,
ali se svaki put zabunio u brojenju. Ili je zvijezda bilo previše ili je Tomica bio odveæ
neraspoložen da bi mogao prionuti na tako zahtjevan zadatak. I tako je na kraju
odustao od brojenja i samo ih je gledao kako gore titravo sjaje. Na trenutke mu
se èinilo da se od zvjezdanih toèkica slažu crteži razlièitih životinja: medvjeda,
slonova, hrèaka i pasa. Osobito pasa! Pasa je bilo najviše! Gore i dolje, lijevo i
desno nebom su trèkarali bernardinci, jazavèari, pekinezeri, psi razlièitih vrsta i
pasmina, kao u nekoj slikovnici s naslovom Moj najveæi prijatelj.
Tomica je znao da bi trebao prestati gledati nebo osuto srebrnim psiæima. Imao je
za to vrlo ozbiljan razlog.
Napiši osnovno znaèenje rijeèi zvijezda.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
Imenicu zvijezda u ovom tekstu djeèak Tomica zamjenjuje drugom

imenicom. Tko je to trèkarao nebom?
__________________________________________
2. Poveži izraze vezane uz imenicu zvijezda i njihova znaèenja. Na crtu

pokraj izraza napiši slovo objašnjenja.
zvijezda vodilja _______ a) jako hvaliti
vidjeti sve zvijezde _______ b) nakon udarca, vezuje se uz jak bol
dizati u zvijezde _______ c) èiniti i nemoguæe za èiju ljubav
skidati zvijezde s neba _______ d) putokaz, ono što vodi u životu
48

3. Na crtu napiši odgovarajuæe znaèenje izraza vezanih uz imenicu pas.
èovjek koji mnogo prièa nije opasan; jako se namuèiti; živjeti bez slobode;
umrijeti napušten od svih; živjeti u stalnom neprijateljstvu
a) biti kao pas na lancu __________________________________
b) gledati se kao pas i maèka __________________________________
c) umrijeti kao pas __________________________________
d) naraditi se kao pas __________________________________
e) pas koji laje ne ujeda __________________________________
4. U tekstu zamijeni izraze u zagradama odgovarajuæom rijeèi ili skupom

rijeèi koji je ponuðen.
pretjeruje; pobjegnemo; nevažna; svojeglava; vladati situacijom, biti glavna;
dosadi; nikad; pokunji se, snuždi; èvrsto
Moja je baka (na svoju ruku) ________________________. U kuæi želi (držati sve
konce u rukama) ________________________. Svima nam (se popne na glavu)
______________________ prièama o svojoj mladosti. U njima èesto (od buhe
pravi slona) ____________________. Kad poène prièati, svi (damo petama vjetra)
________________, a ona onda (objesi nos) ____________________. Ljuti se i
kaže da nam je ona (zadnja rupa na svirali) _________________. Tako se ljuti neko
vrijeme, a onda sjedne u svoj naslonjaè i spava (kao top) __________________.
Mama kaže da æe se promijeniti (kad na vrbi rodi grožðe) _________________.
Ipak je svi volimo i bilo bi nam dosadno i pusto da je nema.
49
49

5. Objasni poslovice.
a) Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada.
_______________________________________________________________
b) Tko rano rani, dvije sreæe grabi.
_______________________________________________________________
c) Tko èeka, doèeka.
_______________________________________________________________
d) U strahu su velike oèi.
_______________________________________________________________
e) Lijenu je èovjeku svaki dan svetac.
_______________________________________________________________
f) Svaka ptica svome jatu leti.
_______________________________________________________________
g) Ispeci pa reci.
_______________________________________________________________
h) Još se nije rodio tko bi svijetu ugodio.
_______________________________________________________________
i) Tko se zadnji smije, najslaðe se smije.
_______________________________________________________________
6. Pokraj svake rijeèi napiši barem još jednu rijeè s istim ili sliènim
znaèenjem.
iæi ____________________ hrabar ____________________
govoriti ___________________ glasovir ___________________
veseo ____________________ vatra ____________________
tužan ___________________ snažan ____________________
50

7. Neke se rijeèi jednako pišu, ali imaju razlièito znaèenje. Pokraj reèenice
napiši znaèenje podcrtane rijeèi.
a) Zamahnula je svojom dugom plavom kosom. ______________________
Djed je pokosio livadu kosom. ______________________
b) Spavajuæi, doèekao je kraj filma. ______________________
Volim svaki kraj naše domovine. ______________________
c) Žuti je list pao s grane. ______________________
Istrgnuo je list iz bilježnice. ______________________
Ozlijedio je list na lijevoj nozi. ______________________
d) Zaboravila je staviti luk u jelo. ______________________
Napeo je luk i namjestio strijelu. ______________________
e) Na nebu se pojavila prekrasna duga. ______________________
Noæ je bila duga. ______________________
f) Sjeo je na žal. ______________________
Osjeæa žal za prošlim vremenima. ______________________
g) U dvorištu raste visoka jela. ______________________
Iznijela je sva jela na stol. ______________________
h) U dvorištu slaže drva u drvarnicu. ______________________
Èesto slaže majci za ocjene. ______________________
i) Otišao je u trgovinu kupiti kruh i mlijeko. ______________________
Morao je s poda kupiti papiriæe. ______________________
* Pokušaš li izgovoriti podcrtane rijeèi, vidjet æeš da se neke ne razlikuju

izgovorom (kosom, kraj, list) iako imaju razlièita znaèenja dok se druge
i izgovaraju razlièito (luk, duga, slaže, kupiti) i razlièito znaèe.
51
51

Promjenjive i nepromjenjive
rijeèi
I.
1. Dopuni reèenice odgovarajuæim oblikom zadane rijeèi.
a) ______________ (Melita) je danas došla ranije iz škole.
U kuhinji mama razgovara s _________________ (Melita).
Mama se ljutila na __________________ (Melita) zbog laganja.
b) Mama stoji i _______________ (gledati) Melitu.
Melita i brat naveèer dugo _________________ (gledati) TV.
Oni sutra ___________________ (gledati) utakmicu.
c) _______________ (veliki) pas uðe u kuæicu.
Melita pogladi _________________ (veliki) psa po glavi.
Slikar se nije usuðivao priæi ___________________ (veliki) psu.
2. Dopuni nazivima vrsta rijeèi.
Rijeè Melita je ________________, gledati je _________________, a veliki je
___________________.
Rijeèi Melita, gledati, veliki u reèenicama su uvijek uporabljene u istom obliku.
TOÈNO NETOÈNO
Rijeèi Melita, gledati, veliki promijenile su svoje znaèenje.
TOÈNO NETOÈNO
Imenice, pridjevi i glagoli su promjenjive/nepromjenjive rijeèi.

Promjenjive rijeèi mijenjaju/ne mijenjaju svoj oblik, a znaèenje ostaje isto/
mijenja se.
52

5. Reèenice dopuni rijeèima u, da, uzalud.
a) Melita __________ nagovara Sultana ____________ uðe __________ kuæicu.
b) Sultan je buljio ______________ Melitu. ________________ ga je nagovarala
___________ se pomakne.
c) Melita ga ________________ moli _______________ bude poslušan, ali je on
samo buljio ____________ nju.
Rijeèi u, da, uzalud u reèenicama su uvijek uporabljene u istom obliku.
TOÈNO NETOÈNO
Precrtaj netoèno.
Rijeèi u, da, uzalud su promjenjive rijeèi/nepromjenjive rijeèi.
53
53

II.
1. Prepiši u tablicu promjenjive i nepromjenjive rijeèi. Promjenjive rijeèi
razvrstaj na imenice, pridjeve i glagole.
Nenad ustane pa pogleda u dvorište. Šiljo je pokušavao Melitu i Vericu nauèiti
voziti bicikl. Melitini plavi èuperci poskakivali su oko glave dok je Melita nekako
okretala pedale.
promjenjive rijeèi nepromjenjive

imenice pridjevi glagoli rijeèi
2. Reèenice dopuni odgovarajuæim oblikom zadanih rijeèi.
a) zamjenica naš
_______________ pas Sultan je vrlo oštar.
Svi se boje _______________ psa Sultana.
Malo je ljudi koji se usuðuju priæi _______________ psu i pomilovati ga po glavi.
Èesto se u dvorištu igramo s _________________ psom.
b) broj peti
Ove godine krenula sam u _____________ razred.
Prije poèetka školske godine bojala sam se _______________ razreda.
54

Sad sam upoznala nove prijatelje i baš mi je lijepo u _____________ razredu.
S još jednim ____________ razredom veæ smo išli na izlet.
Zamjenica naš i broj peti u reèenicama mijenjaju svoj oblik.
TOÈNO NETOÈNO
Zaokruži toèno.
Zamjenice i brojevi su promjenjive rijeèi/nepromjenjive rijeèi.
4. Dopuni.
Promjenjive rijeèi mijenjaju svoj ________________, a _________________ im
ostaje isto.
U promjenjive rijeèi ubrajamo: ___________________, ___________________,
___________________, ____________________ i ______________________.
5. Promotri primjere i riješi zadatke.
Melita veliki gleda
Melitu velikoga gledamo
Melitom velikome gledaju
Zaokruži toèno.
U promjenjivim rijeèima mijenja se cijela rijeè/samo jedan dio rijeèi.
Dio rijeèi koji se ne mijenja naziva se osnova/nastavak.
Dio rijeèi koji se mijenja naziva se osnova/nastavak.
55
55

III.
1. Prepiši iz teksta po jednu imenicu, pridjev i glagol koji se javljaju tri puta,
svaki put u drukèijem obliku. Prepiši sva tri oblika te imenice, pridjeva i
glagola.
Sigurno i vi èesto spazite vani nešto što vam odvuèe pažnju od uèenja. Tako Melita
i Verica spaze na jablanu pred školom žutu ptièicu. Rado bi izašle i poigrale se sa
žutom ptièicom umjesto da sjede na satu matematike. Melita spazi kako se žuta
ptièica nakostriješila od vjetra.
imenica: ________________________________________________________
pridjev: ________________________________________________________
glagol: _________________________________________________________
2. Iz prepisanih rijeèi u prethodnom zadatku prepiši osnovu i nastavke.
imenica osnova: ____________ nastavci: - _____, - _____, - _____.
pridjev osnova: ____________ nastavci: - _____, - _____, - _____.
glagol osnova: ____________ nastavci: - _____, - _____, - _____.
3. Okomitom crtom odvoji nastavke od osnove.
Šilju pronaðe hodnika velikim komadom bijelom
4. U svakom su nizu primjeri promjenjivih ili nepromjenjivih rijeèi. Jedna

rijeè ne pripada tome nizu pa ju prekriži.
li oko juèer
znaš ako danas
pamet iako veèer
krletku tako sutra
56

5. Iz reèenica u tablicu prepiši promjenjive i nepromjenjive rijeèi. Promjenjive
rijeèi razvrstaj na imenice, pridjeve i glagole.
Šilju pronaðe u dnu hodnika. Velikim komadom ugljena tamo je pokušavao nacrtati
lik profesora Vadovca, s golemim èuperkom kose. Crtež na bijelom zidu odmah
upada u oèi iako nije bio baš najbolji.

pridjevi imenice
nepriomjenjive
glagoli rijeèi
57
57

IV.
Riješi križaljke pa æeš saznati koje vrste rijeèi ubrajamo u nepromjenjive.
1. Zadane rijeèi napiši na odgovarajuæe mjesto u križaljci. Zadatak nije težak

jer svaka rijeè ima razlièit broj slova. U oznaèenom stupcu dobit æeš
naziv jedne nepromjenjive vrste rijeèi. Sve navedene rijeèi pripadaju toj
nepromjenjivoj vrsti.
JOŠ, RANO, SINOÆ, LIJEVO, LEŽEÆKE, IZNENADA, PREKJUÈER
Reèenicu dopuni dobivenim pojmom.
Nepromjenjive rijeèi koje se prilažu glagolima, a izrièu okolnosti vršenja glagolske
radnje zovu se _______________________.
2. Dopuni reèenice zadanim rijeèima, a zatim te rijeèi upiši u križaljku onim

redom kojim si ih pisao/pisala u reèenicama. U oznaèenom stupcu dobit
æeš naziv nepromjenjive vrste rijeèi kojoj pripadaju.
OD, DO, IZ, ZA, PRED, KROZ, BLIZU, PREMA, IZNAD, POKRAJ
1. Zastao je ________________ vratima.
2. Pogledao je ______________ prozor.
3. Ptice lete ______________ stabala.
4. _______________ kuæe raste breza.
58

5. Krenuo je ______________ nama.
6. Stao je ____________ njega.
7. Stanujem _______________ škole.
8. Knjigu sam dobio _____________ prijatelja.
9. Pas je trèao _____________ nama.
10. Naglo je istrèao ___________ dvorišta.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Dopuni reèenicu dobivenim pojmom.
Rijeèi koje si napisao/napisala u križaljku pokazuju odnose meðu rijeèima u
reèenici i zovu se ___________________________.
3. U nazivima lektirnih djela za 5. razred nedostaju rijeèi. Rijeèi koje nedostaju

napiši u križaljku pa æeš u oznaèenom stupcu dobiti naziv treæe vrste
nepromjenjivih rijeèi.
1. Junaci _____________________ ulice
2. Lažeš, _________________________
3. Uzbuna na _________________ Vrhu
4. Èudnovata _____________________
5. Strah u Ulici ____________________
6. ________________________ u Trnju
7. Koko u ________________________
59
59

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Dopuni reèenicu.
Nepromjenjive rijeèi, npr. i, pa, te, ni, niti, ili, a, ali…, koje povezuju rijeèi i reèenice
zovu se _______________________.
4. Sljedeæe rijeèi napiši na odgovarajuæe mjesto u križaljci. Pomoæi æe ti

reèenice objašnjenja.
ŽIV-ŽIV, TIK-TAK, MIC, ŠIC, PST, HALO, PLJUS
1. Rijeè kojom se oponaša zvuk upadanja u vodu.
2. Rijeè kojom se koga utišava.
3. Rijeè kojom se oponaša zvuk sata.
4. Rijeè kojom se javljamo na telefon.
5. Rijeè kojom dozivamo maèku.
6. Rijeè kojom tjeramo maèku.
7. Rijeè kojom se oponaša glasanje vrabaca.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
60

Dopuni.
Rijeèi koje si napisao/napisala u križaljku su nepromjenjive rijeèi kojima se
izražava osjeæaj i raspoloženje, doziv ili se oponaša zvuk u prirodi, a zovu se
________________.
5. U križaljku upiši zadane rijeèi na odgovarajuæa mjesta.

Veæ je upisan pojam RIJEÈCE. To je drugi naziv za vrstu rijeèi èiji æeš
naziv dobiti u oznaèenom stupcu.
LI, ÈAK, NEKA, BAREM, DOISTA, SVAKAKO
1.
2.
3.
4.
5.
6. R I J E È C E
7.
Dopuni.
Nepromjenjive rijeèi kojima se oblikuju ili preoblikuju reèenice nazivaju se rijeèce
ili ________________________.
6. Rješavajuæi križaljke u prethodnim zadacima, dobio/dobila si nazive svih

nepromjenjivih vrsta rijeèi.
Dopuni.
Nepromjenjive su vrste rijeèi: ____________________, ___________________,
____________________, ______________________ i ___________________.
61
61

V.
1. U svakom nizu pogrješno je odvojen jedan nastavak od osnove. Prekriži
uljeza.
jelen-om gost-i crven-oj

grad-e rados-t èit-am
novci-ma prst-ima rad-e
prijatelj-i rijeè-ju nosi-te
2. U svakom nizu rijeèi našla se jedna nova rijeè dok su ostale rijeèi samo
razlièiti oblici iste rijeèi. Pronaði tu novu rijeè i prekriži ju.
èitam knjižica ruèni

èitala sam knjiga ruèetina
èitatelj knjizi ruènoga
èitaju knjigama ruènome
3. U malo izmijenjenom tekstu iz romana Lažeš, Melita Ivana Kušana

oznaèene su nepromjenjive rijeèi. Pronaði pet pogrješaka i zaokruži ih.
Pogrješke traži i meðu oznaèenim i meðu neoznaèenim rijeèima.
Ovo je bio grom iz vedra neba. Mnoga su koljena zadrhtala ispod klupa. Otkud
sad, pri kraju školske godine, pregled zuba? Pa obièno su išli na poèetku školske
godine, u jesen. E, to je doista bilo iznenaðenje. Melita je oborila glavu. Osjeæala
je neugodne žmarce po leðima. Drhtavim jezikom poèe pipati po ustima. Iz rupe
u zubu išèeprka komadiæ slatkog oraha koji je preostao od sinoænje veèere i
rezanaca s orasima. Opet je jutros zaboravila oprati zube.
4. Dodaj nastavke zadanoj osnovi.
iz zub____ pod zub____ prema zub____
do klup____ uz klup____ po klup____ nad klup____
62

Rijeèi iz, pod, prema, do, uz, po, nad su promjenjive rijeèi/nepromjenjive rijeèi.
Rijeèi zub i klupa u reèenicama mijenjale su/nisu mijenjale svoj oblik.
Nepromjenjive rijeèi mogu utjecati/ne mogu utjecati na promjenu oblika
promjenjive rijeèi.
6. Iz teksta prepiši promjenjive vrste rijeèi.
Nenad je smazao tri banane i èetiri soène jabuke. Otišao je u dnevnu sobu i legao
na krevet. Nemirnom rukom dohvati jednu knjigu. On je oduvijek jako volio èitati.
imenice glagoli pridjevi brojevi zamjenice
7. Oznaèene nepromjenjive rijeèi pokušaj razvrstati u tablicu.
Melita zalupi vrata i uðe u svoju sobicu. Vani se hvatao mrak. Djevojèica se
zagleda kroz prozor. Uh, vani se ništa ne vidi. Iznenada zaškripaše koènice pa
Melita prekrije oèi rukama. Joj! Zar su ovaj put stvarno udarili u njihov auto?
prilozi prijedlozi veznici usklici èestice
63
63

Prilozi
I.
1. Odgovori na pitanja. Odgovor æeš naæi u zagradi.
a) Kada si došla? (subota, sinoæ, sama, iza)
_______________________________________________________________
b) Kako si? (jako, nisam, uvijek, dobro)
_______________________________________________________________
c) Kamo ideš? (sada, tebe, dolje, brod)
_______________________________________________________________
d) Kada se vraæaš kuæi? (odmah, zamišljeno, obièaj, dva)
_______________________________________________________________
e) Gdje je autobusna postaja? (polako, grad, cesta, jedan, ovdje)
_______________________________________________________________
f) Kako si to ti upamtio? (jedanput, škola, sluèajno, zima)
_______________________________________________________________
2. Dopuni reèenice jednom rijeèi iz zagrade.
a) ______________ Palunko sjedi u svom èunu na puèini. (uzbrdo, vrlo, tako, sporo)
b) ______________________ došao i Palunko. (sutradan, nikad, previše, nikako)
c) Žena _________________ ne nalazila puta do Kralja Morskoga. (nigdje, jedva,
gdje, kamo)
d) Ne zna ________________ Palunko što æe. (sada, polako, puno, malo, živahno)
64

e) Ona ____________________ uze dijete i ode. (lijevo, brzo, nikad, desno, tamo)
f) Zaspala __________________ jadnica na kamenu uz more. (ovako, tada, puno,
uvijek)
(prema bajci Ribar Palunko i njegova žena Ivane Brliæ-Mažuraniæ)
3. Dopuni.
Sve rijeèi kojima sam dopunio/dopunila reèenice iz 1. i 2. zadatka su
________________.
(napiši vrstu rijeèi)
4. U svakom oblaèiæu je uljez. Prekriži rijeè koja nije prilog.
a)
b)
trava, sutra,
ovako, tada nikako, prekosutra,
moj, uvijek
c)
nigdje, ovdje, jutros,

d)
djeèak
svakako, krov,
ponegdje, gdjegdje
65
65

5. Dopuni prilozima sada, ljeti, noæu, nekada davno, mirno, zimi.
Ljudi pripovijedaju da su se na raskršæima _______________________ sastajali
vilenjaci, vještice i vukodlaci. _________ toga nema. Na raskršæima_________
sjede pastirèiæi i ________________ režu štapove ili tresu bijele i crne dudove.
A ________________, kad je mjeseèina i snijeg, igraju se ______________ na
tim istim raskršæima bijeli zeèevi.
(prema romanu Èudnovate zgode šegrta Hlapiæa Ivane Brliæ-Mažuraniæ)
6. Odgovori na pitanja. Odgovaraj uvijek jednom rijeèi. Možeš napisati i više

odgovora.
a) Kada odlaziš? _________________________________________
b) Otkada ga poznaješ? _________________________________________
c) Gdje si bio? _________________________________________
d) Kako ste putovali? _________________________________________
7. Dopuni.
a) Istaknute su rijeèi u prethodnom zadatku ____________________________.

b) Rijeèi kojima si odgovorio/odgovorila na pitanja su dopune glagolima, a izrièu
kada, otkada, gdje, kako se radnja dogodila.
Te su rijeèi _______________________.
c) Prilozi su dopune glagolu, a izrièu razlièite ____________________ glagolske
radnje.
66

8. Promotri istaknuti prilog i zaokruži toèan odgovor.
„Vidjet æemo se sutra“, kaže Maleni.

„Sutra ne mogu!“ odgovara baka.
„Zauzeta si?“
„A-ha! Sutra sam zauzeta!“
„Što li æe moja baka bez mene sutra raditi?“ pomisli Maleni i spusti slušalicu.
a) Prilog sutra u navedenim se reèenicama mijenjao/nije se mijenjao.
b) Prilozi su promjenjive/nepromjenjive rijeèi.
II.
1. Slijedeæi primjer, istraži koju okolnost glagolske radnje izrièe istaknuti
prilog. Pitanje uvijek postavljaj glagolu koji je u reèenici.
PITANJE PRILOG OKOLNOST

a) Danas ne mogu s
tobom u grad. Kada? (ne mogu) _________
______________ danas _______________
vrijeme radnje
b) Marko je gorko plakao. ______________ _________ _______________
c) Negdje sam ostavila

mobitel. ______________ _________ _______________
d) Odozgo curi voda. ______________ _________ _______________
e) Sporo prolazi vrijeme. ______________ _________ _______________
f) Mama mi je juèer
donijela psa. ______________ _________ _______________
2. Dopuni.
a) Najèešæe su oklonosti glagolske radnje _______________ , _______________
i ___________.
b) Prilozi koji izrièu mjesto glagolske radnje mjesni prilozi

____________________________
c) Prilozi koji izrièu vrijeme glagolske radnje prilozi

_____________________________
d) Prilozi koji izrièu naèin glagolske radnje ___________________________
67
67

3. U sljedeæim reèenicama podcrtaj priloge. Ispod mjesnih priloga napiši
prilog mjesta, ispod vremenskih prilog vremena, naèinskih prilog naèina.
Pitanja postavljaj glagolu i odgovaraj jednom rijeèi. Prilog je uvijek jedna
rijeè.
Primjer:
Ovdje nema kopriva. Koprive su u èizmama.

Gdje? ovdje prilog mjesta Gdje? u èizmama skup rijeèi

nije prilog
a) Na tome mjestu uvijek mi užasno smeta buka.
_____________________________________________________________
b) Nikako ti ne mogu riješiti zadatak.
_____________________________________________________________
c) Jedna je cesta išla po velikoj ravnici, a druga se penjala uzbrdo.
_____________________________________________________________
d) Hlapiæ odmah opazi da mali pastir pažljivo gleda na èizme.
_____________________________________________________________
e) Mali pastir dobro je poznavao koprive i uskoro se dosjetio što je u èizmama.
_____________________________________________________________
4. Zaokruži uljeza u svakom nizu, a onda ga pridruži skupini kojoj pripada.
a) jutros, dogodine, sluèajno, ljetos, ponekad, uvijek +___________________
b) vani, dolje, lani, naprijed, negdje, tamo +___________________
c) sporo, brzo, ovako, nekako, nigdje, brzo +___________________
68

5. Podcrtaj priloge u pjesmi Valovi Mladena Bjažiæa.
Valovi
Valovi plove valovito,
oblaci jure maglovito,
jedra se pune vjetrovito,
a vjetar huèi silovito,
vratolomno
razigrano
uzneseno
osamljeno
raspireno
uplašeno
neprestano
zahuktano
ucviljeno
zaplakano
tajnovito
šumovito.
Puše vraški
da se praši,
puše dnevno po sto puta
drži jedra zategnuta.
6. Prepiši iz pjesme barem dva priloga po kojima uoèavaš da je vjetar

personificiran.
_______________________________________________________________
69
69

7. Podcrtaj priloge.
Moj pas
Èudan je moj pas. Ne živi pasji.
Po cijeli dan mirno leži pred vratima svoje, pseæe, kuæice i lijeno žmirka oèima.
Nikada ne laje na prolaznike niti proganja maèke. Svi, poznati i nepoznati, mogu
uvijek slobodno uæi u našu kuæu.
„Što æe nam takav pas?“ uporno ponavlja mama.
„Oduvijek je takav!“ dodaje baka. „Danju drijema, noæu spava.“
„Jednom æe nas napasti lopovi!“ znalaèki predviða djed.
„Dolje pred kuæom svakome smeta!“ kaže tata. „Odnesi ga negdje dalje!“
„Ostat æe tamo!“ kažem ja odluèno, a u sebi mislim kako æu veèeras ozbiljno
porazgovati sa svojim psom.
8. Razvrstaj po znaèenju priloge iz prethodnoga teksta.
mjesni: _____________________________________________________
vremenski: _____________________________________________________
naèinski: _____________________________________________________
III.
1. Postavi pitanja na koja odgovaraju istaknute rijeèi.
a) Martin ne živi ovdje. ___________________?
b) Tuda još nisam prolazila. ___________________?
c) Tamo ne idem sama. ___________________?
2. Rijeèi gdje, kuda i kamo takoðer su prilozi – upitni prilozi mjesta.

Razlikuju se po znaèenju.
Dopuni.
a) Gdje? znaèi _________________ radnje.
b) Kuda? znaèi _________________ kretanja.
c) Kamo? znaèi _________________ kretanja.
70

3. Dopuni reèenice upitnim prilozima mjesta.
a) _______________ radiš? (gdje?, kuda?, kamo?)
b) _______________ si krenula? (gdje?, kuda?, kamo?)
c) _______________ je ptica odlepršala? (gdje?, kuda? kamo?)
d) _______________ prolaziš? (gdje?, kuda?, kamo?)
4. Ispravi pogrješno napisane reèenice i ispravljene reèenice prepiši na crte.
a) Gdje ideš? U grad.
________________________________________
b) Gdje je mama? U gradu.
________________________________________
c) Gdje obièno šetaš? Gradom.
________________________________________
d) Gdje vodi ova cesta? U donji dio naselja.
________________________________________
e) Gdje si krenuo? U školu.
________________________________________
f) Gdje žive pingvini? Na Južnomu polu.
________________________________________
5. Ispravi pogrješno uporabljen prilog i objasni u èemu je pogrješka.
a) Tu kod mene uvijek je lijepo.
_______________________________________________________________
b) Majka je ondje kod tebe.
_______________________________________________________________
c) Riješit æu zadatak ovako kao i ona.
_______________________________________________________________
71
71

IV.
1. U tekstu ispod istaknutih rijeèi napiši pridjev ili prilog.
Bezobrazno dijete
Ovako mi je govorila baka:
Svi smo mislili da je Maleni vrlo bezobrazno dijete.
Bezobrazno nije odgovarao na pitanja starijih, samo je bezobrazno gledao i
mudro šutio.
Lijepo se pravio pametan.
„Lijepo dijete“, znali smo reæi, „a tako bezobrazno! Svojevoljno i tvrdoglavo!
Pogledaj samo kako tvrdoglavo šuti!“
A onda je Maleni iznenada svojevoljno progovorio:
„Zašto me svi uvijek pitate ista pitanja?
Kako je bilo u školi? Jesi li sve znao? Kako si riješio test?“
Otada ga pitam kako je, zašto je tužan ili veseo, koliko voli Maricu, s kim se igrao
i , ne æeš vjerovati, Maleni veselo odgovara.
„Ovo dijete se promijenilo! Kako je veselo i zadovoljno!“ zadovoljno
zakljuèujemo.
Tako kaže baka i smješka se.
2. U prethodnom tekstu ima, osim istaknutih priloga i pridjeva, još devet

priloga i èetiri pridjeva. Pronaði ih i prepiši.
prilozi: _________________________________________________________
_______________________________________________________________
pridjevi: ________________________________________________________
_______________________________________________________________
72

3. Smisli dvije reèenice u kojima æe rijeèi sporo i umiljato biti pridjevi
srednjega roda i dvije u kojima æe iste rijeèi biti naèinski prilozi.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
4. U tekstu Bezobrazno dijete uoèio/uoèila si još dva nova upitna priloga:

Zašto? i Koliko?
Razvrstaj upitne priloge u tablicu: Gdje?, Kuda?, Kako?, Dokada?, Kamo?,

Dokle?, Otkada?, Otkuda?, Zašto?, Koliko?
vrsta priloga upitni prilozi napiši pokoji svoj primjer
mjesni nigdje,
vremenski
naèinski
kolièinski Koliko? puno, malo,
uzroèni Zašto? zato, stoga,
5. Osim mjesnih, vremenskih i naèinskih priloga postoje i kolièinski i uzroèni

prilozi. Uzroèni odgovaraju na pitanje zašto, a kolièinski na pitanje koliko.
Odgovori na pitanja. Neka odgovor bude samo jedna rijeè.
a) Koliko si sladoleda ljetos pojeo? _____________________
b) Zašto si takav? _____________________
Dopuni.
Prvi odgovor je prilog _________________, a drugi prilog _________________.
73
73

V.
1. Pronaði kolièinske i uzroène priloge u sljedeæim reèenicama i zaokruži ih.
a) Dvaput sam ga zvala, ali se nije javio. Zato sam zabrinuta.
b) Puno toga ti imam reæi.
c) Previše radiš.
d) Sve je to hotimice rekla, a ja sam sluèajno saznala.
2. Izaberi neke od navedenih priloga i uporabi ih u reèenicama:

šutke, jedanput, iznenada, nehotice, iznova, letimice.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
3. Rijeèi: zbilja, možda, vjerojatno, takoðer su prilozi. Izaberi dva od

navedenih priloga i uporabi ih u reèenicama.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
4. U tekstu je trinaest priloga. Podcrtaj ih i popuni tablicu.
Sjeo bi èitati, a tada bi pomislio na dvorište i na prijatelje, i na nogometnu utakmicu
tamo negdje na igralištu, i na tajno skrovište i... jednostavno nije mogao. Èinilo
mu se da æe se baš tada u slijepoj ulici na kraju grada dogoditi nešto jako važno i
uzbudljivo i... nikako nije mogao èitati. Jednostavno on je u tome svakako morao
sudjelovati.
I zato bi ostavljao otvorenu knjigu i brzo hitao pred kuæu. Ponekad je bilo
dogodovština, ponekad nije, ali nije mogao unaprijed znati vrijedi li ostati doma
ili ne.
(prema Psima ulaz zabranjen Melite Rundek)
74

glagol ili rijeè kojoj je
pitanje prilog
priložen
kada? bi pomislio? tada
5. U reèenicama podctaj priloge. Prilozi koji izrièu naèin ili kolièinu, rjeðe
mjesto i vrijeme, mogu se stupnjevati.
a) Najljepše cvrkuæe lastavica.
b) Bojao si se više nego ja.
c) Najmanje uèim kad sam kod prijatelja.
d) Ljepše pjeva lastaviæ nego lastavica.
e) Iz prvoga reda najmanje se vidi.
f) Dani su dulji, a sunce kasnije zalazi.
e) Moja kuæa je dalje nego tvoja.
6. Dopuni zadanim rijeèima i skupovima. Odredi vrstu istaknutih rijeèi.
a) nabolje – na bolje
Sve ide nabolje. Premješten je na bolje radno mjesto.

___________ _______________
(napiši vrstu rijeèi) (napiši vrste rijeèi)
75
75

b) napamet – na pamet
Nauèila sam pjesmu ______________. Ništa mi ne pada ______________.

___________ ___________________
c) nadaleko – na daleko
________________ se o njemu zna. Otišao je ________________ mjesto.

___________ ____________________
d) najednom – na jednom
Ne živi mi se _______________ mjestu. ___________________ postanem

nesretna.
___________ ____________________
e) ujutro – u jutro
__________kasno ustajem. Vjerujem _____________ljepote.

___________ ___________________
7. Sam/sama napiši još jedan primjer.
_______________________________________________________________

___________ _______________
76

77
77

Prijedlozi
I.
1. Dopuni reèenice. Odgovor æeš naæi u zagradi.
a) Veèeras je __________ nebu puno zvijezda. (sinoæ, na, moj, uvijek, djeèak)
b) Baka mi uvijek pripovijeda _________ zvijezdama. (kada, baka, pripovijedati, o,
njihov)
c) Psi laju____________ zvijezde. (na, pored, maèke, gledati, zvijezde)
d) Taj èovjek živi _______________ zvijezdama. (èovjek, juèer, toliko, oblaci, meðu)
e) Trèi ____________ zvijezdama. (pozornica, pjevaè, gledati, za, uvijek)
f) Nije se lako natjecati ____________ zvijezdama. (nebo, sa, zemlja, ponekad, mi)
Odgovori.
U kojim reèenicama rijeè zvijezda može imati preneseno znaèenje?
_________________________________
(napiši slovo ispred reèenica)
2. Izaberi jednu rijeè iz zagrade i dopuni reènicu.
a) Izaberi jednu rijeè ________ zagrade i dopuni reèenicu. (od, s, iz, na, prema)
b) ________ poèetku sam živio ________ divljini. (s, niz, na, u, pred)
c) ________ potocima i izvorima bile su moje žeði. (na, pokraj, uz, do, od)
d) ________ nas je uvijek raslo dovoljno soènog busenja. (iz, u, iznad, poput)
e) Valjao sam se ________ travi i ________ ledinama. (sa, bez, kod, meðu, po)
f) Uporno sam zabadao njuškicu ________ majèine slabine i tražio još mlijeka.
(preko, radi, s, pod, zbog)
78

g) Skrivena ________ pogleda konja, dopustila bi mi da sisam. (na, pri, prema, od, za)
h) Ne mareæi ________ njezino zaprepaštenje, samouvjereno sam sisao. (iz, k,
pod, za, kroz)
(prema romanu Divlji konj Božidara Prosenjaka)
3. Dopuni.
Sve rijeèi kojima sam dopunio/dopunila reèenice iz 1. i 2. zadatka su
___________________.
4. Dopuni prijedlozima naslove poznatih književnih djela.
Vlak ___ snijegu; Jurnjava ___ motoru; Èarobnjak ___ Oza; Duh ___ moèvari;
Knjiga ___ džungli; Kljuèiæ ___ vrata; Tko vjeruje ___ rode još
5. Jednim prijedlogom iz zagrade dopuni reèenice.
A)
a) Rado idem _________ školu. (iz, u, na, kraj)
b) _________ školi je uvijek zanimljivo. (o, na, za, u)
c) Igramo se _________ školom. (u, pored, uz, pred)
d) Sva tajna mjesta _________ škole naše su veliko igralište. (na, u, oko, o)
B)
Proèitaj dopunjene reèenice i odgovori.
a) Ispred kojih rijeèi najèešæe stoji prijedlog? ____________________________

b) Utjeèe li prijedlog na oblik rijeèi (imenice) koja je iza njega? DA NE
79
79

II.
1. Zaokruži dio reèenice koji tvrdnju èini toènom.
a) Prijedlozi su samostalne/nesamostalne rijeèi.
b) Prijedlozi su promjenjive/nepromjenjive rijeèi.
c) Prijedlozi se najèešæe predlažu imenicama/glagolima.
d) Prijedlozi izrièu/ne izrièu odnose meðu rijeèima u reèenici.
e) Svi prijedlozi su/nisu kratke rijeèi.
f) Prijedlozi odreðuju/ne odreðuju oblik imenice pred kojom stoje.
2. U sljedeæe reèenice upiši jedan od prijedloga: pred/preda, od, u, prema,

od, do, kroz, s/sa, o, pokraj, kod, nakon, usprkos, ispred.
(Pazi! Ima više prijedloga nego reèenica.)
a) Idem __________ polje. Put je žut __________ otpaloga lišæa.
b) Znao je mnogo lijepih pièa __________ vjevericama.
c) Djeèak gleda __________ nebu ne bi li ugledao zlatan oblak.
d) Teško mi se provlaèiti ________ snježne nanose da bih došao _______ šume.
e) I djeca æe nastradati zajedno __________ njim.
f) Susreo sam se __________ Sanjom __________ gradu.
g) Gledao je __________ se.
h) __________ kuæe rastao je hrast.
3. U tekstu æeš naæi osamnaest prijedloga. Podcrtaj ih.
Baš na tu se glavicu uputiše Serdar i Serdarovica sa svojom Srnom da kupe bijeloga
grožða. (...)
Bilo je vrijeme prvih jesenskih kiša kad se mutni i tužni dani smjenjuju s vedrim i
veselim, i kad nas sve oko nas sjeæa proljeæa. (...)
80

Išli su i išli poljskim putima meðu brijestima i jablanjem, a s njima i debela udovica
Klara, gospodarica onih vinograda u kojima se trgalo samo bijelo grožðe.
Ta je Klara bila dobra i mila žena, nimalo slièna gospoðama èardaèkim, pa iz
Èardaka nije ni bila. Muž joj je davno umro, te s ono vinograda gojila dva sina
negdje u školama. Ljubila svakoga bez razlike.
Idu oni i idu, a Srni se sve iskri od radosti pred oèima.
Udovica molila Serdara i Serdarovicu da taj dan puste naskakati se Srni, a Srna
trèala i trèala sad pred njima, a sad iza njih i zavirivala u svaki grm i pod svaki
kamen, pa joj se èinilo da i nije na ovom svijetu.
(prema pripovijetki Duga Dinka Šimunoviæa)
4. Ako toèno spojiš sljedeæih deset prijedloga, dobit æeš pet dugaèkih
(složenih) prijedloga.
iz, iz, iz, po, pod, na, meðu, nad, nad, kraj
_______________________________________________________________
5. Otkrij po dva jednostavna prijedloga u sljedeæim složenim prijedlozima.

Jednostavne prijedloge napiši na crte.
uzduž ______________ ___________________
posred ______________ ___________________
ispred ______________ ___________________
poradi ______________ ___________________
81
81

III.
1. Prijedlog s (i još neki prijedlozi) imaju po dva oblika. Npr. s/sa, k/ka...
Dopuni reèenice toènim oblikom zadanoga prijedloga.
a) _________ zebnjom sam išèekivala rezultate testa. (s/sa)
b) Šalila sam se _________ tobom. (s/sa)
c) Igrala se _________ psom. (s/sa)
d) Poæi æu _________ njoj. (k/ka)
e) Išla sam šetati _________ Zrinkom. (s/sa)
f) Èesto dolazi _________ nama. (k/ka)
g) Idem _________ Katarini. (k/ka)
h) Ideš li _______ mnom na izlet? (s/sa)
Dopuni.
a) Oblik sa rabi se ispred rijeèi koje poèinju glasovima ____,____,____,____
i ispred rijeèi koje na poèetku imaju suglasnièku skupinu _______,_______,
i ispred rijeèi _______.
b) Oblik ka rabi se pred rijeèima koje poèinju glasovima _______,______ i_____.
2. Zaokruži slovo ispred netoènih reèenica.
a) Kuæa je od moje mame.
b) Kuæa je mamina.
c) Sinoæ sam susreo brata od Marice.
d) Sinoæ sam susreo Marièina brata.
e) Ivièin otac uvijek mi je pomagao.
f) Otac od Ivice uvijek mi je pomagao.
82

3. Dopuni reèenice toènim oblikom prijedloga.
a) Stani ____________ zid. (uz/uza)
b) Stani _________ nj! (uz/uza)
c) Gledaj _________ se! (pred/preda)
d) Silazila je _________ stube. (niz/niza)
e) _________ ulicu teèe voda. (niz/niza)
f) _________ gradom je magla. (nad/nada)
g) _________ mnom je oblak prašine. (nad/nada)
h) Ne igraj se _________ mnom. (s/sa)
i) Je li prijatelj bio _________ tobom u parku? (s/sa)
4. Dopuni i odgovori.
a) Glas a koji se nadovezuje na završetak rijeèi zove se____________________.
b) Mijenja li glas a koji se nadovezuje na završetak rijeèi znaèenje rijeèi?
DA NE
5. Odredi vrste istaknutih rijeèi.
Npr. Prije rata dobio sam sestru. Prije nisam znao ništa o sestrama.

prijedlog
_______________ prilog
_________________
a) Vidio sam ga prije dva dana. Prije smo se èešæe viðali.

_______________ _________________
b) Ne zasja sunce uvijek poslije kiše. Doæi æu poslije.

_______________ _________________
83
83

c) Bili ste blizu. Bili ste blizu grada.

_______________ _________________
d) Širom otvori vrata. Automobili jure širom ceste.

_______________ _________________
6. Sam/sama smisli jedan slièan par reèenica.
_______________________________________________________________
______________________________________________________________
IV.
1. Volimo hrvatski! Zato æemo se još malo „družiti“ s prijedlogom s/sa.
Zaokruži slovo ispred pogrješno napisanih reèenica.
a) Došla sam sa Zlatkom.
b) Putovali smo s automobilom.
c) Igram se sa psom.
d) Igram se sa loptom, a pišem s olovkom.
e) Sutra s brodom idem na Mljet.
f) Sa sobom æu povesti i Niku.
g) Ne volim sama putovati brodom. Brodovi su spori.
h) Putovati s helikopterom bila bi prava stvar.
Zakljuèi.
Kada se prijedlog s/sa izostavlja?
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
84

2. Proèitaj reèenice pazeæi na istaknute rijeèi. Istaknutim rijeèima iza
prijedloga odredi vrstu.
a) Zagledao se u nju. __________________________________
b) Igra košarku s najvišima. __________________________________
c) Bez treæega ne možemo dalje. __________________________________
Dopuni.
Prijedlozi najèešæe stoje ispred imenica, ali mogu se naæi i ispred drugih vrsta
rijeèi: __________________, ________________________ i ______________.

(napiši vrste rijeèi)
3. Zaokruži prijedloge i odredi vrstu rijeèi ispred kojih stoje. Skupove s

prijedlozima prepiši.
Odjednom je lopta pala preda nj. Nije znao što æe s njom. Okretao se oko sebe i
gledao naokolo. Nigdje nije bilo djeèaka. Na velikom igralištu bio je potpuno sam.
„Pala si s neba?!“ reèe joj. „Što æu s tobom?“
Lopta – ni rijeèi.
„Jedno znam: s tuðim ne idem doma!“ nastavi gledajuæi je.
„Èija si?“ upita.
„Moja!“
Bila je to Marica.
Zbunio se jer mu se Marica sviðala. Je li moguæe da je ona bacila loptu preda nj?
Nije! Sigurno ga je zamijenila s drugim...
„Moja je!“ ponovi. „Hoæeš li mi je ponijeti do kuæe?“
„Hoæu!“ reèe. „Prevelika je! Nije za djevojèice!“
Marica se smješkala, a on je pomislio da je, možda, ispao malo glup.
Lopta nije bila ni prevelika, ni preteška.
85
85

preda nj – prijedlog + zamjenica; ___________________________________
___________________________
___________________________ ___________________________________
___________________________ ___________________________________
___________________________ ___________________________________
___________________________ ___________________________________
4. U tekstu 3. zadatka ima i sedam priloga. Prepiši ih.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
V.
1. U reèenicama æeš naæi 12 prijedložnih izraza. Podcrtaj ih, a prijedlog
zaokruži.
a) Pastirèiæi su veæ u prvi sumrak pošli kuæama.
b) Najveæa krava priðe malomu Mišku i tiho ga lizne po goloj nožici.
c) „Ponudi se pastirima da æeš im u kuæi pokrpati opanke pa æe nas primiti na
noæište“, reèe Gita Hlapiæu.
d) Hlapiæ se zastidi što se on, tako mudar, nije bez Gite mogao toga dosjetiti.
e) Poðoše svi u obližnje selo.
f) Papiga je toga dana èula ime „Grga“ pa joj je ostalo na jeziku.
g) Jer papige nose svoje znanje na jeziku, a ne u glavi.
h) Hlapiæ i Gita ušli su u jedno omanje dvorište i ubrzo legli uz drvenu klupicu
koja je stajala nasred dvorišta.
(iz romana Èudnovate zgode šegrta Hlapiæa Ivane Brliæ-Mažuraniæ)
86

2. U prvoj reèenici obrati pozornost na istaknuti skup prijedlog + imenica, u
drugoj na istaknuti prijedlog.
Bio je na vrh stabla. Navrh brda vrba mrda.
Uporabi sljedeæe skupove i sljedeæe prijedloge u reèenicama. Istaknutim

rijeèima odredi vrstu.
a) u oèi – uoèi
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
b) na kraj – nakraj
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
c) u mjesto – umjesto
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
3. Podcrtaj sve prijedloge u tekstu. (Ima ih 32.)
Kakva nepravda!
Tata se vratio iz grada i donio nam poklone.
U šarenoj vreæici lijepo se vidjela èokolada s lješnjacima, autiæ na baterije,
nekoliko slikovnica za manju djecu, lutka od gume, mobitel – posljednji model.
Pogled mi se zaustavio na mobitelu.
Tata je stao nasred kuhinje i poèeo polako vaditi poklone.
„Ovo za mamu!“ rekao je.
Tada je u ruku uzeo mobitel. Skoro sam poletio prema njemu, mislim prema
mobitelu, kada je rekao:
87
87

„Mobitel za Nadicu!“
Vidio je suze u mojim oèima pa je dodao:
„Nadica je starija! Ne može više u grad s društvom bez mobitela! Slažeš se?“
Umjesto odgovora poèeo sam plakati.
„Ma-lo ma-èe pla-èe!“ rekla je Nadica kroz smijeh.
Silom sam, zbog ljutnje, prestao i otišao preko vrata.
Stao sam uz more.
Unatoè velikoj vruæini ostao sam pokraj mora èitav sat. More me zna smiriti.
Kad sam se vratio, na stolu u kuhinji èekao me autiæ na baterije.
Kakva nepravda!
„Molim tabletu protiv glavobolje!“ rekao sam mami. S glavom mi je bilo sve u
redu, ali èuo sam da i tata tako kaže kad je umoran ili kad ga na poslu iživciraju.
„Sve osim tablete, dijete!“ rekla je mama. „Tablete nisu za djecu!“
A ja htio da me ozbiljno shvate.
4. Dopuni prijedlozima sljedeæe skupove rijeèi. (Ako ti je teško, pitaj starije.

Oni svakodnevno rabe ovakve izraze.)
Npr. poèeti od temelja
prodati ___________ cijene; __________ prosjeka; zaposliti se ________ veze;
patiti ______ nesanice; postupiti _________ obièaja; biti ______ zdravoj pameti;
ponašati se _____________ luðaka; èiniti nešto ________ napredovanja; pucati
______ puške; buljiti _____________ prozor; _____________ domovine; èovjek
__________ mane
88

5. Neke su reèenice pogrješno napisane. Ispravljene reèenice prepiši na crte.
a) Sa njima se ne volim šaliti.
_____________________________________________________________
b) Pripazi na nj.
_____________________________________________________________
c) Razgovara sama sa sobom.
_____________________________________________________________
d) Došao sam sa biciklom.
_____________________________________________________________
e) O tome nemoj razgovarati s menom.
_____________________________________________________________
f) Kroza nj proðu trnci.
_____________________________________________________________
g) Gledao je preda se.
_____________________________________________________________
h) Sišao je niza stube.
_____________________________________________________________
6. Izgovori glasno sljedeæu reèenicu. Zapiši što zapažaš.
Došla je s bratom.
_______________________________________________________________
89
89

Veznici
I.
1. Dopuni reèenice jednom rijeèju iz zagrade.
a) Bila u mlinara krasna djevojèica, _________ zvali je Neva Nevièica. (pod, tako,
a, stiæi, sto)
b) Svilom æeš se zagrtati ____ carevni uz koljeno sjediti. (i, neka, rušnica, ona, mlin)
c) Hvala tebi na kljuèevima, mila djevojèice, _________ sam eto drugo zamislio.
(ti, biti, al’, ban, junaèe)
d) Na svakome junaku po dvije, po tri rane, _________ na sirotinji ima i desetak.
(svatovi, stol, crn, ga, a)
e) Idi, moja krasna Nevièice, pokloni se carevni, _________ budi ljutoj carevni
dvorkinja. (sada, nemoj, pa, kokoš, deset)
f) Srnu Oleh ban kroz nadvorje _________ odigne hrastove zapornje, _________
otvori vrata vojsci nebrojenoj. (krasan, misao, veslo, da, malen)
(prema bajci Sunce djever i Neva Nevièica Ivane Brliæ-Mažuraniæ)
2. Dopuni naslove poznatih književnih djela.
Ivica _________ Marica; Sunce djever _________ Neva Nevièica;
Ribar Palunko _________ njegova žena; Miševi ________ maèke naglavaèke;
Koko ________ duhovi; Emil _________ detektivi
3. Poveži reèenice rabeæi rijeè iz zagrade.
a) _________ vidi, _________ èuje. (a, pa, niti, ako)
b) Borit æe se _________ poginuli. (i, makar, te, niti)
90

c) _________ je sunce Nevi zamjerilo, _________ je jadnu napustila nada?
(ako, nego il’/ili, veæ)
d) Brzo preboljeli rane junaci, _________ im dobra sreæa poslužila, još brže
sirotinja, _________ je sirotinju bijeda nauèila. (a, no, da, jer)
(prema bajci Sunce djever i Neva Nevièica Ivane Brliæ-Mažuraniæ)
4. Dopuni.
Rijeèi koje sam upisao/upisala u sve prethodne reèenice su ________________.

II.
1. Poveži veznikom i dopuni imenima junaka iz poznatih književnih djela.
Hlapiæ ____ Gita; Koko __ Zlatko; Oleh ban ______ ______________________
Ljutiša, Marun _____ ______________; Ron Weasley ______ ______________
2. Dodaj dva svoja primjera.
___________________________________________
___________________________________________
3. Poveži reèenice ili dijelove reèenica jednim veznikom iz zagrade pazeæi

da znaèenje reèenice bude potpuno jasno.
a) U kuæi nije bilo ______ kruha ______ mlijeka. (a, ali, ili, ni, pa)
b) Obeæala je da æe doæi, ______ nije došla. (i, pa, te, ali, veæ)
c) Sve sam nauèio, ______ dobro æu napisati test. (a, èim, dakle, nego, jer)
d) Smijao se ______ je bio veseo. (dok, nego, jer, da, ako)
e) Kupit æu ti sladoled ______ budeš dobar. (jer, nego, iako, pa, ako)
f) Nisam dobro napisala test _____ sam sve bila nauèila. (premda, ako, èim, no, veæ)
g) Nisam ga ______ èula ______ vidjela. (kao, i, no, ni, jer)
h) Nije zaspao ______ je film bio dosadan. (iako, kao, ali, ili, veæ)
91
91

4. Rješavajuæi prethodne zadatke, upoznao/upoznala si najèešæe veznike.
Dopuni.
Najèešæi su veznici: _______________________________________________.
5. Promotri sljedeæe primjere i dopuni zakljuèke.
mama i tata veznik i povezuje dvije rijeèi
u kuæi i ispred kuæe veznik i povezuje skupove rijeèi
Sjedi na kauèu.
+ Šuti kao ribica.
Sjedi na kauèu i šuti kao ribica. veznik i povezuje dvije reèenice
Dopuni.
a) Veznici su rijeèi koje povezuju ______________, skupove _____________
i ________________.
b) Veznici su ______________ rijeèi.
III.
1. Poveži reèenice u jednu cjelinu. Pazi! Nemoj ponavljati veznik i, ako
treba, izostavi poneku rijeè da reèenica bude lijepa i toèna.
Ispred veznika a, ali, nego, veæ, no stavi zarez.
a) Vratila se kuæi. Nije kupila kruh.
_______________________________________________________________
b) Bila sam u gradu. Susrela sam prijateljicu.
_______________________________________________________________
c) To mu je bilo milo èuti. Poðe dalje na put.
_______________________________________________________________
d) Dosada to nije znala. Imala je zla sina.
_______________________________________________________________
92

e) Tata mi nije kupio mobitel. Ljuta sam.
_______________________________________________________________
f) Ne želim autiæ. Želim mobitel.
_______________________________________________________________
2. U sljedeæemu tekstu naæi æeš 25 veznika. Podcrtaj ih.
Nigdje na svijetu nije u to doba više bilo ni zmajeva, ni vila, ni vještica, ni kakvih
hudoba. Bijaše ih protjerao sveti križ i razum ljudski. Samo u Kitež-planini bijaše se
još zaklonio posljednji Zmaj Ognjeni, a dvorilo ga sedam vila Zatoènica.
Pod planinom stanovala mlada pastirica Milojka i èuvala stado svoje. Baš u tu
dolinu stigne kneginja s djetetom i opazi pred kolibicom Milojku pa je umoli: „Sakrij
mene i kneževiæa preko dana da nas ne naðu neprijatelji. Èim opet pade mrak,
bježat æu s kneževiæem.“ (...)
Uveèe reèe plemenita i dobra kneginja: „Uzmi ovaj moj zlatni pojas i ovaj kneževiæev
zlatni križiæ. Da nas negdje naðu neprijatelji, prepoznali bi nas po pojasu i križiæu.
Spremi ih i èuvaj u svojoj kolibi, a kad moji vjerni vojskovoðe doðu, onda æu te
uèiniti svojom milom drugaricom.“
„Tvoja drugarica ja ne mogu biti jer ti nisam ravna ni po plemenu ni po razumu,
ali tvoj æu pojas i križiæ saèuvati jer u pravoj tuzi i nesreæi i prosjakovo srce može
carevu srcu biti drug“, reèe Milojka.
(prema bajci Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica Ivane Brliæ-Mažuraniæ)
3. Dopuni tekst veznicima.
Kad je baka ovo èula, zamisli se teško, ________ se vrati do ogradice ________
reèe Srtiboru: „Hvala ti na svemu dobru što mi ga daješ, ________ ja volim ostati
u svojoj nesreæi, ________ znati ________ imam sina, ________ imati sve blago
93
93

________ sve dobro ovoga svijeta, ________ ________ moram zaboraviti na
sina.“ (...)
Èim je baka ovo izrekla, prestadoše èari u šumi Striborovoj, ________ je baki bila
draža njezina nevolja ________ sva sreæa ovoga svijeta.
Pade sin pred majku na koljena _________ joj ljubi skute _________ rukave,
________ onda je podiže na svoje ruke ________ nosi kuæi, kamo sretno do zore
stigoše.
(prema bajci Šuma Striborova Ivane Brliæ-Mažuraniæ)
4. U tekstu nedostaju zarezi. Stavi zareze tamo gdje trebaju stajati.
Zaigraše kolo èobanice _ a Kosjenki sve poigravaju male nožice _ i smiju joj se oèi _
i ustašca. (...)
Stade ona bacati sve biserak za biserkom _ a ne misli _ da ih treba saèuvati. Smije
se ona _ i veseli _ ali doskora Regoè je zovnu. Kad ga èula _ potrèa k njemu _ a
on je stavi na ramena. Zavrisnuše djeca od straha _ pa popadaše na zemlju _ no
ne htjede mali Liljo.
(iz bajke Regoè Ivane Brliæ-Mažuraniæ)
5. Proèitaj reèenicu i dopuni zakljuèak.
Nigdje na svijetu nije u to doba više bilo ni zmajeva, ni vila, ni vještica, ni kakvih
hudoba.
U prethodnoj reèenici zarez stoji ispred veznika ni jer je u reèenici
________________.
94

IV.
1. a) Prepiši reèenicu upisujuæi zarez umjesto veznika. Jedan veznik može

ostati u reèenici.
Imao je na sebi zelene hlaèe i crvenu košulju pa krasne èizmice te sjajnu kapu i
crvenu torbu preko ramena.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
b) Koji je veznik ostao i zašto?
_______________________________________________________________
2. Zaokruži slovo ispred pogrješno napisanih reèenica.
a) Otišla je a, nije nam se javila.
b) Zadatak je bio težak, ali sam ga riješio.
c) Zadatak je bio lagan, no nisam se sjetio rješenja.
d) Nije bila s nama nego je ostala doma.
e ) Nije pošao u grad veæ se vratio kuæi.
3. U svakom oblaèiæu zaokruži rijeè koja nije veznik.
a)
b)
i, te, ga, ali, veæ
nego, no, jer, da, se
c)
sa, i, a, ni, niti
95
95

4. Dopuni veznicima.
Susjedova su djeca našu majku vrlo voljela _____ nazivala je tetom. Mi, domaæa
djeca, bijasmo, katkad ljubomorni _____ je njih gotovo više voljela ____ nas.
Jednoæ smo joj to ____ predbacili. (...)
Nije li bilo boljega, davala im je dobar domaæi kruh, ___ obièno se našlo voæe, suho
___ svježe, ___ što još bolje.
(iz pripovijetke Još jedan džep Prežihova Voranca)
V.
1. U reèenicama podcrtaj veznièke rijeèi i skupove.
a) Trèala je kao da je netko goni.
b) Vidjet æemo kako æe sve završiti.
c) To je ledina na kojoj trava ne raste.
d) Kako izlaze, tako se smiju i vrište.
e) Sada æemo vidjeti tko je došao.
f) Nisu znali èiji novac troše.
g) Mogao ju je osloboditi onaj koji bi se s njom vjenèao.
h) Tko rano rani, dvije sreæe grabi.
i) Koji se bijahu najgore uplašili, najprije joj priðoše.
j) Buduæi da si sve nauèio, sada æemo prestati.
2. U reèenicama podcrtaj veznike i veznièke rijeèi.
a) To je zadatak koji nisam riješila.
b) Nisam razumjela što govore pa sam se pravila da slušam.
c) Dok si ti spavala, ja sam èitala lektiru.
d) Test je bio lakši nego što smo oèekivali.
96

e) Napisala mi je kako æu doæi do njezine kuæe, ali ja sam izgubila ceduljicu pa
sam morala zaustavljati prolaznike i pitati kuda æu iæi.
3. Dopuni odgovarajuæom veznièkom rijeèi.
a) Trèi Regoè do nasipa, ___ se bijaše provalila velika rupa.
b) Otišao je spavati ___ je veèerao.
c) Možete sjesti ___ hoæete.
d) Sjeæala se ___ je bilo juèer.
e) Žalim ___ nisam bila s vama.
4. Stavi zarez gdje je potrebno.
a) Kako nisam znala na koju stranu treba skrenuti pitala sam prolaznika.
b) Sada kad sam nauèila sve o veznicima ne bojim se testa.
c) Èim sam došla kuæi mama me poslala u duæan.
d) Buduæi da je vrijeme bilo loše i da je cijeli dan padala kiša ostao sam u kuæi.
97
97

Usklici
I.
1. Proèitaj reèenice i jednom rijeèju (usklikom) izrazi svoj osjeæaj ili
raspoloženje.
a) Kako je hladno! Brrrr!

__________________
b) Kako mi je teško! __________________
c) Ti si došao! __________________
d) Dobio sam peticu! __________________
e) Mislim da me netko prati. __________________
f) Opet kasnim! ________, što æu reæi mami?
g) Opet jedinica! __________________!
h) __________________, kako lijep dan!
Ako si negdje napisao/napisala Yees!, Wow!, ispravi. Yees! Wow! Super!

Cool! nisu hrvatske rijeèi!
2. Dopuni.
hej ili ___________.
a) Kada nekoga želim dozvati, povièem ________
b) Kada se javljam na telefon, kažem ___________.
c) Kad se tjera koka, kaže se ___________.
d) A maèka se doziva ________________.
3. Dopuni.
din-don
a) Kada slušam zvono, èujem _______________.
b) Kada slušam sat, èujem ______________.
c) Kada bacim kamen u vodu, èujem ______________.
d) Kada zakljuèam vrata, èujem ______________.
e) Kada mi se svidi nešto što mama skuha, kažem ______________.
98

4. Odgovori.
a) Kako se glasa pas? _____________________
b) Kako se glasa maèka? _____________________
c) Kako živka vrabac? _____________________
d) Kako se glasa krava? _____________________
5. Dopuni.
Odgovori u 1. pitanju izrièu moje osjeæaje ili raspoloženja, odgovori u 2. pitanju
poticanje i dozivanje, odgovorima u 3. i 4. pitanju _________________ zvukovi
koje možemo èuti oko sebe.
6. Dopuni.
Sve su rijeèi koje sam napisao/napisala kao odgovore u 1., 2., 3., i 4., zadatku
___________________________.
II.
1. Proèitaj sljedeæi „razgovor“.
„Halo!“
„Halo! Tko zove?“
„Halo, mama! Ja sam!“
„Halo? Ništa ne èujem!“
Odgovori.
Je li se usklik halo i u jednoj reèenici promijenio? DA NE
99
99

2. Zaokruži dio teksta koji tvrdnje èini toènima.
a) Usklicima se izrièu osjeæaji i raspoloženja, dozivi, poticaji i zvukovi iz
prirode/razlièite okolnosti glagolske radnje.
b) Usklici su promjenjive/nepromjenjive rijeèi.
3. U svakom nizu zaokruži rijeè koja nije usklik.
a) halo, hajde, ha-ha, sada, oho-ho
b) mic, šic, li, iš, muuu
c) gle, eh, pod, hej, oj
d) æu, bum, tras, tres, pljus
4. U tekstu podcrtaj usklike.
„Gle, gle! Maleni je loše volje!“ narugala mi se sestrica.
„Joj!“
„Još i jauèe!“
„Uh! Kako me boli!“
„Ajme, što te boli, zlato moje?“ zabrinuto upita mama.
„Uf!“
„Ništa ga ne boli!“ kaže sestrica.
„Nadice, prestani!“ zapovjedi mama. “Hajde, kaži ti meni, Maleni!“
„Zub! Jao, zub!“
„Ah, opet taj tvoj zub! Odmah idemo zubaru!“
„Hm!“ kaže Nadica. „Mislila sam da glumataš! Oh, braco, oprosti!“
100

III.
1. U reèenice umetni uskliènike i zareze.
a) „O __ O __ To još nijesam vidio“, rekao je Hlapiæ.
b) Ah __ kako su se svi težaci smijali!
c) „A joj __“ vikne kad se opekao na koprive u èizmi.
d) „ Oha __“ povikaše pastirèiæi.
e) Oho-ho __. Tebe sam veæ jedanput èuo režati!
f) Hajde __ požuri, Gita!
g) „Oh __ Hlapiæu __ Što je to?“ upita Gita tiho.
h) „Oj __“ odvrati Hlapiæ.
i) „Uf __ Uf__“ vikao je košaraè i branio se rukama i nogama.
(iz romana Èudnovate zgode šegrta Hlapiæa Ivane Brliæ-Mažuraniæ)
2. Dopuni reèenice glagolima.
živka
a) Vrabac ______________ živ-živ.
b) Pas ______________ vau-vau.
c) Krava ______________ mu-mu.
d) Koza ______________ me-me.
e) Ovca ______________ be-be.
f) Konj ______________ njiiii.
g) Magarac ______________ ijaa-ijaa.
h) Žaba ______________ kre-kre.
i) Pile ______________ pi-pi.
j) Maèka ______________ mjau-mjau.
101
101

3. Popuni tablicu.
Kao što veæ znaš, usklicima se mogu oponašati zvukovi iz okoline.
To su onomatopejski usklici. Od onomatopejskih usklika nastale su
mnoge rijeèi, posebno glagoli (i imenice).
usklik glagol imenica
Šmrc-šmrc! šmrcati šmrcanje
Gric-gric!
Pljus-pljus!
Škljoc!
Fiju!
Cmok!
Krc!
IV.
1. U reèenice umetni zarez ili uskliènik.
a) Boli me Ah Ah
b) Aha sada znam.
c) Halo tko zove?
d) Oh zar je veæ gotovo?
2. Zamijeni usklike rijeèima na koje se odnose.
a) Tika-taka budi ðaka.
_______________________________________________________________
b) Ide mjau-mjau.
_______________________________________________________________
c) Na kraju ona mene cmok u obraz.
_______________________________________________________________
d) Uvijek može bla-bla.
_______________________________________________________________
102

3. Preoblikuj reèenice. Izrazi svoj osjeæaj ili raspoloženje rabeæi usklike. Uz
reèenice možeš imenovati osjeæaj i raspoloženje.
a) Zabrinuto me pitao gdje sam bila.

Oh, gdje si bila? – zabrinutost
_______________________________________________________________
b) Mama mi je rekla da sam je jako uplašila.
_______________________________________________________________
c) Žao mi je što to nisam znala.
_______________________________________________________________
d) Vesela sam jer sam dobila peticu.
_______________________________________________________________
e) Jako me boli glava.
_______________________________________________________________
f) Èudim se da je to tako.
_______________________________________________________________
103
103

Èestice
I.
1. Odgovori na pitanja služeæi se rijeèima da i ne.
a) Jesi li tužan? ____________
b) Voliš li glazbu? ____________
c) Igraš li nogomet? ____________
d) Uèiš li francuski jezik? ____________
e) Jesi li proèitao lektiru? ____________
2. Dopuni reèenice rabeæi jednu rijeè iz zagrade.
a) Jesmo ______ svi u uèionici? (ovdje, uèenici, li, samo)
b) Jesi ______ napisala domaæi? (sutra, li, sada, tako)
c) Hoæeš ______ sa mnom u kino? (se, ga, on, li)
d) Jesam ________ ti rekla? (li, mi, nj, u)
3. Napiši još dva moguæa oblika upitne reèenice.
Jedeš èokoladu?
Jedeš li èokoladu?
______________________________ Zar jedeš èokoladu?
___________________________
a) Završio si zadaæu?
______________________________ ___________________________
b) Znala je pjesmicu napamet?
______________________________ ___________________________
c) Bio je na igralištu?
______________________________ ___________________________
104

4. Pazeæi na znaèenje, dopuni reèenice rabeæi jednu rijeè iz zagrade.
a) ________, nisam tužan. (ne, zar, li, da)
b) __________ smo se i prije susretali? (da, zar, ne, li)
c) ______, to sam bio ja! (ne, da, zar, li)
d) Jesu _____ stigli gosti? (da, ne, li, zar)
e) Jesmo _____ sada završili? (li, ne, da, zar)
5. Reèenice preoblikuj u upitne i nijeène.
upitna reèenica nijeèna reèenica
Dolazim sutra.
Znam odgovor.
Iæi æu s tobom.
Igraš se s bratom.
6. Nabroj rijeèi koje si rabio/rabila rješavajuæi 4. i 5. zadatak.
_______________________________________________________________
7. Dopuni.
a) Rijeèi da, ne, zar, li su ________________________.

b) Èestice su vrsta rijeèi koju nazivamo i ____________________.
c) Èestice služe za oblikovanje i ________________ reèenica.
d) Da je jesna, ne ________________, li ________________ èestica.
Èestice najèešæe služe za oblikovanje i preoblikovanje reèenica, ali mogu
poslužiti za isticanje ili poricanje, izricanje dojma, nijekanje.
105
105

8. Prekriži netoèan dio tvrdnje.
Èestice su promjenjive/nepromjenjive rijeèi.
II.
1. Napiši upitnu reèenicu tako da prvi put uporabiš èesticu li, a drugi put
èesticu zar.
a) Film je bio dobar.
______________________________ ______________________________
b) Pojeo je sav sladoled.
______________________________ ______________________________
c) Sve zna napamet.
______________________________ ______________________________
d) Dobro vam je.
______________________________ ______________________________
e) Veseli ste.
______________________________ ______________________________
2. Odgovori na pitanja.
a) Riješili ste sve zadatke, zar ne?
_______________________________________________________________
b) Jeste li riješili sve zadatke?
_______________________________________________________________
c) Zar ste riješili sve zadatke?
_______________________________________________________________
106

3. Zaokruži slovo ispred pogrješno napisanih pitanja.
a) Jesteli vidjeli Maricu?
b) Hoæemo li u kino zajedno?
c) Znateli odgovor?
d) Da li voliš glazbu?
e) Znali su odgovor?
f) Jesili bio na igralištu?
g) Da li ste potrošili sav novac?
h) Pokazali su ti put, zar ne?
III.
1. Navedene jesne reèenice preoblikuj u nijeène.
a) Znamo se lijepo zabaviti. _________________________________________
b) Zastajem pred vratima. _________________________________________
c) Idem s tobom. _________________________________________
d) Znam odgovor. _________________________________________
e) Vidim te. _________________________________________
f) Pisat æu ti sutra. _________________________________________
2. Dopuni.
Nijeèna èestica ne uvijek se piše ___________ od glagola, osim glagola nemati,

(napiši kako se piše)
nestati, nedostajati, a ne æu, ne æeš, ne æe... može se pisati ________________ i

(napiši dva toèna naèina pisanja)
___________________.
107
107

3. Preoblikuj jesne reèenice u nijeène.
a) Imam problema. _________________________________________
b) Imamo autobus u pet. _________________________________________
c) Imate pet minuta. _________________________________________
4. U reèenice umetni staje, ne staje, nestaje.

a) Autobus _________________ malo podalje.
b) Mislim da nam _________________ goriva.
c) Autobus ovdje više __________________.
5. Napiši rijeèi suprotnoga znaèenja.
Npr. pravda / nepravda
moæ ________________, sreæa ________________, svijest _______________,
èistoæa _______________, pušaè ______________, èovjek ________________
poznat __________, ocijenjen ________________, pismen ________________
obièan __________________, vjerojatan ______________, izljeèiv __________
Dopuni.
Nijeèna èestica ne piše se ______________________ s imenicama i pridjevima.

(napiši kako se piše)
Znaš li zašto? Ako ne znaš, pitaj uèitelja/uèiteljicu.
IV.
1. Toèno prepiši pogrješno napisane reèenice.
Intervju s jednim petašem
P: Hoæešli mi odgovoriti na nekoliko pitanja?
_______________________________________________________________
O: Hajde, pitaj brzo! Nemam vremena.
_______________________________________________________________
108

P: Da li voliš nogomet?
_______________________________________________________________
O: Ni sam ne znam.
_______________________________________________________________
P: Najdraži band?
_______________________________________________________________
O: Pa, neznam.
_______________________________________________________________
P: Je li provodiš puno vremena za raèunalom?
_______________________________________________________________
O: Ne.
_______________________________________________________________
P: Znaèi – samo po cijeli dan uèiš?
_______________________________________________________________
O: Jeli ja? Uopæe ne uèim. Sve znam.
_______________________________________________________________
P: Baš sve?
_______________________________________________________________
O: Ne baš sve.
_______________________________________________________________
P: Jeli ti težak hrvatski?
_______________________________________________________________
O: Nisam ne znam.
_______________________________________________________________
P: Zaljubljen si, zar ne?
_______________________________________________________________
O: Ne æu ti reæi.
_______________________________________________________________
109
109

P: Dobro. Znaèi jesi. Kako se zove?
_______________________________________________________________
O: Marica.
_______________________________________________________________
2. I rijeèi neka, baš, bar, god takoðer su èestice. Promotri primjere i odredi
znaèenje istaknute èestice.
a) O: Sve znam.
P: Baš sve? Èestica baš stoji ispred onoga dijela reèenice koji se
____________.
b) Neka odmah doðe!
Neka mir vlada! Èestica neka znaèi ______________________________.

(prema primjerima zakljuèi što znaèi èestica neka)
3. Zaokruži deset èestica.
„Hoæeš li sa mnom?“
„Ne mogu, moram uèiti.“
„Baš si neki! Zar ne možeš barem danas?“
„Èekaj! Pitat æu mamu.“
„Hajde, reci joj neka te pusti.“
„Imaš pravo! Kad god lijepo zamolim, pusti me, zar ne?“
4. I tzv. poštapalice su po vrsti rijeèi èestice. U njegovanom jeziku

one su suvišne, ali, ako se pojavljuju u pisanom obliku, obièno u
književnoumjetnièkim tekstovima, odvajamo ih zarezima.
Zaokruži poštapalice u sljedeæemu razgovoru.
A: Hoæeš li mi konaèno objasniti o èemu govoriš?
B: Ja bih ti, èuj, objasnio, ali, ovaj, nije, znaš, lako.
A: Preskoèi èuj, znaš, ovaj pa æe ti biti lakše.
110

B: Bio sam sinoæ na koncertu i, vidio, ovaj, znaš...
A: Koga si vidio, èovjeèe?
B: Onu, znaš, tvoju simpatiju. Bila je, èovjeèe, s nekim, znaš, zgodnim klincem...
A: Znam, znam! Ono s njom bio je moj brat.
5. Zaokruži toèan dio tvrdnje.
a) Èestice su nepromjenjivene/promjenjive rijeèi.
b) Èesticama se oblikuju i preoblikuju reèenice/postavljaju pitanja.
c) Upitna èestica je li/zar i li.
d) Nijeèna èestica je ne/ne æu.
e) Jesna èestica je li/da.
f) Zar ne dolazi na kraj reèenice, odvaja se zarezom i zahtijeva nijeèan/
potvrdan odgovor.
g) Poštapalice su odraz neodnjegovana/odnjegovana jezika.
V.
1. Promotri navedene primjere i na isti naèin odredi znaèenje istaknutih
rijeèi u sljedeæim reèenicama.
Primjer:
I. Ako tkogod pita za me, reci mu da sam dobro.
Ako netko pita, reci mu da sam dobro.
II. Tko god pita, zahvali mu.
Bilo tko da pita, zahvali mu.
a) Kad god je lijepo zamolim, pusti me. ______________________________
b) Kadgod je zamolim da me pusti. _________________________________
a) Moram joj štogod kupiti. _______________________________________
b) Što god joj kupim, bit æe zadovoljna. ______________________________
111
111

2. Odgovori.
Naèin pisanja èestice god mijenja znaèenje. Mijenja li naèin pisanja i izgovor?
DA NE
3. Proèitaj reèenice, razmisli o znaèenju i ispravi reèenice koje su pogrješno

napisane.
a) Štogod mu kažem, naljuti se.
_______________________________________________________________
b) Gdjegod poðem, svi me prepoznaju.
_______________________________________________________________
c) Mogao bi tkogod reæi da se pravim važan.
_______________________________________________________________
d) Kojigod grad posjetim, oduševim se.
_______________________________________________________________
e) Možda tko god zna put.
_______________________________________________________________
f) Skuhat æemo štogod za veèeru.
_______________________________________________________________
g) Štogod skuhamo, bit æe dobro.
_______________________________________________________________
4. Na crtu uz reèenicu napiši vrstu istaknute rijeèi.
a) Vozio je sporo, ali sigurno. ____________________
b) On je, sigurno, bio na zabavi. ____________________
c) Lisica æe uvijek naæi sigurno sklonište. ____________________
d) Istina je svakomu draga. ____________________
112

e) Mi smo, istina, malo zakasnili. ____________________
f) To je, stvarno, odlièno napravljeno. ____________________
g) Sve izgleda savršeno i stvarno. ____________________
5. U tekstu podcrtaj èestice.
Sinoæ je Maleni slavio roðendan.
Sve njegove prijateljice i prijatelji su došli, èak i Marica.
Mama je napravila kolaèiæe, tata donio sok, a baka je, naravno, ispekla tortu, baš
onu koju Maleni obožava.
„Neka, djeca æe se dobro najesti!“ rekla je.
„Hoæe li biti dovoljno?“ brinula se mama.
„Da, dakako! Bit æe!“ rekao je tata. „Ako sve smažu, skoèit æu do slastièarnice i
pokupovati sve što imaju, ali, vjerojatno, ne æe trebati.“
„Ne budi tako siguran!“ rekla je mama. „A da, možda, odmah poðeš?“
„Smirite se!“ rekla je baka. „Nisu djeca željna kolaèa. Pogledajte koliko prijatelja
naš Maleni ima!“
„I prijateljica!“ dodala je mama.
„Izgleda da je naš Maleni glavna faca u 5. a. Èovjeèe, ne znam zašto ga još uvijek
zovemo Maleni!“
113
113

Nepromjenjive rijeèi
(usustavljivanje)
I.
1. U svakom se oblaèiæu nalazi po jedna rijeè koja ne pripada skupini. Izbaci
uljeza.
oh, buæ, mic-mic,

sada, pored, jako, hm
ovdje, tamo na, iz, od
uvijek, iznad,
ovako
Iznad „Hej, ja sam uljez! Ja!“ b) _______: „Evo me!“ c) _____: “Ovdje sam!“
a) _______:
da, ne, zar, li, o

da, ne, i, jer, pa
d) _________: „ Naði me!“ e) ________: „ Ma, koga to svi traže?“
2. Prekriži rijeè koja ne pripada nizu.
a) ovako, tako, nikad, svakako
b) uvijek, nikad, sada, onamo
c) ovdje, negdje, tako, svugdje
3. Zaokruži slovo ispred netoèno napisane reèenice.
a) Jesi li u školi?
b) Znaš li odgovor?
c) Da li si bio na predstavi?
114

4. Zaokruži slovo ispred reèenice koja je netoèno napisana.
a) Bio je u gradu sa sestrom.
b) Bio je sa majkom u gradu.
c) Bio je u gradu s Ivicom.
5. Zaokruži slovo ispred reèenice koja je toèno napisana.
a) Neznam ništa o tebi.
b) Znaš li išta o meni?
c) Znali išta o tebi?
d) Jeli ti hladno?
II.
1. Dopuni.
Nepromjenjive su rijeèi: ______________, _______________, _____________,
_________________ i ___________________.
(napiši vrste nepromjenjivih rijeèi)
2. Meðu podcrtanim rijeèima jedna nije prilog. Na crtu prepiši priloge.
Brzo se provuèe napolje kroz velika kuæna vrata i naðe se u dvorištu.
_______________________________________________________________
3. Prepiši prijedlog koji je u reèenici ostao nepodcrtan.
Na dvorištu je bio svezan Bundaš, ali Hlapiæ nije išao k njemu jer je znao da æe
Bundaš potrèati za njim.
_______________________________________________________________
4. Zaokruži veznike.
Na dvorištu je bio Bundaš, ali Hlapiæ nije išao k njemu jer je znao da æe Bundaš
potrèati za njim.
115
115

5. Podcrtaj èestice.
Ne znam je li došlo vrijeme za odlazak.
6. U reèenice umetni zareze.
a) Uh taj je konj lijep kao moj Soko!
b) Ah taj je konj lijep kao moj Soko.
c) Hm-hm je li taj konj lijep kao moj Soko?
III.
1. Podcrtaj prijedloge.
Otada seljak, èim proljetne vode poteku i krošnje zazelene, gleda prema gori ne bi
li ugledao u njoj zlatni oblak, a uoèi Cvjetnice on se probija strmim putovima da bi
dosegao taj zlatni oblak koji nije ništa drugo nego procvali zlatni drijen. (...)
Na nedjelju Cvjetnicu ponese ga u crkvu na blagoslov, a po povratku kuæi, stavlja
ga na voæku da bi njeni plodovi donijeli blagoslov i njemu i njegovoj djeci.
(prema pripovijetki Seljak, ptica i zlatni drijen Side Košutiæ)
2. Prepiši veznike i veznièke rijeèi iz prethodnoga teksta.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
3. U tekstu podcrtaj priloge.
Danas je Maleni pomalo živèan.
Juèer je sluèajno razbio maminu vazu.
„Baš najljepšu!“ rekla je mama i dodala da je vaza prastara, da je uspomena, da
se danas više nigdje ne mogu kupiti takve vaze...
116

Maleni je bio jako tužan i pokušao je mami prijateljski objasniti da nije htio, da se
sluèajno dogodilo, ali mama ga nije nimalo slušala.
Dvaput je šutke pokušao slagati krhotine, ali mu nije polazilo za rukom.
Tako je odluèio kupiti mami novu vazu.
Cijelo je dopodne potrošio svugdje tražeæi, ali nigdje nije mogao naæi sliènu vazu,
a kad se napokon odluèio, shvatio je da je potrošio sav džeparac.
Pažljivo je stavio vazu na stol i još u susjedovu vrtu nabrao cvijeæa...
„Zašto si takav?“ zapitala je mama povišenim tonom ulazeæi. „Juèer si slomio
vazu, a danas kradeš cvijeæe!“
4. Priloge iz teksta 3. zadatka razvrstaj po znaèenju.
mjesni: ____________________________________________________
vremenski: ____________________________________________________
naèinski: ____________________________________________________
kolièinski: ____________________________________________________
uzroèni: ____________________________________________________
5. U tekstu ima deset èestica. Podcrtaj ih.
„Jesi li bio na predstavi?
„Ne. Nisam stigao!“
„Priznaj, zaboravio si!“
„Zar mi ne vjeruješ?“
„Vjerujem ti, ali, znaš...“
„Da, da, znam. Ne æeš mi ponovo objašnjavati, zar ne?“
117
117

6. Podcrtaj usklike u sljedeæem razgovoru.
„Hm, je li to moguæe?“
„Zar sumnjaš?“
„Aha!“
„Eh, što si nepovjerljiv!“
„U-u! Ti mi to kažeš?“
„Oho-ho! Još æemo se i posvaðati!”
IV.
1. Proèitaj tekst i podcrtaj nepromjenjive rijeèi.
Polagano se izmeðu mnoštva naroda gegaju pravi trgovci s korpama na prsima.
Mirni su i kao nezainteresirani, ali ako si u nešto dirnuo ili nešto poželio, zacijeni
visoko i spušta cijenu do iznenaðenja, a doðe li do neke granice, upita:
„Koliko imaš para?“
„Toliko i toliko!“
„O, da ti ne znam æaæu i mater i da nisi tako pametan, ne bi ti od mene mogao
robu dobit!“
(prema Srijedom u Imotskom Ivana Iæana Ramljaka)
2. Nepromjenjive rijeèi iz teksta 1. zadatka razvrstaj u tablicu.
prilozi
prijedlozi
usklici
veznici
èestice
118

3. Dopuni usklicima: hej, hm, aha, ha. Pazi na pisanje zareza i uskliènika.
a) ________________ sad si dolijao!
b) ________________ zar misliš da sam ja lud?
c) ________________ tko ide?
d) ________________ Zar je to sve?
4. Reèenice preoblikuj u upitne i nijeène.
a) Znam ti oca i majku.
upitna reèenica: ______________________________________________
nijeèna reèenica: ______________________________________________
b) Bio si na kupanju.
upitna reèenica: ______________________________________________
c) Imaš previše posla.
upitna reèenica: ______________________________________________
5. Dodaj zar ne. Pazi na reèeniène znakove.
a) Lijepo vrijeme ___________________________
b) Sve si nauèila ____________________________
6. Zaokruži slovo ispred toèno napisanih reèenica. Pogrješno napisane

reèenice toèno prepiši na crte.
a) Dijete se piše sa i.
_____________________________________________________________
b) Stao je uz zid.
_____________________________________________________________
119
119

c) Gledaj preda se.
_____________________________________________________________
d) Sve sam lijepo s metrom izmjerio.
_____________________________________________________________
e) Išla je samnom do grada.
_____________________________________________________________
f) Svu krivicu svalili su na nj.
_____________________________________________________________
V.
1. Podcrtanoj rijeèi odredi vrstu.
a) Lijepo smo se narazgovarale. _________________
b) Bilo je to lijepo mjesto. _________________
c) Brzo maèe brzo skaèe. _________________ ________________
d) Voæe je preslatko. _________________
e) Preslatko mi se nasmiješila. _________________
f) Govorim (kako?) hrvatski. _________________
g) Moj je jezik hrvatski. _________________
i) Jako se veselim. _________________
j) Jako nevrijeme rastjeralo je kupaèe s plaže. _________________
k) Teško svladavam ovo teško gradivo. ________________ ________________
l) Veselo su nas doèekali. _________________
m) Dijete je bilo veselo. _________________
120

2. Dopuni.
a) Prilozi onda, ljetos, odmah, zatim, rano, napokon odgovaraju na pitanje
_____________.
b) Prilozi odsada, oduvijek, odavna, odmalena odgovaraju na pitanje
_____________.
c) Prilozi nasumce, èetveronoške, stojeæke, nemilice, jedva odgovaraju na pitanje
_____________.
d) Prilozi ovuda, tuda, nikuda, kojekuda odgovaraju na pitanje
_____________.
e) Prilozi ovamo, tamo, onamo, naprijed, van odgovaraju na pitanje
_____________.
f) Prilozi sprijeda, straga, ovdje, ponegdje, vani odgovaraju na pitanje
_____________.
g) Prilozi manje, više, mnogo, dosta, malo, potpuno odgovaraju na pitanje
_____________.
h) Prilozi zato, stoga odgovaraju na pitanje
_____________.
3. Podcrtaj pogrješno napisane rijeèi.
nevjera, tkogod, tko god, amo tamo, ne poznat, nemam, prekosutra, dan danas,
samnom
121
121

4. Podcrtaj nepromjenjive rijeèi u Cesariæevu Poèetku proljeæa.
Poèetak proljeæa
...U mladoj travi
Tad se javi
Zviždanjem glasnim prvi kos.
I gle! Od pjesme žutokljunca
Odjednom vrt je prepun sunca.
Tiptip... do puta
Doskakuta,
I digne krilo, pa se sunèa.
A onda se u travu vrati,
I sluša gdje ga hvale vlati.
5. Nepromjenjive rijeèi iz Cesariæeve pjesme (zadatak 4.) razvrstaj u tablicu.
prilozi
prijedlozi
usklici
veznici
èestice
6. Proèitaj dio Veèernje pjesme Dobriše Cesariæa i zakljuèi zašto je pjesnik

uporabio netoèan oblik prijedloga.
Na izvoru u tiho veèe
Sa vodom jedna rijeè isteèe
Žuboreæ isto kao voda.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
122

7. Odredi vrstu podcrtane rijeèi.
a) Na veèernjem nebu jasno su sjale zvijezde. ___________________________
b) On je, jasno, opet zakasnio. ___________________________
c) Pitanje je bilo jasno. ___________________________
a) Treba raditi više. ___________________________.
b) Brdo je više sela. ___________________________.
a) Veæ se spušta mrak. ___________________________.
b) Ne sviæe, veæ pada mrak. ___________________________.
a) Sporo se kreæem nepoznatim krajem. ___________________________.
b) Bilo je to sporo magare. ___________________________.
a) Ti si, sigurno, sve riješila. ___________________________.
b) Je li zrakoplov sigurno prijevozno sredstvo? ___________________________.
c) Radili su polako i sigurno. ___________________________.
8. U reèenice, na mjesta gdje to zahtijevaju pravila, upiši toèku, zarez,

upitnik, uskliènik.
a) Oh vi ste veæ ovdje
b) Zar si me tražio
c) Ona æe valjda biti tamo
d) Sve ste vidjeli zar ne
e) Da... Moram provjeriti
123
123

f) Ne ne mogu doæi
g) Zar se poznajete
h) Hoæete li s nama
i) Nismo li se veæ sreli
j) Dakako veæ smo se susretali
k) Ne Ne i ne
l) Ti æeš vjerujem sve toèno riješiti
9. Ispravi netoèno napisane reèenice. Pazi! Neke su reèenice toène.
a) Je li s tobom bila i Marica?
_______________________________________________________________
b) Ne, samnom je bila Marija.
_______________________________________________________________
c) Sve sam to lijepo sa kemijskom podcrtala.
_______________________________________________________________
d) Baš s kemijskom?
_______________________________________________________________
e) Volim se igrati s tobom.
_______________________________________________________________
f) I ja sa tobom.
_______________________________________________________________
g) Putovat æu s vlakom.
_______________________________________________________________
h) Pih! Ja sa zrakoplovom!
_______________________________________________________________
124

Hej, gdje si to sletio? Ovdje, na globus!
Pazi malo. Zar ne vidiš?
Znaš li ti o èemu njih

dvoje govore?
Ne znam: razmišljam o
nepromjenjivim rijeèima:
lastavica ih je rekla tri, vrabac
èetiri, a ti dvije.
125
125

Sklonidba imenica
I.
1. Sliku zamijeni rijeèju. Odgovarajuæi oblik rijeèi upiši na prazna mjesta u
reèenicama. Pazi na smisao reèenice.
a) U krošnji drvca šæuæurila se ______________________.
b) Seljak nije poslušao ______________________.
c) Èesto se sjeti ______________________.
d) Silno se obradovao ______________________.
e) Èesto je razmišljao o ______________________.
f) Razgovarao je s ______________________.
g) Poleti, ______________________, u visine!
Pogledaj rijeèi koje si napisao/napisala u prethodnom zadatku pa riješi

2. i 3. zadatak.
2. Dopuni reèenicu tako da imenuješ vrstu rijeèi te navedeš kojega je roda i

broja ta rijeè.
Rijeè ptica je ________________ _______________ roda ________________.

(napiši vrstu rijeèi) (napiši rod) (napiši broj)
Rijeè ptica u ovih je sedam reèenica mijenjala svoje znaèenje/svoj oblik.
a) Imenice su promjenjive rijeèi/nepromjenjive rijeèi.
b) Promjenjive rijeèi mijenjaju osnovu/nastavak.
126

Osnova rijeèi ptica je ptic. TOÈNO NETOÈNO
6. Prepiši iz rijeèi koje si napisao/napisala u 1. zadatku sve nastavke. Jedan

se nastavak ponavlja pa ga napiši samo jednom.
Nastavci: - ______, - _______, - _______, - _______, - _______, - _______.
II.
a) Imenice se mijenjaju po ________________________.
b) U hrvatskom jeziku postoji ________________ padeža.
c) Promjena rijeèi po padežima naziva se _____________________________ ili
__________________________.
2. U tablicu uz kratice padeža napiši nazive padeža i padežna pitanja.
kratica naziv padeža padežna pitanja

N
A
G
D
L
I
V
Uz svaki padež, osim vokativa, postavljamo dva padežna pitanja. Prvo padežno pitanje
odnosi se na što živo/neživo, a drugo padežno pitanje na što živo/neživo.
127
127

Kod imenica koje znaèe što živo ista su padežna pitanja za ________________ i
_____________________.
Kod imenica koje znaèe što neživo ista su padežna pitanja za _______________
i ____________________.
5. Sklanjaj imenice žaba i brodiæ u jednini i množini. Neka ti pomognu

pitanja i pomoæne rijeèi uz njih.
ŽABA
jednina množina
Tko postoji? N ____________________ ____________________
Koga vidim? A ____________________ ____________________
Koga nema? G ____________________ ____________________
Komu prilazim? D ____________________ ____________________
O kome mislim? L ____________________ ____________________
S kim putujem? I ____________________ ____________________
Oj! Ej! V ____________________ ____________________
BRODIÆ
jednina množina
Što postoji? N ____________________ ____________________
Što vidim? A ____________________ ____________________
Èega nema? G ____________________ ____________________
Èemu prilazim? D ____________________ ____________________
O èemu mislim? L ____________________ ____________________
Èime putujem? I ____________________ ____________________
Oj! Ej! V ____________________ ____________________
128

III.
1. U stihovima iz pjesme Velebit Grigora Viteza uz podcrtane imenice u
zagradi napiši odgovarajuæe padežno pitanje.
Zaglušujuæe su ptice (__________________)
na Velebitu (_________________) pjevale.
S njegova vrha (____________________)
vidiš krasnu sliku. (__________________)
Premda na njih krivolovci (__________________) pucaju,
još se Velebitom (_________________) vile (____________________) smucaju.
Kad mu se popnu na rame, (__________________)
Velebit (_________________) dijeli autograme. (_________________)
svojoj publici. (_________________)
2. Na praznu crtu u stihovima iz pjesme Jesen Dobriše Cesariæa napiši

odgovarajuæi nastavak.
Ona je tu. U tuz__ kiš___
po poljan_____ tiho hoda
i kuda stiže, uvis diže
usplahirena jat___ rod___.
U jezer___ unese nemir___
i ne vidiš mu više dn___
a medvjed___ koga put___ sretne,
odjednom zaželi se sn___.
Na cest___ uveli se list___
u èud___ digo: gle, ja skaèem!
A èovjek___ koji hoda drum___
zagrnuo se ogrtaè____.
129
129

3. Pogledaj padežne nastavke koje si napisao/napisala u prethodnom
zadatku pa odgovori na sljedeæe pitanje zaokruživanjem toène tvrdnje.
Ima li svaki oblik imenice nastavak? DA NE
4. Okomitom crtom odvoji nastavak od osnove. Rijeèi u kojima nema

nastavka zaokruži.
maèka glasovir tipku repom stvar sreæe lice
5. U svakom nizu jedan se oblik drukèijim nastavkom razlikuje od ostalih

primjera. Prekriži uljeza.
borovi lopovi vozaèem

carevi jezici piscem
kipovi turisti padežom
stupovi tigrovi prijateljem
IV.
1. Napiši odgovarajuæi nastavak u sljedeæim primjerima tako da imenica
bude u jednini.
bez ptic___
pred ptic____
prema ptic___
s ptic____
Dobro pogledaj 1. zadatak pa riješi 2. i 3. zadatak.
2. Dopuni.
Rijeèi bez, pred, prema, s zovu se ____________________________________.

a) Prijedlozi su promjenjive rijeèi/nepromjenjive rijeèi.
b) Prijedlozi utjeèu/ne utjeèu na promjenu oblika promjenjivih rijeèi.
130

4. Na crtu napiši jednu od ponuðenih imenica. Imenice su napisane u svom
osnovnom obliku, a ti ih uporabi u obliku koji odgovara smislu reèenice.
Svaku imenicu smiješ uporabiti samo jednom.
more dvorište posuda rublje platno
pepeo brod ruke kuæa kora
Sjedim u _______________ pred ____________ i izraðujem ________________
od borove ____________. Majka mi je dala komadiæ bijeloga ________________
za jedro.
I brod je zaplovio bijelim __________________ u drvenoj ________________ u
kojoj je majka upravo isprala ____________. Voda je mirisala po ____________
i po majèinim ____________________.
Tražim nožiæ/nožiæa.
Popeo sam se na hrast/na hrasta.
Napali su nosaè aviona/nosaèa aviona.
V.
1. Napiši osnovni oblik zadanih rijeèi. Osnovni je oblik uvijek u nominativu
jednine.
osnovni oblik osnovni oblik
radosti ______________________ anðela ______________________
ljetom ______________________ posla ______________________
maglu ______________________ ugla ______________________
vjetriæem ______________________ dijela ______________________
moru ______________________ djela ______________________
131
131

Imenicama koje završavaju na suglasnik u N jd. ne vidimo nastavak, ali on postoji
i zove se ________________________ nastavak.
3. U sljedeæem nizu rijeèi pronaði dvije rijeèi koje imaju drukèije znaèenje i
precrtaj ih.
djeèaka djeèaci djeèaèiæ djeèakom djeèakov djeèaèe
4. Objasni zašto si u prethodnom zadatku izbacio/izbacila upravo te dvije rijeèi.
_______________________________________________________________
5. Sklanjaj imenicu Hrvatska u jednini.
N _________________________________
A _________________________________
G _________________________________
D _________________________________
L _________________________________
I _________________________________
V _________________________________
6. Oblike imenice kæi uvrsti u zadane reèenice.
kæer, kæi, kæeri, kæeri, kæeri, kæeri, kæeri

N Ovo je moja __________________________.
A Èekao je __________________ pred školom.
G Moje ___________________ nema kod kuæe.
D Kupio je _____________________ novi bicikl.
L Èesto prièa o svojoj ____________________.
I Ponosi se svojom ______________________.
V Èestitam, ___________________, na uspjehu.
132

133
133

Nominativ
I.
1. Riješi križaljku pa rijeèju koju dobiješ u oznaèenom stupcu dopuni
reèenicu.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
1. Promjenjiva vrsta rijeèi kojom imenujemo biæa, stvari, pojave.
2. Jedan od triju rodova.
3. Vrsta imenica kojima se oznaèuje ime zajednièko svim biæima, predmetima ili
pojavama iste vrste.
4. Kategorija broja kojom se oznaèuje jedan primjerak neèega.
5. Promjena rijeèi po padežima.
6. Dio promjenjive rijeèi koji se mijenja.
7. Dio promjenjive rijeèi koji se ne mijenja.
8. Rijeèi koje mijenjaju svoj oblik.
9. Broj padeža u hrvatskom jeziku.
Nominativ je padež ____________________________________.
134

2. Dopuni.
Nominativ odgovara na pitanja: ________________ za živo i _______________
za neživo.
3. U malo izmijenjenom tekstu Djedovo slovo Miroslava Slavka Maðera

(Dveri rijeèi 5) podcrtaj sve imenice u nominativu.
Bio sam bogat. Nisam bio sin bogatih roditelja. Ali šuma, Sava, voænjak, vinograd,
polje, dvorište, ljetna veèer ispunjena djedovom prièom – to je ono bogatstvo o
kojem govorim.
Kad sam dolazio, baka je brisala suze od sreæe. Radost se vidjela na njezinom licu.
A djed, taj siromašni ratar, lovac i ribolovac, nestrpljivo je èekao svog unuka da
zajedno idu na Savu.
4. U tablicu prepiši sve podcrtane imenice iz prethodnoga zadatka tako da

ih razvrstaš po rodovima.
muški rod ženski rod srednji rod
Pogledaj prepisane imenice u 4. zadatku, a zatim riješi 5., 6. i 7. zadatak.
Imenice muškoga roda završavaju na samoglasnik/suglasnik i u N jednine imaju
ništièni (nulti) nastavak.
135
135

6. Dopuni.
Imenice ženskoga roda u nominativu jednine uglavnom imaju nastavak - ______.
Neke imenice ženskoga roda završavaju kao i imenice muškoga roda na
_______________________.
7. Dopuni.
Imenice srednjega roda u nominativu jednine imaju nastavak - _______ ili
- _______.
II.
1. Podcrtaj imenice u nominativu te na crtu pokraj reèenice napiši pitanje
na koje odgovara podcrtana imenica.
a) Èovjek se zaputi u šumu. ____________________________
b) Ptica se šæuæurila u krošnji drvca. ____________________________
c) Drvce æe procvasti u proljeæe. ____________________________
d) Njegov zlatni cvijet donijet æe blagoslov. ____________________________
a) Padežna pitanja za nominativ pitanja su po kojima u reèenici odreðujemo
predikat/subjekt.
b) Nominativom se u reèenici izrièe vršitelj radnje/predmet radnje.
3. U reèenicama podcrtaj sve imenice u nominativu.
a) Moj je djed bio siromašan ratar.
b) Baka je bila vrijedna domaæica.
c) Djedov voænjak i vinograd bili su najljepši u selu.
d) A bakin vrt svake je godine donosio mnoštvo plodova.
136

4. U tablicu prepiši iz prethodnoga zadatka sve imenice u nominativu tako
da u jedan stupac napišeš one koje znaèe vršitelja radnje, a u drugi stupac
nominative s ostalim znaèenjima.
nominativ sa znaèenjem vršitelja

ostale imenice u nominativu
radnje
5. Napiši sve imenice iz prethodnoga zadatka u nominativu množine.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
III.
1. U malo izmijenjenom tekstu Djedovo slovo Miroslava Slavka Maðera (Dveri
rijeèi 5) istaknute su rijeèi u nominativu. Pronaði pet pogrješaka i zaokruži
ih. Pogrješke možeš naæi i meðu nepodcrtanim rijeèima.
Djed i ja smo èesto lovili ribe na Savi. Djed bi stavljao udicu na šešir pa kad bi
se šešir poèeo tresti, to bi znaèilo da riba trza. Dok smo tako èekali, èesto smo
jeli peèeni kukuruz. Volio sam takve lijepe dane.
Najviše mi je ostalo u sjeæanju rano ljetno jutro i suton kad se stoka vraæa kuæi
s ispaše. Sunce me je jako peklo, ali ništa nisam osjeæao. Boljeli su me tabani,
ali ja sam i dalje trèao poljem bos. Ljeti. A ljeto je velika svetkovina prirode.
Nema veselijega godišnjeg doba od ljeta. Ono je prava gozba sunca.
137
137

2. Napiši množinu zadanih imenica. Pazi, neke imenice imaju samo kratku
množinu, neke samo dugu, a neke imenice mogu imati i kratku i dugu
množinu.
prst, broj, val, bor, vuk, jež, dan, zvuk, gost, keks, red, konj, zid, znak, duh, kljuè,
bog, mrav, brk, san, krak
kratka množina duga množina kratka i duga

množina
prsti brojevi valovi i vali
3. Dopuni.
a) Imenice iz prethodnoga zadatka su _____________________________ roda.
b) U dugoj množini ispred nastavka -i ove imenice dobivaju umetak - _____ - ili
- _____ -.
4. Reèenice dopuni tako da zadane imenice napišeš u nominativu množine.
a) U zoološkom vrtu žive ____________________________________________
_____________________________________________________________
(zebra, žirafa, lav, tigar, leopard, noj, zmija, medvjed, nosorog, slon, vuk…)
b) Ljudi zagaðuju šume i rijeke bacajuæi stare stvari koje im više ne trebaju. Tu su stari
_____________________________________________________________
(ormar, štednjak, hladnjak, krevet, perilica, automobil, bicikl…)
138

5. Napiši nominativ jednine zadanih imenica.
spomenici ____________________ pjesnici ____________________
dabrovi ____________________ dijalozi ____________________
kosovi ____________________ cvjetovi ____________________
orlovi ____________________ posjetioci ____________________
IV.
1. Zaokruži pogrješno napisane nominative množine.
patuljki, djeèaci, lješnjaki, kutovi, pasi, stripovi, spomenici, ježevi, prilogi,
prijedlozi
2. Zaokruži toèan oblik nominativa množine.
nominativ jednine nominativ množine

lijek ljekovi/lijekovi
vijek vjekovi/vijekovi
dio, dijel djelovi/dijelovi
cvijet cvjetovi/cvijetovi
svijet svjetovi/svijetovi
3. Precrtaj netoèan oblik nominativa množine (i u kratkoj i u dugoj množini).
nominativ jednine kratka množina duga množina

snijeg snjezi/snijezi snjegovi/snijegovi
brijeg brjezi/brijezi brjegovi/brijegovi
139
139

Neke imenice koje u nominativu jednine imaju ije mogu imati kratku i
dugu množinu.
U kratkoj množini ije ostaje isto/krati se.
U dugoj množini ije ostaje isto/krati se.
Glasovna promjena u kojoj se ije krati u je zove se kraæenje ije u je.
5. Napiši nominativ množine imenice èovjek.
N jd. èovjek N mn. ________________________
V.
1. Napiši nominativ množine zadanih imenica.
veznik _____________________
potok _____________________
voænjak _____________________
vrtlog _____________________
orah _____________________
2. Dopuni.
U prethodnom zadatku u nominativu množine glas k prelazi u _____, glas g u
______, glas h u ______.
Zamjena glasova dogaða se ispred nastavka - _______.
Ova se glasovna promjena zove sibilarizacija.
140

3. Napiši nominativ množine zadanih imenica.
N jd. N mn.
èamac ________________________
dvorac ________________________
pisac ________________________
cvrèak ________________________
momak ________________________
4. Dopuni i zaokruži toèno.
Imenice iz prethodnoga zadatka u nominativu jednine izmeðu dva završna
suglasnika imaju samoglasnik _______.
U nominativu množine taj glas ostaje isti/gubi se.
Ova se glasovna promjena zove nepostojano a.
Imenice cvrèak i momak uz ovu glasovnu promjenu u nominativu množine provode
još jednu glasovnu promjenu: glas ____ zamijenio se glasom _____.
5. Zaokruži toèan oblik nominativa množine.

N jd. N mn.
dijete djeca, djeteta
brat brati, braæa
gospodin gospodini, gospoda
Neke imenice nemaju obiènu množinu, veæ se umjesto nje koristimo

zbirnom imenicom.
Imenice djeca, braæa, gospoda zbirne su imenice.
Zbirne imenice oznaèavaju zbir istovrsnih biæa ili predmeta. Znaèe
množinu, ali su po obliku u jednini. Najèešæe se tvore nastavkom -je ili
-ad.
141
141

6. Dopuni tablicu.
opæa imenica opæa imenica

zbirna imenica
– jednina – množina
biser biseri biserje
gora
trs
klas
breza
7. Dopuni tablicu.
Ponekad u zbirnim imenicama dolazi do glasovne promjene u kojoj se

glas j stapa s glasom koji mu prethodi i tako tvori novi glas (t + j = æ, k + j
= è, d + j = ð, n + j = nj, l + j = lj). Ta se glasovna promjena naziva jotacija.
Tako ne æemo imati nastavak -je, veæ stapanjem nastaje -æe, -ðe, -nje,
-lje.
opæa imenica
opæa imenica – množina zbirna imenica
– jednina
cvijet cvjetovi cvijeæe

prut
list
zvijezda
grozd
posuda
grana
korijen
kesten
žila
142

8. U nekih imenica ispred glasa j umeæe se glas l i njegovim stapanjem
nastaje lj. To se dogaða kad se nastavak -je naðe iza glasa p, b, m ili v.
Ovakvo se l zove umetnuto ili epentetsko l.
opæa imenica
opæa imenica – množina zbirna imenica
– jednina
rob robovi roblje
šiba
osoba
grob
snop
grm
naziv
9. Od zadanih imenica napiši zbirne imenice s nastavkom -ad.
momèe momèad
unuèe
pastirèe
tele
pile
janje
zvijer
10. Zbirne se imenice mogu tvoriti i nastavkom -stvo.

Dopuni tablicu.
slušatelj slušateljstvo
èitatelj
uèitelj
sveæenik
stanovnik
radnik
seljak
143
143

11. Pogledaj reèenice u kojima su istaknute zbirne imenice, a zatim riješi
zadatak tako da zaokružiš toène tvrdnje.
Samoborsko je gorje uvijek dobro posjeæeno.
Šareno je lišæe palo na puteljak.
Slasno grožðe dozrelo je u djedovu vinogradu.
Školska je momèad pobijedila.
Starije je stanovništvo najbrojnije.
Zbirne imenice oznaèavaju jedan predmet ili jedno biæe/skup istovrsnih
predmeta ili biæa.
Uz zbirnu imenicu dolazi pridjev u jednini/u množini.
Uz zbirnu imenicu dolazi glagol u jednini/u množini.
Zbirne imenice oznaèavaju jedninu/mnoštvo, a po obliku su u jednini/u
množini.
12. Zaokruži toèan nominativ jednine i toèan nominativ množine.
nominativ jednine nominativ množine

graðan – graðanin graðani – graðanini
otoèan – otoèanin otoèani – otoèanini
ukuæan – ukuæanin ukuæani – ukuæanini
Zagrepèan – Zagrepèanin Zagrepèani – Zagrepèanini
13. Neke imenice nije uobièajeno rabiti u množini. To su najèešæe vlastita

imena, zbirne i gradivne imenice.
Zaokruži pet imenica koje se rabe samo u jednini.
Dubrovnik meso kuæa med cvijeæe stol knjiga
zdravlje reèenica mraz
144

14. Pogledaj reèenice i istaknute imenice u njima pa odgovori na postavljena
pitanja.
Crne su hlaèe poderane na koljenima.
Bakine naoèale za èitanje su slomljene.
Vrata moje sobe su otvorena.
Imenice hlaèe, naoèale, vrata oznaèavaju jedan predmet/više predmeta.
Imenice hlaèe, naoèale, vrata uz sebe imaju glagol koji je u jednini/u množini.
Po obliku ove su imenice u jednini/u množini.
* Neke se imenice rabe samo u množini.

Imenice hlaèe, gaæe, ljestve, naoèale mijenjaju se kao imenice
ženskoga roda množine.
Sklanjaj imenicu klupa u množini i imenicu hlaèe pa æeš vidjeti da imaju

iste nastavke, što dokazuje da je to imenica ženskoga roda množine iako
oznaèava jedan predmet.
N mn. klupe hlaèe

A mn.
G mn.
D mn.
L mn.
I mn.
V mn.
Imenice vrata, usta, kola, leða, prsa mijenjaju se kao imenice srednjega
roda množine.
Sklanjaj imenicu selo u množini i imenicu vrata pa æeš i ovdje vidjeti iste
nastavke.
145
145

N mn. sela vrata
A mn.
G mn.
D mn.
L mn.
I mn.
V mn.
15. U nizu imenica zaokruži imenice u množini.
bajke stvaranje mislilac imenica igrarija križanje
puteljci govori velièine lišæe Vinkovci djeca
16. Dopuni reèenice tako da imenice oko i uho napišeš u nominativu

množine.
a) oko
___________________ su mu plave boje.
b) uho
Boljele su ga ___________________ od prevelike buke.
17. Dopuni.
Imenice oko i uho u jednini su _________________________ roda.
U množini ove su imenice _________________________ roda.
146

Ja sam magarac, i
svi su magarci, i sva Što vi magarci
magarad meni rod.
imate: uši, uške ili
ušesa?
Uho je ono èime èujemo i slušamo,

organ sluha. Uške su vanjski dijelovi
uha, a ušesa...
Ušesa su oba uha,

tj. obje uške.
147
147

Akuzativ i genitiv
I.
1. Pokraj istaknutih imenica napiši odgovarajuæe padežno pitanje.
Roditelji (_____________) su tražili djeèaka. (______________)
Zlatka (_____________) je zadovoljno jela sijeno. (_______________)
Snijeg (_____________) je prekrio put. (________________)
a) Imenice roditelji, Zlatka i snijeg izrièu vršitelja radnje/predmet radnje.
b) Imenice djeèaka, sijeno i put izrièu vršitelja radnje/predmet radnje.
3. Dopuni nazivom padeža i padežnim pitanjima.
Vršitelja radnje izrièemo _______________________ koji odgovara na pitanja
__________________.
Predmet radnje izrièemo _______________________ koji odgovara na pitanja
__________________.
4. Razvrstaj u tablicu imenice u nominativu i imenice u akuzativu.
Aron je pogledao Zlatku.
Pio je njezino gusto i slasno mlijeko.
Djeèak je vidio da vani snijeg i dalje pada.
Uskoro je zatrpao prolaz pa je morao napraviti rupu u snijegu.
148

nominativ (vršitelj radnje) akuzativ (predmet radnje)
5. Pokraj imenica u genitivu napiši odgovarajuæe padežno pitanje.
a) Napravio je za sebe i kozu ležaj od sijena. (______________)
b) Aron i Zlatka nisu imali hrane. (_______________)
c) Roditelji djeèaka Arona bili su zabrinuti. (_______________)
6. Genitive iz prethodnoga zadatka razvrstaj prema znaèenju.
izostanak/nemanje: ___________________________
pripadnost: ___________________________
graða: ___________________________
II.
1. Iznad imenica u nominativu i akuzativu napiši poèetno slovo padeža
(N ili A).
a) Aronove sestre grlile su Zlatku.
b) Dali su joj nasjeckanu mrkvu.
c) Majka je svake veèeri pekla palaèinke.
d) I Zlatka je dobivala svoju porciju.
e) Odluèili su zadržati kozu.
149
149

2. Pogledaj reèenice i istaknute imenice u njima pa riješi zadatke.
U prvi tren èinilo se da æe pasti kiša.
Zlatka se tvrdoglavo ukopala u zemlju.
Kroz prozor je vidio da snijeg i dalje pada.
Pred jutro Aron se naglo probudi.
Dopuni.
U ovim reèenicama imenice u akuzativu dolaze s _________________________.

Zaokruži toèno.
Znaèe li ovi akuzativi predmet radnje? DA NE
3. Imenice u akuzativu iz prethodnoga zadatka razvrstaj u tablicu prema

znaèenju.
mjesto radnje vrijeme radnje
4. Zamijeni imenice u genitivu imenicama u akuzativu.
a) Aron je pojeo kruha i sira. __________________________________
b) Popio je i mlijeka. __________________________________
c) Zlatka je odmah uzela sijena. __________________________________
5. Dopuni rijeèima: cjelovitost (cijeli predmet) i djelomiènost (dio cjeline).
Genitivom izrièemo _______________________________________________.
Akuzativom izrièemo ______________________________________________.
150

III.
1. Pokraj istaknutih imenica u genitivu napiši znaèenje (pripadanje, graða,
djelomiènost, nemanje/izostanak, mjesto i vrijeme).
a) Aron se kroz snijeg probio do sijena. ___________________________
b) Vjetar je nosio nanose snijega. ___________________________
c) Zaklon je bio naèinjen od sijena. ___________________________
d) Od jutra je snijeg sve jaèe padao. ___________________________
e) Sa sobom nije imao vode. ___________________________
f) Vjetar je nanio snijega. ___________________________
2. U pjesmi Lovcu Grigora Viteza podcrtaj sve imenice u akuzativu i

genitivu i oznaèi ih kraticom padeža (A, G).
Lovcu
Lovèe, lovèe, što si ulovio?
Puža na brijegu,
Soma na snijegu,
Krzno od komarca,
Kljun od divljeg jarca,
Rogove od sove,
Od goluba kljove,
Perje od srndaæa,
Bumbara bez gaæa,
Krilo od jazavca,
Zebu i balavca.
151
151

a) U pjesmi Lovcu pjesnik je pet puta uporabio genitiv s prijedlogom od. Ti su
genitivi uporabljeni ispravno/neispravno.
b) Genitivi u Vitezovim stihovima izrièu graðu/pripadnost.
c) Prijedlog s genitivom valja uporabiti kada se izrièe graða/pripadnost.
4. U lijevom stupcu nalaze se reèenice u kojima su istaknute imenice u

nominativu. Istaknute imenice napiši u akuzativu i njima dopuni reèenice
u desnom stupcu.
N A
a) Kljuè je u bravi. Izvadio je ___________________ iz brave.
b) Prozor je zatvoren. Loptom je razbio ____________________.
c) Hrast raste u šumi. Posjekli su ___________________ u šumi.
d) Djeèak se igra loptom. Gledamo ________________ kako se igra.
e) Pas je u vrtu. Izveo je ____________________ u šetnju.
Usporedi reèenice u oba stupca te riješi zadatak.

Dopuni i zaokruži.
Imenice kljuè, prozor, hrast, djeèak i pas imenice su __________________ roda.
Isti oblik u nominativu i akuzativu imaju imenice koje znaèe nešto živo osim
biljke/neživo i biljke.
5. U lijevom se stupcu nalaze reèenice u kojima su istaknute imenice u

nominativu. Istaknute imenice napiši u akuzativu i njima dopuni reèenice
u desnom stupcu.
N A
a) Kost je u zdjelici. Pas je pojeo _______________________.
b) Glad je zavladala. Osjetio je _________________________.
c) Ljubav sve pobjeðuje. Vjerujem u ________________________.
152

Dopuni i zaokruži.
Imenice kost, glad i ljubav su ________________________ roda, završavaju na
samoglasnik/suglasnik i imaju isti/razlièiti oblik i u nominativu i u akuzativu.
6. U lijevom se stupcu nalaze reèenice u kojima su podcrtane imenice u

akuzativu. U desnom stupcu te imenice napiši u genitivu, a zatim riješi
zadatke ispod reèenica.
A G
a) Našao je kljuè na podu. U bravi nema _______________________,
b) Otvorio je prozor u sobi. S ______________________ vidi cijeli trg.
c) Naslonio se na hrast. Popeo se na vrh _____________________.
d) Pozvali su djeèaka u kuæu. Naèekao se ______________ pred školom.
e) Tražio je psa na ulici. U dvorištu nema _____________________.
Zaokruži toèno.
Isti oblik u genitivu i akuzativu imaju imenice koje znaèe živo osim biljke/
neživo i biljku.
IV.
1. U pjesmi Staza Grigora Viteza iznad istaknutih imenica napiši poèetno
slovo padeža.
Staza
Kroz voænjak mala staza vodi,
Njom èesto jedno dijete hodi.
Tapkaju sitno nožice lake,
Idu po prièu kod svoje bake.
153
153

U proljeæe je staza meka,
I jedva male korake èeka.
Kad kiša lije, staza plaèe
Ko napušteno malo maèe.
Kad žuto lišæe po njoj pljušti,
Onda staza šušti, šušti.
A kad sniježak po njoj sipi,
Onda staza škripi, škripi.
U stihu Idu po prièu kod svoje bake genitiv s prijedlogom kod izrièe mjesto/cilj.
Ovakva uporaba genitiva s prijedlogom za izricanje mjesta/cilja je ispravna/
neispravna.
3. Zamijeni genitive posvojnim pridjevom.
a) pahulje snijega ________________________
b) pjesme Viteza ________________________
c) grb Hrvatske ________________________
d) smijeh djece ________________________
e) vinograd djeda ________________________
f) latice ruže ________________________
g) kapi rose ________________________
h) krila laste ________________________
154

4. Napiši genitiv jednine i genitiv množine zadanih imenica.
nominativ jednine genitiv jednine genitiv množine

momak
èamac
lonac
zadatak
vrabac
zemlja
djevojka
sestra
trešnja
pjesma
breskva
pismo
rebro
stablo
5. Dopuni.
U prethodnom zadatku u genitivu množine javlja se glasovna promjena. Izmeðu
završnih suglasnika javlja se samoglasnik _______.
155
155

V.
1. U pjesmi Kome dati odlikovanja Zvonimira Baloga istaknute su sve
imenice u nominativu, akuzativu i genitivu. Iznad svake napiši poèetno
slovo padeža (N, A, G).
Kome dati odlikovanja
Da me netko pita
predložio bih strašilo
usred žita –
bez obzira da li je žito
od ptica branilo
ili je ptice njime hranilo.
Za odlikovanje predložio bih
borove krošnje
radi vjeèito zelene nošnje.
Šetaèe bih nagradio
za uspješno šetanje,
samouk – cvjetove za samouko cvjetanje.

koji je sam
nauèio Šišmiša što je postao
ptica od miša.
Crva, jer je izdržao
cijeli život pod korom drva.
I suncu bi odlikovanje trebalo dati –
samo da li bi preko kolajne

kolajna –
odlièje moglo i dalje sjati.
u obliku
medalje
156

2. U pjesmi Riba u proljeæe èiji je autor kineski pjesnik Li Tai Po, a koju
je prepjevao Grigor Vitez, pronaði sve imenice i prepiši ih u tablicu. Ne
zaboravi imenice iz naslova. Jedna se imenica javlja tri puta u istom
padežu pa ju prepiši samo jednom.
Riba u proljeæe
Proljetna zemlja popila je snijeg,
žuti listiæi vrba istjerali,
od cvijeta breskve rumeni se brijeg.
Kao od srebra ribnjaci se bijele,
od cvijeta do cvijeta roj leptira lijeæe,
i pelud siše pèelica do pèele.
Ribar zamišljen, hitnuo je kraj
mreže iz èamca u zrcalo vode,
uznemirivši njegov mirni sjaj.
nominativ akuzativ genitiv
157
157

3. Neke imenice u genitivu množine mogu imati tri oblika. Napiši sva tri
oblika zadanih imenica. Zaokruži oblik kojem se u književnom jeziku daje
prednost.
nominativ
genitiv množine
jednine
školjka školjaka, školjka, školjki
naranèa
svjedodžba
primjedba
crkva
èetka
4. Neke imenice mogu imati dva oblika. Napiši oba oblika zadanih imenica.
nominativ
genitiv množine
jednine
lopta lopta, lopti
tajna
himna
sekunda
alga
molba
5. Reèenice dopuni imenicama u genitivu.
a) Prošli tjedan vratio se iz (Tokio) ____________________________________.
b) Cijeli dan je proveo kod prijatelja (Miki) ______________________________.
c) Danas nije bilo (Mario) _____________________________________ u školi.
Dopuni reèenice.
U genitivu množine imenice Tokio, Mario i Miki dobile su nastavak - _______.
Ispred nastavka pojavio se glas ________.
158

6. Napiši nominativ množine te genitiv jednine i množine zadanih imenica.
nominativ nominativ
genitiv jednine genitiv množine
jednine množine
posjetilac posjetioca posjetioci posjetilaca
gledalac
spasilac
žetelac
Dopuni.
U ovim je primjerima provedena glasovna promjena nepostojano a. Samoglasnik
a javlja se u ___________________ jednine i ___________________ množine.

(napiši naziv padeža) (napiši naziv padeža)
Suglasnik l koji se javlja u nominativu jednine i genitivu množine u ostalim se
padežima zamjenjuje samoglasnikom _________.
7. Neke imenice srednjega roda u genitivu imaju proširenu osnovu.

Dopuni tablicu.
nominativ jednine genitiv jednine

rame ramena
pleme
ime
prezime
sjeme
tjeme
dijete djeteta
kumèe
pile
lane
unuèe
podne podneva
dopodne
popodne
159
159

8. Podcrtaj pogrješno uporabljene genitive. (Ima ih sedam.)
Èesto idem kod bake na selo. Vinograd od moga djeda uvijek je pun ukusnog
grožða. U njegovu voænjaku sladimo se plodovima raznih voæki: kruški, višnji,
bresaka, jabuka i šljiva. Iako su stari, vrijedno rade i sve stižu napraviti kao da
imaju stotinu ruka i noga.
9. Pogrješno napisane reèenice napiši ispravno.
a) Stara djedova kuæa napravljena je iz kamena.
_______________________________________________________________
b) Na satu smo èitali pjesme od Grigora Viteza.
_______________________________________________________________
c) Kroz tjedan dana idem na skijanje.
_______________________________________________________________
d) Otišao je kod prijatelja na roðendan.
_______________________________________________________________
e) Na utakmici je bilo puno posjetioca.
_______________________________________________________________
160

Èokolade – nije li
ovo dijelni genitiv?
Èokoladu – to je
akuzativ.
Želite li èokolade?
Ja želim
èokoladu!
161
161

Dativ i lokativ
I.
1. Pokraj istaknutih imenica napiši odgovarajuæe padežno pitanje.
Ribar Palunko je živio sam u pustome morskom kraju. (__________________)
Èuo je da po svijetu (_______________) ima mnogo onih koji žive u zlatu i u
raskoši. (________________)
Sjedi Palunko i po noæi i po danu (____________) u svom èunu (__________)
na morskoj puèini. (_______________)
Priðe Palunko Zora-djevojci (_________________) i isprièa joj o svojoj nevolji
(______________)
Ona mu zahvali što je èuvao život njezinim ribicama. (____________________)
2. Istaknute imenice iz 1. zadatka razvrstaj prema znaèenju.
usmjere-
primatelj nost mjesto vrijeme naèin tema
(cilj)
3. Dopuni reèenice nazivom padeža.
Primatelja i usmjerenost (cilj) izrièemo _________________________________.
Mjesto, a ponekad i vrijeme, naèin i temu izrièemo _______________________.
162

4. Dopuni reèenice tako da zadane imenice napišeš u dativu i lokativu.
a) dativ
Palunko prilazi ___________________________________________________.

(obala, èun, veslo, more, udica)
b) lokativ
Palunko misli o ___________________________________________________.

(obala, èun, veslo, more, udica)
Dativ i lokativ imaju iste oblike. TOÈNO NETOÈNO
Dativ i lokativ razlikujemo pomoæu pitanja. TOÈNO NETOÈNO
Dativ i lokativ razlikuju se po znaèenju. TOÈNO NETOÈNO
II.
1. U tekstu su istaknute imenice u dativu i lokativu. Iznad imenice napiši
poèetno slovo padeža u kojem se nalazi (D ili L).
Požurio Palunko kuæi. A tamo ga èeka sirota djevojka bez ikoga svoga na svijetu.
Nije se Palunko razveselio djevojci, ali se boji Zora-djevojke pa je uze za ženu.
Svake veèeri žena je Palunku prièala prièe o carskim dvorima, o zmajevima, o
kraljevni što u vrtu biser sije, a alem žanje. alem –

dijamant
Dativ u reèenici uglavnom/uvijek dolazi bez prijedloga/s prijedlozima.
Lokativ u reèenici uglavnom/uvijek dolazi bez prijedloga/s prijedlozima.
163
163

3. U reèenicama podcrtaj imenice u dativu.
a) Palunko se uputi k obali.
b) Krenuo je prema djevojci.
c) Unatoè ljutnji nije se usudio otjerati ju.
d) Usprkos siromaštvu bila je lijepo odjevena.
e) Nasuprot njegovoj bijednoj kolibi prostirala se beskrajna morska puèina.
4. U reèenicama iz prethodnoga zadatka dativ dolazi s prijedlozima. Pronaði

ih i dopuni pravilo.
Dativ uglavnom dolazi sam, bez prijedloga, ali može doæi i s prijedlozima: _______,
_____________, _____________, _____________ i _____________.
5. Prepiši iz reèenica iz prethodnoga zadatka dva dativa kojima se izrièe

usmjerenost (cilj).
_______________________________________________________________
6. Podcrtaj imenice u lokativu zajedno s prijedlogom s kojim dolaze.
a) Žena mu isprièa o golemom bogatstvu Kralja Morskoga.
b) Pri veèeri se Palunko silno razljutio.
c) Dok je žena spavala na obali, nestalo joj djeteta.
d) Otada žena nijema po kuæi radi, a u kuæi tiho i pusto.
Lokativ uvijek dolazi s jednim od prijedloga: ______, ______, ______, _______
i ______.
164

III.
1. Iznad istaknutih imenica u pjesmi Miš Grigora Viteza napiši poèetno
slovo padeža (N, A, G, D, L).
Miš
Jedan je miš prièao vrapcu na plotu
Šta bi sve mogao biti u životu:
– Mogao bih biti kapetan broda,
Samo ne podnosim kad pljuska voda.
Mogao bih biti direktor biblioteke,
Samo ne volim jesti knjige ni teke. teke –

bilježnice
Mogao bih voziti najbrža kola,
Samo se ne mogu odreæi alkohola.
A put na Mjesec! – to mi srce dira!
Samo dok se vidi da li je od sira.
A dotle je, mislim, najèasnije za me
Da budem skladištar tvornice salame.
165
165

2. Zadanim imenicama iz pjesme Miš pridruži odgovarajuæe znaèenje:
mjesto, pripadnost, vršitelj radnje, predmet radnje, graða, primatelj.
miš ____________________ broda _____________________
vrapcu ____________________ knjige _____________________
(na) plotu ____________________ (od) sira _____________________
3. Napiši dativ jednine zadanih imenica.
majka ____________________ noga ______________________
ruka ____________________ knjiga ______________________
slika ____________________ snaga ______________________
rijeka ____________________ tuga ______________________
jabuka ____________________ svrha ______________________
4. Promotri rijeèi koje si napisao/napisala u prethodnom zadatku pa dopuni

reèenice.
U nekim imenicama ___________________ roda u dativu jednine ispred nastavka
-i dolazi do zamjene suglasnika _____, ______ i _______ suglasnicima ______,
______ i ______.
5. Napiši dativ množine zadanih imenica.
oblak ____________________ momak ______________________
potok ____________________ prilog ______________________
veznik ____________________ prijedlog ______________________
junak ____________________ bubreg ______________________
patuljak ____________________ orah ______________________
166

6. Promotri rijeèi koje si napisao/napisala u prethodnom zadatku pa dopuni
reèenice.
U dativu množine nekih imenica ____________________ roda ispred nastavka
-ima dolazi do glasovne promjene u kojoj se suglasnici ______, ______, ______
zamjenjuju suglasnicima ______, ______, ______.
IV.
1. U pjesmi Cijeli svijet Vlatka Majiæa imenice u dativu (ima ih èetiri) i imenice
u lokativu (ima ih sedam) oznaèi kraticama padeža u kojima se nalaze.
Cijeli svijet
mrav na slamèici
ptice na granèici
pèela na cvijetu
leptir u letu
riba na valu
kornjaèa na žalu
cvrèak na vrh bora

galeb ponad mora
suncu proljeæe
zemlji drveæe
potocima voda
èovjeku sloboda
167
167

2. Sve podcrtane imenice u lokativu u pjesmi Cijeli svijet su u jednini.
Napiši ih u lokativu množine.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
3. Iz pjesme Cijeli svijet prepiši jednu imenicu u dativu u kojoj je provedena

glasovna promjena.
_______________________________________________________________
Dopuni.
Ova je imenica u ______________________ rodu _______________________.

(napiši broj)
praæci, maèki, banki, Branki, toèki, igraèki, knjigi, rijeci, seki
5. Dopuni tekst dativom ili lokativom zadanih imenica.
U nedjelju putujem svojoj _______________ (baka) ________________ (Zrinka)
i ____________________ (djed) _______________________ (Grga) koji žive u
________________ (Rijeka).
Veselim se što æu se kupati u ________________ (more). Još se više veselim svom
_______________ (bratiæ) _______________ (Juraj) i _____________ (sestrièna)
__________ (Zlatka) koji žive u ______________ (Afrika) i dolaze nakon tri godine
posjetiti svoju rodbinu u ______________________ (Hrvatska). Uvijek volim slušati
kad prièaju o svom ______________ (život) u _________________ (Kenija).
Divim se __________________ (slika, mn.) afrièkih životinja koje moji roðaci
svakodnevno susreæu, a ja samo u ____________________ (misao, mn.). Tada se
osjeæam kao u ________________ (bajka). Nadam se da æu ih uskoro posjetiti i
šetati s njima po prekrasnim afrièkim __________________ (prostranstvo, mn.).
168

V.
1. Iz pjesme Morske cipele Grigora Viteza prepiši imenice u tablicu. Ne
zaboravi i imenicu iz naslova.
Morske cipele
Da imam cipele što bi me držale na vodi
Ja bih se po moru klizao, klizao, klizao…
A kad bi more bilo uzburkano,
Na valima bih se spuštao i dizao, spuštao i dizao…
Ne bi mi trebalo mosta preko potoka,
Niti èamca do susjednog otoka,
Išao bih u posjetu baki i djedu
Klizajuæi se kao po ledu.
A kad bi otac dolazio sa dalekih mora
I lagano pristajao brodom,
Ja bih mu pošao u susret da ga prvi pozdravim
I, umjesto obalom, šetao bih vodom.
Eh, kad budem pronalazaè,
Prvo æe mi biti –
Upravo takvo nešto izmisliti.
nominativ akuzativ genitiv dativ lokativ
169
169

2. Prijedlozi na, o, po, u mogu doæi i s akuzativom. U reèenicama su oznaèene
imenice zajedno s prijedlogom ispred njih. Iznad imenice napiši poèetno
slovo padeža (A ili L).
Stupio je na obalu. Cijeli dan boravi na moru.
Sanjao je o silnom bogatstvu. Udario je glavom o zid.
Odlazi u planinu po ljekovito bilje. U moru ima mnogo riba.
Šeta po obali.
3. Dopuni reèenice prijedlozima k, ka, unatoè, nasuprot, prema, u, na, o, po,

pri. Svaki prijedlog možeš uporabiti samo jednom.
a) __________ kraju filma je zaspao.
b) __________ kuæi nije bilo nikoga.
c) __________ danu je samo spavao.
d) Brižno je skrbila _________ svom djetetu.
e) __________ obali ga je èekala djevojka.
f) U zadnje vrijeme rijetko odlazi ________ Ivanu.
g) Svi su se okrenuli _________ Kristini.
h) __________ oluji otišao je na more.
i) __________ brdu smjestilo se omanje selo.
j) Uputi se ________ èamcu.
4. U svakom je nizu jedan pogrješan dativ/lokativ. Izbaci uljeza.
knjizi algi praæki Ameriki

tuzi Olgi toèci Lici
Branci snagi sreæki Rijeèanki
brizi Ingi maèki seki
170

5. Napiši dativ jednine imenica. Napiši obje moguænosti.
pripovijetka
zagonetka
krletka
kolijevka
6. Pogrješno napisane reèenice napiši ispravno.
a) Brod se nalazi nasuprot obale. __________________________________
b) Usprkos jake kiše otputovali su. __________________________________
c) Došli su unatoè zabrane. __________________________________
d) Popodne idem kod doktora. __________________________________
e) Upravo su krenuli k gradu. __________________________________
7. U pjesmi Što je bilo Grigora Viteza podcrtaj imenice i iznad svake napiši
poèetno slovo padeža u kojem se nalazi.
Što je bilo
Što je bilo? Što se zbilo?
Negdje nešto zatutnjilo,
Zabrujalo,
Zašumilo,
Zašuštalo,
Zapljuštalo,
Èak je mjesec zadrhtao,
Malo pa bi s neba pao,
Zatreptale zvijezde male,
Sve su rijeke nabujale,
171
171

Pèele ludo zazujale,
S legala su koke pale,
Zagroktala svinji njuška,
Srušila se s grane kruška,
Pas na lancu zavijao,
Konj u staji zahrzao,
Stara sova prhnu s krova,
Huknu krošnja orahova,
Sitna rosa se prolila
I svu travu porosila,
Maèku krv se zaledila,
Dlaka mu se naježila…
Što je bilo, što se zbilo?
Otkud tako zatutnjalo,
Zabrujalo,
Zašumilo,
Zašuštalo,
Zapljuštalo?
Na tavanu ispod roga,
Živi mišad bosonoga.
Propuhnuo vjetriæ ledan
I kihnuo mišiæ jedan.
172

8. Prepiši iz 2. kitice jednu zbirnu imenicu.
_________________________________
9. Dobro pogledaj sljedeæu reèenicu pa riješi zadatke.
Dugo su raspravljali po tom pitanju.
Zaokruži toèno.
U lokativu po tom pitanju prijedlog po pravilno je uporabljen. DA NE
Umjesto prijedloga po uporabi odgovarajuæi prijedlog s lokativom i njime

dopuni reèenicu tako da bude ispravna.
Dugo su raspravljali ________ tom pitanju.
173
173

Instrumental
I.
1. U stihovima iz pjesama Grigora Viteza istaknute su imenice. Pokraj svake
napiši odgovarajuæe padežno pitanje.
Kad se jako smraèi,
On mrak grabi loncem. (__________)
Razlupano jaje
On zašiva koncem. (______________)
(Kako živi Antuntun)
Kad bi drveæe hodalo,
I parkovi bi šetali nedjeljom sa šetaèima, (_____________)
A možda bi i zaigrali malo s igraèima. (_____________)
(Kad bi drveæe hodalo)
Instrumental odgovara na pitanja _______________ za živo i _______________
za neživo.
3. Dopuni reèenice rijeèju društvo ili sredstvo.
Instrumentalima loncem i koncem izrièe se _____________________________.
Instrumentalima sa šetaèima i s igraèima izrièe se ________________________.
174

Prijedlog s(a) rabimo kad instrumentalom izrièemo društvo/sredstvo.
5. Pokraj oznaèenih imenica u instrumentalu napiši znaèe li društvo ili

sredstvo.
a) Rukovao bi se s drugovima i smijao. ___________________________
b) Guske sijenom hrani. ___________________________
c) Snijegom soli ovce. ___________________________
d) Poigraj se s leptirom. ___________________________
e) S olujama razgovara. ___________________________
II.
1. Instrumental može imati i druga znaèenja. Pokraj istaknutih imenica u
instrumentalu napiši jedno od moguæih znaèenja: mjesto, vrijeme, naèin.
a) Sad æe svako dijete s uživanjem uèiti. ___________________________
b) Uspravan i vitak plovio je modrim
daljinama. ___________________________
c) Možda to vjetar veliki nebom puše. ___________________________
d) I parkovi bi šetali nedjeljom sa šetaèima. ___________________________
2. Osim s prijedlogom s(a) instrumental može doæi s još nekim drugim

prijedlozima. Podcrtaj imenice u instrumentalu i zaokruži prijedloge koji
se nalaze ispred tih imenica.
a) Posvaðali su se za veèerom.
b) Nad vrtom se rasprsnula raketa.
c) Brat je èekao pred vratima.
d) Meðu pticama bi došlo do velike pometnje.
e) Našli su kljuè pod krevetom.
175
175

3. Odredi jesu li tvrdnje toène ili netoène.
a) Instrumental uvijek dolazi s prijedlozima. TOÈNO NETOÈNO
b) Prijedlog s(a) rabimo kada izrièemo sredstvo. TOÈNO NETOÈNO
c) Instrumental može doæi s prijedlozima
s(a), za, meðu, nad, pod, pred. TOÈNO NETOÈNO
4. Stavi prijedlog s(a) gdje je potrebno.
a) Uputi se Palunko _____ èunom na more.
b) Palunko lovi ribe _____ udicom.
c) Ujutro je razgovarao _____ Zora-djevojkom.
d) Vjenèao se ______ sirotom ženom.
e) Žena je hodala nekoliko dana po obali ______ malim Vlatkom.
5. Napiši instrumental jednine i instrumental množine zadanih imenica.
nominativ instrumental instrumental

jednine jednine množine
život
èun
muški rod
kraj
zmaj
riba
ženski rod
mreža
bogatstvo
srednji rod
more
176

6. Pogledaj primjere iz prethodnoga zadatka pa dopuni reèenice.
U instrumentalu jednine imenice svih rodova najèešæe imaju nastavak - ______ ili
- ______.
U instrumentalu množine imenice muškog i srednjeg roda imaju nastavak - _____,
a imenice ženskoga roda nastavak - _____.
III.
1. Istaknute imenice iz pjesme Meðuzvjezdani letaè Grigora Viteza prepiši u
tablicu.
Meðuzvjezdani letaè
Pssst!
Neka svatko tiho na prstima koraèa
Da ne probudi, da ne probudi
Umornog letaèa!
Njemu je bila pretijesna obièna školska klupa,
A raèunica mu se uèinila – i dosadna i strašno glupa,
Pa se otputio na jednom svemirskom brodu
U neizmjernu i dotle neviðenu slobodu.
Letio je u neznana prostranstva plava
Preko zviježða Andromede i zviježða Lava,
Slušao je kako Veliki medvjed gore brunda
I gledao kako mu blista zvjezdana bunda,
Obišao je Lajkin grob pod jednom zvijezdom plavom Lajka – pas,

prvo živo biæe
u svemiru
I gledao kako mu se u svom zviježðu Orao krili nad glavom,
Pa sad ga pustite neka se odmara, neka što duže spava,
Jer su ga zamorila silna prostranstva plava.
177
177

nominativ akuzativ genitiv lokativ instrumental
2. Zaokruži toèno znaèenje navedenih imenica iz pjesme Meðuzvjezdani letaè.
a) Imenica letaèa ima znaèenje:
1. vršitelja radnje 2. primatelja 3. predmeta radnje.
b) Imenica klupa ima znaèenje:
1. vršitelja radnje 2. predmeta radnje 3. mjesta.
c) Imenica (preko) zviježða ima službu:
1. pripadnosti 2. djelomiènosti 3. mjesta.
3. Napiši instrumental jednine zadanih imenica muškoga roda.
ribar ____________________ zmaj ______________________
Palunko ____________________ dvor ______________________
svijet ____________________ kralj ______________________
muž ____________________ žal ______________________
vrt ____________________ kamen ______________________
178

Imenice koje završavaju glasovima j, lj, nj, è, æ, dž, ð, š, ž, skupinom št, žd i
katkad na c, r imaju nastavak -om/-em.
Glasovi j, lj, nj, è, æ, dž, ð, š, ž zovu se nepèanici ili palatali.

Glasovna promjena u kojoj se samoglasnik o iza nepèanika/palatala
zamjenjuje samoglasnikom e zove se prijeglas.
5. U svakom je nizu jedan neispravan instrumental. Prekriži uljeza.
pužem nosem ježom

mišem borom novcom
vozaèom carem mrazom
prijateljem pekarom mornarom
6. Dopuni nastavkom -om ili -em.
Prozor je bio premazan masnom boj_____. Vrata su bila zakljuèana, a
unutrašnjost barake bila je ispunjena nepotrebnim stvarima: starim kljuè____,
drvenom vješalic____, jednom starom èizm_____. Lokot se mogao otvoriti
komadiæ____ žice ili kakvom ukosnic____. Silno se htio prošetati prostorij____
zajedno sa svojim prijatelj_____ Hrvoj____, a možda i s Tut_____.
7. Dopuni nastavkom -om/-em.
kelj______ Beè_______ stric_______
puž______ plašt______ pjevaè_____
uèitelj____ padež_____ dar________
Senj_____ hrast______ obraz______
179
179

IV.
1. Napiši instrumental imenica ženskoga roda dodavanjem nastavka -i.
nominativ jednine instrumental jednine

rijeè rijeèi
laž
pamet
mladost
žalost
mast
smrt
vijest
svijest
sol
bol
glad
zapovijed
ljubav
krv
2. Sve ove imenice mogu tvoriti instrumental jednine i nastavkom -ju.

Kod nekih imenica dolazi do glasovne promjene u kojoj se j stapa sa
suglasnikom ispred sebe u novi glas. Ta se promjena zove jotacija i veæ
smo ju susreli. Tako t + j daje æ, d + j daje ð, l + j daje lj, a n + j daje nj.
Ponekad se mora ispred j umetnuti glas l. To se dogaða ako osnova rijeèi
završava na p, b, m, v. I umetnuto/epentetsko l smo veæ susreli.
Pokušaj nastavkom -ju napisati instrumental ovih imenica provodeæi
glasovnu promjenu.
180

nominativ
postupak instrumental jednine
jednine
rijeè rijeè + -ju rijeèju
laž
pamet pamet + -ju pameæu
mladost
žalost
mast
smrt
vijest
svijest
sol sol + -ju solju
bol
glad glad + -ju glaðu
zapovijed
ljubav jl ubav + -l + -ju jl ubavlju
krv
3. Dopuni reèenice instrumentalom jednine zadanih imenica ženskoga roda.
a) S ____________________ (radost) se prihvatio posla.
b) Teško se nositi sa ______________________ (starost).
c) Sve se to moglo reæi jednom ___________________ (rijeè).
d) Cijelo je društvo oduševila svojom __________________ (pamet).
e) Nisam se mogla složiti s njezinom ______________________ (misao).
4. Napiši instrumental množine zadanih imenica.
nominativ jednine instrumental množine

uèenik
patuljak
prilog
prijedlog
orah
181
181

5. Napiši kratku množinu zadanih imenica, a zatim prema toj kratkoj
množini napiši instrumental množine.
nominativ množine
(kratka množina)
vuk
zvuk
bog
snijeg
duh
vrh
6. Dopuni.
a) U instrumentalu množine imenica iz 3. i 4. zadatka javlja se glasovna promjena
u kojoj se suglasnici k, g, h zamjenjuju suglasnicima ______, ______, ______
ispred nastavka -i.
Veæ smo se upoznali s ovom glasovnom promjenom koja se zove sibilarizacija.
7. Napiši instrumental jednine zadanih imenica muškoga roda, a zatim riješi

zadatke.

san
pisac
lisac
momak
Dopuni.
U nominativu jednine izmeðu završnih suglasnika javlja se samoglasnik _______.
Zaokruži toèno.
Taj samoglasnik u instrumentalu jednine ostaje/gubi se.
I ovu smo glasovnu promjenu, koja se zove nepostojano a, veæ susreli.
182

8. Pronaði pogrješke u tekstu i zaokruži ih. (Ima ih pet.)
U nedjelju putujem na more s sestrom i sa bakom. S nama ide i moj najbolji
prijatelj Hrvoje. Prvo æemo se do Splita voziti s vlakom, a onda s trajektom do
Hvara. Veselim se putovanju i sa nestrpljenjem ga oèekujem.
9. Instrumentale iz prethodnoga zadatka napiši pravilno tako da ih

razvrstaš prema znaèenju.
instrumental društva: ____________________, ___________________
instrumental sredstva: ___________________, ___________________
instrumental naèina: ____________________
V.
1. Reèenice dopuni imenicom putem ili putom.
a) Otišao je svojim _______________________.
b) Šuma mi je ostala za ___________________.
2. Promotri dobro sljedeæu reèenicu pa riješi zadatke.
Knjigu mi pošalji putem pošte.
Zaokruži toèno.
Rijeè putem u ovoj je reèenici promjenjiva rijeè/nepromjenjiva rijeè.
Rijeè putem u ovoj je reèenici imenica/prijedlog.
Ovakva uporaba rijeèi putem u izrazu putem pošte je pravilna/nepravilna.
Napiši reèenicu ispravno.
_______________________________________________________________
183
183

3. Oznaèene imenice iz pjesme Unuk i djed Grigora Viteza prepiši u tablicu.
Unuk i djed
Žubori tako unuk djedu:
– Eh da mene na Mjesec povedu
U jednoj svemirskoj raketi,
Da vidiš kako se leti,
Kako se leti!
A tek na Mjesecu –
To ti je nešto za djecu!
Tamo je sila teže mnogo, mnogo manja.
Baš pravo mjesto za natjecanja!
To teško možeš i predoèiti.
Možeš lako brdo preskoèiti.
A kad potrèiš,
Kao da te nosi vjetar:
U tri koraka prijeðeš kilometar!...
Dok je unuk tako tkao
Mjeseèeve zgode,
Skliznuo se i upao
U jarak pun vode.
A nato æe djed unuku
Dajuæi mu ruku:
184

– Lijepo je, lijepo svemirom šetati
I na sva brda Mjeseèeva stiæi,
Ali, vidiš, može ti smetati,
Ako po zemlji ne znaš dobro iæi.
instru-
mental
4. Odredi službu zadanim imenicama. Ponuðeno je više službi nego što ima
zadanih rijeèi, a mogu se i ponavljati iste službe.
vršitelj radnje, predmet radnje, pripadnost, graða, primatelj, mjesto, vrijeme, društvo
unuk _________________________
djedu _________________________
(na) Mjesec _________________________
teže _________________________
(u) jarak _________________________
ruku _________________________
svemirom _________________________
185
185

5. Prepiši reèenice ispravno.
a) Sve je postigao kroz rad.
_____________________________________________________________
b) Pišem s flomasterom.
_____________________________________________________________
c) Susreo se s Ksenijom.
_____________________________________________________________
6. Dopuni reèenice tako da zadane rijeèi napišeš u instrumentalu jednine

ili množine (pazi u kojem je broju imenica u zagradi). Gdje je potrebno,
uporabi prijedlog s(a).
a) Slikar slika __________________________________ (vodene boje i pastele).
b) Uèenik piše _______________ (olovka), a briše ________________ (gumica).
c) Dotrèao je ________________________ (suze) u oèima.
d) Kad sam putovao __________________________ (zrakoplov), susreo sam se
_____________________ (brat) svojega najboljeg prijatelja.
e) Nije htio razgovarati ________________________ (otac).
f) _____________________ (Godine) ljetujemo na Hvaru.
g) ______________________ (Oprez) je koraèao po uskom puteljku.
h) Svugdje su nas nudili ________________________________ (kolaèi i sokovi).
i) Razbio je susjedovo staklo ___________________________________ (lopta).
j) Zubar je _________________ (kliješta) u ruci krenuo prema meni.
186

Služim se kanticom da bih ga polio
vodom. S vodom se mogu uèiniti
èuda.
Zabavljam se s
prijateljima. Katkad se
prskamo vodom.
187
187

Vokativ
I.
1. Proèitaj pjesmu Olovko, olovko Grigora Viteza pa riješi zadatke.
Olovko, olovko
Olovko, olovko,
Zašilji se!
Zadaæo, zadaæo,
Napiši se!
Knjižice, knjižice,
Nauèi se.
A ti, lopto?
To æu sam.
Igrati se znam!
Prepiši iz pjesme sve imenice.
_______________________________________________________________
Dopuni.
Sve imenice u pjesmi su _________________________ roda.
2. Odredi jesu li navedene tvrdnje toène ili netoène.
a) Imenice u pjesmi ne odgovaraju ni na jedno padežno pitanje. T N
b) Imenice olovko, zadaæo, knjižice i lopto pronalazimo

pomoæu usklika (Oj! Ej!). T N
c) Imenice olovko, zadaæo, knjižice i lopto su u vokativu. T N
d) Vokativ je padež dozivanja i obraæanja sugovorniku. T N
188

3. Podcrtaj imenice u vokativu u reèenicama iz teksta Plavi snijeg Grigora
Viteza i Richarda Simonellija (Dveri rijeèi 5).
Èujete me, narodi! Èujete me, ljudi!
I ti, Lakopere, tebi se sad sudi!
Znam, generale Razbinose,
tebe samo plemenite misli nose.
Vaše velièanstvo, kralju Blentoslave plemeniti,
tri pitanja treba njemu postaviti.
Hvala ti, oèe!
Krizantemo, daj mi ruku da ti u plesu
iskazati mogu, svu svoju radost, sreæu i ljubav duboku.
4. Zaokruži toèan odgovor.
Vokativ u reèenici može stajati:
a) na poèetku reèenice
b) u sredini reèenice
c) na kraju reèenice
d) na bilo kojem mjestu u reèenici (na poèetku, u sredini i na kraju reèenice).
5. Dopuni.
Vokativ se u reèenici uvijek od ostaloga dijela reèenice odvaja _______________.
Zaokruži toèno.
Vokativ može tvoriti i zasebnu:
a) izjavnu reèenicu
b) uskliènu reèenicu
c) upitnu reèenicu.
189
189

II.
1. Napiši vokativ jednine zadanih imenica muškoga roda tako da ga uvrstiš
na odgovarajuæe mjesto prema nastavku kojim završava.
ptiæ, grad, jelen, konj, lav, plašt, prijatelj, golub
nastavak -e: ____________________________________________________
nastavak -u: ____________________________________________________
2. Napiši vokativ jednine zadanih imenica ženskoga roda tako da ga uvrstiš

na odgovarajuæe mjesto prema nastavku kojim završava.
mama, ljubav, zemlja, gospoðica, uèiteljica, majka, tata, Ivana, radost, mladost,
domovina, Ðurðica, prijateljica, Nada, kæi, Sonja
nastavak -o: ____________________________________________________
nastavak -e: ____________________________________________________
nastavak -i: _____________________________________________________
vokativ jednak nominativu: _______________________________________
3. Napiši vokativ jednine zadanih imenica srednjega roda.
srce, zlato, more, sunce, selo
_______________________________________________________________
Zaokruži toèno.
Imenice srednjega roda imaju vokativ jednak nominativu. TOÈNO NETOÈNO
4. Napiši nominativ množine i vokativ množine zadanih imenica.
jelen, lav, plašt, zemlja, gospoðica, ljubav, mama, srce, selo
nominativ množine
To su __________________________________________________________.
vokativ množine
Oj, ____________________________________________________________!
190

Zaokruži toèan odgovor.
Nominativ množine i vokativ množine imenica svih rodova imaju iste oblike.
TOÈNO NETOÈNO
5. U stihovima iz pjesama Grigora Viteza podcrtaj vokative i stavi zareze
gdje je potrebno.
a) Mama zovi sunce da otjera blato!
b) Još prošetaj medo!
c) Gazda pužu dobar dan!
d) Onda pužu sretan put!
e) Spavaj maco preko dana…
III.
1. Podcrtaj vokative u tekstu.
„Tomice! Tomice!”
Ovako mama vièe svako jutro ne bi li me probudila da na vrijeme stignem u školu.
A onda poèinje jurnjava.
„Ana, jesi li veæ gotova? Izlazi iz te kupaonice!”
„Riki, bježi, stat æu ti na rep!”
„Jesi li vidio moju torbu, djede?”
„Jesi li mi, bako, pripremila doruèak?”
Tata prijekorno vrti glavom i govori mi: „Kad æeš veæ jednom ustati na vrijeme, sine?”
2. Dopuni reèenice nastavkom -e ili -u.
a) Brat____, ideš li sa mnom u kino?
b) Jesi li, Ivan___, proèitao lektiru?
c) Ne boj se, Periæ___, nije to ništa strašno.
d) Gospodin____ Kovaèeviæ____, možete li mi objasniti ovaj zadatak?
e) Vozaè___, molim vas, otvorite vrata.
191
191

3. Napiši vokativ množine zadanih imenica muškoga roda.
uèenik ___________________ duh (kratka množina) _________________
patuljak ___________________ bog (kratka množina) _________________
orah ___________________ snijeg (kratka množina) ________________
4. Dopuni.
Ovdje je došlo do glasovne promjene u kojoj se glas k zamijenio glasom ______,
glas g glasom ______, a glas h glasom ________.
Veæ smo se prije susreli s ovom glasovnom promjenom koju smo nazvali
sibilarizacija.
5. U svakom je nizu jedan pogrješan vokativ. Izbaci uljeza.
miše pužu djeèaèe

care mužu strièe
majstore nosu ujaku
stole maèku oèe
IV.
1. Napiši vokativ jednine imenica muškoga roda.
uèenik ___________________ drug ______________________
èovjek ___________________ snijeg ______________________
momak ___________________ duh ______________________
stric ___________________ orah ______________________
mjesec ___________________ knez ______________________
bog ___________________ vitez ______________________
192

2. Dopuni.
U prethodnom zadatku došlo je do glasovne promjene. Glasovi k i c zamijenili su se
sa _______, glasovi g i z zamijenili su se sa _______, a glas h sa _______.
To se dogodilo ispred nastavka -e.
Naziv ove glasovne promjene možeš saznati ako riješiš križaljku u

sljedeæem zadatku.
3. Riješi križaljku.
1. Vokativ jednine imenice patuljak.
2. Vokativ jednine imenice glava.
3. Vokativ jednine imenice ogrtaè.
4. Vokativ jednine imenice èavliæ.
5. Vokativ jednine imenice kazaljka.
6. Vokativ jednine imenice cipela.
7. Vokativ jednine imenice jadnik.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Oznaèena su po dva polja u svakom redu. Prepiši redom po dva slova iz

svakog reda i dobit æeš naziv glasovne promjene.
Glasovna se promjena zove _____________________________.
193
193

4. Odgovori.
a) U koje dvije imenice u križaljci je provedena spomenuta glasovna

promjena?
_____________________________________________________________
b) U kojoj se imenici u vokativu jednine izgubio samoglasnik a?
______________________
5. Neke imenice muškoga roda mogu u jednini imati dva vokativa (i onaj s
nastavkom -e i s nastavkom -u).
Napiši oba vokativa zadanih imenica.
mornar _________________________ _________________________
knjižnièar _________________________ _________________________
leptir _________________________ _________________________
pekar _________________________ _________________________
6. Neke imenice imaju iste oblike u nominativu i vokativu. U zadanim

reèenicama oznaèi imenice u vokativu i nominativu kraticama za padež u
kojem se nalaze.
a) Ljudi moji, je li to moguæe!?
b) Moji ljudi me nisu razoèarali.
c) Tata nema vremena za mene.
d) Tata, moraš naæi vremena za igru sa mnom.
e) Hrvatska, moja domovino!
f) Hrvatska je moja domovina.
194

V.
1. U malo izmijenjenom tekstu iz romana Lažeš, Melita Ivana Kušana podcrtaj
imenice u vokativu i stavi zareze gdje je potrebno.
„Sultane što se dogodilo? Zašto si takav Sultane?”
Pas opet uvuèe glavu zacviljevši jaèe nego prije. Djevojèica podigne glavu da
pogleda u istom smjeru u kojem je zurio i Sultan. U dnu vrta stajao je medvjed.
„Mamice gdje si?” mucala je Melita tiho, a zatim odjuri u kuæu.
„Tata u vrtu je medvjed!”
Otac izbeèi oèi, zapilji se u svoju kæerku i podviknu: „Lažeš Melita! E, zaista lažeš.”
Melita se žalosno zagleda u oca, pokri lice rukama, zaplaèe i izjuri iz sobe.
Nenad se smijuljio oblizujuæi masne prste: „Znaèi, posjetio nas je medo…”
„Prestani Nenade poludjet æu!” izdere se tata.
2. Pokraj reèenica s vokativima napiši imaju li službu dozivanja ili

obraæanja.
a) Prijatelju, kako si? ______________________
b) Generale Razbinose, tebe samo

plemenite misli nose! ______________________
c) Krizantemo, doði! ______________________
d) Sjajno, Lakopere! ______________________
e) Hej, Ivane! ______________________
3. Vokativom se èesto izrièu razlièiti osjeæaji i osobni stav prema sugovorniku.

Pokraj zadanih reèenica s vokativima napiši o kojem je osjeæaju rijeè:
èuðenju, prijekoru, tepanju ili ljutnji.
a) Melita, znaš da nije lijepo lagati. ______________________
b) Miro, Mirice, Mirièice moja,

nemoj se ljutiti na mene. ______________________
c) Nenade, opet si sve pojeo, a

znaš da ne smiješ toliko jesti! ______________________
d) Majko moja, kakvo je ovo èudno biæe! ______________________
195
195

4. Napiši vokativ jednine muških i ženskih prezimena, a zatim riješi zadatak
ispod reèenica.
Dobar dan, __________________________ i __________________________.

(gospoða Kosiæ) (gospodin Kosiæ)
Smijem li uæi, _______________________________?

(gospodin Ružiæ)
Naravno, samo uðite, _______________________________.

(gospoða Siliæ)
Dopuni reèenicu rijeèima mijenjaju i ne mijenjaju.
Prezimena koja se odnose na žensku osobu u vokativu se __________________,
a prezimena koja se odnose na mušku osobu se _________________________.
5. Oznaèenim imenicama odredi padež i broj.
padež broj
a) Vraæam ti se, rodni kraju! _________ __________
Ljetos sam bio u rodnom kraju. _________ __________
b) Poleti, ptiæu, u visine! _________ __________
Prišao je ptiæu na grani. _________ __________
c) Brodovi su isplovili iz luke. _________ __________
Isplovite, brodovi, prije nevremena. _________ __________
d) Kralju se to nije svidjelo. _________ __________
Kralju, je li Vam se svidjela kazališna
predstava? _________ __________
e) Zazvonila su crkvena zvona. _________ __________
Zvona, zvonite što glasnije! _________ __________
Stajao je pokraj crkvenog zvona. _________ __________
Morali su popraviti crkvena zvona. _________ __________
196

f) Tecite, vode, prema moru! _________ __________
U èaši nema vode. _________ __________
Vode na Zemlji sve su zagaðenije. _________ __________
g) Otišla je u kino bez prijateljice. _________ __________
Prijateljice su se našle pred kazalištem. _________ __________
Nestrpljivo je èekala prijateljice. _________ __________
Prijateljice, požurite, zakasnit æemo! _________ __________
6. Pogledaj stihove iz pjesme Ive sestru Draginju spašava koja pripada

usmenoj književnosti
Odaj nama pute i konake,
Kud prolazi Senjanin Ivane…
Zaokruži toèno.
Imenica Senjanin je:
a) u nominativu b) u dativu c) u vokativu.
Imenica Ivane je:
a) u nominativu b) u dativu c) u vokativu.
Objema imenicama, iako su u razlièitim padežima, izrièemo isto:
a) vršitelja radnje b) oslovljavanje c) usmjerenost (cilj).
Odgovori.
Prebroj slogove u stihovima. Koliko slogova imaju stihovi? ____________
Zamijeni vokativ Ivane nominativom i prepiši cijeli stih.
_______________________________________________________________
Koliko slogova ima stih s nominativom? ____________________________
Epske usmene (narodne) pjesme pisane su stihom od 10 slogova koji se

zove epski narodni deseterac.
Da je umjesto vokativa Ivane napisan nominativ, stih ne bi bio epski
narodni deseterac.
197
197

Sklonidba imenica
(usustavljivanje)
I.
1. Iz pjesme Neposlušne stvari Grigora Viteza prepiši u tablicu sve imenice.
Jedna se imenica javlja dva puta u istom obliku pa ju prepiši samo jednom.
Ne zaboravi imenicu iz naslova.
Neposlušne stvari
– Uh, ma što je s mojim èarapama?
Jesi li ih gdje vidjela, mama?
– Da, vidjela sam jednu bijelu vranu,
Gdje ih obuva jutros na tavanu!
– Olovka mi je sinoæ ovdje bila
A sad je nema. Gdje se samo skrila?
– Ah da, sjeæam se:
Maèak je svom pokojnom djedu
Pisao pismo;
A gdje ju je metnuo –
To vidjeli nismo!
– Šal sam ovdje negdje ostavio,
Reci, mama, gdje bi on sad bio?
– Jutros proðoše dva šarena zeca,
Kažu, treba im za put do Mjeseca!
198

N A G D L I V
2. Imenicama pridruži odgovarajuæe znaèenje: vršitelj radnje, predmet

radnje, primatelj, mjesto, obraæanje.
mama _________________________
(na) tavanu _________________________
olovka _________________________
djedu _________________________
pismo _________________________
do Mjeseca _________________________
3. Dopuni tablicu nazivom padeža, padežnim pitanjem ili znaèenjem padeža.
naziv padeža padežna pitanja znaèenje

nominativ predmet radnje
pripadnost, djelomiènost, graða, nemanje
genitiv Komu? Èemu?
mjesto
instrumental Oj! Ej!
199
199

4. Riješi križaljku pa æeš u oznaèenom stupcu dobiti naziv koji oznaèava
promjenu rijeèi po padežima. Tim pojmom dopuni reèenicu ispod
križaljke.
1. Nominativ množine imenice duh, kraæi oblik.
2. Nominativ množine imenice kljuè.
3. Genitiv množine imenice gledalac.
4. Instrumental jednine imenice pas.
5. Vokativ jednine imenice uèenik.
6. Dativ jednine imenice knjiga.
7. Vokativ jednine imenica sloboda.
8. Dativ jednine imenice baka.
9. Instrumental jednine imenice padež.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Promjena rijeèi po padežima zove se __________________________________
ili deklinacija.
200

5. Reèenice iz romana Lažeš, Melita Ivana Kušana dopuni tako da rijeèi u
zagradi napišeš u odgovarajuæem padežu. Pazi na broj imenice u zagradi.
_________________ (Nenad) je pojeo tri _______________ (komad) namazana
_______________ (mast) koju je toliko posuo ___________________ (paprika)
da se jedva nazirala ispod crvene ______________________ (naslaga). Onda je,
topæuæi na ______________ (mjesto) od ____________________ (zadovoljstvo)
smazao tri ____________________ (banana) i èetiri _______________ (jabuka).
Otišao je u ______________ (soba) i izvalio se na __________________ (kauè).
Posegnuo je ____________ (ruka) prema ___________ (hrpa) _______________
(knjiga, mn.). Nemirnom _______________ (ruka) je, ne okreæuæi se, prelazio po
_________________________ (korica, mn.). Poznavao je sve _______________
(knjiga, mn.) veæ po _____________ (opip).
Sve ih je proèitao. ______________ (Nenad) je jeo i èitao, ležao, jeo i èitao, èitao
ležeæi, jeo ležeæi i èitao jeduæi. Tako iz _____________ (dan) u _________ (dan).
Postoji li uopæe na __________________ (svijet) __________________ (knjiga)
koju nije proèitao? Njemu se èinilo da ne postoji.
II.
1. Odredi padež oznaèenim imenicama u pjesmi Vjeverièja uspavanka
Grigora Viteza. Poèetno slovo padeža napiši iznad imenice.
Vjeverièja uspavanka
Pet lješnjaka, tri èešera –
To je ruèak i veèera,
Pa se pokrij mekim repom
U dupljašcu našem lijepom.
Vjetar što se šumom šulja
201
201

Nek te tiho, tiho ljulja.
Sutra æeš, kad sine zora,
Granom lijeske, granom bora,
Granom hrasta, granom jele
Lijetat preko šume cijele.
2. Dopuni pjesmu Maèja uspavanka ponuðenim rijeèima.
šal, èizme, maco, dana, noæi, dvorove, bal, brk, brke, miša, miš
Maèja uspavanka
Vr-vr, vr-vr, nina-nana:
Spavaj, ______________, preko _______________,
A po ______________ _______________ æe doæi
Da te zove u ________________.
Prireðuju za te ________________,
Donijet æe ti svilen ________________,
Zlatne _________________ æe ti dati,
_________________ æe ti poèešljati,
Po dva _________________ svaki _________________
Frkat æe ti frk-frk-frk.
3. Dopuni.
U hrvatskom jeziku nezavisni su padeži ____________________ i
____________________ jer su nezavisni od ostalih rijeèi u reèenici i nikad ne
dolaze s prijedlozima.
4. Zaokruži prijedloge koji mogu doæi s lokativom.
od, do, u, na, s(a), k(a), o, unatoè, po, bez, pri
202

5. U svakom je nizu jedan uljez. Prekriži ga.
nominativ množine dativ jednine instrumental jednine
prsti dugi carom

mravi ligi darom
mrazi stonogi keljom
psi nogi mrazom
III.
1. U pjesmi U gostima kod kume šume Grigora Viteza podcrtaj imenice i
odredi im padež. Poèetno slovo padeža napiši iznad imenice.
U gostima kod kume šume
Šuma nas je zvala,
Pozive nam slala,
Rekla crnom kosu:
Zovi djecu! To su
Moji gosti najmiliji,
Najvedriji, najèiliji!
A kos na vrh hrasta stao,
Zviždukom nas dozivao:
Ovdje vam je, djeco, raj,
Pozdravlja vas stari gaj.
I još s neba ševa javlja:
Tu je sunca, tu je zdravlja!
Ostavite školu, stan,
Doðite na èitav dan!
Èak i vrapci živkaju
I oni nas zivkaju.
203
203

2. Napiši znaèenje sljedeæih imenica iz pjesme U gostima kod kume šume.
Pazi, ponuðenih znaèenja ima više i ne smiješ ih sve uporabiti. Da bi
pravilno odredio/odredila znaèenje, rijeè nemoj gledati izdvojeno, veæ
zajedno s ostalim rijeèima u stihu.
vršitelj radnje, predmet radnje, pripadnost, graða, primatelj, usmjerenost, mjesto,
društvo, sredstvo, obraæanje
pozive _________________________ hrasta ____________________
kosu _________________________ zviždukom___________________
kos _________________________ djeco ____________________
(s) neba _________________________
3. Razvrstaj prijedloge s obzirom na padež uz koji dolaze.
s(a), k(a), unatoè, usprkos, na, po, pri, prema, o
prijedlozi s dativom: _________, __________, ___________, __________
prijedlozi s lokativom: _________, __________, __________, __________
prijedlog s instrumentalom: __________
4. Reèenice dopuni prijedlogom s(a) gdje je to potrebno.
a) Cijelo popodne _____ djedom sam radio u vrtu.
b) Djed je _____ škarama obrezivao voæke, a ja sam _____ motikom okopavao
cvijeæe.
c) U svojoj sobi brat se igra _______ prijateljem koji je jutros doputovao ______
autobusom iz Rijeke.
d) Starac je hodao _____ štapom u ruci i razgovarao _______ prolaznicima.
e) Sestra je otišla u šetnju ______ psom.
f) Snažno je mahao ______ zastavicom.
204

g) Juèer se posvaðao _______ Ksenijom pa se danas sam igra u sobi _____
igraèkama.
h) Bilo joj je hladno pa se ogrnula _______ ogrtaèem.
5. Reèenice prepiši ispravno.
a) Idem kod prijatelja pisati zadaæu.
_______________________________________________________________
b) Otac od prijatelja danas se vratio s puta.
_______________________________________________________________
c) Moj æe se tata vratiti kroz tri dana.
_______________________________________________________________
d) Unatoè vruæine volim se igrati vani.
_______________________________________________________________
e) Nasuprot parka je hotel.
_______________________________________________________________
f) Usprkos truda nismo uspjeli pobijediti.
_______________________________________________________________
g) Stol je izraðen iz kamena.
_______________________________________________________________
h) Damir je strastveni èitaoc stripova.
_______________________________________________________________
i) Na svakoj utakmici naše školske momèadi ima mnogo posjetioca.
_______________________________________________________________
j) Vlak kreæe za Split.
_______________________________________________________________
205
205

IV.
1. U tablici se nalaze tvrdnje koje moraš prepoznati kao toène ili netoène.
Zaokruži oba broja ispod toène/netoène tvrdnje i na crtežu povuci crtu od
jednoga do drugoga broja. Ako ispravno riješiš zadatak, dobit æeš zgodan
crtež. Ako ne, pokušaj ponovo.
tvrdnja toèno netoèno

1. Kratka množina imenice snijeg glasi snijegi. 17 – 13 17 – 14
2. Dativ jednine imenice toèka je toèki. 2–7 2 – 17
3. Vokativ jednine imenice baka je bako. 2 – 13 13 –14
4. Instrumental imenice Senj je Senjom. 10 – 12 1–2
5. Genitiv množine imenice zemlja je zemalja. 15 – 16 15 – 5
6. Nominativ množine imenice èitalac je èitaoci. 4 – 14 4 – 19
7. Oblik kæer je nominativ jednine. 5–6 5 – 16
8. Vokativ jednine imenice Josip je Josipe. 4 – 17 15 – 1
9. Imenica konj ima dugu množinu konjevi. 17 – 7 19 – 11
10. Instrumental jednine imenice ljubav može glasiti
1–6 1–2
i ljubavi i ljubavlju.
11. Unatoè je prijedlog s dativom. 3 – 18 1–3
206

12. Prijedlog s(a) rabimo kada izrièemo

8–6 5–8
sredstvo.
13. Akuzativ znaèi djelomiènost, a genitiv
9 – 10 8–9
cjelovitost.
14. Nominativ množine imenice èovjek je èovjeci. 2–3 3 – 15
15. Vokativ se uvijek odvaja zarezom. 10 – 18 10 – 7
16. Nominativ je padež imenovanja. 12 – 7 12 – 2
17. Dva nezavisna padeža su nominativ i akuzativ. 13 – 17 9 – 11
2. Okomitom crtom odvoji nastavke od osnove.
maèem, seki, sekama, radosti, radostima
3. Genitive zamijeni posvojnim pridjevima.
a) sin uèitelja _______________________________
b) pomoænik predsjednika _______________________________
c) mlijeko krave _______________________________
d) zastava Hrvatske _______________________________
e) pogled tate _______________________________
f) glas Davora _______________________________
g) ulice grada _______________________________
h) hodnik škole _______________________________
i ) reprezentacija Njemaèke _______________________________
j) nasljednik Anice _______________________________
k) dnevnik prijateljice _______________________________
207
207

4. Stavi zareze gdje je to potrebno.
a) Dobro jutro Melita!
b) Kakve su to gluposti Šiljo?
c) Melita moraš nešto uèiniti sa svojom kosom!
d) Hoæu profesore hoæu.
e) Djeco opet ne slušate što govorim!
f) Molim te srce uzmi èaj.
5. Dopuni malo izmijenjene reèenice iz romana Lažeš, Melita Ivana Kušana

tako da imenice u zagradi napišeš na crtu u odgovarajuæem padežnom
obliku. Pazi na broj imenice u zagradi.
Trèala je cijelim _________________ (put) sve do __________________ (kuæa).
Oko nje su škripale tramvajske i automobilske _______________ (koènica, mn.),
_______________ (vozaè, mn.) su se ljutili na luckastu _________________
(djevojèica) koja trèi sred gradskog ______________ (promet) baš kao da je na
pustoj seoskoj ______________ (livada). Sudarala se s _________________
(èovjek, mn.), izbijala im iz ________________ (ruka, mn.) __________________
(novine), ___________ (košara, mn.) s___________ (jaje, mn.) i ______________
(voæe), rušila malu _____________ (djeca), stajala _______________ (pas, mn.)
na __________________ (šapa, mn.) i __________________ (rep, mn.). (…)
Ušla je opreznim ________________ (korak, mn.) gazeæi po _________________
(gredica, mn.) ___________________ (jagoda, mn.) i ne obaziruæi se na divne
soène ________________ (plod, mn.),________________ (Melita) se primicala
Sultanovoj __________________ (kuæica). Onda, odjednom, uèini joj se da nešto
èuje. Ne, nije se varala. Iz _________________ (kuæica) je dopirao tih, žalostan
____________________ (cvilež).
208

6. Zadane rijeèi razvrstaj u dvije skupine: u prvu skupinu prepiši pravilne
oblike, a u drugu skupinu napiši ispravljene nepravilno napisane oblike.
neprijateljom, djeèaki, praæki, konjem, jahaèom, utrci, Dubravci, Ameriki, jezici,
posjetioc, prijedlozi, cvrèci
PRAVILNO ISPRAVLJENO
V.
1. U pjesmi Èešljugari Nikole Miliæeviæa iznad oznaèenih imenica napiši
poèetno slovo padeža u kojem se imenica nalazi.
Èešljugari
O male ptice, èešljugari, Jesen je svuda preðu prela, preða – nit

vunenoga
što cvrkuæete vrh topola, mijenjala lišæe, travu, cvijeæe, konca
da li vam radost srce žari, na oblake je lake sjela,
il vam je grlo puno bola? pa ponad gora mirno šeæe.
Jutros je vjetriæ maglu tanku A vi pjevate, ptice male,

kradom –
pronio kradom preko njiva pjevate jutros bez prestanka,
neprimjetno,
potajno
i stao njome na proplanku od vaše pjesme uzdrhtale
da èuje kako šuma sniva. treperi svaka grana tanka.
209
209

Kao u tihom umiranju Je li vas možda magla bijela
šuma je krila jade svoje, opila svojim lakim letom?
a jesen je u njenom granju il vam je jesen bol odnijela,
satkala prve zlatne boje. pa plaèete za toplim ljetom?
2. Odredi znaèenje zadanim imenicama. Ima više ponuðenih znaèenja nego

imenica, a znaèenje se može i ponavljati.
vršitelj radnje, predmet radnje, pripadnost, graða, mjesto, vrijeme, naèin, primatelj,
oslovljavanje, društvo, sredstvo
ptice ____________________ (na) proplanku __________________
radost ____________________ (bez) prestanka __________________
maglu ____________________ letom __________________
(preko) njiva ____________________
3. Zaokruži zbirne imenice.

uèenici momèad mišiæi cvijeæe vozaèi telad ribièi
crviæi otoèje grožðe djeca braæa slušateljstvo
4. Razvrstaj imenice u dvije skupine: u prvu skupinu prepiši rijeèi koje

su pravilno napisane s obzirom na ije/je, a u drugu skupinu napiši
nepravilno napisane ispravljene oblike.
brjezi, brjegovi, lijekovi, cvijeæe, zviježðe, zvijerad, snijegovi, vijekovi, cvijetovi,
dijelovi
PRAVILNO ISPRAVLJENO
210

5. Napiši zadani oblik imenice, a zatim na crtu napiši naziv glasovne
promjene koja je provedena u tim oblicima.
Glasovne promjene: sibilarizacija, palatalizacija, jotacija, nepostojano a,
kraæenje ije u je.
a) Napiši vokativ jednine zadanih imenica.
putnik _____________________ vojnik ______________________
lijeènik _____________________ bubreg ______________________
Glasovna promjena: _______________________________
b) Napiši nominativ množine zadanih imenica.
putnik _____________________ vojnik _____________________
lijeènik _____________________ bubreg ______________________
Glasovna promjena: ________________________________
c) Napiši genitiv množine zadanih imenica.
olovka _____________________ stablo ______________________
kruška _____________________ višnja ______________________
Glasovna promjena: ________________________________
d) Napiši nominativ množine zadanih imenica.
cvijet _____________________ svijet ______________________
smijeh _____________________ snijeg (duga mn.) ________________
Glasovna promjena: _________________________________
e) Napiši instrumental jednine zadanih imenica nastavkom -ju.
oholost _____________________ starost ______________________
strast _____________________ ljubav ______________________
Glasovna promjena: __________________________________
211
211

6. Napiši dva ili tri moguæa oblika genitiva množine.
crkva __________________ ___________________ __________________
izložba __________________ ___________________ __________________
himna __________________ ___________________
gost __________________ ___________________
kost __________________ ___________________
oko __________________ ___________________
uho __________________ ___________________
mrav __________________ ___________________
zub __________________ ___________________
7. Napiši oba moguæa oblika u instrumentalu jednine.
slast _______________________ _________________________
upornost _______________________ _________________________
nestrpljivost _______________________ _________________________
rijeè _______________________ _________________________
8. Pokraj istaknutih imenica napiši u kojem su padežu i znaèe li

djelomiènost ili cjelovitost.
padež znaèenje
a) Dodaj u juhu soli. _______________ ____________________
b) Ponudio joj je èokoladu. _______________ ____________________
c) Prosuo je šeæer i brašno. _______________ ____________________
d) Pojeo je torte i popio soka. _______________ ____________________
e) Dolio je ulja u lonac. _______________ ____________________
212

9. Reèenice iz prethodnoga zadatka prepiši tako da genitiv zamijeniš
akuzativom, a akuzativ genitivom.
a) _____________________________________________________________
b) _____________________________________________________________
c) _____________________________________________________________
d) _____________________________________________________________
e) _____________________________________________________________
213
213

Pridjevi
I.
1. Podcrtaj pridjeve u sljedeæem tekstu.
Sutra idem na izlet. Morat æu spremiti dva ruksaka. U bijeli æu staviti laganu košuljicu,
kupaæi kostim, oèevu kapu i onaj šareni mamim ruènik. Možda i suncobran. Neka
se naðe. U crni debelu majicu dugih rukava, nove, nepromoèive tenisice i, svakako,
bakin kišobran. Joj, sigurno sam nešto zaboravila!
2. Razvrstaj pridjeve iz 1. zadatka.
opisni pridjevi: __________________________________________________
_______________________________________________________________
posvojni pridjevi: ________________________________________________
_______________________________________________________________
3. Pronaði i prekriži po jedan pridjev koji ne pripada skupini.
a) poznat, kršan, mamin, lijep, gladan
b) oèev, bakin, bratov, sit
4. Dopunjujuæi nizove, otkrij od kojih rijeèi mogu nastajati pridjevi.

sivkast
a) siv – ___________ crven –______________ crn – __________________
nepoznat znatan – _____________ pristojan – _____________
poznat – _______
mrak brdovit- _____________
b) mraèan – ________ stjenovit – ______________
rješiv
c) riješiti – _________ paziti – ______________ èeznuti –________________
Dopuni.
Pridjevi mogu nastajati od drugih rijeèi:_________________, ______________ i

(napiši vrste rijeèi od kojih su nastali pridjev)
_________________.
214

II.
1. Podcrtaj neodreðene oblike pridjeva jednom, a odreðene dvjema crtama.
a) Želiš li bijeli ili crveni kaput?
b) Jak udar vjetra oštetio nam je krov.
c) On je lijep djeèak.
d) Lijepi djeèak ponudio mi je loptu.
e) Dao mi je velik kišobran.
f) Taj veliki kišobran spasit æe me od kiše.
2. Dopuni.
Neodreðeni oblik pridjeva opisuje imenicu i odgovara na pitanje _____________,

(napiši pitanje)
a odreðeni oblik pridjeva odreðuje imenicu i odgovara na pitanje ____________.

(napiši pitanje)
3. Usporedi i dopuni.
lijep/lijepi jak/ jaki
Odreðeni oblik pridjeva u nominativu jednine muškoga roda ima nastavak -___, a
neodreðeni ima ____________ nastavak.
4. Podcrtaj pridjeve.
Donijela joj je dva lista. Jedan je bio zelen, a drugi smeækast.
„Koji æeš?“ pitala je.
„Zeleni!“
„Ako ti dam zeleni, odmah æu umrijeti.“
„Zašto æeš umrijeti?“
„Ja sam Jesen“, reèe.
„Smeækasti! Jako volim jesen!“
215
215

5. Odredi koji pridjevi iz 4. zadatka opisuju (neodreðeni), a koji odreðuju
(odreðeni) imenice.
odreðeni: ______________________________________________________
neodreðeni: ____________________________________________________
III.
1. Razvrstaj pridjeve na neodreðene i odreðene.
bijeli, šašavi, blijed, lijep, bogat, pametan, zaljubljeni, mokar
neodreðeni: ____________________________________________________
odreðeni: ______________________________________________________
2. U svakom oblaèiæu prekriži pridjev koji ne pripada skupini.
a) b) c)
gradski lijepi blag

strièev maleni mio
plav crnokosi dragi
sestrin pametni visok
majèin dobar sabran
3. Zaokruži slovo ispred toèno napisanih reèenica.
a) Brod je veliki.
b) Veliki bijeli brod napušta luku.
c) On je pametni.
d) Moj je pas maleni.
e) Taj maleni pas zadaje mi velike nevolje.
f) Moj smeði šešir visi na vješalici.
g) Kupila bih smeð šešir.
216

4. Uoèi u tekstu pravilne i nepravilne oblike pridjeva. Pravilne oblike
podcrtaj, a svaki nepravilan oblik prepiši tako da bude pravilan.
Tako je govorio Hlapiæ. A to je bio vrlo lijepi i dirljivi govor. U njemu je bio i zlatan
dvor i krasan kraljeviæ. Bila je i lijepa kraljevna.
Poslije toga lijepoga govora svi su slatko zaspali na zelenoj travi pod vedrim
nebom.
(prema romanu Èudnovate zgode šegrta Hlapiæa Ivane Brliæ-Mažuraniæ)
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
5. Podcrtaj sve pridjeve u Cesariæevoj pjesmi.
Slavonija
Stara se Slavonija opet
Otkriva ganutome srcu.
Slušam... U klasju pjeva cvrèak
Da dani žetve dohode,
I da æe skoro smeði cvrèak
Žitu doæ u pohode.
Po stazi, koja poljem vodi,
Dalekoj ðermi žena hodi,
I pjeva za sebe, na putu,
Pjesmu široku, otegnutu,
Ko ova zemlja što je rodi.
217
217

6. Odgovori.
a) Što je ðerma?
_______________________________________________________________
b) Podcrtanu rijeè i skup zamijeni pridjevom.
Da dani žetve dohode... Dani žetve su________________dani.
Po stazi, koja poljem vodi... Staza koja poljem vodi je______________ staza.
IV.
1. Napiši posvojne pridjeve od vlastitih imena.
Petrov
a) Petar – ___________________ Marijin
Marija – ____________________
Nikola – ___________________ Nikica – ____________________
Marin – ___________________ Marica – ____________________
Hrvat – ___________________ Hrvatica – ___________________
Perica – ___________________ Jelica – _____________________
2. Napiši posvojne pridjeve prema vlastitim imenima dodajuæi im nastavke

-ski, -ški, -èki. Imaj na umu pravopisna pravila.
a) Split ___________________ e) Mljet ___________________
b) Varaždin ___________________ f) Hvar ___________________
c) Pag ___________________ g) Braè ___________________
d) Ston ___________________
3. Napiši posvojne pridjeve prema vlastitim imenima.
Marijev
a) Mario – _____________ d) Mia – _____________
b) Tiki – _____________ e) Pia – _____________
c) Toni – _____________
218

4. Napiši posvojne pridjeve nastavkom -ski.
gimnazija – __________________ Ujeviæ – ______________________
studio – ____________________ Gunduliæ – ____________________
županija – __________________ Držiæ – _______________________
kemija – ___________________ Matoš – ______________________
5. U svakom nizu prekriži po jedan netoèno napisan posvojni pridjev.
a) matošev, matoševski, držiæevski, Držiæev
b) zagrebaèki, varaždinski, dubrovaèki, splicki
c) jadranski, dalmatinski, Hvaraninov, Hvarski
d) atlantski, Zemljin, zemaljski, Lièki
V.
1. Objasni zašto su podcrtani nazivi toèno napisani.
Èetvrtkom kupujem Dubrovaèki list, subotom Dubrovaèki vjesnik, a nedjeljom The
Dubrovnik Times.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
2. Zaokruži netoèno napisana imena mora i oceana.
a) Jadransko more, sredozemno More, Jonsko more, Bijelo more, žuto more
b) Atlantski ocean, tihi ocean, indijski ocean
3. Zaokruži toèno napisane posvojne pridjeve.
tihooceanski, srednjootoèni, srednjeeuropski, dugootoèni, prekooceanski,
srednješkolski
219
219

4. Napiši pridjeve suprotnoga znaèenja.
a) važan – ____________________ b) brižan – __________________
željen – ____________________ tužan – ___________________
èujan – ____________________ mlad – ____________________
obaviješten – ________________ brz – _____________________
5. Izvedi posvojne pridjeve od imenica.
Bog – _______________________ Božiæ – _____________________
zec – _______________________ Uskrs – _____________________
maèka – _____________________ Branka – ____________________
dijete – ______________________ Jadranka – __________________
vrag – _______________________ baka – _____________________
6. Uz imenicu kiša napiši petnaest pridjeva.

tiha, bijela, lijepa,
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
a) Proèitaj napisane pridjeve i prekriži pet koji su uobièajeni uz imenicu

kiša.
b) Od preostalih deset opet, po istom pravilu, prekriži sljedeæih pet.
c) Na crtu napiši pet preostalih pridjeva.
_______________________________________________________________
Ostalo je pet pridjeva koje si ti izabrao/izabrala. Sigurno su ti

posebno dragi i bliski.
Kada pišeš sastavak ili pjesmu, kada govoriš ili pripovijedaš,
razmišljaj o rijeèima kojima se služiš.
220

7. Dopuni pridjevima dio teksta Djedovo slovo Miroslava Slavka Maðera.
(Pazi! Pridjev uobièajeno stoji ispred imenice, ali se može staviti i iza nje.
Takoðer možeš rabiti i skup rijeèi koji æe opisati imenicu, npr. kamena
kuæa ili kuæa od kamena.)
Bio sam bogat (...)
Imao sam _____________ voænjak, _____________ vinograd, _____________
šumu, ______________ park. Imao sam _______________ udice, ___________
praæke, _______________ maèeve, loptu ______________ štagalj, __________
__________sjenik, ulice__________________. (...)
Imao sam i _________________ èamac, ___________________ veslo, kolibu
___________________. Imao sam_____________bundeve, ________ kukuruz
na ciganskoj vatri, imao sam_______________golubinjak i ________________
________ zeèinjak.
a) Svoju dopunu usporedi s dopunama prijatelja iz razreda.
b) Svoj tekst možeš usporediti i s Maðerovim.
221
221

Sklonidba (deklinacija)
pridjeva
I.
1. Dopuni reèenice odgovarajuæim oblicima skupa rijeèi sivi golub.
Danima mi je na prozor dolazio_____________________.
Sasvim obièan golub.
Jedno jutro prozor je osvanuo prazan.
Svuda sam tražila _______________________________.
Nigdje nije bilo_________________________________.
A ja sam ga mazila i pazila. I još sam mu tepala.
Tepala sam ____________________________________.
Sada pišem o svom___________________________________ da s vama
podijelim tugu.
Tugujem za____________________________.
Moj_____________________________, gdje li si mi ti?
2. Dopuni jednom rijeèi iz zagrade.
a) Ovo je moj ________________ golub. (sivomu, sivoga, sivi)
b) Nikom ne dam _______________ goluba. (sivi, sivoga, sivim)
c) Prazan i ružan je prozor bez ___________ goluba. (sivim, sivoga, sivim)
d) Tepala sam ________________ golubu. (sivom,/e/u)
e) Pišem o __________________ golubu. (sivom, sivome, sivomu)
f) Tko sada leti s mojim ____________ (sivi, sivim, sivoga) golubom?
g) _________ golube, je li svijet velik i lijep? (sivi, sivome, sivoga)
222

a) Pridjev i imenica ne slažu se/slažu se u padežu.
b) Pridjev i imenica slažu se/ne slažu se u broju.
c) Pridjev i imenica slažu se/ne slažu se u rodu.
4. Dopuni pridjevom po svom izboru.
______________ maèke _______________ plesaèicama
_________________ golupèiæi ______________ kuæu
_________________ poljima __________________ igraèaka
5. Riješi premetaljku i otkrij koje se rijeèi slažu u rodu, broju i padežu.
PRIDJENI IME VICA
_______________________________________________________________
II.
1. Pridjeve iz lijevoga stupca crtom spoji s odgovarajuæom imenicom iz
desnoga stupca.
luda golubica
oštro more
visokoj ovca
crna na ... peti
bijela vrane
propuštena glava
bijele prilika
sinje oko
223
223

2. Odredi padež, rod i broj podcrtanim pridjevima i imenicama. Rješenja
napiši na crte ispod reèenica.
a) Jesam pametno dijete!

____________________
b) Znam da se opisni i posvojni pridjevi s imenicom slažu u rodu, broju i padežu.

_______________________________________________________________
3. Podcranim pridjevima i imenicama odredi rod, broj i padež.
Otišao sam do plavoga mora. Pojeo sam toplu bublicu i zaplovio.Vidio sam velike

_______________________________________________________________
gradove i oplovio svjetska mora. Èesto sam mislio na majku. I danas kad se sjetim

_______________________________________________________________
djetinjstva, iz modrine izroni brod s bijelim jedrom. Zamiriše bosiljak i kruh.

_______________________________________________________________
(prema Djetinjstvo Tina Kolumbiæa)
4. U tekstu podcrtaj imenice i pridjeve.
Kad drvodjelja stigne do stare kolibe, a donio grabov panjiæ, pripovjedio on ženi
svojoj, što je bilo u dvoru županovu. Kad baka sve dobro razumjela, nešto smisli.
Ništa ne reèe, nego ode u kolibu, iznese maleno korito na mjeseèinu, nastre u
njega krevetac od slame, položi onaj grabov panjiæ u korito, te stane zibati...
Ziba baka, ziba, i sve gleda u onaj panjiæ u malenom koritu dok joj se oèi stare
zamagliše.
(prema bajci Lutonjica Toporko i devet županèiæa Ivane Brliæ-Mažuraniæ)
224

Podcrtane imenice i pridjeve prepiši u tablicu i odredi im rod, broj i padež. Ako
se koja rijeè ponavlja, prepiši ju.
imenice pridjevi
drvodjelja - m. r.jd. N stare - ž. r.jd. G
5. Iz pjesme prepiši šest pridjeva i tri imenice i odredi im rod, broj i padež.
Imao sam lastavicu
Imao sam lastavicu
Malenu i plavkastu.
Gnijezdila se pod krovom
Visokim.
Volio sam malenu
I plavkastu
I krov visoki.
(uèenièki rad)
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
225
225

III.
1. Dopuni.
a) U muškom rodu jednine pridjevi imaju dva oblika. Odreðeni i
_____________________.
b) Odreðeni oblik u nominativu jednine ima nastavak –i, a neodreðeni ima
_____________________ nastavak.
c) Neodreðeni_____________ imenicu, a ________________odreðuje imenicu.
2. Zaokruži padežne nastavke odreðenoga i neodreðenoga oblika pridjeva.
odreðeni oblik/živo neodreðeni oblik/živo
N sivi golub N siv golub
A sivog(a) goluba A siva goluba
G sivog(a) goluba G siva goluba
D sivom(u, e) golubu D sivu golubu
L sivom(u, e) golubu L sivu golubu
I sivim golubom I sivim golubom
V sivi golube V (nema)
3. Prekriži netoèan dio tvrdnja.
a) Pridjevi odreðenoga i neodreðenoga oblika sklanjaju se po istoj/razlièitoj
sklonidbi.
b) Pridjevi neodreðenoga oblika imaju/nemaju iste nastavke kao i imenica.
c) Pridjevi odreðenoga oblika imaju/nemaju svoje posebne nastavke.
d) Pridjevi neodreðenoga oblika mijenjaju se po pridjevnoj/imeniènoj
sklonidbi.
e) Pridjevi odreðenoga oblika mijenjaju se po pridjevnoj/imeniènoj sklonidbi.
226

4. Sklanjaj.
mlad èovjek
N __________________________ mladi èovjek
N ________________________
A __________________________ A ________________________
G __________________________ G ________________________
D __________________________ D ________________________
L __________________________ L ________________________
I __________________________ I _________________________
V __________________________ V ________________________
IV.
1. Dopuni reèenice toènim oblikom zadanoga pridjeva.
a) Jablan je _________________. (visok)
b) ____________ jablan raste uz rijeku. (visok)
c) Život mu visi o _______________ (tanak) koncu.
d) Ako je konac________________________ (tanak), teško ga je staviti u iglicu.
e) Ništa ne može promaknuti _____________ (oštar) oku.
2. Napiši sedam reèenica. Uporabi pridjev brzi (odreðeni oblik) i imenicu vlak.
Brzi vlak neka proðe sve padeže. Brzo æeš do vokativa!
Jutros kasni brzi vlak.

N ______________________________________________
A ______________________________________________
G ______________________________________________
D ______________________________________________
L ______________________________________________
I ______________________________________________
V ______________________________________________
227
227

3. U pjesmi Dobriše Cesariæa Predjesenji dan podcrtaj pridjeve i imenice.
Prepiši na crte podcrtane pridjeve i imenice i odredi im rod, broj i padež.
Predjesenji dan _______________________________________
Veæ nema sunce starog žara. _______________________________________
Al’ dan je nasmiješen i vedar, _______________________________________
Bez posla i ne vièuæ više _______________________________________
Posljednji proðe sladoledar. _______________________________________
Tumara bijeli èovjek ljeta _______________________________________
Po gradu, nevesela lica. _______________________________________
Kadikad padne žuti list _______________________________________
Pred kotaè njegovih kolica. _______________________________________
To javlja jesen da je tu, _______________________________________
I zemlja èeka prvu kišu, _______________________________________
A kestenjari – ti uglari – _______________________________________
Prašinu ljeta s peæi brišu. _______________________________________
4. Nastavi niz.
èovjek koji stoji na uglu kuæe (u Cesariæevoj pjesmi)
uglar ___________________________________________
ugao __________
ploèa __________ ___________________________________________
kesten __________ ___________________________________________
ovca __________ ___________________________________________
228

V.
1. Svakom pridjevu u podcrtanomu skupu odredi oblik (odreðen/
neodreðen) tako da iznad pridjeva upišeš kratice odr. ili neodr. Zatim
reèenice prepiši tako da podcrtane skupove staviš u množinu.
a) Teško èovjeku bez dobra djela.
_______________________________________________________________
Teško èovjeku bez dobroga djela.
_______________________________________________________________
b) Divim se naslikanu portretu.
_______________________________________________________________
Divim se ovome naslikanom portretu.
_______________________________________________________________
Odreðeni i neodreðeni oblik pridjeva u množini imaju/nemaju iste padežne
nastavke.
3. U reèenicama odredi vrste rijeèi. Imenicama i pridjevima odredi rod, broj

i padež.
a) Na livadi raste mlada trava.
na – _________________________
livadi – _________________________
raste – _________________________
mlada – _________________________
trava – _________________________
229
229

b) Na vjenèanju mlada je bila lijepa.
na – _________________________
vjenèanju – _________________________
mlada – _________________________
je bila – _________________________
lijepa – _________________________
c) Naljutio sam staroga.
naljutio sam – _________________________
staroga – _________________________
4. Napiši posvojne pridjeve, sva tri roda jednine, prema imenima zemalja.
Hrvatska – ______________________________________________________
Njemaèka – _____________________________________________________
Francuska – _____________________________________________________
5. U nizovima iz 4. zadatka zaokruži onaj oblik pridjeva koji napisan velikim

slovom znaèi ime zemlje. Imena zemalja napiši na crte.
___________________ ___________________ ___________________
6. Odredi rod, broj i padež imenicama i pridjevima iz teksta. Kratice napiši

iznad rijeèi.
Ja bih, dakle, trebao dobiti malenu seku ili malenoga bracu. Bez obzira tko æe doæi
na svijet, ipak o tome neprestance raspravljamo u obitelji. Ja sam gotovo siguran
da ona velika lopta od mamina trbuha ukazuje na bracu. To proizlazi iz moje želje
da dobijem brata. (...)
Taj æe moj maleni braco biti poput svemirskoga putnika koji je pristigao na
zemaljsku kuglu i zapitao:
230

„Hej! Je li ovdje sve pusto i prazno? Plava zemljo, nalikuješ bombonu.“ (...)
Možda se, ipak, moj maleni braco sprijatelji s plavim planetom.
(prema Veliko išèekivanje Josteina Gaardnera)
7. Zaokruži slovo ispred reèenica u kojima su uporabljeni oblici pridjeva

kojima se daje prednost u književnom jeziku.
a) Ovdje nema plavog cvijeta.
b) Ovdje nema plavoga cvijeta.
c) Daj kapljicu vode plavomu cvijetu.
d) Daj kapljicu vode plavom cvijetu.
e) Duži oblik pridjeva pripada književnome jeziku.
f) Duži oblik pridjeva pripada književnom jeziku.
231
231

Stupnjevanje (komparacija)
pridjeva
I.
1. Usporedi na osnovi zajednièkoga svojstva pa dopuni nizove.
A
a) krupno slovo
A
____________ slovo
A
_____________ slovo
5 5 5
b) sitna petica _____________ petica _____________ petica
a) Po èemu su usporeðena slova?
_______________________________________________________________
b) Po èemu su usporeðene brojke?
_______________________________________________________________
2. Reèenice dopuni usporeðujuæi na temelju zajednièkoga svojstva.
a) Moj vrt je ___________________ (zelen) od tvoga.
b) Njegov sastavak je ____________ (opširan) od moga.
c) Djed je ____________________ (umoran) od bake.
d) Puž je _______________ (spor) od kornjaèe.
e) Vuk je _______________ (opasan) od lisice.
3. Crtom poveži biæa i svojstva.
lisice najvjerniji
maèke najbrbljavije
psi najumiljatije
papige najlukavije
232

4. Dopuni nizove.
a) star, _________________, najstariji
b) mlad, mlaði, __________________
c) ______________, pametniji, najpametniji
5. Proèitaj i dopuni.
Pero je brz.
Maro je brži od Pere.
Marko je najbrži.
Zajednièka osobina triju djeèaka je_________________. Ta je osobina navedena
(usporeðena) ______________________ puta.

(napiši koliko)
Dopuni.
1. Pero je brz. ima osobinu brzine pozitiv

1. stupanj ______________
2. Maro je brži. ima više zajednièke
osobine 2. stupanj ______________
3. Marko je najbrži. ima najviše
zajednièke osobine 3. stupanj ______________
6. Napiši stupnjeve (pridjeva) koji nedostaju.
pozitiv lud lak

komparativ plašljiviji
superlativ
233
233

II.
a) Pridjevi se mogu/ne mogu usporeðivati po stupnju svojstva koje izrièu.
b) Tri/dva su stupnja komparacije.
c) Pozitiv i komparativ/pozitiv, komparativ i superlativ su stupnjevi
komparacije.
2. Na crte napiši komparative sljedeæih pridjeva.
pametan – _____________, crven – ____________, zdrav – _______________
Dopuni.
pozitiv + (nastavak) -iji = ____________________________________________
3. Napiši superlative pridjeva iz 2. zadatka.
______________________ ___________________ _____________________
Dopuni.
Predmetak naj- + komparativ = _______________________________________
4. Popuni tablicu.
pozitiv svenut mokar zanesen žut gladan

komparativ
superlativ
5. Obrati pozornost na nastavak za komparativ pa izbaci uljeza. Uljeza napiši

na crtu do niza.
a) pametniji, plaviji, crveniji, ljepši, èistiji ____________________
b) stariji, lukaviji, lakši, mudriji, drhtaviji ____________________
c) brbljaviji, mekši, mokriji, plašljiviji, pospaniji ____________________
234

III.
1. Napiši komparative pridjeva krnj, rið i vruæ.
krnj – ____________________________
rið – ____________________________
vruæ – ____________________________
2. Napiši komparative i superlative pridjeva.
pozitiv komparativ superlativ
dobar ______________ ___________________
zao ______________ ___________________
malen ______________ ___________________
velik ______________ ___________________
Ako uèiš engleski jezik, prisjeti se komparativa i superlativa pridjeva

good i bad.
Što je zajednièko u komparaciji ovih pridjeva u hrvatskom i u engleskom
jeziku?
_______________________________________________________________
3. a) Ispravi pogrješke.
najjaèi, najasniji, najeftiniji, najjedriji, najjadniji
_______________________________________________________________
b) Napiši još dva superlativa s dvostrukim j.
_____________________________________
235
235

4. Napiši komparative i superlative pridjeva.

lijep
bijel
trijezan
svijetao
rijedak
Dopuni.
Ako pridjev u pozitivu ima ije, u komparativu i superlativu provodi se glasovna
promjena kraæenja ije u _____.
IV.
1. Napiši pridjeve prema imenicama.
a) lijek – __________________ stijena – ____________________
brijeg – _________________
b) bijeda – _________________ snijeg – ____________________
smijeh – ________________
2. Podcrtaj sve pridjeve u tekstu i odredi im rod, broj, padež i stupanj.

Rješenja piši na crte ispod reèenica.
Jesen mi je najdraža. Volim oblake i mlake kiše.
_______________________________________________________________
Volim kad vjetar jutrom raznosi svilenkaste magle što se noæu hvataju brda.
_______________________________________________________________
Drago mi je kad su ploènici mokri, a krovovi još mokriji.
_______________________________________________________________
Volim kad se tržnice napune slatkih šipaka i najslaðega grožða.
_______________________________________________________________
236

3. Izaberi i zaokruži toèan dio tvrdnje.
a) Pridjevi u komparativu i superlativu sklanjaju se/ne sklanjaju se.
b) Pridjevi u komparativu i superlativu sklanjaju se kao odreðeni/neodreðeni
pridjevi.
4. Sklanjaj komparativ slaði i superlativ najjaèi.

slaði
N ________________________ najjaèi
N ________________________
A ________________________ A ________________________
G ________________________ G ________________________
D ________________________ D ________________________
L ________________________ L ________________________
I _________________________ I _________________________
V ________________________ V ________________________
5. Napiši pridjeve prema imenicama.
glava – _________________ kovrèa – _________________
rep – ___________________ crv – ____________________
kiša – ___________________ mulj – ___________________
duša – __________________ platno – __________________
blato – __________________
237
237

V.
1. Odredi vrstu podcrtanim rijeèima. Pazi: ako je prilog nastao od pridjeva,
može se stupnjevati.
a) Pametno je postupio. _________________
b) Brzo æe kiša. _________________
c) Sve je brzo shvatila. _________________
d) Manje dijete manje plaèe. _________________ ________________
e) Jaèe grije ljetno sunce. _________________ ________________
f) Paèe je jaèe od pileta. _________________
g) Èinim najslaðe kolaèe. _________________
h) Mama se najslaðe smijala. _________________
2. Izvedi pridjeve od imenica.
a) lanac – ____________________ jezik – _____________________
nepce – _____________________ novac – ____________________
b) vijek – _____________________ svijet – _____________________
zvijezda – ___________________ pijesak – ___________________
cijev – _____________________
3. Napiši komparative pridjeva.

mlaði
mlad – ___________ lud –_____________ jak –_____________
crn – ____________ blag – ____________ drag – ____________
žut –_____________ tih – _____________
Neki pridjevi komparativ tvore nastavkom -ji. Glas j stapa se sa

suglasnikom ispred sebe u novi suglasnik.
Npr. drag + -ji (g +j) > draži
Glasovi su se stopili i promijenili. Od g i j dobio/dobila si ž. G + J > Ž
Ova se glasovna promjena zove jotacija.
238

4. Istraži kako su dobiveni komparativi iz 3. zadatka.
mlad + -ji > mlaði d+j>ð

_____________
crn + -ji > crnji _____________
5. Napiši komparative pridjeva prema uzorku.
grub – grublji - grub + l + -ji > grublji

_____________________________________
glup – ______________________________________
živ – ______________________________________
6. Napiši komparative i superlative.
blizak – _____________________ ___________________________
kratak – _____________________ ___________________________
dubok – _____________________ ___________________________
visok – _____________________ ___________________________
dalek – _____________________ ___________________________
debeo – _____________________ ___________________________
Odgovori.
Zašto su komparativi kraæe rijeèi od pozitiva?
_______________________________________________________________
7. Opiši imenice. Izaberi jedan ili više pridjeva. Nemoj pisati one „obiène“.
__________________ vjetar ___________________ kuæa
__________________ plašt ___________________ more
__________________ cvijet ____________________ igra
239
239

Brojevi
I.
1. Riješi zagonetku.
Pet baba oko bijela grada,
Jedna drugu po petama zbada.
To su __________________________________________________________.
2. Prebroj i prepiši rijeèi koje možeš pronaæi u rijeèi brojevi.
BROJEVI
____________________________________________________
3. Dopuni.
a) Koliko je slova?
A AA AAA AAAA
_______ slovo _______ slova _______ slova __________ slova
b) Koje je po redu u abecedi:
A B C
_______ slovo ________ slovo _________ slovo
4. Brojeve zamijeni brojkama.
jedan jedanaest dvadeset i jedan
_____ _________ __________
240

5. Napiši slovima.
12 __________________________
17 __________________________
64 __________________________
2587 ________________________________________________________
II.
1. U tekstu podcrtaj brojeve.
„Zamisli, pojeo je pet kolaèiæa, dva komada torte i osam kuglica sladoleda.“
„Je li mu pozlilo?“
„Mislim da mu je osma kuglica zasmetala.“
Dopuni pitanja.
______________ je kolaèiæa pojeo?
______________ mu je kuglica zasmetala?
2. Dopuni.
a) Brojevi kojima se izrièe toèna kolièina èega su ___________________ brojevi.
b) Redni brojevi su rijeèi koje izrièu _________________, tj. koje je što po redu.
3. U svakom nizu zaokruži broj koji nije redni.
a) peti, pet, petnaesti, dvadeset i peti
b) osam, osamnaesti, trideset osmi
4. Naglas proèitaj, zatim napiši. Pazi: glavni brojevi složeni s deset i sto pišu
se sastavljeno, a brojevi složeni sa stotina, tisuæa, milijun, milijarda pišu
se rastavljeno.
1., 1; 11, 11.; 30, ,30.; 500., 500; 5223., 5223
1. _________________________ 1 ______________________
241
241

11 _________________________ 11. ________________________
30 _________________________ 30. ________________________
500. ________________________ 500 _______________________
5223. _______________________ 5223 ______________________
____________________________ ___________________________
5. Zaokruži slova ispred pogrješno napisanih nadnevaka.
a) 03. 03. 2003.
b) 3. ožujka 2003.
c) 3. 3. 2003.
d) 3. III. 2003.
e) 3. 03. ‘03.
6. Napiši nadnevak svoga roðenja na tri moguæa i toèna naèina.
_______________________ __________________ ___________________
7. Zaokruži pogrješno.
a) U Zagrebu, 4. 8. 2007.
b) Zagreb, 4. 8. 2007.
c) U Zagrebu 4. 8. 2007.
d) Zagreb 4. 8. 2007.
8. Dopuni još jednim toènim naèinom pisanja.
sto jedan _____________________________
dvadeset i osam _____________________________
dvije stotine pedeset i tri _____________________________
petsto _____________________________
242

9. Dopuni tablicu tako da brojeve upišeš slovima.
glavni broj redni broj

500
1 000 000
60
6021
III.
1. Podcrtanim brojevima i imenicama odredi rod, broj padež.
Prvi je èovjek tražio nešto od drugoga èovjeka, drugi èovjek htio se posavjetovati
s treæim èovjekom prije nego ispuni želju prvome èovjeku, ali ga u gužvi nije mogao
naæi. Nabasao je na prvoga i s njim podijelio èašicu razgovora.
broj i imenica rod, broj i padež

prvi èovjek m. r., jd., N
2. Brojevima iz reèenica odredi rod, broj i padež.
rod broj padež
a) Stižem prvim vlakom. ________ ________ _________
b) Treæa sreæa. ________ ________ _________
c) Neka drugi ljudi misle o tome! ________ ________ _________
d) Imat æeš i drugu i treæu priliku. ________ ________ _________
e) Živim na èetvrtom katu. ________ ________ _________
f) Ne æemo moæi bez treæega momka. ________ ________ _________
g) Najdraži moj prvi pravi prijatelju! ________ ________ _________
243
243

3. a) Prepiši reèenicu zamjenjujuæi podcrtane brojeve pridjevima: visoki,
nepoznato, sluèajni.
Prvi prolaznik ugleda drugo dijete pa to odmah reèe drugim prolaznicima.
_____________________________________________________________
b) U prepisanoj reèenici podcrtaj pridjeve i imenice i odredi im rod, broj i

padež.
c) Zaokruži toèno.
Sklanjaju li se redni brojevi kao pridjevi? DA NE
4. Dopuni reèenice rednim brojevima u zagradi.
a) ________ (prvi) su proljetne ljubièice zamirisale su u vrtu.
b) Ubrala sam _________ (prvi) plave ljubièice i ___________ (prvi) maleni
buketiæ odnijela mami.
c) Nigdje nije bilo__________ (drugi) proljetnih cvjetova pa sam opet ubrala
ljubièice.
d) U ____________ (drugi) malenom buketiæu našla se i jedna mrazova sestrica.
e) __________ (drugi) proljetnim buketiæem obradovala sam baku.
Upisanim rednim brojevima odredi padež i zaokruži padežni nastavak.
5. Zaokruži dio teksta koji tvrdnju èini toènom.
a) Redni broj slaže se/ne slaže se s imenicom u rodu, broju i padežu.
b) Redni brojevi imaju/nemaju sva tri roda u jednini i množini.
c) Redni brojevi sklanjaju se kao odreðeni/neodreðeni pridjevi.
244

6. Podcrtaj brojeve u tekstu, a potom im odredi padež i opiši ih kraticom
povrh rijeèi u retku.
U liftu
„Ništa ne smeta“, rekao je Boro, „pritisnut æemo osmi, a kad doðemo gore,
pritisnut æemo dvanaesti.“
„Bez veze!“ rekao je Igor.
„Bez veze samo za one koji nikada nisu èuli za Einsteina“, rekao je Boro.
„Dvanaesti kat jako je visoko odavde, iz prizemlja, ali s osmog kata nije visoko.“
Odvezli smo se na osmi i ustanovili da je dugme za dvanaesti kat jednako visoko
kao prije.
(iz romana Dokaz da je Zemlja okrugla Ljudevita Bauera)
IV.
1. Dopuni odgovarajuæim oblikom broja jedan.
a) ___________èovjek došao nam je u posjet.
b) Vidio sam još _______________ djeèaka iz Splita.
c) Poslao sam to _______________ djeèaku.
d) Putovao sam s ______________ djevojèicom.
e) Posjetili smo_______________ selo.
Odgovori.
Sklanja li se broj jedan kao odreðeni pridjev? DA NE
2. Dopuni odgovarajuæim oblikom broja dva.
___________ djeèaka i ____________ djevojèice poðoše jednoga dana na izlet.
_____________ djeèaka ponesoše ruksake ____________djevojèica.
Njima ______________ ruksaci su bili teški, ali ______________ djevojèicama
ništa ne rekoše.
__________ djevojèice mislile su kako ____________ djeèaka uživaju jer nose
ruksake njima ______________. Djeèaci su šutjeli i vukli teške ruksake.
245
245

3. Dopuni sklonidbu broja dva.
m. i sr. r. ženski rod
N dva ___________________
A dva ___________________
G dva ___________________
D dvama ___________________
L dvama ___________________
I dvama ___________________
V dva ___________________
4. Dopuni odgovarajuæim oblicima brojeva tri i èetiri.
a) Gosti su stizali iz ___________________ (èetiri) sela.
b) Bez vas __________________ (tri) teško æemo završiti posao.
c) Sa sobom je doveo ____________ (tri) prijatelja.
d) S vama _______________ (tri) æu podijeliti marendu.
e) Hoæe li išta ostati njima_________________? (èetiri)
5. Sklanjaj brojeve tri i èetiri.
tri èetiri
(sva tri roda) (sva tri roda)

tri
N _________________________ èetiri
________________________
A __________________________ ________________________
G __________________________ ________________________
D __________________________ ________________________
L __________________________ ________________________
I ___________________________ ________________________
V __________________________ ________________________
246

6. Dopuni odgovarajuæim oblicima brojeva pet i šest.
a) Njih ______________ (šest) susrela sam u parku pred školom.
b) Nedostaje mi ________ (pet) kuna da kupim _________ (šest) olovaka.
c) Pjevam u zboru s ________ (pet) djevojèica i __________ (šest) djeèaka.
7. Dopuni.
Od glavnih brojeva sklanjaju se brojevi _________________, ______________,
_____________________ i ________________________i složeni brojevi èiji je
zadnji èlan ______________________________________________________.
V.
1. Napiši što znaèi istaknuta rijeè.
a) Dvoje nije stiglo na vrijeme.
_____________________________________________________________
b) Dvojica su zakasnila.
_____________________________________________________________
c) Na zabavi sam vidjela njih èetvero.
_____________________________________________________________
d) Jedanaestoro æe nas nastupiti u predstavi.
_____________________________________________________________
e) Jedanaestorica æe nastupiti.
_____________________________________________________________
2. Zaokruži rijeè koja ne pripada nizu.
a) dvoje, dvije, dvojica
b) troje, trojica, tri
c) pet, petero, petorica
247
247

3. Dopuni.
a) Brojevne imenice kao trojica, èetvorica, jedanaestorica ____________ su roda,
a znaèe __________________ osobe.
b) Brojevne imenice kao dvoje, troje, desetero ___________________ su roda, a
oznaèavaju skupinu osoba razlièitih rodova.
Dvije žene: „Dolazimo nas _________________.“
Dva muškarca: „Dolazimo nas __________________.“
Jedan muškarac i jedna žena: „Dolazimo nas ________________.“
5. Odredi vrstu podcrtane rijeèi.
a) Sigurno æu sutra dobiti peticu. Nauèio sam brojevne imenice.
b) Petica je danas kasnila pa sam i ja zakasnio u školu.
c) Uh! Bijedna dvojka!
6. Izbaci iz svakoga niza rijeè koja nije broj.
a) sto, stotina, stoti
b) milijun, milijunti, milijun i jedan
c) milijarda i jedan, milijarda, milijardu prvi
7. Zaokruži slovo ispred pogrješno napisanoga broja. Toèno prepiši netoèno

napisan broj.
a) petsto sedamdeset jedan ________________________________________
b) pet stotina i dva ________________________________________
c) dva milijuntni ________________________________________
248

8. Zaokruži slovo ispred netoèno napisanih reèenica.
a) Dva put sam ti to rekla.
b) Dvaput mi se javi prije nego stigneš.
c) Sto puta me pitate isto.
d) Pitala sam te samo jedan puta.
e) Drugi puta me nemojte ništa pitati.
f) Petput sam ti rekla.
g) Šesti put ti ne æu govoriti.
9. Ispravi pogrješke u podcrtanim skupovima. Reèenice prepiši toèno.
a) Drugi puta ne æu pozvati ni tebe ni tvoju simpatiju.
_______________________________________________________________
b) Treæi puta ti kažem.
_______________________________________________________________
10. Odredi vrstu podcrtanih rijeèi.
a) Tri puta vode do potoka. __________________________________________
b) Treæi put nismo mogle naæi. _______________________________________
c) Triput smo tražile. _______________________________________________
d) Drugi put uzet æemo vodièa. _______________________________________
e) Pet puta pet je dvadeset pet. ______________________________________
11. Ispravi pogrješke u nazivima ulica i trgova.
a) Ulica Ivana Pavla II _________________________________________
b) Trg Petra Krešimira IV _________________________________________
12. Nazive iz 11. zadatka napiši rijeèima.
_______________________________________________________________
249
249

Zamjenice
I.
1. Proèitaj tekst i odgovori na pitanja.
Ja sam obièna zamjenica
„Zamijeni me!“ kaže mama. „Igraj se malo s bracom!“
„Zamijeni me!“ kaže tata. „Poði s mamom u duæan!“
„Zamijeni me!“ kaže baka.“ Sada ti isprièaj braci prièu!“
Pa, što oni svi misle? Da sam ja obièna zamjenica!
a) Koga bi djevojèica trebala zamijeniti? ___________________________
b) Koje znaèenje u tekstu ima rijeè zamjenica?
Osoba koja æe zamijeniti drugu _______________ u nekom poslu.
2. Odredi znaèenje rijeèi zamjenica.
a) To æe riješiti moja zamjenica.
_______________________________________________________________
b) Zamjenice zamjenjuju druge vrste rijeèi.
_______________________________________________________________
3. Podcrtane rijeèi zamijeni odgovarajuæim zamjenicama.
a) Marija i Petar veèeras idu u kino.
________________________________________________
b) Petar æe Mariji kupiti kartu.
________________________________________________
c) Petrova i Marijina mama èekat æe ispred kina.
________________________________________________
250

4. Dopuni.
U 3. zadatku zamjenicama sam zamijenio/zamijenila ________________ i
________________.
II.
1. Podcrtane rijeèi zamijeni odgovarajuæim osobnim zamjenicama.
a) Tada Petar i Marija poèeše prièu. ___________________________
b) Petar reèe da je film bio dobar. ___________________________
c) Marija se pobunila. ___________________________
d) Mame se nasmijaše. ___________________________
e) Mame povedoše Petra i Mariju na sladoled. ______________ _____________
2. Koju vrstu rijeèi zamjenjuju osobne zamjenice?
____________________________________
3. U tekstu podcrtaj osobne zamjenice.
„I ti si ovdje?“ zaèuðeno æe Nika.
„A gdje bih ja trebala biti?“ odbrusi Marija.
„Ma, ne razumiješ! Mislila sam da æu samo ja doæi!“
„I ti i ja i ...“
„Tko još?“
„I Mira i Marica i Petar i Mladen! I oni dolaze!“
251
251

4. Dopuni niz osobnih zamjenica.
jednina množina
1. osoba govornik ja
______ mi
______
2. osoba sugovornik ______ ______
3. osoba negovornik ____, ____, ____ ____, ____, ____
5. Napiši u kojoj su osobi istaknute zamjenice.
a) Vi ste èekali? _________________
b) To je bila ona, moja majka! _________________
c) One su puno pomogle u pripremama. _________________
d) Ti si sve sredio. _________________
e) On se uvijek buni. _________________
III.
1. U prvoj strofi Cesariæeve pjesme Vjetru podcrtaj sve osobne zamjenice.
Znam ja što hoæeš, popodnevni vjetre!
Ti rado bi s lica otpuhno mi sjenu.
Al ako je ona sa njime veæ srasla?
Ne ide to, vjetre, u jednome trenu!
2. Proèitaj reèenice i uoèi podcrtane zamjenice: ja, mi.
Znam ja što hoæeš
Ti rado bi s lica otpuhno mi sjenu...
Prekriži netoèno.
a) Istaknute rijeèi ista su/nisu ista zamjenica.
b) Osobne su zamjenice promjenjive/nepromjenjive rijeèi.
252

3. Podcrtaj osobne zamjenice.
a) Ja sam to rekla. Ali nisi rekla meni.
b) Ona je bila prva na cilju. Blago njoj!
c) On ne voli kad ga se puno hvali.
d) Mi smo dobri. Nama æe mama kupiti karte za kino.
4. Sklanjaj osobnu zamjenicu ti.
N _____________ L _____________
A _____________ I _____________
G _____________ V _____________
D _____________
Prekriži netoèno.
Osnova osobnih zamjenica u sklonidbi jednaka je/nije jednaka.
5. U tekstu podcrtaj sve osobne zamjenice.
„Valjda znaš zbog èega si došao?“ zapita me cinièno.
„Ja... znam.“ (...)
„Jesu li ti roditelji došli u Zagreb?“
„Nemam roditelja.“
“Pa tko se brine za tebe?“
„Brat.“
„A on radi u Zagrebu?“
„Ne. Radi u Alžiru.“
Pošutjela je na trenutak, a potom pokušala biti ljubazna prema meni: „Imaš li ti
kakav hobi?“
„Ja, eto... Nemam.“
(prema Oproštajno pismo Mire Gavrana)
253
253

6. Osobne zamjenice iz 5. zadatka razvrstaj na naglašene i nenaglašene.
naglašene: _________________________
nenaglašene: _________________________
IV.
1. U oblaèiæima prekriži naglašeni oblik zamjenice.
a) b)
me, te, ga, mu, joj, nju,

ju, tebe, ih ju, ga, nj
2. Proèitaj naglas sljedeæe parove reèenica i uoèi razliku u znaèenju

reèenice.
a) Rekla sam ti. Tebi sam rekla.
b) Mene nemoj ništa pitati! Nemoj me ništa pitati!
Zaokruži dio teksta koji tvrdnju èini toènom.
a) Osobne zamjenice u sklonidbi imaju/nemaju duže i kraæe oblike.
b) Ako rabimo duži oblik, znaèi da je osobna zamjenica naglašena/nenaglašena.
3. Podcrtaj naglašeni oblik osobne zamjenice. Prepiši reèenicu rabeæi

nenaglašeni oblik. Pazi na redoslijed rijeèi.
a) Meni se to ne dopada. __________________________________________
b) Nama nema spasa __________________________________________
c) Njega nisu spominjali. __________________________________________
d) Njih ne æu pozvati. __________________________________________
e) Vama ništa nisam rekla. __________________________________________
254

4. Na crtu napiši nominativ navedene zamjenice.
me – _________ ga – __________ mu – _________ te – __________
nju – _________ njega – _________ vas –_________ njima – ________
nas – ________
5. U tekstu naglašene oblike osobnih zamjenica podcrtaj jednom, a

nenaglašene dvjema crtama.
Kad on do kuæe, al’ pred njega izaðe sirota djevojka, sva umorna od daleka hoda
onamo iz zagorja.
Reèe mu djevojka: „Eno mi mati umrla, nikoga na svijetu nemam, uzmi me za
ženu, Palunko.“
Vidi Palunko da je ona bijedna sirotinja kao i on, al’ opet se boji, da ne bi krivo
uèinio i svoju sreæu proigrao. Zato pristane i uze ovu sirotu za ženu. A ona, kako
bila umorna, leže i spavaše do drugoga dana.
(iz bajke Ribar Palunko i njegova žena Ivane Brliæ-Mažuraniæ)
V.
1. Nenaglašene oblike osobnih zamjenica zamijeni naglašenim oblicima.
a) Vidjela sam ga. __________________________________________
b) Tko me je zvao? __________________________________________
c) Povedi ga sa sobom. __________________________________________
d) Posjetit æu ih. __________________________________________
e) Što æu mu reæi? __________________________________________
f) Hoæeš li mi pokazati put? __________________________________________
g) Pozvala sam te. __________________________________________
255
255

2. Odredi padeže osobnih zamjenice.
a) Posudila sam ti (_____) knjigu, a ti (_____) ju nisi proèitala.
Sutra ti (_____) je lektira. Dobit æeš ti (_____) svoje!
b) Posudila mi (_____) je svoj dnevnik èitanja.
Mi (_____) nikada ne posuðujemo tuðe dnevnike èitanja.
c) Stavila sam svoj dnevnik èitanja u torbu. Sada ga (_____) ne mogu naæi.
3. Dopuni reèenice toènim oblikom prijedloga uz naglašenu i nenaglašenu

zamjenicu.
a) Trèi _________ (uz) me.
Trèi _________ (uz) mene.
b) Gledala je _________ (kroz) nj kao da je od stakla.
Gledala je _________ (kroz) njega kao da je od stakla.
c) _________ (nad) nj se spustila tuga.
_________ (nad) njega se spustila tuga.
d) _________ (niz) me je curio znoj.
Dopuni.
Prijedlozi nad, pod, uz, niz uz nenaglašene zamjenice dobivaju _____________-a.
4. Dopuni toènim oblikom prijedloga s/sa.
a) Ne šali se _______ njim.
b) Ne šali se _______ mnom.
c) Išla je_______ vama.
d) Razgovarala sam _______ njom.
e) _______ njima nisam mjesecima veèerala.
f) Doæi æu _______ tobom.
256

5. U sljedeæem tekstu istaknute su osobne zamjenice. Zaokruži dvije
pogrješke.
Ono tamo ne bijaše dobra vila, veæ zla vještica. Ona rukama držaše dijete, a ono
se dijete otimaše. Drži ona, a ono se otima i plaèe. Vidje to dobra vila pa ona
krenu prema vještici.
6. Izgovori glasno.
Nema me. Nema mene.
Zamoli ga. Zamoli njega.
Pošalji mu novce. Njemu pošalji novce.
Odgovori.
Kako se izgovaraju nenaglašeni oblici osobnih zamjenica?
_______________________________________________________________
A naglašeni?
_______________________________________________________________
7. U sljedeæem tekstu podcrtaj osobne zamjenice i odredi im padež.
Istina je sve što sam ti rekla. Nisam ju ni èula ni vidjela. Reèeno mi je da dolazi,
ali nje nije bilo. Svuda sam ju tražila. I u kuæi i pred kuæom... Kad mi je dosadilo,
pošla sam doma. Ja na vrata, a ona u kuæi! Još mi ne vjeruješ?
8. Pazeæi na pisanje velikoga i maloga slova, podcrtaj pogrješno napisane

osobne zamjenice u brzojavu koji je poslan uèenicima i uèiteljima jedne
škole.
Neka se u Vašoj školi i dalje dogaðaju tako lijepi trenutci.
Od srca Vam èestitamo.
257
257

Glagoli
I.
1. Proèitaj tekst (izmijenjeni ulomak iz romana Lažeš, Melita Ivana Kušana).
Vani je puhao lagani vjetriæ. Melita je zamišljeno hodala izmeðu gredica jagoda i
lagano vrtjela glavom. Ona æe paziti na Nenada i tatu! Sigurno æe dobro obaviti
taj zadatak. Naglo podigne glavu. Sultan je bijesno lajao. Ugledala ga je kako
leži ispod drveta dok je nesretni slikar sjedio na jednoj grani i drhtao od straha.
Dopuni.
Istaknute su rijeèi ___________________________.

2. Istaknute glagole prepiši u tablicu i razvrstaj prema tome izrièu li

prošlost, sadašnjost ili buduænost.
prošlost sadašnjost buduænost
3. Glagol vidjeti napiši u sva tri vremena.
buduænost: ja
_______________________
prošlost: on
_______________________
sadašnjost: mi
_______________________
258

4. Reèenice dopuni odgovarajuæim oblikom glagola razgovarati.
Melita stoji u vrtu i ___________________ sa slikarom.
Melita i slikar ______________________.
Dugo su tako ______________________.
Glagoli su promjenjive rijeèi/nepromjenjive rijeèi.
Glagoli izrièu radnju, stanje, zbivanje/biæa, stvari, pojave.
Glagolima možemo izreæi prošlost, sadašnjost i buduænost. To se glagolsko
obilježje naziva glagolski broj/glagolsko vrijeme.
II.
1. U tekstu podcrtaj glagole. (Ima ih dvanaest.)
Djevojèica požuri prema vratima, a onda zastane na pragu kao da se neèeg prisjetila.
„Strièek Sjekira, zašto ste naslikali plavo sunce?”
„E, dušo, o tome æemo prièati kad doðeš drugi put…”
Melita se sjuri niza stube baš kad su Nenad i otac ulazili u kuæu.
„Tata, zašto si ostavio auto na zavoju? Znaš da to ne smiješ. Udarit æe ga neki auto.”
2. Glagole iz 1. zadatka prepiši u tablicu i razvrstaj s obzirom na glagolsko

vrijeme.
259
259

3. Glagole iz 1. zadatka prepiši u tablicu s obzirom na osobu koja obavlja
radnju (govorna osoba, sugovorna osoba, negovorna osoba) i s obzirom na
broj (jedninu i množinu).
Pomoæi æe ti rijeèi zamjenice: ja, ti, on/ona/ono, mi, vi, oni/one/ona.
jednina množina
3. osoba 3. osoba
1. osoba 2. osoba 1. osoba 2. osoba
(negovorna) (negovornici)
(govorna) (sugovorna) (govornici) (sugovornici)
ON, ONA, ONI, ONE,
JA TI MI VI
ONO ONA
4. U tekstu nema primjera za 1. osobu jednine (ja). Zadane glagole napiši u

1. osobi jednine u onom glagolskom vremenu u kojem je zadani glagol.
1. osoba jednine (ja)
doðeš _____________________
ostavio si _____________________
znaš _____________________
ne smiješ _____________________
zastane _____________________
udarit æe _____________________
5. Prekriži netoèno.
Glagolska su obilježja: osoba, broj, padež i vrijeme.
6. Dopuni reèenice tako da zadane rijeèi napišeš na odgovarajuæe mjesto.
jednina, množina, prošlost, sadašnjost, buduænost, govornik, sugovornik, negovornik
Tri su glagolske osobe: _______________________, ____________________ i
____________________.
260

Dva su glagolska broja: ______________________ i _____________________.
Tri su glagolska vremena: _____________________, ____________________ i
_______________.
III.
1. Ispod svakoga niza glagola napiši izrièu li radnju, stanje ili zbivanje.
cvjetati pjevati sjediti

kišiti sjesti kleèati
tugovati trèati stanovati
zadrhtati žvakati mirovati
_______________ _______________ ________________
2. U stihovima iz pjesme Maèka i glasovir Luke Paljetka napiši zadane

glagole na odgovarajuæe mjesto.
znala, svirala, svirala, svirala, služila, gudila, dirala, topila, èudila, zanosila
Jedna je maèka glasovir ____________________
i svaku tipku redom je _____________________
i napamet je ________________ note
i _______________ se od divote.
I _________________ je stvari fine
i valcere i sonatine,
______________ se glazbom lijepom;
i ________________ je stvari mnoge
sa dvije, tri i èetiri noge,
a _________________ se èak i repom.
Tako je divno _________________
da se i sama ________________.
261
261

3. Pogledaj glagole koje si pisao/pisala u prethodnom zadatku pa zaokruži
toèno.
Svi su glagoli:
a) u prošlom vremenu; b) u sadašnjem vremenu; c) u buduæem vremenu.
Svi su glagoli: a) u 1. osobi; b) u 2. osobi; c) u 3. osobi.
Svi su glagoli: a) u jednini; b) u množini.
4. Dopuni stihove iste pjesme tako da glagole napišeš u sadašnjem i u

buduæem vremenu.
a) sadašnje vrijeme
Jedna maèka glasovir ____________________
i svaku tipku redom _____________________
i napamet ________________ note
i _______________ se od divote.
I _________________ stvari fine
______________ se glazbom lijepom;
i ________________ stvari mnoge
a _________________ se èak i repom.
Tako divno _________________
da se i sama ________________.
b) buduæe vrijeme
Jedna _____ maèka glasovir ____________________
i svaku _____ tipku redom _____________________
i napamet ___________________ note
i _______________ se od divote.
262

I ____________________ stvari fine
_________________ se glazbom lijepom;
i __________________ stvari mnoge
a _________________ se èak i repom.
Tako ______divno _________________
da ______ se i sama ________________.
5. Zadane glagole razvrstaj na glagole kretanja i glagole govorenja.
prièati, pitati, trèati, recitirati, jurnuti, koraèati, šetati, brbljati, otputovati,
obavijestiti
glagoli kretanja glagoli govorenja
IV.
1. Podcrtaj sve glagole u tekstu.
„Ti nas pitaš zašto se ljutimo! A što si ti svašta juèer nama rekla, a? Prvo si nam
svašta naprièala o Pepeljugi. A onda kad smo vidjeli film, još si se ti na nas
raspalila…
263
263

Kažeš: ‚Što vi meni lažete, što prièate koješta...’ Sve si okrenula naopako. A, sjeæaš
li se? Kao da ne znaš što se juèer dogodilo…”
Djeèak se udaljio brzim koracima dok su se oko njega ostali uèenici smijali i veselo
trèali.
„Zar sam se zbilja juèer posvaðala s njima? Uopæe se ne sjeæam. Ništa ne
razumijem…”
(prema romanu Lažeš, Melita Ivana Kušana)
2. Podcrtane glagole iz 1. zadatka prepiši s obzirom na osobu i broj u kojem

se nalaze.
jednina
1. osoba: ________________________________________________________
_____________________________________________________________
2. osoba: ________________________________________________________
_____________________________________________________________
3. osoba: ________________________________________________________
_____________________________________________________________
množina
1. osoba: ________________________________________________________
_____________________________________________________________
2. osoba: ________________________________________________________
_____________________________________________________________
3. osoba: ________________________________________________________
_____________________________________________________________
264

3. Prekriži uljeza u svakom nizu glagola i objasni zašto si ga izbacio/
izbacila. Razmisli o znaèenju glagola.
vikati skoèiti graditi

govoriti dolaziti zidati
putovati prigovarati boraviti
reæi zatrèati se zvoniti
Objašnjenje: Objašnjenje: Objašnjenje:
_________________ ___________________ __________________
_________________ ___________________ __________________
_________________ ___________________ __________________
4. Dopuni pjesmu tako da glagole napišeš u sadašnjem vremenu. U zagradi

napiši osobu i broj glagola.
nastaju _____________
Kako (nastati) ___________ (3. os. mn.) zvijezde
Oèi zvijezde (otvarati) ________________ (_________) noæi,
A kad se novi dan (stvarati) __________________ (____________)
Svaka se Zvijezda
U Cvijet (pretvarati) ________________ (___________)
(treperiti) ______________ (_________), (gorjeti) ____________ (__________)
i (disati) ______________ (__________),
Zvijezda u Cvijetu (mirisati) ___________________ (____________).
Od jedne iskre male
Cvijet i Zvijezda (paliti se) ________________ (__________).
Iskru (prenositi) ________________ (____________) ptica u letu
Od Cvijeta Zvijezdi,
Od Zvijezde Cvijetu.
265
265

Zvijezda (biti) ____________ (_________) Cvijet u noæi,
A kad (ugasiti se) _______________ (___________) njezine oèi,
Cvijet (biti) ___________ (_________) Zvijezda usred dana.
I uvijek tako…
Kad Cvijet (paliti se) ______________ (__________)
Zvijezde (izblijediti) ________________ (__________).
I zato se njihove oèi
Još nikad nisu srele.
Marija Barbariæ-Fanuko
5. U zadnjem stihu nalazi se jedan glagol koji nije u sadašnjem vremenu.

Prepiši ga i napiši u kojem je vremenu, osobi i broju.
glagol: ___________________ gl. vrijeme: ____________________
gl. osoba: _________________ gl. broj: ________________________
V.
1. Reèenice dopuni tako da pomoæni glagol biti napišeš u sadašnjem
vremenu.
Danas ______________ dobar.
Ti _________________ mi najbolji prijatelj.
Ona ______________ moja sestra.
Mi _______________ sada na satu hrvatskoga jezika.
Vi _____________ zaista pravi prijatelji.
Oni ____________ zadovoljni svojim uspjehom.
266

2. Zadane reèenice napiši u prošlom vremenu.
Gledam kroz prozor u vrt. __________________________________________
Kasniš u školu. __________________________________________
Melita zamišljeno hoda
po vrtu. __________________________________________
Zajedno uèimo za test. __________________________________________
Èekate pred vratima. __________________________________________
Nenad i otac veèeraju sami.__________________________________________
3. Dobro pogledaj reèenice pa odgovori na pitanja.
Mi zajedno uèili za test.
Mi smo zajedno uèili za test.
Zaokruži toèno.
Bi li reèenica bila potpuna bez rijeèi smo? DA NE
Rijeèi sam, si, je, smo, ste, su pomogle su nam u tvorbi prošloga glagolskog
vremena. DA NE
4. Zadane reèenice napiši u buduæem vremenu.
Gledam film. _______________________________________
Ti se igraš u vrtu. _______________________________________
Nenad žvaèe sendviè. _______________________________________
Razgovaramo o Melitinoj laži. _______________________________________
Vi se ljutite na mene. _______________________________________
Razred èeka pred poliklinikom. _______________________________________
267
267

5. Pogledaj sljedeæe reèenice pa odgovori na pitanja.
Vi se ljutiti na mene.
Vi æete se ljutiti na mene.
Zaokruži toèno.
Bi li reèenica bez rijeèi æete bila potpuna? DA NE
Oblici pomoænoga glagola htjeti æu, æeš, æe, æemo, æete, æe pomogli su nam u
tvorbi buduæega glagolskog vremena. DA NE
U hrvatskom jeziku postoje dva pomoæna glagola: __________ i ____________.
Pomoæni glagol ___________ pomaže u tvorbi _________________ gl. vremena,
a pomoæni glagol ____________ u tvorbi _______________ gl. vremena.
7. Zadane reèenice napiši kao upitne i kao nijeène.
Medvjed se krije negdje u Maksimiru.
Graðani se trebaju plašiti medvjeda.
Melita je èvrsto stisnula oèi.
Proèitali smo o tome u novinama.
Nenad æe probuditi Melitu na vrijeme.
Vi æete slušati Melitu.
upitne nijeène
_____________________________ _______________________________
_____________________________ _______________________________
_____________________________ _______________________________
_____________________________ _______________________________
_____________________________ _______________________________
_____________________________ _______________________________
268

8. Zadane reèenice prepiši ispravno.
Jeli se to zaista dogodilo? __________________________________
Æemo li se igrati u vrtu? __________________________________
Neznam što se zaista dogodilo. __________________________________
Ne mam pojma o èemu je rijeè. __________________________________
Ni sam vidio što se dogodilo. __________________________________
Nije me htjeo slušati. __________________________________
Volila se igrati s njim. __________________________________
Otišo je u kino s prijateljima. __________________________________
Zakasniti æu u školu. __________________________________
9. U svakom je nizu jedan glagolski oblik pogrješno napisan. Izbaci uljeza.
nisam nosila mljela

nemam kosila voljela
nemoj visila gorjela
nedam èistila donjela
10. Dopuni reèenice zadanim glagolima. Pazi na smisao reèenice.
a) sijedi, sjedi
Baka _______________ u naslonjaèu.
Kosa joj sve više _________________.
b) zazelenjela, zazelenila
Šuma je ove godine rano ______________________.
Sestra mi je _________________ košulju zelenom temperom.
c) istièe, istjeèe
Vrijeme naše emisije polako __________________.
____________________ se u matematici.
269
269

11. Podcrtanim rijeèima odredi vrstu.
a) U travi se žute cvjetovi. ______________________
Ubrala je žute cvjetove. ______________________
b) Krupni se oblaci bijele. ______________________
Vjetar raznosi bijele oblake. ______________________
c) Vesele ljude svatko voli. ______________________
Ljudi se vesele. ______________________
d) Pusti me na miru. ______________________
Pusti kraj težak je za življenje. ______________________
12. Zaokruži reèenicu u kojoj je rijeè je glagol.
a) Pjevaju je s ponosom.
b) Došao je na vrijeme iako je mislio da æe zakasniti.
Dopuni reèenicu.
U prvoj reèenici je nije glagol, veæ __________________.
13. Zaokruži reèenicu u kojoj je sam glagol.
a) Bio je sam kod kuæe. b) Bio sam kod kuæe.
14. Pokraj reèenica napiši polazni oblik glagola koji je u njoj uporabljen.
a) smijati se, smjeti
Smijem se iæi igrati jer sam pospremio sobu. ___________________________
Smijem se dok gledam igru svog psiæa. ___________________________
b) bojati, bojiti
Bojim se pauka. ___________________________
Bojim zidove u svojoj sobi. ___________________________
270

Imam puno za uèiti/za uèenje.
Ima li što za jesti/za jelo?
Nedostaje vode za piti/za piæe.
Dopuni.
Rijeè za je _____________________ i dolazi ispred ______________________.

(vrsta rijeèi) (vrsta rijeèi)
Zato ih nije pravilno uporabiti s glagolima.
271
271

Predikat u reèenici
I.
1. Proèitaj tekst.
Kasno sam se ustala. Moj doruèak hladio se na stolu. Uzela sam samo jabuku. To
je naljutilo mamu. Nije me htjela voziti do škole. Skoro sam zakasnila na prvi sat.
Morat æu se ustajati ranije.
Odgovori.
Koliko je reèenica u tekstu? _________________________________________
2. Zaokruži slovo ispred skupova rijeèi koji su reèenice.
a) U bujnim krošnjama ptice iz gnijezda.
b) Mala djevojèica sinoæ u krevetiæu.
c) Doæi æu malo kasnije.
d) Stablo pred kuæom bojama.
e) Slušam radio.
3. Zaokruži slovo ispred nizova koji su reèenice i prenose cjelovite

obavijesti.
a) Pijem. Rade. Odlazi.
b) Neki ljudi u tvornici.
c) Po njega. Za ruèak.
d) Èitaju. Došao je. Gledat æemo.
272

4. Svaku reèenicu skrati tako da dobiješ temeljnu obavijest – što se radi i
tko radi.
a) Na ledini šumskog proplanka u travi ležalo je ogledalce.

Ogledalce je ležalo.
_________________________________________
b) Jutros je iznenada ovdje pao pljusak.
__________________________________________
c) Prašnjavko se posve udobno smjestio u džepu iznošenoga zimskog kaputa.
__________________________________________
d) Starom ribaru Marko je isprièao sve o susretu s dupinom.
__________________________________________
e) Najednom se razredom prolomi smijeh.
__________________________________________
5. Proširi reèenice tako da na postavljena pitanja napišeš traženi odgovor.
a) Došao je.
Tko?__________ Kada? _____________ Radi èega? ___________________
b) Putujemo.
Tko? _________________ Kamo? ______________________
c) Mislim.
Tko?________ O èemu? _______________________________
d) Našao je.
Tko?____________ Što? ______________________________
273
273

6. Ako toèno povežeš rijeèi i premetneš slova, dobit æeš jednu definiciju
reèenice.
VIJEST, LOV, OBA, CIJENA, RECI, JE, ÈETA
Reèenica je __________________________ __________________________.
II.
1. Riješi premetaljku.
REÈE PRED I U KATNICI
_______________________________________________________________
2. Od ponuðenih nizova rijeèi pokušaj sastaviti reèenice.
a) opet, iznad, zvonce, vrata
_____________________________________________________________
b) njega, plašt, ispod, nevidljivosti
_____________________________________________________________
c) u, trenutku, Harry, Malfoya, tom
_____________________________________________________________
Odgovori.
Jesi li uspio/uspjela sastaviti jasnu, cjelovitu poruku? DA NE
3. Pokušaj još jedanput sastaviti reèenice od gotovo istih nizova rijeèi.
a) opet, iznad, zvonce, se oglasilo, vrata
_____________________________________________________________
b) zapeo je, njega, plašt, ispod, nevidljivosti
_____________________________________________________________
c) Harry, u, trenutku, spazi, Malfoya, tom
_____________________________________________________________
274

4. Iz nizova rijeèi u 3. zadatku prepiši rijeèi kojih nije bilo u nizovima
2. zadatka.
a) ___________________________
b) ___________________________
c) ___________________________
Dopuni.
a) Rijeèi koje si prepisao/prepisala po vrsti rijeèi su______________________.
b) Reèenica je prenijela potpunu, cjelovitu poruku (obavijest) tek kad se u njoj
našao______________________.
c) _______________ je temelj svake reèenice.

5. Prepisane glagole iz 3. zadatka napiši kao samostalne reèenice.
a) _______________________
b) _______________________
c) _______________________
6. Sastavi nove reèenice rabeæi glagole iz 4. zadatka.
a) oglasilo se
_____________________________________________________________.
b) zapeo je
_____________________________________________________________.
c) spazi
_____________________________________________________________.
275
275

7. Ako ti se sviða Harry Potter, možeš se malo družiti s njim.
Upravo je poèeo sat Obrane od mraènih sila. Sastavi reèenice od
ponuðenih nizova rijeèi.
a) Hagrid, usvojio, profesorice, nije, dostojanstveno, McGonagall, ponašanje,
potpuno, nikada
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
b) zbog, nisu, prevelikih, vidjele, joj, se, oèi, naoèala
_____________________________________________________________
c) Harryja, smjesta, da, joj, želja, uhvatila, je, prevelike, skine, naoèale
_____________________________________________________________
d) štapiæ, svoj, izvukao, je
_____________________________________________________________
e) je, šaputanje, tren, dvoranu, u, ispunilo, jedan
_____________________________________________________________
f) Hagrid, profesorskim, za, se, promeškoljio, stolom
_____________________________________________________________
8. Ako i ne znaš što se dalje dogaðalo, sigurno možeš dodati još barem tri
reèenice.
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
276

III.
1. Odredi vrste rijeèi u reèenici.
Predveèer je djeèak napravio brod.
predveèer – ___________________________
djeèak – ___________________________
napravio je – ___________________________
brod – ___________________________
Glagolu iz gornje reèenice odredi glagolska obilježja (osobu, broj,

vrijeme).
napravio je – _____________________________________________________
Dopuni.
Glagol napravio je u gornjoj reèenici ima službu __________________________.

(napiši naziv reèeniènoga dijela)
2. Je li istaknuti glagol u reèenici predikat?
I brod ploviti bijelim morem u drvenom vjedru. DA NE
Dopuni.
Glagol u službi predikata mora imati glagolska obilježja: glagolsku _____________ ,
___________ i ________________.
3. Podcrtanim predikatima odredi glagolsku osobu, broj i vrijeme.
a) Najviše volim èokoladu s lješnjacima. ___________________________
b) Vidio je svemirski brod. ___________________________
c) Gosti su nam donijeli poklone. ___________________________
d) Moji susjedi kupit æe novu kuæu. ___________________________
e) Gledat æete dobru predstavu. ___________________________
277
277

4. Podcrtaj predikate u reèenicama.
a) Majka mi dade komadiæ bijeloga platna za jedro.
b) Voda miriše po pepelu i majèinim rukama.
c) Neèija ruka pomiluje me po glavi.
d) Brod je prenoæio u mojoj školskoj torbi.
e) Mislio sam na mamu.
5. Podcrtaj predikate.
a) Zamiriše bosiljak i kruh.
b) Iz velike drvene posude majka je vadila okrugle krušèiæe.
c) Te veèeri moj brod uplovio je u mnoge luke.
d) Gore na kuæi prozor se otvorio.
e) Moja majka na prozoru nešto zalijeva.
f) I brod je zaplovio bijelim morem u velikom vjedru.
IV.
1. Podcrtaj predikate. Pazi! Pomoæni glagoli dio su predikata. Pomoæni
glagol u reèenici može stajati uz glavni glagol, a može biti i odvojen
drugim rijeèima od glavnoga glagola.
a) Cijelo su popodne igrali nogomet.
b) Na kraju je majka okrugli kršèiæ pružila djeèaku.
c) Sigurno æe sutra cijelo jutro padati snijeg.
d) Došli smo prije svih.
e) Vi æete nam o tome sve reæi.
f) U mekanoj je travi, meðu cvijeæem i lišæem, iznenada nešto zablistalo.
g) Pokazala bih ti put.
278

2. Nijeèna èestica ne i rijeè se takoðer su dijelovi predikata. Podcrtaj
predikate u reèenicama.
a) Ne mogu s tobom u kino.
b) Uvijek se veselim vašem dolasku.
c) Ne æemo s vama zbijati šale.
d) Veæ æe se nekako dogovoriti.
e) Možda æe ga obradovati tvoj povratak kuæi.
f) Petar i Marija ne æe sutra izlaziti iz kuæe.
g) Sigurno æe kišiti.
3. Zaokruži slovo ispred reèenica u kojima su predikati pogrješno podcrtani.
a) Toplo ga je pogledala.
b) Sigurno su joj poklonili lutku.
c) Vidjet æemo se sutra.
d) Hoæeš li sa mnom iæi na ples?
e) Ne želim èokoladu!
f) Gledala me nekako èudno.
a) Ne sviðaju mi se baš sve bajke.
b) Znam bajku o Crvenkapici?
c) Zašto svi mrze vuka?
d) Je li lovac imao pušku?
e) Tko se boji vuka još?
279
279

5. Reèenice dopuni glagolima: riješiti, gledati, iæi, doæi, znati, proèitati.
a) Moram_____________ kuæi.
b) Ne znam _____________ ovaj zadatak.
c) Htjela je prije spavanja ______________ cijelu knjigu.
d) Voli _______________ kriminalistièke filmove.
e) Moramo _________________ u školu prije osam.
f) Htio je _____________ sve o njoj.
U dopunjenim reèenicama podcrtaj predikat.
V.
1. Podcrtaj predikate. Reèenice veznicima poveži u jednu reèenicu. Ispred
nekih veznika mora se pisati zarez. Neke reèenice možeš povezati i bez
veznika. Tada svakako treba zarez.
a) Padao je snijeg. Obukla sam kaput.
_______________________________________________________________
b) Žena je otvorila vrata. Dala mi je èašu vode.
_______________________________________________________________
c) Hodao je ispred nas. Nije s nama razgovarao.
_______________________________________________________________
d) Ostali smo doma. On je pošao na igralište.
_______________________________________________________________
Dopuni.
a) Reèenica koja ima samo jedan predikat je_____________________ reèenica.

(napiši naziv reèenice s jednim predikatom)
b) Reèenica koja ima dva ili više predikata je_____________________________

(napiši naziv reèenice s dva ili više predikata)
reèenica.
280

2. Podcrtaj predikat/predikate u reèenicama. Na crtu napiši je li reèenica
jednostavna ili složena.
a) Morao sam pokazati brod djeèacima u školi. __________________________
b) Ne želim vam smetati. __________________________
c) Nismo znali što æe nas uèiteljica pitati. __________________________
d) Rekla je da dolazi. __________________________
e) Na obali morskoj, meðu stijenjem i kamenjem, pažljivo i vrlo tajnovito djeèaci
su skovali plan o napadu na izmišljene gusare. _______________________
Na prepreku smo naišli u liftu. Nitko od nas nije mogao dosegnuti dugme za
dvanaesti kat.
Odrasli su ploèu s dugmetima stavili tako visoko da se mala djeca ne mogu sama
voziti liftom. Moja ruka dosezala je samo do dugmeta za osmi kat.
„Ne možemo gore!“
(...)
Kad smo stigli u prizemlje, Igor je od smijeha dobio jak napad kašlja. Pocrvenio je
i oznojio se.
4. Dopuni.
a) U prethodnom tekstu ima ___________________ predikata.

(napiši broj)
b) U tekstu je ukupno __________________ reèenica.

(napiši broj)
c) U tekstu ima _____________________ jednostavnih reèenica.

(napiši broj)
d) U tekstu im a_____________________ složenih reèenica.

(napiši broj)
281
281

5. Proširi reèenice dodatnim pojedinostima: tko ili što vrši radnju, kada,
kako, zašto, gdje... Pazi na redoslijed reèeniènih dijelova. Neka reèenica
ostane jednostavna.
a) Ustajem.
_______________________________________________________________
b) Govorit æe.
_______________________________________________________________
c) Rastu.
_______________________________________________________________
d) Vidjet æete.
_______________________________________________________________
6. Predikatu postavi pitanja na koja odgovaraju podcrtani reèenièni dijelovi.
a) Odonda smo se puno promijenili.
______________________________________________
b) Sinoæ mi je mama poklonila malenoga psa.
______________________________________________
c) Na velikoj ledini cvjetaju žuti maslaèci.
______________________________________________
7. U složenim reèenicama podcrtaj predikate i zaokruži veznike i veznièke

rijeèi. Uz svaku složenu reèenicu napiši od koliko se reèenica (sureèenica)
sastoji. Upamti! U složenoj reèenici onoliko je sureèenica koliko je u
reèenici predikata.
a) Teško æete svladati sklonidbu imena svojih domaæina ako ljetujete u Dalmaciji.
b) Pozove li vas neki Mate na veèeru, a vi kažete „kod Matea“, Mate æe, možda
zažaliti što vas je pozvao.
c) Vi idete na veèeru „kod Mate“, makar negdje možete reæi da idete „kod
Matota“.
282

d) Ako vas u Dubrovniku neki Vlaho pozove na sok, onda ste pili sok „kod Vlaha“,
a niste „kod Vlahe“.
e) Nitko od vas ne oèekuje da to odmah perfektno nauèite, jer to nije lako.
(prema Dalmacija za odrasle i napredne Ante Tomiæa)
8. Podcrtaj predikate u tekstu. Podcrtaj dvije reèenice u kojima nema

predikata.
Boro je tvrdio da æe boravak na ravnom krovu gradeèkog nebodera ublažiti Igorov
kašalj.
Igor nije ništa rekao. Na temelju svoga kratkog ali bogatog životnog iskustva znao
je da se ne može suprotstaviti bratu. I znao je da „lijeèenje“ ne æe uspjeti. Ja sam
vjerovao u èuda. Pošli smo liftom. (...)
Na krovu nikoga. Samo mi.
Uhvatio me strah, a Igor je poèeo još jaèe kašljati.
(prema romanu Dokaz da je Zemlja okrugla Ljudevita Bauera)
Odgovori.
a) Jesu li i reèenice bez predikata jasne? DA NE
b) Zašto?
_____________________________________________________________
283
283

Subjekt u reèenici
I.
1. Postavi pitanje uza svaki podcrtani predikat: Tko/Što vrši radnju
izreèenu predikatom? Odgovore napiši na crtu.
pitanje odgovor
Oblaci se gomilaju na nebu. Što se gomila (na nebu)?

___________________ Oblaci.
_____________
a) Mjesec zalazi. ___________________ _____________
b) Djevojèica gleda nebo. ___________________

Tko gleda? _____________
c) Zvijezde ne trepere. ___________________ _____________
d) Sad æe poèeti kiša. ___________________ _____________
e) Djevojèicu zove mama. ___________________ _____________
f) Djevojèica mora u kuæu. ___________________ _____________.
2. Promotri pitanja i odgovore iz 1. zadatka. Odgovori na pitanja.
a) Kojoj vrsti rijeèi pripadaju odgovori na pitanja iz 1. zadatka?
______________________________________
b) Napiši dvije upitne rijeèi kojima si postavljao/postavljala pitanja.
______________________________________
c) Kada se postavlja pitanje tko, a kada što?
_______________________________________________________________
Dopuni.
a) Imenice, koje su bile odgovori na postavljena pitanja, u reèenicama imenuju
__________________________ radnje.
b) Rijeè koja u reèenici imenuje vršitelja radnje je ________________________.

(napiši naziv reèeniènoga dijela)
284

3. U reèenicama podcrtaj predikat, temeljni reèenièni dio. Uz predikat
postavi pitanje tko ili što.
Npr.
U vrtu cvjeta (Što cvjeta?) cvijeæe.
a) Djeca su se igrala u parku.
b) Mama je pripremila doruèak.
c) Marija mi je poslala smiješnu poruku.
d) Ona uvijek šalje smiješne poruke.
4. U reèenicama su podcrtani subjekti. Uz reèenicu na crtu napiši padež

podcrtanih imenica i zamjenica u službi subjekta.
a) Oni uvijek kasne u školu. __________
b) U proljeæe budi se zemlja. __________
c) Lela ne može doæi. __________
d) Djeca ne vole kišu. __________
e) Mi æemo riješiti sve zadatke. __________
f) On uvijek sve zna. __________
5. Zaokruži dio tvrdnje koji tvrdnju èini toènom.
a) Subjekt je dio reèenice koji kazuje vršitelja radnje/predmet radnje.
b) Subjekt otkrivamo postavljajuæi pitanja tko/tko ili što vrši, vršio je, vršit æe
radnju u reèenici.
c) Subjekt se najèešæe izrièe imenicom ili zamjenicom/bilo kojom vrstom
rijeèi.
d) Imenica ili zamjenica u službi subjekta je u nominativu/bilo kojem padežu.
e) Nominativ/svi padeži je padež subjekta.
285
285

II.
1. U reèenicama najprije podcrtaj i oznaèi predikate, a zatim subjekte.
a) Djeèak je imao psa.
b) Djeèaku je pas spasio život.
c) Ulicom je prolazio velik automobil.
d) Jedna djevojèica iz automobila mahnula je djeèaku.
e) Djeèak se osmjehnuo i potrèao.
f) Pred automobil brzo je skoèio pas.
2. Promotri mjesto subjekta u prethodnim reèenicama i zaokruži slovo

ispred toène tvrdnje.
a) Subjekt je uvijek na poèetku reèenice.
b) Subjekt može biti na poèetku, u sredini ili na kraju reèenice.
3. U sljedeæim reèenicama podcrtaj i oznaèi subjekte.
a) Igor i Boro su šutjeli.
b) Jedan djeèak i jedna djevojèica šeæu se ulicom.
c) Cijelo popodne gledaju se pas i maèka.
d) Došli su i oni i mi.
e) Igor, Pero, Marin i Nikola gledaju film.
f) Ja, ti i on danas ne igramo za školski tim.
Jedna reèenica može imati samo jedan/jedan ili više subjekata.
5. Kako se naziva reèenica u kojoj je više od jednoga subjekta?
_______________________________________________________________
286

6. Dopuni reèenice sljedeæim subjektima: Nada i ja; ona; ona; vrijeme; one;
Marija, Jelica i Tina; ja; Nada.
Jednoga smo dana __________ i ______ pošle u šetnju do grada. ___________
je imala nešto novaca. _________ nisam.
U gradu su bile i ______________, ______________ i ______________.
Zajedno smo razgledale izloge. ________________ je brzo prolazilo. __________
sam se zadržala u jednom duæanu, a __________ su nekako neobjašnjivo nestale.
Vratila sam se kuæi pješice.
Sutradan mi je ____________rekla da su me dugo tražile.
„Ne idem više u grad bez novaca!“ rekla sam joj.
III.
1. Otkrij neizreèene subjekte u reèenicama.
a) Ne idem više u grad bez novca. Tko ne ide? ja, 1. os. jd. (subjekt)
__________________________________
b) Ne viðamo se èesto. __________________________________
c) Voljela bih ti pomoæi. __________________________________
d) Možemo li sada krenuti? __________________________________
e) Èesto sam ju viðala. __________________________________
2. U reèenicama otkrij subjekte i napiši ih na crtu uz reèenice.
a) Zvijezde ne možeš vidjeti danju. __________________________
b) Gledali su nebo. __________________________
c) Nad glavom nam je nebo. __________________________
d) More i stijene uvijek me oduševljavaju. __________________________
e) Crtali su more i stijene. __________________________
f) Udruzi Pinta povjerio je izdavanje svojih
lirskih pjesama. __________________________
287
287

3. Dopuni.
U reèenicama s neizreèenim subjektom subjekt otkrivamo pomoæu glagola koji je
u reèenici predikat. Neizreèeni subjekt prikazujemo osobnim zamjenicama:
______ , ______, ______, ________, ________, ________, _________,
________, ________, ________.
4. Odredi reèenice s obzirom na subjekt. (Uz reèenicu napiši: izreèen

subjekt, reèenica s više subjekata, neizreèen subjekt.)
a) Požutjelu travu osušenu savili su u stogove. ___________________________
b) Samo vjetar bezglavo luta. ___________________________
c) Gledala je nebo i oblake. ___________________________
d) Mama i ja lijepo se slažemo. ___________________________
e) Okupili se odrasli i djeca. ___________________________
f) Svi moji susjedi rade u toj tvornici. ___________________________
5. Stavi naslov sljedeæemu razgovoru.
___________________________
Subjekt: „Uh, što mi je teško!“
Predikat: „Tko si ti?“
Subjekt:“Pusti me, moram raditi!“
Predikat: ???
Subjekt: „Stalno nešto èinim: kopam, plivam, gledam, zijevam...“
Predikat: „I ti si glagol?“
Subjekt: „Ma kakvi, ja sam pretrpan poslom!“
Predikat: „Gdje si?“
Subjekt: „Ha! Tako ti je to. Nitko me ne vidi, a toliko radim!“
288

IV.
1. Zokruži slovo uz reèenicu u kojoj je subjekt toèno podcrtan.
a) U maloj krošnji drvca šæuæurila se ptica.
b) Zelene se proljetne vode i proljetne krošnje.
c) Na vrhu gore seljak je ugledao zlatan oblak.
d) Zlatan oblak je navrh gore.
e) Lijep i bogat urod imali smo ove godine.
f) Obradovao nas je bogat urod.
2. Podcrtaj subjekte.
a) I oni æe brzo narasti.
b) Polja i doline pokrio je snijeg.
c) Snijeg obièno pada zimi.
d) Polja i doline ne vide se od snijega.
e) Ovo dijete portretirao je poznati slikar.
f) Voliš li ti ovaj grad?
g) Oèevi i majke najviše vole svoju djecu.
3. Reèenice dopuni predikatima. (Pazi! Sve su reèenice s više subjekata.)
a) Danas ___________________________ Nela i Marija. (susresti se – prošlost)
b) I oni i vi ______________________________ s nama. (igrati se – buduænost)
c) Pèele i mravi puno ___________________ prošloga proljeæa.(raditi – prošlost)
d) Djevojèice i djeèaci _______ juèer _______________ u košarci.
(natjecati se – prošlost)
e) Kiše i vjetrovi __________________________stare zidine. (oštetiti – prošlost)
289
289

4. Svaku reèenicu dopuni samo jednim subjektom, i to imenicom.
a) ___________________ jedva gmižu pretrpanom cestom.
b) ___________________ najviše vole svoju djecu.
c) ___________________ povezuju dvije obale rijeke.
d) Daleke ___________________ vide se na noænom nebu.
5. Podcrtaj predikate, a zaokruži subjekte u reèenicama. Ako je subjekt

neizreèen, napiši ga u zagradu pokraj reèenice. Pazi! U tekstu ima i
složenih reèenica.
a) Veæ su mirisali mrazovi.
b) I pšenice su provirile iz tla.
c) Djeca su gledala u oblake èeznuæi za prvim lepršanjem pahulja.
d) U voænjaku su brali posljednje jabuke.
e) Dozrijevale su na stasitim i razgranatim krošnjama.
f) Trgali su ih dugim pritkama.
g) Djed Miško dugo bi šetao šumarkom dok bi izabrao tanak i visok grabiæ.
h) Pritku su potom morali guliti, a iza toga su je sušili.
i) Na vrh su stavljali okrugle dašèice kojima su otkidali jabuke i s najviših grana.
(prema Božiænica Milana Taritaša)
V.
1. Odredi reèenice s obzirom na subjekt.
a) Braco, baka i ja motrili smo poredane
jabuke na ormaru. ___________________________
b) Jabuke smo obièno spremali u sijeno. ___________________________
c) I tako su èekale Badnjak. ___________________________
d) Brat i ja birali smo najljepšu jabuku. ___________________________
290

e) A na dan Svetoga Ivana iliti treæi dan
Božiæa morali smo se posebno umiti. ___________________________
f) U koritašcu je bila voda. ___________________________
g) U vodi srebrn novèiæ, a ona prekrasna
draga božiænica ispod bora. ___________________________
h) I baka bi nas djecu umila vodom iz
koritašca. ___________________________
(prema Božiænica Milana Taritaša)
2. Podcrtaj subjekte.
Baka je èuvala jabuke u sijenu. Ali najljepše su nas motrile s ormara.
Odgovori.
a) Kojim se vrstama rijeèi najèešæe izrièe subjekt?
_______________________________________________________________
b) Kojom je vrstom rijeèi izreèen subjekt u drugoj reèenici?
_______________________________________________________________
3. Zaokruži onaj dio teksta koji æe tvrdnju uèiniti toènom.
a) Subjekt najèešæe izrièemo imenicom ili zamjenicom u nominativu/u svim
padežima.
b) Službu subjekta u reèenici mogu/ne mogu imati sve imenske rijeèi.
c) Imenske su rijeèi imenice, zamjenice, pridjevi i brojevi/imenice, pridjevi
i brojevi.
291
291

4. U svakoj reèenici podcrtaj subjekt te uz reèenicu napiši kojom je vrstom
rijeèi subjekt izreèen.
a) Danas su plavi igrali protiv bijelih. __________________________________
b) I plavi i bijeli dobro su igrali. __________________________________
c) Pobijedili su _____________ __________________________________

(sam/sama napiši koji su pobijedili)
d) Jedan je zakasnio, a jedan
je stigao u zadnji èas. __________________________________
c) Treæi je dostigao prvoga,
ali pobijedio je drugi. __________________________________
5. Pokušaj otkriti subjekte u sljedeæim reèenicama.
a) Puše.
b) Miriše svuda oko nas.
Ima reèenica u kojima se subjekt ne može odrediti.

To su besubjektne reèenice.
6. Odredi reèenice s obzirom na subjekt.
a) Sit gladnu ne vjeruje. __________________________________
b) Mislim na te. __________________________________
c) Pada. __________________________________
d) Oni i one dolaze sutra. __________________________________
e) Moj prijatelj i njegova prijateljica otišli su na ples. ______________________
f) Obišli smo gradove uz obalu. __________________________________
g) Mladi ponekad uèe od starijih. __________________________________
h) I stari i mladi dobro su se zabavili. __________________________________
292

7. Dopuni.
a) Moja susjeda i njezina prijateljica _______________ (otiæi – prošlost) na ples.
b) Drveæe _____________________. (ogoljeti – prošlost)
c) Dvoje ______ nekamo ________________. (otiæi – prošlost)
d) Tri èovjeka ________________ (moæi – prošlost) dalje.
e) Djeca su ________________________. (mirna/mirni)
f) Proljeæe i ljeto veæ _____________________. (proæi – prošlost)
g) Lišæe ______________________. (požutjeti – prošlost)
293
293

Izgovor i pisanje rijeèi
s glasovima ije, je
I.
1. Proèitaj Umanjenu pjesmu Jure Karakaša iz knjige Gramatika u stihu.
Umanjena pjesma
Pod OBRVICAMA
OKICE
NOSIÆ i rumene USNIÈICE
pa sitno bucmasto LIŠCE
sve to ispod vunene KAPICE
a onda RUÈICE
i majušni debeljucni PRSTIÆI
èupkaju RESIÈICE na DEKICI
i hvataju ZVEÈKICU
sitne sitne NOŽICE
u ÈARAPICAMA i CIPELICAMA
lupkaju po KOLICIMA
što stoje na LIVADICI u TRAVICI
punoj CVJETIÆA, LEPTIRIÆA i PTIÈICA.
Zaokruži toèno.
Rijeèi napisane velikim tiskanim slovima oznaèuju nešto manje/veæe od
obiènoga biæa ili predmeta iste vrste.
Takve se rijeèi nazivaju umanjenice/uveæanice.
294

2. Pronaði u pjesmi jednu umanjenicu koja u sebi ima glas je.
________________________________
3. Odgovori.
Od koje je imenice naèinjena ova umanjenica?
________________________________
Usporedi obje rijeèi – umanjenicu i rijeè od koje je naèinjena – pa

odgovori na pitanje tako da precrtaš netoèno.
U umanjenici glas ije ostaje isti/krati se u je.
4. Proèitaj reèenice pa odgovori.
Prva hrvatska tiskana knjiga, Misal po zakonu Rimskoga dvora iz 1483. godine,
jedna je od 10 najljepših glagoljskih knjiga. Voditelj Vatikanske knjižnice za tu je
knjigu zapisao: Vrjednija od zlata, rjeða od bijelog gavrana.
Istaknute pridjeve prepiši s obzirom na stupanj u kojem se nalaze.
pridjevi u komparativu: __________________________________________
pridjevi u superlativu: ___________________________________________
5. Napiši pozitiv pridjeva iz prethodnoga zadatka.
_______________________________________________________________
Odgovori.
Što se dogodilo s glasom ije u komparativu i superlativu pridjeva?
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
295
295

II.
1. Napiši umanjenice imenica tako da im dodaš nastavak -iæ ili -èiæ ako su
muškoga roda ili nastavak -ica ako su ženskoga roda.
imenica umanjenica
svijet
korijen
vijenac
rijeka
zvijezda
2. Napiši uveæanice imenica.
imenica uveæanica
svijet
korijen
vijenac
rijeka
zvijezda
U umanjenicama u 1. zadatku i uveæanicama u 2. zadatku dolazi do glasovne
promjene u kojoj se glas ije krati u je. TOÈNO NETOÈNO
4. Napiši komparativ i superlativ zadanih pridjeva.
pridjev komparativ superlativ

smiješan
blijed
svijetao
bijel
bijesan
296

U komparativu i superlativu pridjeva glas ije pokraæuje se u je.
TOÈNO NETOÈNO
Kad nismo sigurni piše li se u rijeèi ije ili je, pogledat æemo u pravopis/gramatiku.
III.
1. Riješiš li pravilno križaljku, u oznaèenom stupcu dobit æeš drugi naziv za
rijeè umanjenica.
1. umanjenica imenice dio 6. umanjenica imenice èovjek

(s nastavkom -uljak)
2. umanjenica imenice pijetao
7. umanjenica imenice cvijet
3. umanjenica imenice mijeh
8. umanjenica imenice cijev
4. umanjenica imenice žlijeb
9. umanjenica imenice svijeæa
5. umanjenica imenice vijenac
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Dopuni.
Drugi je naziv za umanjenicu ____________________________________.
297
297

2. Riješiš li pravilno križaljku, u oznaèenom stupcu dobit æeš drugi naziv za
rijeè uveæanica.
1. uveæanica imenice brijeg

2. uveæanica imenica smijeh
3. uveæanica imenice grijeh
4. uveæanica imenice mijeh
5. uveæanica imenice tijelo
6. uveæanica imenice vijenac
7. uveæanica imenice cvijet
8. uveæanica imenice rijeka
9. uveæanica imenice svijet
10. uveæanica imenice korijen
11. uveæanica imenice cijev
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Dopuni reèenicu.
Drugi je naziv za uveæanicu __________________________________.
298

3. U reèenicama komparative zamijeni pozitivom.
a) Ova mi je pjesma (smješnija) __________________________.
b) Moj je brat (ljeniji) __________________________________.
c) Djed je (vrjedniji) ___________________________________.
4. U reèenicama pozitive zamijeni superlativima.
a) Ona je (lijepa) _______________________________ osoba.
b) Taj je kanal (tijesan) _______________________________.
c) Njegov je govor (razgovijetan) ________________________.
5. Rijeèi iz ikavskoga govora napiši jekavski pa odgovori na pitanja.
ikavski jekavski ikavski jekavski

trizan trizniji
smišan smišniji
zvizda zvizdica
cvit cvitiæ
Pokušaj glasno izgovoriti rijeèi pisane ikavskim govorom.
Zaokruži toèno.
Jednako se izgovara glas i u rijeèima trizan, smišan, zvizda, cvit i glas i u rijeèima
trizniji, smišniji, zvizdica, cvitiæ. TOÈNO NETOÈNO
Glas i u rijeèima trizan, smišan, zvizda, cvit izgovara se duže pa na njegovu mjestu
stoji dugo je koje se piše kao troslov ije. TOÈNO NETOÈNO
Glas i u rijeèima trizniji, smišniji, zvizdica i cvitiæ izgovara se kraæe pa na njegovu
mjestu stoji kratko je. TOÈNO NETOÈNO
299
299

IV.
1. U nekim se umanjenicama ije ne pokraæuje u je.
Proèitaj rijeèi napisane ikavskim govorom pa zaokruži one koje u
jekavskom imaju skup ije.
cvitak cvitiæ snižiæ snižak kolivèica
korinèiæ crivce odilce ditešce sviæica
2. Prepiši rijeèi iz prethodnoga zadatka tako da glas i zamijeniš glasom ije ili je.
je ije
3. Reèenice dopuni rijeèju rijeè ili rijeka.
a) Rjeèica je mala ____________________.
b) Rijeèca je mala ____________________.
4. Zaokruži dvije rijeèi koje nisu umanjenice.
pripovijeèica vjeverica djevojèica
liješèica strjelica krijesnica
5. U prethodnom zadatku ostale su nezaokružene èetiri umanjenice. Napiši

od kojih su rijeèi naèinjene.
________________________ ___________________________
________________________ ___________________________
300

6. Zaokruži pogrješno napisane pozitive, komparative ili superlative
pridjeva.
Moj je djed najvrijedniji èlan naše obitelji. Sve poslove obavlja sam s istim žarom i
ne može se reæi da mu je neki posao prjeèi od drugoga. Dok u vinogradu, na polju
ili u voænjaku radi, njegova gusta sjeda kosa, sjeða od ièije, vijori se na vjetru.
Najsmiješniji mi je kad trèkara za stokom dok je vodi na pašu ili kad je bijesan jer
su krave otišle u tuðe. Još je biješnji kad vidi da mi, njegovi unuci, ljenèarimo. Kaže
nam da ljenijih osoba od nas nije vidio. A onda nešto mrmlja sebi u bradu. Rijeèi bi
bile razgovijetnije da govori glasnije. Uvijek je trijezan, trjeznijega èovjeka od njega
u selu nema i za njega su pijanci najbjedniji ljudi. Mislim da su takve osobe danas
sve rijeðe i zato je moj djed najcijenjenija osoba u selu.
V.
1. Neke imenice mogu imati dva razlièita oblika umanjenica – u jednom
obliku ostaje ije, a u drugome se krati.
Napiši oba oblika umanjenica zadanih rijeèi. Pazi u kojem æeš obliku
staviti ije, a u kojem je.
imenica s nastavkom umanjenica s nastavkom

imenica
-iæ ili -èiæ -ak
cvijet
dio
grijeh
korijen
snijeg
smijeh
brijest
crijep
brijeg
301
301

2. Umanjenice pisane ikavskim govorom prepiši jekavskim na odgovarajuæe
mjesto u tablicu. Obrati pažnju na izgovor glasa i.
divojèuljak, tilešce, ždrilce, ditešce, ždribence, gnizdašce, mistašce, tilce
umanjenica sa skupom je umanjenica sa skupom ije
3. Odgovori.
Koliko je slogova u rijeèima lip i lin? ___________________________________
Zaokruži toèno.
Glas ije ne rastavlja se jer se izgovara kao dvoglas je. TOÈNO NETOÈNO
U rijeèima lijep i lijen samo je jedan slog. TOÈNO NETOÈNO
4. Rastavi na slogove.
smiješak pripovijeèica vrijedan
_______________________________________________________________
5. Zaokruži pogrješan izraz i objasni zašto je pogrješan.
mali cvijet/cvjetiæ/mali cvjetiæ

_______________________________________________________________
6. Napiši superlativ pridjeva suprotna znaèenja od zadanoga.
a) Moj brat je ________________________. (vrijedan)
b) Ova vrsta leptira ______________________ (èesta) je u našem kraju.
c) Ona je _______________________ (tamna) po boji kože.
302

Napiši pozitiv ili komparativ pridjeva.
a) Tata je bio bijesan zbog mojih jedinica, ali mama je bila _________________.
b) Moja je košulja bijela, ali je prijateljièina još __________________________.
c) Bila mi je muka od vožnje po zavojima pa sam bio ______________________,
ali je sestra bila još bljeða.
7. Neke imenice mogu imati dva oblika nominativa množine – kraæi i dulji.
Napiši oba i pazi u kojem obliku ostaje ije, a u kojem se krati u je.
imenica kratka množina duga množina

snijeg
brijeg
blijesak
stijeg (=zastava)
8. Zaokruži pogrješno napisane nominative množine.
brijestovi ljekovi koljevke smjehovi
djelovi prijekori vjekovi svijetovi
9. Od zadanih imenica napiši zbirne imenice i napiši ih na odgovarajuæe

mjesto u tablici s obzirom na to imaju li skup ije ili je.
zvijer, korijen, cvijet, ždrijebe, zvijezda, trijeska, lijeska
zbirne imenice na -je zbirne imenice na -ad
Zbirna imenica imenice dijete je djeca/dijeca.
303
303

Reèenièni znakovi
I.
1. Na kraju svake reèenice napiši odgovarajuæi reèenièni znak i imenuj ga.
a) U pomoæ ___________________________
b) Vjerujete li vi meni ___________________________
c) Naravno da ti vjerujemo ___________________________
2. U reèenicama napiši reèeniène znakove koji nedostaju.
a) Nenad je pojeo tri komada kruha tri banane i èetiri jabuke.
b) Šiljo Verica Melita i Nenad igraju se u vrtu.
3. Imenuj reèenièni znak koji si napisao/napisala u prethodnom zadatku i

objasni zašto si ga uporabio/uporabila.
Reèenièni znak ___________________ stavljen je zbog ___________________.
4. Pogledaj istaknute rijeèi u reèenicama pa odgovori na pitanja.
Nenade, nemoj toliko jesti!
Jesi li vidjela Šilju, Verice?
Dopuni nazivom padeža.
Oznaèene rijeèi su u ___________________________.
Dopuni.
Zarez uvijek dolazi uz ______________________.

(napiši naziv padeža)
304

5. Pogledaj istaknute rijeèi u reèenicama pa odgovori na pitanja.
Ha, što kažeš?
E, to je doista iznenaðenje!
Dopuni reèenice nazivom vrsta rijeèi.
Oznaèene nepromjenjive vrste rijeèi su ________________________________.
Zarez uvijek dolazi uz ________________________.
II.
1. U zadanim reèenicama upiši zareze uz vokative pa odgovori na pitanja.
a) Pomozi nam Dragonja!
b) Ostario si Dragonja plitko oreš i brazda ti je kosa.
c) Dragonja mi nismo nièemu krivi.
Odredi je li tvrdnja toèna ili netoèna.
Vokativ može stajati na bilo kojem mjestu u reèenici.
TOÈNO NETOÈNO
Bez obzira na mjesto u reèenici, vokativ se uvijek odvaja zarezom.
TOÈNO NETOÈNO
2. U pjesmi Trgovcu Grigora Viteza stavi zareze tamo gdje nedostaju, a

zatim odgovori na pitanja.
Trgovcu
Što prodaješ trgovèiæu
U šarenom duæanèiæu?
305
305

Potkova za vrapce
i gajdi za žapce
Pet metara meke
Paukove svile
Tri bureta jeke
Magle èetir kile
Jednu vreæu smijeha
Litru ptièjeg mlijeka
Dva dobro sušena komarèeva rebra
I vina u vrèu od mjeseèeva srebra.
Odgovori.
U 1. kitici zarez dolazi zbog ______________________________.
U 2. kitici zarezi dolaze zbog _____________________________.
3. Stavi odgovarajuæi reèenièni znak koji nedostaje u sljedeæim reèenicama.
Sultane
Nenade
Dopuni reèenicu nazivom reèeniènoga znaka.
Ako vokativ dolazi sam, na kraju reèenice dolazi _________________________.
4. Napiši reèenièni znak koji nedostaje u reèenicama.
Aha
Ps-sst
Dopuni nazivom reèeniènoga znaka.
I usklici mogu biti samostalne reèenice i tada iza njih pišemo _______________.
306

5. Proèitaj reèenice, promotri istaknute rijeèi pa odgovori na pitanja.
Majka je prišla prozoru i gledala za njom te je teško uzdahnula.
Izašla je van pa je potrèala do psa.
Ima slabe oèi, a neæe nositi naoèale.
Ne boji ga se ili samo tako govori, ali je ipak oprezna.
Nije htjela slušati, nego je napravila po svome.
Trudila se, no nije uspjela.
To nije bio Melitin tata, veæ je to bio pravi medvjed.
Dopuni.
Istaknute nepromjenjive rijeèi su _____________________________________.
Istaknute veznike prepiši tako da ih razvrstaš na one ispred koji se ne

piše zarez i one ispred kojih se zarez uvijek piše.
Uz veznike ________________________________________ zarez ne pišemo.
Uz veznike _____________________________________ zarez uvijek pišemo.
III.
1. U nazivima tekstova iz èitanke Dveri rijeèi 5 te nazivima književnih djela
napiši zareze gdje je potrebno.
Kokot maèak i mišiæ Lažeš Melita
Pada snijeg pada snijeg Èitaj gospodine balavèe
Seljak ptica i zlatni drijen Èuj Pigi zaljubila sam se
Zezancije smijancije ludancije
307
307

2. U tekstu na šest mjesta nedostaju zarezi. Napiši ih.
– Zdravo klinci! Što vi radite vani tako kasno?
Prepoznali su susjeda Cvika i naglo zašutjeli.
– Dobra veèer susjede!
– A gdje vam je prijatelj? Obeæao mi je da æe mi razviti neke slike ali ga nisam
vidio veæ nekoliko dana.
– Hm ni mi ne znamo gdje je.
– Vidiš Braco to bi moglo biti. Slike! – veselo æe Tut.
(prema romanu Trojica u Trnju Pavla Pavlièiæa)
3. Reèenice dopuni veznicima.
i, i, ni, ni, ili, a, a, ali, da, da
Sjedili su _____ èekali. Tri djeèaka kraj zida, ______ Cvik na stolu ispred njih.
Braco je razmišljao o bijegu. Izraèunao je ______ je najbolje pokušati kad Cvik
bude gledao kroz prozor _____ kad bude pripaljivao cigaretu. Braco se pripremio,
oslonio se jednim dlanom na pod ______ lakše skoèi na noge. Sad æe Cvik iz
džepa izvaditi cigarete ______ šibice, ______ onda æe Braco…
Cvik je izvukao ruku iz džepa, ______ u ruci nisu bile ______ cigarete ______
šibice.
4. Pogledaj reèenice pa odgovori na pitanja.
a) Idem u 5. razred.
b) Djed voli prièati o svom sudjelovanju u II. svjetskom ratu.
c) Moj je brat roðen 1997. godine.
308

Dopuni.
U ovim reèenicama toèka na kraju reèenice oznaèava _____________________
reèenicu, a toèka u reèenicama dolazi iza ______________________________.
5. Pogledaj reèenice pa odgovori na pitanja.
a) Djeèaci su tražili dr. Peterliæa.
b) Stol je imenica m. r. jd.
Dopuni.
U ovim reèenicama, osim što oznaèava kraj izjavne reèenice, toèka dolazi iza
_________________.
IV.
1. U tekstu pronaði èetiri pogrješke vezane uz pisanje zareza.
Baraka je bila smještena uz samo korito potoka, a onda su njegov tok presjekli
cestom. Radnici su otišli ali je ostalo dosta nepotrebnih stvari: razni krupni otpad,
korov, komadi opeke, pijesak, i baraka. U baraci su našli vješalice, jedne stare
èizme, nepotrebne kljuèeve i neke papire. Veselili su se ljetu, i igranju u baraci.
Odjednom su èuli Hrvoja.
– Tut, prestani pucati!
– Èujete li me? Braco ide moj stari.

2. U zadanim reèenicama na mjestima oznaèenim znakom upiši zarez,

toèku ili upitnik.
– Mama – uskliknula je Melita veselo

– To su Šiljo i Verica Došli su da se uèimo voziti na biciklu
– Znaš mama oni se boje uæi u vrt zbog Sultana Mogu li iæi
mama
– Dobro Melita slobodno idi

309
309

3. Zaokruži pogrješno napisane kratice, tj. one kratice koje moramo pisati
bez toèke.
prof. R. H. i sl. i dr. O. Š. itd. cm.
4. Rijeèima napiši zadane brojeve. Vodi raèuna o padežnom obliku zadanoga

broja.
____________ (2) broja _______________ (1)
Kad su se _____________ (1.) put srela, _______________ (2) šiljasta broja
_________________ (1) postali su dobri drugovi. Stali su ________________ (1)
pored _______________ (2.) i, kako su stali, nisu se više razdvajali. Toliko su se
divili ________________ (1) ________________ (2.).
– Kako si mi slièan! – rekao je broj _________________ (1).
– A tek ti meni! – dodao je ________________ (2.) broj _______________ (1).
Mnogo se brojki nanizalo u redovima ispod njih i tako su u _________________
(1.) razredu nauèili brojiti do ________________ (20). Shvatili su i to da zajedno
saèinjavaju broj _______________ (11).
Nada Iveljiæ
5. Proèitaj pisma koja uèenici pišu Lastanu u Modroj lasti pa odgovori na

pitanja.
a) Dragi Lastane!
Piše ti jedna književnica i pjesnikinja, plesaèica i velika obožavateljica životinja.
Može mi se svatko narugati, ali ja stvarno vjerujem da i one imaju razum i osjeæaje
kao i mi, samo je to velika tajna prirode. Željela bih se dopisivati s èitateljima
Modre laste koji slièno razmišljaju.
Puno toplih morskih i sunèanih pozdrava šalje ti
Lastašica
310

b) Dragi Lastane,
prvi put ti pišem i moram reæi da ti je rubrika odlièna.
Volim pisati, èitati i crtati. Imam puno prijatelja. Obožavam pjevati i plesati. Lako
se zaljubljujem.
Puno te pozdravljam.
Tvoja Maja
Dopuni reèenice nazivom reèeniènoga znaka.
Ako na poèetku pisma iza imena osobe kojoj je pismo upuæeno stavljamo
______________________, tekst se nastavlja velikim poèetnim slovom.
Ako na poèetku pisma iza imena osobe kojoj je pismo upuæeno stavljamo
______________________, tekst se nastavlja malim poèetnim slovom.
V.
1. U zadanim reèenicama na mjestima oznaèenim znakom upiši neki od
sljedeæih znakova: zarez, toèku, upitnik ili uskliènik.
a) Dragi Lastane
Kako si Pišem ti prvi put a rubrika ti je odlièna Hvala ti što si u 4. broju
objavio poster o Harryju Potteru Velika sam njegova obožavateljica
Volim slušati mirnu glazbu Obožavam Mozarta i njegove me skladbe doista

smiruju
U hrvatskome sam odlièna pa bih željela biti uèiteljica hrvatskoga Takoðer bih
željela biti i odvjetnica Što mi ti savjetuješ
Nadam se da æeš mi odgovoriti
Mozart
311
311

b) Draga Vesna
sve pohvale tvojoj rubrici Imam nekoliko pitanja za tebe
Kakva mi frizura pristaje Volim dugaèku kosu ali æu je skratiti ako misliš da
mi bolje pristaje kratka Imam smeðu kosu plavozelene oèi i svijetli ten
Koje mi boje odjeæe najbolje pristaju Šaljem ti i svoju fotografiju da me lakše
savjetuješ
S nestrpljenjem oèekujem tvoj odgovor
Tvoja Ana
2. U tekstu ima pet pogrješaka sa zarezima. Pronaði ih i ispravi pogrješno.
– Melita, ovo je prvi put, da ja odlazim od kuæe prvi put da neæemo biti zajedno.
Nešto æu te zamoliti Melita.
– Izvoli, mama.
– Mogu li se pouzdati u tebe, Melita?
– Mama kako to možeš uopæe i pitati?
– Ovo je vrlo važno. Hoæu da me ti zamjenjuješ dok se ja ne vratim. Hoæu da
paziš na Nenada i na tatu.
– Naravno mama, da æu paziti na njih.
3. Zaokruži reèenicu u kojoj mjesto zareza upuæuje da se traži lijepo pisanje.
a) Molim lijepo, pišite.
b) Molim, lijepo pišite.
312

4. Prepiši tekst pisanim slovima. Stavi reèeniène znakove (zarez, toèku,
upitnik ili uskliènik) i veliko poèetno slovo gdje treba. (U svakom redu
nalazi se jedna reèenica.)
– JA SAM DOKTOR PETERLIÆ
– ZNATE ŠTO KLINCI DOÐITE SA MNOM U AMBULANTU
– A VI SESTRO IDITE KUÆI TREBATE SE ISPAVATI
– IDEM DOKTORE
– A ODAKLE VI DOKTORE ZNATE ZA NAS
– HRVOJE MI JE PRIÈAO O VAMA A OSTAVIO JE I PORUKU ZA VAS
– BRACO IMA I PORUKA ZA NAS
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
5. Reèenice prepiši na odgovarajuæe mjesto kao primjer uz navedeno pravilo.
Joj!
Ja sam tebe samo u 2. polugodištu pitao 6 puta.
E, sad možeš otvoriti oèi.
Poèela mu je opipavati šape, noge, kièmu, rebra.
313
313

A engleski je znala za 3, samo da je prof. Vadovec još jednom pita.
Sultane!
Nije razumjela svaku rijeè, ali se ipak utješila.
Molim te, Sultane, uði u kuæicu i budi dobar.
a) zarez uz vokativ
_______________________________________________________________
b) zarez uz usklik
_______________________________________________________________
c) zarez pri nabrajanju
_______________________________________________________________
d) zarez ispred veznika a, ali
_______________________________________________________________
e) toèka iza rednog broja
_______________________________________________________________
f) toèka iza kratice
_______________________________________________________________
g) uskliènik iza vokativa
_______________________________________________________________
h) uskliènik iza usklika
_______________________________________________________________
314

6. Imenuj reèeniène znakove pa æeš u oznaèenom stupcu dobiti drugi naziv
za reèeniène znakove.
...
–
,
()
.
:
„
”
?
Reèenièni znak još se zove ________________________________.
315
315

Rješenja zadataka
Hrvatski jezik u prošlosti i sadašnjosti
I.
1. južnoslavenskih
2. a) Konstantin-Æiril i Metod
b) Sveta Braæa ili Slavenska Braæa
c) glagoljica
d) latinica i æirilica
3. Zvonimir; glagoljicom
4. Oca, Sina, Svetoga, Duha, Držiha, pisah, ledini, Zvonimir, kralj, hrvatski, dane,
Luciji
5. 10 stoljeæa, dugu i bogatu prošlost
II.
1. a) èakavskim
b) štokavskim
c) kajkavskim
2. ikavskom, ekavskom
3. èakavsko, štokavsko i kajkavsko
ikavski, jekavski i ekavski
zavièajni (govor)
4. b) hrvatskim književnim jezikom s pokojom neknjiževnom rijeèi
razgovorni jezik
III.
1. TOÈNO, TOÈNO, TOÈNO, TOÈNO
2. rijeèima, pripovijedamo, najvjernije
3. TOÈNO, TOÈNO, TOÈNO
4. a) kajkavsko
b) kajkavsko
c) èakavsko
5. hrvatski (jezik)
IV.
1. štokavsko; jekavski; vjerenica
2. kajkavsko; ekavski; mesec
3. èakavsko; ikavski; jidra (priko, svitlih)
4. NETOÈNO, TOÈNO, TOÈNO, TOÈNO
316

5. a) kajkavsko, ekavski
b) èakavsko, ikavski
c) štokavsko, ikavski
6. Svaki æe uèenik napisati onako kako govori, nema toènih/netoènih odgovora.
V.
1. a) Misal po zakonu Rimskoga dvora
b) 22. 2. 1483.
c) glagoljicom
d) prve tiskane knjige do 1500. g.
2. 28 godina
3. marha, zvenèi, šetuje, naške, horvatska
goso, besjedi, velje
4. mijenjao, zastarjele su, mogu
5. kajkavsko narjeèje èakavsko narjeèje
zemla hiža zemja rekal

nekaj budeju zaè nono
vuho jesan
6. hodniku, dvorištu, prevezao, nasjekao, nakosio, brašno, prosijao, hodnika, sam,

sunce, kukuruz
7. otoci, brodovi, širokom, šute, tamni, otoci, idu, otoci, veliki, brdima, dižu, zvonici
8. lova, balavci, odapeti
9. književna djela, obiteljski razgovor, razgovor s prijateljima, kafiæ, SMS poruke,
nogometna utakmica
Hrvatski jezik i dvojeziènost
I.
1. hrvatski
2. TOÈNO, TOÈNO
3. èakavskom, materinski jezik
4. hrvatski, njemaèki, engleski, francuski, talijanski
5. ne razlikuje se, uèimo iz književnih djela
II.
1. prema odgovoru uèenika (npr. hrvatski)
2. hrvatski
3. latinica
4. manjinski
317
317

III.
1. drugim
2. službeni, drugi
3. dvojeziènost
4.
pripadnik narodne manjine materinski jezik
Talijan talijanski
Èeh èeški
Slovak slovaèki
Rusin rusinski
Ukrajinac ukrajinski
Maðar maðarski
Srbin srpski
Nijemac njemaèki
Rom romski
5. Talijani Meðimurje
Èesi, Slovaci i Maðari Istra
Romi Slavonija
IV.
1. Nazivamo ga razgovornim jezikom. To nije književni jezik jer, uz književne
rijeèi, sadrži rijeèi iz narjeèja i neknjiževne rijeèi.
2. TOÈNO, TOÈNO
3. Austrija, Italija, Njemaèka, Francuska, SAD, Kanada, Australija, Argentina,
Èile…
4. hrvatski
5. b)
V.
1. prema odgovoru uèenika
2. odgovor ovisi o stranom jeziku koji uèenici uèe
3. Engleski i njemaèki pripadaju skupini germanskih jezika pa postoje odreðene
sliènosti. Isto tako talijanski i francuski pripadaju skupini romanskih jezika, a
ruski i hrvatski su slavenski jezici.
4. Jezièna tolerancija je prihvaæanje i poštivanje drugih jezika i njihovih govornika.
5. avlija, pendžer, peškir talijanski jezik
kantat, ponistra, kampanel turski jezik
cajt, štenge, hiža njemaèki jezik
6. engleskoga
318

7. a) odlièan
b) Dogovoreno. (U redu.)
c) kupovinu
8. šparet – štednjak, špajza – ostava (smoènica), vešmašina – perilica rublja,
lojtre – ljestve, frižider – hladnjak, pegla – glaèalo
Veliko poèetno slovo u imenima kontinenata, država, naroda

i naseljenih mjesta
I.
2. Moj se prijatelj zove Šime Šimiæ, ali svi ga zovemo Šiško. I on je u petom
razredu.
Moj Šiško ima psa Garu. Èesto Šiškov Garo zaluta u moje dvorište. Garo voli
gnjaviti moju maèku Mrvicu. Privlaèe ga Mrvièine krpice.
3. a) u reèenici
b) nadimke
d) mjesta
e) posvojne pridjeve
4. Dobriša Cesariæ, Miroslav Dolenec Dravski, Miro Gavran, Miroslav Slavko
Maðer, Antun Gustav Matoš, Ivan Iæan Ramljak, Dragutin Tadijanoviæ Tadija.
5. a) Josip Pupaèiæ hrvatski je pjesnik roðen u Slimenu kraj Omiša.
b) Vesna Parun, najpoznatija suvremena hrvatska pjesnikinja, roðena je u
Zlarinu kraj Šibenika.
c) Isaac Bashevis Singer židovski je pisac roðen u Poljskoj.
d) Li Tai Po, najveæi kineski pisac svih vremena, živio je u osmom stoljeæu.
e) Marin Držiæ, jedan od najpoznatijih europskih komediografa, poznat je pod
nadimkom Vidra.
6. a) Koko, b) Srna, c) Mungos Nevada, d) Žohar, e) Giza.
7. Južna Amerika, Afrika i Australija.
II.
1. Jednoèlana imena: Zaton, Maðarska, Afrika, Dubrovnik, Brgat, Australija
Višeèlana imena: Južna Amerika, Sjeverna Irska, Zaton Mali, Sveti Petar u
Šumi, Malo Selo, Babino Polje, Sjedinjene Amerièke Države
2. Republika Hrvatska, Narodna Republika Bangladeš, Kraljevina Belgija,
Sjedinjene Amerièke Države, Èeška Republika, Republika Gabon, Islamska
Republika Iran, Republika Maršalovi Otoci, Švicarska Konfederacija, Ovèji
Otoci, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske
3. Dubrovaèka Republika, Austro-Ugarska Monarhija, Zapadno Rimsko Carstvo
4. Sveti Ivan Zelina, Nova i Stara Mokošica, Veliki i Mali Zaton, Dugo Selo, Dugi
Rat, Krapinske Toplice, Sveti Filip i Jakov, Novi Vinodolski, Babino Polje,
Prožurski Porat, Vela Luka, Brgat Donji, Novigrad na Moru
319
319

III.
1. b) Babino Polje naseljeno mjesto
c) Krapinske Toplice naseljeno mjesto
d) Krapinske toplice ime toplica
e) Veliko Trgovišæe naseljeno mjesto
f) Vela Luka naseljeno mjesto
g) Vela luka ime luke
h) Babin Potok mjesto
i) Babin potok potok
j) Crna gora planina
2. a) Nijemac pripadnik njemaèkoga naroda; nijemac nijem èovjek
b) Ljubica žensko ime; ljubica poljski cvijet
c) Mjesec nebesko tijelo; mjesec razdoblje od 30 dana
d) Atlas gorje; atlas zbirka zemljovida/vrsta
tkanine
e) Rijeka grad; rijeka voda koja teèe koritom
Npr. zemlja i Zemlja; ðurðica i Ðurðica; Višnja i višnja; Nada i nada...
3.
mjesto stanovnik stanovnica zajednièko ime
Zagreb Zagrepèanin Zagrepèanka Zagrepèani
Stubica Stubièanin Stubièanka Stubièani
Labin Labinjanin Labinjanka Labinci
Zadar Zadranin Zadranka Zadrani
Sisak Sišèanin Sišèanka Sišèani
Korèula Korèulanin Korèulanka Korèulani
Split Spliæanin Spliæanka Spliæani
Osijek Osjeèanin Osjeèanka Osjeèani
Lapac Lapèanin Lapèanka Lapèani
4. b) Slavonac, Slavonka
c) Dalmatinac, Dalmatinka
d) Europljanin, Europljanka
e) Australac, Australka
5. a) Beèanin, Beèanka
b) Parižanin, Parižanka
c) Budimpeštanac, Budimpeštanka
d) Moskovljanin, Moskovljanka
320

IV.
1. Sjeverna Irska, Hrvat, Izrael, Sjedinjene Amerièke Države, Madžarska
i Maðarska, Èeh, Staro Petrovo Selo, Zagorka, Sveti Petar u Šumi,
Zagrepèanka, Alžir, Pažanin.
(Ostalo je toèno napisano.)
2. Sredinom lipnja uèenici osmih razreda naše škole išli su na trodnevni izlet uz
jadransku obalu.
Putujuæi, doznali su puno zanimljivosti o manjim i veæim priobalnim mjestima.
U Omišu, na ušæu rijeke Cetine, podsjetili su se da je u blizini roðen poznati
hrvatski književnik Jure Kaštelan, da su se u kanjonu Cetine snimili mnogi
filmovi o kaubojima i Indijancima, da su omiški gusari u davnoj prošlosti po
moru oko Omiša vodili teške pomorske bitke...
Zaustavili su se i na iskopinama stare Salone u blizini današnjega Solina. Tamo
su doznali da je središte rimske vlasti u Iliriku bilo baš u Saloni.
Ruèali su u Kaštel Staromu i produžili do hotela u blizini Šibenika.
Sutradan su posjetili Kornate i Nacionalni park Krka.
Kako je vrijeme bilo lijepo, a vruæina kao usred ljeta, neki su okušali i èari
noænoga kupanja.
Na kupanju su susreli djeèake iz Kraljevine Danske s kojima su razgovarali
engleskim jezikom.
3. Babino Polje Babopoljanin i Babopoljka
Vela Luka Veloluèanin i Veloluèka (Veloluška)/Veloluèanka
Zaton Mali Zatonjanin i Zatonka
Slavonski Brod Broðanin i Broðanka
Južna Amerika Južnoamerikanac i Južnoamerikanka
Dugo Selo Dugoselac i Dugoselka
4. a) spajaju, b) može
5. jadransko More, ravni kotari, crveno more, mljetski kanal, dugi Otok, mali
Brijun
6. hrvatska italija francuska švedska
hrvati talijani francuski šveðanka
hrvatski talijanov francuskinja švedski
hrvatica talijanski francuz šveðankin
7. Vrhunac rasipnosti i okrutnost rimsko carstvo doživjelo je u doba vladavine
cara nerona. U svojoj okrutnosti car nije imao granica. Ubio je majku, brata,
ženu kao i prijatelja i uèitelja Seneku, najpoznatijega Filozofa svoga vremena.
Umislio je da je velik umjetnik i èesto se u cirkusu (trkalište) pojavljivao kao
glumac, pjevaè i trkaè.Vjeruje se da je zbog svojih pjesnièkih ambicija zapalio
rim, da bi dobio nadahnuæe za pjesnièko stvaralaštvo i izgradnju još ljepšega
Rima.
Car je za požar okrivio Kršæane i pokrenuo njihov prvi veliki progon. U tom su
progonu stradali i Apostoli Petar i Pavao.
Vladavina Cara Nerona izazvala je pobunu vojske.
Bježeæi iz Rima, neron je poèinio je samoubojstvo.
321
321

V.
1. prema odgovorima uèenika
2. a) Crni Kontinent , b) Stari Svijet, c) Novi Svijet
3. 1. Balog, Zvonimir
2. Košutiæ, Sida
3. Mihanoviæ, Antun
4. Paljetak, Luko
5. Škrinjariæ, Sunèana
6. Vitez, Grigor
4. jotacija
jotacija
jotacija
5. sibilarizacija
6. nepostojano e
Jednoznaènost i višeznaènost rijeèi
I.
1. jeka
2.
1. R I J E È
2. I M E N I C E
3. Ž E N S K I
4. J E D N I N A
3. više znaèenja
višeznaèna rijeè
4. više znaèenja
višeznaèna rijeè
5. jednoznaène i višeznaène
rjeèniku
II.
1. osnovno znaèenje
(crni) maèak, patak, svinja, vjeverica
2. preneseno
3. sliènosti
4. zvijezda repatica, vlak, bata
5. više znaèenja
višeznaèna
322

III.
1. bijelo cvijeæe
2. a) preneseno
b) preneseno
c) osnovno
d) preneseno
e) preneseno
3. a) izravno govori obièno neugodne istine
b) sporazumjeli smo se
d) ne ustruèava se i uvijek kaže ono što treba
e) lijepim rijeèima zna prikriti svoje namjere ili se ulaguje
4. c), d), e), a), b)
5. a) Laž se brzo otkrije.
b) Poslije lošeg/ružnog dolazi bolje/ljepše.
c) Nada olakšava život.
d) Svatko je sam odgovoran za svoj život.
e) Bez truda se ne postiže znanje.
IV.
1. personifikacija
2. d), c), b), e), a)
3. a) jež
b) sunce
c) mjesec i zvijezde
d) dan i noæ
e) most
4. a) naiæi na nepriliku
b) vjeèno, zauvijek
c) biti sretan u životu
d) gubiti vrijeme, ljenèariti
e) nestao je ili stradao na nepoznat naèin
f) uništiti svaku moguænost povratka na prijašnje stanje i odnose
5. a) traži dlaku u jajetu
b) preveo žedna preko vode
c) soli pamet svima
d) mlati praznu slamu
e) petama da vjetra
f) ostao kratkih rukava
323
323

V.
1. nebesko (svemirsko) tijelo
psi (razlièitih vrsta i pasmina)
2. d), b), a), c)
3. a) živjeti bez slobode
b) živjeti u stalnom neprijateljstvu
c) umrijeti napušten od svih
d) jako se namuèiti
e) èovjek koji mnogo prièa nije opasan
4. svojeglava; vladati situacijom, biti glavna; dosadi; pretjeruje; pobjegnemo;
pokunji se, snuždi; nevažna; èvrsto; nikad
5. a) Tko drugoga želi upropastiti, upropasti samoga sebe.
b) Tko rano zapoène dan, bit æe uspješan.
c) Dobro je biti strpljiv.
d) Prestrašeni èovjek svugdje vidi opasnost.
e) Lijenu èovjeku svaki je dan neradan.
f) Ljudi sliènih osobina drže se zajedno.
g) Promisli prije nego kažeš.
h) Nemoguæe je svima ugoditi.
i) Veseli se onaj za kojeg se pokaže da je bio u pravu.
6. hodati smion
kazivati, prièati, zboriti klavir
radostan, sretan plamen, oganj
žalostan jak
7. a) vlasi na glavi èovjeka; oruðe kojim se kosi
b) svršetak, konac; podruèje
c) dio biljke; komad papira; dio noge
d) povræe, biljka; oružje
e) optièka pojava na nebu; trajanje
f) obala; žalost, žaljenje
g) stablo; hrana
h) stavljati odreðenim redom; izreæi laž
i) novcem pribaviti; sakupljati
324

Promjenjive i nepromjenjive rijeèi
I.
1. a) Melita, Melitom, Melitu
b) gleda, gledaju, æe gledati
c) veliki, velikog(a), velikom(e, u)
2. imenica, glagol, pridjev
3. NETOÈNO, NETOÈNO
4. nepromjenjive, ne mijenjaju, mijenja se
5. a) uzalud, da, u
b) u, uzalud, da
c) uzalud, da, u
6. TOÈNO; promjenjive rijeèi
II.
1.
Nenad Melitini ustane pa
dvorište plavi pogleda u
Šiljo je pokušavao i
Melitu nauèiti oko
Vericu voziti dok
bicikl poskakivali su nekako
èuperci okretala je
glave
Melita
pedale
2. a) naš, našeg(a), našem(u), našim

b) peti, petog(a), petom(u), petim
3. TOÈNO, promjenjive rijeèi
4. oblik, znaèenje
imenice, glagole, pridjeve, zamjenice i brojeve
5. samo jedan dio rijeèi, osnova, nastavak
III.
1. imenica: ptièicu, ptièicom, ptièica
pridjev: žutu, žutom, žuta
glagol: spazite, spaze, spazi
325
325

2. imenica: ptièic-; -u, -om, -a
pridjev: žut-; -u, -om, -a
glagol: spaz-; -ite, -e, -i
3. Šilj|u, pronað|e, hodnik|a, velik|im, komad|om, bijel|om
4. li; oko; veèer
5.
Šilju velikim pronaðe u
dnu golemim je pokušavao tamo
hodnika bijelom nacrtati s
komadom najbolji upada na
ugljena nije bio odmah
lik u
profesora iako
Vadovca baš
èuperkom
kose
crtež
zidu
oèi
IV.
1.
P R E K J U È E R
R A N O
L I J E V O
L E Ž E Æ K E
J O Š
I Z N E N A D A
S I N O Æ
prilozi
326

2. pred; kroz; iznad; pokraj; prema; do; blizu; od; za; iz
P R E D
K R O Z
I Z N A D
P O K R A J
P R E M A
D O
B L I Z U
O D
Z A
I Z
prijedlozi
3. Pavlove; Melita; Zelenom; istina; lipa; Trojica; Parizu
P A V L O V E
M E L I T A
Z E L E N O M
I S T I N A
L I P A
T R O J I C A
P A R I Z U
veznici
4.
P LJ U S
P S T
T I K T A K
H A L O
M I C
Š I C
Ž I V Ž I V
usklici
327
327

5.
È A K
B A R E M
S V A K A K O
D O I S T A
L I
R I J E È C E
N E K A
èestice
6. prilozi, prijedlozi, veznici, usklici i èestice
V.
1. novci-ma, rados-t, nosi-te
2. èitatelj, knjižica, ruèetina
3. sad, pa, jutros su nepromjenjive rijeèi, prekrižiti poèetku i to jer su
promjenjive
4. iz zuba, pod zubom (zubima), prema zubu (zubima)
do klupe (klupa), uz klupu (klupe), po klupi (klupama), nad klupom (klupama)
5. nepromjenjive rijeèi
mijenjale su
mogu utjecati
6.
imenice glagoli pridjevi brojevi zamjenice
Nenad je smazao soène tri on
banane otišao je dnevnu èetiri
jabuke legao nemirnom jednu
sobu dohvati
krevet je volio
rukom èitati
knjigu
328

7.
prilozi prijedlozi veznici usklici èestice
vani u i uh ne
iznenada kroz pa joj zar
Prilozi
I.
1. a) sinoæ, b) dobro, c) dolje, d) odmah, e) ovdje, f) sluèajno
2. a) tako, b) sutradan, c) nigdje, d)sada, e) brzo, f) tada
3. prilozi
4. a) trava, b) moj, c) djeèak, d) krov
5. nekada davno, sada, ljeti, mirno, zimi, noæu
6. a) sutra, uskoro, nikada...
b) oduvijek...
c) vani, nigdje...
d) sporo, polako, brzo, lijepo, neudobno...
7. a) glagoli
b) prilozi
c) okolnosti
8. a) nije se mijenjao, b) nepromjenjive rijeèi
II.
1.b) Kako (je plakao)? gorko naèin radnje
c) Gdje (sam ostavila)? negdje mjesto radnje
d) Odakle (curi)? odozgo mjesto radnje
e) Kako (prolazi)? sporo naèin radnje
f) Kada (je donijela)? juèer vrijeme radnje
2. a) mjesto, vrijeme i naèin
c) vremenski prilozi
d) naèinski prilozi
3. a) Na tome mjestu uvijek (kada – uvijek – prilog vremena) mi užasno (kako
– užasno – prilog naèina) smeta buka.
b) Nikako (kako – nikako – prilog naèina) ti ne mogu riješiti zadatak.
c) Jedna je cesta išla po velikoj ravnici, a druga se penjala uzbrdo (kamo
– uzbrdo – prilog mjesta).
d) Hlapiæ odmah (kada – odmah – prilog vremena) opazi da mali pastir pažljivo
(kako – pažljivo – prilog naèina) gleda na èizme.
e) Mali pastir dobro (kako – dobro – prilog naèina) je poznavao koprive i uskoro
(kada – uskoro – prilog vremena) se dosjetio što je u èizmama.
329
329

4. a) lani
b) nigdje
c) sluèajno
5. valovito, maglovito, vjetrovito, silovito, vratolomno, razigrano, uzneseno,
osamljeno, raspireno, uplašeno, neprestano, zahuktano, ucviljeno, zaplakano,
tajnovito, šumovito, vraški, dnevno
6. razigrano, uplašeno, zaplakano...
7.
Moj pas
Èudan je moj pas. Ne živi pasji.
Po cijeli dan mirno leži pred vratima svoje, pseæe, kuæice i lijeno žmirka oèima.
Nikada ne laje na prolaznike niti proganja maèke. Svi, poznati i nepoznati, mogu
uvijek slobodno uæi u našu kuæu.
„Što æe nam takav pas?“ uporno ponavlja mama.
„Oduvijek je takav!“ dodaje baka. „Danju drijema, noæu spava.“
„Jednom æe nas napasti lopovi!“ znalaèki predviða djed.
„Dolje pred kuæom svakome smeta!“ kaže tata. „Odnesi ga negdje dalje!“
„Ostat æe tamo!“ kažem ja odluèno, a u sebi mislim kako æu veèeras ozbiljno
porazgovati sa svojim psom.
8. mjesni: dolje, negdje, dalje, tamo
vremenski: nikada, uvijek, oduvijek, danju, noæu, jednom, veèeras
naèinski: pasji, mirno, lijeno, slobodno, uporno, znalaèki, odluèno, ozbiljno
III.
1. a) Gdje?, b) Kuda?, c) Kamo?
2. a) mjesto, b) smjer/put, c) cilj
3. a) Gdje radiš?
b) Kamo si krenula?
c) Kamo je ptica odlepršala?
d) Kuda prolaziš?
4. a) Kamo ideš?
c) Kuda obièno šetaš?
d) Kamo vodi ova cesta?
e) Kamo si krenuo?
5. a) Ovdje kod mene uvijek je lijepo.
b) Majka je tamo kod tebe.
c) Riješit æu zadatak onako kao i ona.
Obrazloženje: Ovdje znaèi: na ovom mjestu, pored mene, tj. pored osobe koja
govori.
Tamo znaèi: na tom mjestu, pored tebe.
(Prilozima možemo izreæi i na koju se govornu osobu odnose: ovdje, ovako,

ovuda – govorna osoba; tu, tako, tuda – sugovorna osoba; ondje, onako, onuda
– negovorna osoba.)
330

IV.
1. Bezobrazno (pridjev) dijete
Ovako mi je govorila baka:
Svi smo mislili da je Maleni vrlo bezobrazno (pridjev) dijete.
Bezobrazno (prilog) nije odgovarao na pitanja starijih, samo je bezobrazno
(prilog) gledao i mudro šutio.
Lijepo (prilog) se pravio pametan.
„Lijepo (pridjev) dijete“, znali smo reæi, „a tako bezobrazno! Svojevoljno i
tvrdoglavo! (tri pridjeva) Pogledaj samo kako tvrdoglavo (prilog) šuti!“
A onda je Maleni iznenada svojevoljno (prilog) progovorio:
„Zašto me svi uvijek pitate ista pitanja?
Kako je bilo u školi? Jesi li sve znao? Kako si riješio test?“
Otada ga pitam kako je, zašto je tužan ili veseo, koliko voli Maricu, s kim se
igrao i, ne æeš vjerovati, Maleni veselo (prilog) odgovara.
„Ovo dijete se promijenilo! Kako je veselo i zadovoljno! (dva pridjeva)“
zadovoljno (prilog) zakljuèujemo.
Tako kaže baka i smješka se.
2. prilozi: ovako, vrlo, mudro, tako, onda, iznenada, uvijek, otada, tako
pridjevi: pametan, tužan, ista, veseo
3. Npr.
Pridjevi: Umiljato maèe dvije majke sisa.
Bilo je to sporo putovanje.
Prilozi: Umiljato je odgovarala na moja pitanja.
Sporo smo putovali.
4.
vrsta priloga upitni prilozi primjeri
Gdje?, Kuda?, Kamo?, nigdje, ovdje, tamo, negdje,
mjesni
Otkuda?, Dokle? gore, dolje,....
odmah, nikad, uvijek, jutros,
vremenski Kada?, Dokada?, Otkada?
danju...
ovako, nikako, svakako, dobro,
naèinski Kako?
loše...
puno, malo, mnogo, dosta,
kolièinski Koliko?
triput...
uzroèni Zašto? zato, stoga, bezrazložno
331
331

5. Npr. a) Puno. Malo. ...
b) Zato.
kolièine; uzroka
V.
1. a) Dvaput (prilog kolièine) sam ga zvala, ali se nije javio. Zato (prilog uzroka)
sam zabrinuta.
b) Puno (prilog kolièine) toga ti imam reæi.
c) Previše (prilog kolièine) radiš.
d) Sve je to hotimice (prilog uzroka) rekla, a ja sam sluèajno saznala.
2. Npr.
Nehotice sam razbila vazu./Pogledala me letimice./Sve se zbilo iznenada.
4. Sjeo bi èitati, a tada bi pomislio na dvorište i na prijatelje, i na nogometnu
utakmicu tamo negdje na igralištu, i na tajno skrovište i jednostavno... nije
mogao. Èinilo mu se da æe se baš tada u slijepoj ulici na kraju grada dogoditi
nešto jako važno i uzbudljivo i... nikako nije mogao èitati. Jednostavno on je u
tome morao sudjelovati.
I zato bi ostavljao otvorenu knjigu i brzo hitao pred kuæu. Ponekad je bilo
dogodovština, ponekad nije, ali nije mogao unaprijed znati vrijedi li ostati doma
ili ne.
glagol ili rijeè kojoj je
pitanje prilog
priložen
Kada bi pomislio? tada – prilog vremena
Gdje (je utakmica?) tamo negdje – prilozi mjesta
Kako nije mogao? jednostavno – pr. naèina
Kada æe se dogoditi? (baš) tada – pr. vremena
Kako nije mogao? nikako – pr. naèina
Kako je morao sudjelovati? svakako – pr. naèina
Zašto bi ostavljao? zato – pr. uzroka
Kako bi hitao? brzo – pr. naèina
Kada je bilo? ponekad – pr. vremena
Kada nije bilo? ponekad – pr. vremena
Kada nije mogao znati? unaprijed – pr. vremena
Gdje vrijedi li ostati? doma – pr. mjesta
332

5. a) Najljepše cvrkuæe lastavica.
b) Bojao si se više nego ja.
c) Najmanje uèim kad sam kod prijatelja.
d) Ljepše pjeva lastaviæ nego lastavica.
e) Iz prvoga reda najmanje se vidi.
f) Dani su dulji, a sunce kasnije zalazi.
e) Moja kuæa je dalje nego tvoja.
6. a) Sve ide nabolje. (prilog)
Premješten je na bolje radno mjesto. (na – prijedlog; bolje – pridjev)
b) Nauèila sam pjesmu napamet. (napamet – prilog)
Ništa mi ne pada na pamet. (na – prijedlog, pamet – imenica)
c) Nadaleko se o njemu zna. (nadaleko – prilog)
Otišao je na daleko mjesto. (na – prijedlog, mjesto – imenica)
d) Ne živi mi se na jednom mjestu. (na – prijedlog, jednom – broj, mjestu
– imenica)
Najednom postanem nesretna. (najednom – prilog)
e) Ujutro kasno ustajem. (ujutro – prilog)
Vjerujem u jutro ljepote. (u – prijedlog, jutro – imenica)
7. Npr. uživo – u živo;
Program ide uživo.
u živo blato
Prijedlozi
I.
1. a) na; b) o, c) na, d) meðu, e) za, f) sa
b) b, d, e, f
2. a) iz, b) na, u, c) na, d) iznad, e) po, po, f) pod, g) od, h) za
3. prijedlozi
4. Vlak u snijegu; Jurnjava na motoru; Èarobnjak iz Oza; Duh u moèvari; Knjiga o
džungli; Kljuèiæ oko vrata; Tko vjeruje u rode još
5. A)
a) u, b) u, c) pred, d) oko
B)
a) imenica
b) DA
II.
1. a) nesamostalne
b) nepromjenjive
c) imenicama
d) izrièu
e) nisu
f) odreðuju
333
333

2. a) Idem u polje. Put je žut od otpaloga lišæa.
b) Znao je mnogo lijepih pièa o vjevericama.
c) Djeèak gleda prema nebu ne bi li ugledao zlatan oblak.
d) Teško mi se provlaèiti kroz snježne nanose da bih došao do šume.
e) I djeca æe nastradati zajedno s njim.
f) Susreo sam se sa Sanjom u gradu.
g) Gledao je preda se.
h) Ispred kuæe rastao je hrast.
3. Baš na tu se glavicu uputiše Serdar i Serdarovica sa svojom Srnom da kupe
bijeloga grožða (...).
Bilo je vrijeme prvih jesenskih kiša kad se mutni i tužni dani smjenjuju s vedrim
i veselim, i kad nas sve oko nas sjeæa proljeæa (...).
Išli su i išli poljskim putima meðu brijestima i jablanjem, a s njima i debela
udovica Klara, gospodarica onih vinograda u kojima se trgalo samo bijelo
grožðe.
Ta je Klara bila dobra i mila žena, nimalo slièna gospoðama èardaèkim, pa iz
Èardaka nije ni bila. Muž joj je davno umro, te s ono vinograda gojila dva sina
negdje u školama. Ljubila svakoga bez razlike.
Idu oni i idu, a Srni se sve iskri od radosti pred oèima.
Udovica molila Serdara i Serdarovicu da taj dan puste naskakati se Srni, a Srna
trèala i trèala sad pred njima,a sad iza njih i zavirivala u svaki grm i pod svaki
kamen, pa joj se èinilo da i nije na ovom svijetu.
4. iznad, ispod, izmeðu, ponad, nakraj
5. uzduž – uz duž; posred – po sred; ispred – iz pred; poradi – po radi
III.
1. a) Sa zebnjom sam išèekivala rezultate testa.
a) Šalila sam se s tobom.
b) Igrala se sa psom.
c) Poæi æu k njoj.
d) Išla sam šetati sa Zrinkom.
e) Èesto dolazi k nama.
f) Idem ka Katarini.
g) Ideš li sa mnom na izlet?
a) s, š, z, ž; ps, ks; mnom

b) k, g, h
2. a), c), f)
3. a) Stani uza zid.
b) Stani uza nj!
c) Gledaj preda se!
d) Silazila je niza stube.
e) Niz ulicu teèe voda.
f) Nad gradom je magla.
g) Nada mnom je oblak prašine.
h) Ne igraj se sa mnom.
i) Je li prijatelj bio s tobom u parku?
334

4. a) navezak, b) ne
5. a) Vidio sam ga prije (prijedlog) dva dana. Prije (prilog) smo se èešæe viðali.
b) Ne zasja sunce uvijek poslije (prijedlog) kiše. Doæi æu poslije. (prilog)
c) Bili ste blizu. (prilog) Bili ste blizu (prijedlog) grada.
d) Širom (prilog) otvori vrata. Automobili jure širom (prijedlog) ceste.
IV.
1. b), d), e), h)
Prijedlog s/sa se izostavlja kada je u reèenici izreèeno sredstvo.
2. a) Zagledao se u nju. (zamjenica)
b) Igra košarku s najvišima. (pridjev)
c) Bez treæega (broj) ne možemo dalje.
zamjenica, pridjeva i brojeva
3. Odjednom je lopta pala preda nj. Nije znao što æe s njom. Okretao se oko sebe
i gledao naokolo. Nigdje nije bilo djeèaka. Na velikom igralištu bio je potpuno
sam.
„Pala si s neba?!“ reèe joj. „Što æu s tobom?“
„Jedno znam: s tuðim ne idem doma!“ nastavi gledajuæi je.
„Èija si?“ upita.
„Moja!“
Bila je to Marica.
Zbunio se jer mu se Marica sviðala. Je li moguæe da je ona bacila loptu preda nj?
Nije! Sigurno ga je zamijenila s drugim...
„Moja je!“ ponovi. „Hoæeš li mi je ponijeti do kuæe?“
„Hoæu!“ reèe. „Prevelika je! Nije za djevojèice!“
Marica se smješkala, a on je pomislio da je, možda, ispao malo glup.
Lopta nije bila ni prevelika, ni preteška.
preda nj – prijedlog + zamjenica; s njom – prijedlog + zamjenica; oko sebe

– prijedlog + zamjenica; na (velikom) igralištu – prijedlog + imenica; s neba
– prijedlog + imenica; s tobom – prijedlog + zamjenica; s tuðim – prijedlog +
pridjev; preda nj – prijedlog + zamjenica; s drugim – prijedlog + broj; do kuæe
– prijedlog + imenica; za djevojèice – prijedlog + imenica;
4. odjednom, naokolo, nigdje, potpuno, doma, sigurno, malo
V.
1. a) Pastirèiæi su veæ u prvi sumrak pošli kuæama.
b) Najveæa krava priðe malomu Mišku i tiho ga lizne po goloj nožici.
c) „Ponudi se pastirima da æeš im u kuæi pokrpati opanke pa æe nas primiti na
noæište“, reèe Gita Hlapiæu.
d) Hlapiæ se zastidi što se on, tako mudar, nije bez Gite mogao toga dosjetiti.
e) Poðoše svi u obližnje selo.
f) Papiga je toga dana èula ime „Grga“ pa joj je ostalo na jeziku.
335
335

g) Jer papige nose svoje znanje na jeziku, a ne u glavi.
h) Hlapiæ i Gita ušli su u jedno omanje dvorište i ubrzo legli uz drvenu klupicu
koja je stajala nasred dvorišta.
2. a) Npr. Gledaj me u oèi. (u – prijedlog, oèi – imenica, ž.r., mn. A)
Doæi æu uoèi tvoga imendana. (uoèi – prijedlog)
c) Èekala je na kraj filma. (na – prijedlog, kraj – im., m.r., jd., A)
Nije mi ni nakraj pameti. (nakraj – prijedlog)
d) Opala sam posuðe umjesto mame. (umjesto – prijedlog)
Vratio se u mjesto roðenja. (u – prijedlog; mjesto – im sr., jd., A)
3. Kakva nepravda!
Tata se vratio iz grada i donio nam poklone.
U šarenoj vreæici lijepo se vidjela èokolada s lješnjacima, autiæ na baterije,
nekoliko slikovnica za manju djecu, lutka od gume, mobitel – posljednji model.
Pogled mi se zaustavio na mobitelu.
Tata je stao nasred kuhinje i poèeo polako vaditi poklone.
„Ovo za mamu!“ rekao je.
Tada je u ruku uzeo mobitel. Skoro sam poletio prema njemu, mislim prema
mobitelu, kada je rekao:
„Mobitel za Nadicu!“
Vidio je suze u mojim oèima pa je dodao:
„Nadica je starija! Ne može više u grad s društvom bez mobitela! Slažeš se?“
Umjesto odgovora poèeo sam plakati.
„Ma-lo ma-èe pla-èe!“ rekla je Nadica kroz smijeh.
Silom sam, zbog ljutnje, prestao i otišao preko vrata.
Stao sam uz more.
Unatoè velikoj vruæini ostao sam pokraj mora èitav sat. More me zna smiriti.
Kad sam se vratio, na stolu u kuhinji èekao me autiæ na baterije.
Kakva nepravda!
„Molim tabletu protiv glavobolje!“ rekao sam mami. S glavom mi je bilo sve u redu,
ali èuo sam da i tata tako kaže kad je umoran ili kad ga na poslu iživciraju.
„Sve osim tablete, dijete!“ rekla je mama. „Tablete nisu za djecu!“
A ja htio da me ozbiljno shvate.
4. prodati ispod/iznad cijene; ispod/iznad prosjeka; zaposliti se preko veze;
patiti od nesanice; postupiti mimo obièaja; biti pri zdravoj pameti;
ponašati se poput luðaka; èiniti nešto radi napredovanja; pucati iz puške;
buljiti kroz prozor; diljem domovine; èovjek bez mane
5. a) S njima se ne volim šaliti.
d) Došao sam biciklom.
e) O tome nemoj razgovarati sa mnom.
h) Sišao je niza skale.
6. zbratom
336

Veznici
I.
1. a) a, b) i, c) al’, d) a, e) pa, f) da, da
2. Ivica i Marica; Sunce djever i Neva Nevièica; Ribar Palunko i njegova žena;
Miševi i maèke naglavaèke; Koko i duhovi; Emil i detektivi
3. a) niti – niti; b) makar, c) il’ – ili, d) jer, jer
4. veznici
II.
1. Hlapiæ i Gita; Koko i Zlatko; Oleh ban i Neva Nevièica, Ljutiša, Marun i Potjeh,
Ron Weasly i Harry Potter
3. a) ni, ni, b) ali, c) dakle, d) jer, e) ako, f) premda, g) ni, ni, h) iako
4. i, pa, te, ni, niti, a, ali, nego, veæ, no, jer, da, makar, premda...
5. a) rijeèi, skupove rijeèi i reèenice
b) nepromjenjive rijeèi
III.
1. a) Vratila se kuæi, a nije kupila kruh.
b) Bila sam u gradu i susrela prijateljicu.
c) To mu je bilo milo èuti pa poðe dalje na put.
d) Dosada nije znala da ima zla sina.
e) Tata mi nije kupio mobitel, zato sam ljuta.
f) Ne želim autiæ, ali (veæ) želim mobitel.
2. Nigdje na svijetu nije u to doba više bilo ni zmajeva, ni vila, ni vještica, ni kakvih
hudoba. Bijaše ih protjerao sveti križ i razum ljudski. Samo u Kitež-planini bijaše
se još zaklonio posljednji Zmaj Ognjeni, a dvorilo ga sedam vila Zatoènica.
Pod planinom stanovala mlada pastirica Milojka i èuvala stado svoje. Baš u tu
dolinu stigne kneginja s djetetom i opazi pred kolibicom Milojku pa je umoli:
„Sakrij mene i kneževiæa preko dana da nas ne naðu neprijatelji. Èim opet
pade mrak, bježat æu s kneževiæem.“ (...)
Uveèe reèe plemenita i dobra kneginja: „Uzmi ovaj moj zlatni pojas i ovaj
kneževiæev zlatni križiæ. Da nas negdje naðu neprijatelji, prepoznali bi nas po
pojasu i križiæu. Spremi ih i èuvaj u svojoj kolibi, a kad moji vjerni vojskovoðe
doðu, onda æu te uèiniti svojom milom drugaricom“.
„Tvoja drugarica ja ne mogu biti jer ti nisam ravna ni po plemenu ni po razumu,
ali tvoj æu pojas i križiæ saèuvati jer u pravoj tuzi i nesreæi i prosjakovo srce
može carevu srcu biti drug“, reèe Milojka.
3. Kad je baka ovo èula, zamisli se teško, pa se vrati do ogradice i reèe Srtiboru:
„Hvala ti na svemu dobru što mi ga daješ, ali ja volim ostati u svojoj nesreæi, a
znati da imam sina, nego imati sve blago i sve dobro ovoga svijeta, a da moram
zaboraviti na sina.“ (...)
Èim je baka ovo izrekla, prestadoše èari u šumi Striborovoj, jer je baki bila
draža njezina nevolja nego sva sreæa ovoga svijeta.
Pade sin pred majku na koljena pa (i) joj ljubi skute i rukave, a onda je podiže
na svoje ruke i (te) nosi kuæi, kamo sretno do zore stigoše.
337
337

4. Zaigraše kolo èobanice, a Kosjenki sve poigravaju male nožice i smiju joj se oèi
i ustašca. (...)
Stade ona bacati sve biserak za biserkom, a ne misli da ih treba saèuvati.
Smije se ona i veseli, ali doskora Regoè je zovnu. Kad ga èula, potrèa k njemu,
a on je stavi na ramena. Zavrisnuše djeca od straha pa popadaše na zemlju,
no ne htjede mali Liljo.
5. nabrajanje
IV.
1. a) Imao je na sebi zelene hlaèe, crvenu košulju, krasne èizmice, sjajnu kapu i
crvenu torbu preko ramena.
b) Ostao je veznik i jer je to kraj nabrajanja.
2. a), d), e)
3. a) ga, b) se, c) sa
4. i, jer, nego, i, no, ili, ili (I drugi veznici koje si umetnuo/umetnula u reèenicu su
toèni. Važno je da imaš smislene reèenice.)
V.
1. a) Trèala je kao da je netko goni.
b) Vidjet æemo kako æe sve završiti.
c) To je ledina na kojoj trava ne raste.
d) Kako izlaze, tako se smiju i vrište.
e) Sada æemo vidjeti tko je došao.
f) Nisu znali èiji novac troše.
g) Mogao ju je osloboditi onaj koji bi se s njom vjenèao.
h) Tko rano rani, dvije sreæe grabi.
i) Koji se bijahu najgore uplašili, najprije joj priðoše.
j) Buduæi da si sve nauèio, sada æemo prestati.
2. a) To je zadatak koji nisam riješila.
b) Nisam razumjela što govore pa sam se pravila da slušam.
c) Dok si ti spavala, ja sam èitala lektiru.
d) Test je bio lakši nego što smo oèekivali.
e) Napisala mi je kako æu doæi do njezine kuæe, ali ja sam izgubila ceduljicu pa
sam morala zaustavljati prolaznike i pitati kuda æu iæi.
3. a) Trèi Regoè do nasipa, gdje (na kojem) se bijaše provalila velika rupa.
b) Otišao je spavati kad je veèerao. (prije nego, nakon što...)
c) Možete sjesti gdje hoæete. (kad, ako...)
d) Sjeæala se kao da je bilo juèer.
e) Žalim što nisam bila s vama.
4. a) Kako nisam znala na koju stranu treba skrenuti, pitala sam prolaznika.
b) Sada, kad sam nauèila sve o veznicima, ne bojim se testa.
c) Èim sam došla kuæi, mama me poslala u duæan.
d) Buduæi da je vrijeme bilo loše i da je cijeli dan padala kiša, ostao sam u kuæi.
338

Usklici
I.
1. b) Jao!/Joj!/Uh!
c) Oho!
d) Hura! Juhu!
e) Hm!
f) Uh!/Joj!/Ah!
g) Uh! Jao!
h) O
2. a) oj
b) halo
c) iš
d) mic
3. b) tik-tak
c) pljus/buæ
d) škljoc
e) mljac
4. a) Vau-vau!
b) Mjau-mjau!
c) Živ-živ!
d) Mu-muuu!
5. oponašaju se
6. usklici
II.
1. a) ne
2. a) osjeæaji i raspoloženja, dozivi, poticaji i zvukovi iz prirode
b) nepromjenjive rijeèi
3. a) sada, b) li, c) pod, d) æu
4. „Gle, gle! Maleni je loše volje!“ narugala mi se sestrica.
„Joj!“
„Još i jauèe!“
„Uh! Kako me boli!“
„Ajme, što te boli, zlato moje?“ zabrinuto upita mama.
„Uf!“
„Ništa ga ne boli!“ kaže sestrica.
„Nadice, prestani!“ zapovjedi mama. „Hajde, kaži ti meni, Maleni!“
„Zub! Jao, zub!“
„Ah, opet taj tvoj zub! Odmah idemo zubaru!“
„Hm!“ kaže Nadica. „Mislila sam da glumataš! Oh, braco, oprosti!“
339
339

III.
1. a) „O! O! To još nijesam vidio“, rekao je Hlapiæ.
b) Ah, kako su se svi težaci smijali!
c) „A joj!“ vikne kad se opekao na koprive u èizmi.
d) „Oha!“ povikaše pastirèiæi.
e) Oho-ho! Tebe sam veæ jedanput èuo režati!
f) Hajde, požuri, Gita!
g) „Oh, Hlapiæu! Što je to?“ upita Gita tiho.
h) „Oj!“odvrati Hlapiæ.
i) „Uf! Uf!“ vikao je košaraè i branio se rukama i nogama.
2. b) laje
c) muèe
d) mekeæe
e) bleji
f) njišti
g) reve
h) krekeæe
i) pijuèe
j) mjauèe
3.
usklik glagol imenica
Šmrc-šmrc! šmrcati šmrcanje
Gric-gric! grickati grickanje
Pljus-pljus! pljusnuti pljuskanje/pljusak
Škljoc! škljocnuti/škljocati škljocanje
Fiju! fijukati fijuk
Cmok! cmokati/cmoknuti cmokanje
Krc! krcnuti/krckati krckanje
IV.
1. a) Boli me! Ah! Ah!
b) Aha, sada znam.
c) Halo, tko zove?
d) Oh, zar je veæ gotovo?
2. a) Ura (sat) budi ðaka.
b) Ide maèka.
c) Na kraju ona mene poljubi u obraz.
d) Uvijek može govoriti.
340

3. b) Uh, što si me uplašila! (strah)
c) Ah, nisam znala. (žaljenje)
d) Juhu! Dobila sam peticu! (radost)
e) Jao, kako me boli! (bol)
f) O-ho, to nisam znala! (èuðenje)
Èestice
I.
2. a) li, b) li c) li, d) li
3. a) Jesi li završio zadaæu? Zar si završio zadaæu?
b) Je li znala pjesmicu napamet? Zar je znala pjesmicu napamet?
c) Je li bio na igralištu? Zar je bio na igralištu?
4. a) ne, b) zar; c) da; d) li, e) li
5.
upitna reèenica nijeèna reèenica
Dolazim sutra. Dolazim li sutra? Ne dolazim sutra.
Znam odgovor. Znam li odgovor? Ne znam odgovor.
Iæi æu s tobom. Hoæu li iæi s tobom? Ne æu/neæu iæi s tobom.
Igraš se s bratom. Igraš li se s bratom? Ne igraš se s bratom.
6. da, ne, li, zar

7. a) èestice
b) rijeèce
c) preoblikovanje
d) nijeèna; upitna
8. promjenjive rijeèi
II.
1. a) Je li film bio dobar? Zar je film bio dobar?
b) Je li pojeo sav sladoled? Zar je pojeo sav sladoled?
c) Zna li sve napamet? Zar sve zna napamet?
d) Je li vam dobro? Zar vam je dobro?
e) Jeste li veseli? Zar ste veseli?
2. a) Da, jesmo.
b) Da, jesmo/Ne, nismo.
c) Da
3. a), c), d), f), g)
341
341

III.
1. a) Ne znamo se lijepo zabaviti.
b) Ne zastajem pred vratima.
c) Ne idem s tobom.
d) Ne znam odgovor.
e) Ne vidim te.
f) Ne æu ti pisati./Neæu ti pisati.
2. rastavljeno (odvojeno); sastavljeno i rastavljeno
3. a) Nemam problema.
b) Nemamo autobus u pet.
c) Nemate pet minuta.
4. a) staje, b) nestaje, c) ne staje.
5. nemoæ, nesreæa, nesvijest, neèistoæa, nepušaè, neèovjek
nepoznat, neocijenjen, nepismen, neobièan, nevjerojatan, neizljeèiv
Nijeèna èestica ne piše se sastavljeno s imenicama i pridjevima.
IV.
1. Intervju s jednim petašem
P: Hoæeš li mi odgovoriti na nekoliko pitanja?
O: Hajde, pitaj brzo! Nemam vremena.
P: Voliš li nogomet?
O: Ni sam ne znam.
P: Najdraži band?
O: Pa, ne znam...
P: Provodiš li puno vremena za raèunalom?
O: Ne.
P: Znaèi – samo po cijeli dan uèiš?
O: Je li ja? (Ja?) Uopæe ne uèim. Sve znam.
P: Baš sve?
O: Ne baš sve...
P: Je li ti težak hrvatski?
O: Ni sam ne znam...
P: Zaljubljen si, zar ne?
O: Ne æu ti reæi.
P: Dobro. Znaèi jesi. Kako se zove?
O: Marica.
2. a) istièe.
b) zapovijed ili želju
3. „Hoæeš li sa mnom?“
„Ne mogu, moram uèiti.“
„Baš si neki! Zar ne možeš barem danas?“
„Èekaj! Pitat æu mamu.“
„Hajde, reci joj neka te pusti.“
„Imaš pravo! Kad god lijepo zamolim, pusti me, zar ne?“
342

4. A: Hoæeš li mi konaèno objasniti o èemu govoriš?
B: Ja bih ti, èuj, objasnio, ali, ovaj, nije, znaš, lako.
A: Preskoèi èuj, znaš, ovaj pa æe ti biti lakše.
B: Bio sam, gledaj, sinoæ na koncertu i, vidio, ovaj, znaš, ....
A: Koga si vidio, èovjeèe?
B: Onu, znaš, tvoju simpatiju. Bila je, èovjeèe, s nekim, znaš, zgodnim
klincem...
A: Znam, znam! Ono s njom bio je moj brat.
5. a) nepromjenjive
b) oblikuju i preoblikuju
c) zar i li
d) ne
e) da
f) potvrdan
g) neodnjegovana
V.
1. a) Uvijek kad je zamolim, pusti me.
b) Ponekad je zamolim da me pusti.
a) Moiram joj nešto kupiti.
b) Bilo što da joj kupim, bit æe zadovoljna.
2. DA
3. a) Što god mu kažem, naljuti se.
b) Gdje god poðem, svi me prepoznaju.
d) Koji god grad posjetim, oduševim se.
e) Možda tkogod zna put.
g) Što god skuhamo, bit æe dobro.
4. a) prilog, b) èestica, c) pridjev
d) imenica, e) èestica
f) èestica, g) prilog
5. Sinoæ je Maleni slavio roðendan.
Sve njegove prijateljice i prijatelji su došli, èak i Marica.
Mama je napravila kolaèiæe, tata donio sok, a baka je, naravno, ispekla tortu,
baš onu koju Maleni obožava.
„Neka, djeca æe se dobro najesti!“ rekla je.
„Hoæe li biti dovoljno?” brinula je mama.
„Da, dakako! Bit æe! „rekao je tata. „Ako sve smažu, skoèit æu do slastièarnice
i pokupovati sve što imaju, ali, vjerojatno, ne æe trebati.“
„Ne budi tako siguran!“ rekla je mama. „A da, možda, odmah poðeš?“
„Smirite se!“ rekla je baka. „Nisu djeca željna kolaèa. Pogledajte koliko
prijatelja naš Maleni ima!“
„I prijateljica!“ dodala ja mama.
„Izgleda da je naš Maleni glavna faca u 5.a. Èovjeèe, ne znam zašto ga još
uvijek zovemo Maleni!“
343
343

Nepromjenjive rijeèi (ustavljivanje)
I.
1. b) sada, c) jako, d) ne, e) o
2. a) nikad, b) onamo, c) tako
3. c)
4. b)
5. b)
II.
1. prilozi, prijedlozi, usklici, veznici i èestice
2. brzo, napolje. (Skup u dvorištu nije prilog.)
3. k
4. ali, jer, da
5. ne, li
6. a) Uh, taj je konj lijep kao moj Soko!
b) Ah, taj je konj lijep kao moj Soko.
c) Hm-hm, je li taj konj lijep kao moj Soko?
III.
1. Otada seljak, èim proljetne vode poteku i krošnje zazelene, gleda prema gori da
ugleda u njoj zlatni oblak, a uoèi Cvjetnice on se probija strmim putovima da bi
dosegao taj zlatni oblak koji nije ništa drugo nego procvali zlatni drijen. (...)
Na nedjelju Cvjetnicu ponese ga u crkvu na blagoslov, a po povratku kuæi, stavlja
ga na voæku da bi njeni plodovi donijeli blagoslov i njemu i njegovoj djeci.
2. èim, i, da, a, da, koji, nego, a, da, i, i
3. Danas je Maleni pomalo živèan.
Juèer je sluèajno razbio maminu vazu.
„Baš najljepšu!“ rekla je mama i dodala da je vaza prastara, da je uspomena,
da se danas više ne mogu kupiti takve vaze...
Maleni je bio tužan i pokušao je mami prijateljski objasniti da nije htio, da se
sluèajno dogodilo, ali mama ga nije nimalo slušala.
Dvaput je šutke pokušao slagati krhotine, ali mu nije polazilo za rukom.
Tako je odluèio kupiti mami novu vazu.
Cijelo je dopodne potrošio svugdje tražeæi, ali nigdje nije mogao naæi sliènu
vazu, a kad se napokon odluèio, shvatio je da je potrošio sav džeparac.
Pažljivo je stavio vazu na stol i još u susjedovu vrtu nabrao cvijeæa...
„Zašto si takav?“ zapitala je mama povišenim tonom ulazeæi. „Juèer si slomio
vazu, a danas kradeš cvijeæe!“
4. mjesni: nigdje, svugdje, nigdje
vremenski: danas, juèer, danas, napokon, juèer, danas
naèinski: sluèajno, prijateljski, sluèajno, šutke, tako, pažljivo
kolièinski: malo, više, nimalo, dvaput
uzroèni: zašto
344

5. „Jesi li bio na predstavi?
„Ne. Nisam stigao!“
„Priznaj, zaboravio si!“
„Zar mi ne vjeruješ?“
„Vjerujem ti, ali, znaš,...“
„Da, da, znam. Ne æeš mi ponovo objašnjavati, zar ne?“
5. hm, aha, eh, u-u, oho-ho
IV.
1. Polagano se izmeðu mnoštva naroda gegaju pravi trgovci s korpama na prsima.
Mirni su i kao nezainteresirani, ali ako si u nešto dirnuo ili nešto poželio,
zacijeni visoko i spušta cijenu do iznenaðenja, a doðe li do neke granice, upita:
„Koliko imaš para?“
„Toliko i toliko!“
„O, da ti ne znam æaæu i mater i da nisi tako pametan, ne bi ti od mene mogao
robu dobit!“
2.
prilozi polagano, koliko, toliko, toliko, tako
prijedlozi izmeðu, s, na, u, do, do, od
usklici o
veznici i, kao, ali, ako, ili, i, a, da, i, i, da
èestice li, ne, ne
3. a) Aha, sad si dolijao!

b) Ha, zar misliš da sam ja lud?
c) Hej, tko ide?
d) Hm! Zar je to sve?
4. a) Znam li ti oca i majku? Ne znam ti oca i majku.
b) Jesi li bio na kupanju? Nisi bio na kupanju.
c) Imaš li previše posla? Nemaš previše posla.
5. a) Lijepo vrijeme, zar ne?
b) Sve si nauèila, zar ne?
6. Toèno napisane reèenice: a), c), f)
b) Stao je uza zid.
d) Sve sam lijepo metrom izmjerio.
e) Išla je sa mnom do grada.
V.
1. a) prilog, b) pridjev, c) brzo maèe – pridjev, brzo skaèe – prilog, d) pridjev,

e) prilog, f) prilog, g) pridjev, i) prilog, j) pridjev, k) teško svladavam – prilog,
teško gradivo – pridjev, l) prilog, m) pridjev
2. a) Kada?, b) Otkada?, c) Kako?, d) Kuda?, e) Kamo?, f) Gdje?, g) Koliko?,
h) Zašto?
345
345

3. amo tamo, ne poznat, dan danas, samnom
4. Poèetak proljeæa
...U mladoj travi
Tad se javi
Zviždanjem glasnim prvi kos.
I gle! Od pjesme žutokljunca
Odjednom vrt je prepun sunca.
Tiptip....do puta
Doskakuta,
I digne krilo, pa se sunèa.
A onda se u travu vrati,
I sluša gdje ga hvale vlati.
5.
prilozi tad, odjednom, onda, gdje
prijedlozi u, od, do, u
usklici gle, tiptip
veznici i, i, pa, a, i, (gdje – veznièka rijeè)
èestice /
6. Pjesnici imaju pjesnièku slobodu, što znaèi da se mogu „ogriješiti“ o jeziènu
normu ako za to ima razloga.
Ovdje je to vrsta stiha.
7.
A
a) prilog, b) èestica, c) pridjev
B
a) prilog, b) prijedlog
C
a) prilog, b) veznik
D
a) prilog, b) pridjev
E
a) èestica, b) pridjev, c) prilog
8. a) Oh, vi ste veæ ovdje.
b) Zar si me tražio?
c) Ona æe, valjda, biti tamo.
d) Sve ste vidjeli, zar ne?
e) Da... Moram provjeriti.
f) Ne, ne mogu doæi.
g) Zar se poznajete?
h) Hoæete li s nama?
i) Nismo li se veæ sreli?
j) Dakako, veæ smo se susretali.
k) Ne! Ne i ne!
l) Ti æeš, vjerujem, sve toèno riješiti.
346

9. b) Ne, sa mnom je bila Marija.
c) Sve sam to lijepo kemijskom podcrtala.
d) Baš kemijskom?
f) I ja s tobom.
g) Putovat æu vlakom.
h) Pih! Ja zrakoplovom!
Reèenice a), e), toèno su napisane.
Sklonidba imenica
I.
1. a) ptica, b) pticu, c) ptice, d) ptici, e) ptici, f) pticom, g) ptico
2. imenica, ženskoga, jednine
3. svoje znaèenje
4. promjenjive rijeèi, nastavak
5. toèno
6. -a, -u, -e, -i, -om, -o
II.
1. padežima, sedam, sklonidba ili deklinacija
2.
kratica naziv padeža padežna pitanja
N nominativ Tko ili što (postoji)?
A akuzativ Koga ili što (vidim)?
G genitiv Koga ili èega (nema)?
D dativ Komu ili èemu (prilazim)?
L lokativ (O) kome ili (o) èemu (mislim)?
I instrumental S kim ili èime (putujem)?
V vokativ Oj! Ej!
3. neživo, živo
4. akuzativ i genitiv
nominativ i akuzativ
5. jednina množina jednina množina
N žaba žabe brodiæ brodiæi
A žabu žabe brodiæ brodiæe
G žabe žaba brodiæa brodiæa
D žabi žabama brodiæu brodiæima
L (o) žabi (o) žabama (o) brodiæu (o) brodiæima
I (sa) žabom (sa) žabama brodiæem brodiæima
V žabo žabe brodiæu brodiæi
347
347

III.
1. Tko? Na èemu? Èega? Što? Tko? Èime? Tko? Što? Što? Što? Komu?
2. tuzi, kiše, poljanama, jata, roda, jezero, nemir, dna, medvjed, putem, sna,
cesti, list, èudu, èovjek, drumom, ogrtaèem
3. NE
4. maèk|a, glasovir, tipk|u, rep|om, stvar, sreæ|e, lic|e
5. carevi, tigrovi, padežom
IV.
1. bez ptic-e
pred ptic-om
prema ptic-i
s ptic-om
2. prijedlozi
3. a) nepromjenjive rijeèi
b) utjeèu
4. dvorištu, kuæom, brod, kore, platna, morem, posudi, rublje, pepelu, rukama
5. nožiæ, na hrast, nosaè aviona
V.
1. radost, ljeto, magla, vjetriæ, more
anðeo, posao, ugao, dio, djelo
2. ništièni/nulti
3. djeèaèiæ i djeèakov
4. Djeèaèiæ je umanjenica imenice djeèak, a djeèakov je pridjev dok su ostale
rijeèi razlièiti oblici rijeèi djeèak.
5. Hrvatska, Hrvatsku, Hrvatske, Hrvatskoj, (o) Hrvatskoj, (s) Hrvatskom, Hrvatska
6. kæi, kæer, kæeri, kæeri, kæeri, kæeri, kæeri
Nominativ
I.
1.
I M E N I C E
M U Š K I
O P Æ E
J E D N I N A
S K L O N I D B A
N A S T A V A K
O S N O V A
P R O M J E NJ I V E
S E D A M
imenovanja
348

2. Tko? Što?
3. sin, šuma, Sava, voænjak, vinograd, polje, dvorište, veèer, bogatstvo, baka,
radost, djed, ratar, lovac, ribolovac
4.
muški rod ženski rod srednji rod
sin šuma polje
voænjak Sava dvorište
vinograd veèer bogatstvo
djed baka
ratar radost
lovac
ribolovac
5. suglasnik
6. -a, suglasnik
7. -e, -o
II.
1. a) èovjek – Tko?
b) ptica – Tko?
c) drvce – Što?
d) cvijet – Što?
2. a) subjekt, b) vršitelj radnje
3. a) djed, ratar
b) baka, domaæica
c) voænjak, vinograd
d) vrt
4.
nominativ sa znaèenjem vršitelja
ostale imenice u nominativu
radnje
djed ratar
baka domaæica
voænjak
vinograd
vrt
5. djedovi, bake, voænjaci, vinogradi, vrtovi, ratari, domaæice
III.
1. prekrižiti rijeèi: (na) šešir, kukuruz
podcrtati rijeèi: riba, svetkovina, gozba
349
349

2.
kratka množina duga množina kratka i duga množina
prsti brojevi valovi i vali
dani borovi vukovi i vuci
gosti ježevi zvukovi i zvuci
keksi redovi znakovi i znaci
konji zidovi duhovi i dusi
mravi kljuèevi bogovi i bozi
brkovi i brci
snovi i sni
krakovi i kraci
3. a) muškoga; b) -ov-, -ev-
4. a) zebre, žirafe, lavovi, tigrovi, leopardi, nojevi, zmije, medvjedi, nosorozi,
slonovi, vukovi/vuci
b) ormari, štednjaci, hladnjaci, kreveti, perilice, automobili, bicikli
5. spomenik, dabar, kos, orao
pjesnik, dijalog, cvijet, posjetilac
IV.
1. patuljki, lješnjaki, pasi, prilogi
2. lijekovi, vjekovi, dijelovi, cvjetovi, svjetovi
3. snjezi, snijegovi
brjezi, brijegovi
4. ostaje isto, krati se
5. ljudi
V.
1. veznici, potoci, voænjaci, vrtlozi, orasi
2. c, z, s; -i
3. èamci, dvorci, pisci, cvrèci, momci
4. a; gubi se
k, c
5. djeca, braæa, gospoda
6.
opæa imenica – jednina opæa imenica – množina zbirna imenica
biser biseri biserje
gora gore gorje
trs trsovi trsje
klas klasovi klasje
breza breze brezje
350

7.
opæa imenica opæa imenica
zbirna imenica
– jednina – množina
cvijet cvjetovi cvijeæe
prut prutovi pruæe
list listovi lišæe
zvijezda zvijezde zviježðe
grozd grozdovi grožðe
posuda posude posuðe
grana grane granje
korijen korijeni korijenje
kesten kesteni kestenje
žila žile žilje
8.
opæa imenica opæa imenica –
zbirna imenica
– jednina množina
rob robovi roblje
šiba šibe šiblje
osoba osobe osoblje
grob grobovi groblje
snop snopovi snoplje
grm grmovi grmlje
naziv nazivi nazivlje
9.
momèe momèad
unuèe unuèad
pastirèe pastirèad
tele telad
pile pilad
janje janjad
zvijer zvjerad
351
351

10.
slušatelj slušateljstvo
èitatelj èitateljstvo
uèitelj uèiteljstvo
sveæenik sveæenstvo
stanovnik stanovništvo
radnik radništvo
seljak seljaštvo
11. skup istovrsnih predmeta ili biæa; u jednini; u jednini; mnoštvo, u jednini
12. graðanin, otoèanin, ukuæanin, Zagrepèanin
graðani, otoèani, ukuæani, Zagrepèani
13. Dubrovnik, meso, med, cvijeæe, zdravlje
14. jedan predmet, u množini, u množini
N klupe hlaèe
A klupe hlaèe
G klupa hlaèa
D klupama hlaèama
L (o) klupama (o) hlaèama
I klupama hlaèama
V klupe hlaèe
N sela vrata
A sela vrata
G sela vrata
D selima vratima
L (o) selima (o) vratima
I selima vratima
V sela vrata
15. bajke, puteljci, govori, velièine, Vinkovci
16. oèi, uši
17. srednjega, ženskoga
352

Akuzativ i genitiv
I.
1. Tko? Koga?
Tko? Što?
Što? Što?
2. a) vršitelja radnje
b) predmet radnje
3. nominativom; Tko ili što?
akuzativom; Koga ili što?
4.
nominativ (vršitelj radnje) akuzativ (predmet radnje)
Aron Zlatku
djeèak mlijeko
snijeg prolaz
rupu
5. a) Èega?
b) Èega?
c) Koga?
6. hrane, djeèaka Arona, od sijena
II.
1. a) Aronove sestre (N) grlile su Zlatku (A).
b) Dali su joj nasjeckanu mrkvu (A).
c) Majka (N) je svake veèeri pekla palaèinke (A).
d) I Zlatka (N) je dobivala svoju porciju (A).
e) Odluèili su zadržati kozu (A).
2. prijedlozima, NE
3.
mjesto radnje vrijeme radnje
(u) zemlju (u) tren
(kroz) prozor (pred) jutro
4. kruh i sir, mlijeko, sijeno
5. djelomiènost (dio cjeline), cjelovitost (cijeli predmet)
III.
1. a) mjesto
b) pripadanje
c) graða
d) vrijeme
e) nemanje/izostanak
f) djelomiènost
353
353

2. Lovcu
Lovèe, lovèe, što si ulovio?
Puža (A) na brijegu,

Soma (A) na snijegu,
Krzno (A) od komarca, (G)
Kljun (A) od divljeg jarca, (G)
Rogove (A) od sove, (G)
Od goluba (G) kljove, (A)
Perje (A)od srndaæa, (G)
Bumbara (A) bez gaæa, (G)
Krilo (A) od jazavca, (G)
Zebu (A) i balavca. (A)
3. a) neispravno
b) pripadnost
c) graða
4. a) kljuè
b) prozor
c) hrast
d) djeèaka
e) psa
muškoga; neživo i biljke
5. a) kost
b) glad
c) ljubav
ženskoga; suglasnik; isti
6. a) kljuèa
b) prozora
c) hrasta
d) djeèaka
e) psa
živo osim biljke
IV.
1. N
Staza
A N
Kroz voænjak mala staza vodi,
N
Njom èesto jedno dijete hodi.
N
Tapkaju sitno nožice lake,
A G
Idu po prièu kod svoje bake.
A N
U proljeæe je staza meka,
354

A
I jedva male korake èeka.
N N
Kad kiša lije, staza plaèe
N
Ko napušteno malo maèe.
N
Kad žuto lišæe po njoj pljušti,
N
Onda staza šušti, šušti.
N
A kad sniježak po njoj sipi,
N
Onda staza škripi, škripi.
2. cilj, cilja, neispravna

3. a) snježne pahulje
b) Vitezove pjesme
c) hrvatski grb
d) djeèji smijeh
e) djedov vinograd
f) ružine latice
g) rosne kapi
h) lastina krila
4.
nominativ jednine genitiv jednine genitiv množine
momak momka momaka
èamac èamca èamaca
lonac lonca lonaca
zadatak zadatka zadataka
vrabac vrapca vrabaca
zemlja zemlje zemalja
djevojka djevojke djevojaka
sestra sestre sestara
trešnja trešnje trešanja
pjesma pjesme pjesama
breskva breskve bresaka
pismo pisma pisama
rebro rebra rebara
stablo stabla stabala
5. a
355
355

V.
1. A
Kome dati odlikovanja
Da me netko pita
A
predložio bih strašilo
G
usred žita –
N
bez obzira da li je žito
G
od ptica branilo
A
ili je ptice njime hranilo.
A
Za odlikovanje predložio bih
A
borove krošnje
G
radi vjeèito zelene nošnje.
A
Šetaèe bih nagradio
A
za uspješno šetanje,
A A
cvjetove za samouko cvjetanje.
A
Šišmiša što je postao
N G
ptica od miša.
A
Crva, jer je izdržao
A G
cijeli život pod korom drva.
A
I suncu bi odlikovanje trebalo dati –
G
samo da li bi preko kolajne
moglo i dalje sjati.
356

2.
nominativ akuzativ genitiv
riba proljeæe vrba
zemlja snijeg cvijeta
listiæi pelud breskve
brijeg kraj srebra
ribnjaci zrcalo leptira
roj sjaj pèele
pèelica mreže
ribar èamca
vode
3.
nominativ jednine genitiv množine
školjka školjaka, školjka, školjki
naranèa naranaèa, naranèa, naranèi
svjedodžba svjedodžaba, svjedodžba, svjedodžbi
primjedba primjedaba, primjedba, primjedbi
crkva crkava, crkva, crkvi
èetka èetaka, èetka, èetki
4.
nominativ jednine genitiv množine
lopta lopta, lopti
tajna tajna, tajni
himna himna, himni
sekunda sekunda, sekundi
alga alga, algi
molba molba, molbi
5. a) Tokija
b) Mikija
c) Marija
(nastavak) -a, (glas) j
357
357

6.
nominativ nominativ
genitiv jednine genitiv množine
jednine množine
posjetilac posjetioca posjetioci posjetilaca
gledalac gledaoca gledaoci gledalaca
spasilac spasioca spasioci spasilaca
žetelac žeteoca žeteoci žetelaca
nominativu (jednine), genitivu (množine)
(samoglasnikom) o
7.
nominativ jednine genitiv jednine
rame ramena
pleme plemena
ime imena
prezime prezimena
sjeme sjemena
tjeme tjemena
dijete djeteta
kumèe kumèeta
pile pileta
lane laneta
unuèe unuèeta
podne podneva
dopodne dopodneva
popodne popodneva
8. kod bake, od moga djeda, voæki, kruški, višnji, ruka, noga

9. a) Stara djedova kuæa napravljena je od kamena.
b) Na satu smo èitali pjesme Grigora Viteza.
c) Za tjedan dana idem na skijanje.
d) Otišao je (k) prijatelju na roðendan.
e) Na utakmici je bilo puno posjetilaca.
358

Dativ i lokativ
I.
1. U èemu? Po èemu? U èemu? Po èemu? U èemu? Na èemu? Komu? O èemu?
Komu?
2.
usmjerenost
primatelj mjesto vrijeme naèin tema
(cilj)
ribicama Zora-djevojci u kraju po noæi u zlatu o nevolji
po svijetu po danu u raskoši
u èunu
na puèini
3. dativom, lokativom
4. a) obali, èunu, veslu, moru, udici
b) (o) obali, èunu, veslu, moru, udici
5. TOÈNO, TOÈNO, TOÈNO
II.
1. D L
Požurio Palunko kuæi. A tamo ga èeka sirota djevojka bez ikoga svoga na svijetu.
D
Nije se Palunko razveselio djevojci, ali se boji Zora-djevojke pa je uze za ženu.
D L L
Svake veèeri žena je Palunku prièala prièe o carskim dvorima, o zmajevima,
L
o kraljevni što u vrtu biser sije, a alem žanje.
2. uglavnom, bez prijedloga
uvijek, s prijedlozima
3. a) (k) obali
b) (prema) djevojci
c) (unatoè) ljutnji
d) (usprkos) siromaštvu
e) (nasuprot) kolibi
4. k(a), prema, unatoè, usprkos, nasuprot
5. (k) obali, (prema) djevojci
6. a) o bogatstvu
b) pri veèeri
c) na obali
d) po kuæi, u kuæi
7. o, pri, na, po, u
359
359

III.
1.
N
Miš
N D L
Jedan je miš prièao vrapcu na plotu
L
Šta bi sve mogao biti u životu:
N G
– Mogao bih biti kapetan broda,
N
Samo ne podnosim kad pljuska voda.
N G
Mogao bih biti direktor biblioteke,
A A
Samo ne volim jesti knjige ni teke.
A
Mogao bih voziti najbrža kola,
G
Samo se ne mogu odreæi alkohola.
N A A
A put na Mjesec! – to mi srce dira!
G
Samo dok se vidi da li je od sira.
A dotle je, mislim, najèasnije za me

N G G
Da budem skladištar tvornice salame.
2. vršitelj radnje pripadnost
primatelj predmet radnje
mjesto graða
3. majci, ruci, slici, rijeci, jabuci
nozi, knjizi, snazi, tuzi, svrsi/svrhi
4. ženskoga
suglasnika k, g, h; suglasnicima c, z, s
5. oblacima, potocima, veznicima, junacima, patuljcima
momcima, prilozima, prijedlozima, bubrezima, orasima
6. muškoga
suglasnici k, g, h; suglasnicima c, z, s
360

IV.
1. Cijeli svijet
mrav na slamèici (L)

ptice na granèici (L)
pèela na cvijetu (L)

leptir u letu (L)
riba na valu (L)

kornjaèa na žalu (L)
cvrèak na vrh (L) bora

galeb ponad mora
suncu (D) proljeæe

zemlji (D) drveæe
potocima (D) voda

èovjeku (D) sloboda
2. (na) slamèicama, (na) granèicama, (na) cvjetovima, (u) letovima, (na) valovima,
(na) žalovima, (na) vrhovima
3. potocima
muškom, množine
4. praæci, banki, knjigi
5. baki, Zrinki, djedu, Grgi, Rijeci, moru, bratiæu, Jurju, sestrièni, Zlatki, Africi,
Hrvatskoj, životu, Keniji, slikama, mislima, bajci, prostranstvima
V.
1.
cipele cipele mosta baki (na) vodi
more posjetu potoka djedu (po) moru
otac susret èamca (na) valima
pronalazaè otoka (po) ledu
mora
361
361

A L
2. Stupio je na obalu. Cijeli dan boravi na moru.
L A
Sanjao je o silnom bogatstvu. Udario je glavom o zid.
A A L
Odlazi u planinu po ljekovito bilje. U moru ima mnogo riba.
L
Šeta po obali.
3. a) pri b) u c) po d) o e) na
f) k g) ka h) unatoè i) nasuprot j) prema
4. Branci, snagi, toèci, Ameriki
5.
pripovijetka pripovijetki, pripovijetci

zagonetka zagonetki, zagoneci
krletka krletki, krleci
kolijevka kolijevki, kolijevci
6. a) Brod se nalazi nasuprot obali.
b) Usprkos jakoj kiši otputovali su.
c) Došli su unatoè zabrani.
d) Popodne idem (k) doktoru.
e) Upravo su krenuli ka gradu.
7. Što je bilo
Što je bilo? Što se zbilo?

Negdje nešto zatutnjilo,
Zabrujalo,
Zašumilo,
Zašuštalo,
Zapljuštalo,
N
Èak je mjesec zadrhtao,
G
Malo pa bi s neba pao,
N
Zatreptale zvijezde male,
N
Sve su rijeke nabujale,
N
Pèele ludo zazujale,
G N
S legala su koke pale,
362

D N
Zagroktala svinji njuška,
G N
Srušila se s grane kruška,
N L
Pas na lancu zavijao,
N L
Konj u staji zahrzao,
N G
Stara sova prhnu s krova,
N
Huknu krošnja orahova,
N
Sitna rosa se prolila
A
I svu travu porosila,
D N
Maèku krv se zaledila,
N
Dlaka mu se naježila…
Što je bilo, što se zbilo?
Otkud tako zatutnjalo,
Zabrujalo,
Zašumilo,
Zašuštalo,
Zapljuštalo?
L G
Na tavanu ispod roga,
N
Živi mišad bosonoga.
N
Propuhnuo vjetriæ ledan
N
I kihnuo mišiæ jedan.
7. mišad
8. NE
Dugo su raspravljali o tom pitanju.
363
363

Instrumental
I.
1. Èime? Èime? S kim? S kim?
2. S kim? Èime?
3. sredstvo, društvo
4. društvo
5. a) društvo d) društvo
b) sredstvo e) društvo
c) sredstvo
II.
1. a) naèin
b) mjesto
c) mjesto
d) vrijeme
2. a) za veèerom
b) nad vrtom
c) pred vratima
d) meðu pticama
e) pod krevetom
3. NETOÈNO, NETOÈNO, TOÈNO
4. a) / b) / c) sa d) sa e) s
5.
nominativ instrumental instrumental
jednine jednine množine
život životom životima
èun èunom èunovima
muški rod
kraj krajem krajevima
zmaj zmajem zmajevima
riba ribom ribama
ženski rod
mreža mrežom mrežama
bogatstvo bogatstvom bogatstvima
srednji rod
more morem morima
6. -om, -em
-ima, -ama
364

III.
1.
nominativ akuzativ genitiv lokativ instrumental
letaè letaèa zviježða (na) prstima zvijezdom
klupa slobodu Andromede (na) brodu glavom
raèunica prostranstva zviježða (u) zviježðu
medvjed grob Lava
bunda
orao
prostranstva
2. a) 3. predmeta radnje
b) 1. vršitelja radnje
c) 3. mjesta
3. ribarom/ribarem zmajem
Palunkom dvorom
svijetom kraljem
mužem žalom
vrtom kamenom
4. -em
5. vozaèom, nosem, novcom
6. bojom, kljuèem, vješalicom, èizmom, komadiæem, ukosnicom, prostorijom,
prijateljem, Hrvojem, Tutom
7. keljom Beèom stricem
pužem plaštem pjevaèem
uèiteljem padežom darom
Senjom hrastom obrazom
IV.
1.
rijeè rijeèi
laž laži
pamet pameti
mladost mladosti
žalost žalosti
mast masti
smrt smrti
vijest vijesti
svijest svijesti
sol soli
365
365

bol boli
glad gladi
zapovijed zapovijedi
ljubav ljubavi
krv krvi
2.
nominativ jednine postupak instrumental jednine
rijeè rijeè + -ju rijeèju
laž laž + -ju lažju
pamet pamet + -ju pameæu
mladost mladost + -ju mladošæu
žalost žalost + -ju žalošæu
mast mast + -ju mašæu
smrt smrt + -ju smræu
vijest vijest + -ju viješæu
svijest svijest + -ju sviješæu
sol sol + -ju solju
bol bol + -ju bolju
glad glad + -ju glaðu
zapovijed zapovijed + -ju zapovijeðu
ljubav ljubav + l + -ju ljubavlju
krv krv + l + -ju krvlju
3. a) radosti/radošæu
b) starosti/starošæu
c) rijeèju/rijeèi
d) pameæu/pameti
e) misli/mišlju
4.
uèenik uèenicima
patuljak patuljcima
prilog prilozima
prijedlog prijedlozima
orah orasima
366

5.
nominativ množine instrumental
nominativ jednine
(kratka množina) množine
vuk vuci vucima
zvuk zvuci zvucima
bog bozi bozima
snijeg snijezi snijezima
duh dusi dusima
vrh vrsi vrsima
6. c, z, s
7.
san snom
pisac piscem
lisac liscem
momak momkom
(samoglasnik) a
gubi se
8. s sestrom, sa bakom, s vlakom, s trajektom, sa nestrpljenjem
9. instrumental društva: sa sestrom, s bakom
instrumental sredstva: vlakom, trajektom
instrumental naèina: s nestrpljenjem
V.
1. a) putem
b) putom
2. nepromjenjiva rijeè, prijedlog, nepravilna
Knjigu mi pošalji poštom.
3.
nominativ akuzativ genitiv dativ lokativ instrumental
unuk Mjesec teže djedu (u) raketi svemirom
sila djecu koraka unuku (na) Mjesecu
vjetar natjecanja vode zemlji
djed brdo
kilometar
zgode
jarak
ruku
brda
367
367

4. vršitelj radnje, primatelj, mjesto, pripadnost, mjesto, predmet radnje, mjesto
5. a) Sve je postigao radom
b) Pišem flomasterom.
c) Susreo se sa Ksenijom.
6. a) vodenim bojama i pastelama
b) olovkom, gumicom
c) sa suzama
d) zrakoplovom, s bratom
e) s ocem
f) godinama
g) s oprezom
h) kolaèima i sokovima
i) loptom
j) s kliještima
Vokativ
I.
1. olovko, zadaæo, knjižice, lopto
ženskoga
3. narodi, ljudi, Lakopere, generale Razbinose, velièanstvo, kralju Blentoslave,
oèe, Krizantemo
4. d)
5. zarezom
b)
II.
1. grade, jelene, lave, golube
ptiæu, konju, plaštu, prijatelju
2. zemljo, majko, domovino, Nado
gospoðice, uèiteljice, Ðurðice, prijateljice
ljubavi, radosti, mladosti, kæeri
mama, tata, Ivana, Sonja
3. srce, zlato, more, sunce, selo
TOÈNO
4. To su jeleni, lavovi, plaštevi, zemlje, gospoðice, ljubavi, mame, srca, sela.
Oj, jeleni, lavovi, plaštevi, zemlje, gospoðice, ljubavi, mame, srca, sela.
TOÈNO
5. a) Mama, zovi sunce da otjera blato!
b) Još prošetaj, medo!
c) Gazda pužu, dobar dan!
d) Onda, pužu, sretan put!
e) Spavaj, maco, preko dana…
368

III.
1. Tomice, Tomice, Ana, Riki, djede, bako, sine
2. a) brate; b) Ivane; c) Periæu; d) gospodine Kovaèeviæu; e) vozaèu
3. uèenici, patuljci, orasi
dusi, bozi, snijezi
4. c, z, s
5. miše, nosu, ujaku
IV.
1. uèenièe, èovjeèe, momèe, strièe, mjeseèe, bože
druže, sniježe, duše, oraše, kneže, viteže
2. è, ž, š
3.
P A T U LJ È E
G L A V O
O G R T A È U
È A V L I Æ U
K A Z A LJ K O
C I P E L O
J A D N I È E
palatalizacija
4. a) patuljèe, jadnièe
b) patuljèe
5. mornaru, mornare
knjižnièaru, knjižnièare
leptiru, leptire
pekaru, pekare
6. V
a) Ljudi moji, je li to moguæe!?
N
b) Moji ljudi me nisu razoèarali.
N
c) Tata nema vremena za mene.
V
d) Tata, moraš naæi vremena za igru sa mnom.
V V
e) Hrvatska, moja domovino!
N N
f) Hrvatska je moja domovina.
369
369

V.
1. „Sultane, što se dogodilo? Zašto si takav, Sultane?”
Pas opet uvuèe glavu zacviljevši jaèe nego prije. Djevojèica podigne glavu
da pogleda u istom smjeru u kojem je zurio i Sultan. U dnu vrta stajao je
medvjed.
„Mamice, gdje si?” mucala je Melita tiho, a zatim odjuri u kuæu.
„Tata, u vrtu je medvjed!”
Otac izbeèi oèi, zapilji se u svoju kæerku i podviknu:„Lažeš, Melita! E, zaista
lažeš.”
Melita se žalosno zagleda u oca, pokri lice rukama, zaplaèe i izjuri iz sobe.
Nenad se smijuljio oblizujuæi masne prste: „Znaèi, posjetio nas je medo…”
„Prestani, Nenade, poludjet æu!” izdere se tata.
2. obraæanje, obraæanje, dozivanje, obraæanje, dozivanje
3. prijekor, tepanje, ljutnja, èuðenje
4. gospoðo Kosiæ i gospodine Kosiæu
gospodine Ružiæu
gospoðo Siliæ
ne mijenjaju, mijenjaju
5. a) V jd., L jd.
b) V jd., D jd.
c) N mn., V mn.
d) D jd., V jd.
e) N mn., V mn., G jd., A mn.
f) V mn., G jd., N mn.
g) G jd., N mn., A mn., V mn.
6. a) nominativu
c) vokativu
a) vršitelja radnje
10
Kud prolazi Senjanin Ivan
9
Sklonidba imenica (usustavljivanje)
I.
1.
N A G D L I V
stvari vranu zeca djedu tavanu èarapama mama

olovka pismo Mjeseca
maèak šal
put
370

2. obraæanje, mjesto, vršitelj radnje
primatelj, predmet radnje, mjesto
3.
naziv padeža padežna pitanja znaèenje
nominativ Tko? Što? vršitelj radnje
akuzativ Koga? Što? predmet radnje
pripadnost, djelomiènost, graða,
genitiv Koga? Èega?
nemanje
dativ Komu? Èemu? primatelj, usmjerenost (cilj)
lokativ O kome? O èemu? mjesto
instrumental S kime? Èime? društvo, sredstvo
vokativ Oj! Ej! dozivanje, obraæanje
4.
D U S I
K LJ U È E V I
G L E D A L A C A
P S O M
U È E N I È E
K NJ I Z I
S L O B O D O
B A K I
P A D E Ž O M
sklonidba
5. Nenad, komada, mašæu/masti, paprikom, naslage, mjestu, zadovoljstva,
banane, jabuke, sobu, kauè, rukom, hrpi, knjiga, rukom, koricama, knjige,
opipu, Nenad, dana, dan, svijetu, knjiga
II.
1. N
Vjeverièja uspavanka
G G
Pet lješnjaka, tri èešera –
N N
To je ruèak i veèera,
I
Pa se pokrij mekim repom
L
U dupljašcu našem lijepom.
371
371

N I
Vjetar što se šumom šulja
Nek te tiho, tiho ljulja.

N
Sutra æeš, kad sine zora,
I G I G
Granom lijeske, granom bora,
I G I G
Granom hrasta, granom jele
G
Lijetat preko šume cijele.
2. maco, dana, noæi, miš, dvorove, bal, šal, èizme, brke, miša, brk
3. nominativ i vokativ
4. u, na, o, po, pri
5. mrazi, nogi, carom
II.
1. L G G
U gostima kod kume šume
N
Šuma nas je zvala,
A
Pozive nam slala,
D
Rekla crnom kosu:
A
Zovi djecu! To su
N
Moji gosti najmiliji,
Najvedriji, najèiliji!
N A G
A kos na vrh hrasta stao,
I
Zviždukom nas dozivao:
V N
Ovdje vam je, djeco, raj,
N
Pozdravlja vas stari gaj.
G N
I još s neba ševa javlja:
G G
Tu je sunca, tu je zdravlja!
372

A A
Ostavite školu, stan,
A
Doðite na èitav dan!
N
Èak i vrapci živkaju
I oni nas zivkaju.
2. predmet radnje, primatelj, vršitelj radnje, mjesto

pripadnost, sredstvo, obraæanje
3. prijedlozi s dativom: k(a), unatoè, usprkos, prema
prijedlozi s lokativom: na, po, pri, o
prijedlozi s instrumentalom: s(a)
4. a) s b) /, / c) s, / d) sa, s
e) sa f) / g) sa, / h) /
5. a) Idem (k) prijatelju pisati zadaæu.
b) Prijateljev otac danas se vratio s puta.
c) Moj æe se tata vratiti za tri dana.
d) Unatoè vruæini volim se igrati vani.
e) Nasuprot parku je hotel.
f) Usprkos trudu nismo uspjeli pobijediti.
g) Stol je izraðen od kamena.
h) Damir je strastveni èitalac stripova.
i) Na svakoj utakmici naše školske momèadi ima mnogo posjetilaca.
j) Vlak kreæe prema Splitu (za Split).
IV.
1.
1. Kratka množina imenice snijeg glasi snijegi. 17 – 13 17 – 14
2. Dativ jednine imenice toèka je toèki. 2–7 2 – 17
3. Vokativ jednine imenice baka je bako. 2 – 13 13 –14
4. Instrumental imenice Senj je Senjom. 10 – 12 1–2
5. Genitiv množine imenice zemlja je zemalja. 15 – 16 15 – 5
6. Nominativ množine imenice èitalac je èitaoci. 4 – 14 4 – 19
7. Oblik kæer je nominativ jednine. 5–6 5 – 16
8. Vokativ jednine imenice Josip je Josipe. 4 – 17 15 – 1
9. Imenica konj ima dugu množinu konjevi. 17 – 7 19 – 11
10. Instrumental jednine imenice ljubav može
1–6 1-2
glasiti i ljubavi i ljubavlju.
373
373

11. Unatoè je prijedlog s dativom. 3 – 18 1–3
12. Prijedlog s(a) upotrebljavamo kad izrièemo
8–6 5–8
sredstvo.
13. Akuzativ znaèi djelomiènost, a genitiv
9 – 10 8–9
cjelovitost.
14. Nominativ imenice èovjek je èovjeci. 2–3 3 – 15
15. Vokativ se uvijek odvaja zarezom. 10 – 18 10 – 7
16. Nominativ je padež imenovanja. 12 – 7 12 – 2
17. Dva nezavisna padeža su nominativ i
13 – 17 9 – 11
akuzativ.
2. maè|em, sek|i, sek|ama, radost|i, radost|ima

3. a) uèiteljev sin
b) predsjednikov pomoænik
c) kravlje mlijeko
d) hrvatska zastava
e) tatin pogled
f) Davorov glas
374

g) gradske ulice
h) školski hodnik
i) njemaèka reprezentacija
j) Anièin nasljednik
k) prijateljièin dnevnik
4. a) Dobro jutro, Melita!
b) Kakve su to gluposti, Šiljo?
c) Melita, moraš nešto uèiniti sa svojom kosom!
d) Hoæu, profesore, hoæu.
e) Djeco, opet ne slušate što govorim!
f) Molim te, srce, uzmi èaj.
5. putem, kuæe, koènice, vozaèi, djevojèicu, prometa, livadi, ljudima, ruku, novine,
košare, jajima, voæem, djecu, psima, šape, repove, koracima, gredicama,
jagoda, plodove, kuæici, kuæice, cvilež
6. PRAVILNO ISPRAVLJENO
praæki neprijateljem
jezici Dubravki
konjem djeèaci
prijedlozi Americi
utrci jahaèem
cvrèci posjetilac
V.
1. N
Èešljugari
V V N A
O male ptice, èešljugari, Jesen je svuda preðu prela,
G A A A
što cvrkuæete vrh topola, mijenjala lišæe, travu, cvijeæe,
N A A
da li vam radost srce žari, na oblake je lake sjela,
N G G
il vam je grlo puno bola? pa ponad gora mirno šeæe.
N A V
Jutros je vjetriæ maglu tanku A vi pjevate, ptice male,
G G
pronio kradom preko njiva pjevate jutros bez prestanka,
L G
i stao njome na proplanku od vaše pjesme uzdrhtale
N N
da èuje kako šuma sniva. treperi svaka grana tanka.
375
375

L N
Kao u tihom umiranju Je li vas možda magla bijela
N A I
šuma je krila jade svoje, opila svojim lakim letom?
N L N A
a jesen je u njenom granju il vam je jesen bol odnijela,
A I
satkala prve zlatne boje. pa plaèete za toplim ljetom?
2. oslovljavanje, vršitelj radnje, predmet radnje, mjesto, mjesto, naèin, sredstvo

3. momèad, cvijeæe, telad, otoèje, grožðe, djeca, braæa, slušateljstvo
4. PRAVILNO ISPRAVLJENO
brjegovi zviježðe brijezi vjekovi
lijekovi dijelovi zvjerad cvjetovi
cvijeæe snjegovi
5. a) putnièe, lijeènièe, vojnièe, bubreže

palatalizacija
b) putnici, lijeènici, vojnici, bubrezi
sibilarizacija
c) olovaka, krušaka, stabala, višanja
nepostojano a
d) cvjetovi, smjehovi, svjetovi, snjegovi
kraæenje ije u je
e) ohološæu, strašæu, starošæu, ljubavlju
jotacija
6. crkava, crkva, crkvi
izložaba, izložba, izložbi
himna, himni
gosti, gostiju
kosti, kostiju
oèi, oèiju
uši, ušiju
mravi, mrava
zubi, zuba
7. slašæu, slasti
upornošæu, upornosti
nestrpljivošæu, nestrpljivosti
rijeèju, rijeèi
376

8. G, djelomiènost
A, cjelovitost
A, cjelovitost
G, djelomiènost
G, djelomiènost
9. a) Dodaj u juhu sol.
b) Ponudio joj je èokolade.
c) Prosuo je šeæera i brašna.
d) Pojeo je tortu i popio sok.
e) Dolio je ulje u lonac.
Pridjevi
I.
1. Sutra idem na izlet. Morat æu spremiti dva ruksaka. U bijeli æu staviti laganu
košuljicu, kupaæi kostim, oèevu kapu i onaj šareni mamim ruènik. Možda i
suncobran. Neka se naðe. U crni debelu majicu dugih rukava, nove, nepromoèive
tenisice i, svakako, bakin kišobran. Joj, sigurno sam nešto zaboravila!
2. opisni pridjevi: bijeli, laganu, kupaæi, šareni, crni, debelu, dugih, nove,
nepromoèive
posvojni pridjevi: oèevu, mamin, bakin
3. a) mamin, b) sit
4. a) crvenkast, crnkast, neznatan, nepristojan
b) brdo, stijena
c) pažljiv, èeznutljiv
pridjevi, imenica i glagola
II.
1. a) Želiš li bijeli ili crveni kaput?
b) Jak udar vjetra oštetio nam je krov.
c) On je lijep djeèak.
d) Lijepi djeèak ponudio mi je loptu.
e) Dao mi je velik kišobran.
f) Taj veliki kišobran spasit æe me od kiše.
2. kakav; koji
3. -i, ništièni
4. Donijela joj je dva lista. Jedan je bio zelen, a drugi smeækast.
„Koji æeš?“ pitala je.
„Zeleni!“
„Ako ti dam zeleni, odmah æu umrijeti.“
„Zašto æeš umrijeti?“
„Ja sam Jesen“, reèe.
„Smeækasti! Jako volim jesen!“
377
377

5. odreðeni: zeleni, zeleni, smeækasti
neodreðeni: zelen, smeækast
III.
1. odreðeni: bijeli, šašavi, zaljubljeni
neodreðeni: blijed, lijep, bogat, pametan, mokar
2. a) plav
b) dobar
c) dragi
3. b), e), f), g)
4. Tako je govorio Hlapiæ. A to je bio vrlo lijepi i dirljivi (lijep i dirljiv) govor. U
njemu je bio i zlatan dvor i krasan kraljeviæ. Bila je i lijepa kraljevna.
Poslije toga lijepoga govora svi su slatko zaspali na zelenoj travi pod vedrim
nebom.
Nepravilni su oblici lijepi i dirljivi. Pravilno je lijep i dirljiv.
5. Slavonija
Stara se Slavonija opet

Otkriva ganutome srcu.
Slušam... U klasju pjeva cvrèak

Da dani žetve dohode,
I da æe skoro smeði cvrèak
Žitu doæ u pohode.
Po stazi, koja poljem vodi,

Dalekoj ðermi žena hodi,
I pjeva za sebe, na putu,
Pjesmu široku, otegnutu,
Ko ova zemlja što je rodi.
6. a) ðerma – bunar, b) žetveni dani, poljska staza
IV.
1. Nikola – Nikolin Nikica – Nikièin
Marin – Marinov Marica – Marièin
Hrvat – Hrvatov Hrvatica – Hrvatièin
Perica – Perièin Jelica – Jelièin
2. a) Split – splitski e) Mljet – mljetski
b) Varaždin – varaždinski f) Hvar – hvarski
c) Pag – paški g) Braè – braèki
d) Ston – stonski
3. a) Mario – Marijev; b) Tiki – Tikijev; c) Toni – Tonijev; d) Mia – Mijin;
e) Pia – Pijin
378

4. gimnazijski ujeviæevski
studijski gunduliæevski
županijski držiæevski
kemijski matoševski
5. a) matošev c) hvarski
b) splicki d) Lièki
V.
1. Dubrovaèki vjesnik i Dubrovaèki list nazivi su dubrovaèkih tjednih novina. The
Dubrovnik Times verzija je na engleskomu jeziku. U engleskom se jeziku sve
rijeèi u naslovu, osim prijedloga, veznika i èlanova, pišu velikim slovom.
2. a) sredozemno More, žuto more
b) tihi ocean, indijski ocean
3. tihooceanski, srednjootoèni, dugootoèni, prekooceanski
4. a) nevažan b) bezbrižan
neželjen veseo
neèujan star
neobaviješten spor
5. Božji; božji božiæni
zeèji usksni
maèji Brankin
djeèji Jadrankin
vražji bakin
7. Koje god si pridjeve napisao/napisala, dobri su jer su tvoji.
Kao što veæ znaš, kad pišeš, važan je izbor pravoga, izražajnoga, pridjeva
Ovo je Maðerov tekst:
Bio sam bogat.
Imao sam voænjak, vinograd, šumu, park. Imao sam udice, praæke, drvene
maèeve, loptu krpenjaèu, štagalj, sjenik, ulice od trave i dudova. (...)
Imao sam i èamac, veslo, kolibu od slame. Imao sam debele, male bundeve,
peèeni kukuruz, na ciganskoj vatri, imao sam golubinjak i zeèinjak.
Sklonidba (deklinacija) pridjeva
I.
1. Danima mi je na prozor dolazio sivi golub.
Sasvim obièan golub.
Jedno jutro prozor je osvanuo prazan.
Svuda sam tražila sivoga goluba.
Nigdje nije bilo sivoga goluba.
A ja sam ga mazila i pazila. I još sam mu tepala
Tepala sam sivom/sivome/sivomu/golubu.
Sada pišem o svom sivom/sivome/sivomu golubu da s vama podijelim tugu.
Tugujem za sivim golubom.
Moj sivi golube, gdje li si mi ti?
379
379

2. a) Ovo je moj sivi golub.
b) Nikom ne dam sivoga goluba.
c) Prazan i ružan je prozor bez sivoga goluba.
d) Tepala sam sivom/sivome/sivomu golubu.
e) Pišem o sivome golubu.
f) Tko sada leti s mojim sivim golubom?
g) Sivi golube, je li svijet velik i lijep?
3. a) ne slažu se, b) ne slažu se, c) ne slažu se
4. Npr. pametne maèke; spretnim i okretnim plesèicama; zaljubljeni golupèiæi,
kamenu kuæu; žitnim poljima, djeèjih igraèaka;
5. PRIDJEV I IMENICA
II.
1.
luda golubica
oštro more
visokoj ovca
crna na... peti
bijela vrane
propuštena glava
bijele prilika
sinje oko
na visokoj peti; bijela golubica, propuštena prilika; sinje more; oštro oko; luda
glava; crna ovca; bijele vrane
2. a) Jesam pametno dijete.

N, jd., sr., r.
b) Znam da se opisni i posvojni pridjevi s imenicom slažu u rodu, broju i padežu.

N, mn., m.r. N, mn.,m.r. I, jd., ž.r. L, jd., m.r.
3. Otišao sam do plavoga mora. (sr. r., jd., G ) Pojeo sam toplu bublicu (ž.r., jd., A)
i zaplovio.Vidio sam velike gradove (mn., m.r., A) i oplovio svjetska mora
(sr.r. mn. A) Èesto sam mislio na majku. (ž. r., jd. A)
I danas kad se sjetim djetinjstva, (sr .r., jd., G ) iz modrine (ž. r., jd., G) izroni
brod (m. r., jd., N) s bijelim jedrom. (m. r., jd., I)
Zamiriše bosiljak i kruh. (m. r., jd., N)
380

4.
imenice pridjevi
drvodjelja, im., m. r., jd., N krevetac, im., m. r., jd., A stare, pr., ž. r., jd., G
kolibe, im., ž. r., jd., G slame, im., ž. r., jd., G grabov, pr., m. r., jd., A
panjiæ, im., m. r., jd., A panjiæ, im., m. r., jd., A županovu, pr., m. r., jd., L
ženi, im., ž. r., jd., D korito, im., sr. r., jd., A maleno, pr., sr. r., jd., A
dvoru, im., m. r., jd., L baka, im., ž. r., jd., N grabov, pr., m. r., jd., A
baka, im., ž. r., jd., N panjiæ, im., m. r., jd., A malenom, pr., sr. r., jd., L
kolibu, im., ž. r., jd., A koritu, im., sr. r., jd., L stare, pr. ž. r., jmn., N
korito, im., sr. r., jd., A oèi, im., ž. r., mn., N
mjeseèinu, im., ž. r., jd., L
5. Imao sam lastavicu (im., ž. r., jd., A)

Malenu i plavkastu. (pridjevi, ž. r., jd., A)
Gnijezdila se pod krovom (im., m. r., jd., I)
Visokim. (pridjev, m. r., jd., I)
Volio sam malenu (pr., ž. r., jd., A)
I plavkastu (pridjev, ž. r., jd., A)
I krov (im., m. r., jd., A) visoki. (pridjev, m. r., jd., A)
III.
1. a) neodreðeni, b) ništièni, c) opisuje, odreðuje
2. odreðeni oblik/živo neodreðeni oblik/živo
N sivi golub N siv/golub/
A sivog(a) goluba A siva goluba
G sivog(a) goluba G siva goluba
D sivom(u,e) golubu D sivu golubu
L sivom(u,e) golubu L sivu golubu
I sivim golubom I sivim golubom
V sivi golube V/
3. a) istoj
b) nemaju
c) nemaju
d) pridjevnoj
e) imenièkoj
4. N mlad èovjek N mladi èovjek
A mlada èovjeka A mladoga èovjeka
G mlada èovjeka G mladog(a) èovjeka
D mladu èovjeku D mladom(e/u) èovjeku
L mladu èovjeku L mladom(e/u) èovjeku
I mladim èovjekom I mladim èovjekom
V / V mladi èovjeèe
381
381

IV.
1. a) Jablan je visok.
b) Visoki jablan raste uz rijeku.
c) Život mu visi o tanku/tankomu koncu.
d) Ako je konac tanak, teško ga je staviti u iglicu.
e) Ništa ne može promaknuti oštru oku.
2. Npr.
N Jutros kasni brzi vlak.
A Kasnim na brzi vlak.
G U drugom vagonu brzoga vlaka vozi se poznati nogometaš.
D Brzom vlaku potrban je iskusan vlakovoða.
L U brzom vlaku uvijek je gužva.
I Brzo si na odredištu ako putuješ brzim vlakom.
V Brz vlaèe, odvezi me k mojim prijateljima!
3. Predjesenji dan ( N, jd., m.r.)
Veæ nema sunce (N, sr. r., jd.) starog (pridjev, G, jd. m.r.) žara. (G, jd., m.r.)
Al’ dan (N, jd., m.r.) je nasmiješen i vedar, (N, jd., m.r.)
Bez posla (G, m.r., jd.) i ne vièuæ više
Posljednji (N., m.r., jd.) proðe sladoledar. (N, m.r., jd.)
Tumara bijeli èovjek (N, jd., m. r.) ljeta ( G, sr., r., jd.)
Po gradu, (L, jd., m.r.) nevesela lica. (G, sr., r., jd.)
Kadikad padne žuti list ( N, m.r., jd.)
Pred kotaè (A, m.r., jd.) njegovih kolica. (G., sr., r., mn.)
To javlja jesen (N, ž.r., jd.)da je tu,

I zemlja (N, jd., ž.r.) èeka prvu kišu, (A, ž.r., jd.)
A kestenjari – ti uglari – (N, mn., m. r.)
Prašinu (A, ž.r., jd.) ljeta (G, sr.r., jd.) s peæi (G, ž.r., mn.) brišu.
4. Ploèar – zanimanje; kestenjar – zanimanje; ovèar – zanimanje/vrsta psa
V.
1. a) Teško èovjeku bez dobra (neodreðeni) djela.
Teško èovjeku bez dobrih djela.
Teško èovjeku bez dobroga (odreðeni) djela.
Teško èovjeku bez dobrih djela.
c) Divim se naslikanu (neodreðeni) portretu.
Divim se naslikanim portretima.
Divim se ovome naslikanome (odreðeni) portretu.
Divim se naslikanim portretima.
382

2. nemaju
3. a) na – prijedlog,
livadi – imenica, ž.r., jd., L
raste – glagol
mlada – op. pr., ž.r., jd., N
trava – imenica, ž.r., jd., N
b) na – prijedlog
vjenèanju – imenica, sr.r., jd., L
mlada – poimenièeni pridjev, ž.r., jd., N
je bila – glagol
lijepa – opisni pridjev, ž.r., jd., N
c) naljutio sam – glagol, 1. os., jd., prošlost
staroga – pridjev, m.r., jd., A
4. Hrvatska – hrvatski, hrvatska, hrvatsko
Njemaèka – njemaèki, njemaèka, njemaèko
Francuska – francuski, francuska, francusko
5. Hrvatska, Njemaèka, Francuska
6. Ja bih, dakle, trebao dobiti malenu seku (ž.r., jd., A) ili malenoga bracu
(m.r., jd., A).
Bez obzira (im., m.r., jd., G) tko æe doæi na svijet (im., m.r., jd., A), ipak o tome
neprestance raspravljamo u obitelji (im., ž.r., jd., L). Ja sam gotovo siguran (pr.,m.
r., jd., N) da ona velika lopta (imenica i pridjev – ž.r., jd., N) od mamina (posv. pr.,
m.r.jd. G) trbuha (imen., ž.r., jd., G) ukazuje na bracu (im., m.r., jd., A).
To proizlazi iz moje želje (im., ž.r., jd., G) da dobijem brata. (...) (im., ,m.r., jd., A)
Taj æe moj maleni (pr., m.r., jd., N) braco (im., m.r., jd., N) biti poput
svemirskoga putnika (im. i pr. m.r., jd. G) koji je pristigao na zemaljsku kuglu
(im. i pr. ž.r., jd., A) i zapitao:
„Hej! Je li ovdje sve pusto i prazno? (dva pridjeva, sr. r., jd., N) Plava zemljo,
(pr. i im. ž.r., jd. ,V) nalikuješ bombonu.“ (...) (im., m.r., jd. D)
Možda se, ipak, moj maleni braco (im. i pr., m.r., jd. N) sprijatelji s plavim planetom.
(pr. i im., m.r., jd. I)
7. b), c), e)
Stupnjevanje (komparacija) pridjeva
I.
1. a) krupno slovo, krupnije slovo, najkrupnije slovo
b) malena petica, manja petica, najmanja petica
Slova i brojke usporeðeni su po velièini.
2. a) Moj vrt je zeleniji od tvoga.
b) Njegov sastavak je opširniji od moga.
c) Djed je umorniji od bake.
d) Puž je sporiji od kornjaèe.
e) Vuk je opasniji od lisice.
383
383

3. lisice najvjerniji
maèke najbrbljavije
psi najumiljatije
papige najlukavije
4. a) stariji
b) najmlaði
c) pametan
5. brzina, tri
2. komparativ
3. superlativ
6.
pozitiv lud plašljiv lak
komparativ luði plašljiviji lakši
superlativ najluði najplašljiviji najlakši
II.
1. a) ne mogu
b) dva
c) pozitiv i komparativ
2. pametniji, crveniji, zdraviji
komparativ
3. najpametniji, najcrveniji, najzdraviji
superlativ
4.
pozitiv svenut mokar zanesen žut gladan
komparativ svenutiji mokriji zaneseniji žuæi gladniji
superlativ najsvenutiji najmokriji najzaneseniji najžuæi najgladniji
5. a) ljepši, b) lakši, c) mekši
III.
1. krnji, riði, vruæi
2. bolji, najbolji
gori, najgori
manji, najmanji
veæi, najveæi
I u engleskomu jeziku ovi pridjevi imaju nepravilnu komparaciju.
good – better – the best; bad – worse – the worst
3. a) najjasniji, najjeftiniji
b) npr. najjužniji, najjunaèkiji
384

4.
lijep ljepši najljepši
bijel bjelji najbjelji
trijezan trjeznijji najtrjeznijji
svijetao svjetliji najsvjetliji
rijedak rjeði najrjeði
(kraæenje ije u) je
IV.
1. a) ljekovit, stjenovit, brjegovit (bregovit)
b) bijedan, sniježan (snjegovit), smiješan
2. Jesen mi je najdraža (ž.r.,jd., N, superlativ). Volim oblake i mlake (ž.r., mn., A,
pozitiv) kiše.
Volim kad vjetar jutrom raznosi svilenkaste (ž.r., mn., A, pozitiv) magle što se
noæu hvataju brda.
Drago mi je kad su ploènici mokri (m.r., mn., N, pozitiv), a krovovi još mokriji
(m.r., mn., N, komparativ).
Volim kad se tržnice napune slatkih, (m.r., mn., G, pozitiv) šipaka i najslaðega
(sr.r., jd., G, superlativ) grožða.
3. a) sklanjaju se
b) odreðeni
4. N slaði N najjaèi
A slaði( slaðega) A najjaèi (najjaèega)
G slaðega G najjaèega
D slaðemu D najjaèemu
L slaðemu L najjaèemu
I slaðim I najjaèim
V slaði V najjaèi
5. glavat, (glavast), repat, kišan (kišovit), dušni, blatan, kovrèav, crvljiv, muljav,
platnen
V.
1. a) prilog; b) prilog, c) prilog, d) pridjev, prilog, e) prilog, pridjev, f) pridjev,
g) pridjev, h) prilog
2. a) lanèan, jezièav (jezièni), nepèan, novèan
b) vjeèan, svjetski (svjetovan), zvjezdan, pjeskovit (pješèan), cjevast
3. mlaði, luði, jaèi, crnji, blaži, draži, žuæi, tiši
4. crn + -ji > crnji > n +j > nj
5. glup + l +-ji > gluplji
živ + l+ -ji > življi
385
385

6. bliži, najbliži; kraæi, najkraæi; dublji, najdublji; viši, najviši; dalji, najdalji; deblji,
najdeblji
Nekim pridjevima ispadaju nastavci -ak, -ek, -ok.
7. Npr. nasilan vjetar, èudnovata kuæa; nevidljiv plašt, svemoæno more,
cvijet cvjetast, igra neviðena
Brojevi
I.
1. Igle za pletenje èarapa.
2. ROJ; BROJ; ROJEVI; VI; OJ!; I, EVI
3. a) jedno slovo, dva slova, tri slova, èetiri slova
b) prvo slovo, drugo slovo, treæe slovo
4. 1, 11, 21
5. dvanaest, sedamnaest, šezdeset èetiri (šezdeset i èetiri),
dvije tisuæe pet stotina (petsto) osamdeset(i) sedam
II.
1. „Zamisli, pojeo je pet kolaèiæa, dva komada torte i osam kuglica sladoleda.“
„Je li mu pozlilo?“
„Mislim da mu je osma kuglica zasmetala.“
Koliko? Koja?
2. a) glavni
b) redoslijed
3. a) pet, b) osam
4. prvi, jedan, jedanaest, jedanaesti, trideset, trideseti, petstoti, petsto (pet
stotina), pet tisuæa dvjesto dvadeset treæi, pet tisuæa dvjesto dvadeset (i) tri
5. a), e)
6. Važno je da ne pišeš suvišne ništice u nadnevcima. Nadnevci s ništicama
pripadaju „raèunalnom pravopisu“.
7. a), d)
8. sto i jedan, dvadeset osam, dvjesto pedeset tri, pet stotina
9.
glavni broj redni broj
500 pet stotina/petsto petstoti
1 000 000 milijun milijunti
60 šezdeset šezdeseti
6021 šezdeset tisuæa dvadeset (i) jedan šezdeset tisuæa dvadeset (i) prvi
386

III.
1.
broj i imenica rod, broj i padež
prvi èovjek m. r., jd., N
drugoga èovjeka m. r., jd., G
drugi èovjek m. r., jd., N
treæim èovjekom m. r., jd., I
prvom èovjeku m. r., jd., D
prvoga m. r., jd., A
2. rod, broj, padež

a) Stižem prvim vlakom. m.r., jd., I
b) Treæa sreæa. ž.r., jd., N
c) Neka drugi ljudi misle o tome! m.r., mn., N
d) Imat æeš i drugu i treæu priliku. ž.r., jd., A
e) Živim na èetvrtomu katu. m.r., jd., L
f) Ne æemo moæi bez treæega momka. m.r., jd., G
g) Najdraži moj prvi pravi prijatelju! ž.r., jd., V
3. a) i b) Visoki prolaznik (N, m.r., jd.,) ugleda nepoznato dijete (A, sr. r., jd.,) pa
to odmah reèe sluèajnim prolaznicima. (D, m.r., mn.)
c) DA
4. a) Prve su proljetne ljubièice (N) zamirisale u vrtu.
b) Ubrala sam prve plave ljubièice (A) i prvi maleni buketiæ (A) odnijela mami.
c) Nigdje nije bilo drugih proljetnih (G) cvjetova pa sam opet ubrala ljubièice.
d) U drugom malenom (L) buketiæu našla se i jedna mrazova sestrica.
e) Drugim proljetnim (I) buketiæem obradovala sam baku.
5. a) slaže se
b) imaju
c) odreðeni
6. U liftu
„Ništa ne smeta“, rekao je Boro, „pritisnut æemo osmi, (m.r., jd., A) a kad
doðemo gore, pritisnut æemo dvanaesti.“ (m.r., jd., A)
„Bez veze!“ rekao je Igor.
„Bez veze samo za one koji nikada nisu èuli za Einsteina“, rekao je Boro.
„Dvanaesti (m.r., jd., N) kat jako je visoko odavde, iz prizemlja, ali s osmog
(m.r., jd., G) kata nije visoko.“
Odvezli smo se na osmi (m.r., jd., A) i ustanovili da je dugme za dvanaesti
(m.r., jd., A) kat jednako visoko kao prije.
387
387

IV.
1. A
a) Jedan èovjek došao nam je u posjet.
b Vidio sam još jednoga djeèaka iz Splita.
c) Poslao sam to jednomu/jednome djeèaku.
d) Putovao sam s jednom djevojèicom.
e) Posjetili smo jedno selo.
B) Da.
2. Dva djeèaka i dvije djevojèice poðoše jednoga dana na izlet.
Dva djeèaka ponesoše ruksake dviju djevojèica.
Njima dvama ruksaci su bili teški, ali dvjema djevojèicama ništa ne rekoše.
Dvije djevojèice mislile su kako dva djeèaka uživaju jer nose ruksake njima
dvjema.
Djeèaci su šutjeli i vukli teške ruksake.
3. ženski rod
N dvije
A dvije
G dviju
D dvjema
L dvjema
I dvjema
V dvije
4. a) Gosti su stizali iz èetiriju sela.
b) Bez vas triju teško æemo završiti posao.
c) Sa sobom je doveo tri prijatelja.
d) S vama trima podijelit æu marendu.
e) Hoæe li išta ostati njima èetirima?
5. tri èetiri
(sva tri roda) (sva ti roda)
N tri èetiri
A tri èetiri
G triju èetiriju
D trima èetirima
L trima èetirima
I trima èetirima
V tri èetiri
6. a) Njih šest susrela sam u parku pred školom.
b) Nedostaje mi pet kuna da kupim šest olovaka.
c) Pjevam u zboru s pet djevojèica i šest djeèaka.
7. jedan, dva, tri i èetiri; jedan, dva, tri, èetiri
388

V.
1. a) jedna muška i jedna ženska osoba
b) dvije muške osobe
c) skupina muških i ženskih osoba
d) skupina muških i ženskih osoba
e) samo muške osobe
2. a) dvije
b) tri
c) pet
3. a) ženskoga, muške
b) srednjega
4. dvije, dvojica, dvoje
5. Sve podcrtane rijeèi su imenice.
6. a) stotina
b) milijun
c) milijarda
7. dvomilijunti
8. a), d), e)
9. a) Drugi put ne æu pozvati ni tebe ni tvoju simpatiju.
b) Treæi put ti kažem.
10. a) imenica
b) imenica
c) prilog
d) èestica
e) èestica
11. Ulica Ivana Pavla II.
Trg Petra Krešimira IV.
12. Ulica Ivana Pavla Drugoga
Trg Petra Krešimira Èetvrtoga
Zamjenice
I.
1. a) mamu, tatu, baku
b) osobu
2. a) Osoba koja me zamjenjuje u poslu.
b) Vrsta rijeèi koja zamjenjuje druge rijeèi.
3. a) oni, ona i on
b) njoj, joj
c) njihove, njihova, njegova i njezina
4. imenice i posvojne pridjeve
389
389

II.
1. a) oni, on i ona
b) on
c) ona
d) one
e) one; njih (ih)
2. imenice
3. „I ti si ovdje?“ zaèuðeno æe Nika.
„A gdje bih ja trebala biti?“ odbrusi Marija.
„Ma, ne razumiješ! Mislila sam da æu samo ja doæi!“
„I ti i ja i...“
„Tko još?“
„I Mira i Marica i Petar i Mladen! I oni dolaze!“
4. jednina množina
ja mi
ti vi
on, ona, ono oni, one, ona
5. a) 2. os. mn.
b) 3. os. jd.
c) 3. os. mn.
d) 2. os. jd.
e) 3. os. jd.
III.
1. Znam ja što hoæeš, popodnevni vjetre!
Ti rado bi s lica otpuhno mi sjenu.
Al ako je ona sa njime veæ srasla?
Ne ide to, vjetre, u jednome trenu!
2. a) ista
b) promjenjive
3. a) Ja sam to rekla. Ali nisi rekla meni.
b) Ona je bila prva na cilju. Blago njoj!
c) On ne voli kad ga se puno hvali.
d) Mi smo dobri. Nama æe mama kupiti karte za kino.
4. N ti
A tebe/te
G tebe/te
D tebi/ti
L tebi
I (s) tobom
V ti
nije jednaka
390

5. „Valjda znaš zbog èega si došao?“ zapita me cinièno.
„Ja... znam.“ (...)
„Jesu li ti roditelji došli u Zagreb?“
„Nemam roditelja.“
„Pa tko se brine za tebe?“
„Brat.“
„A on radi u Zagrebu?“
„Ne. Radi u Alžiru.“
Pošutjela je na trenutak, a potom pokušala biti ljubazna prema meni: „Imaš li ti
kakav hobi?“
„Ja, eto... Nemam.“
6. naglašene: ja, tebe, on, meni, ti, ja
nenaglašene: me, ti
IV.
1. a) tebe; b) nju
2. a) imaju
b) naglašena
3. Meni se to ne dopada. To mi se ne dopada. Ne dopada mi se to.
Nama nema spasa Nema nam spasa.
Njega nisu spominjali. Nisu ga spominjali.
Njih ne æu pozvati. Ne æu ih pozvati.
Vama ništa nisam rekla. Ništa vam nisam rekla.
4. me – ja; ga – on; mu – on; te – ti; nju – ona; njega – on; vas – vi; njima – oni;
nas – mi
5. Kad on do kuæe, al’ pred njega izaðe sirota djevojka, sva umorna od daleka
hoda onamo iz zagorja.
Reèe mu djevojka: „Eno mi mati umrla, nikoga na svijetu nemam, uzmi me za
ženu, Palunko.“
Vidi Palunko da je ona bijedna sirotinja kao i on, al’ opet se boji, da ne bi krivo
uèinio i svoju sreæu proigrao. Zato pristane i uze ovu sirotu za ženu. A ona,
kako bila umorna, leže i spavaše do drugoga dana.
V.
1. a) Njega sam vidjela.
b) Tko je mene zvao?
c) Povedi njega sa sobom./Njega povedi sa sobom.
d) Njih æu posjetiti./Posjetit æu njih.
e) Što æu njemu reæi?
f) Hoæeš li meni pokazati put?
g) Tebe sam pozvala/Pozvala sam tebe.
2. a) Posudila sam ti (D) knjigu, a ti (N) je nisi proèitala.
Sutra ti (D) je lektira. Dobit æeš ti (N) svoje!
b) Posudila mi (D) je svoj dnevnik èitanja.
Mi (N) nikada ne posuðujemo tuðe dnevnike èitanja.
c) Stavila sam svoj dnevnik èitanja u torbu. Sada ga (A) ne mogu naæi.
391
391

3. a) Trèi uza me. Trèi uz mene.
b) Gledala je kroza nj kao da je od stakla. Gledala je kroz njega kao da je od
stakla.
c) Nada nj se spustila tuga. Nad njega se spustila tuga.
d) Niza me curio je znoj.
navezak
4. a) Ne šali se s njim.
b) Ne šali se sa mnom.
c) Išla je s vama?
d) Razgovarala sam s njom.
e) S njima nisam mjesecima veèerala.
f) Doæi æu s tobom.
5. Ono tamo ne bijaše...; ...a ono se dijete otimaše. (nisu osobne zamjenice)
6. Zajedno s rijeèi koja je ispred njih.
Kao posebne rijeèi.
7. Istina je sve što sam ti (D) rekla. Nisam je (A) ni èula ni vidjela. Reèeno mi
(D) je da dolazi, ali nje (G) nije bilo. Svuda sam je (A) tražila. I u kuæi i pred
kuæom... Kad mi (D) je dosadilo, pošla sam doma. Ja na vrata, a ona (N) u kuæi!
Još mi (D) ne vjeruješ?
8. Neka se u vašoj školi i dalje dogaðaju tako lijepi trenutci. (Malim slovom jer se
odnosi na školu, ne na osobu.)
Od srca vam èestitamo. (Malim jer se ne odnosi na jednu, veæ na više osoba.)
Glagoli
I.
1. glagoli
2.
je puhao podigne æe paziti
je hodala leži æe obaviti
vrtjela
je lajao
ugledala je
je sjedio
drhtao
3. æu vidjeti; je vidio; vidimo

4. razgovara, razgovaraju, razgovarali
5. promjenjive rijeèi; radnju, stanje, zbivanje; glagolsko vrijeme
392

II.
1. požuri, zastane, (se) prisjetila, ste naslikali, æemo prièati, doðeš, (se) sjuri, su
ulazili, si ostavio, znaš, (ne) smiješ, udarit æe
2.
(se) prisjetila požuri æemo prièati
ste naslikali zastane udarit æe
su ulazili doðeš
si ostavio (se) sjuri
znaš
(ne) smiješ
3.
jednina množina
3. osoba 3. osoba
1. osoba 2. osoba 1. osoba 2. osoba
(negovorna) (negovornici)
(govorna) (sugovorna) (govornici) (sugovornici)
ON, ONA, ONI, ONE,
JA TI MI VI
ONO ONA
æemo ste
doðeš požuri su ulazili
prièati naslikali
si ostavio zastane
(se)
znaš
prisjetila
(ne) smiješ (se) sjuri
udarit æe
4. doðem, ostavio/ostavila sam, znam, ne smijem, zastanem, udarit æu

5. padež
6. govornik, sugovornik i negovornik
jednina i množina
prošlost, sadašnjost i buduænost
III.
1. zbivanje, radnja, stanje
2. svirala, dirala, znala, topila, svirala, zanosila, svirala, služila, gudila, èudila
3. a) prošlom vremenu
c) 3. osobi
a) jednini
4. a) svira, dira, zna, topi, svira, zanosi, svira, služi, gudi, èudi
b) æe svirati, æe dirati, æe znati, topit æe, svirat æe, zanosit æe, svirat æe, služit
æe, æe guditi, æe èuditi
393
393

5. glagoli kretanja glagoli govorenja
trèati šetati prièati brbljati

otputovati jurnuti pitati obavijestiti
koraèati recitirati
IV.
1. pitaš, (se) ljutimo, si rekla, si naprièala, smo vidjeli, si (se) raspalila, kažeš,
lažete, prièate, si okrenula, sjeæaš (se), (ne) znaš, (se) dogodilo, (se) udaljio, su
(se) smijali, trèali, sam (se) posvaðala, (se ne) sjeæam, (ne) razumijem
2.
jednina množina
1. osoba 2. osoba 3. osoba 1. osoba 2. osoba 3. osoba
smo (se) (se) (se) su (se)
pitaš lažete
posvaðali dogodilo ljutimo smijali
(se ne)
si rekla (se) udaljio smo vidjeli prièate trèali
sjeæam
(ne) si
razumijem naprièala
si (se)
raspalila
kažeš
si okrenula
sjeæaš (s)e
(ne) znaš
3. putovati (glagol kretanja, a ostalo su glagoli govorenja)

prigovarati (glagol govorenja, a ostalo su glagoli kretanja)
boraviti (glagol stanja, a ostalo su glagoli radnje)
4. otvaraju (3. os. mn.), stvara (3. os. jd.), pretvara (3. os. jd.),
treperi (3. os. jd.), gori (3. os. jd.), diše (3. os. jd.), miriše (3. os. jd.),
(se) pale (3. os. mn.), prenosi (3. os. jd.), je (3. os. jd.), (se) ugase (3. os. mn.),
je (3. os. jd.), (se) pali (3. os. jd.), izblijede (3. os. mn.)
5. nisu srele; prošlost; 3. osoba; množina
394

V.
1. sam, si, je, smo, ste, su
2. Gledao/Gledala sam kroz prozor u vrt.
Kasnio/Kasnila si u školu.
Melita je zamišljeno hodala po vrtu.
Zajedno smo uèili za test.
Èekali/Èekale ste pred vratima.
Nenad i otac su veèerali sami.
3. NE, DA
4. Gledat æu film.
Ti æeš se igrati u vrtu.
Nenad æe žvakati sendviè.
Razgovarat æemo o Melitinoj laži.
Vi æete se ljutiti na mene.
Razred æe èekati pred poliklinikom.
5. NE, DA
6. biti i htjeti
biti, prošloga
htjeti, buduæega
7. upitne nijeène
Krije li se medvjed negdje u Maksimiru? Medvjed se ne krije negdje u
Maksimiru.
Trebaju li se graðani plašiti medvjeda? Graðani se ne trebaju plašiti
medvjeda.
Je li Melita èvrsto stisnula oèi? Melita nije èvrsto stisnula oèi.
Jesmo li proèitali o tome u novinama? Nismo proèitali o tome u
novinama.
Hoæe li Nenad probuditi Melitu na vrijeme? Nenad ne æe (neæe) probuditi
Melitu na vrijeme.
Hoæete li vi slušati Melitu? Vi ne æete (neæete) slušati Melitu.
8. Je li se to zaista dogodilo?
Hoæemo li se igrati u vrtu?
Ne znam što se zaista dogodilo.
Nemam pojma o èemu je rijeè.
Nisam vidio što se dogodilo.
Nije me htio slušati.
Voljela se igrati s njim.
Otišao je u kino s prijateljima.
Zakasnit æu u školu.
9. nedam, visila, donjela
10. a) sjedi, sijedi
b) zazelenjela, zazelenila
c) istjeèe, istièe
395
395

11. a) glagol, pridjev
b) glagol, pridjev
c) pridjev, glagol
d) glagol, pridjev
12. b)
zamjenica
13. b)
14. a) smjeti, smijati se
b) bojati, bojiti
15. za uèenje, za jelo, za piæe
prijedlog, imenica
Predikat u reèenici
I.
1. sedam
2. c), e)
3. a), d)
4. a) Ležalo je ogledalce./Ogledalce je ležalo.
b) Pao je pljusak./Pljusak je pao.
c) Prašnjavko se smjestio.
d) Marko je isprièao.
e) Prolomi se smijeh.
5. a) Djeèak je jutros došao po kruh.
b) Mama, sestra i ja putujemo u Dubrovnik./Mi putujemo u Dubrovnik.
c) Ja o svemu mislim./O tome mislim.
d) Jedan èovjek našao je moj mobitel.
(Reèenice možeš proširiti i drugaèije.)
6. Reèenica je cjelovita obavijest.
II.
1. Predikat u reèenici
Ne.
3. a) Opet se oglasi zvonce iznad vrata. (Iznad vrata opet se oglasi zvonce.)
b) Zapeo je ispod njega plašt nevidljivosti.
c) Harry u tom trenutku spazi Malfoya.
4. a) oglasi se
b) zapeo je
c) spazi
a) glagoli
b) glagol
c) glagol
396

5. a) Oglasilo se.
b) Zapeo je.
c) Spazi.
Npr.
a) U prvi se sumrak sa zvonika obližnje crkve oglasilo veèernje zvono.
b) Juèer popodne jedan automobil zapeo je na cesti zbog kvara na motoru.
c) Tada djed spazi djeèaka pred kuæom.
7. a) Hagrid nije nikada potpuno usvojio dostojanstveno ponašanje profesorice
McGonagall.
b) Zbog prevelikih naoèala nisu joj se vidjele oèi.
c) Harryja je smjesta uhvatila želja da joj skine prevelike naoèale.
d) Izvukao je svoj štapiæ.
e) U jedan tren šaputanje je ispunilo dvoranu.
f) Hagrid se promeškoljio za profesorskim stolom.
III.
1. predveèer – prilog
djeèak – imenica
je napravio – glagol/je – glagol/napravio – glagol
brod – imenica
napravio je – 3. os.jd., prošlost
predikata
2. Ne.
glagolsku osobu, broj i vrijeme
3. a) 1. os. jd., sadašnjost
b) 3. os. jd., prošlost
c) 3. os. mn. prošlost
d) 3. os. mn. buduænost
e) 2. os. mn. buduænost
4. a) Majka mi dade komadiæ bijeloga platna za jedro.
b) Voda miriše po pepelu i majèinim rukama.
c) Neèija ruka pomiluje me po glavi.
d) Brod je prenoæio u mojoj školskoj torbi.
e) Mislio sam na mamu.
5. a) Zamiriše bosiljak i kruh.
b) Iz velike drvene posude majka je vadila okrugle krušèiæe.
c) Te veèeri moj brod uplovio je u mnoge luke.
d) Gore na kuæi prozor se otvorio.
e) Moja majka na prozoru nešto zalijeva.
f) I brod je zaplovio bijelim morem u velikom vjedru.
397
397

IV.
1. a) Cijelo su popodne igrali nogomet.
b) Na kraju je majka okrugli kršèiæ pružila djeèaku.
c) Sigurno æe sutra cijelo jutro padati snijeg.
d) Došli smo prije svih.
e) Vi æete nam o tome sve reæi.
f) U mekanoj je travi, meðu cvijeæem i lišæem, iznenada nešto zablistalo.
g) Pokazala bih ti put.
2. a) Ne mogu s tobom u kino.
b) Uvijek se veselim vašem dolasku.
c) Ne æemo s vama zbijati šale.
d) Veæ æe se nekako dogovoriti.
e) Možda æe ga obradovati tvoj povratak kuæi.
f) Petar i Marija ne æe sutra izlaziti iz kuæe.
g) Sigurno æe kišiti.
3. a), d), e), f)
4. a) Ne sviðaju mi se baš sve bajke.
b) Znam bajku o Crvenkapici?
c) Zašto svi mrze vuka?
d) Je li lovac imao pušku?
e) Tko se boji vuka još?
5. a) Moram iæi kuæi.
b) Ne znam riješiti ovaj zadatak.
c) Htjela je prije spavanja proèitati cijelu knjigu.
d) Voli gledati kriminalistièke filmove.
e) Moramo doæi u školu prije osam.
f) Htio je znati sve o njoj.
V.
1. a) Padao je snijeg pa sam obukla kaput.
b) Žena je otvorila vrata i dala mi èašu vode./Žena je otvorila vrata, dala mi
èašu vode.
c) Hodao je ispred nas i/a nije s nama razgovarao.
d) Ostali smo doma, a on je pošao na igralište.
a) jednostavna
b) složena
2. a) jednostavna, b) jednostavna, c) složena, d) složena, e) jednostavna
3. Na prepreku smo naišli u liftu. Nitko od nas nije mogao dosegnuti dugme za
dvanaesti kat.
Odrasli su ploèu s dugmetima stavili tako visoko da se mala djeca ne mogu
sama voziti liftom. Moja ruka dosezala je samo do dugmeta za osmi kat.
„Ne možemo gore!“
(...)
Kad smo stigli u prizemlje, Igor je od smijeha dobio jak napad kašlja. Pocrvenio
je i oznojio se.
398

4. a) deset predikata
b) sedam reèenica
c) èetiri jednostavne reèenice
d) tri složene
5. Npr.
a) Svako jutro na brzinu ustajem iz kreveta.
b) I moja prijateljica Marija govorit æe o našem posjetu toj prelijepoj zemlji.
c) Uz rub velike livade rastu plave potoènice.
d) U travi, na livadi, sigurno æete vidjeti stari, napušteni mravinjak.
6. a) Odonda smo se puno promijenili. Otkada (smo se promijenili?) odonda
Koliko (smo se promijenili?) puno
b) Sinoæ mi je mama poklonila malenoga psa. Komu (je poklonila?) (meni) mi
Kada? sinoæ
Koga? Što? malenoga psa
c) Na velikoj ledini cvjetaju žuti maslaèci. Što (cvjeta?) žuti maslaèci
Gdje? na velikoj livadi
7. a) Teško æete svladati sklonidbu imena svojih domaæina/ako ljetujete u
Dalmaciji.
dva predikata = dvije sureèenice
b) Kad vas neki Mate pozove na veèeru,/a vi kažete „kod Matea“,/Mate æe,
možda, zažaliti/što vas je pozvao.
èetiri predikata = èetiri sureèenice
c) Vi idete na veèeru „kod Mate“,/makar negdje možete reæi/da idete „kod
Matota“.
tri predikata = tri sureèenice
d) Ako vas u Dubrovniku neki Vlaho pozove doma,/onda idete „kod Vlaha“,/a
ne idete „kod Vlahe“.
tri predikata = tri sureèenice
d) Nitko od vas ne oèekuje/da to odmah perfektno nauèite,/jer to nije lako.
tri predikata = tri sureèenice.
8. Boro je tvrdio da æe boravak na ravnom krovu gradeèkog nebodera ublažiti
Igorov kašalj. Igor nije ništa rekao. Na temelju svoga kratkog ali bogatog
životnog iskustva znao je da se ne može suprotstaviti bratu. I znao je da
„lijeèenje“ ne æe uspjeti. Ja sam vjerovao u èuda. Pošli smo liftom. (...)
Na krovu nigdje nikoga. Samo mi. – dvije reèenice bez predikata
Uhvatio me strah, a Igor je poèeo još jaèe kašljati.
a) DA
b) Iz prethodnih reèenica znamo što se dogaða.
399
399

Subjekt u reèenici
I.
1. a) Što zalazi? – mjesec
b) Tko gleda? – djevojèica
c) Što treperi? – zvijezde
d) Što æe poèeti? – kiša
e) Tko zove? – mama
f) Tko mora? – djevojèica
2. a) imenicama
b) Tko? Što?
c) Tko za živo/Što za neživo.
a) vršitelja radnje
b) subjekt
3. b) Djeca su se igrala u parku. Tko se igrao? djeca
c) Mama je pripremila doruèak. Tko je pripremao? mama
d) Marija mi je poslala smiješnu poruku. Tko je poslao? Marija
e) Ona uvijek šalje smiješne poruke. Tko nam šalje? ona
4. Sve podcrtane imenice i zamjenice su u nominativu.
5. a) vršitelja radnje
b) tko ili što
c) imenicom ili zamjenicom
d) nominativu
e) nominativ
II.
1. a) Djeèak je imao psa.
S P
b) Djeèaku je pas spasio život.
S P
c) Ulicom je prolazio velik automobil.
P S
d) Jedna djevojèica iz automobila mahnula je djeèaku.
S P
e) Djeèak se osmjehnuo i potrèao...
S P P
f) Pred automobil brzo je skoèio pas....
P S
2. b)
400

3. a) Igor i Boro su šutjeli.
S
b) Jedan djeèak i jedna djevojèica šeæu ulicom.
S S
c) Cijelo popodne gledaju se pas i maèka.
S S
d) Došli su i oni i mi.
S S
e) Igor, Pero, Marin i Nikola gledaju film.
S S S S
f) Ja, ti i on danas ne igramo za školski tim.
S S S
4. jedan ili više
5. reèenica s više subjekata
6. Jednoga smo dana Nada i ja pošle u šetnju do grada. Ona je imala nešto
novaca. Ja nisam.
U gradu su bile i Marija, Jelica i Tina.
Zajedno smo razgledale izloge. Vrijeme je brzo prolazilo. Ja sam se
zadržala u jednom duæanu, a one su nekako neobjašnjivo nestale.
Vratila sam se kuæi pješice.
Sutradan mi je Nada rekla da su me dugo tražile.
„Ne idem više u grad bez novaca!“ rekla sam joj.
III.
1. b) Ne viðamo se èesto.
P Tko se ne viða? mi, 1. os. mn.
c) Voljela bih ti pomoæi.
P Tko bi ti volio pomoæi? ja, 1. os.jd.
d) Možemo li sada krenuti?
Tko može krenuti? mi, 1. os. mn.
e) Èesto sam ju viðala.
Tko ju je viðao? ja, 1.os. jd.
2. a) ti
b) oni
c) nebo
d) more i stijene
e) oni
f) on
3. ja, ti, on, ona, ono; mi, vi, oni one, ona
4. a) neizreèen subjekt (oni)
b) izreèen subjekt (vjetar)
c) neizreèen subjekt (ona)
d) više subjekata (mama i ja)
e) više subjekata (odrasli i djeca)
f) izreèen subjekt (susjedi)
5. Npr. Neizreèeni subjekt
401
401

IV.
1. a), d), f)
2. a) I oni æe brzo narasti.
b) Polja i doline pokrio je snijeg.
c) Snijeg obièno pada zimi.
d) Polja i doline ne vide se od snijega.
e) Ovo dijete portretirao je poznati slikar.
f) Voliš li ti ovaj grad?
g) Oèevi i majke najviše vole svoju djecu.
3. a) su se susrele
b) igrat æete se
c) radili su
d) su se natjecali
e) oštetili su
4. a) Npr. automobili, ljudi, djeèaci...
b) roditelji
c) mostovi
d) zvijezde
5. a) Veæ su mrazovi mirisali.
S P
b) I pšenice su provirile iz tla.
S P
c) Djeca su gledala u oblake èeznuæi za prvim lepršanjem pahulja.
S P
d) U voænjaku su brali posljednje jabuke. (oni)
P
e) Dozrijevale su na stasitim i razgranatim krošnjama. (one, tj. jabuke)
P
f) Trgali su ih dugim pritkama. (oni)
P
g) Djed Miško dugo bi šetao šumarkom dok bi izabrao tanak i visok grabiæ.
S P P
(u dr. reè. on)
h) Pritku su potom morali guliti, a iza toga su je sušili. (oni, oni)
P P
i) Na vrh su stavljali okrugle dašèice kojima su otkidali jabuke i s najviših
P P
grana. (oni, oni)
V.
1. a) reèenica s više subjekata e) neizreèen subjekt
b) neizreèen subjekt f) izreèen subjekt
c) neizreèen subjekt g) izreèen subjekt (novèiæ, božiænica)
d) s više subjekata h) izreèen subjekt
402

2. Baka je èuvala jabuke u sijenu. Ali najljepše su nas motrile s ormara.
S S
a) imenicama i zamjenicama
b) pridjevom
3. a) nominativu
b) mogu
c) imenice, zamjenice, pridjevi i brojevi
4. a) Danas su plavi igrali protiv bijelih. pridjevom
b) I plavi i bijeli dobro su igrali. pridjevi
c) Pobijedili su plavi/bijeli. pridjev
d) Jedan je zakasnio, a jedan je stigao u zadnji èas. broj, broj
e) Treæi je dostigao prvoga, ali pobijedio je drugi. broj, broj
5. a) Puše. (besubjektna)
b) Miriše svuda oko nas. (besubjektna)
6. a) izreèen subjekt
b) neizreèen subjekt
c) besubjektna
d) s više subjekata
e) s više subjekata
f) neizreèen subjekt
g) izreèen subjekt
h) s više subjekata
7. a) otišle su
b) je ogoljelo
c) je otišlo
d) nisu mogla
e) su mirna
f) su prošli
g) je požutjelo
Izgovor i pisanje rijeèi s glasovima ije, je
I.
1. manje, umanjenice
2. cvjetiæa
3. cvijet
krati se u je
4. vrjednija, rjeða
najljepših
5. vrijedan, rijedak, lijep
pokratio se u je
403
403

II.
1.
imenica umanjenica
svijet svjetiæ
korijen korjenèiæ
vijenac vjenèiæ
rijeka rjeèica
zvijezda zvjezdica
2.
imenica uveæanica
svijet svjetina
korijen korjenèina
vijenac vjenèina
rijeka rjeèina (rjeèurina)
zvijezda zvjezdurina
3. TOÈNO
4.
pridjev komparativ superlativ
smiješan smješniji najsmješniji
blijed bljeði najbljeði
svijetao svjetliji najsvjetliji
bijel bjelji (bjeliji) najbjelji (najbjeliji)
bijesan bješnji (bjesniji) najbješnji (najbjesniji)
5. TOÈNO
6. pravopis
404

III.
1.
D J E L I Æ
P J E T L I Æ
M J E Š I Æ
Ž LJ E B I Æ
V J E N È I Æ
È O V J E È U LJ A K
C V J E T I Æ
C J E V È I C A
S V J E Æ I C A
deminutiv
2.
B R J E Ž I N A
S M J E H U R I N A
G R J E Š I N A
M J E Š I N A
T J E L E S I N A
V J E N È I N A
C V J E T I N A
R J E È I N A
S V J E T U N A
K O R J E N È I N A
C J E V È I N A
augmentativ
3. a) smiješna
b) lijen
c) vrijedan
4. a) najljepša
b) najtješnji/najtjesniji
c) najrazgovjetniji
405
405

5.
ikavski jekavski ikavski jekavski
trizan trijezan trizniji trjezniji
smišan smiješan smišniji smješniji
zvizda zvijezda zvizdica zvjezdica
cvit cvijet cvitiæ cvjetiæ
NETOÈNO, TOÈNO, TOÈNO
IV.
1. cvitak, snižak, kolivèica, crivce, odilce
2.
je ije
cvjetiæ cvijetak
snježiæ sniježak
korjenèiæ kolijevèica
djetešce crijevce
svjeæica odijelce
3. a) rijeka
b) rijeè
4. vjeverica, krijesnica
5. pripovijetka, lijeska, strijela, djevojka
6. najvrijedniji, sjeda, najsmiješniji, biješnji, razgovijetnije, rijeðe, najcijenjenija
V.
1.
umanjenica s umanjenica s
omenica
nastavkom -iæ ili -èiæ nastavkom -ak
cvijet cvjetiæ cvijetak

dio djeliæ dijelak
grijeh grješiæ (grješèiæ) griješak
korijen korjenèiæ korijenak
snijeg snježiæ (snješèiæ) sniježak
smijeh smješiæ smiješak
brijest brjestiæ brijestak
crijep crjepiæ crijepak
brježiæ, brješèiæ,
brijeg briježak
brježuljak
406

2.
umanjenice sa skupom je umanjenice sa skupom ije
djevojèuljak ždrijelce
tjelešce tijelce
djetešce
ždrjebence
gnjezdašce
mjestašce
3. samo jedan slog
TOÈNO, TOÈNO
4. smije-šak, pri-po-vije-èi-ca, vrije-dan
5. Mali cvjetiæ je pogrješno jer je cvjetiæ umanjenica pa nije potrebno dodati
pridjev mali.
6. a) najljeniji
b) najrjeða
c) najsvjetlija
a) bješnja/bjesnija
b) bjelja
c) blijed
7.
imenica kratka množina duga množina
snijeg snijezi snjegovi
brijeg brijezi brjegovi
blijesak blijesci bljeskovi
stijeg (=zastava) stijezi stjegovi
8. ljekovi, koljevke, djelovi, svijetovi
9.
zbirne imenice na -je zbirne imenica na -ad
korijenje zvjerad
cvijeæe ždrjebad
zviježðe
triješæe
liješæe
10. djeca
407
407

Reèenièni znakovi
I.
1. a) U pomoæ! uskliènik
b) Vjerujete li vi meni? upitnik
c) Naravno da ti vjerujemo. toèka
2. a) Nenad je pojeo tri komada kruha, tri banane i èetiri jabuke.
b) Šiljo, Verica, Melita i Nenad igraju se u vrtu.
3. zarez, nabrajanja
4. vokativu
vokativ
5. usklici, usklike
II.
1. a) Pomozi nam, Dragonja!
b) Ostario si, Dragonja, plitko oreš i brazda ti je kosa.
c) Dragonja, mi nismo nièemu krivi.
TOÈNO, TOÈNO
2. Trgovcu
Što prodaješ, trgovèiæu,

U šarenom duæanèiæu?
Potkova za vrapce
i gajdi za žapce,
Pet metara meke
Paukove svile,
Tri bureta jeke,
Magle èetir kile,
Jednu vreæu smijeha,
Litru ptièjeg mlijeka,
Dva dobro sušena komarèeva rebra
I vina u vrèu od mjeseèeva srebra.
vokativa, nabrajanja
3. Sultane!
Nenade!
uskliènik
4. Aha!
Ps-sst!
uskliènik
5. veznici
i, te, pa, ili
a, ali, nego, no, veæ
408

III.
1. Kokot, maèak i mišiæ Lažeš, Melita
Pada snijeg, pada snijeg Èitaj, gospodine balavèe
Seljak, ptica i zlatni drijen Èuj, Pigi, zaljubila sam se
Zezancije, smijancije, ludancije
2. – Zdravo, klinci! Što vi radite vani tako kasno?
Prepoznali su susjeda Cvika i naglo zašutjeli.
– Dobra veèer, susjede!
– A gdje vam je prijatelj? Obeæao mi je da æe mi razviti neke slike, ali ga nisam
vidio veæ nekoliko dana.
– Hm, ni mi ne znamo gdje je.
– Vidiš, Braco, to bi moglo biti. Slike! – veselo æe Tut.
3. i, a, da, ili, da, i, a, ali, ni, ni
4. izjavnu, rednih brojeva
5. kratica
IV.
1. iza otišli staviti zarez (Radnici su otišli, ali je ostalo…)
iza pijesak prekrižiti zarez (…pijesak i baraka.)
iza ljetu prekrižiti zarez (Veselili su se ljetu i igranju u baraci.)
iza Braco staviti zarez (Braco, ide moj stari.)
2. – Mama! – uskliknula je Melita veselo.
– To su Šiljo i Verica. Došli su da se uèimo voziti na biciklu.
– Znaš, mama, oni se boje uæi u vrt zbog Sultana. Mogu li iæi, mama?
– Dobro, Melita, slobodno idi.
3. R. H., O. Š., cm
4. dva, jedan, prvi, dva, jedan, jedan, drugog(a), jedan, drugom(e), jedan, drugi,
jedan, prvom(e), dvadeset, jedanaest
5. uskliènik, zarez
V.
1. a) Dragi Lastane!
Kako si? Pišem ti prvi put, a rubrika ti je odlièna. Hvala ti što si u 4. broju
objavio poster o Harryju Potteru. Velika sam njegova obožavateljica.
Volim slušati mirnu glazbu. Obožavam Mozarta i njegove me skladbe doista
smiruju.
U hrvatskome sam odlièna pa bih željela biti uèiteljica hrvatskoga. Takoðer bih
željela biti i odvjetnica. Što mi ti savjetuješ?
Nadam se da æeš mi odgovoriti.
Mozart
409
409

b) Draga Vesna,
sve pohvale tvojoj rubrici. Imam nekoliko pitanja za tebe. Kakva mi frizura
pristaje?
Volim dugaèku kosu, ali æu je skratiti ako misliš da mi bolje pristaje kratka
kosa. Imam smeðu kosu, plavozelene oèi i svijetli ten. Koje mi boje odjeæe
najbolje pristaju? Šaljem ti i svoju fotografiju da me lakše možeš savjetovati.
S nestrpljenjem oèekujem tvoj odgovor.
Tvoja Ana
2. – iza prvi put ne treba zarez, staviti zarez iza od kuæe (…prvi put da ja odlazim od
kuæe, prvi put da neæemo biti zajedno.)
– staviti zarez iza zamoliti (Nešto æu te zamoliti, Melita.)
– staviti zarez iza mama (Mama, kako to možeš uopæe i pitati?)
– staviti zarez iza naravno (Naravno, mama,…)
3. b)
4. – Ja sam doktor Peterliæ.
– Znate što, klinci, doðite sa mnom u ambulantu.
– A vi, sestro, idite kuæi, trebate se ispavati.
– Idem, doktore.
– A odakle vi, doktore, znate za nas?
– Hrvoje mi je prièao o vama, a ostavio je i poruku za vas.
– Braco, ima i poruka za nas! (.)
5. a) Molim te, Sultane, uði u kuæicu i budi dobar.
b) E, sad možeš otvoriti oèi.
c) Poèela mu je opipavati šape, noge, kièmu, rebra.
d) Nije razumjela svaku rijeè, ali se ipak utješila.
e) Ja sam tebe samo u 2. polugodištu pitao 6 puta.
f) A engleski je znala za 3, samo da je prof. Vadovec još jednom pita.
g) Sultane!
h) Joj!
6.
T R O T O È J E
C R T I C A
Z A R E Z
Z A G R A D E
T O È K A
D V O T O È J E
N A V O D N I C I
U P I T N I K
razgoda
410

411
411

Hrvatski Ja Volim 5 ZZ 2013 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hrvatski Ja Volim 5 ZZ 2013 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Vlatka Bišæan • Jele Sršen

Hrvatski ja volim 5 ZZ.indd 1 10.1.2008 23:41:07

Direktorica izdavaštva i razvoja

Agencija za odgoj i obrazovanje odobrila je uporabu ovog pomoćnog nastavnog

Hrvatski ja volim 5 ZZ impresum 2013.indd 1 18.6.2013. 11:08:21

Hrvatski ja volim 5 ZZ.indd 3 10.1.2008 23:41:08

veoma lako veæina uèenika, treæa je skupina zadataka namijenjena uèenicima

„slovnièarima”. Zadatci u petoj skupini nisu dio obveznoga slovnièkog sadržaja za

peti razred, oni su za one koji žele i mogu više.

Hrvatski ja volim 5 ZZ.indd 4 10.1.2008 23:41:08

Hrvatski jezik u prošlosti i sadašnjosti ..................................................................... 6

Hrvatski ja volim 5 ZZ.indd 5 10.1.2008 23:41:08

zapadnoslavenski jezici istoènoslavenski jezici južnoslavenski jezici

èeški ruski slovenski

Hrvatski jezik pripada podskupini ________________________________ jezika.

podno sela Forèiæi i sveèano otkriveno 1978. g. (…)

povijest slavenske, ali i hrvatske civilizacije bila bi drugaèija, svakako siromašnija.

Obièno se pritom zaboravlja na udio njegova brata Metoda: Metod se brinuo da

bratova baština ne propadne nakon Æirilove smrti. (…)

Hrvatski ja volim 5 ZZ.indd 6 10.1.2008 23:41:08

obilježje, Stol Æirila i Metodija. U spomen na dvojicu braæe, koja su prozvana i

ponosno uzdižu prema nebu.

a) Koje su dvije osobe zaslužne za širenje pismenosti kod Slavena?

b) Kako su prozvana dvojica braæe?

________________________________ ili _____________________________.

c) Kako se zvalo prvo slavensko pismo koje su Hrvati dobili na dar od

dvojice braæe? ________________________________________________

d) Koja se još dva pisma, na kojima su u prošlosti pisali Hrvati, spominju

3. Pogledaj ulomak Bašæanske ploèe, našega najstarijeg cjelovitog teksta.

Az opat Držiha pisah se

Zvanimir, kralj hrvatski

Na Bašæanskoj ploèi spominje se kralj _________________________________.

Bašæanska ploèa pisana je pismom glagoljicom/æirilicom/latinicom.

Hrvatski ja volim 5 ZZ.indd 7 10.1.2008 23:41:08

U ime ___________ i _____________ i _______________ _______________.

Ja opat _________________ __________________ ovo

o __________________ koju dade

_____________________, _____________________ ____________________

Koliko je stoljeæa prošlo od nastanka Bašæanske ploèe do danas?

Na temelju toga možemo zakljuèiti da hrvatski jezik ima kratku i siromašnu

prošlost/dugu i bogatu prošlost.

a) Dike ter hvalenja presvetoj Juditi,

smina nje stvorenja hoæu govoriti,

zato æu moliti, Bože, tvoju svitlost,

ne htij mi kratiti u tom punu milost.

Ti s on ki da kripost svakom dilu nje

i nje kipu lipost i poètenjem èistinje;

ti poni sad mene tako jur napravi,

jazik da pomene èa misal pripravi.

Hrvatski ja volim 5 ZZ.indd 8 10.1.2008 23:41:08

Marko Maruliæ pisao je _________________________ narjeèjem.

b) Nije lasno uz gusle vikati

Ni junake po imenu zvati.

Ako ti je što pomuèno pobro,

Od Kotora starèe Radovane,

Uzmi gusle pa se i napivaj,

Sve delije po svitu ispivaj.

(Andrija Kaèiæ Miošiæ, Razgovor ugodni naroda slovinskoga, 18. st.)

Andrija Kaèiæ Miošiæ pisao je _________________________ narjeèjem.

c) Matijaš: Dober den, poštuvani meštri.

(Tituš Brezovaèki, Matijaš grabancijaš dijak, 18./19. st.)

Tituš Brezovaèki pisao je _________________________ narjeèjem.

ispivaj. Navedene rijeèi pripadaju ikavskom/ekavskom/jekavskom govoru.

____ ili _.

U ime _____ i _ i _ _______.

Ja opat _ __ ovo

___________, _ __________

Tri su hrvatska narjeèja: _, __

_, i ____.

Narjeèje: ___ Narjeèje: _

Govor: Primjer: