PROIZVODNJA PODRŽANA RAČUNALOM – CAM

- Proizvodnja
o Proizvodnja je proces pretvorbe ideje i potrebe tržišta ili kupca u artefakt, proizvod
o Uključuje niz djelatnosti: od istraživanja tržišta, financiranja, projektiranja, proizvodne u
užem smislu, testiranja, održavanja, ljudskih potencijala, marketinga,…
o Shema proizvodnog ciklusa

o Proizvodnja u užem smislu (p) – pretvaranje sirovog materijala

(pripremka) u gotov, koristan proizvod
o Nove tehnologije izrade dijelova – aditivne tehnologije – koriste
se pretežno za izradu prototipova, ali sve više i za proizvodnju
pojedinačnih dijelova ili manjih serija. Nedostatak im je visoka cijena, ograničen broj
materijala koji se mogu uspješno koristiti, mehanička svojstva,…
o Moderni pristup proizvodnji – suvremeni pristup proizvodnji, u kombinaciji sa širokom,
sveobuhvatnom, primjenom računala, rezultirao je nizom proizvodnih koncepcija i pridruženih
tehnologija
o CAD – odnosi se na sve aktivnosti u fazi projektiranja i konstrukcije podržane računalom.
To obično podrazumijeva analizu, modeliranje, testiranje i izradu dokumentacije
o CAM – najčešće se opisuje kao primjena računala za upravljanje strojevima i uređajima u
proizvodnji, ili šire kao primjena računala u svim aktivnostima u proizvodnim pogonima
(često se mijenja s CAPP-om)
o CAPP – obuhvaća aktivnosti planiranja procesa podržane računalom
o CIM – podrazumijeva računalsku integraciju svih proizvodnih aktivnosti
- Proizvodni principi
o Skupna (grupna) tehnologija – koncepcija u kojoj se dijelovi svrstavaju i proizvode u
odgovarajućim skupinama. Grupiranje se provodi klasifikacijom dijelova obzirom na sličnost
oblika i tehnologije izradbe, tj. Klasifikacijom obzirom na dizajn i tehnologiju
o Stanična (ćelijska) proizvodnja – koncepcija skupne tehnologije dovela je do razvitka
proizvodnih stanica unutar kojih se mogu proizvoditi dijelovi sličnih značajki
o Fleksibilni proizvodni sustavi – koncepcija skupne tehnologije dovela je do razvitka
proizvodnih stanica (ćelija), a po mogućnosti uključuje i robote
o Just in time proizvodnja – koncepcija koja uključuje dostavu materijala, proizvodnju dijelova
i sl., upravo u trenutku kada je to potrebno. Time se smanjuju troškovi skladištenja i
proizvodnje
o Agilna proizvodnja – podrazumijeva proizvodnju koja je dovoljna da odgovori promjenama u
dizajnu i tehnologiji koje su nastale kao posljedica potreba kupca ili tehnoloških promjera
o Istodobno inženjerstvo – odnosi se na inženjersku praksu u kojoj se pojedine inženjerske
aktivnosti razmatraju i odvijaju istodobno

HINKO FUŠ 1
- Dobar dizajn uključuje dizajn za izradu, dizajn za održavanje, dizajn za sklapanje, dizajn za okoliš,
dizajn za recikliranje
- Diskretna proizvodnja – konačan broj diskretnih koraka, dijelovi i proizvodi su odvojeni entiteti TV,
automobil, računalo,…
- Kontinuirana proizvodnja – kontinuirani procesi
- Značaj računala u proizvodnji
o CAD i CAM sustavi se razvijaju odvojeno
o CAD i CAM svaki za sebe ostvaruju značajna povećanja učinkovitosti
o Nezavisan razvoj CAD-a i CAM-a ograničio je moguća poboljšanja kroz sve faze od dizajna
do izrade
o Komunikacija između CAD-a i CAM-a postaje usko grlo na putu ka daljnjem povećanju
učinkovitosti proizvodnje
- CAM (pojavljuje se 1970-te)
o Oblik automatizacije u kojem se radne (operativne) informacije proizvodnoj opremi,
strojevima, predaju izravno iz računala
o Učinkovita primjena računala u proizvodnji
o Izravna (direktna) primjena – nadzor i upravljanje (nadzor i upravljanje uređajima, NC, PLC,
proizvodne stanice (ćelije))
o Posredna (indirektna) primjena – podrška izradi – planiranje, MRP, planiranje procesa,
raspoređivanje, zalihe, upravljanje pogonom
o Trenutni problemi za primjenu CAM-a
 Značaj proizvodnje još uvijek nije dovoljno naglašen (podcijenjena je)
 Dizajner dizajnira proizvod imajući na umu funkciju
 Proizvodnim inženjerima nedostaje pregled ukupnog proizvodnog koncepta
 Sustavi nisu integrirani
o Dodatni zahtjevi i troškovi primjene CAM-a
 Programiranje
 Potrebna dizajna i izrade specijalnih alata
 Provjera programa – želja da već 1.-vi obradak bude dobar
 Održavanje – sofisticiraniji sustavi
- Integracija CAM-a s ostalim CA djelatnostima – projektiranje (dizajniranje) proizvoda i proizvodnih
procesa odvija se istodobno. U procesu realizacije proizvoda treba izbjeći fokusiranje na samo
jedan aspekt
- Dijagram veličine serija i broj različitih dijelova

HINKO FUŠ 2
- Suvremena proizvodnja
o Obilježja suvremenog tržišta
 Kraći vijek trajanja proizvoda na tržištu
 Manje veličine serije proizvoda
 Veći broj varijanti proizvoda
 Veći utjecaj kupaca za oblik i karakteristike proizvoda
 Česte promjene želje kupaca
 Utjecaj konkurencije
 Jeftiniji i kvalitetniji proizvodi
o Pokretači razvitka
 Zahtjevi za većom produktivnošću i kraćim vremenima obrade
 Zahtjevi za većim iskorištenjem alatnih strojeva
 Zahtjevi za stalnim povećanjem kvalitete obrade
 Zahtjevi očuvanja okoliša
 Minijaturizacija dijelova
 Invidualizacija proizvodnje
 Veća kompleksnost obradaka
 Novi, teže obradivi materijali obradaka
o Razvoj proizvoda
 Intenzivan razvoj proizvoda (kratki vremenski ciklus razvoja i usvajanja)
 Konstrukcije proizvoda prilagodljive brzim izmjenama, dopunama i inovacijama
 Konstrukcija familije sličnih proizvoda
 Konstrukcija proizvoda prilagođena manipulaciji s robotima
 Proizvod dopadljiviji kupcu, jeftiniji i kvalitetniji
o Obilježja proizvodnih sustava
 Velika fleksibilnost i mogućnost brze reakcije na zahtjeve tržišta
 Visoki stupanj iskorištenja radnog vremena
 Smanjenje proizvodnih troškova (rentabilnost)
 Održavanje kvalitete proizvoda uz minimalni otpad
 Autonoman rad
o Obilježja proizvodnje
 Kraće vrijeme protoka i rok izrade proizvoda
 Veća proizvodnost
 Smanjenje obrtnih sredstava za poluproizvode i pripremke
 Bolje planiranje proizvodnje
 Manji troškovi održavanja i manji potreban prostor
 Bolji uvjeti rada i proizvodnja koja ne šteti okolišu
o Uspješna diskretna proizvodnja doživjela je značajne promjene
 Velike serije, jedan proizvod, duga vremena razvoja → male serije, više različitih
proizvoda, kratka vremena razvoja, česte promjene

HINKO FUŠ 3
 o Prema dosadašnjim rezultatima NGM (Next Generation Manufacturing) ključni faktori koji
oblikuju uvjete tržišne utakmice 21. stoljeća i postoje neovisno o djelovanju bilo koje
pojedinačne tvrtke i nacije su:
 Svekolika dostupnost i distribucija informacija
 Ubrzani ritam promjena u tehnologijama
 Brzo širenje dostupnosti tehnologija
 Globalizacija promjena u plaćama i stručnosti
 Odgovornost za okoliš i ograničeni prirodni resursi
 Veća očekivanja i zahtjevi potrošača
- Obrada kao sustav

- Stanje i trendovi razvoja sastavnica obradnog sustava

o Postupci obrade: VBO, tvrde obrade, suhe obrade, obrade s minimalnom primjenom SHIP-a,
laserske obrade, micro obrade, visokoučinske obrade, nekonvencionalne obrade
o Alatni strojevi: automatizacija, integracija, prilagodljivost, inteligencija
o Rezni alati: materijali, geometrije, prevlake, prihvati
o Materijali obradaka: Ti i Ti-legure, kompozitni materijali, keramike
o Upravljanje – monitoring, AC, AI, autonomnost
- DRY i HARD obrada

- Mikro obrade – potiču elektronička industrija i medicinsko inženjerstvo. Dijelovi manji od 100 𝜇𝑚
(promjer ljudske vlasi kose) više nisu rijetkost. Kod takvih dimenzija svaka promjena u procesu
uzrokovana materijalom, alatom, toplinskim promjenama, vibracijama ili sl. izravno će utjecati na
mogućnost kreiranja elemenata takvih dimenzija

HINKO FUŠ 4
- Utjecaj materijala alata

- Novi materijali – magnezij i legure, keramike, titan i legure, kompoziti ojačani vlaknima, biološka
tkiva
- Trendovi – premda populacija i volumen proizvodnje kontinuirano rastu, broj (apsolutni i relativni)
zaposlenih u proizvodnji pada
- Paradigma osobne (personalizirane) proizvodnje – baš proizvod koji je potreban u trenutku kada je
potreban
- Kompanije usvajaju nove tehnologije radi postizanja sljedećih strateških ciljeva:
o Smanjenje troškova proizvoda, usluga ili procesa
o Brži razvoj proizvoda ili kraće vrijeme izlaska na tržište
o Poboljšanje kvalitete proizvoda ili usluga
o Povećana fleksibilnost i ubrzan i poboljšan odgovor na promjenjive zahtjeve tržišta
o → profit
- Razine NC-a (početak te tehnologije oko sredine 20. stoljeća)

HINKO FUŠ 5
 o DNC – sustav koji povezuje više numerički upravljanih strojeva na zajedničku programoteku
(moguće i datoteke alata, naprava i sl.) s mogućnošću distribucije tih podataka prema
zahtjevu UR
o AC – prilagodno upravljanje .

o CIM (javlja se 1974.)– integracija obradnih sustava – koncepcija koja podrazumijeva primjenu
računalnih tehnika s ciljem integracije proizvodnih aktivnosti. Aktivnosti obuhvaćaju sve
funkcije potrebne za transformaciju potreba kupca u krajnji proizvod. Ima tendenciju
objediniti sve faze u životnom vijeku proizvoda – od razvoja koncepcije proizvoda, dizajna i
specifikacije proizvoda, izrade proizvoda do post-prodajnih aktivnosti. Integriranje tih
aktivnosti zahtijeva dostupnost pouzdanih informacija kada su potrebne i u formatu
prihvatljivom pojedincima ili skupinama koje ih trebaju
 Prednosti: ostvaruje se porast produktivnosti za 40 − 70%, povećava se
kvaliteta, povećava produktivnost inženjera, snizuje troškove 15 − 30%, skraćuje
se ukupno proizvodno vrijeme 20 − 60%, smanjuje se interno skladištenje i
čekanje za 30 − 60%. menadžeri smatraju da postoji izravna korelacija između
učinkovitosti upravljanja informacijama i ukupne učinkovitosti tvrtke. Može se
primijeniti i u neproizvodnim organizacijama fokusiranjem na uslužne djelatnosti
o IMS – inteligencija obradnih sustava
 Inteligentni alatni strojevi su oni strojevi koji rade na temelju samostalnog
donošenja odluka, a konvencionalni rade prema unaprijed definiranim naredbama.
Pored povratne sprege osjetila (dio adaptivno upravljanih strojeva koji rade s
unaprijed zadanim naredbama), inteligentni strojevi su sposobni:
 Koristiti iskustva i „know how“ akumuliran kroz prošle operacije
 Stjecati znanje učenjem
 Prevladati dvosmislene ulaze
- Suvremeni obradni sustavi
o Značajke današnjih proizvodnih sustava su:

HINKO FUŠ 6
- Pristupi proizvodnji – proizvodne paradigme
o Pogodan za određivanje (definiranje) proizvode, okoliš, komunikacije i predvidljive promjene,
a može se opisati kao integrirana proizvodnja
o Pogodan za proizvode veće promjenjivosti, nestabilnu i nepredvidljivu okolinu, koji se može
opisati kao kooperativna proizvodnja
o Ni u jednom pristupu neće biti potreba za osobljem nižeg i srednjeg obrazovanja.
Integrirana proizvodnja tražit će specijaliste, dok će kooperativna proizvodnja trebati
kadrove dobre opće naobrazbe. Stalno doškolovanje s ciljem stjecanja novih znanja i
vještina je imperativ za oba pristupa
- Osnove NC strojeva
o Osnovni principi NC-a

o Kuglično navojno vreteno – rotacija → translacija

o Izvedba NC osi kod CNC alatnog stroja s linearnim mjernim sustavom na vodilicama i
rotacijskim enkoderom na motoru

HINKO FUŠ 7
o Upravljanje gibanjem bez povratne sprege

o Upravljanje gibanjem s povratnom spregom

o Shematski prikaz – NC os

o Shematski prikaz - NC servo os

HINKO FUŠ 8
 o Pojednostavljena shema NC upravljanja

- Programiranje – opis programiranja

o Programiranje CNC strojeva je kodiranje geometrijskih i tehnoloških informacija potrebnih
za izradu nekog dijela na CNC stroju
o Vrste
 Ručno programiranje
 Automatizirano programiranje (korištenje problemski orijentiranih jezika, procesora,
kao što su APT, EXAPT, COMPACT, ELAN, GTL,… za programiranje NC strojeva) –
danas vrlo rijetko u upotrebi
 Programiranje u CAD/CAM sustavima
 Ekspertni sustavi i tehnike umjetne inteligencije
o Priprema
1. Koordinatni sustav i nul-točke
2. Vrste upravljanja
3. Gradnja i sintaksa programa
o Koordinatni sustav

 Os Z
 Kod strojeva s čvrstim glavnim vretenom, os Z se podudara ili je
usporedna s osi glavnog vretena
 Ako je glavno vreteno nagibno, ali tako da je samo u jednom položaju
usporedno s nekom od osi, onda se ta os obilježava kao os Z
 Ako je glavno vreteno nagibno tako da može biti usporedno s više osi,
onda je os Z os koja je okomita na površinu stezanja (radni stol)
 Ako se glavno vreteno može gibati u smjeru svoje osi (usporedno s osi
Z), onda se ta os obilježava kao os W
 Ako stroj ima više vretena, glavno je ono koje je okomito na radni stol
 Ako stroj nema glavno vreteno (blanjalice, erozimati) os Z je okomita na
radni stol

HINKO FUŠ 9
 Os X – usporedna s radnim stolom, a smjer se može uvrditi kako slijedi:
 Rotira alat
o Ako je os Z vodoravna, tada pozitivan smjer osi X ide desno
gledajući od glavnog vretena prema obratku
o Ako je os Z uspravna, tada kod jednostupnih strojeva (konzolne
glodalice) pozitivan smjer osi X ide u desno kad se gleda od
vretena prema obratku, a kod dvostupnih strojeva pozitivan smjer
os X ide desno kada se od vretena gleda prema lijevom stupu
 Rotira obradak - Os X je okomita (radijalna) u odnosu na obradak, a
pozitivan smjer osi X ide od obratka prema nosaču alata
 Strojevi bez vretena – smjer osi X se podudara s glavnim smjerom obrade
 Os Y – proizlazi iz usvojenog koordinatnog sustava i položaja osi Z i X
 Smjerovi rotacijskih osi A, B i C određuju se pravilom desne ruke
 Napomena: ovakav način obilježavanja osi podrazumijeva da sva gibanja vrši alat ili
nosač alata. Ako gibanja vrši obradak ili nosač obratka, onda se oznaci osi dodaje
znak ', a pozitivan smjer se određuje suprotno nego kad gibanje vrši alat
 Kod tokarilice

 Kod glodalice

HINKO FUŠ 10
o Nultočke

 M – nultočka stroja – ishodište koordinatnog sustava stroja, položaj je određen u

fazi konstrukcije, stalan i nepromjenjiv i to izvan radnog prostora (nedostupna je),
sva interna proračunavanja u UR rade se u odnosu na nul-točku stroja
 R – referentna točka stroja – ishodište mjernog sustava stroja, položaj joj je
određen u fazi konstrukcije, stalan i nepromjenjiv, ali u radnom prostoru
(dostupna je), obavezna je kod svih strojeva s inkrementalnim mjernim sustavima
 W – nultočka obratka – ishodište koordinatnog sustava obratka, njen položaj
određuje programer-tehnolog, isti obradak može imati više nul-točaka
 P – nultočka alata (teorijski vrh alata)

 Primjeri nultočke obratka

HINKO FUŠ 11
  Primjer nultočke stroja i obratka

o Vrste upravljanja
 Govore o mogućnosti numerički upravljanog obradnog stroja da ostvari potrebnu
geometriju radnog komada
 Postoje tri vrste upravljanja
 Upravljanje točka-po-točka ili pozicioniranje
o Osnovna značajka: ova vrsta upravljanja omogućuje samo točno
postizanje zadane pozicije. Ne postoji mogućnost upravljanja
posmičnim gibanjem. Zadano gibanje se ostvaruje najvećom
mogućom posmičnom brzinom i za vrijeme gibanje ne smije se
dozvoliti dodir alata i obratka. Gibanje se izvodi pravocrtno iz
trenutnog u zadani položaj. U počecima NC upravljanja to gibanje
se izvodilo u smjeru jedne, pa naknadno u smjeru druge osi, ili
pak tako da se prvi dio gibanja odvija istodobno u obje osi
(~45°), pa kad se postigne tražena vrijednost u smjeru jedne osi,
gibanje se nastavu u smjeru druge osi
o Ovim se upravljanjem ne može ostvariti upravljanje posmičnim
gibanjem, primjena mu je ograničena na postupke kod kojih je
radno gibanje upravljano nekim drugim načinom (električnim,
hidrauličkim ili pneumatskim elementima). Upravljanje ima primjenu u
velikoserijskoj ili masovnoj proizvodnji, a može se naći na
strojevima za bušenje, zakivanje, točkasto zavarivanje, probijanja i
sl. kod novih strojeva se uglavnom ne primjenjuje

HINKO FUŠ 12
 Upravljanje po pravcu (pravocrtno ili linijsko upravljanje)
o Osnovna značajka: postoji mogućnost upravljanja posmičnim
gibanjem, ali pod uvjetom da se posmično gibanje obavlja
usporedno s jednom od osi. To znači da je rezultirajuća brzina
posmičnog gibanja u smjeru osi Y. Ne postoji mogućnost
istodobnog, sinkroniziranog, radnog gibanja između dvije osi, ali
postoji mogućnost istodobnog, sinkroniziranog, pozicijskog gibanja
između dvije osi
o Ova vrsta upravljanja ima primjenu kod bušilica, jednostavnih
brusilica i glodalica, jednostavnih strojeva za plazmeno rezanje,
zavarivanje i sl. Danas se uglavnom ne primjenjuje, ili pak samo za
NC strojeve posebne namjene

 Konturno upravljanje
o Ova vrsta upravljanja omogućuje kontrolirano posmično gibanje,
istodobno i sinkronizirano između dvije ili više numerički
upravljanih osi. Ako je u nekoj osi moguće samo pozicioniranje,
takva os se naziva pozicijska os. Ako se nekim gibanjem se može
upravljati ni posmično, ni pozicijski, onda takvo gibanje ne
predstavlja numeričku os. Takav primjer su glavna rotacijska
gibanja kod tokarilica, glodalica i sl. premda se za takvo gibanje
može programirati bilo koji broj okretaja, takve rotacija ne
predstavlja numeričku os, sve dok se ista ne može upravljati
pozicijski (zaustavljanje pod određenim kutem) ili određenom
posmičnom brzinom

HINKO FUŠ 13
  Obzirom na broj osi koje se mogu upravljati istodobno i sinkrono, konturno
upravljanje se dijeli i označava kao u tablici. Kod tokarilica je
najrasprostranjenije 2D konturno upravljanje, premda su danas vrlo česti
tokarski centri s većim brojem osi (X, Z, C,…) i sa složenijim konturnim
upravljanjem. Kod glodalica i OC se koriste 3D i složenija konturna
upravljanja. Sve više su zastupljeni strojevi s 5D konturnim upravljanjem,
a posebno u industriji alata. Strojevi s više od 5D konturnim upravljanjem
su vrlo rijetki

 Danas ima smisla govoriti samo u konturnom upravljanju, jer ostale dvije vrste
upravljanja više ne znače gotovo nikakve uštede u cijeni upravljačkog računala, a
nose vrlo velika ograničenja
o Gradnja i sintaksa programa
 kreiranje programa – „bottom-up“

HINKO FUŠ 14
  Adrese kod programiranja NC strojeva

 Ostali znakovi
 Znak „%“ – početak programa
 Znak „:“ – znak za glavni blok (naredbu) programa
 Znakovi „(„ i „)“ – znakovi za početak i kraj komentara
 Znak „/“ – znak za uvjetno izvođenje bloka
o Riječ s adresom G ili G-funkcije
 Njome se definiraju uvjeti puta (zajedno s adresama za koordinatne osi i
interpolacijske parametar čine geometrijski dio bloka). Format zadavanja G-funkcija
je slovo, adresa, G i dva dekadska mjesta, što znači da na raspolaganju stoji 100
G-funkcija
 G(0) . | . -2 dekadska mjesta, ako je na prvom mjestu 0 može se
izostaviti (današnja upravljačka računala nude 3 dekadska mjesta)
 Podjela G funkcije:
 Modalne ili memorirane G-funkcije – ostaju aktivne dok se ne ponište s
nekom od funkcija iz iste skupine ili krajem programa
 Blok – aktivne (rečenično aktivne) G – funkcije – aktivne su samo u bloku
u kojem su programirane
 Slobodne G-funkcije

HINKO FUŠ 15
 Modalne (memorirane) G-funkcije
 Većina G-funkcija su modalnog karaktera. Ostaju memorirane u UR i ostaju
aktivne (djelotvorne) dok se ne ponište s nekom od funkcija iz iste
skupine ili s naredbom za kraj programa koja aktivira inicijalne funkcije
 Dijele se u sljedeće skupine
o Skupina a – vrste interpolacije
o Skupina b – ravnina obrade
o Skupina c – kompenzacija polumjera vrha alata
o Skupina d – pomaci nultočke
o Skupina e – sustav mjera
o Skupina f – unošenje dimenzija apsolutno ili inkrementalno
o Skupina g – definiranje posmaka
o Skupina h – definiranje broja okretaja
o Skupina i – mjerni sustav
 Skupina a – vrste interpolacije
o G0 ili G00 – pozicioniranje (pravocrtno, linearno, gibanje u brzom
hodu; izvodi se najvećom posmičnom brzinom; ne smije biti
kontakta alata i obratka)
o G1 ili G01 – pravocrtno (linearno) gibanje u radnom hodu (izvodi se
zadanim, programiranim posmakom ili posmičnom brzinom)
o G2 ili G02 – kružno gibanje (u radnom hodu) u smjeru kazaljke na
satu
o G3 ili G03 – kružno gibanje (u radnom hodu) u smjeru suprotno od
smjera kazaljki na satu
o G33 – obrada navoja
 Skupina b – ravnina obrade
o G17 – izbor radne ravnine XY
o G18 – izbor radne ravnine XZ
o G19 – izbor radne ravnine YZ

HINKO FUŠ 16
 Skupina c – kompenzacija polumjera alata
o G40 – poništenje kompenzacije alata
o G41 – kompenzacija alata „lijeva“
o G42 – kompenzacija alata „desna“

o Kod tokarenja

o Kod glodanja

HINKO FUŠ 17
  Skupina d – memorirani pomaci nul-točke

 Skupina e – sustav mjera

o G70 – inch
o G71 – mm
 Skupina f – zadavanje dimenzija (programiranja)
o G90 – apsolutno – ima jednu fiksnu nul točku u ishodištu (W), a
koordinate pojedinih točaka znače udaljenosti tih točaka od
ishodišta po vrijednosti i predznaku
o G91 – inkrementalno – koordinate iduće točke se izražavaju u
odnosu na prethodnu točku (increment = pomak) gdje se nalazi
koordinatni sustav
 Skupina g – zadavanje posmaka (interpretacija adrese F)
o G94 – posmična brzina, 𝑚𝑚/𝑚𝑖𝑛, glodalice
o G95 – posmak, 𝑚𝑚/𝑜𝑘𝑟, tokarilice
 Skupina h – zadavanje frekvencije vrtnje (broja okretaja)
𝑣𝑐
o G96 – stalna brzina rezanja, 𝑛 ≠ 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡., 𝑛 = 𝐷∙𝜋 – tokarenje
o G97 – stalan broj okretaja, 𝑛 = 𝑘𝑜𝑛𝑠𝑡., - glodanje
 Blok – aktivne G funkcije
 G4 – mirovanje posmičnog gibanja (definira se u broju okretaja glavnog
vretena ili u vremenskim jedinicama (ovisno je li aktivna funkcija G54 ili
G95
o Npr. G4 X10 (X10 ne znače koordinate već 10 vremenskih jedinica)
o Riječ s adresom M ili M-funkcije
 Definiraju pomoćne funkcije. To su prekidačke funkcije, funkcije sa samo dva stanja
(0 ili 1) te stoga ne opterećuju upravljačko računalo (kao G funkcije). Format
zadavanja M-funkcija je slovo, adresa, M i dva dekadska mjesta (što znači da na
raspolaganju stoji 100 M-funkcija)
 Format zadavanja M funkcija:
 M(0) . | . dva dekadska mjesta; ako je na prvom mjestu 0 može se
izostaviti (danas nude i 3 dekadska mjesta)
 To su uglavnom prekidačke funkcije i „ne-opterećuju“ upravljačko računalo stroja.
Važno je znati hoće li neka M-funkcija biti izvršena na početku ili na kraju bloka
u kojem je programirana

HINKO FUŠ 18
o elementi programa
 Početak programa: broj programa, poziv alata i uključivanje korekcija, potrebne G
funkcije i nul-točka
 Početak gibanja: pokretanje GV i pozicioniranje alata (najčešće u ravnini, a zatim u
3-oj osi), dovođenje alata u startnu točku
 Glavni dio programa: gibanje za obradu, izmjene alata
 Završetak programa: povlačenje alata u siguran položaj, završetak programa

HINKO FUŠ 19
Nakon kolokvija

- Riječ sa adresom T ili T-funkcije

 Korekcija alata
 Format zadavanja: T.. / .. (na prvo mjesto dolazi broj alata u magazinu alata, a
na drugo broj korekcije odnosno broj memorirane lokacije)
- Programiranje ciklusa adresom G (najčešće G80-G89)
o Osnovne značajke ciklusa
 Modularnog su karaktera
 Aktiviraju se funkcijom G79 (NE MORA!)
 Funkcijom G79 se definira i startna točka ciklusa (NE MORA!)
 Moguće je definirati i kut pod kojim se odvija ciklus (kada ciklusi nisu paralelni s
koordinatnim osima)
o Blok kojim se definira ciklus sadrži:
 Određenu G-funkciju
 Dopunske geometrijske elemente
 Tehnološke elemente bloka
o Primjer ciklusa za glodanje pravokutnog utora (džepa). Startna točka ciklusa ne nalazi na
sredini džepa, a programira se u bloku s funkcijom G79 ili na neki drugi način, ovisno o UR

 Geometrija džepa se uvijek definira kako je navedeno, tj. Osima X, Y i Z, neovisno

o tome u kojoj se ravnini stvarno nalazi kontura „džepa“. Geometrija se definira u
apsolutnim koordinatama (nema+-)
 Proračun putanje alata za obradu „džepa“ uvijek uzima u obzir polumjer vrha
alata (nije potrebno programirati kompenzaciju alata). Ukoliko je potrebno ostaviti
dodatak za završnu obradu, potrebno je na promjer alata dodati željenu nadmjeru
 Pri obradi „džepa“ alat izvodi sljedeću putanju:
 Pozicioniranje (brzi hod) u središnju točku „džepa“ na udaljenosti B
(sigurnosni razmak) od gornje plohe (nultočke)
 Zauzimanje programirane dubine obrade pri čemu se gibanje ostvaruje
dvostruko manjom posmičnom brzinom od zadane
 Pomak za zadanu širinu glodanja (adresa I) koji se vrši programiranom
posmičnom brzinom
 Obrada „džepa“ u skladu sa zadanim oblikom. Obrada se vrši „iznutra
prema van“
 Odlazak u središnju točku „džepa“ trostruko većom posmičnom brzinom od
zadane
 Ako nije dostignuta krajnja dubina „džepa“, ponavljaju se koraci 2-5
 Kad je završna obrada „džepa“ alat ide u središnju točku na sigurnosni
razmak
HINKO FUŠ 20
  Kodiranje ciklusa, način zadavanja, način aktiviranja kao i poništavanja ciklusa
mogu se razlikovati što ovisi o upravljačkom računalu (UR) stroja
 Najčešće za svaku vrstu obrade postoje specifični ciklusi koji značajno olakšavaju
programiranje, skraćuju vrijeme programiranje, skraćuju program i uvode veći
razinu tehnološke standardizacije: ciklusi tokarenja, glodanja, bušenja, brušenja,…
- Stezanje alata – pomoću VDI prihvata

PROGRAMIRANJE

- = Kodiranje geometrijskih i tehnoloških informacija potrebnih za izradu nekog dijela na CNC stroju
- Kod ručnog programiranja kodiranje treba provesti u jeziku koji upravljačko računalo CNC stroja
može primiti i obraditi
- Podjela postupaka programiranja NC strojeva
o Prema lokaciji
 Uredsko (u pripremi rada)
 Pogonsko
o Prema organizaciji
 Tehnolozi – programeri
 Konstruktori (primjene CAD/CAM sustava)
o Prema razini automatizacije
 Ručno programiranje
 Automatizirano programiranje (korištenje problemski orijentiranih jezika, procesa,
kao što su APT, EXAPT, COMPACT, ELAN,…) – razvoj ovakvih sustava je prestao i
danas su vrlo rijetko u uporabi
 Programiranje u CAD/CAM sustavima
 Ekspertni sustavi i umetna inteligencija
- Ručno programiranja
o Nemoguće je programiranje vrlo složenih dijelova
o 1 tehnolog-programer ne može programirati više od 4-
5 strojeva
o Otežana provjera programa
o Danas ima smisla u prototipnoj proizvodnji (tamo gdje je
malo NC strojeva) i kad su u pitanju bolja UR
o Tehnolog – programer sudjeluje kod planiranja
tehnološkog procesa (PTP) te kod izrade NC programa
u kodu UR

HINKO FUŠ 21
- Automatizirano programiranje
o Kodiranje se provodi u jednom od viših, programski
orijentiranih programskih jezika (APT, COMPACT,
EXAPT, TC APT,…)
o Tako kreiran program vrijedi za sve kombinacije NC
stroj-UR za promatranu obradu (univerzalnost)
o Moguće je programiranje najsloženijih dijelova
o 1 tehnolog-programer može programirati niz
istovrsnih strojeva
o Lagana provjera programa (simulacije putanje alata)
o Mogućnost integracije u složenije oblike CA aplikacija
o Danas se više ne koriste jezici već uglavnom
CAD/CAM sustavi
o Tehnolog – programer sudjeluje kod planiranja
tehnološkog procesa te u izradi part programa u APT-u
o Tijekom 80-ih u primjeni je bio vrlo veliki broj (više od 200) jezika za programiranje CNC
strojeva
o Među poznatije jezike spadaju:
 APT – kasnije objašnjen
 AD-APT (adaption of APT) – pojednostavljena inačica APT-a za manja računala
 COMPACT II – vrlo popularan u USA
 EXAPT (Extended subset of APT) – vrlo popularan u Njemačkoj i Europi općenito
 GTL – relativno dosta prisutan u Italiji,…
o APT – automatically programmed tools
 Prvi jezik, a često ga zovu „majka“ svih jezika za programiranje CNC strojeva.
Razvijen je na MIT-u (prezentiran 1958), a dalje razvijan na IIT. Računala kakva je
zahtijevao APT u 60-tim smatrala su se vrlo jakim računalima. Danas je APT na
određeni način „integriran“ u većinu CAD/CAM sustava i većina CAD/CAM sustava
kao jedan od mogućih izlaza nudi APT „source“ kod
 Program pisan u APT-u se sastoji od niza naredbi u kojima glavni dio čine riječi
koje imaju temelj u engleskom jeziku. Tako pisani program je „ulaz“ (input) u APT
procesor (APT „compiler“, kao što se program pisan u FORTRAN-u obrađuje u
FORTRAN „compiler-u“), a kao rezultat se dobije datoteka puta alata (CL file).
Datoteka puta alata je manje-više standardizirani zapis (univerzalni, odnosno nije
prilagođen nijednom UR). Izvedbeni NC program se dobije obradom datoteke puta
alata u postprocesoru čija je zadaća prevesti opći oblik „CL datoteke“ u zapis
(izvedbeni program ili NC program) prilagođen konkretnoj kombinaciji upravljačkog
računala i CNC stroja
 Omogućuje definiranje kompleksnih geometrijskih oblika i upravljanje do 5
simultanih osi. Obzirom da je bio prvi jezik i sveobuhvatan, postao je gotovo
standard. U prvom trenutku najveća prednost APT-a je bila primjena riječi
temeljenih na engleskom jeziku i velike mogućnosti definiranja geometrije, a pojava
CAD/CAM sustava to prestaje biti prednost (sučelje između čovjeka i računala
postaje grafika koja je vizualna i u svim jezicima ista)

HINKO FUŠ 22
 Elementi APT-a
 Riječi iz APT rječnika ili rezervirane riječi (npr. MACHIN, OPTION, POINT…)
 Simboli ili simbolička imena (korisničke varijable) (npr. TOCKA1, PRAV1,
KRUGA, NIZA, RAVNB,…)
 Brojevi (npr. 9, 2,…)
 Znakovi interpunkcije (npr. Kosa crta, zarez, plus, minus
 APT-ov rječnik ukupno ima ~600 riječi, a riječi se dijele na:
 Glavne riječi – u naredbi dolaze prije kose crte i definiraju tip naredbe
(npr. Geometrijski entitet, smjer gibanja alata i sl.) primjer glavnih riječi:
MACHIN, PARTNO, FEDRAT, POINT, LINE, CIRCLE,…
 Pomoćne riječi – to su uglavnom modifikatori kojima se upotpunjuje
definicija onoga što je zadano glavnom riječju. Primjer pomoćnih riječi:
INTOF, RPM, TO, PAST, ON, TANTO, CLW, MPM,…
 Osnovi tipovi naredbi
 Geometrijske naredbe – definiranje geometrijskih elemenata koji opisuju dio
(part)
 Naredbe kretanja – zadavanja putanje alata
 Postprocesorske naredbe – upravljanje operacijama obrade, npr. Zadavanje
posmaka, brzine, tolerancija za kružnu interpolaciju,…
 Pomoćne naredbe – skupina „organizacijskih“ naredbi kojima se npr. Zadaje
ime programa, unose komentari u program,…
 Opće (organizacijske) naredbe
 Obradak – PARTNO/
 Alatni stroj – MACHIN/
 Ispis – CLPRINT/
 Napomena (komentar) – REMARK
 Kraj – FINI

HINKO FUŠ 23
 Geometrijske naredbe

 Sve APT-ove geometrijske naredbe imaju istu strukturu, sintaksu:

<Simboličko ime> = GLAVNA RIJEČ/<definicija>
o <Simboličko ime> je bilo koji naziv koji programer dodijeli nekom
geometrijskom elementu uz uvjet da se naziv sastoji od najviše 6
znakova. Tako se npr. Točke mogu nazvati TOCKA1, T1, pravci
P1,…
o GLAVNA RIJEČ je rezervirana riječ u APT rječniku, a u ovom
slučaju su to riječi koje definiraju određeni geometrijski elementi
kao npr. POINT, LINE, CIRCLE, PLANE, PATERN, CYLDR
o <definicija> je pomoćni dio naredbe kojim se definira određeni
geometrijski element
 Par primjera

HINKO FUŠ 24
 Naredbe gibanja i obrade

o GOLFT/ - kretanje u lijevo duž „drive surface“

o GORGT/ - kretanje u desno duž „drive surface“
o GOUP/ - kretanje gore duž „drive surface“
o GODOWN/ - kretanje dolje duž „drive surface“
o GOFWD/ - kretanje naprijed od točke tangentnog dodira
o GOBACK/ - kretanje natrag od točke tangentnog dodira
 Određivanje smjera

 Primjer

HINKO FUŠ 25
 o Naredbe za obradu
 MACHIN/ - koristi se za definiciju alatnog stroja i postprocesora:
MACHIN/ DRILL, 3
 COOLNT/ - omogućuje uključivanje i isključivanje SHIP-a
COOLNT/MIST – uključivanje magle
COOLNT/FLOOD – uključivanje običnog hlađenja
COOLNT/OFF – isključivanje svih vrsta SHIP-a
 FEDRAT/ - definira se posmak za gibanje alata duž površine obrade i to kao
posmična brzina, u mm/min
FEDRAT/ 4.5
 SPINDL/ - definira se frekvencija vrtnje glavnoga vretena u min−1
SPINDL/850
 TURRET/ - poziv određenog alata iz magazina alata
TURRET/11
 Definiranje tolerancije – nelinearna (pravocrtna) gibanja se ostvaruju
aproksimacijom pravocrtnim segmentima, a naredbama OUTTOL i INTOL se određuje
broj pravocrtnih segmenata koje treba generirati da bi se postigla aproksimacija
zadane krivulje (INTOL/0.0015, OUTTOL/0.001)

 PARTNO/ identifikacija part programa i umetanje na start programa

 CLPRINT/ - definira zahtjev za ispis datoteke putem alata
 CUTTER/ - definira promjer reznog dijela glodala radi „offset-a“ (pomak alata
kod grube obrade u odnosu na završnu)
- Programiranje u CAD/CAM sustavima

HINKO FUŠ 26
- Glavni kriteriji obradivosti o kojima se mora voditi računa pri odabiru tehnoloških značajki obrade
o Oblik odvojene čestice
o Sile rezanja
o Postojanost oštrice reznog alata
o Teorijska hrapavost obrađene površine
- Ostali, dopunski kriterij obradivosti
o Volumena odvojenog materijala u jedinici vremena
o Sklonost stvaranju naslage
o Pogodnost za suhu obradu
o Mogućnost i cijena reciklacije

MJERNI SUSTAVI

- Svrha: regulacija brzine i pozicije prigona

- Kaskadna regulacija: kontrola struje, brzine i pozicije
- Podjela kod NC strojeva
o Prema mjestu ugradnje
 Izravni (direktni)
 Posredni (indirektni)
o Prema izvedbi
 Pravocrtni (linearni)
 Rotacijski
o Prema načinu mjerenja
 Inkrementalni
 Apsolutni
o Prema vrsti izlaznog signala
 Analogni
 Digitalni
 Digitalni (s ind. sabirnicom)
o Prema principu rada
 Otpornički
 Fotoelektrični (reflektirajući, prolazni)
 Na osnovi Hall-ovog efekta
 Resolveri
 Magnetostrikcijski
- Digitalni i analogni mjerni sustavi

HINKO FUŠ 27
- Inkrementalni i apsolutni mjerni sustavi
o Kod inkrementalnih enkodera ne možemo znati nakon ponovnog pokretanja stroja znati
položaj

o Apsolutni – sve suprotno. Kod gray-ovog koda, ako nam se neka žica ošteti možemo
promašiti položaj samo za jedno mjesto

- Izravni (direktni) i posredni (indirektni) mjerni sustavi. U izravnom mjernom postupku mjerni se
rezultat dobiva očitavanjem pokazivanja instrumenta kojim se provodi mjerenje. U posrednom
mjernom postupku mjerni se rezultat dobiva računom iz dviju ili više izmjerenih veličina

- Resolveri – primjena kod robota, preko arcus tangensa dobivenih napona (𝑉1 , 𝑉2 ) može se dobiti
točan položaj

HINKO FUŠ 28
CL DATOTEKA I POSTPROCESOR

- CL datoteka (datoteka puta)

o Je sučelje između dviju programskih podrški,
odnosno sučelje između procesora i
postprocesora, odnosno „izlazni jezik“ iz
procesora
o CL datoteke svih jezika za programiranje NC
strojeva nisu jednake, ali je zbog značenja
APT-a njegova CL datoteka postala norma
o Struktura ----------------------------->
o Mogući tipovi riječi
 Cjelobrojne riječi
 Realne
 Alfanumeričke
- Postprocesor
o Većina CAM sustava ima jedan ili više formata „neutralnih“ datoteka koje sadrže naredbe
za CNC stroj. Te su datoteke pisane u binarnom zapisu (najčešći zapis CL datoteka,
datoteka puta alata) ili u nekom ASCII zapisu koji je „čitljiv okom“, a najčešće se temelji
na riječima iz APT jezika. CAM sustavi imaju različite razine prilagodljivosti (slobode) kada
je u pitanju mogućnost uključivanja korisničkih podataka u „neutralne“ datoteke; od vrlo
fleksibilnih do vrlo krutih (zatvorenih)
o S druge strane je CNC stroj koji na ulaz u svoje UR (kontroler) mora dobiti kod koji
odgovara tom UT. Postprocesor često treba voditi računa i o operateru koji opslužuje CNC
stroj, kao i o opremi, sigurnosti, pravilima i kriterijima koji postoje u pogonu i okolini gdje
je CNC stroj instaliran

SKUPNA PROIZVODNJA, CAPP

- Grupna (skupna) tehnologija

o Je proizvodna filozofija koja koristi sličnosti u atributima kojima se karakterizira, dizajn,
izrada i montaža (sklapanje) proizvoda. Kod skupne tehnologije GT kod je alfanumerički niz
znakova koji, na sažeti način, predstavlja ključne informacije o proizvodu. Usporedba GT
kodova dvaju proizvoda je brza i učinkovita metoda za utvrđivanje sličnosti među
proizvodima u odabranim atributima. GT kodovi se mogu koristiti za pretraživanje baze
proizvoda i za izuzimanje dizajna i plana procesa za proizvode koji su slični danom dizajnu,
za automatsko generiranje novih planova procesa korištenjem „knowledge-based“ sustava
i za određivanje obradivosti proizvoda
o Sličnosti u konstrukciji i izradi
 Konstrukcijski (dizajnerski) atributi: osnovni vanjski oblik, osnovne dimenzije,
osnovni unutarnji oblik, omjer dubina/promjer, materijal, stanje pripremka
 Proizvodni atributi (značajke): operacije, veličine serija, alatni strojevi i rezni alati,
vremena obrade
o Familije dijelova je skup dijelova koji su slični, bilo da posjeduju sličnosti geometrijskog
oblika i dimenzija ili sličnosti u procesu izrade
o Kodiranje – dodjeljivanje simbola ili niza simbola koji predstavljaju određene informacije
o Klasifikacija – protokol koji se koristi pri raspoređivanju velike skupine objekata u pod-
skupine

HINKO FUŠ 29
 o Klasifikacija dijelova
 Prema stupnju gotovosti: pripremci, polugotovi dijelovi, gotovi dijelovi
 Prema veličini: veliki dijelovi, srednji dijelovi, mali dijelovi, sitni, mikrodijelovi
 Prema obliku: rotacijski, prizmatični, ravni, šipkasti, kompleksni dijelovi
 Prema postupku obrade: lijevani, sinterirani, limeni, obrađeni, dijelovi za sklapanje,
prevučeni, toplinski obrađeni dijelovi
o Glavne prednosti klasifikacije i kodiranja dijelova
 Potiče i ubrzava formiranje familija dijelova i grupiranje strojeva
 Omogućuje brzo izuzimanje konstrukcijskih i tehnoloških podataka o dijelovima
 Smanjuje bespotrebna „dupliciranja“ dizajna
 Omogućuje pouzdanu statistiku
 Racionalizira broj stezanja i smanjuje vremena
 Racionalizira naprave i alate
 Podržava CAPP
 Povećava pouzdanost izračuna troškova
 Omogućuje bolju iskoristivost alata
 Olakšava i unaprjeđuje programiranje CNC strojeva
o Dizajn novoga dijela izaziva trošak
o Korištenjem postojećeg dijela eliminiraju se bespotrebni koraci i troškovi
o Grupna tehnologija počinje grupiranjem (svrstavanjem) dijelova u familije, a na temelju
njihovih atributa. To je ujedno najveći problem pri prelasku na GT. Za formiranje familija
dijelova koriste se tri metode
 Manualno, vizualni pregled (uvid)
 Klasifikacija i kodiranje
 Analiza proizvodnog toga
- CAPP, Projektiranje tehnološkog procesa
o 𝐶𝐴𝐷 ← 𝐶𝐴𝑃𝑃 → 𝐶𝐴𝑀
o Metode projektiranja tehnološkog procesa
 Tradicionalno (ručno) planiranje procesa
 CAPP – varijantni pristup (principi G.T.)
 CAPP – semi-generativni pristup
 CAPP – generativni pristup
o Varijantni pristup
 Planiranje temeljeno na postojećim planovima
 Pronalaženje standardnog plana za slične komponente koristeći postupak
izuzimanja plana iz biblioteke planova
 Problemi kod primjene varijantnog pristupa
 Sustav se može primjenjivati samo ako već postoji plan za slične obratke
 Za modifikaciju standardnog plana ipak je potrebna osoba s iskustvom u
planiranju procesa
 Sustavi ne generiraju detalje
 Varijantni pristup ne može se koristiti u potpunosti automatiziranom
okruženju, odnosno ne radi potpuno automatizirano
 Otežano osuvremenjivanje planova procesa, odnosno uvođenje poboljšanja i
novih tehnologija

HINKO FUŠ 30
  Prednosti varijantnog pristupa
 Kada se jednom uspostavi standardni plan procesa moguće ga je koristiti
za planiranje procesa cijelog niza dijelova
 U usporedbi s generativnim pristupom, zahtjeva jednostavnije
programiranje i instalaciju
 Sustav je lako razumljiv i planer procesa ima nadzor nad konačnim planom
procesa
 Jednostavno ga je savladati i primjenjivati
o Generativni pristup
 Sustav koji automatski sintetizira, generira, plan procesa za novi dio
 Glavne komponente sustava
 Opis dijela
 Baza podataka o izradi
 Logika odlučivanja i algoritmi
 Prednosti
 Brzo generira konzistentne planove procesa
 Plan procesa za nove komponente izrađuje se jednako jednostavno kao i
za postojeće komponente
 Jednostavnije uvođenje poboljšanih i novih tehnologija
 Sustav ima potencijal integracije u automatizirane proizvodne (izradbene) sustave i
generiranja detaljnih informacija potrebnih za upravljanje
 Nedostaci
 Generativni pristup je kompleksan, a razvoj softver vrlo zahtjevan (razvoj
tehnika Al i rezultati na drugim poljima ohrabrivati su njenu primjenu i
ovdje, ali postignuti rezultati su ispod očekivanja)
 CAD model najčešće nema sve informacije potrebne za projektiranje
tehnologije
 Potrebne su vrlo velike baze znanja kako bi se pokrio širok spektar
geometrije obradaka
 Broj mogućih pravila i kombinacija je vrlo velik
- RT (Rapid Tooling) – brza izrada alata
- RM (Rapid Manufacturing) – brza izrada proizvoda
- RP (Rapid Prototyping) – brza izrada prototipa
o Podrazumijeva se niz postupaka koji omogućuju brzu izradu prototipa, neposredno, na
temelju 3D računalskih modela
o U počecima RP modelu su se uglavnom koristiti za vizualnu provjeru estetskih učinaka
dizajna i donekle za optimizaciju konstrukcije
o Danas se modeli dobiveni RP-om mogu koristiti za funkcijsko testiranje proizvoda, procjenu
tehnološke prihvatljivosti konstruiranja, provjeru dimenzija, uvježbavanja sklapanja
(montaže) pa i za redovitu uporabu (male serije)
o Na raspolaganju je veliki broj različitih postupaka brze izradbe prototipa
o Većina RP postupaka koristi metodologiju gradnje modela od niza horizontalnih slojeva,
primjenjujući proces „dodavanja“ materijala
o Očekuje se stalan porast broja proizvoda čiji se modeli, i sami proizvodi, dobiveni nekom
od tehnika RP-a zahtijevati vrlo malo naknadne obradbe
o Osnovna ideja: Dizajn → 3D prototip

HINKO FUŠ 31
 o Prototipovi su potrebni jer jedna slika kazuje više od tisuću riječi, a jedan model kazuje
više od tisuću slika
o RP nije uvijek brz, nije ograničen samo na izradu prototipa
o Metodologija rada RP tehnikama

o STL
 Standardni dio datoteke koji se koristi kod većine, ako ne svih, RP postupaka
 STL je zapravo „trokutasta“ (triangulirana) prezentacija 3D modela dobivenog u
fazi dizajna
 Može biti spremljena u ASCII formatu, pri čemu treba imati na umu da takav
format zauzima više memorije (diska) i sporije se procesira. Stoga se češće koristi
binarni zapis datoteke, pa datoteka nije „čitljiva“. Program za konverziju iz
binarnog u ASCII zapis je jednostavan i omogućuje pregled datoteke

PROJEKTIRANJE TEHNOLOŠKOG PROCESA

- Metode određivanja parametara obrade (režima rada)

o Iskustvo i procjena planera procesa
o Preporuke i priručnici
o Računalni sustavi za određivanje parametara obrade
- Glavni kriteriji obradivosti o kojima se mora voditi računa pri odabiru tehnoloških značajki obrade
o Oblik odvojene čestice
o Sile rezanja
o Postojanost oštrice reznoga alata
o Teorijska hrapavost obrađene površine
- Ostali, dopunski kriteriji obradivosti
o Volumen odvojenog materijala u jedinici vremena
o Sklonost stvaranju naslage
o Pogodnost za suhu obradu
o Mogućnost i cijena reciklacije
- Osnovni tehnološki parametri obrade su:
o Brzina rezanja, 𝑣𝑐
o Posmak, 𝑓
o Dubina rezanja, 𝑎𝑝

HINKO FUŠ 32
- Određivanje parametara obrade - Dubina rezanja, 𝑎𝑝
o Obzirom da tehnologija obrade odvajanjem spada u „završne“ tehnologije, dubina obrade je
uglavnom definirana dodatkom za obradu, koji je posljedica prethodnih tehnologija (lijevanja,
kovanja). Kako su sve tehnologije u posljednjih 25 godina ostvarile značajan napredak u
smislu produktivnosti, točnosti i kvalitete obrade, dodaci za obradu su mali i ostvaruje se
želja dobivanja „skoro konačnog oblika“. Stoga bi za suvremene proizvodnje sve manje
trebalo govoriti o određivanju dubine, jer se teži obradi u jednom prolazu, a dodatak za
obradu je definiran prethodnom tehnologijom. Ako se obrada ipak radi u više prolaza onda
se obično obrađuje najveća moguća dubina (što veća produktivnost), a pri tome treba imati
na umu sljedeće:
 Snagu stroja
 Krutost sustava stroj-alat-obradak, prvenstveno način stezanja obratka i alata
 Oblik odvojene čestice (unutar područja pogodnog oblika odvojene čestice)
 Utjecaj dubine obrade na vibracije
 Geometriju alata, prvenstveno duljinu oštrice i polumjer zaobljenja
- Određivanje parametara obrade – posmak, 𝑓
o Kao i pri određivanju dubine obrade, i kod posmaka se polazi od činjenice da je želja raditi
sa što većim posmakom kako bi se ostvarila što veća produktivnost. Stoga je važno
poznavati utjecajne faktore koji ograničavaju veličinu posmaka
o Pri određivanju posmaka presudnu ulogu ima faza obrade, odnosno bitno se razlikuje
 Određivanje posmaka za grubu i srednju obradu
 Određivanje posmaka za završnu obradu
o Pri određivanju posmaka za grubu i srednju obradu elementi o kojima se mora voditi
računa su:
 Snaga stroja
 Trošenje alata
 Oblik odvojene čestice
 Krutost sustava
 Polumjer vrha alata (zaobljenja)
o Pri određivanju posmaka za završnu obradu, ključni element koji ograničava vrijednost
posmaka je:
 Teorijska hrapavost (visina neravnina) obrađene površine
- Određivanje parametara obrade – brzina rezanja, 𝑣𝑐
o Pri određivanju brzine obrade treba imati na umu da je brzina obrade najutjecajniji
tehnološki parametar. Utječe na sve vrijednosti obradnog procesa, alat i obradak. Osnovni
elementi prema kojima treba određivati brzinu rezanja su:
 Funkcija cilja (najveća produktivnost ili najveća ekonomičnost)
 Snaga stroja
 Trošenje
 Kvaliteta obrađene površine
 Oblik odvojene čestice
 Vibracije
- Kako je rečeno na predavanju, ponovite FMS, DNC, AC te CIM koji se nalaze u prvom djelu
skripte. Odgovore na par pitanja nisam mogao naći u prezentacijama, a pošto smo 70% gradiva
prošli (preletjeli) na zadnjem predavanju nisam znao kako točno odgovoriti na njih. Sretno na
kolokviju svim onima koji idu na njega :P

HINKO FUŠ 33
NAPOMENE:

- Rađeno prema predavanjima od strane prof. Tome Udiljaka (ak. god. 2015./2016.)
- Zbog brzinskog pisanja moguće su gramatičke pogreške pa nemojte zamjeriti

HINKO FUŠ 34