2.Na koji način tumače pojam saznanja empiristi, a kako racionalisti?
3.Najznačajniji predstavnici racionalizma i empirizma?
1. Renesansa je prvo razdoblje u istoriji umetnosti koje je bilo svesno svoga
postojanja i koje je samo sebi iskovalo ime (franc. Renaissance = preporod). U ovom razdoblju antika je smatrana vrhuncem čovekovih stvaralačkih snaga, pa su sve umetnosti i znanosti koje su cvetale u antici ponovno bile oživljene.Usporedno s materijalnom, razvijala se i duhovna kultura koja se izrazila u sve većem interesu za antičku umjetnost. Nosioci te nove kulture bili su humanisti koji su kulturu usmerenu prema čoveku suprotstavljali nauci i teologiju.Za humaniste središte univerzuma više nije bio Bog, nego čovek. Humanisti su skupljali i proučavali antičke rukopise, učili grčki i latinski jezik, istraživali ostatke antičke arhitekture i skulpture. Tokom 16.v. "Visoka renesansa" je u Firenci nastavila producirati velike umetnike ali centrom Italijanske umetnosti postao je Rim, gde su ambiciozni pape Leon X i Julije II slavili grad slaveći sebe. U Rimu deluje Donato Bramante(1444.-1514.) koji gradi Tempieto(mali hram) – objekat je mali (visina 9 metara), kružni sa 16. stubova, dva sprata s kupolom, lanternom i apsolutno je simetričan.Renesansni ideal univerzalnog čoveka je Leonardo (1452.-1519.). U njemu su naučna radoznalost i moćna inteligencija bile skladno spojene s ljubavlju prema prirodi i jasnim osećajem za njene tajne. Inženjer, znanstvenik, slikar...- Leonardo je studirao sve, od kretanja vode do sklopa ljudskog tela,napravio je crteže letećih mašina ,brana, zgrada,sve nacrtano i opisano u njegovim beleškama.
2. Empiristi-poreklo našeg saznanja je iskustvo. Spoznaja sveta putem čula. Kada se
rodi, dete nema saznanja, prazna ploča. Znanje predstavlja podatke koje dobijamo putem čula. Pojam ideje se tumači na novi način. Ideja je utisak koji dobijamo iz spoljašnjeg sveta. Ideje su subjektivne. Razum ima neku funkciju, ali po empiristima nema veliku ulogu. Racionalisti- razum dominira i daje ključna i bitna saznanja. Dekart je smatrao da na svet dolazimo sa nekim urođenim idejama. (ideja Boga, ideja nekih matematičnih istina). Džon Lok je tvrdio da urođene ideje ne postoje. Spor oko urođenih ideja.
3. Predstavnici empirizma: Tomas Hobs, Džon Lok - začetnik gnoseologije kao