Professional Documents
Culture Documents
PROIZVODNJA PODRŽANA RAČUNALOM - CAM - Skripta
PROIZVODNJA PODRŽANA RAČUNALOM - CAM - Skripta
- Proizvodnja
o Proizvodnja je proces pretvorbe ideje i potrebe tržišta ili kupca u artefakt, proizvod
o Uključuje niz djelatnosti: od istraživanja tržišta, financiranja, projektiranja, proizvodne u
užem smislu, testiranja, održavanja, ljudskih potencijala, marketinga,…
o Shema proizvodnog ciklusa
HINKO FUŠ 1
- Dobar dizajn uključuje dizajn za izradu, dizajn za održavanje, dizajn za sklapanje, dizajn za okoliš,
dizajn za recikliranje
- Diskretna proizvodnja – konačan broj diskretnih koraka, dijelovi i proizvodi su odvojeni entiteti TV,
automobil, računalo,…
- Kontinuirana proizvodnja – kontinuirani procesi
- Značaj računala u proizvodnji
o CAD i CAM sustavi se razvijaju odvojeno
o CAD i CAM svaki za sebe ostvaruju značajna povećanja učinkovitosti
o Nezavisan razvoj CAD-a i CAM-a ograničio je moguća poboljšanja kroz sve faze od dizajna
do izrade
o Komunikacija između CAD-a i CAM-a postaje usko grlo na putu ka daljnjem povećanju
učinkovitosti proizvodnje
- CAM (pojavljuje se 1970-te)
o Oblik automatizacije u kojem se radne (operativne) informacije proizvodnoj opremi,
strojevima, predaju izravno iz računala
o Učinkovita primjena računala u proizvodnji
o Izravna (direktna) primjena – nadzor i upravljanje (nadzor i upravljanje uređajima, NC, PLC,
proizvodne stanice (ćelije))
o Posredna (indirektna) primjena – podrška izradi – planiranje, MRP, planiranje procesa,
raspoređivanje, zalihe, upravljanje pogonom
o Trenutni problemi za primjenu CAM-a
Značaj proizvodnje još uvijek nije dovoljno naglašen (podcijenjena je)
Dizajner dizajnira proizvod imajući na umu funkciju
Proizvodnim inženjerima nedostaje pregled ukupnog proizvodnog koncepta
Sustavi nisu integrirani
o Dodatni zahtjevi i troškovi primjene CAM-a
Programiranje
Potrebna dizajna i izrade specijalnih alata
Provjera programa – želja da već 1.-vi obradak bude dobar
Održavanje – sofisticiraniji sustavi
- Integracija CAM-a s ostalim CA djelatnostima – projektiranje (dizajniranje) proizvoda i proizvodnih
procesa odvija se istodobno. U procesu realizacije proizvoda treba izbjeći fokusiranje na samo
jedan aspekt
- Dijagram veličine serija i broj različitih dijelova
HINKO FUŠ 2
- Suvremena proizvodnja
o Obilježja suvremenog tržišta
Kraći vijek trajanja proizvoda na tržištu
Manje veličine serije proizvoda
Veći broj varijanti proizvoda
Veći utjecaj kupaca za oblik i karakteristike proizvoda
Česte promjene želje kupaca
Utjecaj konkurencije
Jeftiniji i kvalitetniji proizvodi
o Pokretači razvitka
Zahtjevi za većom produktivnošću i kraćim vremenima obrade
Zahtjevi za većim iskorištenjem alatnih strojeva
Zahtjevi za stalnim povećanjem kvalitete obrade
Zahtjevi očuvanja okoliša
Minijaturizacija dijelova
Invidualizacija proizvodnje
Veća kompleksnost obradaka
Novi, teže obradivi materijali obradaka
o Razvoj proizvoda
Intenzivan razvoj proizvoda (kratki vremenski ciklus razvoja i usvajanja)
Konstrukcije proizvoda prilagodljive brzim izmjenama, dopunama i inovacijama
Konstrukcija familije sličnih proizvoda
Konstrukcija proizvoda prilagođena manipulaciji s robotima
Proizvod dopadljiviji kupcu, jeftiniji i kvalitetniji
o Obilježja proizvodnih sustava
Velika fleksibilnost i mogućnost brze reakcije na zahtjeve tržišta
Visoki stupanj iskorištenja radnog vremena
Smanjenje proizvodnih troškova (rentabilnost)
Održavanje kvalitete proizvoda uz minimalni otpad
Autonoman rad
o Obilježja proizvodnje
Kraće vrijeme protoka i rok izrade proizvoda
Veća proizvodnost
Smanjenje obrtnih sredstava za poluproizvode i pripremke
Bolje planiranje proizvodnje
Manji troškovi održavanja i manji potreban prostor
Bolji uvjeti rada i proizvodnja koja ne šteti okolišu
o Uspješna diskretna proizvodnja doživjela je značajne promjene
Velike serije, jedan proizvod, duga vremena razvoja → male serije, više različitih
proizvoda, kratka vremena razvoja, česte promjene
HINKO FUŠ 3
o Prema dosadašnjim rezultatima NGM (Next Generation Manufacturing) ključni faktori koji
oblikuju uvjete tržišne utakmice 21. stoljeća i postoje neovisno o djelovanju bilo koje
pojedinačne tvrtke i nacije su:
Svekolika dostupnost i distribucija informacija
Ubrzani ritam promjena u tehnologijama
Brzo širenje dostupnosti tehnologija
Globalizacija promjena u plaćama i stručnosti
Odgovornost za okoliš i ograničeni prirodni resursi
Veća očekivanja i zahtjevi potrošača
- Obrada kao sustav
- Mikro obrade – potiču elektronička industrija i medicinsko inženjerstvo. Dijelovi manji od 100 𝜇𝑚
(promjer ljudske vlasi kose) više nisu rijetkost. Kod takvih dimenzija svaka promjena u procesu
uzrokovana materijalom, alatom, toplinskim promjenama, vibracijama ili sl. izravno će utjecati na
mogućnost kreiranja elemenata takvih dimenzija
HINKO FUŠ 4
- Utjecaj materijala alata
- Novi materijali – magnezij i legure, keramike, titan i legure, kompoziti ojačani vlaknima, biološka
tkiva
- Trendovi – premda populacija i volumen proizvodnje kontinuirano rastu, broj (apsolutni i relativni)
zaposlenih u proizvodnji pada
- Paradigma osobne (personalizirane) proizvodnje – baš proizvod koji je potreban u trenutku kada je
potreban
- Kompanije usvajaju nove tehnologije radi postizanja sljedećih strateških ciljeva:
o Smanjenje troškova proizvoda, usluga ili procesa
o Brži razvoj proizvoda ili kraće vrijeme izlaska na tržište
o Poboljšanje kvalitete proizvoda ili usluga
o Povećana fleksibilnost i ubrzan i poboljšan odgovor na promjenjive zahtjeve tržišta
o → profit
- Razine NC-a (početak te tehnologije oko sredine 20. stoljeća)
HINKO FUŠ 5
o DNC – sustav koji povezuje više numerički upravljanih strojeva na zajedničku programoteku
(moguće i datoteke alata, naprava i sl.) s mogućnošću distribucije tih podataka prema
zahtjevu UR
o AC – prilagodno upravljanje .
o CIM (javlja se 1974.)– integracija obradnih sustava – koncepcija koja podrazumijeva primjenu
računalnih tehnika s ciljem integracije proizvodnih aktivnosti. Aktivnosti obuhvaćaju sve
funkcije potrebne za transformaciju potreba kupca u krajnji proizvod. Ima tendenciju
objediniti sve faze u životnom vijeku proizvoda – od razvoja koncepcije proizvoda, dizajna i
specifikacije proizvoda, izrade proizvoda do post-prodajnih aktivnosti. Integriranje tih
aktivnosti zahtijeva dostupnost pouzdanih informacija kada su potrebne i u formatu
prihvatljivom pojedincima ili skupinama koje ih trebaju
Prednosti: ostvaruje se porast produktivnosti za 40 − 70%, povećava se
kvaliteta, povećava produktivnost inženjera, snizuje troškove 15 − 30%, skraćuje
se ukupno proizvodno vrijeme 20 − 60%, smanjuje se interno skladištenje i
čekanje za 30 − 60%. menadžeri smatraju da postoji izravna korelacija između
učinkovitosti upravljanja informacijama i ukupne učinkovitosti tvrtke. Može se
primijeniti i u neproizvodnim organizacijama fokusiranjem na uslužne djelatnosti
o IMS – inteligencija obradnih sustava
Inteligentni alatni strojevi su oni strojevi koji rade na temelju samostalnog
donošenja odluka, a konvencionalni rade prema unaprijed definiranim naredbama.
Pored povratne sprege osjetila (dio adaptivno upravljanih strojeva koji rade s
unaprijed zadanim naredbama), inteligentni strojevi su sposobni:
Koristiti iskustva i „know how“ akumuliran kroz prošle operacije
Stjecati znanje učenjem
Prevladati dvosmislene ulaze
- Suvremeni obradni sustavi
o Značajke današnjih proizvodnih sustava su:
HINKO FUŠ 6
- Pristupi proizvodnji – proizvodne paradigme
o Pogodan za određivanje (definiranje) proizvode, okoliš, komunikacije i predvidljive promjene,
a može se opisati kao integrirana proizvodnja
o Pogodan za proizvode veće promjenjivosti, nestabilnu i nepredvidljivu okolinu, koji se može
opisati kao kooperativna proizvodnja
o Ni u jednom pristupu neće biti potreba za osobljem nižeg i srednjeg obrazovanja.
Integrirana proizvodnja tražit će specijaliste, dok će kooperativna proizvodnja trebati
kadrove dobre opće naobrazbe. Stalno doškolovanje s ciljem stjecanja novih znanja i
vještina je imperativ za oba pristupa
- Osnove NC strojeva
o Osnovni principi NC-a
o Izvedba NC osi kod CNC alatnog stroja s linearnim mjernim sustavom na vodilicama i
rotacijskim enkoderom na motoru
HINKO FUŠ 7
o Upravljanje gibanjem bez povratne sprege
o Shematski prikaz – NC os
HINKO FUŠ 8
o Pojednostavljena shema NC upravljanja
Os Z
Kod strojeva s čvrstim glavnim vretenom, os Z se podudara ili je
usporedna s osi glavnog vretena
Ako je glavno vreteno nagibno, ali tako da je samo u jednom položaju
usporedno s nekom od osi, onda se ta os obilježava kao os Z
Ako je glavno vreteno nagibno tako da može biti usporedno s više osi,
onda je os Z os koja je okomita na površinu stezanja (radni stol)
Ako se glavno vreteno može gibati u smjeru svoje osi (usporedno s osi
Z), onda se ta os obilježava kao os W
Ako stroj ima više vretena, glavno je ono koje je okomito na radni stol
Ako stroj nema glavno vreteno (blanjalice, erozimati) os Z je okomita na
radni stol
HINKO FUŠ 9
Os X – usporedna s radnim stolom, a smjer se može uvrditi kako slijedi:
Rotira alat
o Ako je os Z vodoravna, tada pozitivan smjer osi X ide desno
gledajući od glavnog vretena prema obratku
o Ako je os Z uspravna, tada kod jednostupnih strojeva (konzolne
glodalice) pozitivan smjer osi X ide u desno kad se gleda od
vretena prema obratku, a kod dvostupnih strojeva pozitivan smjer
os X ide desno kada se od vretena gleda prema lijevom stupu
Rotira obradak - Os X je okomita (radijalna) u odnosu na obradak, a
pozitivan smjer osi X ide od obratka prema nosaču alata
Strojevi bez vretena – smjer osi X se podudara s glavnim smjerom obrade
Os Y – proizlazi iz usvojenog koordinatnog sustava i položaja osi Z i X
Smjerovi rotacijskih osi A, B i C određuju se pravilom desne ruke
Napomena: ovakav način obilježavanja osi podrazumijeva da sva gibanja vrši alat ili
nosač alata. Ako gibanja vrši obradak ili nosač obratka, onda se oznaci osi dodaje
znak ', a pozitivan smjer se određuje suprotno nego kad gibanje vrši alat
Kod tokarilice
Kod glodalice
HINKO FUŠ 10
o Nultočke
HINKO FUŠ 11
Primjer nultočke stroja i obratka
o Vrste upravljanja
Govore o mogućnosti numerički upravljanog obradnog stroja da ostvari potrebnu
geometriju radnog komada
Postoje tri vrste upravljanja
Upravljanje točka-po-točka ili pozicioniranje
o Osnovna značajka: ova vrsta upravljanja omogućuje samo točno
postizanje zadane pozicije. Ne postoji mogućnost upravljanja
posmičnim gibanjem. Zadano gibanje se ostvaruje najvećom
mogućom posmičnom brzinom i za vrijeme gibanje ne smije se
dozvoliti dodir alata i obratka. Gibanje se izvodi pravocrtno iz
trenutnog u zadani položaj. U počecima NC upravljanja to gibanje
se izvodilo u smjeru jedne, pa naknadno u smjeru druge osi, ili
pak tako da se prvi dio gibanja odvija istodobno u obje osi
(~45°), pa kad se postigne tražena vrijednost u smjeru jedne osi,
gibanje se nastavu u smjeru druge osi
o Ovim se upravljanjem ne može ostvariti upravljanje posmičnim
gibanjem, primjena mu je ograničena na postupke kod kojih je
radno gibanje upravljano nekim drugim načinom (električnim,
hidrauličkim ili pneumatskim elementima). Upravljanje ima primjenu u
velikoserijskoj ili masovnoj proizvodnji, a može se naći na
strojevima za bušenje, zakivanje, točkasto zavarivanje, probijanja i
sl. kod novih strojeva se uglavnom ne primjenjuje
HINKO FUŠ 12
Upravljanje po pravcu (pravocrtno ili linijsko upravljanje)
o Osnovna značajka: postoji mogućnost upravljanja posmičnim
gibanjem, ali pod uvjetom da se posmično gibanje obavlja
usporedno s jednom od osi. To znači da je rezultirajuća brzina
posmičnog gibanja u smjeru osi Y. Ne postoji mogućnost
istodobnog, sinkroniziranog, radnog gibanja između dvije osi, ali
postoji mogućnost istodobnog, sinkroniziranog, pozicijskog gibanja
između dvije osi
o Ova vrsta upravljanja ima primjenu kod bušilica, jednostavnih
brusilica i glodalica, jednostavnih strojeva za plazmeno rezanje,
zavarivanje i sl. Danas se uglavnom ne primjenjuje, ili pak samo za
NC strojeve posebne namjene
Konturno upravljanje
o Ova vrsta upravljanja omogućuje kontrolirano posmično gibanje,
istodobno i sinkronizirano između dvije ili više numerički
upravljanih osi. Ako je u nekoj osi moguće samo pozicioniranje,
takva os se naziva pozicijska os. Ako se nekim gibanjem se može
upravljati ni posmično, ni pozicijski, onda takvo gibanje ne
predstavlja numeričku os. Takav primjer su glavna rotacijska
gibanja kod tokarilica, glodalica i sl. premda se za takvo gibanje
može programirati bilo koji broj okretaja, takve rotacija ne
predstavlja numeričku os, sve dok se ista ne može upravljati
pozicijski (zaustavljanje pod određenim kutem) ili određenom
posmičnom brzinom
HINKO FUŠ 13
Obzirom na broj osi koje se mogu upravljati istodobno i sinkrono, konturno
upravljanje se dijeli i označava kao u tablici. Kod tokarilica je
najrasprostranjenije 2D konturno upravljanje, premda su danas vrlo česti
tokarski centri s većim brojem osi (X, Z, C,…) i sa složenijim konturnim
upravljanjem. Kod glodalica i OC se koriste 3D i složenija konturna
upravljanja. Sve više su zastupljeni strojevi s 5D konturnim upravljanjem,
a posebno u industriji alata. Strojevi s više od 5D konturnim upravljanjem
su vrlo rijetki
Danas ima smisla govoriti samo u konturnom upravljanju, jer ostale dvije vrste
upravljanja više ne znače gotovo nikakve uštede u cijeni upravljačkog računala, a
nose vrlo velika ograničenja
o Gradnja i sintaksa programa
kreiranje programa – „bottom-up“
HINKO FUŠ 14
Adrese kod programiranja NC strojeva
Ostali znakovi
Znak „%“ – početak programa
Znak „:“ – znak za glavni blok (naredbu) programa
Znakovi „(„ i „)“ – znakovi za početak i kraj komentara
Znak „/“ – znak za uvjetno izvođenje bloka
o Riječ s adresom G ili G-funkcije
Njome se definiraju uvjeti puta (zajedno s adresama za koordinatne osi i
interpolacijske parametar čine geometrijski dio bloka). Format zadavanja G-funkcija
je slovo, adresa, G i dva dekadska mjesta, što znači da na raspolaganju stoji 100
G-funkcija
G(0) . | . -2 dekadska mjesta, ako je na prvom mjestu 0 može se
izostaviti (današnja upravljačka računala nude 3 dekadska mjesta)
Podjela G funkcije:
Modalne ili memorirane G-funkcije – ostaju aktivne dok se ne ponište s
nekom od funkcija iz iste skupine ili krajem programa
Blok – aktivne (rečenično aktivne) G – funkcije – aktivne su samo u bloku
u kojem su programirane
Slobodne G-funkcije
HINKO FUŠ 15
Modalne (memorirane) G-funkcije
Većina G-funkcija su modalnog karaktera. Ostaju memorirane u UR i ostaju
aktivne (djelotvorne) dok se ne ponište s nekom od funkcija iz iste
skupine ili s naredbom za kraj programa koja aktivira inicijalne funkcije
Dijele se u sljedeće skupine
o Skupina a – vrste interpolacije
o Skupina b – ravnina obrade
o Skupina c – kompenzacija polumjera vrha alata
o Skupina d – pomaci nultočke
o Skupina e – sustav mjera
o Skupina f – unošenje dimenzija apsolutno ili inkrementalno
o Skupina g – definiranje posmaka
o Skupina h – definiranje broja okretaja
o Skupina i – mjerni sustav
Skupina a – vrste interpolacije
o G0 ili G00 – pozicioniranje (pravocrtno, linearno, gibanje u brzom
hodu; izvodi se najvećom posmičnom brzinom; ne smije biti
kontakta alata i obratka)
o G1 ili G01 – pravocrtno (linearno) gibanje u radnom hodu (izvodi se
zadanim, programiranim posmakom ili posmičnom brzinom)
o G2 ili G02 – kružno gibanje (u radnom hodu) u smjeru kazaljke na
satu
o G3 ili G03 – kružno gibanje (u radnom hodu) u smjeru suprotno od
smjera kazaljki na satu
o G33 – obrada navoja
Skupina b – ravnina obrade
o G17 – izbor radne ravnine XY
o G18 – izbor radne ravnine XZ
o G19 – izbor radne ravnine YZ
HINKO FUŠ 16
Skupina c – kompenzacija polumjera alata
o G40 – poništenje kompenzacije alata
o G41 – kompenzacija alata „lijeva“
o G42 – kompenzacija alata „desna“
o Kod tokarenja
o Kod glodanja
HINKO FUŠ 17
Skupina d – memorirani pomaci nul-točke
HINKO FUŠ 18
o elementi programa
Početak programa: broj programa, poziv alata i uključivanje korekcija, potrebne G
funkcije i nul-točka
Početak gibanja: pokretanje GV i pozicioniranje alata (najčešće u ravnini, a zatim u
3-oj osi), dovođenje alata u startnu točku
Glavni dio programa: gibanje za obradu, izmjene alata
Završetak programa: povlačenje alata u siguran položaj, završetak programa
HINKO FUŠ 19
Nakon kolokvija
PROGRAMIRANJE
- = Kodiranje geometrijskih i tehnoloških informacija potrebnih za izradu nekog dijela na CNC stroju
- Kod ručnog programiranja kodiranje treba provesti u jeziku koji upravljačko računalo CNC stroja
može primiti i obraditi
- Podjela postupaka programiranja NC strojeva
o Prema lokaciji
Uredsko (u pripremi rada)
Pogonsko
o Prema organizaciji
Tehnolozi – programeri
Konstruktori (primjene CAD/CAM sustava)
o Prema razini automatizacije
Ručno programiranje
Automatizirano programiranje (korištenje problemski orijentiranih jezika, procesa,
kao što su APT, EXAPT, COMPACT, ELAN,…) – razvoj ovakvih sustava je prestao i
danas su vrlo rijetko u uporabi
Programiranje u CAD/CAM sustavima
Ekspertni sustavi i umetna inteligencija
- Ručno programiranja
o Nemoguće je programiranje vrlo složenih dijelova
o 1 tehnolog-programer ne može programirati više od 4-
5 strojeva
o Otežana provjera programa
o Danas ima smisla u prototipnoj proizvodnji (tamo gdje je
malo NC strojeva) i kad su u pitanju bolja UR
o Tehnolog – programer sudjeluje kod planiranja
tehnološkog procesa (PTP) te kod izrade NC programa
u kodu UR
HINKO FUŠ 21
- Automatizirano programiranje
o Kodiranje se provodi u jednom od viših, programski
orijentiranih programskih jezika (APT, COMPACT,
EXAPT, TC APT,…)
o Tako kreiran program vrijedi za sve kombinacije NC
stroj-UR za promatranu obradu (univerzalnost)
o Moguće je programiranje najsloženijih dijelova
o 1 tehnolog-programer može programirati niz
istovrsnih strojeva
o Lagana provjera programa (simulacije putanje alata)
o Mogućnost integracije u složenije oblike CA aplikacija
o Danas se više ne koriste jezici već uglavnom
CAD/CAM sustavi
o Tehnolog – programer sudjeluje kod planiranja
tehnološkog procesa te u izradi part programa u APT-u
o Tijekom 80-ih u primjeni je bio vrlo veliki broj (više od 200) jezika za programiranje CNC
strojeva
o Među poznatije jezike spadaju:
APT – kasnije objašnjen
AD-APT (adaption of APT) – pojednostavljena inačica APT-a za manja računala
COMPACT II – vrlo popularan u USA
EXAPT (Extended subset of APT) – vrlo popularan u Njemačkoj i Europi općenito
GTL – relativno dosta prisutan u Italiji,…
o APT – automatically programmed tools
Prvi jezik, a često ga zovu „majka“ svih jezika za programiranje CNC strojeva.
Razvijen je na MIT-u (prezentiran 1958), a dalje razvijan na IIT. Računala kakva je
zahtijevao APT u 60-tim smatrala su se vrlo jakim računalima. Danas je APT na
određeni način „integriran“ u većinu CAD/CAM sustava i većina CAD/CAM sustava
kao jedan od mogućih izlaza nudi APT „source“ kod
Program pisan u APT-u se sastoji od niza naredbi u kojima glavni dio čine riječi
koje imaju temelj u engleskom jeziku. Tako pisani program je „ulaz“ (input) u APT
procesor (APT „compiler“, kao što se program pisan u FORTRAN-u obrađuje u
FORTRAN „compiler-u“), a kao rezultat se dobije datoteka puta alata (CL file).
Datoteka puta alata je manje-više standardizirani zapis (univerzalni, odnosno nije
prilagođen nijednom UR). Izvedbeni NC program se dobije obradom datoteke puta
alata u postprocesoru čija je zadaća prevesti opći oblik „CL datoteke“ u zapis
(izvedbeni program ili NC program) prilagođen konkretnoj kombinaciji upravljačkog
računala i CNC stroja
Omogućuje definiranje kompleksnih geometrijskih oblika i upravljanje do 5
simultanih osi. Obzirom da je bio prvi jezik i sveobuhvatan, postao je gotovo
standard. U prvom trenutku najveća prednost APT-a je bila primjena riječi
temeljenih na engleskom jeziku i velike mogućnosti definiranja geometrije, a pojava
CAD/CAM sustava to prestaje biti prednost (sučelje između čovjeka i računala
postaje grafika koja je vizualna i u svim jezicima ista)
HINKO FUŠ 22
Elementi APT-a
Riječi iz APT rječnika ili rezervirane riječi (npr. MACHIN, OPTION, POINT…)
Simboli ili simbolička imena (korisničke varijable) (npr. TOCKA1, PRAV1,
KRUGA, NIZA, RAVNB,…)
Brojevi (npr. 9, 2,…)
Znakovi interpunkcije (npr. Kosa crta, zarez, plus, minus
APT-ov rječnik ukupno ima ~600 riječi, a riječi se dijele na:
Glavne riječi – u naredbi dolaze prije kose crte i definiraju tip naredbe
(npr. Geometrijski entitet, smjer gibanja alata i sl.) primjer glavnih riječi:
MACHIN, PARTNO, FEDRAT, POINT, LINE, CIRCLE,…
Pomoćne riječi – to su uglavnom modifikatori kojima se upotpunjuje
definicija onoga što je zadano glavnom riječju. Primjer pomoćnih riječi:
INTOF, RPM, TO, PAST, ON, TANTO, CLW, MPM,…
Osnovi tipovi naredbi
Geometrijske naredbe – definiranje geometrijskih elemenata koji opisuju dio
(part)
Naredbe kretanja – zadavanja putanje alata
Postprocesorske naredbe – upravljanje operacijama obrade, npr. Zadavanje
posmaka, brzine, tolerancija za kružnu interpolaciju,…
Pomoćne naredbe – skupina „organizacijskih“ naredbi kojima se npr. Zadaje
ime programa, unose komentari u program,…
Opće (organizacijske) naredbe
Obradak – PARTNO/
Alatni stroj – MACHIN/
Ispis – CLPRINT/
Napomena (komentar) – REMARK
Kraj – FINI
HINKO FUŠ 23
Geometrijske naredbe
HINKO FUŠ 24
Naredbe gibanja i obrade
Primjer
HINKO FUŠ 25
o Naredbe za obradu
MACHIN/ - koristi se za definiciju alatnog stroja i postprocesora:
MACHIN/ DRILL, 3
COOLNT/ - omogućuje uključivanje i isključivanje SHIP-a
COOLNT/MIST – uključivanje magle
COOLNT/FLOOD – uključivanje običnog hlađenja
COOLNT/OFF – isključivanje svih vrsta SHIP-a
FEDRAT/ - definira se posmak za gibanje alata duž površine obrade i to kao
posmična brzina, u mm/min
FEDRAT/ 4.5
SPINDL/ - definira se frekvencija vrtnje glavnoga vretena u min−1
SPINDL/850
TURRET/ - poziv određenog alata iz magazina alata
TURRET/11
Definiranje tolerancije – nelinearna (pravocrtna) gibanja se ostvaruju
aproksimacijom pravocrtnim segmentima, a naredbama OUTTOL i INTOL se određuje
broj pravocrtnih segmenata koje treba generirati da bi se postigla aproksimacija
zadane krivulje (INTOL/0.0015, OUTTOL/0.001)
HINKO FUŠ 26
- Glavni kriteriji obradivosti o kojima se mora voditi računa pri odabiru tehnoloških značajki obrade
o Oblik odvojene čestice
o Sile rezanja
o Postojanost oštrice reznog alata
o Teorijska hrapavost obrađene površine
- Ostali, dopunski kriterij obradivosti
o Volumena odvojenog materijala u jedinici vremena
o Sklonost stvaranju naslage
o Pogodnost za suhu obradu
o Mogućnost i cijena reciklacije
MJERNI SUSTAVI
HINKO FUŠ 27
- Inkrementalni i apsolutni mjerni sustavi
o Kod inkrementalnih enkodera ne možemo znati nakon ponovnog pokretanja stroja znati
položaj
o Apsolutni – sve suprotno. Kod gray-ovog koda, ako nam se neka žica ošteti možemo
promašiti položaj samo za jedno mjesto
- Izravni (direktni) i posredni (indirektni) mjerni sustavi. U izravnom mjernom postupku mjerni se
rezultat dobiva očitavanjem pokazivanja instrumenta kojim se provodi mjerenje. U posrednom
mjernom postupku mjerni se rezultat dobiva računom iz dviju ili više izmjerenih veličina
- Resolveri – primjena kod robota, preko arcus tangensa dobivenih napona (𝑉1 , 𝑉2 ) može se dobiti
točan položaj
HINKO FUŠ 28
CL DATOTEKA I POSTPROCESOR
HINKO FUŠ 29
o Klasifikacija dijelova
Prema stupnju gotovosti: pripremci, polugotovi dijelovi, gotovi dijelovi
Prema veličini: veliki dijelovi, srednji dijelovi, mali dijelovi, sitni, mikrodijelovi
Prema obliku: rotacijski, prizmatični, ravni, šipkasti, kompleksni dijelovi
Prema postupku obrade: lijevani, sinterirani, limeni, obrađeni, dijelovi za sklapanje,
prevučeni, toplinski obrađeni dijelovi
o Glavne prednosti klasifikacije i kodiranja dijelova
Potiče i ubrzava formiranje familija dijelova i grupiranje strojeva
Omogućuje brzo izuzimanje konstrukcijskih i tehnoloških podataka o dijelovima
Smanjuje bespotrebna „dupliciranja“ dizajna
Omogućuje pouzdanu statistiku
Racionalizira broj stezanja i smanjuje vremena
Racionalizira naprave i alate
Podržava CAPP
Povećava pouzdanost izračuna troškova
Omogućuje bolju iskoristivost alata
Olakšava i unaprjeđuje programiranje CNC strojeva
o Dizajn novoga dijela izaziva trošak
o Korištenjem postojećeg dijela eliminiraju se bespotrebni koraci i troškovi
o Grupna tehnologija počinje grupiranjem (svrstavanjem) dijelova u familije, a na temelju
njihovih atributa. To je ujedno najveći problem pri prelasku na GT. Za formiranje familija
dijelova koriste se tri metode
Manualno, vizualni pregled (uvid)
Klasifikacija i kodiranje
Analiza proizvodnog toga
- CAPP, Projektiranje tehnološkog procesa
o 𝐶𝐴𝐷 ← 𝐶𝐴𝑃𝑃 → 𝐶𝐴𝑀
o Metode projektiranja tehnološkog procesa
Tradicionalno (ručno) planiranje procesa
CAPP – varijantni pristup (principi G.T.)
CAPP – semi-generativni pristup
CAPP – generativni pristup
o Varijantni pristup
Planiranje temeljeno na postojećim planovima
Pronalaženje standardnog plana za slične komponente koristeći postupak
izuzimanja plana iz biblioteke planova
Problemi kod primjene varijantnog pristupa
Sustav se može primjenjivati samo ako već postoji plan za slične obratke
Za modifikaciju standardnog plana ipak je potrebna osoba s iskustvom u
planiranju procesa
Sustavi ne generiraju detalje
Varijantni pristup ne može se koristiti u potpunosti automatiziranom
okruženju, odnosno ne radi potpuno automatizirano
Otežano osuvremenjivanje planova procesa, odnosno uvođenje poboljšanja i
novih tehnologija
HINKO FUŠ 30
Prednosti varijantnog pristupa
Kada se jednom uspostavi standardni plan procesa moguće ga je koristiti
za planiranje procesa cijelog niza dijelova
U usporedbi s generativnim pristupom, zahtjeva jednostavnije
programiranje i instalaciju
Sustav je lako razumljiv i planer procesa ima nadzor nad konačnim planom
procesa
Jednostavno ga je savladati i primjenjivati
o Generativni pristup
Sustav koji automatski sintetizira, generira, plan procesa za novi dio
Glavne komponente sustava
Opis dijela
Baza podataka o izradi
Logika odlučivanja i algoritmi
Prednosti
Brzo generira konzistentne planove procesa
Plan procesa za nove komponente izrađuje se jednako jednostavno kao i
za postojeće komponente
Jednostavnije uvođenje poboljšanih i novih tehnologija
Sustav ima potencijal integracije u automatizirane proizvodne (izradbene) sustave i
generiranja detaljnih informacija potrebnih za upravljanje
Nedostaci
Generativni pristup je kompleksan, a razvoj softver vrlo zahtjevan (razvoj
tehnika Al i rezultati na drugim poljima ohrabrivati su njenu primjenu i
ovdje, ali postignuti rezultati su ispod očekivanja)
CAD model najčešće nema sve informacije potrebne za projektiranje
tehnologije
Potrebne su vrlo velike baze znanja kako bi se pokrio širok spektar
geometrije obradaka
Broj mogućih pravila i kombinacija je vrlo velik
- RT (Rapid Tooling) – brza izrada alata
- RM (Rapid Manufacturing) – brza izrada proizvoda
- RP (Rapid Prototyping) – brza izrada prototipa
o Podrazumijeva se niz postupaka koji omogućuju brzu izradu prototipa, neposredno, na
temelju 3D računalskih modela
o U počecima RP modelu su se uglavnom koristiti za vizualnu provjeru estetskih učinaka
dizajna i donekle za optimizaciju konstrukcije
o Danas se modeli dobiveni RP-om mogu koristiti za funkcijsko testiranje proizvoda, procjenu
tehnološke prihvatljivosti konstruiranja, provjeru dimenzija, uvježbavanja sklapanja
(montaže) pa i za redovitu uporabu (male serije)
o Na raspolaganju je veliki broj različitih postupaka brze izradbe prototipa
o Većina RP postupaka koristi metodologiju gradnje modela od niza horizontalnih slojeva,
primjenjujući proces „dodavanja“ materijala
o Očekuje se stalan porast broja proizvoda čiji se modeli, i sami proizvodi, dobiveni nekom
od tehnika RP-a zahtijevati vrlo malo naknadne obradbe
o Osnovna ideja: Dizajn → 3D prototip
HINKO FUŠ 31
o Prototipovi su potrebni jer jedna slika kazuje više od tisuću riječi, a jedan model kazuje
više od tisuću slika
o RP nije uvijek brz, nije ograničen samo na izradu prototipa
o Metodologija rada RP tehnikama
o STL
Standardni dio datoteke koji se koristi kod većine, ako ne svih, RP postupaka
STL je zapravo „trokutasta“ (triangulirana) prezentacija 3D modela dobivenog u
fazi dizajna
Može biti spremljena u ASCII formatu, pri čemu treba imati na umu da takav
format zauzima više memorije (diska) i sporije se procesira. Stoga se češće koristi
binarni zapis datoteke, pa datoteka nije „čitljiva“. Program za konverziju iz
binarnog u ASCII zapis je jednostavan i omogućuje pregled datoteke
HINKO FUŠ 32
- Određivanje parametara obrade - Dubina rezanja, 𝑎𝑝
o Obzirom da tehnologija obrade odvajanjem spada u „završne“ tehnologije, dubina obrade je
uglavnom definirana dodatkom za obradu, koji je posljedica prethodnih tehnologija (lijevanja,
kovanja). Kako su sve tehnologije u posljednjih 25 godina ostvarile značajan napredak u
smislu produktivnosti, točnosti i kvalitete obrade, dodaci za obradu su mali i ostvaruje se
želja dobivanja „skoro konačnog oblika“. Stoga bi za suvremene proizvodnje sve manje
trebalo govoriti o određivanju dubine, jer se teži obradi u jednom prolazu, a dodatak za
obradu je definiran prethodnom tehnologijom. Ako se obrada ipak radi u više prolaza onda
se obično obrađuje najveća moguća dubina (što veća produktivnost), a pri tome treba imati
na umu sljedeće:
Snagu stroja
Krutost sustava stroj-alat-obradak, prvenstveno način stezanja obratka i alata
Oblik odvojene čestice (unutar područja pogodnog oblika odvojene čestice)
Utjecaj dubine obrade na vibracije
Geometriju alata, prvenstveno duljinu oštrice i polumjer zaobljenja
- Određivanje parametara obrade – posmak, 𝑓
o Kao i pri određivanju dubine obrade, i kod posmaka se polazi od činjenice da je želja raditi
sa što većim posmakom kako bi se ostvarila što veća produktivnost. Stoga je važno
poznavati utjecajne faktore koji ograničavaju veličinu posmaka
o Pri određivanju posmaka presudnu ulogu ima faza obrade, odnosno bitno se razlikuje
Određivanje posmaka za grubu i srednju obradu
Određivanje posmaka za završnu obradu
o Pri određivanju posmaka za grubu i srednju obradu elementi o kojima se mora voditi
računa su:
Snaga stroja
Trošenje alata
Oblik odvojene čestice
Krutost sustava
Polumjer vrha alata (zaobljenja)
o Pri određivanju posmaka za završnu obradu, ključni element koji ograničava vrijednost
posmaka je:
Teorijska hrapavost (visina neravnina) obrađene površine
- Određivanje parametara obrade – brzina rezanja, 𝑣𝑐
o Pri određivanju brzine obrade treba imati na umu da je brzina obrade najutjecajniji
tehnološki parametar. Utječe na sve vrijednosti obradnog procesa, alat i obradak. Osnovni
elementi prema kojima treba određivati brzinu rezanja su:
Funkcija cilja (najveća produktivnost ili najveća ekonomičnost)
Snaga stroja
Trošenje
Kvaliteta obrađene površine
Oblik odvojene čestice
Vibracije
- Kako je rečeno na predavanju, ponovite FMS, DNC, AC te CIM koji se nalaze u prvom djelu
skripte. Odgovore na par pitanja nisam mogao naći u prezentacijama, a pošto smo 70% gradiva
prošli (preletjeli) na zadnjem predavanju nisam znao kako točno odgovoriti na njih. Sretno na
kolokviju svim onima koji idu na njega :P
HINKO FUŠ 33
NAPOMENE:
- Rađeno prema predavanjima od strane prof. Tome Udiljaka (ak. god. 2015./2016.)
- Zbog brzinskog pisanja moguće su gramatičke pogreške pa nemojte zamjeriti
HINKO FUŠ 34