UTJECAJ BAKROVOG(II) SULFATA NA

RAST CIKORIJE
BIOESEJ
Utječe li otopina bakrovog(II) sulfata na rast sjemenki cikorije?

Ovim pokusom pokušali smo ispitati toksičnost i utjecaj otopine bakrovog(II)

sulfata na rast biljke cikorije.

Cikorija (lat. Cichorium intybus) kod nas se naziva još i vodopija, goluguza,
kažiput, konjska trava, konjogriz, sunčevo cvijeće. Ona je višegodišnja biljka iz
porodice glavočika (rod cikorija). Pradomovina joj je Europa gdje je posvuda
prisutna, ali se udomaćila i u SAD i Australiji. Može ju se pronaći posvuda, raste
kao korov, pored staza i puteva, po pašnjacima, livadama, obodima šuma. Ona
je višegodišnja zeljasta biljka, naraste do 1.5 metar. Biljka ima valjkasto-
vretenasti korijen, izvana žućkast, a iznutra bijel. Stabljika je duga, čvrsta i
razgranata. Listovi su duguljasti, grubo nazubljeni, suženi u dršku, sliče
listovima maslačka. Cvijet biljke je svijetloplave boje, sa ljubičastim prašnicima
koji imaju svijetliji vrh. Okus biljke je gorak, kako listova, tako i korijena. Listovi
divlje cikorije su gorki i opori. Bez obzira na takav ukus divlja cikorija je
specijalitet u nekim kuhinjama, npr. u talijanskim kuhinjama regija Liguria i
Puglia, zatim u španjolskoj regiji Katalonija, kod nas u Dalmaciji, zatim u
kuhinjama Grčke i Turske. Cikorija se uzgaja iz više razloga, radi svojih listova,
koji se najčešće jedu sirovi, kao salata. Uzgojena cikorija se najčešće dijeli na
dva tipa, a svaki tip ima mnogo inačica:

 Radič je uobičajeno crvene boje ili crveno-zelene. Ponekad ovaj tip

nazivaju crvena endivija ili crvena cikorija. Ima gorkast okus, kao i
specifičnu aromu.
 Sugarloaf cikorija ili slatkasta cikorija, naliči na salatu i nije gorka poput
obične cikorije.
Uzorak koji je korišten je bakrov(II) sulfat. Bakrov(II) sulfat pentahidrat
(tetraakva-bakrov(II)sulfat monohidrat, plavi vitriol, CuSO4 x 5 H2O) obliku je
plavo-modrih prozirnih kristala poznat pod nazivom „modra galica“. Otopina
nastaje reakcijom elementarnog bakra iz rude ili kovine sa sumpornom
kiselinom, a ako želimo kristal tada dobivenu otopinu moramo zagrijati kako bi
voda isparila i ostala samo sol sa vezanih pet molekula vode. U prirodi se nalazi
kao modri kristal minerala halkantita koji je lako topljiv u vodi.
Modra galica u vodi u potpunosti disocira i hidrolizira pri čemu nastaje kisela
otopina. Iz otopine modre galice moguće je elektrolizom dobiti čisti bakar, što
je osnova industrijskog dobivanja čistog bakra za potrebe elektronike.

Elektrolizu opisuju sljedeće jednadžbe:

Cu2+ + 2e- → Cu

2H2O → O2 + 4e- + 4H+

2Cu2+ + 2H2O → 2Cu + O2 + 4H+.

Najviše se upotrebljava u vinogradarstvu kao pesticid, točnije fungicid protiv

peronospore (bolest - gljivična infekcija) na vinovoj lozi. Dvovalentni ioni bakra
blokiraju enzimatske reakcije u gljivičnim sporama i na taj način sprječavaju
njihovo klijanje. Također zbog svog fungicidnog djelovanja upotrebljava se u
poljodjelstvu kao sredstvo za zaštitu bilja, protiv raznih biljnih štetočina,
nametnika (mušica) na krumpiru, voćkama i rajčici, koje napadaju ponajprije
list. Koristi se još i kao aktivator pri flotaciji ruda kobalta, olova i cinka,
proizvodnji lakova i boja, u tekstilnoj industriji, kožarstvu, za uništavanje alga u
rezervoarima, vodovodima i bazenima, kao dodatak umjetnim gnojivima, za
zaštitu drveta (točnije za konzerviranje drveta), u galvanotehnici kao elektrolit
u galvanskim člancima i kupkama za pobakrivanje, a u medicini protiv gljivičnih
infekcija. Modra galica je vrlo jak otrov za niže organizme, dok se kod ljudi
ponaša kao kumulativni otrov, taložeći bakar u organizmu.
 Hipoteza: Otopina bakrovog (II) sulfata blago će utjecat na rast cikorije radi
svoje toksičnosti za žive organizme, naravno ovisi o koncentraciji otopine.

Materijali i metode
Za pokus koristili smo petrijeve zdjelice, filter papir, odmjene tikvice različitih
volumena, sjemenke cikorije, bakrov (II) sulfat pentahidrat, destiliranu vodu i
trbušastu pipetu. Metodu koju smo koristili zove se metoda razrjeđivanja.

U odmjernu tikvicu od 500 mL otopili smo 0,25 g bakrovog (II) sulfata te tikvicu
napunili destiliranom vodom do oznake. To je 100%-tna otopina. Iz te otopine
odpipetirali smo 1 mL otopine i prenjeli ju u odmjernu tikvicu od 10 mL te
tikvicu napunili destilirnom vodom do oznake. Tako smo dobili 10%-tnu
otopinu. Iz 10%-tne otopine smo otpipetirali 1 mL i prenjeli u drugu tikvicu,
napunili vodom do oznake i dobili 1%-tnu otopinu bakrovog (II) sulfata. I tako
smo razrjeđivali otopine do 0,001%-tne otopine. U zadnju tikvicu samo smo
napunili destiliranu vodu kao kontrola u pokusu. Razjeđivanje bi bila metoda
kojoj iz 100%-tne otopine uzorka uzimamo određeni volumen i dalje ga
razrjeđujemo kako bi vidli do koje koncentracije je određena tvar toksična za
živo biće. U petrijeve zdjelice sa filter papirom stavili smo po 10 sjemenki
cikorije i svaki dan zaljevali sa otopinama bakrovog (II) sulfata različitih
koncentracija. Petrijeve zdjelice smo pospremili u mracni prostor kako bi
sjemenke bolje rasle. Mjerili smo duljinu rasta korijenčića i broj proklijalih
sjemenki.
 Tijekom trajanja pokusa moramo mjeriti zavisne i nezavisne varijable i odrediti
princip analize rezultata. Nezavisne varijable su one varijable koje mjerimo
neovisno o ishodu pokusa, one prethode zavisnim varijablama i vrlo često su
rizični čimbenici u pokusu (npr. Koncentracija, temperatura, tlak, duljina
korijenčića). Dok su zavisne varijable posljedice djelovanja nezavisnih varijabli.
One predstavljaju mjeru ishoda koju u istraživanju mjerimo (npr. Klijavost
cikorije).

Rezultati
*Napomena – mjerili smo samo zadnjih pet dana pokusa

Maseni udio Konc. Log Broj proklijalih sjemenki po uzorku Srednja

otopine bakrovo Konc. vrijednost
bakrovog (II) g (II) bakrovo broja
sulfata /% sulfata g (II) proklijalih
mg/L sulfata sjemenki
6.dan 7. dan 8.dan 9.dan 10.dan
Kontrola / / 7 8 8 8 8 7.8
0,001 0.25 -0.6 10 10 10 10 10 10
0,01 2.5 0.4 8 8 8 8 8 8
0,1 25 1.4 7 7 7 7 7 7
1 250 2.4 8 8 8 8 8 8
10 2500 3.4 8 8 8 8 8 8
100 25 000 4.4 0 0 0 0 1 0.2
Tablica 1. – broj proklijalih sjemenki po uzorku u zadnjih 5 dana pokusa

Maseni Srednja
udio vrijednost
bakrovog Duljina korijenčića / cm duljine
(II) sulfata korjenčića/cm
/%
6.dan 7.dan 8.dan 9.dan 10.dan
Kontrola 2,5 2,7 3,0 3,2 3,5 2,9
0,001 2,9 3,1 3,4 3,6 3,8 3,4
0,01 2,2 2,4 2,5 2,7 3,0 2,5
0,1 1,9 2,1 2,4 2,6 2,7 2,3
1 2,3 2,5 2,7 2,9 3,1 2,7
10 0,9 1,2 1,3 1,5 1,8 1,3
100 0 0 0 0 0 0
 Tablica 2. – duljina korijenčića u zadnjih 5 dana pokusa

Grafički prikaz 1. – ovisnost klijavosti o koncentraciji bakrovog (II) sulfata

Grafički prikaz 2. – ovisnost duljine korjenčića o koncentraciji bakrovog (II) sulfata

Fotografija prikazuje petrijeve zdjelice sa sjemenkama cikorije koje su

proklijale. Fotografija je uslikana na kraju pokusa kako bi se pokazala vrlo
dobra klijavost cikorije usprkos uzorku.

Analiza rezultata
Iz mjerena zaista možemo iščitati kako otopina bakrova (II) sulfata stvarno
utječe na klijavost cikorije i rast korijenčića. Na 100%-tnoj otopini bakrova (II)
sulfata samo je jedna sjemenka proklijala, ali nije narastao korijenčić. Vrlo
neobičan podatak je da u kontroli pokusa nisu proklijale sve sjemenke, a na
0,001%-tnoj otopini jesu, čak je i srednja duljina korijenčića veća. Do toga je
došlo zbog nepravilnosti u pokusu i nedostatku potrebnih materijala.

Zaključak
Nakon što je ovaj eksperiment proveden, sa sigurnošću se može reći da je
bakrov (II) sulfat toksičan za žive organizme. Poremetio je rast i razvoj biljke
cikorije koja je vrlo jednostavna za uzgoj (ne traži posebne uvjete).
Eksperimentom je potvrđena hipoteza toksičnosti bakrova (II) sulfata prema
biljci cikoriji.