ivopetrinovii

milebudak
portretjednogpoliticara
 BIBLIOTEKA
ZNANSTVENIHDJELA
r23

Redakcija
mT.IOSTO BELAMARIC, NEVENKA BEZIE-BOZaNTi,
MILI
aKademiKNENADCAMBI, dT.IVO GRABOVAC, dT.NUSRN JELOVINA,
dr. IVAN MIMICA. akademik IVO PETRINOVIC JE

Urednikbiblioteke
dT.IVANMIMICA

Recenzenti
akademik HODIMIR SIROTKOVIC
akademik PETAR STRdIi
 TVOPETRINOVIC

/OVINA,
MILE BTIDAK PORTRET
JEDNOGPOLITIEARA

rNrZsvNl KRUG
SPLIT
2002
 -,- 1j_-:r.:,:
.lr
'. ,,
i', .,i ,.;
': i.;

MILE B

Monogra
politidku djel
' njegovih Pra
4U,6t/ osudeni Pogu
:. ,Arj O Budak
r.l c(J plodan Pisac
u radovima P
?ffr,? r r.l lw
; i L I l\i
O njegor
zborniku (21
il.t* godine, koji
to u KnjiZnit
dakle u emig
Budak: Pjes
CI P-Katalogizacij a u pubLiknciji
Sveuiiliina knjiinica u Splitu iz dijasPore
Grubi5i6,An
UDK 32-05Budak,M.
Jedanje
PErm'tOvtC,tro dra. Mile B
Mite Budak - portret jednogpolitiiara / Ivo Petrinovit. - Split : sustavnoi z
KnjiZevnikrug,2002.- 238 str.; 24 cm.- (Bibliotekaznanstvenih diela
/ Knjil.evnikrug,Split ; 123) moZe Poslu
Budaku.
Bibliografija:str.i,53 - 158i uz tekst.- Biljeikao autoru: str.163.-
Riassunto; Summary.- Kazalo.
Dosad t
kovoj Polit
I S B N9 5 3 - 1 6 3 - 1 9 1 - 3 nazorima fi
I S B N9 5 3 - 1 6 3 - 1 9 1 - 3
 MILE BUDAK _ PORTRETJEDNOGPOLITIEARA

UVOD

Monografija >Mile Budak - porrret jednog politidara< sadrZi

politidku djelatnost i nazoreknjiZevnika i politidara Mile Budaka od
njegovih pravaskih dana podetkom stoljeia, do lipnja 1945, kada je
osudeni pogubljen.
o Budaku je objavljeno vise kao o knjizevniku jer je bio vrlo
plodan pisac, dok se o njemu kao politidaru manje pisalo, i to preteZno
u radovima publicistidkog karaktera.

Budak: pjesnik i mudenik Hrvatske<<

u kojoj sudjeluje niz intelektualaca
iz dijasporekao 5to su Marija Faber,Jere Jareb,vinko Nikolid, vinko
Grubi5i6,Ante Kadii i PavaoTijan.

Dosad nije bilo cjelovitijih kritidkih monografskih radova o Buda-

kovoj politidkoj djelatnosti, iako su o njegovu politidkom radu i
nazorima fragmentarno pisali povjesnidari Ljubo Boban, Fikreta Jeli6-
Buti6, a posebno Bogdan Krizman koji je objavio detiri knjige o hrvatske povije
usta5amai NDH sluZeii se obilnom grailom iz Hrvatskog drZavnog nas politidke
arhiva u Zagrebu i Vojnoistorijskog instituta u Beogradu. Budakom se historiografija t
bavio i knjiZevni povjesnidarStanko Lasi6 koji je kronolo5ki skicirao novije povijest
njegovu politidku biografiju i kratko ocijenio njegov knjiZevni i strasti.
politidki rad.

Ovaj rad prvi je poku5aj da se napi5ecjelovita politidka biografija te

sloZenelidnosti. Zatobih Zelio da ovo bude poticaj za rasvjetljavanje ne
samoMile Budaka,o kojemu ie se zasigurnojo5 pisati, vei i razdoblja
u kojem je on djelovao.
Da bih cjelovitije obradio tu lidnost, monografiju sam podijelio na
Uvod, jedanaestpoglavlja i Zakljudnu rijeb. Budaka pratim od njegove
mladosti, njegova zarobljeni5tvau Prvome svjetskomratu, kao aktivnog
prava5ai branitelja u politidkim procesima, od emigrantskog Zivota do
povratka u domovinu gdje postaje glavni urednik Hrvatskog naroda.
Posebnu sam pozornost posvetio Budaku ministru prosvjete u NDH,
veleposlaniku u Berlinu i ministru vanjskih poslova do politidke
marginalizacijedok se nalazio na duZnostidoglavnika. Dva se zadnja
poglavlja odnose na ocjenu njemadke obavjeStajnesluZbeo njegovoj
djelatnosti,na izrudenjejugoslavenskimorganima,te na sudenjepred
partizanskim sudom. Monografija ima dva dijela Sto dine organsku
cjelinu: u prvom se Budaka opisuje kao prava5a i hrvatskog
nacionalistu, a u drugom pokazuje kao radikalnog usta5u.
Rad je pisan na temelju arhivske grade iz Fonda Mile Budaka koji
se duva u Hrvatskom drZavnom arhivu, i koji se dosadaslabo koristio u
povijesnim istraZivanjima,ali i bogate literature. Upravo sam iz te
plodne grade u prilogu donio niz dokumenatakoji bolje i neposrednije
osvjetljuju Budakovu lidnost, narodito njegovo integralno svjedodenje
na saslulanjupred jugoslavenskimistraZnimorganimau svibnju 1945.
godine.
Nisam ulazio u Budakovo knjiZevno djelo, nego sam ga se samo
doticao ako je ono, prema mojem shva6anju,bilo povezanos njegovim
politidkim nazorima.
PokuSao sam ga dati na temelju relevantne grade i literature, a
ditatelji i strudnjaci 6e o tome izre(,i svoje mi5ljenje. Ovo je poku5aj
bona fide da se krene u istraZivanjete lidnosti u te5kom razdoblju

6
iigeo hrvatskepovijesri u kojemu je ona djelovala i
rvnog koja jos uvijek izaziva u
p o l i t i d k e p o l a r i z a c i j e .N a k o n p o l a , t o t i " e u ,
)m se lut iakle, naSa
historiografija treba da se s tim suodi i piistupi
icirao istraZivanju toga dijela
novije povijesti otvoreno i akribidno, znanstven
vni i o, bezpristranostii
strasti.

ija te
je ne
rblja

ona
love
'nog
rdo
tda.
)H,
Jke
nJa
voJ
red
ku
og

Ir
ru
te
io
Jr

le
5.

a
j
t
 I. POLITIEKOSAZRIJEVANJE
(1907-r9r4)

Mile Budak, politidar i knjiZevnik,rodio se 30. kolovoza 1gg9. u

ideja,uz potporu austrijskih vladaju6ih krugova, koja nailazi na velike

otpore u Hrvatskoj, osobito medu mladima, zbog ugroZavanjahrvatske
autonomije.
U autobiografiji,koju je napisao 1933. godine,kaLe da je prezime
Budak nosio po baki Stani s odeve strane.Njezin otac Joso bio je
granidarski dodasnik koji je imao sest k6eri, a najmladu Stanu priZenio
je s Dujom Prki6em koji je uzeo Zenino prezime prema tadasnjim
obidajima,dakle, iz kuie u koju je dosao.t oni su imali detverodjece.
Najstariji Mile ostaoje na ognji5tu i ozenio seAnicom Vrkljan, koja mu
je rodila deveterodjece, sedamsinova i dvije kieri. Kako je Mile umro
od upale plu6a Sestdana prije nego mu se rodio sin, kao posmrdeovaj je
dobio odevoime Mile.2
Kako je Mile bio loseg zdravlja a postojala jebojazan da neie ostati
na Zivotu (majka ga nije mogla dojiti zbog zalosri za umrlim muZem),
brat Sime nosio ga je susjedikoja ga je kao rodilja dojila. No, majka se
ipak o njemu brinula i od nje je mnogo toga bastinio. od bra6e Jose,
sime, Paje i Nikole, koji su ostali na Zivotu, najmlatli Nikola pomagao
mu je u polju, a kad je porastao,kao mnoga lidka seljadkadjeca, duvao
je na pa5njacimagoveda.3

I Mile Budak, sam

o sebi, ognjiire,IV, Matica hrvatska,Zagreb,193g,str. 139.
lnaEe,autobiografijaje prvi put objavljenauristuomradina,bri. s,Is:0. godine.
2 Isto.
3 Isto, str. 140.

1t
 Budak je pudku Skolupoharlaou rodnom mjesruod 1g96. do 1901, Bra6a su
a iduiu godinu upisao je ponovno detvrti razred u kojem je neuspjesno obiteljima. :
udio njemadki jezik. Kako su mu starija braia Joso i pajo bili financi, Bosne.Zbog
Mile je trebao oti6i u opiinu za pisara da bi s vremenom postao Preokre
biljeZnik. Majka ga je poslala bratu Josi, financijskom nadstrazaruu >Kod austrij
Mrkodolu kod BosanskeKostajnice, koji je bio zaruden s Terezijom >Upisao
weiss iz obitelji Sto je doselila iz Tirola i u kojoj se govorilo samo podeo marlj
njemadki. u autobiografiji istide kako ga je ro tistilo te je kao dijete 'Napredak'
osjeiao veliki du5evni pritisak.a preporuke z
U novoj sredini bio je upisan tre6i put u detvrti razredpudke skole, dobra, koja I
pa su ga razredni drugovi bockali i desto mu se rugali, Sto mu je je preporuE
zagor('avaloZivot pa se s njima tukao. Budak u autobiografiji opisuje i sredi5ta.Ott
sukobe s udenikom Alojzom, bratom bratove zarudniceTerezlje,koji mu moj dak vel
je uz bujicu njemadkih rijedi desto dobacivao i rijed Likaner (Lidanin), da sam ja P
koju je jedino razumio i doZivljavaoje kao uvredu,sjer je za njega nijesmo mo
imala prizvuk seljadine.rzgleda da je to ostavilo traga na Budakovoj Kako jr
psihi pa se vjerojatno zbog toga nepovoljno odnosio prema svemu sto je gospodars
njemadko, Sto je doslo do izraLajadok je bio u vladi NDH ministar, pokojnog N
osje6ajuii konkretne posljedice pogubne politike njemadkog Reicha dobih bada
spram Nezavisnoj DrZavi Hrvatskoj. Do5la je i t
U rujnu 1902. godine upisao se u Sarajevskugimnaziju u kojoj se prijaviti to
isticao jer je mnogo ditao, atzdrl.avala su ga bra6a,sve dok nije nakon poloZaj u t
prvog semestradobio stipendiju sarajevskogdruitva >Napredak<<, sto prepoznati
mu je omogudilo da nastavi Skolovanje.stoga je u tre6em razredu, kao 1 9 1 4 ,o P .
solidan udenik, podudavaokolegu iz razreda,sto mu je poboljsavalo Lidanin m
materijalni poloZaj, tako da je godine 1910. maturirao na Sarajevskoj obidnog ke
gimnaziji.6 u veZu ku
U jesen 1910. godine upisao se na Filozofski fakultet sveudilista u gospodin u
Zagrebt, i to na grupu zemljopis i povijest jer ga je u gimnaziji Promucao
razodarao profesor povijesti dija su predavanja bila vise neka vrst Badava it
izlaganja za politidke skupove nego tumadenje objektivnih povijesnih usluZno st
dogadanja.T sjesti,sad
gospodina
drugom P
4 Isto, str. 142.
5 I s t o ,s t r . 1 4 3 .
nestadebe
6 Mif e Budak, >>Jedan se dizale i
se iovjek naginje nad ponore, Mile Budak o svome romanu
Na ponorima o naSemseljakui o sebi<,petnaestdana, br. 11, lg32,str. 16?,
- Zaito t
7 nsam o sebi<<, nav. dj., str. 139. Nemam g

tz
1901, Bra1a su mu i dalje pomagala, iako su se trebala brinuti i o svojim
jeSno obiteljima. >Napretkovu< stipendiju nije dobio zato Sto nije bio iz
lancl, Bosne.Zbog svegatoga, napu5taFilozofski fakultet iprelazi na Pravni.
)stao Preokret u studiju opisao je slikovito tridesetih godina u dlanku
aru u >Kod austrijskog cara<<:
:ijom >Upisaosam se 1910.na Filozofski fakultet (zemljopis i povijest) i
;amo podeomarljivo praviti osnove kako 6u raditi, kad stiZe vijest da mi je
tijete 'Napredak'
uskratio stipendiju za Sveudili5te...Tray',iosam veze i
preporukeza instrukcije, za hranu, za stan i - uop6e za sva tjelesna
kole, dobra,koja su nam nuZnaza svagdanji Zivot... ViSe se ne sjedamtko me
L uJ e je preporudio za instruktorajednom malom gospodidi6uiz najstroZeg
uje i sredi5ta.Otac obrtnik, ku6ni jezik njemadki, mamica velika dama, mali
lmu moj tlak veliki derandid,a ja najobidniji Lidanin... Ja sam brzo uvidio ili
rin), da sam ja prebedastpedagog,ili mali prepametnodade,jer nikako se
lega nijesmomogli sloZiti u nazorima...
rvoj Kako je ta zaradabila nesigurna i malena, nastojao sam da svoj
oJe gospodarskipoloZaj poduprem i s jo5 koje strane, pa preporukom
;tar, pokojnog Milana Ogrizovi6a(hrvatskiknjiZevnik, 1877-1923,op. I. P.)
cha dobih badava objed i vederu u restauraciji hotela 'K austrijskom caru'...
Do5laje i ta Zeljkovananedjelja.Cijelo sam jutro smi5ljao,kako 6u se
lse prijaviti tome gospodinu nadkonobaru,o kome 6e odito ovisiti i moj
(on poloZaj u toj ku6i. Najve6u mi je brigu zadavalo pitanje, kako 6u ga
5to prepoznati,a pokojni mi ga je Fran Galovii (hrvatskiknjiZevnik, 1887-
(ao 1914, op. I. P.) opisivao - on ga je poznavao - i tvrdio, da samo
alo Lidanin moZe biti tako nedotupavan,pa ne razlikovati 'obera' od
(oj obidnog kelnera...Todno u dvanajst sati sam drhtavom nogom zakoradio
u veZu ku6e br. 6. u Ilici... Pred mnom je stajao simpatidni stari
tu gospodin u fraku koji je potpuno odgovaraoGalovidevom opisu Obera.
iji Promucao sam mu, da sam ja onaj akademidarkoji... 6e tu jesti ...
rst Badava ie jesti... A vi ste taj gospodin. Drago mi je - govorio je
rih usluZno stardi6 i poveo me u jedan kut te velike prostorije... Izvolite
sjesti, sad 6e odmah jelo do6i. Tu 6ete vi vazda sjediti. Pikolo! Objed za
gospodina...Iznenadapade preda me nekoliko tanjura. U jednom juha, u
drugom pedenje,u tre6emnekakva salata.Neki dedko donese,ostavi i
nestadebez rijedi... Ra5irenim sam nosnicamaudisao vruie pare koje su
se dizale iz juhe i nestrpljivo dekaoda mi doneseZlicu, noZ i vilju5ku...
- Zaito ne jedete?! - Trl.e me iz toga polusna meki Oberov glas -
Nemam gospodine dime - odgovorih mu veoma tiho, bojaZljivo i

t3
 godineod
bolno. Ne rede niSta, ved se Zurno okrene i prvom Pikolu koji mu je kojoj je I
naletio, tazveze takvu zau5nicu da je cijelom dvoranom odjeknula kao jedajeu
kubura, a mali riknuo kao june pod sjekirom..' Pikolo je u jednom 6o5ku prvak, kr
te5ko Smrcaoi uzdisao,bri5u6i suze. Kad se malo smirio, odrjelito je Kraljevir
stupio prema meni, zagrabio izhrpe zamazartr Llicu,noi, i vilicu i bacio Bud
ih pred me,bez ijedne rijedi... - oprostite - rekao sam tiho i dasoPis
prijateljski - ja nijesam kriv. Mali se obazreo, pa kad je opazio da ga
i u 6aso
nitko ne gleda, isplazio mi je jezik i Zurno sb udaljio' Smudilo mi se, po 1907.na
utrobi je gazio i Ober i Pikolo i miris svinjskog pedenja, i zamazana talasi<< i
Zlica, vilica i noL, a nad svom tom smjesom sramai uZasa- PEJda se
Uo
priprosta seljadka du5a.koja je zatomila glad. Kao lopov sam se podeo
tijekom
ogledavati da li me tko motri i kad sam opazio, daza nikoga tu ne
do velja
postojim, Zurno sam ustao i munjevitom brzinom sunuo u dvori5te, pa u
raznim
meteZpolda5njeIlice. Toga dana nijesam uop6b objedovao, a slijededeg
Tojeb
sam jutra zavazda razi5ao sa filozofijom, upisao sam se na pravni
hrvatsk
fakultet i stupio u pisare statistidkog ureda. Eto, to je bio prvi i
'Carem austrijskim' i njegov je Pikolo odludio o Fran Gl
posljednji susret sa
Pis
mojoj sudbini...Statistidkiured - iza popisapudanstvagodine 1910. -
odigrao (e) odinsku ulogu u Zivotu mnogih zagrebadkihjurata5a, pa tadaje
tako i u mome.<<8 u daso
posve
Budak je u podsvijesti nosio misao na svoje seljadko podrijetlo. To
1894
ga je pratilo ditav Zivot i utjecalo na njega kao politidara, Sto 6e se
razbud
manifestirati u nizu kasnijih politidkih poteza koji ie za njega biti
presudni. Kao da je stalno Zelio prevladati taj kompleks seljadi6a,
nastojeii ga kompenzirati u politici, dineii fatalne poteze u emigraciji,
na Liparima i u Vladi NDH kao ministar.
lJ Zagrebt je 27-28. kolovoza 1910. godine odrZan Prvi
mladohrvatski zbor, na kojemu je Budak (vei je maturirao), po svemu 1980
sude6i, sudjelovao.eNa njemu je Josip Matasovid,poslije hrvatski
povjesnidar,odrZaoreferat >>Zada1e na5ih Zivota<,koji je bio u duhu
Stardevidevaudenja. Matasovii i Budak zajedno su sudjelovali u
organiziranju mladohrvatskog pokreta, tako da ie 12' studenogaiste

8 Mile Budak, >>Kodcara austrijskog<,Petnaestdana,boLi(nibroj 24,1932, str.

361-362.
e Jere Jareb, >Prilog Zivotopisu dr. Mile Budaka<, MiIe Budak, pjesnik i muienik
H rv atske, Knj iZnica >Hrvatske revije<, B arcelona-Mtinchen,1990, str- 22.

t4
oji mu je godineodrZanagodi5nja skupitina stardevi6anskemladeZi u Zagrebu na
:nulakao kojoj je Budak bio izabran za prvog tajnika te organizacije.Zanimljivo
lm 6o5ku je da je u njoj bio i Vladimir iopii (1891-1939),poslije komunistidki
rje5itoje prvak, koji je maturirao u Senju 19i0. godine'0 i kojega ie poslije u
u i bacio Kraljevini SHS na sudskomprocesu Budak kao odvjetnik braniti.
n tiho i Budak je podeo pisati jo5 kao gimnazijalac detvrtog razreda. U
:io da ga dasopisuPobratim izi5la je njegova prva pjesma. Pjesme su mu tiskane
nr se,po i u dasopisimaBeharu (1908-1909)i u Mladoj Hrvatskoj.U Pobratimu
lmazana 1907. nalazimo medu ostalim i dvije Budakove rodoljubne pjesme: >Oj
iavilase talasi<i >Nemoj tonut<<.rr
ie podeo U organizaciji Mlade Hrvatske sudjeluje od njezina osnutka, a
Ia tu ne tijekom dvije godine uredivaoje istoimeni dasopis,i to od konca 1910.
ite,pa u do veljade1912.godine.U njemu je pisao pod svojim imenom, ali i pod
jedeieg raznim pseudonimima kao Sto su Milivoj Velebitski i Jerolim Dalmata.
pravni To je bio knjiZevno-politidki dasopisu kojem su suradivali mnogi
r prvi i hrvatski knjiZevnici, kao 5to su Ljubo Wiesner,Antun Gustav Mato5,
lludioo Fran Galovid,Tin Ujevii, Poli6 Kamov i mnogi drugi.
9 1 0 .- Pisaoje u Suvremeniku1910. u kojemu je objavio pjesmu >Orad<< i
a5a,pa tadaje bio primljen u Dru5tvo hrvatskih knjiZevnika. U oZujku te godine
u dasopisuMlada Hrvatska objavljuje pjesmu pod naslovom >28. II.<
:tlo. To posve6enugodi5njici smrti Ante Stardevi6akoji je preminuo na taj dan
riese 1894. i u njoj u osam strofa velida velikog sina >>krvave Like< koji
ga biti razbudujesrca mladih.Zadnja strofa zavr5avarijedima:
iaEiia,
graciji, >U slabu domu prepune vjere i nade. Sanjaj.
O Sveti Starde! lagane snove: iz Tvog groblja
r Prvi
r0 Ivan Odak, Vojnik revolucije,
svemu i.ivot i rad Vladimira Copi6a, >>Spektar<,
Zagreb,
1980.
vatski tt Zadnli stihovi tih dviju pjesamaglase:
Lduhu
Uz valovlje Zubor pjesmo
vali u Ah iz dule sad se vini
;a iste I odjekuj dolom. brijegom
Pozdravmiloj domovini
(>Oj talasi<,Pobratim, XVIII, 1907,br. 1, str. 35-36)
Patnici su moji pretli
32,str. potomci ie borci biti
jer je Hrvat patnik vijeke
ruienik za dom i ja krv iu dati
(>Nemoj tonut(, Pobratim,br.5,1907 , str. 94)

15
 Prva omlad
U na5oj du5i svijest plamti! Sjeni se svetoj klanjaj
i kulturnom Z
I trgaj, Vjero, vulkanskelance roblja.<<r2
odu5evljavala I
su svi JuZniSlz
Nakon te pjesme napisaoje dlanak posve6enAnti Stardevi6uu
Metlutim'
kojem istide znadenjetoga velikog lidkog pudaninadiji se program moZe
saZetiu dvije rijedi: >>HrvatskaHrvatima<<.13 doba krize du
unutar Austro-
Zanimljivo je da se Budak nakon toga sje6akako mu je majka za
podetkom sto
Skolskihpraznika, dok je boravio ku6i na selu, uvijeno prigovorila da
'bilo i Sto klerikalna i m
>neki besposlenjacipo selima pivaju pisme o svemu Stoje
Zeljela okuPiti
nije bilo'<<,od kojih je poznatiji neki Ake5a Vrkljan i da su mu majci
podetku Bu
rekli da Mile pjeva >>nekakve pismetine<<,ali da ona vjeruje kako je to
ultrajugoslave
sala.Budak joj je, sa smijeskom,odgovorioda pise, ali ne kao Akesa, te
Omladina kc
da su moZdaAkesine pjesme ljepse i bolje, ali su drukdije, te dodao da
utjecajem Ise
pisanje pjesamanije sramotavei ne5to lijepo.!a
frankovcima
Budak takoder sudjeluje i u rubrici dasopisaMlada Hrvatska pod vladaju6ih kr
naslovom >Vijesti< i destopolemizira s protivnicima mladohrvatskog SkuPina
pokreta. Zanimljiv je njegov komentar gostovanja jednoga glumca KrKnjavog i t
srpskog pozori5ta iz Beograda uZagrebu,nekoga Bogiia koji je igrao u Franka' To s
Gogoljevu Revizoru i u SheakspeareovuHamletu koje_mupredbacuje u kojemu se
dilentantizam i ignorantsko ponasanje prema publici. Clanak koji ima istide kao ui
politidke konotacije zavr5avaovim Budakovim rijedima: hrvatsko in
>>Mivas rado dodekujemokao gosta, kao brata Srbina iz Beograda, protivnika
ali nam dragi gospodine premalo imponuje, sto ste Vi Beogradanin; ni desetlje6aZ
najmanje nas ne veZenasebratstvo, niti vase srpstvo da uzmemo mjesto ditav svoj it
svijeie - rog, pa k tomu jo5 od dovjeka, koji istom kani postati - sv. Franjo
umjetnidki segrt. U kazalistu traZimo distu umjetnost, a u kazalisnoj nezahvalnc
kavani moZemo govoriti o bratstvu i patriotizmu, srpstvu i hrvatstvu.<<ls organizator
U podlistku je dasopisaMlada Hrvatska zablljei'eno da je Budak Mlada Hrvt
spjevao mladohrvatsku himnu koja 6e se uglazbiti i koja ie glazbom Budak
uvelidavati skupove stardeviianskeomladine. Vidljivo je da je Budak najbolje je
vrlo aktivan u mladohrvatskom pokretu, zajedno s Josipom Mataso- pravaStvo
vi6em, tako da se oni s pravom smatraju ideolozima Mlade Hrvatske.t6
t2 Mlada Hrvatska,II, 1910,br. 6, str. l2l-122.
13,rKroz detrnaestgodina<,isto, str. 122. rzMirj
14rrSamo sebi<,nav. dj., str. 150.
300.godiin
ts Mlada Hrvatska, 1911, br. 6, str. 181. l8 Mile
16Miriana Gross, >Nacionalne ideje studentskeomladine u Hrvatskoj uodi I.
svjetskog r^t^<<,Historijski zbornik,Zagreb, god. XXI-XXII' 1968-1969, str. 97.

I6
 Prva omladinska generacijakoja je igrala vaZnu ulogu u politidkom
i kulturnom Zivotu Hrvatske pripadala je Stranci prava. Ona se
oduSevljavalaStardeviievim udenjem,posebnonjegovom tvrdnjom da
LU su svi JuZniSlavenijedna hrvatskanacija t7
ie Medutim, velikohrvatska misao dobiva novo znadenjekada se u
doba krize dualizma javila nada da se hrvatsko pitanje moZe rije5iti
za unutar Austro-Ugarske Monarhije njezinom rekonstrukcijom. Tako se
Ja podetkom stoljeda javljaju dvije skupine unutar prava5kog pokreta:
to klerikalna i mladohrvatska koja je meclu srednjo5kolskom omladinom
ci Leljela okupiti nove snage.Urednici dasopisaMlada Hrvatska bili su u
to podetku Budislav Grga Antlelinovid (1866-1946), poslije
te ultrajugoslaven,i pjesnik Fran Galovii koji je bio blizak Mili Budaku.
la Omladina koja je ostala tz Mladu Hrvatsku bila je pod velikim
utjecajemIse Kr5njavija (1845-1927)koji se pridruZuje 1906. godine
d frankovcima, kada se drZalo da 6e Frankova stranka uz pomo6
I vladajuiih krugova rije5iti hrvatsko pitanje.
D

a Skupina oko Mlade Hrvatske postupno se oslobada utjecaja

u Kr5njavog i s ideolozima, Matasoviiem i Budakom, i dalje slavi Josipa
Franka.To se vidi iz Budakovadlanka >Dr. Josip Frank<<1911.godine,
a u kojemu se Frank slavi kao olidenje energije i poZrtvovnosti, te ga se
istide kao uzor prava5a.Budak nagla5avada je Frank, iako nije nosio
hrvatsko ime kao ni Strossmayer,bio snaZniji od mnogih svojih
protivnika jer je imao hrvatsko srce. Napominje da je Frank dva
desetljeia Zrtvovao svoju snagu ideji hrvatskog nacionalizma, da je dao
ditav svoj imetak prava5tvu bivajuii popularan medu siroma5nima kao
sv. Franjo Asi5ki. Budak u dlanku dalje pi5e da je Frank doZivio
nezahvalnostmnogih koje je prigrlio, ali da je unatod tome ostao
organizator i prvi apostol stardevidanskeideje, te zavr5avadlanak da 6e
Mlada Hrvatska duvati uspomenuna Josipa Franka.rs
Budakov sudrug u mladohrvatskom pokretu Josip Matasovii
najbolje je formulirao osnovne mladohrvatskeideje. On nagla5avada je
prava5tvo jedini nositelj hrvatskog nacionalizma i da je njihov idol

r7 Miriana Gross, >>Studentski pokret 1875-1914<,Spomenica u povodu proslave

300. g odi l nj ic e Sveui i lii ta u Za gr eb u, l, Zagreb, 1969, str. 45 1-4'19 .
18Mile Budak, >Dr. Josip Frank<,Mlada Hrvatska,Y ,1912, br. l, str. 1-2.

t7
 ske, a Rusi r
buntovnik Eugen Kvaternik, koji je ubijen u Rakovici 1871.kao uvje-
na sebe i zl
reni protivnik Austrije. Matasovi6 osuduje socijalizam, kozmopolitizam,
sveslavens
ali i klerikalizam. Polaze1iod hrvatskog drZavnogprava kao prirodnog
Srba zato 5t
prava, protivi se trijalistidkom preuredenjuMonarhije, jet iz toga ne
Ante Starde
moZe nastati drl,avaHrvatska, ve6 nju treba stvoriti djelovanjem solidne
nazivaju Srl
prava5ke organizacije u svim hrvatskim zemljama.te
>preii u fat
Posebnosu zanimljiva Budakova shvaianja toga vremena,koja su
nevaljalaca
dosla do izral,aja u njegovu dlanku >Mladohrvatstvo prema srpstvu i
Budak I
slavenstvuuop6e<<, objavljenom u dva broja Mlade Hrvatske 7911.
Inade, Srbe
godine.20 u podetku dlanka autor postavlja pitanje kako se mlado-
smatra on€
hrvatski pokret mora drZati prema Srbima u hrvatskim zemljama, u
moralnom I
SrbijiiuCrnojGori.
IPak jt
Budak smatra da nije preporudljivo potpuno nijekati srbe u Hrvat-
zadnjem b
skoj. Naglasavada su oni dosli u Hrvatsku pod Turcima, da su im se
detkom 19
pridruZili i neki drugi elementi, te da stoga ima mnogo ljudi koji se
kako ju je
ponoseimenom srbi, a da zapravona to nemaju pravo. utvrdivsi da je
pohvaliti s
temelj narodnosti uvjerenje svakog pojedinca, postavlja pitanje moZe li
dadka orgz
se i kako raditi sa Srbima. Istide da se sve dinilo s hrvatske strane da se
Sto svoj ni
s njima nade modus vivendi, ali da to nije uspjelo jer da Srbi tumade
konfesijsk
kako postoji jedan jedinstveni srpski narod od kojeg se mali dio moZe
vjerska, v
nazivati i Hrvatima. Svi pokusaji oko sloge nisu uspjeli, drZi Budak, jer
negiraju I
posroji politidki i narodni posjed koji Hrvati i srbi nisu podijelili. Srbi
smije u n<
imaju pred odima cjelokupno srpstvo i veliku srbiju a hrvatske zemlje
cizam u I
ubrajaju kao svoje, te se desto pridruZuju hrvatskim neprijateljima, u
organizira
Banovini Madarima, u Dalmaciji Talijanima, a u Herceg-BosniNijem-
hrvati ne
cima i Madarima. Budak se pita kako bi trebalo razrijesiti politidke
redovima
prilike da bi Hrvat i Srbin mogli Zivjeti jedan pored drugoga. Naglasava
Budak izt
da se pravasi drZe principa narodnog monizma, a ne dualizma, Sto po
i Posilov
njegovu misljenju zna(i da u Hrvatskoj postoji samo jedan politidki
Strossma
narod, a to su Hrvati. Ali gospodar u hrvatskim zemljama bit ie tko
svedenic
bude bolje organizirani ekonomskijadi. StogaBudak pledira za ujedi-
njenje svih hrvatskih prava5kih stranaka,Sto zapravo znadi da treba Tim
postiii jedinstvo hrvatskognaroda. vaju6i to
Oni tvrd
Budak razmatrai odnos mladohrvata spram slavenstvui istide da su
desi i Poljaci protiv sjedinjenja hrvatskih zemalia i nezavisnostiHrvat- 2l Isl
22M
r e M l a d a H r v a t s k a , I v , 1 9 1 1 ,b r . 7 , s t r . 1 8 6 - 1 9 3M
; l a d r tH r v a t s k a , l Y, 1 9 1 1 , b r ' 8 ' 23Is'
str.231-232. 2aIs
20Mlada Hrv atska, 19 I 1, br. 7, str. 200 -202 i br. 8, str. 223-224.

18
(ao uvje-
ske, a Rusi 6e viSepomodi pravoslavneSrbe. Stoga su Hrvati upu6eni
olitizam, na sebe i zato se moraju >odre6i iluzije o slavenskoj, a pogotovu
rirodnog sveslavenskojpomodi<. On kaZe da mladohrvati nemaju ni5ta protiv
; toga ne Srba zato Sto su Srbi >nego stoga Sto su hrvatski slavosrbi u znadenju
r solidne Ante Stardeviia<. Zato su po njemu svi slavosrbi jednaki, bilo da se
nazivaju Srbima ili Hrvatima. Ali, zakljuduje Budak, to ne smije nikada
, koja su >pre6i u fanatizam, u lidnu mrZnju<<, jer >u svim narodima ima kraj
rrpstvui nevaljalacai po5tenih ljudi<.21
:e 1917. Budak se kao izvorni stardeviianac zalaLeza samostalnuHrvatsku.
mlado- Inade,Srbe u Hrvatskoj smatradijelom politidkog naroda, a slavosrbima
jama, u smatra one koji sluZe reZimu, dakle, ne etnidkom skupinom, nego
moralnom kategorijom.
r Hrvat- Ipak je svoje nazore Budak najcjelovitije i najjasnije izrazio u
uimse zadnjem brojt Mlade Hrvatske, u kojoj on stalno sudjeluje, i to po-
koji se detkom I9I2. godine. To je zapravoplatforma mladohrvatskog pokreta
5i da je kako ju je Budak tada vidio. On istide da se Mlada Hrvatska moZe
moZeli pohvaliti stalno5iu svoga djelovanja i da je ona jedina nacionalistidka
reda se dadka organizacija u Hrvatskoj. Predbacujeudrugama Domagoj i Ludi
tumade Sto svoj nacionalizam povezuju s katolicizmom jer >>nacionalizamnije
o moZe konfesijska misao i Sto hrvatska narodnost nije samo katolidka, jedno-
Iak,jer vjerska, ve6 trovjerska<<.22 On tom prigodom istide da mladohrvati ne
li. Srbi negiraju vjeru vei tvrde da je vjera pitanje savjesti pojedinca,.koje ne
zemlje smije u normalnim prilikama biti politidko pitanje. Prema tome, katoli-
iima,u cizam u Hrvata je konfesijsko pitanje a i stale5ko,jer je svedenstvo
Nijem- organizirano kao kapitalistidka klasa te posjeduje golem imetak. Mlado-
litidke hrvati nemaju ni5ta protiv sve6enika koje 6e rado vidjeti u svojim
laSava redovima, ali su >>crkveniglavari veiinom kreature Beda i Pe5te<<.23
Stopo Budak izridito kale da oni nisu protiv zagrebadkihnadbiskupa >>Bauera
Iitidki i Posilovida,jer su sveienici, nego jer su lo5i i nenarodnisvedenici.
ie tko Strossmayere,Pavlinovi6e i Buli6e Stujemo,jer su dobri Hrvati i dobri
ujedi- sveienici<<.24
treba
Tim se Budakovim nazorima mladohrvati izralavaju, kao liberali, bi-
vajuii tolerantni i priznaju6i pravo svim konfesijama i osvjedodenjima.
da su Oni tvrde da im je najbliZa Stranka prava kao antinagodbenjadka,ali da
Jrvat-
2l Isto.
, ,b r .8 , 22Mlada Hrvatska,y
,1912, br. 1, str. 2.
2 3I s t o , s t r . 3 .
2aIsto.

l9
 udruga,jer je njezin glavni
6e i6i samostalnosvojim putem kao liberalna
stranadkilist >>sveuis" klerikalnim, antiliberalnim duhom, koji
"uooi"n liberala i nacionalistedr' Ante Star-
velikog
i" ,u" prije nego duh
d e v i d a < . 2 5 T i m e B u d a k i ' e | i r e 6 t d a m l a d o h r v a t i n a s t a v l j a j u i dideje
ealei
pravastvo<<' odnosnonastavljaju
tradiciju koje se tretira kao >>staro
Oca domovine.
rztalava mladohrvatsko
U tom dlanku Budak jasnije nego prije II
posebnim narodom istog
stajali5teprema Srbima' >Srbe smatramo
se od nas razlikuju vjerom'
plemena i jezika, pripadnike Hrvatske koji -
Sto je nenacionalnoobiljeZje<<, te su oni nuZno nama Hrvatima
Budak
partikularistidketradicije oni
Hrvati.26 Buduii da se zboglake srpske nu dana da
kao liberali
jos uvijek osjedaju Srbima,"dudak drZi da su mladohrvati je Austro-
sve dok to ne ide na
pri.taSe autonomiie i srpskeplemenskesamouprave Budak je
zakljuduje da su Hrvati i Srbi
Stetuhrvatskog drZavnogp'uuu' Na kraju prijatelj k
treba
.rfue jedni-na druge"i da Hrvatska.kao zajednidka domovina
"rri pokretu' a
postati ,ui-u njima >ognji5te slobode i napretka<<'27 koji je Po
pripadnik mladohrvatskog
MoZe se zakljuditi da je Budak kao proveo n3
pokretabiostardevilanacuizvornomobliku,prihvaiajudisvenjegove rati5te,Pa
Beda i Pe5te' antiaustrijsko
temeljne ideje: neovisnostHrvatske od prvoj bol
Srba u Hrvatskoj' on ih ipak
stajaliste te antiklerikalizam' Sto 'e tide zaPadnui
smatradijelomhrvatskognarodaiako,zarazlikuodStardevi6a,vise koja se r
koji su pod utjecajem
vodi raduna o realnom slanl" i drZi da Srbima prosinca
treba u duhu liberalnih
partikularistidkih tradicija i tsjedaju se Srbima, u dinu d
zasadaomoguditi samoupravu' pao u srl
politidkog sazrijevanja
Time je zavr5ilo prvo razdoblje Budakovog Bud
kadaseizgradiokaostardevieanac,Sto6egapratitikrozditavpolitidki preuzeo
politidke pragmatike kada 6e
livot,ali 6e ga nafustiti pod utjecajem njega i i
radikaliziratinekaruoiuuui"'"nja'naroditouodnosunaSrbe'tridesetih saduva
godina,kadajesamdoZiviote5keposljedicevelikosrpskogreZimai putu u
fada mu je bio fizidki ugroZeni sam Zivot' dasnike
jedna s
jeuNi
tifuson

2 sI s t o , s t r . 4 28
26Isto. 29
27Isto. str. 5

20
r glavni
rm,koji
e Star-
dealei
iu ideje

vatsko
r istog RATI ZAROBLJENISTVO
II. PRVISVJETSKI
jerom, (r9r4-1919)
ma-
ije oni
Budak je tijekom 1912.i 1913.sluZiovojni rok, a pohadaoje godi-
iberali
nu dana dasnidkuSkolu i zavr5ioju je kao kadet prvog ranga. Nakon Sto
ide na
je Austro-UgarskaMonarhija objavila rat Srbiji u lipnju 1914. godine,
i Srbi
Budak je poslan na srpsko rati5te u Madvu, gdje je poginuo njegov
Ltreba
prijatelj knjiZevnik Frano Galovid, inade suradnik u mladoprava5kom
pokretu, a sam on je bio lakle ranjen. Tadaje napisaonekrolog Galovi6u
rtskog koji je poslije bio objavljenu Hrvatskompravu. Nakon Stoje dva tjedna
egove proveo na bolovanju, iako nije potpuno ozdravio,ponovnoje poslan na
rijsko rati5te, pa se Zalio zapovjedniku da mu je noga otedenai da i,eli ostati u
r ipak prvoj bolnici.2s S vojskom je preko Tuzle i Zvomlka stigao do Valjeva u
r, vi5e zapadnuSrbiju gdjeje krajem studenoga1914.smje5tenu vojnu bolnicu
cajem koja se nalazlla u zgradi Valjevske gimnazije. U meduvremenuje 8.
ralnih prosinca 1914, srpskavojska u protuudaruzauzelagrad i tako je Budak
u dinu domobranskogkadeta zajedno s drugim austrijskim dasnicima
)vanJa pao u srpskozarobljeni5tvo.
titidki Budak se u autobiografiji sje6a da je tada zapovjedni5tvobolnice
da (,e preuzeo neki doktor Despotovii, srpski vojni lijednik izLoznice, koji je
:setih njega i jednog kadetskog aspirantaiz Istre dao otpremiti u NiS da bi ih
ima i saduvaood pjegavogtifusa koji je harao medu vojnicima. Medutim, na
putu u NiS ispsovao ih je jedan zadrti srpski rodoljub kao austrijske
dasnikehote6i ih izbaciti iz jureeegvlaka. U njihovu je obranu ustala
jedna srpska gospo<lakoja je izgrdlla toga pozadinskogjunaka.2eBudak
je u NiSu smje5tenu okruZnubolnicu, ali je vei bio zarai,enpjegavim
tifusom.

2 8B u d a k ,S a m o s e b i ,n . d j . ,s t r 1 4 .
2eIsto, str. 147.

21
 U jesen 1915. do5lo je do ratnog preokretau korist Austrije pa se ku5aju6i ni
srpskavojska, zajedno s austrijskim zarobljenicima,od sredinelistopada koje istand
d o s r e d i n ep r o s i n c a 1 9 1 5 . p o v l a d i l a k r o z j u Z n u S r b i j u , K o s o v o i onda - joi
Albaniju do Jonskog mora. vam Zelim
Taj svoj kriZni put koji je trajao od 15. listopada do 19. prosinca koje sre6e
1915.Budak je opisaou svomeromanu Ratno roblje, odnosnoAlbanski lizali da bi
kril.ni put zarobljenih austrougarskih iasnika,3o koji zapravo i nije kostur, Pr
literarno djelo, ve6 neka vrst kombinacije putopisa i dnevnika Sto molitvu Br
opisuje patnidki put kojemu su bili izvrgnuti austrijski zarobljenici. i nejake dl
Stoga Budak s pravom tvrdi da je njegov dnevnik vjerno svjedodanstvo glad i pri t
o vremenu,ljudima i raspoloZenjimana tome te5komputu.31 Buda
Buduii da je to djelo neka vrsta Budakova dnevnika iz toga odnosima
vremena, ono 6e nam posluZiti da prikaZemo neka zbivanja u kojima je opijeni us
on sudjelovao i o kojima svjedodi o svojim politidkim stajali5tima u to Soluna i
vrijeme, osobito o hrvatsko-srpskimodnosima.Njegova reagiranja pritisnuti
pokazuju kako su tada do5la do izrai.aja njegova prava5kauvjerenja kao ujedinjen
osvjedodenogstardeviianca. da medu I
uvjerenje
To Budakovo svjedodanstvovrlo je slidno nekim drugim literarnim
SlavenaI
djelima koja biljeZe ta zbivanja, kao Sto su zapisi Branislava Nu5i6a
(1864-1938),Devetstopetnaesta - tragedija jednog naroda, Rastka sutra trel
provincijr
Petroviia (1898-1949),Dan.fesrl, srpskihpisaca,te hrvatskogslikara
Joze Kljakovi6a (1889-1969)Suvremenikaos. Medutim, treba re6i da Kad
ono zaista nema veie knjiZevne vrijednosti za razliku od Nu5i6eva i austrij sk
Petroviieva djela, ali autentidnosvjedodi32 o tome Sto se zbivalo s prijestolt
austrijskim zarobljenicima za vrijeme povladenja i bijega srpske vojske tisu6a au
s vladom premajugu. su to na€
nije man
U uvodu Ratnog roblja Budak govori o tome dime ie se baviti u
Se'POnJ
svom djelu da bi opisao tragediju Sto su je proZivjeli ratni zarobljenici
godine I
zajedno sa srpskim vojnicima na putu prema Albaniji.
prividno
>Pripovijedat 6u vam, reii iu vam, dega se sjeiam i sluZit iu se
najcrnijim bojama, najo5trijim perom, najteZim neotesanimizrazima, ne

30 Mile Budak, Ratno roblje, Albanski kriini put zarobljenih austrougarskih

i asnika,Zagreb, 199 1, drugo izdanje. 3 3B '
3 l I s t o ,s t r . 1 9 7 .
3a Is
32Ante Kadi6, >Autobiografska djela Mile Budaka: Ratno roblje, Na vulkanima<,
35K
Mile Budak, pjesnik i muienik, KnjiZnica Hrvatske revije, Barcelona-Miinchen, 1990, 36B
str.145.

aa
epase
ku5ajuii ni jedan das da na njih polaZem umjetnidko dlijeto, koje gladi,
stopada
koje istandanopoljep5ava,a vi sve uzmite stotinu puta povedanoi istom
rsovoi
onda - joS ne 6eteimati potpunu,vjernu sliku, jo5 ne 6eteduti ono, Sto
vam Zelim reii i Sto bih vam mogao re(,i.<<33 Opisuje crknute >Zivotinje
:osinca koje sre6ena putu, njihove kosture oko kojih su se ljudi grabili i koje su
t.banski
lizali da bi zatomili glad<. BiljeZi i pita se >jeste li vidjeli kada dovjek,
r i nije kostur, privuden sivom, zemljastom koZom, koji umire i ne Sapie
ka Sto molitvu Bogu, ne spominje sveta imena svoje drage majke, vjerne Zene
jenici. i nejake djedice,nego samo pi5ti pohrhanimglasom: 'kruha, kruha' -
anstvo glad i pri tom ceri svoje zube, ono jedino Stoje na njemu dvrsto?<<3a
Budak je u svojim sjeianjima zaokupljen srpsko-hrvatskim
t toga odnosima.To je vrijeme kada su srpski vladajuii krugovi, jo5 uvijek
imaje opijeni uspjesima u balkanskim ratovima, sanjali o pro5irenoj Srbiji od
Lauto Soluna i Carigrada do Jadranskogmora, a neki hrvatski politidari,
iranja pritisnuti njemadkom i madarskom hegemonijom, razmi5ljaju o
ja kao ujedinjenju Hrvatske sa Srbijom u zajednidku drZavu. Budak je osjetio
da medu srpskim politidarima i dasnidkim kadrom koje je susretaoZivi
arnim uvjerenje o potrebi srpske vladavine nad oslobodenim zemljama JuZnih
luSiia Slavenakoji su se nalazili u okviru Austro-UgarskeMonarhije; oni bi
astka sutra trebali biti u podredenompoloZaju prema Beogradu, zapravo
likara provincijski kao 5to su to francuski gradovi prema Parizu.3s
:6i da Kad su podetkomlistopada 1915. godine, nakon pada Beograda,
eva r austrijski zrakoplovi podeli bombardirati NiS, privremenu srpsku
alo s prijestolnicu, gdje se Budak nalazio s vi5e od 600 dasnika i nekoliko
ojske tisu6aaustrijskihvojnika, oni su se tim bombamaveselili i nadali se da
su to nagovje5tajislobode.Budak zapisujeda se >velika ve1inaHrvata
riti u nije manje radovala nesre6isrpskedrZavenego Nijemci i Madari<. Time
enici se, po njegovom mi5ljenju,mnogo toga moglo objasniti Stoje jo5 1915.
godine bilo nejasno. On konstatira da Sto su narodi zaistaili samo
:u se prividno srodni,kao Srbi i Hrvati, to vi5e imaju nesredenihodnosa.36
a, ng

rskih

33Budak, Ratno roblje, nav. dj. str.

3.
Dd<<,
3aIsto, str. 3-4.
990, 3sKadi6, Autobiografska djela,
nav. dj., str. 51.
36Budak, Ratno roblje, str. 10.
 konstatira
Medutim, kad su zarobljenici napustili NiS, svjedodi on, srpsko
sustav. St
stanovni5tvo,ljudi, i.ene i djeca, nijemo su ih promatrali, a zarobljenici
>kojima jt
su ih pozdravljali, jer su u nijemim pogledima niSke sirotinje vidjeli da
duZnosti.
6e dok >Svapskioficiri< ostaju u NiSu i dok se u gradu nalazi vlada,
Nago
grad biti siguran,da neie pasti od onih drugih >stra5nihSvaba<koji su
Budak za1
topni5tvom porulili Beograd i jo5 gorih Bugara koji se Zele Srbima
svetiti.3T Velimirov
se moglo
Zanimljivo je da su novi austrijski zarobljenici, koji su se pridruZili
pitanju, te
postojedima,isticali kako su prema njima vrlo dobro postupali obidni
pravnima
srpski vojnici, dok su se tuZili na austrijskepoddasnikeSrbe i Hrvate
da je slidt
koji su se ulagivali Srbima svojim slavenstvomi jugoslavenstvom.3s
P.) koji je
Kad su zarobljenici napustili NiS 19. listopadai istog dana stigli u On nasta
Prokuplje, Budak navodi da su srpski vojnici pomagali austrijskim za tim dt
dasnicima da dodu do hrane, te kaLe da su oni >>vrlousluZni i desto zemlitt.az
mnogo uljudniji negoli njihovi i na5i zapovjednici<<.3e
OPis
Na putu od Prokuplja do Kur5umlije Budak razmi5lja zbog dega su prema ju
se neki zarobljeni austrijski dasnici Hrvati prijavili medu srpske dobro- bijediti,
voljce. On to opisuje ovako: >Cijeli sttizlaz do cesteopkolili u gustoj austrijsk
hrpi desi, Srbi i Hrvati, koji su bili raspoloZeni'jugoslavenski'.'. vost Prel
Pogledam.lJlaze u auto sve poznatalica, mladi, vitki,lijepi ljudi. Meilu
Bud
njima na5 Pero u svom koZnatom haljincu i - najzadnji ulazi Oskar
gubili dc
(Budakov kolega, op. L P.) - Bi mi kao da me netko udari po mozgu. I
ako se o tome govorilo bilo je toliko nevjerojatno da je njegov odlazak
N at
etnidko
sve iznenadiokao grom iz vedra neba...Odletim u malu sobu,u koju su
pjesam
stanovali Hrvati, me<lukojima je bio Oskar. Kad sam u5ao,svi su bili na
nogama i nepomidnozurili preda se. Kao da je taj das izrebenasmrtna Medutir
'Nemojte mi gospodo uni5tena
presuda...Poslije doznadohda je polazedirekao
pusto5 i
krivo suditi. Svaki ima svoje nazore.' Nitko mu nije ni5ta odgovorio jer
slavens
su ostali zapanjenii preneraZeni.<,40
pobijed
Budak nalazi i obja5njenje za5to se to dogacla.Iako ne prihva6a
ali ih is
prelazak austrijskih zarobljenika u srpske redove i zapisuje da ni jedan
Hrvat iskreno neie reii da je zadovoljan svojim poloZajem kao Hrvat i al Is
postupkom Austro-Ugarske Monarhije prema njegovoj domovini, on 421
43t
44 ,,
3 7I s t o , s t r . 1 9 .
38Isto, str. 23. ju6i u st
3eBudak, Ratno roblje, str. 37. poznaNj
4s
aoIsto, str. 36.

24
n, srpsko konstatirada je to najstrasnija osuda koju moZe dozivjeti austrougarski
robljenici sustav.stoga je razumljivo, zakljudio je, da se naslo nekoriko
vidjeli da onih
>kojima je jadi osjeiaj bjesa na nezahvalnostreZima
nego li osje6aj
rzi vlada, duZnosti...<<ar
L<koji su
Nagovaraju6ijednog dobrovoljca da ne prelazi na srpsku stranu,
: Srbima _
Budak zapisuje da je u to vrijeme u listu pjemont pisao episkop
Nikolaj
velimirovii kako je glupo govoriti o nekakvom hrvatskom pitanju jer
rridruZili bi
se moglo slidno govoriti o ridkom, hercegovadkomili sumadijskom
Ii obidni pitanju, te da poslije rata ne moZe biti govora o oslobodenima
i ravno-
i Hrvate pravnima, nego samo o pobjednicima i pobijedenima. Budak
komentira
)m.38 da je slidno govorio i Jovan skerlii (srpskiknjiZevnik rggT-1914,
op.I.
stigli u P.) koji je drLaoda je srpstvo u sedlu te da je uhvatilo uzde
u svoje ruke.
lrijskim on nastavlja da su upozoravali dobrovoljce kako srpskapropaganda
ide
i desto za tim da Sto vi5e Hrvata kompromitira i onemogu6i im
povratak u
zemlju.a2
degasu opisujudi drLanje srpskih dasnika koji su se s vojskom
povladili
dobro- prema jugu, Budak konstatira da oni stalno vjeruju
tato ee Srbi po_
gustoj bijediti, a da mu se dini, s obzirom nabezizrainost
situacije dok
r s k i '. . . austrijska vojska napredujekroz Srbiju da ta >vjera
, u svoju nepobjedi-
. Medu vost prelazi granice zdravog razuma<<.43
Oskar Budak stalno istide glad koja ih neprestanona putu
prati tako da su
rzgu.I gubili dostojanstvone samo kao dasnici, nego
i t<aotiuOi,oo
dlazak
Na putu iz Podujeva u pristinu iznosi jedno zanimljivo
oJusu zapai.anjeo
etnidkom stanju na Kosovu . Kar,e da su se sjetiri
bili na sipskih narodnih
pjesamakoje su stalno pjevali o srpskom Kosovu
mrtna i srpsti- junacima.
Meclutim, tamo se moLe zapaziti daje ve6 Kosovskom
spodo bitkom bila
'io jer uni5tenane samo srpskadri,ava,negoi srpstvo.
u tim se krajevima vidi
pustos a njegovo stanovnistvo, n" run'o
da vise nije srpslio, nego ni
slavensko.Budak ko.nstatira:>...negdasu
obiliii bili na Kosovu, ali su
wa(,a pobijedili Baiaziti<<,aste dalje istide da Albanci pokazuju strah od
iedan Srba,
ali ih istodobnostra5nomrze.
'vat
i
I, on a r l s t o ,s t r . 5 l - 5 2 .
a2Isto, str.
4i.
I

dasnici,nego da smo obrazovani ljudi, pada_

gladi na sam i jedinj Zivotinjski
nugon, ko;i
rt i ni5tadrugo.. Budak, natio roblii, str.
6d.

25
 je prije rata desno srP
BiljeZi da je u Pri5tini sreo jednog Hrvata kojega su u kolol
upo"rruonaprava5kimskup5tinamauStardevidevudomuuZagrebu'a na >>usk
na glavi kao
,uau 1" bio u uniformi sipskog vojnika sa Sajkadom ludila<<.
mu Sto se
dobrovoljac u dadkoj deti. Predbacio mu je taj 6in i zamjerio Pono
je na to odgovorio da mu
odu5evioza Pa5i6evuveliku Srbiju, a ovaj mu
je primijetio da Srbije. Tt
se kune da je on za Kresimirovu veliku Hrvatsku. Budak
srpskim l
SeonVaraakodrZidajetoputdovelikeHrvatske'Zak|jll1iojedaje
se situaciji u kojima n
ovaj to udinio iz oporiunistidkih razloga prilagoduju6i
pred Bugarima iz KaPetan
kojoj se na5ao u tim ratnim prilikama biel'e('\ t
i >>Crne
Skoplja.a6
je bio srpski mi5ljenjr
Zanimljiv je susret s joS jednim Hrvatom koji zamtzTl'
kao <Iaka uditeljske Skole dok
dobrovoljac i kojega je Budak poznavao Ferdinat
je bio u limnazijl, a to3i je presao u Srbiju prije rata i bio uditelj u
je ludujte!
Pohvalio se da ostao ne
ianieuu u otcatotiftom arbana5komselu<<. trrialtzn
mu je na to dobacio da je
samo dobar Hrvat, nego i dobar prava5' Budak malo Pc
je odgovorio
on nekakavjugoslavenski,a ne hrvatski prava5'Ovaj mu kapetan
Stardevi6i
da je najvedi Jrlgostavenposlije Jurja Strossmayerabio Ante Vas bi i
u ujedinjenju i stvaranju velike
dale najve6i spas svih Srba i Hrvata protrv n
rugostaviie.euaatmujenakrajuuzvratiodabitakvorazmisljanje uj
znadilo ostvarenjeideje Velike Srbije'47
zahvat
Budak istide da su srpski dasnici posebnomrzili Hrvate austrijske kako ta
Sto su
vojnike, odnosno zarobljenike,dak vi5e nego Madare' ne toliko oblake
velika zvjerstva u osvojenim
tuiAli da su austrijske pukovnije podinile krik. t
naroda
srpskim krajevima, ve6 Sto su smatrali da su oni izdaiice svojega majdic
toiiiesrpsko-hrvatski.a8Iakosesrpskavojskavelikombrzinom nevjes
na
poutuii, austrijske zarobljenike duva se s nataknutim bajunetama mnom
dok ih
pubkama, goni ih se kao stoku ipazi kao da su razbojnici' obitelj
istodobno fizidki i psihidki ubija glad i umor'ae SaPta
etnidke i
Promatrajudi ratne strahote,Budak naglasavada glad brise
kako se
druge razhke medu onima koji se nalaze u kolonama i opisuje
konja. >U jednom
meso skida s golih kostura uginule magaradii lipsalih
konju sjedi
mladom hrastiku opazili Smo ovu sliku: na crknutom
nas vojnik,
Arnautin i Zurno dere s njega koZu, a lijevo pred njim dudi

5(
a 6 I s t o , s t r .8 1 .
5
a 7I s t o , s t r . 8 5 .
5
a 8I s t o , s t r . 9 3 .
4eKadie, Autobiografsko djelo, str' 154.

26
prije rata
desnosrpski vojnik i obadva reZu meso s konjskih butina.< Dodaje da
agrebu,a su u koloni svi izjednadenii da nisu vi5e ljudi, nego neka vrsta stvorenja
;lavi kao na >uskoj granici izmedu ljudi i Zivotinja, na medi izmedu razuma i
mu Stose ludila<.50
:io da mu
Ponovno se vra6a razmi5ljanjima srpskih dasnikao stvaranju velike
nijetioda
srbije. Tako se, dok se jos nalazio u valjevskoj bolnici, susreo s nekim
rjedaje
srpskim kapetanomiz Beogradakoji je nosio niz ratnih odlidja, medu
tuaciji u
kojima najugledniji srpski orden >Karadordevu zvijezdu s madevima<<.
trtma iz
Kapetanmu se hvalio vanjskopolitidkim djelovanjem >>Narodne obrane<<
i >>crneruke<<,tajnih srpskih dasnidkih organizacija.Budak mu je iznio
l srpski mi5ljenje da su Hrvati i srbi bili najbolji prijatelji, ali da su ih Hrvati
<oledok
rditelj u
)staone
:io daje
govorio
rdevii i
r velike
iSljanje
U jednom trenutku mar5a Budak opisuje krizu koja ga je bila
strijske zahvatila,tako da mu se dinilo da mu se pribliZio kraj. >Gledao sam,
r Stosu kako takova smrt upire u me svoje ostre odi kroz maglu krupne solike i
ojenim oblake studenogavjetra, i duSami se sledi, a na usta mi naleti prigusen
naroda krik. u pravilnom su mi mimohodu ispred mene prosli moja slatka
:zinom majdica,moja dobra, draga Zena,moje sitno dijete,s2moja bra6a,moje
rmana nevjeste, moji prijatelji i svi moji znanci; u Zivim slikama osvanu pred
Jok ih mnom moje cijelo djetinjstvo, moje cijelo mladovanje, moj cijeli
obiteljski zivot, a nekim mi dudom navrnusena jezik rijedi, koje nisam
nidkei Saptaonego samo uzdisao:
ako se
:dnom >Raspremiprebijele krevete du5ice moja,
sjedi Nadoji na5egasina, malena i zlata,
ojnik, Palezi, podivaj mirno. Ja ne du ti do6i
Nikada viSe<

50Isto.
sr Budak, Ratno roblje,
str. 98.
52Budak se 1913.vjendao
s Ivkom Toma, a idu6e godinerodio mu se sin Zvonko.
 Pred tim me je rijedima obuzela takova jeza,takav uZas,takav strah, misledi na
da jo5 ni dan dana5nji ne shvaiam, kako odmah nijesam pao mrtav pod su srpski v
teretom te grozne prlkaze Stoje u mene uperila svoje nemilosrdne odi. Prolai
To je bilo 17. studenoga1915. godine i to je najteLi i najopasniji dan tada5njih I
koji sam do sadaproZivio.<<s3 Bugari. M
razlidite,s
Budak opisuje i odnose srpskih dasnika prema zarobljenim Hrvati-
ma. Dok su se nalazili u mjestu Pe5kopej,jedan srpski dasniksazivaju6i Iz Stt
zbor pozove zarobljenedasnikeoslovljavajuii ih Nijemcima, Madarima Elbasanu
i Austrijancima. Budak komentira tako da su prvi put Srbi izbacili prema m(
hrvatsko ime iz svoga rjednika, jer zarobljene dasnike Hrvate nisu zaptavo
nazvali njihovim nacionalnim imenom.5a zarobljen
prekriven
Kako je kolona zarobljenikakrenula prema istoku, stigli su u Dabar
kad sam t
u Makedoniju 19. studenoga1915.Budak zapisujeda je treiina te male
skoro u I
varo5i porudena.To su zapravo bili dijelom ostaci ru5enja za vrijeme
zadnjih d
balkanskih ratova, ali su se vidjela pusto5enjaSto ih je podinila srpska
koji osta
vojska prije njihova dolaska,kada je ugu5ila albansko-bugarsku po-
nestali u
bunu.5sZatim su krenuli preko Struge i Ohrida prema Bitoli, ali im je u
Tko je ik
meduvremenubilo naredenoda se moraju vratiti u Strugu zbog ratne
da je doi
situacije i napredovanjabugarskevojske. Budak je tada zabiljeZio da su
okolica <
se austrijski dasniciveselili velikim uspjesimabugarskevojske koja je
izbacuju
vei bila blokirala bitolska vrata.56
lice, ogt
Zanimljivo zapisuje pona5anjeLandaraIlije koji je tokom mar5a nisu bez
imao nadzor nad njima i brinuo se o redu i ustroju zarobljenika. Neki su
UK
ga se sje6ali kao vrlo pristojnog u ophodenju sa zarobljenicima, ali je s
oni, dak
vremenom postajao sve neugodniji tako da je jednom prigodom udario
njih, ne
jednog austrijskogsatnika,starijeggospodina,kundakom u slabine.To
njima<.
je ponovio drugi vojnik udariv5i austrijskog porudnika. Budak zapisuje
nad sud
da mu je nakon toga dina prigovorio drugi srpski vojnik iz Paradina
nika Vlr
rekavSi da nije on valjda Landarda se tako ponaSai da treba biti po5ten
dovjek. Ovaj se na to ispridaotvrde6i da je bio nezadovoljansituacijom
kod kuie, ali da je to udinio jer su im savjetovalida udaraju tu marvu, 5't I
jednog a
Zivkovi(
razorula
mislio d
s3Budak, Ratno roblje, str. 139. maJorzl
581
5aIsto, str. 162.
59
s5Kadii, Autobiografska djeta, str. 154.
60
s6Isto.

28
Kavstrah, misledi na ratne zarobljenike.sTBudak primje6uje da inadenije viclao da
lrtav pod su srpski vojnici udarali bilo kojeg zarobljenika.
rdneodi.
Prolaze(,ikroz Makedoniju, ocrtao je mentalitet i reagiranja
sniji dan
tada5njihMakedonaca,tvrdedi da se oni osjeiaju da su Makedonci a ne
Bugari. Medutim, ipak netodno reagira tvrde6i da te dvije skupine nisu
r Hrvati- razlidite,5smisleii valjda na slidnost jezika.
rzivaju6i I z S t r u g e s u z a r o b l j e n i c i 2 5 . s t u d e n o g a1 9 1 5 . k r e n u l i p r e m a
fadarima Elbasanuu Albaniji, preko neprohodnihi zaledenihalbanskihplanina
izbacili prema moru. Po Budakovu opisu, to je bio najgladniji i najodajniji,
lte nisu zapravo najte7i dio njihova puta. Nai5av5i na tisu6e nesretnih
zarobljenika kojima ve6 tjedan dana ne daju jesti i koji luraju naokolo
u Dabar prekriveni ledom zapisuje: >>Kadsam prvoga vidio prodo5e me trnci,
te male kad sam sreo i drugog podbi me ledeni znoj, a kad sam ih podeo sretati
vrijeme skoro u krpama, pred mnom se otvori uZas sa svim svojim trzajima
srpska zadnjih dasova i sa svim prodornim bolovima u koje baca mile i drage
;ku po- koji ostaju iza nas i koji ne ie nikada ni5ta o nama doznati osim da smo
imje u nestali u Albaniji... Vidjesmo nekoliko spilja koje su bile nastanjene...
g ratne Tko je ikada vidio slike divljadkih naseobina,nije se mogao oteti dojmu
odasu da je do5ao me<lunjih... dim su opazlli nas, stado5eizlaziti van, cijela
koja je okolica oZivje, pred nama se otvori uZasnasenzacija,da brda rigaju, da
izbacuju iz sebenekakova stvorenjakoja imadu ljudski trup, majmunsko
mar5a lice, ogareno, obraslo, slijepljeno blatom i prosjadka odijela ukoliko
leki su nisu bez odijela...<5e
rli je s U koloni je bilo mnogo srpskih novaka koji su ista sirotinja kao i
Lrdario oni, dak je njima bilo gore >>jersu se bojali ne samo onog Sto dolazi iza
ne.To njih, nego i onoga Stoih deka,a na5i su se bojali samo onog Stoje pred
pisuje njima<. zajedno su sa srpskim vojnicima sjedili oko vatre koji su zalili
'adina nad sudbinom zemlje te proklinjali i psovali Nikolu pa5iia,60predsjed-
roSten nika Vlade.
oijom
arvu,

seBudak, Ratno roblje, str.197.i207.

6 0I s t o , s t r . 2 1 5 .i 2 3 5 .
 Zanimljiv je Budakov susret s Talijanima u Albaniji. Istide da prije
rata nije Talijane ni volio ni mrzio, ali kada je podeo rat i kada su
iskazali pretenzije na dalmatinsku obalu, iskreno th je zamrzio. No, one
noii 15. prosinca 1915, kada su se ukrcali na talijanski brod, najeli
tjestenine i zaspali u pravim krevetima on ih je, biljeZi, izljubio kao
braiu.6r
Dnevnik zavr5avaovim rijedima: >Sjedili smo tu neobrijani, ne-
oprani, zamazani....puni u5iju, podivljali... A talijanski su nas konobari
A
zduSno,spremnosluZili, a samilosnonas motrili kao Stomotre dovjeka
ludaka koji je u Zeljeznoj ko5ulji<.62
Kad su stigli na albanskuobalu, Budak s tugom biljeZi da ih je bilo
oko 15 tisuia, a na put ih je krenulo 60 tisuia.63 Ye1je tada pomi5ljao
kako 6e od svojih biljeZaka koje je na putu vodio napraviti vjeran Nakot
dnevnik uspomena da bi opisao taj te5ki put kao vrhunac muka i poni- pravo na
Zenja Sto ih dovjek moi.e izdrLati. ispite, i tt
Budak je svoj roman napisaotek u Muro Lucanu blizu Potenze u hrvatske 2
sjevernoj Italiji, i to kao talijanski ratni zarobljenik koji je zajedno s prava na t
ostalima bio prebadenna otok Asinaru blizu Sardinije, a iz zaroblje- Pravn
ni5tva se vratio 18. kolovoza I9I9. i iskrcaose u gru5kuluku. Roman je odvjetnik
objavio 1941.godine u Zagrebu. Budak sv
ga najrad
Osin
duZe vrij
aktivan I
kraljeve
hrvatske
Dok
bio je dl
prava u
1962),6

648
6sIs
Nedu (19
66R
6r Isto, str.273. 6?I
62Isto, str. 281.
stalnost,
63Isto, str.282.

30
da prije
radasu
Vo,one
, najeli
rio kao

nl, ne-
nobari III. DOKTORPRAVA,
ovjeka AKTIVAN CT-NNHRVATSKESTRANKEPRAVA
I BRANITELJU POLITIEKIM PROCESIMA
ie bilo ( 1 9 2 01- 9 3 3 )
riSljao
leran Nakon Sto se vratio iz zarcbljeniltva Budak je nastavio studirati
ponl- pravo na zagrebadkom sveudili5tu.Tijekom 1920. godine poloZio je
ispite, i to: sudstveni, politidki i rimsko pravo dopustenjemtadasnje
nze u hrvatskeZemaljskevlade.ve6 31. srpnja 1920.promoviranje u doktora
Cnos prava na temelju rigoroza.6a
rblje- Pravnidkoje iskustvo srekaodok je kao pisar radio u zagrebadkog
ranJe odvjetnika dr. Oswalda, inade nelenje, koji mu se rugao kad mu se
Budak svojedobnopovjerio da se namjeravaoZeniti,rekavsi mu kako bi
ga najradije potjerao iz odvjetnidke kancelarije da mu nije simpatidan.6s
osim odvjetni5tvomBudak se bavio i sokolskim radom tako da je
duZevrijeme bio zamjenik starjesineHrvatskog sokola u kojem je bio
aktivan sve do zabrane zakonom 5. prosinca 1929. nakon uvodenja
kraljeve diktature.66 Godine 1922. posraoje dlan odbora Matice
hrvatske.
Dok je studirao nazagrebadkom sveudilistutijekom 1919. i 1920.
bio je dlan Kluba Eugen Kvaternik koji je sveudilisniogranak stranke
prava u kojem su bili i Branko Jeli6 i Eugen Dido Kvaternik (1910-
1962),67poslije delnici ustaSkogpokreta.Tadaje predsjednikHrvatske

64Budak, Sam o sebi, str.

148.
6sIsto. Budak je nakon
sina Zvonka iz braka s Ivankom Toma dobio i dviie k6eri:
Nedu (1922) i Grozdu (1924).
66Rudolf Horvat, Hrvatska
na muiiliitu,Zagreb, 1942, str. 462-463.
67 Matija Kovadii,
ocl Radiia do paveliia, Hrvatska u borbi za svoiu samo-
stalnost, Mtinchen-Barcelona. 7970. str. 44 .

3l
 strankeprava bio Aleksandar Horvat (1885-1928)koji se tijekom rata komunistidkih P
zalagao za to da se Austro-Ugarska preuredi u trijalistidku driavu. staljinistidkim .
Svojim govorima u Saboru zauzimao se za vladu koja & braniti auto- stranke JosiPu I
nomnost Hrvatske, te se posebno isticao istupima o stradanju Hrvata u eopi1a koji je I
Odesi koji nisu htjeli stupiti u jugoslavenskulegiju. nistidkog djelov
kao zatvorenik b
Nova situacijanastankomKraljevine SHS 1918. godine prisilila je
u korist Vladimit
prava5ko vodstvo da raspusti stranku,68no ona se pomalo obnavlja u
ma komunistidk
novoj dri.avi, ali bez afirmacije i veCegutjecaja na politidki livot l
28.lipnja 1921.
Hrvatskoj, a ima samo nekoliko tisuia prista5auglavnom u Zagrebu.
svjedodanstvou
Poslije smrti Aleksandra Horvata i povladenja nekoliko starijih dlanova
bio kod njega ku
(Prebeg i Prazman), u stranci podinje prevladavati utjecaj mlaclih
Budak je bt
odvjetnika: Ante Paveliia, Mile Budaka, te prof. Milana Sufflaja i
GustavaPerdeca.Stranku nisu mimoi5li unutarnji sporovi i sukobi, jer je HSS-a,koji je bi
vee tadaAnte Paveli6, iako je bio samo tajnik stranke, pokazivao samo- lista Jedinsno 4.
voljnu narav.6e Budak je odrZao
Zbog tega i
Nakon Stoje Budak promoviran u doktoraprava, zaposlio se kao
pripravnik u odvjetnidkoj kancelariji Ante Paveliia. Odvjetnidki ispit dkog prvaka ve
poloZio je 8. travnja 1923. a odvjetni5tvomu je postalo glavni izvor godine? Nema
prihoda.To sudjelovanje u
Medutim, vjeroj
Odito je da je Budak u odvjetnidku kancelariju Ante Paveliia do5ao
imali su neke sli
zbog njihovih slidnih politidkih uvjerenja, odnosno pripadnosti
zakleti Protivnik
prava5kompokretu. Pretpostavljase da mu je Pavelii ponudio taj posao
Da je tako, Pok
jer se radilo o pravnidkom iskustvu koje je Budak ve6 imao rade6i u
skih nacionalis
kancelariji poznatog odvjetnika Oswalda, a zajednidku su suradnju
zatvorima na k(
mogli koristiti za svoje politidko djelovanje. Njihovi tada5nji odnosi
reZim.
nisu bili hijerarhijski, Sto 6e doii do izrai,aja nakon nastanka usta5kog
pokreta u emigraciji, a osobito za vrijeme postojanja NDH, nego Kad je u li
partnerski, to vi5e Sto je Budak prije sudjelovao u mladopravaikom koja uvodi Poli
pokretu i imao je mnogo ve1i politilki stai nego PaveLi6. zaititi drLave<<
O Budaku kao odvjetniku nemamomnogo podataka, ali znamo da je
bio vrlo angaiiran u politidkom procesu svojem prijatelju iz mlado- 7t odak, nav. I
72Vidovdansk
hrvatskog pokreta Vladimiru Copiiu, jednom od jugoslavenskih
kama, Beograd, Slo
73Glavna rasP
68Isto, str. 101-102. Budakova govora. I
6eIsto. afektu,aliiunuZn
Radiia I Pribilevi(
70Budak, nav. dj., str. 148; Jere Jareb, Zivotopis Dra. Mile Budaka, Mile Budak,
Stogaje Suni6 kad
pjesnik i muienik Hrvatske<<, Spomenzbornik, Stota godiSljica rodenja 1889-1989, u njega, Hrvatsko P
KnjiZnica >Hrvatske revije<, str. 25.
iom rata komunistidkih prvaka koji je emigrirao u Sovjetsku Rusiju i nastradaou
drZavu. staljinistidkim distkama,lt te procesuomladincu Hrvatske seljadke
iti auto- strankeJosipu 5uni6u. U svibnju 1925. godinebranio je Vladimira
{rvata u eopi(,a koji je bio osuden na tri i pol godine zatvora zbog komu-
nistidkogdjelovanja, ali je uspio pobjeii iz bolnice u Zagrebu gdje je
isililaje kao zatvorenik bio smje5ten.Treba re(,i daje Budak i prije bio svjedok
navljau u korist vladimira eopiia koji je bio optuZenda je s ostalim pripadnici-
Zivot u ma komunistidkog pokreta sudjelovao u atentatu na kralja Aleksandra
agrebu. 28.lipnja 1921.godine.Na tome procesubilo je proditanoBudakovo
dlanova svjedodanstvou kojem je tvrdio da je iopi6 na dan atentatana kralja
mladih bio kod njega ku6i,72(ime ga je ekskulpirao od optuZbe.
fflaja i Budak je branio i Josipa Suni6a,dlana omladinske organizacije
i, jer je HSS-a,koji je bio optuZenda je ubio Vladu Ristoviia, srpskognovinara
) samo- lista Jedinstvo4. kolovo za 1928. godine. Procesje bio u travnju r9z9 . a
Budakje odrZaojednosatnipledoajebraneii okrivljenog.?3
se kao Zbog Eegaje Budak prava5ne samo branio istaknutogkomunisti-
<i ispit dkog prvaka vei se javio i kao svjedok na njegovom procesu 1921.
i izvor godine? Nema sumnje da ih je vezivalo prijateljstvo i mladenadko
sudjelovanjeu mladoprava5kompokretu, Sto se lako ne zaboravlja.
doSao Medutim, vjerojatno su za ro postojali i politidki razlozi.I jedan i drugi
dnosti imali su neke slidnostiu borbi protiv jugoslavenskogreZimakoji je bio
posao zakleti protivnik komunista i prava5aa smatraoje da ga oni ugroZavaju.
deii u Da je tako, pokazuje politidka suradnjatridesetih godina izmedu hrvat-
'adnju skih nacionalistai komunista te njihovo druZenjeu jugoslavenskim
rdnosi zatvorimana koje ih je, zbog subverzivnihdjelatnosti,osudio tadalnji
aSkog reLim.
nego Kad je u listopadu 1924. godine srvorenavlada pasii-pribi6evii
Skom koja uvodi politidki teror primjenjujuii >Obznanu<< (1920) i >Zakon o
zaStiti drLave<< (1921), koji je bio u prvom redu uperen protiv komu-
daje
lado- 7 r O d a k ,n a v . d j . 1 7 5 , 1 8 5 .
rskih 72vidovdanski atentat pred
sudom. Izvestaj sa pretresa po stenografskim beles-
kama, Beograd, Slobodne re i i, 1922.
Glavna raspravaprotiv Josipa Suniia pred Sudbenim stolom u zagrebu. sazetak
_ :t
Budakovagovora.Budakje braneii Suniia rekaodaje on pucaou noviniraRistoviia u
ali i u nuZnoj obrani. On je bio revoltiran 5to je Ristovi6 pisao da treba ubiti
1ft!l|,
ludak, Radiia i Pribiieviia, a kadje zlodin podinjen u Skupstini,on gaje onda opravdavao.
I 989, Stoga je Suni6 kad je sreo Ristovic,aizagrebu, istidiBudak u ,-u*" pledoajeu, pucao
u n j e g a ,H r v a t s k op r a v o , b r . 5 2 1 5 , 1 1. V . 1 9 2 9 .

JJ
 nista, na udaru su se naili i komunisti i nacionalisti. Ll toj situaciji O d 1 9 1 9 .d o 1
dolazi do politidkog obrata. Posredstvom Ive Elegovila, za baikog ciju, Budakov Polit
odvjetnika, nekadainjeg prava(a, tada Elana Narodne radikalne stranke, suraduie s Paveli6e
dolazi do pregovora izmedu Ante Paveli1a, tajnika Hrvatske stranke Vet su u to vrijeme
prava, i Paii1evih radikala o rje5enju hrvatskog pitanja. U tu svrhu u Kovalil,Poslije 5ef
Beograd putuje Ante Pavelil u pratnji prof . Milana Sufflaja (1879- bili dobti ni 1922. gr
1931), inale poznatog promicatelja prava5kih ideja.TaPavelilje kao vodom mladih Prav
d,lanZagrebaEkoga gradskog poglavarstva i odvjetnik i prije toga suparnike' Kovad,i6z
odlazio u Beograd da bi Zidovima kod upravnih otgana pribavljao bloka nije bio Prisu
uvjerenja o zaviEajnostii driavljanstvu i na tome je obilno zarad.ivao. njihovi su se odnos
Nakon pregovora pravaSi su trebali uii u Radikalnu stranku, zatim povratka iz emigraclj
osnovati radikalnu stranku u Zagrebt i provesti krunjenje Aleksandra Budak je inade I
Karadordevi(a za hrvatskog kralja. Hrvatska je trebala biti upravno 1923, Pravaiu, 1923
podijeljena na detiri pokrajine (tzv. satrapije),a Pavelii, osim Sto bi bio I g 2 g , o d n o s n o1 9 3
na delu jedne pokrajine, bio bi i dlan jugoslavenskevlade.75Pa5ii je susredemoBudakov i
podrLavao prava5e da bi suzbili djelovanje Stjepana Radiia, Sto je Eugena Kvaternika 1
odgovaralo i prava5ima, a zatrzvrat ulijevao im je nadu da bi mogli uii Stranke Prava.Budak
u vladu. Tajpotez prava5aRadii je ocijenio kao noZ u leda, pa ih je prava5kognauka i vjt
iskljudio iz Hrvatskog bloka. Nakon Prvog ht
O tome je Paveli1 pisao u Hrvatskom pravu u dlancima >>Treba stranke Nikole PaSi
pregovarati<< i >Treba odgovoriti<, opravdavajuii prava5ko djelovanje i Pavla Radi6a 27 ' oL
kritiziraju(,i Radidevu kapitulaciju te je odbacio prigovor da prava5i o u5ao s Predstavnicin
tome trebaju nekome polagati raduna.76Na sjedniciPoslovnogodbora hrvatskih zastupnik
Stranke prava Pavelii je zagovarao sporazum s radikalima. Veiina detkom kolovoza te g
vodstva je tome bila protivna,TTdok je Budak podupirao Paveliia. reZimom. Dolazi d<
stranka Prava Poka
listidkom strankomi
PravaSisu do ta
7aO tim zbivanjima mnogo je pisao beogradski tisak kao
Sto su Novosti,potitika i skupine. Tako su Tru
Vreme. O tome takoder svjedodi u svojim sje6anjima Ivan Per5ii, raniji prava5 i dlan
vine SHS i osudival
Hrvatske zajednice, i Matko Laginja, istarski politiEki prvak, u svome dnevniku. Per5ii
navodi da su prava5i od radikala primali novac (pola milijuna dinara) da bi odrZavali Italiji 1917.godineI
svoje glasilo Hrvatsko pravo i ilustrirane novine Hrvatska, radi propagandnog djelo- mu priznaje Po5te
vanja protiv Stjepana Radiia. Laginja zapisuje da mu je Paveli6 pridao o kontaktima s
kapitulantstvo i sura
radikalima. Hrvoje Matkovi6, >Suradnjafrankovaca i radikala od 1922. d,o 7925.<<,
Historijski zbornik, 1962, str. 41 -59.
75Kvaternik Eugen Dido, Sjeianja i 78Kovadi6,nav. dj
zapalanja, 1925- 194 5, Zagr eb, >Stardevi6<<,
1 9 9 5 ,s t r .1 1 0 .
76Hrvatskopravo,br. 4964i 4965, ,19Hrvatsko Pravo,
I i 2. IV. 1925.sodine 80 tSreli smo se n
77Kvaternik, isto. albanskim kriZem na ra
sirotinja, on gosPodin,a

34
 srtuaciji
rebadkog od 1919.do 1929, zapravodo 1933.godine,odlaskomu emigra-
r stranke, ciju, Budakov politidki rad odvija se uglavnom u Stranci prava u kojoj
I stranke suradujes Paveliiem, kao tajnikom i poslije potpredsjednikom stranke.
svrhuu
r (1879-
i je kao
ije toga
bavljao
livao.
t, zatim
povratka iz emigracije.
isandra
pravno
r bi bio
'a5iije
Stoje
gli uii
Strankeprava. Budak pi5e da je njegova prerana smrt istaknula vaZnost
rihje
prava5kognauka i vjednu Kvaternikovuzaslugui slavu.Te
Nakon prvog hrvatsko-srpskogsporazuma izmedu Radikalne
Treba
stranke Nikole Pasiia i HSS StjepanaRadiia, poslije poznate izjave
anje i
Pavla Radi6a 27. oLujka 1925, Radi6 je priznao vidovdanski ustav
ra5io i
usao s predstavnicimasvoje strankeu jugoslavenskuvladu. Dvanaest
Cbora
hrvatskih zastupnikaiz Hrvatske zajednicei disidenataHSS-a po-
zdna
detkom kolovoza te godine osudilo je kapitulaciju StjepanaRadi6a pred
reZimom. Dolazi do pregrupiranja na poritidkoj sceni, a Hrvatska
stranka prava pokazuje sklonost suradnji s Trumbiievom Federa-
listidkom strankomi disidentimaHSS-a.
'tika
i
dlan
'eriii
avali
jelo-
mas
15.<,

ii(, 78Kovadii, nav.

dj. str. 106.
Hrvatsko
,7^e^ pravo , Xyll, br . 4g27, 17. listopada 1927.
80 rsreli smo
se na vidovdan 1917. u Noceri Umbri Bagni. Ja zarobrjenik,
sa
albanskim kriZem na ramenu, a on izbjeglica i predsjednik
JugJslavenJog oouora; ja
sirotinja, on gospodin, ali Hrvat... Ja sam mu vjeiovao Stoje go-vorio
o Austio-Ugarskoj

35
 Devetnaestoglipnja 1927. stvoren je novi Hrvatski blok ne vide izaberu povj
dviju, nego triju stranaka:Hrvatske strankeprava, Hrvatskog seljadkog skup, ustaju
republikanskog saveza (disidenti HSS) i Trumbi6eve Hrvatske parlamentar
federalistidkestranke.Ta nova politidka skupina odludila je zajednidki znadajnijeg I
nastupiti na izborima za gradskozastupstvou Zagrebu i na skup5tinskim a na listu b
izborima. Politidari Hrvatskog bloka veliku su pozornost posvetili Pavelii.8s
izborima za gradskozastupstvoi silno su Zeljeli dobiti vedinu glasovau U vezi I
Z a g r e b t . I z b o r n u p r o p a g a n d uv o d i l i s u p o d a t r a k t i v n o m p a r o l o m Hrvatske str
>Borba za hrvatski karakter Zagreba<<. je govorio t
Inade, Budak je zajednos Paveli6emkandidat Hrvatskog bloka za pravaskih zz
gradsko zastupstvouZagrebu, te na listi zaparlamentarneizbore u stranke oko
Ogulinu koji su se trebali odrLati 11. rujna 1927. godine.8tBlok je u Skup5tinu
postigao veliki uspjeh na izborima za gradskozastupstvouZagrebt 4. Franjo Hrus
rujna 1927. i na njima dobio 9 .749 glasova i 25 mandata,a Radiiev HSS Jeli6 koji jt
samo 2.351 glas.82Za gradonadelnika je ponovno,tre6i put, izabran mi5ljenje ot
federalist Stjepan Heinzel, novi podnadelnikbio je prava5 Milutin nalaze 62 zz
Mayer, a blagajnik takoder prava5 Gustav Perdec.Uz ostale za gradske toga, strank
zastupnikesu izabrani Ante Pavelii i Mile Budak. oni su takoder postali tisuia dinar
dlanovi Pravnogodbora gradskogpoglavarstva.83 olakSatidje
Uodi parlamentarnih izbora 5. rujna 7927. godine odrlanaje velika Poslije
skupltina Hrvatskog bloka u Zagrebu na kojoj je sudjelovalo oko 5000 velii dali s
sudionikau zgradi Hrvatskog sokola.Govorili su prvaci bloka Trumbii,
gradonadelnikHeinzel, Paveli6,Budak i Ivan Per5ii. Skup je protekaou
kritici politike StjepanaRadi6a, dok se Heinzel zauzeo za to da se 8auHrvz
8so ton
pobijedili su t
i Paveli6.Na
M o n a r h i j i , j a s a m m u v j e r o v a o S t o j e g o v o r i o o p a t n j a m a ,j u n a 5 t v u , u s t r a j n o s t i i prvih sjednic
naporima Srbije i srpskog naroda, ali - ja mu nijesam vjerovao kada je govorio o dana u mjese
jugoslavenstvu- o Srbima kao Jugoslavenima,o jugoslavenskombratstvui jedinstvu i Pavelii (jo
preko noii... Gospodin dr. Trumbi6 nas je dodekaogospodski, ato zna(,ifino i hladno sa narodito na t
nepovjerenjem. Ja sam osjetio kako me nesto zaboljelo u du5i pri pomisli, da taj dovjek najavili su Tr
Hrvat prolazi stazama Kvaternika i ujedno fuika na sve Kvaternikove ideale! A on je dogodilo se c
n e g d a b i o p r a v a 5 ,p o m i s l i h - a o n j e n e g d a b i o H r v a t , a d a n a sv i S e n i j e . . . J a s a m zajednibkih I
vjerovao da on misli iskreno s tim jugoslavenstvom, ali mi nije islo u glavu kako beogradskoj
pametandovjek moZe vjerovati u one utopije dije oZivotvorenjeovisi o srbima... Ja i Mile Budaka
danas vjerujem da je on radio sa postenim namjerama...< Mile Budak, >Jugoslaven, pristup u HS
g o s p o d i n d r . T r u m b i i k a o s a r a d n i kN i k o l e P a s i i a i s a v e z n i k t a l i j a n s k i h 6 o z o t a < < , Ne iu im dat
Hrvatskopravo, br. 4910,6. veljade1925. otpasti, neka
8t Hrvatsko pravo, br. 5122, 27 Jareb,>Iz kc
. kolovoza 1927.
82Hrvatsko pravo,br. 5224, 1974,str. 33
10. rtjna 1927. 86Kvat
83Hrvat
,br. 2325 i 2335, 4. i 16. listopada l92i .

36
 U toj situaciji odl
nista, na udaru su se nasli i komunisti i nacionalisti.
zagrebadkog ciju, Bu<
do|azido politidkog obrata. PosredstvomIve Elegovida,
Narodne radikalne stranke' suraduje
odvjetnika, nekada5njegprava5a,tada dlana
Hrvatske stranke Ve6 su u
dolazi do pregovora-izmeduAnte Paveli6a, tajnika
U tu svrhu u Kovadi6
prava, I paSieevitrradikala o rjelenju hrvatskog.pitanja'
Sufflaja (1879- bili dobt
beograd putuje Ante pavelii u prarnji prof. Milana-
Paveli6je kao vodom t
1931), inade poznatog promicatelja prava5kih ideia'1a
(lan Zagrebadkogagradskog poglavarstva i odvjetnik i prije toga suparnik
organa pribavljao bloka n
odlazio u Beograd Oa Ui ZiAovima kod upravnih
je zaradivao. njihovi
uvjerenja o ,uuiduirrosti i drZavljanstvui na tome obilno
povratkl
Nakonpregovoraprava5isutrebaliu6iuRadikalnustranku,zatim
Aleksandra Buc
osnovati radikalnu stranku u Zagrebu i provesti krunjenje
je trebala biti upravno 1923,r
Karadordevi6a za hrvatskog kralja. Hrvatska
Kto bi bio 1929,o
podijeljena na detiri pokrajine (tzv' satrapije), Paveli6' osim
a
Pa5ii je susrede
flf" jedne pokrajine, bio bi i dlan jugoslavenskevlade-75
"u 5to je Eugena
podrZavaoprava5eia bi suzbili djelovanje StjepanaRadida'
je nadu da bi mogli uii Stranke
odgouaruloi pravasima, a zavzvratulijevao im
u leda' pa ih je pravaS
u vladu. Taj potez prava5aRadii je ocijenio kao noZ
Na
iskljubio iz Hrvatskog bloka.
>>Treba stranke
O tome je Paveli6 pisao u Hrvatskom pravu u dlancima
oJgovoritio, opravdavaju6ipravasko djelovanje i Pavla I
pregovarati<< i >>Treba
da prava5i o u5ao s
iritlzirajuii Radi6evukapitulaciju te je odbacio prigovor
odbora hrvatsl
tome trebaju nekome potgati raduna.76Na sjedniciPoslovnog
Veiina detkon
Stranke prava Paveli6 je zagovaraosporazums radikalima'
je podupirao Paveli6a' reZim
vodstva 3L tome bila protivna,TTdok Budak
strank
listidkt
Pr
?aO tim zbivanjima mnogo je Pisaobe skupin
Vreme. O tome takoder svjedodi u svojim vine S
Hrvatske zajednice, i Matko Laginja, istarsl Italiji
navodi da su pravaSi od radikala primali n' mu pl
svoje glasilo Hrvatsko pravo i ilustrirane nc s
uuniu irotiu Stjepana nuaiiu. Laginja zapisuje.da mu
je Pavelid pridao^^o^kontaktima kapitu
i radikala od 1922' do 1925'<<'
radikalima. Hrvoje Vrutiouie , ""suiudnja frankovaca
Historijski zbornik, 1962, str. 47-59' '18
75Kvaternik Eugen Dido, Sje6anja i zapaLanja,1925-1945, Zagreb' >Stardevi6<, 19
1 9 9 5 ,s t r .1 1 0 .
,8(
16Hrvatsko godine
Pravo,br. 4964 i 4965, I i 2 . l V . 1 9 2 5 . albans
7?Kvaternik, isto.
sirotin

34
:j situaciji
Od 1919.do 7929,zapravodo 1933.godine,odlaskomu emigra-
rgrebadkog
ciju, Budakov politidki rad odvija se uglavnom u Stranci prava u kojoj
ne stranke,
suradujes Paveliiem, kao tajnikom i poslije potpredsjednikom stranke.
ke stranke
Vei su u to vrijeme odnosi Pavelida i Budaka prilidno hladni. Matija
tu svrhu u
Kovadii, poslije SefpromidZbeu NDH, sjeia se da njihovi odnosi nisu
rja (1879-
bili dobri ni 1922. godine. Budak je, prema tom sje6anju,sebesmatrao
rlii je kao
vodom mladih pravala, dok Pavelii nije pored sebe trpio eventualne
prije toga
suparnike.Kovadii zapisuje da na svim vaZnijim sastancimaHrvatskog
rribavljao
bloka nije bio prisutan Budak, jer je tako Zelio Paveli(,.78Zapravo,
radivao.
njihovi su se odnosi stalno pogor5avali, osobito nakon Budakova
rku, zatim povratkaiz emigracije.
,leksandra
Budak je inade vrlo aktivno suratlivao u Hrvatskoj misli,1920-
i upravno
1923,Pravaiu, 1923-1924,te tjedniku Hrvatsko pravo, od 1924. do
Stobi bio
'5 1929, odnosno1932. godine. U listopadu 1924. u Hrvatskompravu
Paiii je
susre6emoBudakov dlanak koji je posveien Rakovadkoj buni i pogibiji
ia, Stoje
EugenaKvaternika 1871. godine, sudrugaAnte Stardevi6ai suosnivada
mogli u6i
stranke prava. Budak pi5e da je njegova prerana smrt istaknula vaZnost
r,pa ih je
pravalkog nauka i vjednu Kvaternikovu zaslugu i slavu.Te
Nakon prvog hrvatsko-srpskogsporazuma izmedu Radikalne
a >Treba
strankeNikole Pa5iia i HSS StjepanaRadi6a, poslije poznate izjave
:lovanje i
Pavla Radi6a 27 . oZujka 1925, Radi6 je priznao Vidovdanski ustav i
prava5io
u5aos predstavnicimasvoje strankeu jugoslavenskuvladu. Dvanaest
rg odbora
hrvatskih zastupnikaiz Hrvatske zajednicei disidenataHSS-a po-
r. Veiina
detkom kolovoza te godine osudilo je kapitulaciju StjepanaRadi6a pred
t6,a.
reZimom. Dolazi do pregrupiranja na politidkoj sceni, a Hrvatska
stranka prava pokazuje sklonost suradnji s Trumbi6evom Federa-
listidkom strankomi disidentimaHSS-a.
Prava5i su do tada kritizirali Trumbiia i Radi6a i njihove politidke
, Politikr i skupine.Tako su Trumbiiu predbacivali sudjelovanjeu nastankuKralje-
ava5i dlan
iku. Per5ii vine SHS i osuclivalinjegovo jugoslavenstvo.Budak se sje6asusretau
r odrZavali Italiji l9l7 . godine kada se Trumbi6 zalagaoza jugoslavensku ideju, ali
nog djelo-
mu priznaje po5tene namjere i iskrenost.80Radiiu se predbacivalo
ntaktima s
lo 1925.<, kapitulantstvoi suradnjas reZimom.

Itardevii<, 78Kovadii, nav. dj. str. 106.

.1eHrvatskopravo,XYll,br.4827 ,17 .listopada 1921.
80 >Sreli smo se na Vidovdan 1917.
u Noceri Umbri Bagni. Ja zarobljenik, sa
albanskim kriZem na ramenu, a on izbjeglica i predsjednik Jugoslavenskogodbora; ja
sirotinja, on gospodin, ali Hrvat... Ja sam mu vjerovao sto je govorio o Austro-ugarskbj

35
 Devetnaestoglipnja 792i . stvorenje novi Hrvatski blok ne vi5e izaberu pol
dviju, nego triju stranaka:Hrvatske stranke prava, Hrvatskog seljadkog skup, usta
republikanskog saveza (disidenti HSS) i rrumbi6eve Hrvatske parlamenta
federalistidkestranke.Ta nova politidka skupina odludila je zajednidki znadajnijeg
nastupiti na izborima za gradskozastupstvou zagrebu i na skupstinskim a na listu I
izborima. Politidari Hrvatskog bloka veliku su pozornost posvetili Paveli6.85
izborima za gradskozastupstvoi silno su Zeljeli dobiti veiinu glasovau U vezi
z a g r e b u . I z b o r n u p r o p a g a n d uv o d i l i s u p o d a t r a k t i v n o m p a r o l o m Hrvatske st
>>Borbaza hrvatski karakter Zagreba<<. je govorio
Inade, Budak je zajedno s Paveli6emkandidat Hrvatskog bloka za prava5kih z
gradsko zastupstvo l zagtebu, te na listi za parlamentarneizbore u stranke okc
ogulinu koji su se trebali odrLati 11. rujna 1927. god,ine.sr Blok je u Skup5tin
postigao veliki uspjehna izborima za gradskozastupstvou zagrebt 4. Franjo Hru
r$na 1927. i na njima dobio9.749 glasovai 25 mandata,a Radi6evHSS Jeli6 koji j
samo 2.351 glas.82za gradonadelnika je ponovno,treii put, izabran mi5ljenje o
federalist Stjepan Heinzel, novi podnadelnik bio je pravas Milutin nalaze 62 z
Mayer, a blagajnik takoderpravasGustav perdec.Uz ostaleza gradske toga, stran
zastupnikesu izabraniAnte Pavelii i Mile Budak. oni su takoderpostali tisuia dina
dlanovi Pravnogodbora gradskogpoglavarstva.83 olak5ati djt
uodi parlamentarnih izbora 5. rujna 1927. godineodrZanaje velika Poslije
skupstina Hrvatskog bloka u zagrebu na kojoj je sudjelovalo oko 5000 veli6 dali s
sudionikat zgradiHrvatskog sokola.Govorili su prvaci bloka Trumbii,
gradonadelnikHeinzel, Pavelii, Budak i Ivan persi6.skup je protekaou
kritici politike stjepana Radi6a, dok se Heinzel zauzeoza to da se 84uHrv
8so tor
pobijedili su
i Paveli6. Na
prvih sjednic
dana u mjese
i Pavelii (jo
narodito na
najavili su Tr
dogodilo se t
zajednidkih 1
beogradskoj
Mile Budaka
pristup u HS
Ne iu im dat
otpasti, neka
8| H rv atsko p r avo, Jareb, >Iz kt
br . 5 122, 27 . kolov oza 792-/.
82Hrvatsko pravo, 1974, str. 33
br. 5224, 10. rtjna 1927.
8 3H r v a t , b r . 2 3 2 5 86Kvat
i 2 3 3 5 , 4 . i 1 6 .l i s t o p a d a1 9 2 7 .

36
e vise izaberupovjerljivi ljudi kao Sto su Ante Trumbii i Ante pavelii, sto je
iadkog skup, ustajuii na noge, pljeskom i aklamacijom prihvatio.saNo, na
tatske parlamentarnimizborima u rujnu 1927. godineHrvatski blok nije imao
dnidki znadajnijeguspjeha.Dobio je 9.795 glasovai dva zastupnidkamandata,
nskim a na listu bloka izabrani su federalist Ante Trumbi6 i pravas Ante
vetili Paveli6.85
ova u
olom

ka za
Oreu
ok je
bu 4. Franjo Hrustii, dok su protiv bili Fran Milobar, stipe Javor i Branko
HSS Jelii koji je zastupaoutjecajnu pravasku omladinu. pavelii je svoje
bran mi5ljenje obrazlagaotime da je korisno oti6i u Skupstinujer se tamo vei
lutin nalaze62 zastupnikaHSS-a, dime 6e se ojadati oporbenjadkiblok. osim
dske toga, strankaie imati i materijalnu korist jer 6e on kao zastupnik sa 9
rstali tisu6a dinara mjesedno,dnevnicama i besplatnom i.eljezniijkom kartom
olak5atidjelovanjestranke,Stoje bilo prihvaieno.s6
:lika Poslije izbora zastupnici Hrvatskog bloka Ante Trumbi6 i Ante pa-
;000 veli6 dali su u Narodnoj skupstini 20. listopada 1927.godine znadajnu
Lbii,
eou
lse 8a>Hrvatsko pitanje jo5
nije rijeSeno<,Hrvat,6. rujna 1927.
8so tome Madek svjedoEi
povjesnidaruJeri Jarebu: >Na izborima 7l.rujna1927.
pobijedili su u Zagrebu na zajednidkoj zajednidarsko-frankovadkojlisti pokojniTrumbii
i Pavelid. Na skupstinskim sjednicamanisu prisustvovali, tek sto ravetie na jednoj
;'e od
sti i prvih sjednica proditao neku rezoluciju, a inade su dolazili u Beograd
tek svaliog prvog
roo u mjesecu dignuti dnevnice. Nakon atentatadn.20. lipnja 19ig. stupili su
flna Trumbii
stvu i Pavrelii (ios prije Radiieve smrti) u Klub HSS (dotiEno sDK), te
su sudjelovali,
osa narodito na sjednicama podetkom kolovoza iste godine... Negdje predBozit,
792g.
tjek najavili su Trumbii i Pavelii pristup u HSS. Nu, nafon progtaseiia oii.tutur"
6. r.1929.
nje d"g"9ilq se ovo: bilo je raspustenozagrebadkogradsko zaitupstvo koje
se sastojarood
iam zajednidkihfrankovaca,pribiieviievaca i nekolicine (5-6) iz gss-a.imenovano
lko Je po
upstvo'. Svi su to imenovanje prihvatili osim radi6evaci i
Iai no dojmilo, pa je pred menom ustmeno svoi
en, 'Vidim,
da su na5i purgeri velike mizerje.
a<<, prava,za to Stosam stupio u HSS. Tko ho6e

{11e!, >rz_k_o_respondencije
dra.Vradka
,"JJnlil?i,j"tio2':::;:,ii?i,i
,ill'l,liji
1974 , str. 337-338.
86Kvaternik,Sje6anjai zapaianja,nav.
dj. str. I 10.i 1I 1.
 Zbop
izjavu. Bit je te izjave da ee oni >svim zakonskim sredstvimaraditi da
rroga 192
se odnodaji hrvatskog naroda iz temelja izmijene uspostavom hrvatske
.87 urednika
dri.avne samostalnosti, sluZeii se zakonitim sredstvima<<
o samos
Zbog dlanka Sto ga je objavio kao urednik Hrvatskog prava pod pisanje c
naslovom >Novi kurs<<, diji se sadrZajodnosio na stvaranjeHrvatskog
drZave k
bloka, Budak je bio optui,en i pozvan na sud, ali je u postupku uspio konfedel
odbaciti optuZbu, objasnjavaju6i da njegov dlanak nije protiv dtLavne zatvora 1
vlasti.88 branio A:
Atentat u Narodnoj skup5tini 20. lipnja 1928.tt kojem su ubijena
Prog
dvojica (Pavle Radi6 i Duro Basaridek), a ranjena trojica zastupnika
dordevi(
Hrvatske seljadkestranke(StjepanRadii, Ivan Pernar i Ivan Granda),
objavio
doveo je do radikahzaclje politidkog Livota i teske situacije u Hrvatskoj.
ostvaren
Seljadkademokratskakoalicija, koju su 11. studenog1927. osnovali
drZave,t
Radi6evaHSS i Pribi6evidevaSamostalnademokratskastranka,objavila
tragove
je 2l.lipnja proglas o zlodinu u Narodnoj skup5tiniu Beogradukoji je
nije smi
ocijenjenkao >smi5ljeni organiziran<<. Prvog kolovoza 1928.donijelaje
neuspje
Rezoluciju u kojoj je konstatiranoda su >>aktod 1. prosinca 1918. i
moniju t
Ustav od 28. lipnja 1921.upotrebljeniza utvrdivanjehegemonijebiv5e
raspuSt
Kraljevine Srbije nad svim ostalim zemljamai narodnim dijelovima< i,
drZavnouredenjeu cjelini poni5tenopoznatim Pro
drugo, da je >dosada5nje
dogadajima<(ubojstvo u Skup5tini,op. I.P.) te, tre1e, da 6e koalicija predsta
>povesti najodludniju borbu za novo drZavnouredenje koje ie osigurati ostavio
punu ravnopravnostsvih spomenutihindividualiteta<<'8e gradska
je zamr
Odmah nakon toga, istoga dana, odrZanaje u Zagreb'l u prostori-
Hrvatsl
jama Hrvatske strankeprava sjednicavodstva Hrvatskog bloka, na kojoj
predsta
je zakljudeno da zastupnici Ante Trumbi6 i Ante Pavelii udu u zastup-
suradnj
nidki klub Hrvatske seljadkestranke.Njih je na ulasku u Sabornicu,u
zagreba
kojoj je zasjedalaSeljadko-demokratska koalicija, svedanopozdravio
Vladko Madek, potpredsjednikHSS-a, koji je zamjenjivao ranjenog UI
StjepanaRadiia. Javoro
njezine
Nakon pucnjeva na hrvatske zastupnike u Skup5tini, nalazimo
mladi6
Budaka medu potpisnicimajavnog apelau vezi netodnogizvjeS6ivanja
atentat
stranog tiska o demonstracijamau Zagrebu.eo

81H rvat, br. 2346. i 234'7,29. i 30. listopada1927.

88Hrvatskopravo,br.5138,21. prosinca1927.
8eHrvat,IX, br. 2570, 2.kolovoza 1928. 9l ,

e oH r v a t s k op r a v o , X , b r . 5 1 6 8 , 7 . s r p n j a1 9 2 8 .g o d i n e . 92

38
naraditi da Zbog napisa u pravaskom glasilu Hrvatsko pravo, podetkom stude-
m hrvatske noga 1928.provedenaje raspravaprotiv Mile Budaka kao odgovornog
urednika,jer je cenzura zaplijenila dlanak u tom listu u kome se govori
pravapod o samostalnojhrvatskoj dri.avi.IJ vezi s tim sud je zauzeostajali5te da
Hrvatskog pisanje o samostalnoj hrvatskoj drlavi znadi izazivanje mrZnje protiv
rpkuuspio dri.avekao cjeline, ali je istaknuo da pisanje o slobodnoj Hrvatskoj u
LvdrZavne konfederaciji nije kaZnjivo. Stoga je Budak osuden na mjesec dana
zatvorai tri tisu6e dinara globe, uvjetno na godinu dana. Budaka je
;u ubijena branioAnte Pavelid,a on je na presuduuloZio Zalbu.er
astupnika Proglasom od 6. sijednja 1929. godine kralj Aleksandar Kara-
Granda), dordevii ukinuo je vidovdanski ustav, raspustiopolitidke stranke i
{rvatskoj. objavio rezim svoje diktature. Tim dinom, pod izgovorom da Zeli
osnovali ostvarenjenacionalnogjedinstva svih Jugoslavena,odnosno snaZne
,, objavila drlave, bez posredni5tvapolitidkih stranaka,kralj je ukinuo i posljednje
lu koji je tragove parlamentarizma i postao vladar dijoj se samovolji vise nitko
onijelaje nije smio odupirati. uvodenje kraljeve diktature bio je jedini izlaz iz
n 1 9 1 8 i. neuspjehaustavnogstanjakoje je trebalo osigurati velikosrpsku hege-
rije biv5e moniju u Kraljevini SHS. tJ vezi sa zbivanjima 20. sijednja 1929. bila je
lvima<< i, raspuStenai Hrvatska strankaprava.
toznatim
Proglasenjemkraljeve apsolutistidkevrasti bili su ukinuti i svi
koalicija predstavnidki organi. ReZim je kao ustupak opoziciji u Hrvatskoj
rsigurati ostavio mogu6nostda dlanovi uZih predstavnidkihtijela (op6inskai
gradskazastupstva)budu ponovno imenovanina te poloZaje.Buduii
da
lrostori- je zamro politidki rad, Ante pavelii, kao zastupnik i potpredsjednik
na kojoj Hrvatske stranke prava, emigrira. Mile Budak ostaje u zemlji kao
zastup- predstavnik stranke,jer su se stari prvaci povukli zbog starosti ili
rnlcu,u suradnje s reZimom, prihvativsi imenovanja kralja Aleksandra da budu
zdravio zagrebadkigradski zastupnici,e2StoMile Budak nije prihvatio.
InJenog
U takvoj teskoj atmosferi pravaska mladeL,predvoilena Stipom
Javorom, planira oruZaneakcije. Tijekom 1929. zagreb postaje srediste
lazimo njezine subverzivnedjelatnosti.Ta malobrojna skupina sastojalase od
Sivanja mladi6a koji su bili fanatidno odani ideji hrvatske drzave. SabotaZamai
atentatima oni su postizali vise psiholoski nego stvarni udinak, izlaluli

et Hrvatskopravo,X,
br. 5189, 1 prosinca192g.godine
e2 Jareb,nav. dj., str.
26.

39
 Madek jt
se pogibelji i hapSenju,sto je policiji i uspijevalo jer oni nisu imali Milom Budak
narodnu podr5ku.e3
Budak u svol
hrvatsku bor
zadovoljstvo
kolovoda<<e
Madek n
ubojstvo novinara Tonija Schlegela,ravnatelja >Jugostampe<<, te surad-
tom Procesu
nika i dousnika relima. Policija je nakon sedmomjesednogtraganja desto i Posli
je
otkrila atentatore i utvrdila tko je stajao iza toga atentata' Izvr5itelj drugim stva
je
bio Mijo Babi6, pripadnik revolucionarnepravaskeorganizacije, koji stekao sam
kada su ga pokusali uhititi ubio jednog policajca i pobjegao u ino- StjePanuRa
zemstvo.Tada su bili uhapseniMarko Hranilovi6, Matija Soldin i Stipe vrijeme NI
Javor, a u inozemstvo su uspjeli pobje6i Mijo Babi6 i Zvonimir Pos- djelovanju'
pisil. Njima se pridruZio Mladen Lorkovi6 koji je skrivao Babi6a i
njima lo5e I
Pospi5ila.es ,i :',,'/ ' : ;,i;iii,ir:!.r
razradunav
u vezi s rim sludajempolicija ie 2g.listopada 1929. uhapsila26 DoKen i Ar
osoba,medu kojima je bio i Mile Budak koji nije imao neposredneveze srbijanskih
s tim akcijama pravaSkeomladine, ali je smatranjednim od zadetnika o5tro osud
kao istaknuti pravaski prvak. Bio je osumnjiden i za odrLavanje>'usme- 'Znao sam
ne i pismeneveze s Paveli6emi Perdecom<<.e6 toga' .<<1oo
Budak je proveo u redarstvenomzatvoru u Petrinjskoj ulici tri Prema
mjesecate jos detiri mjesecau zatvoru sudbenog stola ]uzagrebu. suradnja,t
Klncem svibnja 1930. bio je osloboden,e? jer policija nije raspolagala
od liPnja
dokazima da je imao veze s atentatorima, procesim
od podetka svibnja do 30. lipnja 1931. vodila se raspravapred dana Posl
Sudbenim stolom uzagrebu,kao delegiranim sudom Beogradskog suda Odito
atentatlm
redova St
19. velja
ubio Poz
godine.es je Povjer
Budaka I
e3Kisii-Kolanovii Nada, Mladen Lorkovit, ministar urotnik, >Golden marketing<,
Z a g r e b , 1 9 9 8 s, t r . 1 5 .
eaIsto.
esHorvat, nav. dj., str.459-460' eeJ
e6Kisii-Kolanovii, Lorkovid, nav' dj., str' 16-17. 100I
e7Budak, Sam o sebi, str. 149. l0l l

e8Horvat, nav. dj., str. 486-491.

40
inisuimali Madek je u vei navedenom pismu Jarebu opisao svoj odnos s
Milom Budakom. Opisuju6i drlanje odvjetnika, Madek primje6uje da je
I na pruge Budaku svomepledoajeunastojaodati procesupolitidku boju, istidu6i
lbnja 1929. hrvatskuborbu za slobodu, dok je on politiku izbjegavao, te je imao
agrebu,na zadovoljstvo Stoje Stipu Javoraspasiood vje5alaa bio je optuZen>kao
kcijebilo je kolovoda<ee svih tih akcija.
<, te sutad- Madekna odredeninadin osvjetljavaBudakov politidki profil: >Na
rg traganja tom procesusam se sa Budakom bolje upoznaoi sprijateljio,pa smo se
zvr5iteljje destoi poslije procesasastajalii raspravljali,ne samo o politici, nego i
:ije,koji je drugimstvarima,kao filozofiji, religiji, knjiZevnostiitd. Tom prilikom
g a ou i n o - stekaosam dojam da je Budak po svojim nazorima bliz, ne samo
din i Stipe StjepanuRadi6u,nego dak i Tolstoju. Zato meje Budakovo dri.anjeza
rimir Pos- vrijeme NDH, ne samo zadudilo, nego i razo(aralo. O usta5kom
r Babi6a i djelovanjuu emigraciji smo malo razgovarali,jer sam ja bio stekao o
njima lose mi5ljenje,kada sam duo da su vani vei podeli medu sobom
rapsila26 razradunavati...Nu, nakon tzv. lidkog ustanka,kada su kolovode stari
'edne
veze Do5eni Artukovi6 pobjegli u inozemstvo,ostavivsi narod mrcvarenju
zadetnika srbijanskihLandara,nisam mogao izdrlati, nego sam pred Budakom
Je>usme_ ostroosudiotu nesavjesnost. Budak se je tu s menom sroZiorekavsi:
'znao
sam, ali nisam mogao spriediti i za to sam se drl.ao daleko od
I ulici tri toga'.<<loo
Zagrebu. Prematome, izmedu Madeka i Budaka postojalaje ne samo briska
spolagala suradnja,nego su oni imali i neka slidnapolitidka uvjerenja.To je bilo
od lipnja 1931.kada su kao odvjetnici branili okrivljene na sudskim
ava pred procesimasve do 31. sijednja 1933, kada je Madek interniran,a dva
kog suda danaposlije Budak oti5aou emigraciju.rot
r ostalih Odito je da je reZim, zbog sve veieg otpora protiv sebe,odludio
ak ostale atentatimana istaknute oporbenepolitidare i intelektualce,osobito iz
i Budak. redovastranke prava, zastrasiti oporbeneredove. Tako je neki Zwerger
n a1 9 3 1 . 19. veljade 1931, pod okriljem zagrebadkepolicije, LeljeznomSipkom
ubio poznatoghrvatskogpovjesnidaraMilana Sufflaja. Ista zadaia bila
je povjerena dvjema osobamaiz zagreba(kogpodzemlja da ubiju Milu
arketing<, Budakakoji je vlastimabio trn u oku.

ee Jareb,Iz korespondencije
Maieka, str. 338.
loo Isto.
r0I Jareb, Zivotopis Mile
Budaka, str. 2j .

A1
* l
 O tome je n
podne Prolazio s
10, zaduo sam v
Okrenuo sam s(
koji je lelao na
Odmah sam Bu
ljudi, naPadadi
njih Pojurio Pre
kudi. Drugi je 1
ulici. Za njim
Napadadje neP
nije mogao Pri
'Svrati5t
veZu
svakoga, tko r
toljagom oko s
lecla dohvati ler
narod navalio
redarstveniP
redarstvo. Tar
Kako sam imao u rukama svoju akten tasnu to sam je odbacio i podeo se musliman iz M
su
braniti koliko sam mogao iznenadennenadanimnapadajem.Dvojica 'Maksimir'...
Smatra se
Vladkom Mai
grafiji, samo.
kom, nasljed
najsnaZnijeo1
Hrvatskoj, jc
reZimu. To je
punktacije, i
upravo Made
osim toga im
vlasti nisu n
je dokazati kriv
gdje mi je pruZenapomoi. dim sam poloZenu krevet, do5ao doktor Milana Suffl
nuiie , zubir, koji stanuje u istoj kuii i on mi je pruZio prvu lijednidku Madekom.
pomo6. Nakon toga do5li su neki moji prijatelji, te su me preveli u
sanatorij...'<ro2
t03 Horv?
r02oNapadajna knjiZevnikadra Milu Budaka<, 15.dana, broj 12, 1932,str.782.
Prenesenoiz Jutarnjeg lista.

4.,
o u Ilici, O tome je napisaoodevidactoga dogaclaja:>Oko 11 i po sati prije
i,ima. O podneprolazio sam Ilicom. Kada sam do5aopred Grividiievu kuiu broj
Budaka: 10, zaduosam viku i zapomaganje:'U pomo6! U pomo6! Razbojnici!'
glednog Okrenuo sam se i pogledao u veZu, gdje sam vidio dra Milu Budaka,
om radu koji je lei.ao na tlu, dok su ga dva mladida batinama tukli po glavi.
:Staj - Odmah sam Budaku pritrdao u pomo6. Kako je dotrdalo jo5 nekoliko
,30 sati ljudi, napadadisu ostavili Budaka, te su pobjegli iz veLe. Jedanje od
t je kost njih pojurio prema Bregovitoj (Tomi6evoj) ulici, gdje se izgubio u nekoj
iju (na ku6i. Drugi je potrdao preko PreobraZenskeulice prema Bogoviievoj
emo - :ulici. Za njim je pojurilo mnogo ljudi, medu kojima sam bio i ja.
lpisnik Napadadje neprestanooko sebemahao toljagom, radi dega mu se nitko
<akose nije mogao pribliZiti. Kad je stigao u Nikoliievu ulicu, zakrenuoje u
ruie br. veZu 'Svrati5tak janjetu', gdje su ga opkolili progonitelji. 'Ubit iu
nenzui svakoga,tko mi se pribliZi na 3 koraka' vikao je lupeZ, lomataju6i
r jedan toljagom oko sebe.Ipak je nekomu dovjeku po5lo za rukom, da ga iza
rcilasu leda dohvati letvom, kojom ga je ozlijedio po desnoj strani glave. Sad je
da se narod navalio nalupei.a, kojegabi i usmrtio, da se nije u veZi pojavio
tijelu. redarstvenipodnadzornik. On je toga zlikovca za5titio i odveo na
rdeose redarstvo.Tamo se ispostavilo,da se zove Saban Sahinovi6,rodom
jica su musliman iz Macedonije. on je bio kao konobar namjestenu restauraciji
la sam 'Maksimir'...<<l03
mi je Smatra se da je na Budaka izvr5en atentat zbog bliske suradnje s
:dnom Vladkom Madekom. To mi5ljenje, koje prevladavau na5oj historio-
:. Tko grafiji, samoje djelomidno todno. Naime, Budakova suradnjas Made-
u dva kom, nasljednikom StjepanaRadida na mjestu predsjednikaHSS-a, i
laija najsnaZnijeoporbenestrankekoja je imala ve6insku podrlku birada u
)tude; Hrvatskoj, jo5 je vi5e osnaZilaMadekovu ulogu prema vladajuiem
larim reZimu. To je posebno do5lo do izraLajakad su doneseneZagrebadke
L C AS U punktacije, diji je inicijator i sastavljad,zajednos Trumbi6em, bio
rdi su upravo Madek, a koje je u ime prava5apotpisaoMile Budak. Budak je
rseu osim toga imao >grijeha<,zbog degaje bio smetnjareZimu. Kako mu
stan, vlasti nisu mogle u procesimanad mladim pravaskim atentatorima
cktor dokazati krivicu, odludili su ga likvidirati. To potvrtluje i ubojstvo prof.
ridku Milana Sufflaja koji je bio istaknuti pravaS,a nije surailivao s vladkom
eli u Madekom.

.182.
ro3Horvat, nav. dj. 512.

43
 bar dovedu u su
AtentatjeizazvaokonsternacijuizgralanjeuHrvatskoj,toviseSto izgube,dokje s
Sto
je bio izvrsen ne samona jednog politidara,nego i na intelektualca' trkom daleko gc
je pokazalo da reZim ne bira sredstvai spremanje na sve' Odmah nakon razjareni gradar
1932. poziv,
ut".rtutu uputila je hrvatska intelektualna elita u srpnju organi, koji su t
odnosno >>protest i apel hrvatskih knjiZevnika, umjetnika' kulturnih i
Protestje U dugi niz
drugih radnika pouoJo* atentatana Zivot Mile Budaka<<.r04 mi Hrvati kao r
te katolidki
potiisalo 209 intelektualaca lijeve i desne orijentacije, - po znadaju
blla zagre-
Listupi. IzgTedada je pokretad i sastavljadtoga dokumenta tamnom cilju,l
badka Odvjetnidka komora. iz zasjedeizvr5
Protest hrvatskih javnih radnika donosimo s manjim kradenjima: dra Milana Suf
javnost
>Ovaj najnoviji atentat,koji je uzrujao do najvi5eg stepenasvu udarca,koji mt
name6e imperativnu
i izaivao op6i protest ogordenjai zaprepa5tenja' sre6u samo te5
sa-
duZnosti nama, drugovima napadnutogMile Budaka i njegovim Osim sve
radnicimanapoljuduhovnogLivotadasejavnopridruZimodjelu umorstva mort
pojedinca
organiziranja moralne samoobranesvih skupa i svakoga Narodnoj skul
napose. na ministra u
javnim vlastima'
Stoga upravljamo ovaj na5 apel ne samo svim karakteristidn
za suz-
njihovim nosiocima i organima, koji su sluZbeno odgovorni kivala ministr
ga upravljamo i svoj civiliziranoj
bijanje i kaZnjavanje zlodjela, ve6 bile odgoclen
te5koj borbi sa barbarskom surovoS6u
3avnosti,kojoj je uvjekovnoj U Prvoj it
pravo
Lspjelo ostvariti prvu i najveiu stedevinucivilizacije: osnovno povoda svim
dwjeka na sigurnostZivotai sloboduduha' ("') drZavnevlast
DanaT'lipnjalrg32.izvrsenjeorganiziraniatentatnaMiluBudaka, djela', a zatit
djece, s
istaknutog kulturnog radnika, uzornog muza i hranitelja nejake 'da postoji jt
nakanomda mu se smjestaoduzmeZivot' ("') uZiva Protek
Postojezlodinizvr5enpredpodnenaglavnojulicigradaZagrebai odgovornost
zakljuditi'
u dasu,kada i gdje kljuda najjadeulidni Zivot, mora Seiztoga napadajena I
ie hitro izvrsiti svoj strasni naum
da su izvrsitelji sigurno radunali, da U drugo
stradalniku. (...)
prije, nego li bi ma koja pomo6 mogla sti6i napadnutom liranom min
prethodnoj
odmah nakon izvrsena zlodina razbjeLaie se, odito po razuzdanos
ktoz za-
osnovi, razliditim pravcima, uvjereni, da 6e, kad se probiju lacijama' a u
ili
prepastene znatli.eijnlke,koji bi mogli nadoii,lako uspjeti da sakriju ne odgovara
gradska uPr
r04ovaj protest u povodu atentatana Milu Budaka objavio je Jere Jareb u dlanku Zagrebu, ko.
i drugih javnih
pod naslovom ,lrotest fapel hrvatskih_knjiZevnika,umjetnika, kulturnih ovo:
atentata na Zivot Miie Budaka dr. prava i hrvatskog knjiZevnika'
iadnika., povodom
ovaj apelprvi objavio Kada st
H r v a t s k a r e v i j a , b r . 4 , l g 7 5 , s t r . 6 6 5 - 6 7 1 .J a r e bn a v o d i d a j e
1932,koji je bio list
luropi, Grid;"Hrvatski'dimobran,BuenosAires u br. od 30' srpnja dru5tva kac
ustaSkogPokreta.

44
to vi5e Sto bar doveduu sumnju svoj lidni identitet. I doista, dvojici je uspjelo da se
tualca,Sto izgube,dok je samojednogaomelo u bijegu nado5loljudstvo, koje ga je
nahnakon trkom daleko gonilo, dok nije uletio u dvoriste neke gostione, gdje bi ga
\2. poziv, razjarenigratlani bili valjda i zlostavili, da ga nisu prihvatili redarstveni
ulturnih i organi,koji su tada nado5lii odveli ga u redarstvenuzgradu.(...)
Protestje
U dugi niz svakovrsnihatentata,krvavih i nekrvavih, kojima smo
katolidki
mi Hrvati kao narod i kao pojedinci,izloLeni, spadai ovaj, koji se vrsta
ila zagre- - po znalaju komplota, po sredstvima i nadinu izvr5enja, kao po
i
tamnom cilju, komu sluZi - u isti red s onim atentatom,koji je jednako
ienjima: izzasjedeizvrsenna ulici uzagrebu,na veder 18. veljade 1931.na prof.
Lrjavnost dra Milana Sufflaja, sajedinom razlikom, sto je Sufflaj ukratko umro od
rerativnu udarca,koji mu je zdrobio lubanju i satromozak, dok je Budak ostaona
rvim sa- sredusamoteSkopovrijeiten.(...)
ro djelu
Osim sveop6e indignacije protiv ovoga najnovijeg poku5anog
rjedinca
umorstva mora se narodito istaknuti i odjek, sto ga je atentat izazvao t
Narodnoj skupstini u Beogradu, u kojoj su iznesenedvije interpelacije
lastima, na ministra unutrasnjih djela s obrazloLenjem i pitanjima osobito
za suz- karakteristidnim,a na koje bi javnost neobidnomnapetos6ubila isde-
iziranoj kivala ministrov odgovor, da sjednice Narodne skupstine nisu iznenada
'ovoSiu
bile odgodene.(...)
) pravo
U prvoj interpelaciji istide se narodito, da sludaj Dra Budaka 'daje
povoda svim mogu6im kombinacijama,koje su bezuvjetnona stetu
ludaka, drZavnevlasti, a u prvom redu neposrednihorgana ministra unutrasnjih
Ijece,s djela', a zatim se nagla5ujedinjenica,da je opie uvjerenje u Zagrebu,
'da postoji jedna
organizacijaneodgovornih elemenata,koja dapade
grebai uziva protekciju izvjesnih odgovornih faktora, na koje pada sumnja
ljuditi, odgovornosti za ove zaplotnjadkei Skandaloznenapadaje,, naime na
: naum napadajena Budaka i Sufflaja.
:u.(...) U drugoj interpelaciji, nakon Sto je u uvodu zamjereno interpe-
rodnoj liranom ministru, da 'nije ni5ta poduzimao protiv pojava sluZbene
oz za- razuzdanosti' na koje su ga interpelanti upozorili u ranijim interpe-
riju ili lacijama, a u kojima su ustvrdili vei onda, da njegova unutrasnjauprava
ne odgovara 'metodama zakonite i urecleneuprave' a dokaz su tomu
dlanku gradska uprava u Vinkovcima, koja je sablaZnjiva,i sreska uprava u
lavnih zagrebt, koja je sramotnai t.d., predbacujese tomu ministru doslovce
:vnika,
bjavio
ovo:
rio Iist Kada ste dopustili, da se po zemlji osnivaju kojekakva sumnjiva
dru5tva kao 'mlada Jugoslavija' i 'novi pokret' sa jo5 sumnjivijim
 G o d . 1 9 2 8 .o
svrhamai dlanovima, kada ste nadalje jo5 dopustili, da se vr5e napadi na imena, aizatoga
ku6e uglednih politidkih ljudi t Zagrebu, onda smo jo$ odekivali das,
I pred atenta
kada 6e mirni gradani uz ovakovu upravu biti po ulicama premla6eni i
u kojima se dao
ubijani.(...)
cima i detnicim
Gradani grada Zagreba zaprepa5tenopitaju se, kako da na dan opdinstvo,da i s
napadajanije nigdje u blizini bilo organa vase bezbjednosti, premda se
Ako se uvai
ina(e nalazeuvijek pred obliZnjom ku6om konzula Italije. Isto se tako
strasnoj atmosf
uznemirenopitaju zastoje ubica SabanSahinovii u policiji preobuden,
samo dast,sigun
zasto jedan pozvani redarstveniknije pritekao napadnutomu pomoi,
Ovim aPelo
zasto je po gradanstvuuhva6eni ubica pusten na slobodu. A zasto su
ju6i se oP6emP
naprotiv apseni grailani, koji su ga vlasti predali, i zasto su napokon po
druga i zasluZn
vlasti zabranjeni apeli Stampeodevicima i svjedocima pokusanog
mi naSprilog sc
umorstva?
osobito Potrebn
Dok tako zemljom prolazi smrt, a Vi, gospodine ministre, za lidnu
prava na Zivot i
bezbjednostgolorukih grailananista ne poduzimate,dotle iza ovih
U Zagrebu,
napadaja,ubistva i smrti jezovita narodna sumnja vidi sakrivenuruku
VaKej avne bezbjednosti. Medu204t
Pitanja postavljenana ministrajesu ova: AdZija Boi
l. Zaito se opetuju politidka ubistva i napadi na kulturne i politidke Juraj dr., tajnil
lidnosti :uZagrebui za5toih VaSapolicija ne prevenira? Babi6 Gjalski )
2.Zayto do danasnije rasvijetljena misteriozna smrt Milana suffla- ravnatelj drame
ja,zbog koje se pobunio sav kulturni svijet? Hrvatskog narc
3. Zar moZe biti istina rasuta sumnja, da su napadadina Dra Milu tajnik Hrvatsko
Budaka Saban Sahinovi6, Adem Saranija i Vojo Karakanovi1, svi iz Zagreb; Bonil
Tuzle, sluZbenicivasetajne policije, da se nalazena Spijunskomspisku ravnatelj Arht
i pla6anju iz povjerljivih fondova? Zagreb; Cesa
knjtLevn\k, Za
4. Mislite li, da 6e gra<laniove zemlje jo! dugo mo6i mirno snositi
GalogaZaStev
ovakove sistematskei spremljene napadajei da li mislite, da bi i Vi
Jozo, biskuP,
trebali im za5tititi gole Zivote?
Zagreb; Gave
5. Da li mislite, da tek jedan dio vaseg odgovorana strasniovaj din
Ljudmil dr., sr
treba da bude smjena upravnika policije u Zagtebu i da li napokon zbog
Zagreb; Horl
umirenja javnosti pristajete,da istraZniodbor narodnihposlanikaispita
sveudiliSni P
rad javne bezbjednostit Zagrebt?
Revije<, Zagt
I ovom atentatu,kao i onomu od 20. lipnja 1928'' kada je izpata- MiSe Jerolim
beluma izranjeno i poubijano u Narodnoj skupStini nekoliko hrvatskih Vladimir, kn.
narodnih zastupnika sa Stjepanom Radi(em, prethodila je kampanja Zagreb; Polit
hu5kanjau nekojim beogradskim novlnama.

46
apadina God. 1928.otvorenoseje pisalo, da treba ubijati
/ali das, i prokazivalasu se
imena,aizatogaje slijedio krvavi pokolj.
Llaienii
I pred atentat sadana Budaku izasli su bjesomudni
raspaljivi dlanci
u kojima se dao 'signal na uzbunu' sa pozivom,
narodito starim ratni_
na dan cima i detnicima iz proslih srpskih ratova,
,mdase obmanjujuii njih i ostaro
op6instvo,da i sada 'lebdi opasnostista kao u
ljeto 19i4. goOine[,] (...)
se tako
Ako se tvaLe sve ove dinjenice, mora se zakljuditi,
rbuden, da Zivimo u
strasnojatmosferi, koja ugrozava i ispravnom
romoi, i mirnom dovjeku ne
samodast,sigurnost,slobodu,nego dak i goli
r5tosu Zivot!
(on po ovim apelom ho6emo da izvrsimo i mi svoju
duznost: da pridruZu-
juii se op6em protestu protiv razbojnidkog
Sanog atentatana odlicnog naseg
druga i zasluZnogradnika na narodnomprosvjeiivanju,
pridonesemoi
mi nas prilog solidariziranju plemenitih ljudi
Iidnu u nuporirnu koji su danas
osobito potrebni, a za osiguranje najelementarnijih
ovih prava dovjeka -
pravana Zivot i slobodu!
ruku
U Zagrebu,mjesecasrpnja Ig32.<

Meclu 204 potpisnika istidu se:

tidke Adiija BoZidar, dr. urednik >I
Juraj dr., tajnik >pen<<-Kluba,Zat
ffla- Babi6 Gjalski Ljubo, hrvarski knji'
ravnatelj drame Hrvatskog narodnogkazali5
tIilu Hrvatskog narodnogkazalista, zagreb; Batusi6
Sravko dr., knjiZevnik,
,i iz tajnik Hrvatskog narodnogkazalista,zagreb;
Bauer Ante dr., nadbiskup,
zagreb; Bonifadii Ante dr., knjizevnlk
sku , zagreb; Burii don Frane.
rlit; CesarecAugust, knjiZevnik,
siti :vnik, Zagreb; Delorko Olinko,
Vi dr., sveudiliSniprofes or, Zagreb;
rik >Literature<<,Zagreb; Garii fra
Jozo, biskup, Banja Luka; Gavazzi Milovan
lln
dr., sveudilisni profesor,
Zagreb; Gavella B:1lko dr., ravnarelj drame,
og Zagreb; Hauprmann
Ljudmil dr., sveudiliSniprofesor,Zagr"i;
rta Herge5ii Ivo dr., knjiZevnik,
Zagreb; Horvat Rudolf dr., knjiZevnik,
Zalreb; Iv.ii Stjepan dr.,
sveudili5ni profesor, zagreb; Juridi. BlaZ
dr., urednik >>Hrvatske
a- Revije<<,zagreb; Lukas Filip, predsjednik
Matice hrvatske, zagreb;
ih MiSe Jerolim, slikar, Zagrei; Mi.ii etoiri.l",
biskup, Mostar; Nazor
la Vladimir, knjiZevnik , Zagreb; pilar Ivo
dr., odvjetnik, knjiZevnik,
zagreb; Politeo Ivo dr., odvjetnik, predsjednik
oavletntte komore.

47
 Medutim,
Bari5a dr'' odvjetnik i
Zagreb;Radki Mirko, slikar, Zagreb; Smoljan suradnja Hrv
Mostar; Strozzi Tito' dlan
odbornik glavne podruZnice'Napretka<' nametnulo je
Sari6 Ivan dr'' nadbiskup
Hrvatskog narodnog kazali5ta, Zagreb; se tada formi
i odbornik srediSnje
vrhbosanski, Sarajeio; Sutej Juraj dr'' odvjetnik osobito odno
uorave >>Napretka<<,Sarajevo; Torbar Josip dr'' odvjetnik' Zagreb;
Vranebi. HSS-a. S tit
;il;tk; ali; jr., sveudilibni
profesori knjiZevnik,Zasreb;
demokratske
Gjuro dr., predsjednik Lijednidke komore' Zagreb' Madek Pozv
To se vidi i u opisu u
Atentat je na Budaka djelovao i psihidki' rezoluciju k
Liparske otoke gdje se
romanu Na vulkaniLzau kojem prepoznajemo poznata kao
je' dakle' autobiografskog
nalazio logor usta5kih emigrattutu' Di"lo janje veliko
sam din atentata'>On inade godine, Stoj
karaktera i u njemu se, uz *tulo, opisuje
ga je dogadaj uvjerio da
nije osje6aoda-ga tko progoni ili mrzi, no onaj solidarnost
bilo lako dati odgovor,
*u n"tko radi o glavi.zaslo?! Na to pitanje nije vradanjena
je donio sa sobom'
a ni on ga sam nije znao,niti je mnogo tralio'Netko dakle, Preus
pomoii"' Opaiio je iza
da me mora, siromah umlatiti, i tu sadanema Na taj s
i u istom trenutku mu
sebe onu ljudsku prikazu s podignutim rukama lovali Pred
kolobari prekrise vid.
Strahovitiprasak zagluhnu sluh, a veliki svijetli Du5an Kect
JesuliSetorasprsn-ulineboizemljailijetosamostrahovita,uZasna te Hrvatske
dula provala
provala nekog vulkana?! Ali, otkuda bi se u Zagrebt posebno P
a moZda u istom dasu
vulkana?!Vjerojatno nije da se ru5i nebeskisvod' ffebala je, 1
- ipak je
puca lice matere zemlje. Usprkos svim tim mogu6nostima oporbene s
najslidnije rici strahovita vulkana'<10s dobije Pod
li Budak ol
SmatrasedajeBudakposlijeatentatapostaodrugidovjek,zapravo
Budak
danijevi5ebiopsihidkistabilan.Timeseiobja5njavanjegovopolitidko
je bio ministar u
ponaianje, osobito u emigraciji na Liparima i dok radikalno
VladiNDH1941.godin"'N"-usumnjedajeatentatostavioposljedice dekom, s l
arentataimao dubljih kalnim Pri
na njegovo duseino stanje. Ako i nije zbog
njemu tazvila avetziia koalicije'
psihidkih poremeiaja, n"-u sumnje da se u
nasrtaja' Bio je Ko5uti6u 1
p."*u onima koji su stajali iza toga grubog fizidkog
punktacije
malikorakdaseodaverzijepremareZimutopro5irinanetrpeljivost
dio nositelja jugo- uvjet Preg
prema etnidkoj skupini iz koje je ptotzlazio ve6i
odstrani s
slavenskogarei'ima.

,G
reZima<,19
107Ljr
suvremenu
ros1v11"Budak, N a vulkanima, Matica Hrvatska, Zagreb' 1942' stt' 9'

48
rjetnik i Medutim, stvaranjeSeljadko-demokratskekoalicije kojom je nastala
,to,dlan suradnja Hrvatske seljadke stranke i Samostalnedemokratske stranke
Cbiskup nametnulo je i drugadije pona5anjenekih drugih oporbenih stranaka,jer
rediSnje se tada formirala snaZnapolitidka oporbenafronta protiv reZima. To se
Zagreb; osobito odnosi na Hrvatsku stranku prava koja je u5la u zastupnidki klub
/raneSii HSS-a. S tim u vezi odrZanje sastanakIzvr5nog odbora Seljadko-
demokratskekoalicije 7. studenog 1932. u Zagrebu na kojem je Vladko
opisu u Madek pozvao Trumbi6a, koji je u smislu Madekovih uputa sastavio
gdje se rezoluciju koju je redigirao Madek i ona je bila prihva6enai postala
rafskog poznatakao Zagrebadkepunktacije.106Te su punktacije utvrdile posto-
)n inade janje velikosrpske hegemonije u Kraljevini Jugoslaviji poslije 1918.
jerio da godine, Stoje dovelo do nepovoljnih politidkih posljedica. Zahtijeva se
dgovor, solidarnost svih predanskihpolitidkih skupina protiv hegemonije,
sobom, vraianje na 1918. i preuredenjedrLavena temelju >asocijacijeinteresa<<,
o je iza dakle, preustroj drlave na federativnim ili konfederativnim osnovama.
,tku mu Na taj sastanakkojemu su prisustvovali Madek i Trumbi6, a sudje-
iSevid. lovali predstavnici Samostalnedemokratskestranke Du5an Bo5kovi6,
uZasna Du5an Kecmanovi6, Sava Kosanovid, Hinko Krizman i Veieslav Vilder,
lrovala te Hrvatske seljadke stranke Josip Predavec i Juraj Sutej, a Madek je
rmdasu posebno pozvao Milu Budaka u ime prava5a.Budakova prisutnost
ipak je trebalaje, po Madekovu shva6anju,izraziti Zelju da se razlidite hrvatske
oporbene skupine okupe oko Hrvatske seljadkestranke i na taj se nadin
dobije podr5ka nacionalnomprogramu HSS-a. Medutim, nije se znalo je
:aPravo
li Budak obavio konzultacije u svojoj stranci.
rlitidko
Budak je ve6 tada u fazi preobrazbeod prava5au usta5u, dakle,
Listaru
rljedice radikalnog nacionalista,r0Tali je jo5 uvijek povezans Vladkom Ma-
dekom, s kojim se sprijateljio za vrijeme obrane na procesima radi-
lubljih
kalnim prava5ima. Na sjednici lzvr5nog odbora Seljadko-demokratske
verzija
koalicije vidi se ta njegova radikalna orijentacija. Tako Budak pi5e
Bio je
Ko5utidu podetkom 1933. godine da su hrvatski potpisnici bili svjesni da
,ljivost
punktacije nisu provedene s obzirom na srbijansketeZnje, ali da se kao
r jugo-
uvjet pregovora sa srpskim predstavnicima njima postavi zahtjev da se
odstrani srpska vlast u Hrvatskoj, a da se zatim s njima razgovarao

106L.lubo Boban, >Prilozi za biografiju Ante Trumbi6a u vrijeme Sestojanuarskog

reZima<, 1929-1935,Historijski zbornik, sv. XXI-XXI,Zagreb,1968-1969, str. 88.
r07Liubo Boban, >>Geneza, znadenjei odjek Zagrebadkihpunktacija<, easopis za
suvr emenup ovij e st, Zagreb, br . 1, 197| . godina.

49
 usta5ku akciju
To potvrduje i kasnije-sv1e'd'oieWe stanice,te Je I
novom drZavnom uredenju'r08 ?:::
punktacije kompromrs
t":ii"rai da su Za_grebadke rezolucije.
na Dide Kvaternika stanje
i usta5e.'Zapravoje povratak na
da se oko njih okupe S-iii p'"funi mase' a Srbe ZaZagteb
imao zadovoiiiti hrvatske
prije 1918, zapisujefuut"'nift' su u Kraljevin
ioitu o rrouo- drZavnomuredenju'r.e bio postavile otvt
potvrtluje Oaje e1Le'Paveli6 racijskog sPor
Kvaternik u svojim sjeianjima oko
moga boravka u Itatiji bio sam
protivnik Punktacija: >>Zavrrieme Tu sam prida Kvatern
p*"fieu koji je tada stanovaou Modeni' povod Punkta
mjesec dana gost O'
nasaoidr.Milueoautu,.upotpisnikaPunktacija'Svakogprijepodneva da se Budak P
na te
katkad bi razgovor do5ao
pretresali Ui nui"ouii" "t:""i.i. narugati' pa Budak je
puu"ii6 tnuo bi se Budaku pomalo
Punktacije. Ot' polagano je, kao Sto sn
kimnuo bi glavom r zatim
pogledav5i Budaka, zatimmene' a 1929, u novir
'ZnaS piOo' ovi naSipunkta5i' - opet bi pogledaoMilu'
primijetio: ni rad, dime s
'misle da su nesto napravili' Da nije bilo usta5au Lici
zatim mene - 'Vi da Pod goro
Okrenuo bi se zatim Budaku i nastavio:
nikada se ne bi 'u"uli'' i OPanci di'
to 6emo
punktaBi gi'.ulj"- i"t' li:ido' je
misliteauZ"t" rije5itihrvatsko Zagtebu'ttz
priznavao da usta5ka
goa* je tadaiojalno
napraviti -i urtus"]-vtit" Time je
uf.iiju u Lici bila povod Punktacijama'<<110 koje traje d'
vidi se da je Budakovo sudjelovanje
Iz ovog Kvaternikova sjedanja alibez Stardevida,d
bila njegova vlastita odluka'
u dono5enjuZug'"Uuffiitt punttuti3u s kojim je prvom redu
znanja,rll vjerojatno pod Malekovim utjecajem
Paveli6eva Sto se vezi hrvats
i njegovo se tumadenje Punktacija'
bio u dobrim odnosimu' Ali' nacionaliza
v i d i i z B u d a k o v a p i s m a K o S u t i 6 u , t e m e l j i l o n a uda
staju5 je
k oon
m pomalova-
rogramu.Iz Medutim, E
o"1"n"i" rezolucije moZe se zakljuditi Hrvatskoj k
Paveli6eve jer u
ta5tine nije s Punktacijama slagao
Lavao.lzgledada se on zbog im treba dat
Osim toga' Paveli6 je precjenjivao
njihovu stvaranju tir" t"dj"i"vao' Kao Pri
s Antom Pe
HSS, Po di
-
Boban' Prilozi za biografiju sno5ljiv. Oi
lot Bdakovo pismo KoSuti6u' 7 ' 3 ' 1933 'Ljubo
T r u m b i i a , n a v .d j ' , s t r ' 4 5 ' razvoju nje
l0eDido Kvaternik, nav' dj '' str' 213' tacija u imt
ll0 Isto.
politidke kr
zajednidkt
emigraciju
njegove Pr
1 1 2S a n

50
ieEuge- ustasku akciju u Lici kad je nekoliko ustasa
npromis napalo Zandarmerijske
stanice,te je netodno tvrdio da je ta akcija
Lastanje bila povod donosenju te
rezolucije.
, a Srbe
zazagrebadke punktacije treba rc6i da su
bile znadajnei odjeknule
su u Kraljevini Jugoslaviji,jer su prvi put
:li6 bio oporbenepolitidke skupine
postavile otvoreno pitanje preuredenja
lm oko zemlje nu *-"riu konfede_
racijskog sporazuma-Razumljivo je i stajali.te
Iu sam Mile Budaka, o kojemu
prida Kvaternik, koji se sroZio s paveli6em
odneva da je ustaskaakcija u Lici
povod Punktacijama, azapravo ni sam
na te nije u to vjerovao. sve to govori
da se Budak pribliZava tvrdim usta5kim stajaliltima.
rti, pa
Lagano Budak je neposrednoposlije p
je, kao Sto smo naveli, vrlo angai
[11u,a
u Lici 1929, u novim politidkim prilikamr
o: 'Vi ni rad, dime se on dostakoristi. Ta
(,a Pod gorom (1930),
6emo romani Ra
;taSka i opanci dide vidurine (1933), sve
u izdanju Matice hrvatske u
Zagrebu.tt2

vanje Time je zavrsenoprvo razdoblje Budakova

poritidkog djelovanja
libez koje traje dva i po desetrje6ai u iojem je
sazrio kao pistasa Ante
im je stardeviia, dakle, postao izvorni stardeviianac.
To je podrazumijevalo u
prvom redu prihvaianje ideje o samostalnoj
to se hrvaiskoj drL:a*i. s tim u
vezi hrvatski srbi su dio hrvatskog politidkog
u.Iz naroda, a hrvatski
nacionalizam nije konfesijski i zastupa
ova- antiklerikalistidka stajalista.
Medutim, Budak se razlikuje od sta;deviia
ier u u odnosu na dio srba u
Hrvatskoj koji se, po njemu, izraaavajupartikularistidki
ivao i stoga drZi da
im treba dati autonomiju u duhu liberatnin
iaela.
(raljevini Jugoslaviji, iako
suraduie
tjuje s Vladkom Madekom, vodom
afiju
:ak Radi6evim idejama i politidki
je na njega izvr5en bio presudan
u
ia. potpisiv anje Zagrebadkih punk_
)vo:
lme
oga
poritidkekompromisSus,*a{1s"r;il,1,u?"l;?.,r"r1,Jl;Ht1H:::;
kim
zajednidkejugoslavenske drZave.i{ecrutim,njegovimoJlurko- u
Sho emigracijupodetkom1933.d,orazrdo potpuneBudakoveradikarizacijei
tile njegovepreobrazbeod hrvatskognu"lonuiirtau radikalnoguriusu.
l 1 2S a m
o s e b i ,n a v . d j . , s t r . 1 5 1 .

5t
Drugi
 I. USTASKAEMIGRACIJA- BUDAK
KAO POLITIEKI EMIGRANT
( 1 9 3 31_9 3 8 )

Nakon Sto je stvorena Kraljevina SHS nastaje u Madarskoj prva

hrvatska emigracija koju vode dr. vladimir petrovii sachs, hrvatski

oni su uspostavili vojni logor u mjestu zalaegerszeguu jugozapadnoj

Madarskoj gdje su se, naoruZani, vojno obudavali, i poar{uuure su ih
madarske vlasti i ralijani sa svojim pjesnikom i iredentistom
D'Annunziom. Kako su vode te emigracije vise vodili radunao vlastitim
probitcima i unosnom Zivotu nego o revolucionarnom radu, izgubili su
podrSku svojih za5titnika i ubrzo su propali.il3
U drugoj skupini su bili bivsi ausrrijski dasnici Hrvati general
Stjepansarkotii (1858-1939),dopukovnikIvan perdevid(1gg1-1945)i
pukovnik stjepan Dui6 (1877-1934),koji su takoder podrZavalihrvarske
emigrante,ali ih nisu mogli materijalno pomagati,jer ih nisu podrZavale
austrijske vlasti.
Nakon Stoje uspostavljenadiktatura kralja Aleksandra,Ante pa-
veli6 odlazi u emigraciju, najprije u Austriju gdje stvara veze sa skupi-
nom koja se okupljala u toj zemlji. U vezi s tim on je ve6 14. sijednja
dosao u Bed, gdje su ga dodekali stjepan Sarkotii i Ivan perdevi6.ra

rl3 IstraZnielaboratvjekoslava
Servatzyja,ustaskogpukovnika,>Razvitak
ustaskogpokretau inozemstvu<, BogdanKrizman,ustaie i fiei nrwr,2, >Globus<,
Zagreb1983,str.422-432.
l l a D u S a nB i b e r , > U s t a d e
i r r e 6 i R e i c h .p r i l o g p r o b l e m a t i cj u
i goslavensko-
nemadkihodnosa(1933-1939)<, Jugosrovenski istorijsii Sasopis,br. 2,"DZq, str. 37.

55
 zajma budu
jedan od prvih
Posto je zadobio vrlo snaZan utjecaj na tu skupinu, podupirale us
koraka bilo je osnivanje novinske agencije >Grid< za objavljivanje Pusta, nekol
razliditih propagandnih materijala da bi se javnost upoznala s djelo- Gustav Perde
je Gustav
vanjem pavetiea i njegovih prista5a.Glavni urednik bio u Italiji.
Per8ec,bivsi tajnik Hrvatske strankeprava u domovini'rrs Val di Taru,
Paveli6 je i prije odrZavaoveze s predstavnicimamakedonske pobodnike I\
revolucionarne organizacrje vMRo (vnatreSnatamakedonskarevo- B a b i 6 a( 1 9 0
je
lucionarna organizacija) koja je bila protiv jugoslavenskogreZima, te Kvaternika i
na
krajem 1927.kao odvjetnik branio mlade pripadnike te otganizacije Maclarskoj I
sudskom procesu u skopju. u travnju 1929.Pavelil je zaiednos Per- uop6e imali
decom boravio u Sofiji kao gost voclevMRo-a VandeMihajlova, gdje I u Berl
su oni objavili Deklaraciju o zajednidkom djelovanju makedonskih i Sto je voc
ga
hrvatskih revolucionarnih skupina kojima je cilj nezavisnostHrvatske i
zbog pritisk
Makedonijett6 tizlazakiz Jugoslavtie.zbog toga je doslo do reakcije u
Berlinu Prid
Jugoslaviji i Sud za zastitu drLaveu Beogradu osudio je u srpnju 1929' (kao ni aus
Paveli6ai Perdecana smrt.rrT
Berlinu, te
Paveli6 okuplja oko sebe sve osobe u emigraciji koje su bile spremne godinu dan
djelovati i osniva ustasku revolucionarnuorganizaciju diji su dlanovi Berlinu.r22
piir"go- jamdili tajnost pripadni5tva,a u sludaju izdaje bila je pred-
uid"nu smrtna kazna. Ubrzo je preuzeo vodstvo, imenovao svoje po-
je
bodnike postavsi neprikosnovenivoda organizacije.Njegov polozaj It8Serv
jadao ilegalni rad koji je ta otganizacijaprovodila. Paveli6evaemigrant- l 19Evo
ska djelatnost u prvoj polovici 1929. godine sastojalase u okupljanju slavenske vla
najuliZitr suradnika, i to osobnim kontaktima, a glavni organizatori i inspektor: >U
Austrije Prene
pomagadi bili su mu Gustav Perdec,Ivan Perdevii, Mladen Lorkovi6 novinar iz Pe
(1903-1947),Branimir Jeli6,Mile Budak i jo5 neki' teroristidkoj
atentatima. (
Nakon kontakata koje je imao s vandom Mihaljevim , zbog mogu6ih Aleksandra
pogorsanihodnosa izmedu austrijskei jugoslavenskevlade, austrijske razmimoilaZe
iu vlasti onemogu6ile Paveliiu boravak u zemlji, te on odlazi u Italiju novac troii n
kojom je imat
gdje ostaje sve do povratka u Hrvatsku 1941. Najve6u podrsku dobiva
vrlo malo bri
odMussolinijeva reLima koji je uzdri.avaoi naoruzavao ustaske vojne je rad i naPt
postrojbe,a novac se, kako Servatzyizjavljuje u istrazi, davao u >>ime suctenjeovon
suda<,dok je
pustaru i otF
rrs Dr. Fikreta Jelii-Buti6, Ustaie i Nezavisna driava Hrvatska (1941-1945)' Vladeta Milit
1201s1s
drugo izdanje,Zagreb, 1978,str. 20.
I l6 Isto. l2l Bib€
ll? gro4u na smrt pred DrZavnim sudom za zaititu drZave u Beogradu. Ustasa' 1221r1
'1995 str. 23-
Dokumenti o ustaikom pikretu, pfftedio Petar Pozar, Zagreb, >stvarnost<, ,
26

56
d prvih zajma buduioj Hrvatskoj drZavi<<.1r8 Madarske su vlasti djelomidno
jivanje podupirale ustaSkeemigrantedav5i im kao utodi5telogor u pustari Janka
; djelo- Pusta,nekoliko kilometara od jugoslavenskegranice, koji je vodio
Gustav GustavPerdec,a u kojemu je bilo dvadesetpet usta5a.rre
U Italiji je usta5ki logor bio osnovan najprije u Brescii, pa u Borgo
lonske Val di Taru, te u Olivettu kod Arezza. Paveli6 je imenovao za svoje
r revo- pobodnike Milu Budaka, Vjekoslava Servatzyja(I889-1945), Miju
a, te je Babi6a (1903-1941),Andriju Artukoviia (1899-1988),Eugena Didu
cije na Kvaternika i Antu Brkana. Na koncu bi se moglo reii da je u Italiji i
s Per- Maclarskoj bilo ukupno 540 emigranata, od kojih dvije stotine nisu
a, gdje uopie imali vojnu izobrazbu.tzo
tskih i I u Berlinu se podeo uspostavljatinovi usta5kipropagandnicentar
atskei Sto ga je vodio lijednik Branko Jeli6t2tkoji je bio prisiljen napustiti Bed
ccijeu zbog pritiska jugoslavenskihorganana austrijskevlasti. Jeli6u su se u
1929. Berlinu pridruZili Mile Budak i Mladen Lorkovii. Ni njemadke vlasti
(kao ni austrijske) nisu bile sklone djelovanju usta5keorganizacije u
remne Berlinu, te Jelii nije dobio dozvolu za svoj boravak koju je trai,io za
anovl godinu dana, navodno zbog studija na Visokoj politidkoj Skoli u
pred- Berlinu.r22
le po-
iaj je
lrant- rr8 Servatzy,Krizman, nav. dj., str.423.
Ljanju l l e E v o S t o o l o g o r u J a n k a P u s t a p i 5 e u s v o j e m i z v j e 5 6 u p r e d s j e d n i k uj u g o -
tori i slavenske vlade Milanu Stojadinoviiu Vladeta Mili6evi6, jugoslavenski policijski
inspektor: >U Matlarskoj na lanki pustari (Jankapusta)Gustav Perdecpo proterivanju iz
<ovii Austrije preneoje svoju ustadkuteroristidku delatnost.Perdecpod imenom Emil Horvat,
novinar iz Pe5te, iznajmio je ovu pustaru i smestio je usta5e,koji su bili obudavani u
teroristidkoj svrsi od madarskih oficira, a narodito u rukovanju eksplozivima i u
guiih
a t e n t a t i m a . O v a j e b a n d a i z r a d i l a u p r i r o d n o j v e l i d i n i f o t o g r a f i j u n a S e gK r a l j a
ijske A l e k s a n d r a i o b u d a v a l a s e u i z v r 5 a v a n j u a t e n t a t a .U b r z o d o l l o j e d o v e l i k i h
:aliju razmimoilaLenja izmetlu Perdevida i PerEecai Ivan Perdevi6 je optuZivao Perdeca da sav
novac tro5i na svoj raskala5enZivot sa svojom prijateljicom Jelkom Pogorelec,a sa
rbiva
'ojne kojom je imao i 6erdicu, dok usta5eostavlja gladne i da se za akciju protivu na5ezemlje
vrlo malo brine. Kako je ova Pogorelec ubrzo k nami pobegla dazatrali za5titu i odala
>ime je rad i napisala knjigu o Perdecu i ostalima, to je Perdevii zalualio smenu Perdeca i
suclenjeovome. Perdecje smenjen i upuien u Budimpe5tu da sadekaodluku >usta5kog
suda<, dok je na njegovo mesto doSaoiz Italije Vjekoslav Servaci, koji je preuzeo Janka
e4s), pustaru i otpodeo je aktivnije sa veZbanjem ustaSaza teroristidku akciju.< Referat
Vladeta Mili6eviia o usta5kojemigraciji, Krizman, nav. dj., str. 380.
I
r2oIsto, str.425.
12rBiber, Ustaie i Treii Reich, nav. dj., str. 38.
taSa.
1 2 2I s t o , s t r . 3 8 .
"23-
 Nakon sto su nacisti dosri na vlast, u Njemadkoj
se promijenio stav od njemadkih
pruskog Ministarstva unutarnjih posrova,
kojemu-ie tiaa bio na delu niku, Jeliiu i
Hermann Gdring, prema hrvatskim emigrantima.
ono je stoga odrudilo obavijesti da s
Jeli6u izdati dozvolu za boravak u Berlinu radi
studija sve ao r9. oZujka Paveli6 os
7934' godine. Jelii je razvio siroku propagandnu
aktivnost i to kao dvije godine,
urednik novina Croatia _ press i Nezi
to doba izlazile u Njemadkoj, Sto. pripadnici te o
p o s l a n i k au B e r l i n u . M e d u t i m , u u Jugoslaviji.
usta5kog centra intervenirali su r ekonomski em
Abwehr i vanjskopoliridki ured Nacionalsocijalistidke Amerike, te pc
radnidke par_ bio u Italiji zt
tije'123I njemadko Ministarstvo vojske
traLiri je toleriranje hrvatskih juZnoj Italiji, S
emigranatakoji su sakupljari i dostavljali
obavjeita.ln"poourt". premda
je njemadkapolitika dto se tide
djelovanja emigranatau Berlinu lavirala
zbog pritiska jugosravenskih vlasti, sto je
opteredivalo njemadko_
jugoslavenskeodnose,ona je ipak
i dalje dtpui-]. izraienje hrvatskih
emigrantskih novina. Inade se Nezavisna
hrvatska driava tiskala u
Danzigu' slobodnom gradu pod upravom Mile Buda
Lige naroda, ali je u travnju
1934. njemadko Minisrq:-tu9 unutrasnjih sa suprugomI
posrova zabran,i raspadava_
nje tih novina u Njemadkoj u vrijeme pregovora lijedenja u Ka
o sklapanju jugo_
slavensko-njemadkogtrgovinskog ugovora. vjerojatno zbo
Gestapo je imao vrlo
povoljno mi5ljenje o Branku retieu i njegova sup
koji da i" ,tton nacional-
socijalizmu.r2a prema izvjesiu vlade Su5aka gdje s
vitie"uieu, jugoslavenskog
policijskog inspektora,o djelovanju izgleda da je .
usta.ke emigracije, o kojoj je bio
jako dobro informiran, vidi se Karlsbad,nego
da je nakon odlaska Branka Jeriia ief
kancelarije
cenrrau Berlinubio Miie Budak,s kojim ,u ,uruaiJuit u oZujku prese
Bubalo,MladenLorkoviii stjepanperii (l sga-igs+) il;; stvu s Paveli6e
t":i:" vrbovao gdje ostaju do
ustase zalogore u Maclarskoj i Itariji, te
stvarao ustaske organizacije u
Nj emadkoj, Nizozemskoj, B elgiji i Francuskoj r, prema Jarebu
.,
Pitanje djelovanja emigrantskogcentra Paveliiu usta5
u Berlinu aktualiziranoje pokreta i njego
poslije atentatau Marseilreu na Areksandra
Karadordeviia 9. tirtopadu
1 9 3 4 , j e r s e u e u r o p s k o mt i s k u p i s a l o u Italiji je
d a s u n a c i o n a l s o c i j a l i s t iu
Njemadkoj umijesani u taj atentai, sto je >>Hrvatskinaro
njemadka strana sirokom
propagandomporicala. Kad je jugoslavenska
ambasadau Berlinu tra'jla
126Isto, str.4
127Jelii-Buti
t28 lareb, Pr
123Isto, str.
39. l2eZapisnik
r2a Isto,
str.42.
r2s Referat DrZavni arhiv u Zz
Vladeta Miliieviia o usta5kojemigraciji, Krizman,isto. l30Jareb,na'

58
)nlostav od njemadkih vlasti podatke o hrvatskim emigrantima Budaku, Kvater-
na delu niku, Jeliiu i Lorkoviiu, koji su dotad boravili u Njemadkoj, dobili su
odludilo obavijesti da su uglavnom svi oni otputovali iz Njemadke.126
. oZujka Paveli6 osim Stoje stvaraoustaskuorganizaciju,a to je trajalo skoro
t to kao dvije godine, formirao je i vojne logore u kojima su se okupljali prvi
oje su u pripadnici te organizacije,gdje su se uvjeZbavali za diverzantske akcije
renskog
u Jugoslaviji. u njima su bili malobrojni zavrbovani radnici Hrvati,
tovanja ekonomski emigranti, uglavnom iz Belgije i dijelom iz Austrije i JuZne
sluZba Amerike, te politidki emigranti iz Jugoslavije. Najveii je broj tih logora
ke par- bio u Italiji zbog sklonosti talijanske vlade, ali ih je bilo u srednjoj i
vatskih juZnoj Italiji, Stoje sve ovisilo o jugoslavensko-talijanskimodnosima.t27
lremda
avirala
radko-
iatskih 1. U AUSTRIJI, NJEMACTOT I ITALIJI
kala u
Mile Budak je 2. veljade 1933.godine napustiodomovinu zajedno
ravnju
sa suprugom Ivkom, s redovitom putovnicom koja mu je izdana zbog
adava-
lijedenja u Karlsbadu u eehoslovadkoj. Djecu nisu poveli sa sobom,
jugo-
vjerojatno zbog Skolovanja;o njima su se brinuli prijatelji Ivan werner
r vrlo
i njegova supruga koji su ih, nakon nekoliko mjeseci, dopratili do
ional-
susaka gdje su presli jugoslavensko-talijanskugranicu.r2EMedutim,
nskog
izgleda da je lijedenje bila samo Budakova izlika, jer nije otisao u
ie bio Karlsbad, nego je ostao u Grazu, gdje je boravio dva mjeseca i onda se
la Sef
u oZujku preselio u Modenu. Tu je najprije Zivio u zajednidkom kuian-
Ante
stvu s Paveliiem i njegovom suprugom,da bi se zatim preselili u Torino
)ovao
gdje ostaju do prosinca 1933.godine,r2e kada odlazeu Berlin. Budak je,
:ije u
prema Jarebu, za vrijeme boravka u Italiji u oZujku 1933. poloZio
Paveli6u ustasku prisegu,r30dime je postao zakreti pripadnik ustaskog
no je pokreta i njegov istaknuti prvak.
pada
u Italiji je Budak rukopis knjige od lgg stranica pod naslovom
sti u
>Hrvatski narod u borbi za samostalnosti nezavisnu hrvatsku drZavu<<
kom
aiila
126Isto, str.44.
r27Jelii-Butii Ustaie i
, NDH, str. 2l .
r28 Jareb,Prilog
iivotopisu Budaka,nav.dj. str.30.
tze Zapisnik saslusanja
_ Mile Budaka, 26. 5 . 1945. , zagrebu, Fond Mile Budaka,
DrZavni arhiv u Zagrebu.
l3oJareb,nav. dj., str. 30.

59
 U skla
predao u listopadu 1933. sveieniku Ivanu Stipinovi6u koji ga je ponio
pseudonim
sa sobom u Ameriku i gdje je objavljen u Hrvatskom kolu u SAD i u
Kanadi u svibnju 1934. godine.r3rSveienik Ivan Stipinovii do5aoje u
Italiju donijev5i >>Memorandumameridkih Hrvata< koji je upuien Ligi
naroda, svjetskim drZavnicima i javnosti da budu upoznati s poloZajem
hrvatskoga naroda u jugoslavenskoj drZavi. Tamo se susreo s Budakom
i Paveliiem. Taj je sve6enikpratio Budaka kada je 24. listopada 1934.
bio u poluprivatnoj audijenciji kod Pape Pija XI. i u vatikanskom
DrZavnom tajniStvu predao Memorandum.r32
Konce
Budakova knjiga preteZnose bavi poloZajemHrvata u Kraljevini
ostaju do P
Jugoslaviji, opisuje teske progone Hrvata, osobito poslije diktature
je gradivo
kralja Aleksandra i nagovje56ujekraj Jugoslavije,toga >>bolesnika na
Berlinu Po
Balkanu<<.
pokreta u
U posljednjem kratkom poglavlju toga djela pod naslovom >>Hrvat-
istaknutih I
ski usta5ki pokret<<,istide vaZnostusta5keorganizacije,koja >pod 1944), JoL
vodstvom mlada i potpuno nesebidna,a neobidno hladnokrvna i Andrija Ar
razborita muZa dr. Ante Paveliia<<zastupaideale hrvatskog naroda i Milas, Mij
istide da se disti raduni izmedu Hrvatske i Srbije mogu rije5iti samo
Budak
ratom.r33Budak nagla5avada Hrvati nisu dali mnogo svetaca,ali su
naslovom
iznjedrili mnogo vrsnih vojskovoclai vojnika koji su bili legendarno
drZave<<
hrabri i slavni, te da je usta5ki pokret snagakojom se hrvatski narod
radnika, ol
suprotstavlja >srbijanskom i evropskom nerazumijevanju << .I3a
u gradovir
Ta Budakova knjiZica koja je bila prevedenana nekoliko svjetskih nadinu Zit
jezlka, njegova je usta5kaplatforma kojom on istide radikalni naciona-
bama selj
listidki program i navodi rat kao sredstvo rje5enja hrvatskog pitanja, a izrabljiva
Paveli6akao osobu koja u tome ima povijesnu odgovornost.Moglo bi se seljadkim
redi da se tim spisom Budak ideolo5ki potpuno opredijelio i od prava5a odluduju
se pretvorio u radikalnogusta5u.Sve Sto6e slijediti poslije toga nova je kotareve
faza njegovog politidkog djelovanja koja 6e kulminirati uspostavom drZave.S
NDH. znadi neP
hrvatsko
kupom se
1 3 lI s t o .
132Ivan Stipinovid, >Moj radun hrvatskom borbenom narodu u Sjevernoj Ame- 135 Gl
r i c i < ,N e w Y o r k , L i s t D a n i c a , l 9 3 3 , s t r . 1 4 . 1 9 3 3s, t r .
133Mile Budak, >Hrvatski narod u borbi za samostalnu i nezavisnu hrvatsku 1361Y
drZavu<,Youngstown,Ohio, SAD, Hrvatsko koIo,1934, str. 186-187. Druck: Dr
l3aIsto.

60
l je ponio U skladu s tim pojavljuje se njegova pjesma >Usta5o moj< pod
tSAD i u pseudonimomVelebitski, od detiri strofe, a zavrSava:
lo5aoje u
u6enLigi >>Du5manin gazi majdicu tvoju,
roloZajem Pljuje oltare, grobe skvrni,
Budakom Sestrica tvoja za tobom vapi,
tda 1934. Ljuba te tvoja - Hrvatska zove.
Kanskom Usta5omoj, usta5omoj.
dekaju dolazak tvoj.r35
raljevini Koncem 1933. Budak sa suprugom Ivkom odlazi u Berlin gdje
liktature ostaju do podetka listopada 1934. godine. Dok je bio u Italiji pripremio
snikana je gradivo za godi5njak Nezavisna Hrvatska Drl.ava, koji je izi5ao u
Berlinu podetkom 1934. godine i antologija je politidkih ideja usta5kog
>>Hrvat- pokreta u emigraciji, a u njemu, osim Budaka, sudjeluje niz tada
ja >pod istaknutih prvaka pokreta kao Sto su Ante Pavelii, Marko Do5en (1859-
krvna i 7944), JoZaMiljkovi6, Ivan Perdevii, Stanko Hranilovii, Ante Brkan,
rarodai Andrija Artukovi6, Ante Valenta, StjepanPeri6, Ante Bubalo, Stjepan
ti samo Milas, Mijo Bzik (1908-1945)i drugi.
t, ali su Budak se u tom godi5njaku javlja jednim kratkim dlankom pod
:ndarno naslovom >Nekoliko misli o urerlenju slobodne i nezavisnehrvatske
i narod drZave<<.136Istide da su Hrvati seljadki narod, jer i ono malo tvornidkih
radnika, obrtnika i inteligencije vezanoje za selo, a sve ono Sto se nalazi
tjetskih u gradovima i manjim sredi5timatudinsko je po podrijetlu, osjedajima i
aciona- nadinu Zivota. Stoga se u bududoj drZavi mora voditi raduna o potre-
.anja,a bama seljaka - nagla5avaBudak - jer su seljaka dotada5njevlasti
lo bi se izrabljivale. DrZavna organizacija treba se temeljiti na slobodnim
rravaSa seljadkim domovima, a osnovnu 6eliju dine seoske opiine u kojima
rovaje odluduju vlasnici i odrasli dlanovi njihovih obitelji; one se udruZuju u
tavom kotareve, a sve one u Zupanije koje dine organizacijskejedinice cijele
drLave.Sva vlast ie, po Budaku, dolaziti odozdo iz seoskih op6ina, a to
znadi neposrednoiz seljadkih domova. Stoga 6e ekonomskaorganizacija
hrvatskog sela biti utemeljena na zadrugarstvukoje ie se baviti ot-
kupom seljadkih proizvoda i trgovinom. Sve seoskezadrugeudruZuju se

jAme-
t3s Grii: Europski prilog Hrvatskog Domobrana u Buenos Airesu, 16. travnja
vatsku 1 9 3 3 ,s t r . 4 .
t36Nezavisna Hrvatska DrZava, godiSnjak 1934,izdao i uredio dr. Mile Budak,
Druck: Dr W. Brciwner,NowawesBerlin, str. 127-138.

6l
 vlasti list mo
u opiinske, op6inske u Zupanijske,a Zupanijskeu drZavni savez pod
1934, tzlazi r
drZavnim nadzorom. Budak u tom dlanku na vi5e mjesta istide da se
ne ureduje.L
drLavatreba temeljiti na interesima svakog pojedinog Hrvata, jer borba
nikov otac(<
za nezavisnu drZavu ima smisla samo ako od nje ima koristi svaki
pojedini gradanin.r3T doZivljavao t
Dok je B
Iz toga dlanka, koji je vjerojatno odobrio Ante Paveli6, kao 5to drZi
njega i Brat
Jere Jareb,t38osim usta5kih nazoramogu se uop6iti i neka Budakova
pokretu' Jel
razmi5ljanja. Budak istide seljadki staleZkao osnovu hrvatske dtlave
organizaciju
vjerojatno pod utjecajem Vladka Madeka, predsjednika Hrvatske
tjednik Nez
seljadkestranke kojaje nagla5avalavaZnostseljadkog staleZau buduioj
suradivaoi l
hrvatskoj dri,avi. Osim toga, Budak je i sam bio seljadkogpodrijetla.
Smatrao je da taj staleZ,koji ima ve6inu u hrvatskom narodu, mora Medutir
imati i vaZnu ulogu u samostalnojhrvatskoj dtLavi. do5aou Ital
sje6anjima1
Ponovno pod pseudonimom Velebitski, Budak je u godi5njaku
koja glorificira Antu jer bacaju s
objavio famoznu usta5kukoradnicu >BjeZtepsine<<
iako su ona
Paveliia. Ta pjesma sa detiri strofe rasistidki je intonirana, a radi
pi5e: >Po sv
ilustracije navodimo detvrtu strofu koja sublimira prve tri i glasi:
svoje velike
>S VelebitaAnte klide, nekom vrst
Zublje gore, pu5ke ore: ja sam obo
BjeZtepsine,preko Drine, vjerujem u
Hrvati se za Dom bore!<<r3e onda bi Ita
hrvatsku zi
lzgleda da je Budakov glavni posao u Berlinu bio izdavanje godi5-
Italija prav
njaka Nezavisna Hrvatska Dri.ava i uredivanje polumjesednih novina
sata svi Ht
istog naziva koje je tada uredivao Branko Jeli6. Upravo kad je Budak
mi5ljenje,
do5ao u Berlin, njemadke su vlasti, iz ve6 navedenih razloga, zabranile
najjadih Pe
tiskanje usta5kihnovina u Berlinu. Stoga se od broja 14 (24. prosinca
ruke. Kam
1933) do ukljudivo broja22 (1. svibnja 1934)novine tiskaju u Danzigu,
narod da t
slobodnomgradu. List je odito uredivaoMile Budak, iako njegovo ime
znanacI pl
kao urednika nije naznadeno.r40 I u Danzigu je na zahtjev njemadkih
pa ju je na
Zvonko u
137Isto. 1934),nak
r38Jareb,>Prilog ZivotopisuBudaka<,nav. dj., str.35. mnom da t
r3eVelebitski, >BjeZte psine<. Nezavisna DrZava Hrvatska, GodiSnjak 1934, str.
nelojalnu
117. Ista pjesma, ali pod naslovom >Div planine<< bila je objavljena u dnevniku Hrvatski
narod,Zagreb, III, 11. kolovoza 1941, str.4. Interesantnojenapomenutidaje Budak
pred istraZnim organima Ozne u lipnju 1945. izjavio da se on ne sjeia da je tu pjesmu
lal Istc
naplsao.
l a oJ a r e b ,n a v . d j , s t r . 3 6 .

62
 savezpod vlasti list morao prestati izlaziti, a poslije, od 16. svibnja do 1. listopada
stideda se 1934,izlazi u Italiji u tiskari Glavnog usta5kogstana,a Budak ga vi5e
r, jer borba ne ureduje.U broju od 1. rujna 1934.Budakje objavio dlanak >Poglav-
risti svaki nikov otac<<,u kojem opisuje progone Sto ih je Paveliiev otac Mile
doZivljavaood jugoslavenskihvlasti.rar
ao StodrZi Dok je Budak boravio u Berlinu dolazi do rivaliteta i sukoba izmedu
Budakova njega i Branimira Jeli6a oko njihove uloge i vaZnosti u usta5kom
ike drZave pokretu. Jelii je u svibnju 1934. otputovao u SAD gdje je pro5irio
Hrvatske organizaciju >Hrvatski Domobran<<i to u Pittsburghu, te podeo izdavati
u buduioj tjednik Nezavisna Hrvatska Driava od 1. srpnja 1934. u kojem je
rodrijetla. suradivaoi Mile Budak.
rdu,mora
Medutim, razilalenja su se s Budakom pojadala nakon Sto je Jeli6
do5aou Italiju, gdje su se razvila u vrlo o5tar sukob o kojem u svojim
'diSnjaku sjedanjimapiSe Jeli6 nakon detvrt stolje6a.Navodimo dio iz tih sje6anja
LciraAntu jer bacaju svjetlo na Budakova politidka pona5anjau tome vremenu,
La,a radi iako su ona protumadenasa stajaliStanjegova rivala. Branimir Jeli6
SI: pi5e: >Po svom dolaskuu Italiju, pok. Dr. Mile Budak podeoje otkrivati
svoje velike simpatije za Mussolinijevu Italiju i moje prigovore smatrao
nekom vrstom sabotaZe.Kod jednog razgoYoras Paveli6em i Budakom,
ja sam obojici rekao, da vidim potrebu suradnje s Italijom, a da ne
vjerujem u iskrenost talijanskog prijateljstva. Jer kad bi to postojalo,
onda bi Italija dala na5oj hrvatskoj Istri barem autonomiju, dozvolila
je godi5- hrvatsku zastavu,Skolu itd., a ne bi hrvatstvo tako zatjerala..' Kad bi
r novina Italija pravedno i humano postupala s hrvatskom Istrom, ondabi za 24
e Budak sata svi Hrvati bili prijatelji Italije... Svi naSi borci dijelili su moje
:abranile mi5ljenje, jer su i sami tako osje6ali. Dr. Mile Budak, jedan od na5ih
prosinca najjadih pera, veliki knjiZevnik i umjetnik, bio je kao politidar nesretne
)anzigu, ruke. Kamo sre6eza njega osobno, za njegovu obitelj i za cijeli hrvatski
ovo ime narod da se nikada nije bavio politikom. Iako sam bio njegov stari
:madkih znanaci prijatelj, njemu je smetalamoja intimna suradnja s Paveliiem,
pa ju je nastojaoomesti.Ja to nisam znao,dok mi nije otkrio njegov sin
Zvonko u SAD, kad me vidio bolesna i iznemogla (podetkom listopada
1934), nakon silna truda i napora,pa mi je priznao, da ga je otac slao za
t 934, str.
mnom da me Spijunira,ali da on nikada nije vidio ni duo niti jednu moju
Hrvatski nelojalnu djelatnost,bilo prema Paveliiu, bilo prema njemu, niti bilo
je Budak
I pJesmu
lallsto.

63
prema kome drugome...Milu Budakaje smetaloto, Sto sam samostalno izvjeStaja
vodio organizaciju, Stampu,propagandui podrZavaoveze. On je go- godine.O
'navodno' ja b i s e 1 6 .l
vorio o Paveliiu, da sve radim i vodim, a njega ni5ta ne
pitam, da ispravno ne prosu<lujemdoga<lajetime, Sto sam stalno odbijao obitelji A
uZu povezanost s talijanskim fa5izmom i njemadkim nacional- vlasti uhz
socijalizmom. Osim toga, stalno je isticao, da nisam poloZio zakletvu osumnjide
Paveli6u,jer da mi kao 'koljenovi6u' nije dovoljno biti doglavnikom.
On je prilidno o5tro kritizirao moje putovanje po Americi s autom. Ja
nisam todno znao za ovu hajku, iako sam po koji put duo koje5ta od Dr.
Stjepa Peri6a. Nisam znao, daje to i5lo tako daleko, dok nisam dobio u
ruke, nakon povratka iz SAD (koncem listopada, podetkom studenog Pave
1934) Paveli6evu korespondencijuu kojoj sam na5aoi Budakova pisma zapovjed
koja je pisao protiv mene..,r42 sve do p
Nema sumnje da se Pavelid sloZio s Budakovim pogledima o Jeliiu razdoblje
jer mu je ovaj bio ozbiljniji i opasniji suparnik od Budaka, tako da je s obziron
Pavelii udaljio Jeliia iz vodstva usta5kogpokreta u svibnju 1934. iako svjedoci
nije nikada formalno izbaden.ra3 kao upra
Stjede se dojam da je Budak dobivao sve veie Paveliievo povje- usplo sr
renje, iako njihovi odnosi nisu nikada bili potpuno harmonidni, ali mu je maksima
sada bio potreban u emigrantskom radu, to vi5e jer je uZivao odredeni politidar
ugled medu usta5kim emigrantima. Pavelidevom odredbom od 30. on je, bt
oZujka 1934.bilaje uvedenaduZnostdoglavnikdkoji su s poglavnikom tijekom
dinili Poglavnidko vijeie kao vrhovno tijelo usta5kogpokreta. Budak je Mart
bio imenovan doglavnikom zajedno s Markom Do5enom koji je smatran vladu da
jednim od najstarijih pripadnika pokreta.r44To su bili jedini doglavnici najprije
koji su imenovaniprije 10. travnja 1941,odnosnonastankaNDH. Lipare d
Nekoliko dana prija atentata u Marseillesu na kralja Aleksandra Aleksan
Pavelidje hitno pozvao Budaka iz Berlina u Bolognu.tasIiz njemadkih Nal
1 9 3 5 .b i
ra2Dr. Branimir Jelii, Politiike uspomenei rad Dra. Branimira Jelita, Cleveland, tako da t
izd. >Mirko Samija< 1982,str. 111-112. svjedod
l a 3J a r e b ,n a v . d j . , s t r . 3 7 . smo ve6
raaKrizman, Ante Pavelit i ustaie, nav. dj., str. 150.
la5 Jugoslavenski policijski inspektor Mili6evi6 o tome je u svome izvjeliu
zabiljelio: >Pavelii je telegrafski na dva dana pred atentatom pozvao u Italiju dr. la6;
Budaka iz Berlina i dr. Ivana Perdeviia izBe(.a, koji su do5li u Bolonju, gdje su Garland P
i5Eekivali sa drugim ustadamarevoluciju u naSoj zemlji. Dr. Budak tvrdi da je tek na t4't \
putu za Bolonju saznaoza atentat u Marselju, pa tako i pravda da nije poneo sa sobom la8 J
ili uni5tio arhivu organizacije u Berlinu, koja je zatim dopala u ruke Nemcima...< laeI
ReferatVladete Mili6evi6a, Krizman, nav. dj., str. 383.

64
mostalno izvjestajase vidi da je Budak otputovaoiz Njemadke5.
)n je go- ristopada 1934.
godine.on je sa suprugomnajprije boravio nekoliko dana
Lni5tane u Bologni, da
bi se 16. listopadapreseliou Torino i Zivio u zajednidkom
r odbijao kuianstvu s
obitelji Ante Paveli6a.ta6u meduvremenusu, 1g. listopada,
acional- tarijanske
vlasti uhapsile Antu paveli6a i Eugena Didu Kvaternlka
zakletvu koji su bili
osumnjideni da su za(,etnicimarsejskogatentata.
,vnikom.
utom.Ja
a od Dr.
dobiou 2. NA iBTU LOGORA NA LIPARIMA
tudenog
Pavelii je ve6 10. sijednja1935.imenovaodoglavnika
a prsma Milu Budaka
zapovjednikom svih usta5kihlogora u Italiji, na toloi
ie duZnosti ostao
sve do podetka veljade 1937. godine.raTTim imenlvanjem
o Jeliiu podinje
razdoblje Budakova politidkog djerovanjakoje je bilo
:o da je vrlo k"ontoverrno
s obzirom na njega ne samo kao politidara,nego i
4. iako kao dovjeka.Mnogi
svjedoci iz toga vremena imaju role milljenje o Budakovu
oielovanlu
kao upravitelju logora. Jarebovaocjenara;da se on
na toj duZnostinije
povje- uspio sna6i eufemistidna je. prije bi se moglo
re6l da su tada
r muje maksimalno dosle do izraraja sve negativnosti njegova
karaktera, a kao
redeni politidar pokazao se nezreo. zapravo svojim dierJvanjem
na Liparima
rd 30. on je, bez pretjerivanja,nisko pao kao politidar,
sto ee kulminirati
nikom tijekom 1941.dok je bio ministar u Vladi NDH.
dakje Marsejski atentat uznemirio je svjetsku javnost i prisilio
natran talijansku
vladu da poduzme ostre mjere protiv ustaskih
avnici emigianata. ona ih je
najprije razoruzala,oduzeraim uniforme, te njih
oto soo konfinirala na
LPare da bi na taj nadin skinula sa sebeodgovornost
za ubojstvo kralja
andra Aleksandra.
adkih
tom je otodju blizu sicili je od 22. prosinca 1934.
]va do veljade
1935.bio zatodeni Branimir Jeri6,aBudakje
stigao 10. sijednja r935,
eland, tako da su bili zajedno na otodju oko sedamtjedana.r+q
Stogaje Jeliievo
svjedodanstvoo Budaku vrlo zanimrjivo, jer gaopisuje
ka-olienost, sto
smo vei dijelom naveli.
;eSiu
iu dr.
je su 146James
J' sadkovich,-rtarian support
for,croatian separatism, Ig27- j937,
:k na GarlandPublishing,Inc.New york and t_onaon'iggZ,
tai Krizman,Ante pavelit str.254.
rbom i ustaie,nav.dj.,str. 194.
a. .( ra8Jareb,
nav. dj., str. 39.
laeIsto.
 Nakon Stoje iznio Budakove knjiZevne kvalitete i pohvalio njegov Sto je Jeli6
knjiZevni opus, Jeli6 konstatira da bi bilo bolje da je Budak nastavio Stankom Hr
knjiZevno i kulturno djelovati. Jeli6 dalje svjedodi, kad je izl(ao iz mjestu LiPar
torinskog zatvora u kojem su bili zatodeniPavelid i Kvaternik koji nisu U logor
imali nikakvih povlastica - da ga je vrijeclaoBudakov nalog kao Mo5kov (19
zapovjednika logora da svi emigranti moraju pozdravljati talijanskog organima. C
policijskog inspektora Ettorija Contija koji je u dva navrata dolazio na interniracab
Lipare kao predstavnik talijanske vlade radi nadzora. To pokazuje Takvo s
Budakovo ulagivanje Talijanima, istide Jelii, koji su bili zapravo povratnika,
tamnidari em nata.lso upraviteliloi
Jeliiu je osobito smetalo Budakovo nadziranjei kontrola svakog povjesnidar
emigranta te hajka koju je vodio protiv njega s tvrdnjom da Jeli6 svojim prilidno vjert
pona5anjemizaziva Talijane. >Budak je - pi5e Jelii - prikazivao dvojice emig
svakom zgodom drZanje Italije prema nama uzornim i pripovijedao je Imotski, i Mz
javno, kako svakoga tko se slijepo ne pokorava treba likvidirati.< op6ine Opuz
Odnosnoda se u logoru mogla duti krilatica: >>Bumoga strelili.<<rsr Imotskoga,t
>Moj boravak na Liparima bio je Budaku veoma neugodan - emigrantsko
nagla5avaJelii - jer iako se ja nijesam mije5ao ni u Sto, sama moja Ante Olt
prisutnost bijase dovoljna, da kontrolira bilo kakvu neugodnu akciju sa na frankovce
strane Budaka i njegovih ljudi, a svima je bilo poznato da je logor kao dalmatinaca
takav bio u ogromnoj ve6ini sa mnom.,.rs2 da su podijel
Jeli6 navodi kako se u njegovu krugu raspravljalo o tome ako bi ih doglavnik b
Talijani Zeljeli predati jugoslavenskim vlastima, da bi emigranti trebali nikako nije I
pruZiti otpor, Sto su Talijani doznali, a Jeli6 vjeruje da je to bilo postao vrsila
Budakovo djelo s namjerom da ga se rijeSi jer mu je smetaona Lipa- podimlje de
rima. Dvadesetosmog veljade 1935. Jeli6a su zaistatalijanskevlasti uvijek sa me
udaljile s Lipara. daje pravo i
ritet pada. (
Ovo je Jeli6evo svjedodanstvovjerojatno pristrano zbog netr-
zaguljeni pa
peljivosti izmedu njega i Budaka, jer je Budak u odnosu na Talijane
nas je bio sv
provodio Paveli6evu politiku izvrsavajuii njegova naredenja.Medutim,
po svjedodanstvupovjesnidaraJamesaSadkovicha,koje se temelji na
arhivskoj gradi, vidi se da je Jelii bio u pravu i da se nezadovoljstvo r53sadk(

emigranata Budakovim zapovjednistvomna Liparima nastavilo i nakon koristio graclo

u kojem se na
oZujka 1935.d
rsa Vojsk
r50Jeli6, IJspomene,
nav. dj., str. 93. Nada Kisi6-Ko
lsl Jsto. l5s Truml
l s 2I s t o . ls6Jsto.

66
tlio njegov
Sto je Jelii oti5ao. Tako je dvadesetSestusta5anezadovoljnika, sa
k nastavio
Stankom Hraniloviiem na delu, u rujnu 1935. preseljenoiz logora u
> izi(ao iz mjestu Lipari u malo mjesto Canetto na istom otoku.rs3
k koji nisu
U logoru je vladala velika napetost,o demu je govorio i Ante
nalogkao
Mo5kov ( 19 11- 1948), usta5kipukovnik, pred istraZnimjugoslavenskim
rlijanskog
organima. On je tvrdio da je na Liparima medu skupinom od petsto
Jolaziona
interniraca bilo >neredai podvojenosti<<.r54
pokazuje
i zapravo Takvo stanje na Liparima potvrdivalo je nekoliko emigranata
povratnika, osobito o ponaSanjui drZanju Mile Budaka koji je bio
upravitelj logora, Sto pokazuje da je Jeliievo svjedodanstvo,kao i ono
la svakog
povjesnidaraSadkovicha,koji je proudavaotalijanske dokumente,
tii svojim
prilidno vjerodostojno. U arhivi Ante Trumbi6a nalazi se svjedodanstvo
rikazivao
dvojice emigranata povratnika: Ante Oluji6a, gimnazijalca iz op1ine
tijedaoje
Imotski, i Mate Sumana,studentaViSe komercijalne Skoleu Zagrebt, iz
ridirati.<
opdine Opuzen, te posredno svjedodenjestudentaprava, Lon(ara, iz
Imotskoga, o kojem je svjedodionjegov brat kojemu je on pridao o
;odan - emigrantskomZivotu.r5s
ma moja
Ante Olujii je zapisao:ueim sam stupio u logor osjetio sam razdor
akciju sa
na frankovce i radi6evce...Drugi razdor,iako druge vrste, bio je izmedu
ogor kao
dalmatinacai boSnjaka,tako da su zahtijevali,pa se moralo udovoljiti,
da su podijeljeni na dva tabora...Dok je poglavnik na slobodi, njegov je
akobi ih doglavnik bio dr. Mile Budak. Imao je usta5kuuniformu, koja mu
ti trebali nikako nije pristajala,dok Paveli6uodlidno...t56Na Liparima Budak je
: to bilo postao vr5ilac duZnostiPoglavnika, koji ga je takvim imenovao. Od tada
na Lipa- podimlje definitivno rasulo. Budak nema nikakve energije, nego je
re vlasti uvijek sa mekanom rijedju u Sali. Osim toga kad s kim govori svakome
daje pravo i slidno pa tako svr5i da nikoga ne zadovolji i njegov auto-
)g netr- ritet pada. On se pak pokazao i podmukao i neiskren, a osim toga
Talijane zaguljeni partizan... Kad ga je Budak zamijenio (Paveli6a, op. I. P.) on
[edutim, nas je bio sveo na minimum plaie i hrane i izazvao op6i revolt. Novac s
nelji na
iroljstvo r53Sadkovich, nav. dj., str.27O-271. Treba napomenuti da se navedeni
autor
i nakon koristio gratfom koju je ostavio talijanski policijski inspektor Conti u talijanskom arhivu
u kojem se nalazi trideset Budakovih pisama koje je on uputio Contiju i Paveliiu od
oZujka 1935.do veljade1937.
tsa Volskovoda i politika. Sjetanja Slavka Kvaternika.l|vod
napisala i uredila
Nada Kisii-Kolanovi6, >Golden marketing< Zagreb, 1997, str. 79.
l5sTrumbiieva ostavdtina,Fascikl 1938.
sodina,Poviiesniarhiv HAZU.
ls6Isto.

67
 Tre6e t
time usteden, svi smo uvjereni, da je stavljao u svoj privatni dLept' njegov brat
P.)
sigurno da je inspektorpolicije u Messini Ercole (Ettoreconti, op. I. ih je usve 3
tao ie sve saznao,kako je rekao, da nas je Budak osramotio i upo-
je imali da u
trijebio rijed da je njihov Sefun ladrone (lopov, op. I. P.). ProteZirao oslobodila
Lilane i druge koji bi ili za interes, ili od straha povadali za njim, a izmedu
'ra
progonio nas Dalmatince...U stranadkompak pogledu dao je samo odito to na
grditi radiievce kao da su oni gori od Srba. Ubrzo je izbila pobuna nas da 6e oni (
'sankcijama'
tristo Dalmatinaca, traLili smo na raportu da se prestanesa To je straS
(smanjivanje jiia r pr(a i ukidanje pusenja) i ukidanje svih nepra- Zrtvuju za
vilnosti...<<rs7 osudausta
Mate Sumanje i sam doZivio vrlo velike neugodnostiu logoru' dak osudenna
je bio i fizidki maltretiran. Evo sto on o tome zapisuje: >Dr. Mile Budak Perdecag
Odmah su podele svade'
-Budakje poglavar imenovan od PaVeliia.
portuo Aleksand
je
nam je stao ogranidavatihranu, piie i pusenje...Favorizirao Ercolli (?
Lidane, pa sve frankovce,samoda ih ima za sebe"' Kako su Dalmatinci oruZje ko
'gospoda'...Kad je
bili veiina inteligencije,tako su nas ironidno zvali onako raz
Budak otisao u Turin da posjeti poglavnikau zatvoru,dogodi se ovo za odvedeni
njegove odsutnosti.Mi smo svi uvjereni da je Budak ovo spremio' pa s njime b
zatim oti5aonamjernoda stvori sebi alibi svojom fizidkom odsutno5(u' ladu koja
Najprije je podela strasnapropagandaprotiv nas, kod talijanskih vlasti ne znajud
prikazivali su nas kao mrzitelje Talijana, a za ove u Kastelu, gdje je grad, a'u
ostao gro ljudi, bacili su vijest da smo mi izdajice...oni koji 6e nas Lipari. Tt
torturirati bili su uvjereni da je sve to istina stoga su se onako bestijalno kao inter
razbjesnili na nas... Jednog dana zove talijanska policija telefonom stra5ani
Gabru (Jovanovi6,Su.nattousudrug,op. I. P') i mene da dodemo na dao progt
je
kratko vrijeme... Tadaja opazim da su ga pograbili, razumio sam da je bilo za
prevara, pa sam okrenuo da se vratim , ali uz to skode nekoji da me dana da t
jedan prozor u dvori5tu s visine od 3-4
iograbe, pa ja skodim kroz logoru u
metra. Dok sam skodio, oni iznutra iskode te me isdekaju oboruZani badena t
toljagom, te me neki Marijenovi6 (Marijanovi6, op. L P.) iz Imotskoga najokrutt
udari po cijepcu lijeve noge...Tada me gazise,tukose itd. Dok sam pao uZu klikt
u nesvijest,a zatimme unesoSe... Kako je sve to lo5euradeno,slomljene
Ante
kosti nisu bile dobro namjestene,pa mi je noga ostala sakatai na njoj Lipare, t
Sepam...Napokon je intervenirala talijanska vlast i nas su dvadeseti je bilo B
nekoliko prebacili na vulkanski otok Stromboli'<<rs8

ls7Isto. lseI
1 5 8I s t o .

68
vatni dzep!
tti, op. I. P.)
totio i upo-
'roteZiraoje
i za njim, a
laoje samo
pobunanas
sankcijama'
svih nepra-

logoru,dak
Mile Budak
Eelesvatle.
voriziraoje
Dalmatinci
la'...Kad je
rli se ovo za
spremio,pa
odsutnoSdu.
nskih vlasti
elu, gdje je
koji de nas
o bestijalno
r telefonom
dodemona
o sam da je
rkoji da me
sineod 3-4 da su
r oboruZani logoru u Apeninima, da su im odsjekli glave i zakopali ih, a trupla
koji su mudili radiievce, da su
:Imotskoga bJeena u rijeku Arno... Izmedu onih
koji su se ubrajali u
roksampao najokrutnijibili Bosanci, narodito dvojica od njih
r, slomljene uZu kliku Budaka.<<rse
rta i na njoj AnteMoskov,kojijeemigriraoizZagrebalg33.iposlijedospiona
r dvadeseti Lipare,opisaojepredjugoslavenskimistraZnimorganima(|947)kakvo
tvrdi da je Budak kada je preuzeo
1etito Budakovo drZanjeu logoru. On

1 5 9I s t o .

69
upravu logora odrZao govor pred interniranim usta5ama>pozivaju6i ih Budak. SamlV
da budu mirni, disciplinirani i da ga slu5aju.Jedinona taj nadin,istakao 5to je stvoren
je Budak, da 6e se popraviti situacijai te5keprilike u logoru<<.160 umro od tifusz
Iako se Mo5kov najvi5ebavio odnosimaizmedu Jeli6a i Budaka, u
njegovu se svjedodenjumogu posrednona6i i ocjeneo Mili Budaku. On
tvrdi da su Budak i njegova skupina spramJeliia bili zavidni, jer je Jelii
bio ugodan i simpatidan u dru5tvu te je uZivao ugled medu Dalmatinci-
ma, ali i medu ostalima. Tako istide da >>svenjihove optuZbe protiv NePovolj
njega (Jeli6a, op. I. P.) ljudi su gledali kao zlonamjerno podvaljivanje ili duZnost zaP
bojazanoptuZivalacaradi Jeli6evesposobnosti<<.r6r izazvao rreza
,,, .i, ; t , ,1,o.
),,u 'rr;i
I Mo5kov kaLe da su se nakon Jeliieva odlaska s Lipara razmahale sirila nePovo
strasti i sukobi, u demu je ulogu odigrao i Budak. Mo5kov je ipak Podetko
nastojao ublaZiti ocjene o svaclama,navodedi da su oni svi ipak imali razrije5en dt
iste ideale, ali da je >bilo previ5e mozga na malom prostoru, a malo otPor iako st
pameti za te prilike<<.162 Inade su s Budakom bili nezadovoljni mnogi Budak u svc
poznati usta5kiemigrantikao: Mijo Babi6,Ante Brkan, Mijo Bzik, Mate skloni tome
Devdii, StankoHranilovi6, Vlado Singer,JozoTomljenovidi drugi. 1936.Prista
Ante Mo5kov objektivnije prosuduje Budakovo i Sumanovo po- Zivi s Pave
naSanje.On drZi da je Suman bio Jeli6ev privrZenik i da je bio ne- poglavnikor
popustljiv prema Budaku. Opisuje njegovu bliskost s Gabrom Jovano- ge i Paveli
viiem, biv5im zastupnikomHSS-a,koji je bio Sumanovsumjestaniniz Zenave6 Po
Opuzena te su zajedno sa skupinom Dalmatinaca bili nezadovoljni kada se But
Budakom. Oni su sa svojim istomi5ljenicima,koji su bili kaZnjeni srpnja 193
zatvorom zbog nekih disciplinskih prekr5aja,poslali obavijest da su muz mogac
pismeno zatraiili od talijanskog policijskog komesara, vjerojatno Novi jt
Contija, da on preuzme zapovjedni5tvo logora umjesto Budaka koji Eugen Did
protiv njih provodi represivnemjere. Kad je Budak dobio to pismo od talijanskin
Contija i upoznaos njim svoje prista5e,neki od njih, pod vodstvom voljstvo u
Ivana Marijanoviia i Stjepana Sute, fizidki su napali Jovanoviia, Paveli6ar
Oluji6a i Sumana,a potonjem slomili nogu. Budak je naredio da se djelovanje
Suman i Oluji6 uhapse,o demu je bio obavije5teni Paveli6 koji je Vjeroi
naredio da se osnuje sud >>zbogpoku5aja izdaje< u kojem su bili MoK- poZelio n
kov, Boban i Devdi6. Sudje izrekao Sumanui Oluji6u smrtnukaznu, ali
ih je Paveli6 pomilovao, Stoje istoga dana logora5imasaop6ioMile
1 6 3M z
klupi<, Vjes
160Krizman, Pavelii i usta5e,str. 1 6 4s a (
195.
r6r Kadii, Autobiografskadjela l6s Jar
Budaka,nav. dj. 159.
162Isto. 1 6 6S a

70
rzivajuii ih Budak. Sam Mo5kov navodi da je usprkos amnestiji Mate Suman nakon
iin, istakao Stoje stvoren NDH bio otpremljen u logor Jasenovacgdje je navodno
(.t60
umro od tifusa.163
Budaka,u
ludaku.On
jer je Jeli6
3. PREGOVORI O POVRATKU U ZEMLJU
)almatinci-
Zbeprotiv Nepovoljno iskustvo na Liparima navelo je Budaka da ipak napusti
Lljivanjeili duZnost zapovjednika liparskog logora. Upravljajuii logorom on je
dnt{kaj:.;l,ir.:ieffii izazvao nezadovoljstvo velikog broja logora5a, pa su se o njemu pro-
razmanale Sirila nepovoljna miSljenja medu emigrantima.
lv je ipak Podetkom veljade 1937. godine Budak je izrazio Zelju da bude
ipak imali razrije5enduZnosti zapovjednikalogora, ali je to nai5lo na Paveli6ev
'u, a
malo otpor iako su Budakovu odluku podrZavalei talijanske vlasti.l6aDok je
jni mnogi Budak u svom zahtjevu bio uporan, a Paveli6 ga odbijao, Talijani su
lzik, Mate skloni tome da se udovolji njegovu zahtjevu. Oni su sredinom svibnja
drugi. 1936. pristali da se Budak preseli u Torino, gdje njegova suprugaIvka
rnovopo- Zivi s Paveli6evom obitelji. Pavelid je to odbio i Jareb drZi da je
e bio ne- poglavnikovo odbijanje izazvalo te5ke sukobe izmedu Budakove supru-
n Jovano- ge i Pavelideve supruge Mare.16sVjerojatnijeje da su sukobi njihovih
e5taniniz Lenave1 postojali zbog prikrivenih antagonizamamedu njima, te da su,
rdovoljni kada se Budak Zelio vratiti u Pavelidevu obitelj, kulminirali. Podetkom
kaZnjeni srpnja 1936. Ivka Budak je preseljenau Messinu na Siciliji, gdje ju je
est da su muZ mogao posje6ivati s obliZnjih Lipara.
erojatno Novi je zapovjednik logora podetkom veljade 1937. godine postao
laka koji Eugen Dido Kvaternik. Tada je u Lipari stigao i Pavelii, zajedno s
pismood talijanskim policijskim inspektorom Contijem, da bi smirio nezado-
odstvom voljstvo u logoru.166Smatra se da je to bio posljednji sastanakBudaka i
anovi6a, Pavelida u izbjegli5tvu, dime zapravo zavr5ava Budakovo politidko
lio da se djelovanje u emigraciji koje je zanjega bilo nepovoljno.
d koji je
Vjerojatno su Budaka vodili i neki vanjskopoliti(ki razlozi kad je
'ili MoS-
poZelio napustiti votlenje logora. Naime, talijansko-jugoslavenski
aznt, ali
lio Mile
r63Mate Rajkovii, >Ante Mobkov o Anti Pavelidu, Pro5lost na optuZenidkoj
klupi<, Vjesnik,Zagreb,2l. i 30.1.1973,16. i 17. nastavak.
r6aSadkovich,nav. dj. 271-2'12.
l6s Jareb,Zivotopis Budaka,42.
166Sadkovich.str. 289.

77
 Navodi da jr
odnosi, koji su inade bili vrlo hladni, podinju se poboljSavati,jer je
Stojadinovi(
Italija strahovala da bi se Jugoslavija, dije je oslanjanje na Francusku i
emigrantsk
Veliku Britaniju slabilo, mogla vise vezati uz Njemadku. Stoga talijan-
Hrvatskoj dr
ska diplomacija nastoji poboljSatitalijansko-jugoslavenske odnose,Sto
Budak j
je dovelo do sklapanjatalijansko-jugoslavenskogpakta 25. oLujka 1937'
mjesec dim
godine.16T To je otvorilo i pitanje boravka usta5keemigracije u Italiji, jer
prljateliaZz
su Talijani pristali da se sprijedi njezino djelovanje na njihovu teritoriju
inspektora
i odobrili da predstavnikjugoslavenskevlade, policijski inspektor
Mili Budak
Vladeta Miliievi6, nadzire tu emigraciju.
na pitanja u
Budak je vjerojatno za to znao pa je poZelio s obitelji se vratiti u
u tajnosti'r
domovinu. e ini se da je osim osobnog loSeg iskustva u logoru na
Miiiiet
Liparima i to utjecalo na njega da napusti emigrantsko djelovanje u
kove zahtje
Italiji.
dalje odrZa
Budak je ve6 u veljadi 1937.oti5aou Messinuk Zeni Ivki, da bi oni
Verner Ival
dva mjesecaposlije preselili u Salerno,gdje on nastavljapisati romane
2. da se ne
Ognjiite i Na vulkanima,te tre6i i detvrti dio svog romana Rascvjetana
Hrvatske I
trelnja.t68
takoder zo
Talijansko-jugoslavenskim sporazumom ustalki su se emigranti ovamo do
na5li u te5koj situaciji. S jedne su ih straneSikaniraletalijanske vlasti, a Budaka ko
s druge su bili pod pritiskom jugoslavenskih organa da se vrate u Da se
domovinu,koji su im dodu5eobeiali da ne6esnositinikakve posljedice.
Salernu P
InspektorMili6evi6 je tijekom 1937.i do 26. rujna 1938' uspio nago- nadelnik u
voriti 161 usta5kogemigrantada se vrati u Jugoslaviju.r6e Razgovorkoji
i Werner j
je Mili6evi6 vodio s Budakom pokazuje kako je dollo do njegove
U Pis
odluke da se vrati u domovinu, Sto se vidi iz Miliievi6evih izvje5taja
se Budak
koje je slao predsjedniku jugoslavenskevlade Milanu Stojadinovi6u
slavensk
tijekom 1938. godine.lzgleda da je Milidevii prvi kontakt s Budakom
odnoseiz
imao u Salernu 10. oZujka 1938. kada mu je rekao da se Stojadinovi6
odnosioh
interesirao za njega, Stoje godilo Budakovoj ta5tini. Budak je objaS-
ponovno
njavao Mili6eviiu kako je morao i6i u emigraciju zbog svoje vlastite
uvjeravac
sigurnosti, a da o atentatu na kralja Aleksandra nije znao niSta, te je
je u poja
ostavljao dojam, istide Mili6evi6, da osuclujeatentatorskeakcije.'70

1 7 lI s l
167Ljubo Boban, >Nekoliko izvjeStaja o povratku Mile Budaka iz emigracije 1 7 2I s l
(1938)<,Zbornik HistorijskoginstitutaSlavoniie,sv.7-8, 1970,str. 507-508' t 7 3l s l
168Jareb,nav. dj., str.42. lla M
r6eBoban, Nekoliko izvjeitaja o povratku Budaka, nav. dj., str.522-523-
VI, br. 10
l 7 oI s t o , s t r . 5 1 0 .

12
'ati,jer je
:ancuskui
ga talijan-
lnose,Sto
tjka 1937.
Iratiji,jer
teritoriju
nspektor

vratiti u
rgoruna
)vanJeu

la bi oni
romane
'vjetana

Llgranti
rlasti,a
/rate u
jedice.
nago-
or koji
egove
ieStaja
Loviiu
lakom
novi6
tbjaS-
astite
te je
ie.t'o

racije r 7 l I s t o ,s t r .
5 11 .
1 7 2I s t o .
1 7 3I s t o ,s t r . 5 l 3 .
r74Mile Budak,
'iovjek i prijatelj, uspomeni Ivana werner a<<,Hrvatski
VI, br.1073,2.7.1944. narod,

73
 pridao da
u vezu preko talijanskih
sastanaks njim, niti poku5avas njim do6i ku u zen
vlasti.r7s saradnje
Medutim,Budakjeipaki'elioosvompovratkuuzemlju-obavijestiti saradnju
u Rim 13' svibnja i
talijanske vlasti. Zito i" iz Salerna doputovao gospodin
vratiti se u domovinu
saop6io talijanskim vlaslima da je dvrsto odludio njegovat
su ga naveli n-aemigrantski Zivot' da on vi5e
i". s,, otpali razlozikoji Buda
iskustvo uvjerilo kako je
,rii" ,r"puratist<<,je, ga je-petogodi5nje da se izd
f hrvatskog pitania u zajednidkoj dti'avi'176 odobreno
"S"ni. je neospornoda se Zelio pod
Ne zna se je li Budak bio iskren, ali Oko
je bez sumnje bto tazlaz s Pave- StajaVla
svaku cijenu viatiti u domovinu' To
Da je bilo tako'
liiem i najniZa todka njihovih odnosa u emigraciji' Boban i
inspektoru Contiju Naime, I
potvrduje njegov odgovtr talijanskom policijskom
treba reii Paveli6u kada ga uvjete, a
ioji gai" pltuo sto ; njegovom povratku
zeli, jer on ne6e pitati Dr. nje da st
susretne.Budak mu je i"[uo ,da radi kako
koji je u njegovoj svesti ipak suk
Pavehe,azasavet o ouot krupnom koraku'
li6em dele Pet godina Provedenih u tome s P
istorijom odgovornost za podinjene Uis
li ni trun odgovornosti'po5to nikad talijansk
je, inade
;ffiH;:x:#JJ::?::T## naciona
nici) Pr
ne vrati u zemlju.
lipnja ili podetkom radikaln
Budak je odludio vratiti se u zemlju krajem
Grozda zavr5avala osnovnu Zeljom<
srpnja 193ti. godine jer mu je mladak6i
molio da se odobri Mo
Skolu u Salernu' O,t'3" tada, prema Miliieviiu'
starijoj kieri Nedi koja se Skolovala u re(t da
'Grutu,i ra pouratak-njegovoi
putovnica
lo5e Po
sinu Zvonku koji je bio u Americi'r78
jugoslavenskevlade mnogih
Buduii da je Mili6e vi6 znaoda ie predsjednik Nje
S t o i u d i n o u i 6 d o d i u V e n e c i j u n a S a s t a n a k s t a l i j a n s k i m m i n i s tje
rom zemlju
je Stojadinovi6u'Sto
vanjskih poslova grofom Cianom' predloZio onoga
s Budakom'l?eOni su se
smatrao politidki prikladnim, da se sastane
lipnja 1938'
,";r"fi dana prije povratka u zemlju, krajem 180
"itoliko D'Este nul"'"'o Como' O tom:" t"'lill) Milidevid
godine u Villa l8l

pre povratka kod Dr'

Tufiruo, >Po Zelji Budaki odveo sam ovoga mJesec
na jezeru Komo' On mi je omogui
Stoiadinoviia, kojile u to vreme boravio u Rimu,
fond Mi
l 7 sg o 6 u n , s t r . 5 1 7 . l8i
1 7 6I s t o , s t r . 5 18 .
1771r1o. Berlinu
l8:
t?81s1e,str. 520.
l7eIsto, str. 521.

1A
ijanskih pridao da g. Dr. Stojadinovi( trali od njega da povedeakciju po povrar-
ku u zemlju protiv Paveli6a i okupi sve frankovce oko sebe na bazi
rvijestiti saradnje sa Beogradom, kao i da utide na Gospodina Dr. Madeka na
vibnja i saradnjusa Srbima, jer se Dr. Budak hvalio velikim prijateljstvom
)movlnu gospodinaDr. Madeka iz ranijih vremenakada su zajedno saradivali pre
on vi5e njegovabegstvaiz zemlje.<r80
kako je Budak je 23.lipnja uputio molbu jugoslavenskom poslanstvuu Rimu
da se izda putovnica za njega,supruguIvku j kier Grozdanu.r8rTo je bilo
:lio pod odobrenoi on se sa suprugomi kierkom 6. srpnja 193g.vratio u domovinu.
s Pave-
o tako,
Contiju
:adaga
tati Dr.
svesti
lenih u
linjene
nikad
navodi
Budak

:tkom
novnu
rdobri
rala u

vlade
itrom
Njegove su se mane pokazalei u trenutkukad je odludio vratiti se u
Ito je
zemlju. Po onome StoopisujeMiliievi6 vidi se da se tada odrekaosvega
SU SE
onogaza 5to se zalagaokao ustaskiemigrant.politidki je kapitulirao,Ito
938.
ievi(, r 8 oJ a r e b ,n a v . d j . ,
str.45.
I Dr.
ni je

75
 Antun Bi
>>vrhunacsvt
povezuje dov
koji je sa sl
logorima Ja
godine), u s
ga
prije trebao ostaviti politike koja dital:u1i Ogn
je njega
e i dalje je grije5io' Sto za planina, Sto
podmuklo, t
bilo kobno. Barac sinte
zatodenicin
knjige. >U
najodvratnt
Ognjiite n
reli daje on imao sudbinu znatnog budu6nost
naudili'
,tiS,u,uUo.avili ali nisu ni5ta ni pisac htio P
ljudi junad
tipova s Pa
4. ROMANI OGNJISTE I NA VULKANIMA komentar I
- POLITICKE PORUKE reZima koj
nadin Zivljr
r Na vulkanima naprsaou Salernu'
Budak je svoje romane Ognjiite
da ga je zavr5io 19' lipnja KnjiZr
a na kraju rukopisa Ognjiita zabiljeZio,je se djelo svome Pr
Stellan''io Nikoli6 navodi da
1937. godin" u hot"lu""Monte te da je koje je on
su ditaoci bili odu5evljeni'
pojavilo ttZagrebu 1938' i da On gledaju iz
proznih diela u na5oj knjiZevnosti'
ocijenjeno kao jedno oi nuiu"etn koja je nakon sto se kao >>sa
tvrdi da je Budakov ;;; ojedna velebna drama<<
Tita Strozzija u kazaliStu u Slove
pojavila, dobila d"ij;l;;;"ii"acije'.jednu
objavljenu u posebnojknjizi u visoko uz
Zagrebu Ig4\,iO'ugu n"*ttl5'aU1O.a,na te njegov rc
a bila je namijenjena inozemstvu
izdanju Matice rrru'ut.t", rg4l,
godine' I tali
izvedenau Sofiji i Bedu 1942'
je u Liku.' protlgonisti su: djelo u k
Radnja romana Ogniilte smjeitena I Mi6ana' i rase i znz
gruZiii l"kan' Oko disie ljubavi Anere'i
Anera, Midan,
se sudb.inatih osoba koje 186H
strasneZudnje n3"gwu ocaBlaLil'aispreple6e na
'uiu' Aneru ubija BlaZid' dok 1942,str' z
tragidno zavr5avaju'Mi6an umire " 1 8 74
ubija Lukan osvetiv5i se'r8s
kraju BlaZi( plal'a'f"fi" i"t ga hrvatska<,
od velidanja
suprotsf.avljena, 1 8 8N
o tom su Budakovom romanu misrjenja l S eB
donegiranja,alisa'u"t"eo-u'emen'kom-distancomrealnijesevrednuje' 190S
Mile -B^udak:pjesnik i
r8aVinko Nikoli6' >OgnjiSte - romanlvlile Budaka<<' 220-221.
1990' str' 103' l9l I
mui en ik,KnjiZnica nt""t'il ?"i'ii"l e u""lonu-Miinchen'
r85Isto, str. 108.

76
nalazila, Antun Barac (1894-1955)piie da je romanomognjiite Budak
postigao
l osobne >vrhunac svojeg umjetnidkog rada i da je ognjiste
simborftna veza koja
Ltakbilo povezujedovjekas njegovomproslosiu i buduinosiu<<.186
Medutim, Barac,
movinii koji je sa skupinom hrvatskih intelektualaca bio zatoden
u ustaskim
iieviiu logorima Jasenovcui Staroj Gradiski (od kraja r94r. do
svibnja 7942.
koja ga godine), u svom je eseju Knjiievnost u rogori opisao
da su zatvorenici
:a njega ditajuii ognjiite u toj knjizi pronasli tvrdog i oporog kao kamena
planina, sto izbija iz toga djera<<, "nedeg
te su u njemu osletiti neprijatno,
lo brzo podmuklo, odbojno<,pa su raspravljajuii o ,o-unu "nesio
iznosili ostre iiieri.
e s t id o Barac sintetizira 5to se o romanu govorilo i zapisuje
da su anonimni
lvati sa zatodenicimedu ostalim rekli da se ognjiite moZewrstati
u najnemoralnije
lo bi se knjige. >U njemu .? - u svezi s ognji.tem kao simbolom _
prikazuju
lji nisu najodvratnijiprizori_rodoskvrnuia,prevare,lazi, podmukrog
ubojstva...
ognjiite nije slika Like, hrvatstva,nije simbol-naseproslosti
i nase
budud-nosti,nego najkrvavrji izraz nasegvremena...ovaj
roman kojim je
pisac htio proslaviti jedan nas kraj u stviri je najcrnja
uurldu. To nije slika
ljudi junadkih i moralno zdravih, nego galerija oegenerita,
zlodinadkih
tipova s patolo5kim nagnuiima...,,r87 Iako Nik;fii siratra Aui" tui Bardev
komentar mogao biti opravdanareakcija utamnidenikaprema
nositelju
lernu, reiima koji ih je zatvorio,ipak priznajeda je Budak u
,uorir" romanu iznio
lipnja nadin Zivljenja>sasvijetlim i tamnim stranama<< seoskogZivota.r88
djelo KnjiZevnik, romanopisaci esejistAntun Bonifadi6 (1901-19g6)
u
d aj e svome prikazu Budakova romana istide realnost dogaclaja
u ognjiitu,
ti. On koje je on ponio sa s.obomiz zavidaja,te da njegovi
i"unaciof r,oi" i oni
ito se gledaju iz svojeg svijeta, tako da se dogadaji-u-.o-lnu
mogl ouiasniti
Stuu kao >savr5enareportaZajednog kriminalnog dogadaja<.r8e
jizi u slovenski slavist JoZaGregoridnapisaoje da se Budak
s ognjiitem
yu te visoko uzdigao nad ostale suvremenehrvatsie romanopisc
e i da c,e zato
njegov roman biti uvrstenmedu klasidnadjela hrvatske
knjizevnosti.,e0
I talijanski slavist umberto urbani hvari ognjiite daje
majstorsko
djelo u kojemu upoznajemo.genijalnogpisca toji je
utvrdio bit svoje
rase i znadajkesvogakraja.rer
r86Hrvatska
encikropedija,III, Hrvatski izdavadki bibriografski
1942, str. 440. zavod,zagreb,

toljeta hrvatske knjiievnostl, 101, >Matica

9.

';;;:i;:;:;:;,'f
tik i
!i,i;,"ili,'?,';,,I!iii1;
teI H rvats
ka r evij a, Xly, br. 5, 1941, str. 269_2j2.

7l
 Poznati sveudili5niprofesor slavistike u Padovi Arturo Cronia rekao proditao kli
je da je Ognjiite snaZnoi op5irno odrazilo Zivot stanovnika Like >u knjiZevnika
njegovim iskonskim nagonima i njegovim patrijarhalnim sklonostima, Zatim n
Sto s jednim, skoro mistidnim shva6anjemdoma6e ognji5te smatra ide u stupic
sveti5tem<<, ali da je pisac platio za svoje >politidke zablude i ideale<<.1e2 mrkloj nodi
I Vinko Nikoli6 svoj dlanak o Budakovu OgnjiYtu zakljuduje tvrd- nakon toga
njom da je to velika epopeja seoskog i,ivota, hvalospjev ognji5tu i svetio...Tal
ujedno potresnaljudska drama.re3 mrtav Buda
pudko-liter
Vrlo zanimljivo i, rekli bismo, realno mi5ljenje o Budaku kao knji-
Zevniku i romanopiscu iznosi poznati knjiZevni povjesnidar Stanko skladu s vje
Lasi6 u svojim Autobiografskim zapisima, koji biljeZi da se iz gimnazij- na Budakov
skih dana sjeia kako ga je Ognji,Ite >privladilo svojom fantastidno5iu, Bla,Liei,neg
egzotikom, ludilima i seksualno56u<. >Budak mi je govorio - pi5e Ocjenj
Lasi6 - iako sam odmah ocijenio da je preda mnom nadareni knjiZevni kovljevii n
diletant dija je nadarenostu opasnosti: ugu5it 6e je. Obnovio sam inspiracije k
tvrdnju... da me tu ne dira nikakvo ognji5te, velebitsko domoljublje i pla5i kli5ejz
'realistidki Sve 5ro bi I
opis' lidkog iivota, nego fantastidno,strastvenoi bizarno...
Sre6om ni'rcalizam' ni 'kr5ianske zasade' nisu mogli nadvladati (dak u lidki
opsesivnostkoje su djelo obiljeZile i meni bile najbliZe: nastrano, pisac bez m
dudesno,mutno, morbidno ali i mistidno (na primjer tekstovi o Svi- to shvatio d
svetima i Du5nom danu), zloslutno, neobidno nasilno, grubo (glad za usuduje se r
zemljom, bjesovi, ubojstva, noZ, vje5ala,vlast, prijevare, preljubi), jednom krvi
kobno, suludo, predimenzionirano...<<rea Lasii je zakljudio da je diletan- U svon
tizam Budakova >>konstanta<<, da je u njega prisutna improvizacija, da takoder nap
zapravo >>udnu njegove slobode dudaoje mali diletant<<.re5 rima i otud
Zanimljivo je miSljenje o Budakovu romanu iznio pripovjedad i otodju koje
publicist Ilija Jakovljevii (1898-1948)u svomednevnikuiz logora Srara kojoj Buda
Gradi5ka pod naslovom Konclogor na Savi, u kojem iznosi nekoliko njegovim pt
indikativnih i kritidkih opaski o Budaku kao knjiZevniku, jer je u logoru Uvod u
ditao njegovo OgnjiYte.Kai,e da se medu zatvorenicimadosta pripovije- >sanjedne
dalo, da su neki govorili kako je Budakov roman bolji od Reymontovih 1941. godi
Seljaka. Evo StoJakovljevii uz ostalo zapisuje: >Opazih da je pisac kao ljali neke vr
stvaratelj na prvim arcima dao sve Sto me moglo privu6i. Sto dalie a osobe i n
odmicah, sve se vi5e susretahs mehanidkomkonstrukcijom... ali hrabro njegovi prr
izdr1ah do kraja. Sada mogu re1i - sarkastidno dodaje - da sam
ts6iliia I
re2Arturo Cronia, Storia della letteratura
serbo-croata,Milano 1963. str. 475-476. le7Isto,
rsr Nikolii, nav. dj., str.123.
le8Isto,
reaLasi6, Autobiografski
zapisi, nav. dj., str. 345. leeKadi
resIsto. str.347.

18
'onia
rekao proditao klasidno djelo hrvatske knjiZevnosti - roman 'najboljeg
ia Like >u knjiZevnikasvih vijekova', pa prematome svih spolova.<re6
Ionostima, Zatim nastavlja:>>Autorovpo5tenjakLukan, uzor ditaocu, svjesno
;te smatra ide u stupicu koju mu je namjestio prija5in Blali(,,jer on 6e tamo u
ideale<<.re2 mrkloj no6i prokletog prija5ina iznenada6uskijom po glavi i jo5 6e
Lcujetvrd- nakon toga zamoliti da mu blagoslovi ognji5te koje je on krvlju po-
ognjiStui svetio...Takvi se pravednici Budaku dopadaju.< >...i dok BraLilleLi
mrtav Budak gleda u mjesedini crkvu sv. Roka i njezin toranj koji
kao knji- pudko-literarno straZarinad mirnim i nerazorenimognjistem. To je u
lr Stanko skladu s vjerom i 6udoredem...Koliko je ognjista razorenoi popaljeno
grmnazij- na Budakov poticaj?Koliko li destitihseljakapoubijali ne samonjegovi
;tidno56u, BlaZiii, nego i Lukani!<<re7
o - pi5e Ocjenjuju6i u ne ba5 povoljnom svjetlu Budaka kao pisca, Ja-
knjiZevni kovljevi6 nagla5ava:>Ima pisaca koji se u pomanjkanju umjetnidke
)v10sam inspiracije katkada posluZevirtuoznosiu dobra obrtnika, no Budak se ne
oljublje i plasi kli5eja, Sostar-kalendara, rasiplju6i se trivijalnim duhovitostima.
)lzarno... Sve Sto bi kod njegova Lidanina trebalo biti tipidno vei smo upoznali
dvladati (dak u lidkim kuti6ima) Sarenihlistova. I taj knjizevni osrednjak, taj
rastrano, pisac bez mjere i ukusa, taj glasnogovornik bez kulture koji nije dak ni
ri o Svi- to shvatio da i samo pripadanjeknjiZevnom sloju historijski obvezuje,
(glad za usuclujese nametati svome narodu i u domeni knjiZevnika predvoditi na
reljubi), jednom krvavom falniku.<<re8
:diletan- U svom drugom romanu pod naslovom Na vulkanima, koji je
acija,da takoder napisaou Salernu,Budak se bavi odnosimarogorasana Lipa-
rima i otuda naslov koji je neka vrsta metafore,iako se to zbiva na
vjedadi otodju koje je zaistavulkanskog podrijetla. Roman je razvudenaprida u
rraStara kojoj Budak, pod drugim imenom, obradunavas Branimirom Jeliiem i
ekoliko njegovim pristaSamakoji takoder imaju izmi5ljena imena.
r logoru uvod u roman i zavr5etak prlkazani su kao Budakovo mastanje i
ipovije- >sanjedne agonije<<, Stoje sasvim razumljivo jer je knjiga objavljena
ontovih 1941. godine za vrijeme NDH, kad su neki Budakovi protivnici obav-
sackao ljali neke vaLne funkcije i zatoje sve bilo prikazano kao san i fantazija,
o dalje a osobe i mjesta izmiSljeni.teeMedutim, tri lika u romanu koji su bili
hrabro njegovi protivnici (>StoZina<- Branimir Jelii, >Filipin< - prof.
da sam
ts6Ilija Jakovljevi6,Konclogor
475-476. na Savi,>>Konzog<<,Zagreb,1999,str.27-2g.
l e 7I s t o , n a v . d j . , s t r . 2 3 l .
r e SI s t o , n a v . d j . , s t r . 2 3 2 .
reeKadii, Autobiografska
djela Mile Budaka, nav. dj., str. 162.

l9
Andrija Luetii i don Mate Buri6 - >Veledasni<)Budak je karikirao
tako da su postali kao osobe neuvjerljivi, tako mu je Jeli6 velidina i
sebidnjak, Lueti6 pokvarenjak i beskidmenjak,a don Buri6 bijednik.
Premda su oni prepoznatljivi kao osobe,kada je roman objavljen nisu
mogli biti opasni Budaku zato Sto je Jeli6 bio zatodenu Engleskoj,
Luetii u nemilosti vlasti, a don Burii je damio u nekoj talijanskoj
bolnici.200Treba re6i da se Pavelii kao voda rijetko spominje. No, on je
nevidljiv i svemoian, postavlja upravu i jedini je koji moZe smjenjivati,
a inadeje na Budakovoj strani. No glavno zanimanjenjegovih protiv-
nika u romanu sastoji se, po Budaku, u >ogovaranju, pijandevanju i
Kad se l
Zderanju<<, a oni se pona5aju kao >dopor zvjetadi u kavezu, koja se
na to su nef
medusobno grize<<,2o1 dime ih on kao osobe Zeli diskreditirati.
pojavila Pje
Glavno je lice Budak pod imenom Janko a sebeje prikazao kao ratnika<<u
sveca mudenika koji svima sto ga napadajuoprasta,jer nisu krivi sto emigranata
nisu savr5eni.Oni mu dak rade o glavi, Stoon zna, i vjeruje da ie oni na
kraju priznati njegovu velidinu. Tako on sebe podiZe na pijedestal
vrhovne moralne lidnosti koji onda ima pravo optuzivati druge zbog
>licemjerstva i dvolidnosti<<.202
Ta dva Budakova romana napisana su pri kraju njegova emigrant-
skog Zivota i imaju neku simboliku, reklo bi se odredenu politidku Inade j
poruku. Dok je u romanu Na vulkanima l,elio prikazati u povoljnijem sredinom s
svjetlu svoju ulogu upravitelja liparskog logora, jer je osjeiao vlastitu Vladeta Mi
krivnju, u romanu ognjiite kao da je anticipirao ono 5to ie se krvavo u da je na br<
Lici zbit\ tijekom 1941. godine. Kritidari su zabiljeZili da je ogniiite na njih jo5
>najkrvavijiizraznaseg vremena<< te da je to djelo obiljeZilo >>zloslutno, je stigaou:
nasilno,grubo ubojstvo,vje5ala,vlast i prijevare<. dugo razgc
Sto su i pri
2ooIsto, nav. dj., str.162.
2orIsto, nav. dj , str. 163. inade, posj
2o2>>- OptuZujem pojedince zbog licemjerstva i dvolidnosti, traZe i odekuju, da i rujnu, St
svi budu prema njima svetadki pravedni, obzirni i snoStjivi, a u svojoj se dusi nose najve6e Po
krvoloEnim osnovama i ne predaju pred suzama sirotinjskim niti se pla5e kletava Madek
udovidkih.
- OptuZujem narode i velike i male. OptuZujem velike, jer svoje rijedi uvijaju da je Bud
grlatim iudoredem, a djela su im zadojena samo i jedino nezasitnim Zeludanim soko- koja je asP
vima. Po zakonima tih velikih i moinih na vjeialima bi svr5io svaki nesretnik, koji bi se posjetio z
u svome privatnom Zivotu vladao, kao 5to se ti veliki vladaju u svome javnom Zivotu. povodu su
OptuZujem male narode,jer zavidaju velikima i nastojesvim sredstvimabez izbora da ih
dostignu, pa da budu - gori nego su bili njihovi ugnjetadi. 203Mal
- OptuZujemStoZinei Stoziniie!<
hrvatske, Za
Mile Budak, Na vulkanima, knjiga prva,Zagreb 1942,lzdanje Matice Hrvatske, str. 20+1.1i
122.

80
karikirao
relidinai
bijednik.
ljen nisu
rgleskoj,
Lijanskoj
Vo,on je II. DJELOVANJEU DOMOVINI
ienjivati, - GLAVNI UREDNIK HRVATSKOGNARODA
r protiv- (1938-r94r)
evanjui
koja se Kad se Budak sa suprugomvratio uzagreb podetkomsrpnja 193g,
na to su negativno reagirali neki mladi hrvatski nacionalisti. Tada se
zaokao pojavila pjesma mlade vjere Korsky pod naslovom >>povratakstarih
:rivi Sto ratnika<<u tri strofe koja je izralavala razoEaranjetim povratkom
3 onl na emigranata.Prva strofa pjesme glasi:
edestal
>>Vraiamose - no nemojte nas osuditi,
Jezbog
mi smo danassamorukovet slomljenih sjena.
Zaboravite ono, ito klicasmo odlaze(,i,
lgrant-
ponizno danaspriznajemo: bitka je izgubljena.<<203
litidku
ljnijem
'lastitu
vavou
gnjiite
;lutno,

uju, da
5i nose
:letava
Madek je ostavio svjedodanstvoo tim razgovorima iz kojega se vidi
rvijaju je
da Budak podrZavaopolitiku HSS-a i kritizirao talijansku politiku
soko-
ii bi se koja je aspiriralana Dalmaciju. Medutim, Madek navodi da ga je Budak
iivotu. posjetio zadnji put dok je bio na lijedenju u Rogaskoj Slatini, i ro u
tdaih povodu sudetskekrize, te mu rekao da je svjetski sukob neizbjei.ani d.a
203Marko eovie,, Lirika
hrvatskih sveutiliitaraca, SveudiliSni Pododbor Matice
e, sh. hrvatske,Zagreb, 1939,str. 57-58.
204Jelii-Butii, NDH,
str. 46.

81
 sila osovine'20s zapovjedni
se Hrvati moraju staviti na stranu pobjednika, odnosno
- da i ja vjerujem da ie do6i naredi Priv
>>Jasam mu odgovorio - svjedodi Madek
mi5ljenje' da 6e odugovlab
do oruZanog,okobu, ali da nituto ne dijelim njegovo
podeo da ol
osovinapotii"oiti,negoseusudujemvjerovatiba5protivnoodtoga.
jer sam ditaju6i Hitlerov MoZe s
MoZda ie to v3etouunf", rekoh, moja Zelja
'Mein dampf dobio jasnu sliku Sto deka sve male narode' pa naravno i
' osobne na
'Kad je to tvoje
Hrvate, ako pobijedi Hitler i njegov satelit Mussolini. Sumanou
uvjerenje',r"d"Buduk,'tuseondanedani5taudiniti'Miidemosvojim potvrduje i
puiem.'-To je bio zadnji put Sto smo razgovarali'<<206 predalo M
okrutnosti
onjihovupolitidkomraz|azlpostojeraz||ditami5ljenja.Budaktako
izbora 1938' raspravl n(
tvrdi da se s Madekom razi5aou povodu parlamentarnih
godine kada je poslaoHrvatskomdnevniku,glasilu HSS-a' misljenje da opravdan
na njegovu kljuduje: >
svaki Hrvat mora glasovati za Madekovu listu bez obzita
pa za koji su bil
politiku, te da je zato doLivto o5tar napad u Hrvatskom narodu'
raskid okrivljuje Madeka.2oT Poslij
ravna- vanje na t
Matija Kovadii (lgol-1972), novinar i ravnatelj Glavnog
prosvjete NDH' navodi da je objavljuju
teljstva za promidZbu u Ministarstvu
hrvatsko 80 tisu6a
Budak u Madeku na5aobliskog sugovornikau pogledima na
nacionalistima.208 vukao mr
pitanje, ali da Madek nije htio suratlivati s hrvatskim
ustabke Bu6 (188
b to-" pi5e i Ivan Or5anie Q}O4-I968), upravni zapovjednik
priznali HSS i antisem
mladeZi ,, NoH, koji kaZe da su Budak i Mladen Lorkovid
ali da >>nijesu mogli politidki 1. oZujka
kao znadajnupoliti8ku snagu u Hrvatskoj,
tradicije<<.20e vlast. Od
djelovati g otulru HSS-a n"go u duhu nacionalistidke
politidke Ivan
Jesu li pravi uzroct za razlaz Budaka i Madeka bili samo
bili povod tom raskidu? sedajet
naravi ili su postojali neki osobni ruzlozikoji su
je bio vrlo umJeren
Vladeta Mili6evi6, jugoslavenski policijski inspektor,koji
misljenje u zagovara
dobro informiran o dielovanlu emigranata,iznosi zanimljivo
po povratku u zaititu, z
svome izvje56u o usta5koiemigraciji' >>Izaista, dr' Budak
- je u dva maha Gospodina Dr' fil kao K
Zagreb - zapisuje Mili6evi6 posjetio
je i s6m Gospodin Madek Inad
Vtaeeta i nastojaoda se priblizi HSS, Sto mi
rekao. Medutim kaZe miGospodin Dr. Madek, neki povratnici, medu njegovin
su da ovaj
ouir"u Su*an Mate, poveli su akciju protiv Budaka ittaLlli medunar
emigranata u Italiji, kada je ovaj bio
se izvede na sud zbog zlostavljanja List
s vladon
2o5Hrvatska,BuenosAires, br. 9' 1948'
206Isto. treba Pr
zot 7unt"n1y sasluBanjaMile Budaka pred jugoslavenskim istraZnim organrma' 2ro1,
Fond Mile Budaka, Hrvatski drZavni arhiv' 2llV
208Kovadi6, Od Radi1a do Pavelita, nav' dj', str' 106-107'
2 r zQ
20eluun orSanii, >Moj nacionalizam i ustastvo<,Republika Hrvatska, Buenos
2r3B
Aires, XXV, 101, travanj 1975, str. 55.

82
Osovine.2o5
zapovjednik logora na Liparima, pa je Gospodin Dr. Madek morao da
r da 6e doii
naiedi prividno istragu, smatrajudida na ovaj nadin moZe stvari da
en1e,da 6e
odugovladi.Ovo je naljutilo Dr. Budaka i on se povukao i ubrzo se
ro od toga.
podeoda okruZujefrankovcima....,2tn
:i Hitlerov
MoZe se prema tome zakljuditi da je neposredanpovod za raskid bio
l naravnoi
osobne naravi, jer je Budak bio povrijeden time sto se Madek nakon
Je to tvoje
,mosvojim Sumanove prituZbe na njega odludio na istragu protiv Budaka. To
potvrduje i Slavko Kvaternik koji navodi da je nekoliko ustasasplidana
predalo Madeku optuZnicu protiv Budaka i Paveli6a zbog podinjenih
]udak tako
okrutnosti u emigraciji. Budaka je tada pozvao Madek i tra1io da o tome
r o r a1 9 3 8 .
iSljenjeda
ranJegovu
odu,pa za
Poslije raskida s Madekom, Budak podinje razvijati politidko djelo-
rogravna-
vanje na ustaskojplatformi. Tako se koncem 1938. i podetkom 1939.
rodi da je
objavljuju pripreme za izdavanjetjedn_ikaHrvatski narod koji se tiska u
t hrvatsko
80 tisu6aprimjeraka u tiskari jednog Zidova, te je Budak zbog toga na-
listima.208
vukao mrZnju druge manje frankovadke skupine koju je vodio Stjepan
ik usta5ke koji je propagiraonacionalizam
Bu6 (1888-1975)s listom Nezavisnosr
znaliHSS
i antisemitizam.Prvi broj Hrvatskog naroda izisaoje 9. veljade 1939, a
i politidki 1. oZujka 1940.tiskanje zadnji 56. broj, jer je list zabtanllabanovinska
:<<.209
vlast. Od prvog do posljednjegbroja urednik je bio Mile Budak'
politidke
Ivan Or5ani6,koji je bio politidki urednik Hrvatskog naroda, sjeCa
r raskidu?
se da je u listu bila prisutna germanofilskalinija koju je Zelio udiniti
: bio vrlo
umjerenom.Zbog toga je dolazio u sukob sa Slavkom Kvaternikom,
riSljenjeu
zagovarateljemte linije, kada ga je Budak kao glavni urednik uzimao u
ovratkuu za5titu, zakojega Or(ani6 kaZe da nije bio >>takoneuradunljiv germano-
odinaDr. fil kao Kvaternik<<.2r2
in Madek
Inade Hrvatski narod postaje glavni propagator ustaskih ideja. Na
ici, medu
njegovim stranicamapozornost se posve6ivalaunutrasnjopolitidkim i
u da ovaj
medunarodnim pitanj ima.213
: ovaj bio
List podinje organiziranukampanjuprotiv sporazumavodstva HSS
s vladom u Beogradu.Tako Budak u jednom svom dlanku pise da ne
t r e b a p r a v i t i n i k a k v e s p o r a z u m ej,e r n e p o s t o j en e s p o r a z u mvi e i s e
organlma.
2r0IzvjesdeVladetaMili6evi(a, Krizman, lJstaie i Treti Reich,knj.2, nav' dj ', str' 385'
2rl Vojskovoclai politika. Sjeianja SlavkaKvaternika,str' 98.
; a ,B u e n o s 2 r 2O r 5 a n i 6n, a v . d j . , s t r . 5 5 - 5 6 .
2 r 3B u t i i - J e 1 i 6N, D H , s t r . 4 8 .

83
 svatko treba podeti baviti svojim poslovima >>ida ne zasijecaplugom
u Usta5esu se dr
susjedovuoranicu!?<2'aTo je znadiopritisak na politiku Madekai HSS_
vi5e politidki negoc
a da bi se ona radikariziranjempribriZila ustaskoj koncepciji.
Budak je tada tvrdi
Nakon sporazumacvetkovii-Madek 26.korovoza 1939.i posto je
zaciju, nego su post
stvorenaBanovina Hrvatska, Hrvatski narod sporazumnapada
osudu- dok nije bio zabra
juii ga da >>spasava Jugoslaviju<.Tada su sireni letci s iudakovom
koju su vodili Buda
izjavom da je glavni uzrok sklapanjasporazumau pogresnom
Madeko- ipak bila prilidno p
vom gledanju na medunarodnuporitiku, jer je on ,aosuo do
zakrjudka jedne je stranedjelo
da je najpre('azada(,aHrvatskog naroda da spasavajugosravensku
na delu, a s drugePa
k o n c e p c i j uu n j e n o m p u n o m o p s e g u . . . <S
< ,t oj " p o n l O u k u z n a d i l o
odricanjeod samostalnehrvatskedrlave i >kapitulaciju.,.r,t Medutim, vezek
i slabe,Sto mu je on
Hrvatski nacionalisti osnivaju drustvo >Uzdanica<koje kao >pripo-
moina Stednaudruga<< najmanje u djelova
zapravookuplja pristaseustalkog pokreta. To dru-
Stvo legalno osniva podruZniceu Hrvatskoj i Bosni i Hlrcegovini, zapisuje kada je nek
raspa- maciji, da je Mijo Br
davaju6ipreko njih Hrvatski narod,ali stvara i ilegalne organlzacijs.zra^
prisutan,primijetio I
Kvaternik se sjeia da Budak nije bio medu prvim organizatorima,
NaSeveze s domovi
niti je inicirao osnivanjete udruge, to su radili drugi (Kiaternik, puk,
Kai6, Dumandii6) jer je Budak s Lorkoviiem dos=ao'kad Kako je Paveli6
je sve bilo zatvoru,a poslijeint
zavrseno.Kvaternik navodi i da je ta udruga ime posudila
od"musliman_ t e k k r a j e m 1 9 3 9 .B
ske >uzdanice<<,a bila je kamuflirana kao-zadrug-a za tzajamnu pomo6,
Stoje stvarno radila pomaZuii obiteljima unieenitri prognanih Kvaternik navodi da
nacio_ obavijesti. U prvoj I
nalista. Medutim, u biti je ipak bira izrazito poritidka
udruga. Jedini gandi koja napadanj
njezini ilegalni pothvati bili su, po Kvaterniku, letci protiv
sporazuma idim obvezaoMusso
cvetkovii-Madek. Da nije bila neka organiziranu,nugu,
kaZe Slavko dak predbacujeKva
Kvaternik, govori dinjenica da on u dasu proglasenja
NDH u travnju ternik pi5e da je Buc
l94l . nije uza se imao ni jednog dlana >Uzd anicerr.zri
da njegovi prijatelji i
U >uzdanici< su tijekom r939. godine djelovali, osim
Kvaternika, obzirom na ratnupus
Mile Budak, Mladen Lorkovii i Ivan orsanii, koji
su od,rrarimnoga
predavanja.Me<lunjfra j9 bilo i onih koji su provodili 2reJelii-Butii, nav
teroristidkeakcije. 220Eugen Dido Kva
Tako su krajem veljade 1940. postavljene eksplozivne
naprave u neko- 221Isto, str. 24.
liko telefonskih govornica i pakleni siroj u zgiadisudbenog 222Evo 5to o odnos
stola.2r8
OrSanii: >Budakje pred
2taHrvatski
narod,24. veliade 1939. svojevoljno, bez dopudte
2r5Jelii-Buti6, >prirog S knjiZevnim autoriteto
prouiavanju djeratnostiustasado 7g47<<; (Jstaie i NDH,
n a v . d j . , s t r .4 9 . Hrvatskoj nagrizao svoj z
216Isto, str. odrZao pred sveudiliSta
50.
dubine nedostojnoje int
.,str.109.
simpatidan,ali povrSan.
d j e l a t n o s t iu s t a S a . <
n ,a v . d i . , s t r . g 4 . I z da bi Budak bio na5posl
'uffi;l;YjTi,f,?i,J','*i:"{*".i;:"": njihove medusobnesklo
mogao destito progutati n
koji ga su omerali
u .udu,Krizman,
ustaiei rre6i Reich,2,br.2,nav.
di.,ro.:sdliku O r 5 a n i i ,n a v .d j . , s t r .6 5 .
223S.leianjaSlavkaI
84
plugom u
Usta5esu se drZali uglavnom Budaka i Kvaternika, a djelovali su
kai HSS-
vi5e politidki nego organizacijski,te nije postojalahijerarhija i vodstvo.
Budak je tada tvrdio da usta5eu zemlji nisu imali formalnu organi-
poStoje zacijt, nego su postojale ideolo5ke veze preko lista Hrvatski narod, sve
a osudu- dok nije bio zabranjen."n Prema tome, usta5kaorganizacijau zemlji
lakovom
koju su vodili Budak i Kvaternik nije bila organizacijskiustrojena,ali je
Madeko- ipak bila prilidno politidki samostalnau odnosu na Antu paveli6a. S
akljudka jedne je stranedjelovala domovinska skupina s Budakom i Kvaternikom
avensku na delu, a s druge Pavelii s dvjesta usta5kihemigranata izltalije.220
znadilo
Medutim, veze koje je Pavelii imao s Hrvatskombile su neredovite
i slabe,Sto mu je onemoguiivalo pravi uvid u stanje stvari u zemlji, a
>pnpo_
najmanje u djelovanje usta5keorganizacije. Dido Kvaternik, tako
To dru-
zapisuje kada je neki Katii do5aou Iraliju i izvijestio o sranju u Dal-
l, raspa-
, ,2t6
maciji, da je Mijo Babi6, poslije usta5kibojnik (1903-1941),koji je bio
prisutan,primijetio Paveliiu: >Mi nemamopojma Sto se dolje dogada.
rtorima, NaSeveze s domovinom ne vrijede niSta.<<221
k, Puk,
Kako je Pavelidposlije atenratau Marseilleu do 1937.godine bio u
ve bilo
zatvorLt,a poslije interniranu Sieni, pod strogim policijskim nadzorom,
sliman-
tek krajem 1939. Budaku su od njega stigle prve vijesti.222Slavko
pomoi,
Kvaternik navodi da su od konca 1939.do konca veljade 1941.stigle tri
naclo-
obavijesti. U prvoj Paveli6 javlja da se ne nasjedabeogradskojpropa-
Jedini gandi koja napadanjega osobno i Talijane, te energidnodemantira da se
'azuma
idim obvezaoMussoliniju u smislu teritorijalnih ustupakau Dalmaciji.
Slavko
eak predbacujeKvaterniku i Budaku lakovjernost i vezi s tim. Kva-
ravnJU
ternik pi5e da je Budak naivno vjerovao u te Paveliieve demantije,ali
da njegovi prijatelji i on nisu nakon 5roje Albanija prikljudenaIraliji i s
:rnika, obzirom na ratnu pustolovinuItalije u Grdkoj.223
nnoga
2 r eJ e l i i - B u t i i , n a v . d j . , s r r . 5 3 .
*crje. 220Eugen Dido Kvaternik, Sjetanja i
zapaianja, nav. dj., str. 17.
neko- 2 2 l I s t o ,s t r . 2 4 .
2t8

NDH,

84.Iz
bio na
tata u
zman,
223Sjeianja SlavkaKvaternika,
str. 101.

85
 U drugoj Paveliievoj obavijesti stoji >da je sklopljen ugovor
izmedu Mussolinija i Hitlera, kojim je ugovorom zajamdenopolitidko
prvenstvo Italije na cijelom Balkanu, a prvom redu na podrudju Jugo-
slavije, dodim je Njemadkoj zajamdenoosiguranje njezinih gospo-
darskih interesa<<.224
Pavelii je Zelio ohrabriti svoje pristaie u Zagrebu u kojih su se
inade javljale sumnje s obzirom na talijansku politiku Sto ju je ona
vodila prema usta5kimemigrantima,a bila je nedosljednazbog odnosa
II]
koje je odrLavalas Jugoslavijom.
U vezi s usta5kim akcijama u zemlji reagiralaje banska vlast i u
veljadi 1940. uhapsila50 nacionalista.22s Jednaje skupinabila otprem-
ljena iz Zagreba u Lepoglavu, a tridesetak ih je, medu kojima Or5anid i
Lorkovii, prebadenoiz Lepoglave u logor Kru56icu kod Travnika. Kac
Krizman drLi daje pravi razlog tih hap5enjabila obavijest koju je imala oZujka I
jugoslavenskavlast da su Talijani podrZaliPaveliia i usta5eu vezi s pakta,S
intervencijom u Hrvatskoj.226 ska je v
Budakje uhiden 27.velja(,e 1940.godine.Medutim, njegova supru- u Hrvat
ga Ivka izvr5ilaje 11. travnjasamoubojstvo,a on je bio puSteniz zatvorana ministr
dan njezine smrti.227On nije politidki djelovao, kako je izjavio pred oZujka
jugoslavenskimistraZnimorganima,jer mu je to bilo onemogu6eno nog us
policijskim mjerama. A nije mogao djelovati jer se nalazio u te5kom Babi6 i
psihidkom stanju,tako da je bio prisiljen otiii u bolnicu gdje mu je operiran kojim t
Zu6nimjehur krajem oZujka 1941.godine.Zato i nije sudjelovaou progla- Italije.
SenjuNDH, bududi da se nalaziou bolnici.228 Sardin
uniforn
otiSao
Mt
224Isto.
22sJelii-Buti6, nav. dj., str. 52.
talijan
226Krizman, Ustaie i Treti Reich, str. Paveli
393.
227Evo Sto o tome svjedodi Rudolf Horvat
u svojoj knjizi: >U nedjelju 15. veljaEe
primio
1940.pronio se u Zagrebuglas daje uhap5enomnogo hrvatskih sveudili5taraca. Istoga
su dana redarstveni agenti rano u jutro do5li u stan hrvatskog knjizevnika dra. Mile 229
Budaka, gdje su proveli premetadinu.Premda nisu tom prigodom niSta vaZno pronalli,
230
ipak su Budaka odveli u redarstvenizatvor...Tamo smo doznali, da je doktor Budak u
znak prosvjedastupio u Strajkgladovanjem...Iza punih 74 danaStrajkabio je dr. Budak sesMu
otpremljen u sanatorij... Budak je u sanatoriju - pod paskom stralara - ostao do 12. puta u I
travnja kadaje njegova mila supruga Ivka nadenamrtva u zdencu Budakova vinograda. vratio it
Ta je tragedija u Zagrebu urodila tolikom ogordenoS6uda se ban Subaii6 na5aoprinuclen O iston
pustiti Budaka u njegov stan gdje je ipak i nadalje ostao pod redarstvenim nadzorom.<< dana,tc
Horvat, Hrvatska na muiiliitu, nav. dj., str. 616. Paveli6
228lareb, nav. dj., str. 50. sastan

86
ugovor
olitidko
u Jugo-
gospo-

hsuse
Je ona
odnosa
III. STVARANJENEZAVISNEDRZAVE HRVATSKE
- PRVI MINISTAR NASTAVEI BOGOSTOVLJA
lasti u
Itprem- (r941)
'5ani6
i
vnika. Kad je skupinajugoslavenskihoficira izvr5ila pud u Beogradt 2T.
: imala oZujka 1941,kojim je Kraljevina Jugoslavijafaktidnoistupila iz Trojnog
vezi s pakta, Stoje bio znak silama Osovineza podetakrata protiv nje, talijan-
ska je vlada odludila vojnidki podrZatiPaveli6ai usta5eza intervenciju
supru- u Hrvatskoj. Filippo Anfuso, Sef kabineta GaleazzaCiana, talijanskog
/orana ministra vanjskih poslova, po naredenjuMussolinija pozvao je 28.
o pred oZujka u Rim Antu Paveli6akojega je pratilo nekoliko dlanova >Glav-
u6eno nog ustaSkogstana<< (Eugen Dido Kvaternik, Stjepan Tomidi6, Mijo
:5kom Babii i dr.). On mu je priopiio da se pripreme,jer je do5aotrenutak
leriran kojim 6e dobiti odrije5eneruke da udu u Hrvatsku uz vojnu potporu
rrogla- I t a l i j e . I s t o g d a n a i u s t a 5 eb i l i s u p u 5 t e n i i z l o g o r a n a L i p a r i m a i
Sardiniji, ukupno 23I,i upuieni u Pisu u sjevernuItaliju, gdje su dobili
uniforme, a zatim su upu6eni na granicu prema Rijeci, kamo je Paveli6
oti5ao 1. travnja 1941. godine.22e
Medutim, Paveliia je prvi put primio Benito Mussolini, predsjednik
talijanske vlade, 29. oi,ujka I94I, a budu6i da je Slavko Kvaternik u
Paveliievo ime 10. travnja 1941.proglasioNDH, Mussolini je ponovno
veljade primio Paveli6a 11. travnja23oi odobrio mu da ude u Hrvatsku.
Istoga
L .M i l e
22elzvje(taj Vladeta Miti6evi6a, Krizman, Ustaie i Tredi Reich,2,str.393.
onaSli,
ldak u 230Evo Stoo tome zapisujeKovadii u svojim sje6anjima:>Dr. Ante Pavelii sastao
Budak se s Mussolinijem pred odlazak u Hrvatsku dva puta: 29. ofujka 1941. i 11. travnja, oba
do 12. puta u Rimu. Mene kao i nebrojene Hrvate mudilo je pitanje, da li se dr. Ante Paveli6
grada. vratio iz Italije u Hrvatsku, preuzev5ina sebe obveze za teritorijalne i politidke ustupke.
nutlen O istom predmetu imao sam prilike razgovarati s Paveli6em istom u Argentini. Jednog
rom ( dana,todnog nadnevkase ne sje6am,sastaosam se u BuenosAiresu god. 1956. s drom
Paveli6em. Sastankuje prisustvovao i dr. Vjekoslav Vrandid, koji je posredovao,da do
sastankadocle.Tada se u emigrantskomhrvatskomnovinstvu mnogo pokretalopitanje
 vrijeme r
pi5e Filippo Anfuso' 5ef
O njihovu sastanku 11' travnja 194l' ministars
ostalim kaZe: >>Paveli6
Cianova kabineta, u svojoj knjizi' On medu Kao
ijom, zajamdujenjegovu Primjenu i
glasi:
alnosti.'.Paveli6planira vratiti se u >1.I
ost i putem federativnog sustavaili
13 jutara
vezu izmedu obiju sredi5njihvlasti'
ma; 3. vl
nacije bude jednostavno provedeno jednog j
hrvatsko-talijanskuuniju' Paveli6
r-* ---^J---- komadi6
federacije s Italijom i
leli uvjeriti dalmatinske Hrvate u prednost sam Zel
pripremitiihzavenecijanskerevindikacijeltalije.'.AkojeMussolini- sludajaI
j"uu Urlgu bitna, ako ne i jedina Dalmacija' bojazni Pavelida su mnogo- kao nas
zadaju njegovi vlastiti
struke, a najve6e su, kako on veli, one koje mu seljadk
sliku nezavisne Hrvatske, po
pristase kojima 6e trebati pokazati i takvu vlasnik
lojoj njezin novi poglavnik ne6eispastikao izdajica"'<231 sam aut
1941' stigao u
Paveli6 je na delu skupineemigranata15' travnja imovint
je hrvatsku drZavnu
Zagreb,a kao poglavnik NDH imenovao sutradan posljed
vanjskih poslova' u
v1adu232u kojoj je on bio predsjednik i ministar vremen
i nastave i u trenutku
vladi Mile Budak postaje minisiar bogostovlja ne6u se
Paveli6eveprisege, to
njezina konstituiranja diia ustaSkanaiela. Nakon nagrad
je bio samo kratko
su udinili i drugi *i.ri,t'i, pa i Mile Budak' On za moj
i izdal
je jednoj kavant na Aveniji Nueve de Julio u
oozadine Rimskih ugovora. Sastanak bio u mojon
BuenosAiresu. drLali
'Kada ste se priie polaska u oslobodenu Hrvatsku u
Moje je prvo pitanje glasilo:
s Mussolinijem, da li se ,urgoul, vodio o glavnim linijama teritori- zaPlije
dva navrata sastali
sporazumi i politidke
jalnog razgranidenjaH.;.trk" i Iialije i da li su tada stvoreni Pi
naravi?' ditavo
razgovaralo'
Dr. Paveli6 je na to odgovorio, da se o tome nije
posvJ
N a m o j u p r i m j e d b u : , " P u ' u , n i j e b i l o n i k a k v o'NJ,
g p o l i t i d k o g r a z g o v o r a upolitidkog
odiVaseg
pavelii na to odgovaru' nije bilo nikakvog T
odlaska u Hrvatsku?,
je zaLeliouspjeh u radu''
;;;;;;t;. Mussolini i ja smo se oprostili, i on mi proml
Vidio sam da ne Zeli ni5ta re6i'< Kovadi6' nav' dj'' str' 146'
23lFilippoAnfuso'Roma,Berlino,Sal6,1936-1945,>EdizioniGarzanti<Milano' r920
na sastankuizmedu Paveliia i
1g50. sam Anfuso nuuodi du je sve vei bilo dogovoreno Posli
italiani'Nona seria' 1939-1943'
a,i;;" t"a 28. sijednja tiio-. io,,*'nti diplomiici
potpredsjednik' Slavko
To je
232elanovi vlade bili su: Osman Kulenovi6 izB1hafu,
naizz
KvaternikizZagreba,zapovjednikvojskeiministardomobranstva,MirkoPukizGline' Ivan
ministarpravosuala, nnOiioiitutovii iz L.luUuStog'ministaru.nutrasnjih.poslova' voljn
iz Mrkoprja' ministar
Lovie SuKiE narodno g
il;i;i,"^5 ;r*,;;;;il;;;;;;i";,
n a s t a v ei b o g o s t o v l j a ,I v i c a
, i l e B u J a k i z S v e t o g aR o k a , m i n i s t a r
g o s p o d a r s t v aM
-inittu'iu^a i ruda' Jozo DumandZi6-iz Klobuka krai
Frkovii iz LiEkog N";;;;
Senja' predsjednik Zakonodavnog
LjubuSkog, ministar uOr-u?Ue,i Milovan Zani(' iz
Kovadii, >Od Radiia do Paveli6a<' nav' dj'' str ' 126-727'
il;J"t*#^.

88
tfuso,5ef vrijeme ministar bogoltovlja i nastave,jer je bogo5tovljepreSlopod
>Pavelii ministarstvopravosuda.
rrimjenui Kao i svi ministri, Budak je morao dati iskaz o svojoj imovini koji
ratiti se u glasi:
rustava ili >1.Imam namje5tajstana;2. imam posjed uZagrebtt u povr5ini od
jih vlasti,
13 jutara sa ku6om za stanovanjejedne obitelji i gospodarskimzgrada-
rovedeno ma; 3. vlasnik sam djedovskogognji5tabezkuie u povrsini od poprilici
. Pavelii jednog jutra kamenite Glavice i Gaju u Sverom Roku; 4. vlasnik sam
talijom i komadida zemlje od poprilici 48 detvornih hvata u Svetom Roku, gdje
ussolini- sam Zelio sagraditiku6icu za odmor u rodnom kraju. Uz sva ova detiri
Lmnogo- sludaja sa mnom su vlasnici moje troje djece: Zvonko, Neda i Grozda
i vlasriti kao nasljednici svoje pokojne majke; 5. i ja i moja djeca smo dlanovi
ltske,po seljadkeku6ne zadrugeBudak kbr.204 u Svetom Roku, koja je jo5
vlasnik zemlji5ta od po prilici 4 jutra u Svetom Roku; 6. samovlasnik
stigaou sam autorskogprava svojih knjiZevnih djela...Poslije ovog iskaza svog
drZavnu imovinskog stanja izjavljujem jo5 i slijede6e:Obvezujem se pod svim
;lova.U posljedicamapoloZeneustaike prisege(tj. i smrtnekazne!) da za cijelog
renutku vremena,dok budem vr5io duZnostii sluZbu,povjerenemi po Drlavi,
sege,to ne6u se baviti nikakvim privrednim poslom, niti iu primati bilo kakovu
kratko nagraduu bilo kakovom obliku, osim pla6e koju mi Drlava dodjeljuje
za moj rad. Izridito istidem,prema Poglavnikovojnapomeni,da pisanje
Ie Juliou i izdavanje knjiZevnih djela ne spada u posao koji se ne bi slagao sa
'vatsku mojom sluZbomu DrZavi Hrvatskoj.<233 Neki se usta5kiduZnosnicinisu
u
r teritori- dr1ali prisege, a neki su se pojedinci obogatili imovinom koja je bila
:olitidke zaplijenjena Zid,ovima,Sto se ne moie reCiza Milu Budaka.
Paveli6 se prema njemu nije najbolje odnosio. Tako je Budak za
:i Va5eg ditavo vrijeme rata bio na drugorazrednimpolitidkim duZnostima.234 To
litidkog posvjedodujuu svojim sje6anjimai istaknutiusta5kiduZnosnici.
Tako, naprimjer,Matija Kovadi6, glavni ravnatelj Ravnateljstvaza
Milano,
promidZbu, navodi da Paveli6evonepovjerenjeprema Budaku datira od
rveliiai 1920. godine kad su bili zajedno u Stranci prava. Ono je pojadano
)43. poslije Budakovapovratkau zemlju, da bi kulminiralo stvaranjemNDH.
Slavko
To je Budaka ogordivalo, jer je drLao da je uz Slavka Kvaternika
z Gline,
ra, Ivan najzasluZniji za novu drZavu te se osje6ao >>osamljenim i nezado-
rodnog voljnim<. Kovabid istide da je >imao dojam kao da je dr. Budak imao
r,Ivica
ka kraj
233lziava Dra Mile Budaka, usta5kogdoglavnika,
lavnog Hrvatski narod, 78. 4. 1941.
234Jareb,nav. dj. str. 51.

89
neki strah od poglavnika<<.23s Osim toga nedostajalamu je toplina ispitati 1
obiteljskogLivota (osobitoposlije samoubojstvasupruge). potplsa
Da se bojao Paveli6a, potvrduje i Slavko Kvaternik, ministar Pro
domobranstva,u svojim sjeianjima.236 On kaLe daje Budak tvrdio vi5e (1939-1
puta kako je usta5ka organizacija osobno Paveli6evo djelo i nikoga Budaku
drugog. >Ovoj Budakovoj tvrdnji ne mogu povjerovati - pi5e Kva- iz dom
ternik - jer sam se uvjerio nakon Pavelidevapovratka u domovinu da odgoda
je Budak strahovaopred Paveli6em vi5e nego itko drugi i da se zbog Nal
toga nije usudio iznijeti pravu istinu o ovome kao i mnogim drugim se odui
s l u d a j e v i m a .Z a \ t o j e s t r a h o v a od r . B u d a k ? O n j e s t r a h o v a oj e r j e SUSEN
najbolje poznavao znataj i metode dr. Paveliia, te je znao kakva ga je treb
sudbina deka ako iole povrijedi ili kompromitira Paveliia. On je zbog strani.
toga skrivao svoja mi5ljenja o Paveli6evoj osobi, i.aliboi.e na veliku pratio
StetuHrvata i Hrvatske,degaon nije bio svjestan.<<237 onaj kr
Premda u tom Kvaternikovom tumadenju Budakovih strahova ima je kret
istine, ipak nam se dini da je Budak imao kompleks spram Paveliia nJego
zbog >svojih< prija5njih grijeha, a najvedi je onaj Sto je napustio drZav
emigraciju bez znanja i Paveliieva dopu5tenjai to mu vjerojatno nadalj
poglavnik nije nikada oprostio. u Rin
Marko eovi6, knjiZevnik i Budakov tajnik za njegova ministro- Italijc
vanja, tvrdi da je za cijelo vrijeme NDH Budak bio samo nominalno se sitt
doglavnik i da nije uopie odludivao u dono5enjuvaZnih politidkih na5u
odluka. Liparski emigranti koji su se vratili s Paveli6emi koji su imali koloc
stvarnuvlast, a nazivani su rasovimapo ugledu na abesinskeplemenske talija
vode jer su se samovoljno pona5ali,podcjenjivali su Budaka oslov- nici I
ljavaju6i ga sa >>ministre<<,
a nikada >>doglavnide<.238 preg
dovi6 navodi dva izrazita primjera Paveliieva podcjenjivanja. Tako Must
je iz dnevnlka Hrvatski narod izbalena mala bilje5ka koja je govorila da Pave
je list osnovaoMile Budak po izriditom Paveliievom nareilenju.Drugi hrva
gosp
se primjer odnosi na tzv. >Osobni ured<< koji je vodio emigrant po-
vratnik Vlado Singer (1908-1943)bez Eije potvrde nitko nije mogao dene
glas
dobiti namje5tenjeili preuzeti vaZne drLavneposlove, a imao je zadae,u
Kral

235Kovadii, >Od Radidado Paveliia<,nav. dj., str. 106-107.

236 Sjeianja Slavka Kvaternika,nav. dj., str. 89
2 3 7I s t o , s t r . 8 7 .
2 3 8e o v i i , n a v . d j . , s t r . 1 7 1 .

90
oplina

inistar
io vi5e
rikoga
>Kva-
inu da
', zbog
ruglm
jer je
rva ga
> zbog
veliku

/a tma
veli6a
rustio
rjatno

Llstro-
nalno
ridkih
imali
enske
lslov-

Tako
'ila da
Drugi
rt po-
logao
adadu

2 3 e1 5 1 ss, t r . 1 7 7 - 1 7 8 .
2 4 0O r 5 a n i i ,n a v . d j . , s t r . 6 5 .
2 a rK o v a d i 6 ,n a v . d j ' , s t r . 1 3 1 - 1 3 6

9I
 Udir
teritorijalno uredenje,koje ima biti siguran temelj za tijesnu suradnju
Paveli6.
izmedu obih dri,ava, sporazumjelesu se kako slijedi:
ugo
e lanak l: Priznaju se sastavnim dijelovima Kraljevine Italije podrudju
kotarevi: Kastav, Su5ak, eabar, a od kotara Delnice jedan dio prema vojnidku
crti, koja polazi od kote 710 od Biljevine, ide grebenom Stardeva-Vrha, vojnidku
Velikog Tomca, Ostrada,Rogozna i Brlo5kog stiZe do upravne granice ratnog n
kotara susak u vrhu Jeladi6 (kota 1106) i silazi zatim visovima brda ratnu mc
Gorica, Medl, te kotama 623, 424 i 252 na moru kod Bakarca,ostavlja- Osit
juii na hrvatskom podrudju opiine Hreljin, Dol- Bakarac i Kraljevicu >Odredb
(Kraljevicu-Smriku) s istom lukom i dvoristimacesta,koje tamo vode; vo za pc
otodi6 Sveti Marko, otoci Krk, Rab i oni manji do vode; Jablanca;svi S tim u'
otoci zadarskogotodja; podrudjeobuhva6enocrtom, koja polazi od rta s duhom
Privlaka, dostiZePlaninski kanal, slijedi njegovu unutarnju crtu do ga za s!
Novigradskog mora, nastavlja se tzduL gornje obale redenogamora, rinskih
poloZaj
Uod
govor u
buduie r
ostali manji koji do njih leZe;otoci Kordula i Mljet; kotar koji obuhva6a Nal
cijelu Boku Kotorsku prema crti koja ostavlja obalu u jednoj todci XII. Isl
izmedu mjesta Cavtat i Vitaljine i tzlazi prema sjeveroistoku,ukljudivsi vodstv
mjesto Grudu i masiv planine Orijen, dok ne dostigne granicu Crne kraiim
Gore. 242I
Zbog jasno6e prlloi,enaje karta u mjerilu 1:750.000ovom ugovoru, 2a3)
kojegaje ona sastavnidio, i u koju je uneien tok crte Sto razgraniduje zaa1
245|
gore navedenapodrudja.
tvrdeii d
zasebnaie se konvencija zakljuditi glede upravnog uredenja grada puStanje
Splita s predgradimai Ka5telima,kao i otoka Kordule' dogovori
ni5tvo II
dlanak 2: Povjerenstvosastavljenopo pola od izaslanikatalijanske Dido Kr
vlade i izaslanika hrvatske vlade pristupit ie, dim prije, na terenu zapaLanj
pokrajinu Italija bi
odredivanju granica izmedu Kraljevine Italije, ukljudivSi izgledim
Ljubljanu, i Kraljevine Hrvatske. ugovorl
Konadno odredenjegranicaizvr5it ie se u duhu pravidnostivode6i odjeknu
i o n{e mof
raduna o zemljopisnom poloZaju' o potrebamagospodarskenaravi izjavivS
prometnim Putevima. najprije
dega Moj Liv
dlanak 3. Ovaj ugovor stupa na snagu potpisom' U vjeru 1 9 9 6 ,s t
opunomoienici potpisaSeovaj ugovor' 24

92
suradnju udinjeno u Rimu u dva primjerka dana lg. svibnja r941. dr.
Ante
Pavelii. Mussolini.<<2a2
e Italije ugovorom se hrvatska stranajos obvezala da na otocima
i na
o prema podrudju mora i crte prikazane na priloZenoj karti ne6e podiii
nikakvu
va-Vrha, vojnidku utvrdu ili kopneni, pomorski ili zrakoplovni porozal,
nikakvu
granice vojnidku bazu koja bi sluZila u vojne svrhe, niii tvornicu
ili skladiste
mabrda ratnog materijala. Hrvatska strana se takoder obvezala da
ne6e dri.ati
rstavlja- ratnu mornaricuosim jedinica redarstvenei financijskesluZbe.2a3
nljevicu osim tih odredbi, poniZavajudei najnepovoljnijeza Hrvatsku
bile su
o vode; >odredbe ugovora o jamstvu i suradnji< kojima Iialija preuzima
jamst-
rca;svi vo za politidku nezavisnostHrvatske i njezinu teritoiiialnu
cjelovitost.
i od rta S tim u vezi ona ne6epreuzimatimedunarodneobvezekoie
bi se kosile
:rtu do s duhom toga ugovora, koristit ie se suradnjomtalijanskih
truZanih sna-
mora, ga za svoju vojsku, te 6e stupiti u dvrs6eveze s Iialijom
u pogreduca-
tzi dui rinskih i valutnih odnosa.2aa Taj je Ugovor doveo Hivatsku u podloZan
:nika i poloZaj, zapravoju je pretvaraou neku vrstu satelitske
drZave.za5
Bradi Uodi prihvaianja Rimskih ugovoraBudakje na Radio zagrebt
odfi.ao
bukai govor u kojem je velidao paveliievu povijesnulidnost
koja iria osjeiaj za
rhvaia budu6edogadaje,a kada su ugovori uili prihvadeniBudak je
ih pozdravio.
todci Nakon potpisivanja Rimskih ugovora paveliia je primio papa pio
__-
udivSi XII. Istoga dana naveder papa je primio hrvatsko
taslanstvo pod
Crne vodstvom Mile Budaka koji je poglavaraKatolidke
crkve pozdravio
kraiim govorom predstavivli dlanovehrvatskogizaslanstva.2a6
voru,
Liduje

3rada

nske
renu
jinu

tecl
lo

"Ea
M-oj iivotopis, priredio Trpimir Macan, >N
1 9 9 6 ,s t r . 5 6 .
2a6Kovadii,
nav. dj , str. 163.

93
 Dvadesetdetvrtogatravnja l94l.Paveli6 se sa suradnicimasastajes iudnin
talijanskom delegacijom u Ljubljani. Kako pi5e Galeazzo Ciano u iudnih
svome Dnevniku, sastanakje imao svrhu ispitati Sto Pavelii misli Ve
nakon Rimskih ugovora, a poglavnikje vjerojatno ielio neke korekcije LrOOVl
ugovora s obzirom na Dalmaciju. Ciano zapisuje: >Stvari ne& iei na pod
glatko. U Italiji se razmahalaZestokapropagandazaDalmaclju... Na i treiit
svaki nadin pripremili smo dva rje5enja:jedno obuhvaia cijelu Dal- niStav
maciju od Rijeke do Kotora, a drugo se ogranidavana tzv. povijesnu dinara
Dalmaciju. Ovo drugo rje5enjeimalo bi da bude dopunjenopolitidkim Zidovs
ugovorom koji bi cijelu Dalmaciju staviopod na5ukontrolu.<<247 Nekolil
Na sastankuje Paveli6.dramatizirao situaciju tvrdnjom dabi ga Luti zni
rje5enje s Dalmacijom moglo zbaciti s vlasti i dao je protuprijedlog da
Na
Hrvatskoj ipak ostane Dalmacija s Trogirom, Splitom, Dubrovnikom i
naroda
nekim otocima. Ciano napominje da su eksperti iz Pavelileve pratnje
naroda
nepopustljivi i da iznose u razgovorimastatistidkepodatkei tvrde da je
Ante Pr
u Dalmaciji >samo kamenje talijansko<.248 Od toga Paveliieva zahtjeva
povJer
nije bilo niSta,jer je Mussolini bio neumoljiv Sto se tide Splita, iako je
Ciano bio sklon popustiti, pitaiuei se je li oportuno spaSavatijedan grad U1
u kome su samo spomenici talijanski, a izglbiti vlast nad bogatom i zaposl
velikom zemljomzaekao Stoje Hrvatska. podrije
drugoj
Atmosfere na ljubljanskom sastankuprisjeia se Dido Kvaternik,
predaka
dlan izaslanstva,koji govori o Paveliievu ponalanju koji je krio pred
treba d
dlanovima delegacije tijek razgovora. On tvrdi da je Pavelid s Tali-
janima bio sam, bez ijednoga svojeg suradnika, dok je svih devet koljena
povJere
dlanovatalijanske delegacije,dak i 5ef protokola, prisustvovalorazgo-
je zako
vorima. Kada je zavr5io prvi dio koji je trajao dva sata,istide Kvaternik,
Pavelii je u samo nekoliko minuta izvijestio svoju pratnju o demu se tla, a zi
razgovaraTo,a prisutni su bili drlavni duZnosnici Mile Budak, Mladen moZep
Lorkovi6, Vladimir Ko5ak (1908-1947),Edo Bulat (1901-1984),Stjepo dri.avljt
Perii i Dido Kvaternik.25o arijevsl
Razumljivo je Stoje Pavelii suradnicimatajio mnoge dinjenice iz hrvatsk
razgovora,jer je i sam bio svjestanvisoke cijene odricanja od vaZnog Sve
dijela nacionalnogteritorija. takva rz
Nekoliko dana nakon Sto se vratio u Zagreb Pavelii je podeo pro- Nijemat
voditi strahovladu.Navijestio je obradunsa Zidovima, Srbima i nepo-
251^
247Dnevnik grofa Ciana, Zagreb 7948 str. 238.
, , '"- r
248Jsto.
'"-
2aeIsto, nav. dj., str.240. I

2s0Dido Kvaternik, Sje6anja,str. 105-106. -t 5'4) 1

94
a sastajes iudnim Hrvatima. Tadaje donesenavladina >Odredbao upu6ivanjunepo-
r Ciano u dudnih i pogibeljnih osobana prisilan boravaku sabirnei radnelogore<.2s1
elii misli
Ve6 19. travnja 1941. godine donesenaie >>Zakonska odredba o
korekcije
Zidovima,. kojima se zabranjuje ulazak u kavane, restoranei gostionice
i ne6ei6i
na podrudju NDH. Tom se odredbom svi pravni poslovi izmedu Zidova
ciju...Na
i treiih osoba unutar dva mjeseca prije progla5enjaNDH objavljuju
jelu Dal-
ni5tavima, ako vrijednost pravnog posla prelazi iznos od 100 tisu6a
rovijesnu
dinara.2s2Sve je to bilo popraieno komentarom kako bez rje5enja
rolitidkim
Zidovskog pitanja nema konadnogrje5enjana jugoistodnom prostoru.
Nekoliko dana poslije donesenaje odluka da su svi Zidovi duZni nositi
da bi ga
Luti znak na lijevoj strani prsiju i lijevoj lopatici.
jedlogda
vnikom i Nakon toga slijede dva zakona uperenaprotiv pripadnika Zidovskog
e pratnje naroda: 1. >Zakonska odredba o za5titi arijske krvi i dasti hrvatskog
'rdeda je naroda<< i 2. >>Zakonska odredba o rasnoj pripadnosti<, koje su potpisali
zahtjeva Ante Paveli6 i Milovan Zani| kao ministar predsjednikZakonodavnog
l, iakoje povjerenstva.2s3
,dangrad U prvoj zakonskoj odredbi zabranjuje se brak Zidova i arijevaca,
rgatom i zaposlenjeu Zidovskomkuianstvu mladih Zenskihosoba arijevskog
podrijetla, a nearijevci ne smiju isticati hrvatske zastavei simbole. U
/aternik, drugoj odredbi propisuje se utvrdivanje arijevskog podrijetla, i to od
rio pred predakakoji su pripadnici europskei izvaneuropskerasne zajednice, Sto
d s Tali- treba dokazati krsnim i vjendanim listom predaka prvog i drugog
ih devet koljena. U spornim sludajevimaprijedlog podnosi rasno-politidko
o razgo- povjerenstvo,a konadnuodluku donosi odgovaraju6eministarstvo. U toj
vaternik, je zakonskoj odredbi takoder propisano da osobamaZidovskog podrije-
demuse tla, a zasluZnisu za hrvatski narod prije 10. travnja 1941, poglavnik
Mladen moZe piznati sva arijevska prava.2saInade se u >>Zakonskojodredbi o
), Stjepo drZavljanstvu<< donesenoj30. travnja 1941. daje hrvatski drZavljanin
arijevskog podrijetla pokazuje da oni koji to nisu nemaju pravo biti
eniceiz hrvatski drZavljani osim iznimaka.
vainog Sve je to bilo Paveliievo djelo, jer su njegovi ministri tvrdili da je
takva rasistidkai antisemitskapolitika bila prihvadenapod utjecajem
:eo pro- Nijemaca. Tako se npr. Slavko Kvaternik, potpredsjednikvlade dija je
l nepo-
2 s tN a r o d n en o v i n eN D H . b r . 1 8 1 . 1 9 4 1 .
2s2Hrvatski narod, 79. travnja 1941.
2s3Hrvatski narod,30. travnjai 1. sbibnja 1941.
254Isto.

95
 LenabllaZidovka, u podetku bunio protiv dono5enjatih zakona, te se
sukobio s ministrom Milovanom 2ani6em koji je uzPaveli(a te zakone
potpisao. Kad je biskup Janko Simrak u ime katolidkog episkopata
pokuSaosprijediti njihovo donoSenje,Kvaternik se navodno izvukao
rekav5i: >>Ja tu ne mogu udiniti niSta, to je koncesija koja se mora
podnijeti Nijemcima i njihov zahtijev ima se bezuvjetno izvr5iti i u
cijelosti provesti.<<2s5
Budak je potvrdio da vlada nije bila konzultirana o rasnim zako-
nima i sve je to radila jedna strudnakomisija po Paveli6evu naredenju.
Ali je Budak priznao da su se u vladi slagali >>dasu Zidovi u Hrvatskoj
provodili uvijek protuhrvatsku politiku i podupirali takav reiim<<.
Isticao je da su ministri i on osobno za5ti6ivali Zidove koji su bili na
hrvatskoj strani, ali je i takvih dosta stradalojer su za njih bili odgo-
vorni usta5ki rasovi koje je Pavelii podupirao.2s6 To se molevidietiiiz
Budakove saduvanekorespondencijes predsjedni5tvomvlade i Paveli-
6em. U pismu predsjednistvuvlade 5. kolovoza 1941.Budak intervenira
zaZidova SamuelaBauma iz Nu5tra, zakojeg tvrdi da je Hrvat stardevi-
(anac i od 1932. godine emigrant, Sto potvrduje i usta5kipukovnik
Mime Rosandi6. To se odnosi i na profesora Salamona Kalderona iz
Travnika koji u rujnu 1941. pi5e Budaku kako je na njegovu intervenciju
zatrai.io da mu se priznaju arijevska prava, jer je pridonio stvaranju
NDH.257
Zanimljivo je pismo koje je Budak kao doglavnik uputio Anti
Paveli6u 1941. godine, u kojem traLi da se prizna arijevsko podrijetlo
>zakonitim Lenamanalih suboracadraZanija (Milovana), Ive OrSani6a
i Jure Pavidiia<, te dr. Davidu Karloviiu i nekom Gvozdiiu i njegovom
sinu iz Koprivnice koji je sudac,te Duri Kcinigu,privatnom dinovniku,
i obitelji Merkadi6 iz SlavonskogBroda. U tome pismu Budak napomi-
nje da je Duro Konig sin drZavnog odvjetnika, a bio je tuZitelj Gavrilu
Principu i drugovima, te da su pokr5teni podetkom stolje6a.Takoder
napominje da je Duro Kdnig oZenio kder Budakova brata Jose i materi-
jalno pomagaousta5kipokret.258

2s5 Sje6aniaSlavka Kvaternika, str. 46.

256Dosje Mile Budaka,br. 16. Hrvatski drZavniarhiv.
2 5 7I s t o , b r . 8 1 i 1 2 3 .
2s8Pismo Mile Budaka Anti Paveli6u (bez datuma), Fond Mile Budaka, Hrvatski
drZavni arhiv.

96
 Ustaiki Iogo
Croatians
;;

Mile Budak u bolnici u Zagrebu nakon atentata7 lipnja 1932

 USTASA BASES AND INTERNMENTCENTER IN NORTH - CENTML ITALY
a Udine
&.i,-iu;+.-..Fa .Gonzla
\ .Tasteb

.Treviso //-/Yn6@

SuSak

aPiacenza

aParma

aBardi - Vischeno

conova aBorgoValdiTaro aBologna

aArezo
.Cvitella in
aSiena Vat di Chiana
_ Utiveto

a Perugia

Lasosta Q

cisrio I
aSan

ustaiki logori u sieverno.ii sreclnjr,t

j ltaliii. SadkovichJ. James, Italian support
Jor
Croatians separatism,1927. - 1937.,New york Garrand pubtishinB IN.
rgg7.
 BASES AND INTERNMENT CENTRES
IN SOUTH CENTRAL ITALY

aArezzo
aUliveto

oPerugia
D

c achieti
oAouila
'san Dem€trio \agrele
Atesa
aLama di Peligna
oTorricella Peligna

{flfli!!".n"ari..
trc fverrrr
ru
."""$FiJiill
oPescoPagano
aosoedaletto rr
Cava a^ di Atpinolo aPoTENz,A
- -'- ^.
f a Pisticci
.ssalerno
a

\a Lungobuco
'
Montalto uff,lgo o
cosEt\izA o

Ostromboli
Filicudi
Taurianova
1t) /raacittanova
' 'pt"{r
aDalianova

r Tortici nEu9rv
oAfrico
a Mistretta CALABRIAv^,/

Italian supportJor
Ustaiki logori u srednirt.ii iuino.i It(iliii' SadkovichJ' James'
- igSZ, f'l"' York Garland Publishing IN 1987'
Croattansseparat$m,'lSZZ
 Zaklena hrvatske driavne vlade u travnju I94L Budak ie ietvrti s desna

isse
ungobuco
a
)
elezorca

ARO o

anova
Itanova
nova'
rti
Hrvatska driavna vktda. iesen1943.

rt Jbr
987.
 Zasjea
Josip )
dr. Sat
dolje L

Mile Budak kao doglavnik

w.#.w

Mite Budak (lijevo) i njemaiki g,eneralGlaise von Horstenau

Mile Budak s kterkom Grozdom(stradalomu svibnju 1945. godine)
 Budak
vrijeme sv
1 9 4 1 .g o d
srpskih stz
kampanjeI
Uzroc
nici >kipje
navodi za
deZnjida t
od i.elje zt
progona S
sukobi Srt
3: : 1 Teror
su srpska
imena.Bil
travnja 19
na drugu<
to >nije vi
pokrbtava
uputa kojt
Dio izruienih ministara i funkcionera NDH. Budak ie ietvrti s desna U vri
jedne) u
kolovoza
redom: u
govora,2
Slavonsk
srpnja),I
(27. srpn
( 1 5 .k o l o
Budr
vaZnijim
udinak k
Navest6

259Nl
260 1y
26r Ia
 Budak je pokazao ekstremni radikalizam, rasizami netrpeljivost za
vrijeme svojih politidkih nastupaod kraja svibnja do sredinekolovoza
1941. godine, kada je odrZaoniz protusrpskihgovora hu5kaju6iprotiv
srpskih stanovnika i opravdavajuii represalije prema njima, a iza te
kampanjebio je Ante Paveli6.
Uzroci su progona Srba poznati,jer su Pavelii i emigranti povrat-
nici >kipjeli od osvete i mrZnje prema srbima<<.Tako Slavko Kvaternik
navodi za njih da je >dvanaestogodi5njaemigracija u kojoj su Zivjeli u
(,eLnjida se osvetenapravila od njih psihopate,ljude dusevnobolesne
od Zelje za krvnom osvetom<<. Kvaternik je dak mislio da je u pitanju
progonaSrba Pavelii imao oslonacu Mussoliniju kojemu su odgovorali
sukobi Srba i Hrvata i politika medusobnogistrebljivanja.
Teror nad Srbima ozakonjenje posebnim odredbama.Zabranjivana
su srpska nacionalna i vjerska obiljeZja sa svrhom zabranesrpskog
imena. Bila je izdanaposebna>Zakonskaodredbao zabrani iirilice< 20.
travnja l94l,2se a 3. svibnja >>Zakonska odredbao prelazu s jedne vjere
na drugu<<.zatimje naredbomukinut naziv srpsko-pravoslavnavjera jer
to >nije vi5e u skladu s novim drZavnimuredenjem<,te uvedenapraksa
pokrstavanja Srba. u vezi s tim bila je krajem svibnja izd,anaposebna
uputa koju je potpisao Mile Budak kao ministar bogo5tovlja.260
U vrijeme te kampanje Budak je govorio svake nedjelje (osim
jedne) u drugom gradu diljem Hrvatske, i to od 25. svibnja do 15.
kolovoza 1941. godine. Govorio je na politidkim skupovima ovim
redom: u Svetom Ivanu Zelini i Marofu (25. svibnja), VaraZdinu (dva
govora, 25 . i 26. svibnja), Gospi6u ( 1. lipnja), Vukovaru (8. lipnja),
SlavonskomBrodu (15. lipnja), Vinkovcima (22.lipnja), KriZevci (6.
srpnja), Karlovcu (13. srpnja), Pakracu (20. srpnja), Gornjem Kosinu
(27. srpnja), Ivancu (3. kolovoza), Novskoi (10. kolovoza) i virovitici
(15. kolovoza).261
Budakovim politidkim nastupima,koji su odrZani uglavnom u
vaZnijim mjestima Hrvatske, bila je svrha posti6i odretleni politidki
udinak kod hrvatskog stanovni5tva i ujedno zastrasiti srpski Livalj.
Navest 6emo nekoliko izvadaka iz njegovih govora u pakracu, Gornjem

25eNarodne novineNDH,27.
svibnja.lg4l; Butii-Jelii, NDH, nav. dj. sff. 173.
260Narodne novine NDH, 25
. travnja 194l ; p olar,nav. dj. str. 15.
2 6 1J a r e b ,n a v . d j . , s t r . 5 4 .

91
Kosinju, Slavonskom Brodu i u VaraZdinu,koji su karakteristidni za I njeg
njegove istupe. U Pakracu Budak je o Srbima govorio: >>Vidobro znate njegovim i
za onu narodnu: jednoga Vlaha posadi i pogosti za stolom, a drugog stajali5tejr
sveZiu vre6u i sjedi na njega. Sto ti onaj misli za stolom isto misli onaj mi se uklc
ispod tebe. Zato zapamtite ovo: S Vlahom jedi samo pola zdjele, a s Hrvatskoj,
pola zdjele ubi ga zdjelom po glavi.<<262 smatrajup
U govoru u Gornjem Kosinju istide da je Lidaninu smije5no propo- dovii dalj
vijedati mirotvorstvo buduii da oni koji su rodeni pokraj onih koji se srpskeinte
kriZaju s tri prsta znaju kako se odnositi prema njima, jer s njima ne jednog od
moZe5 Livjeti na istoj zemlji >pogotovu s njima drZavu stvarati<<.263 U Odakl
Slavonskom Brodu je rekao da su u Hrvatsku dosli razni cincari, Srbi i usta5kim1
drugi koji nisu narod nego otpadak Sto gaje povezivalo tursko ropstvo i Kraljevini
pravoslavlje, a do5li su kao turski vodono5e,i zato onaj tko se smatra Schlegela
Srbinom ima Srbiju kao svoju domovinu.2@ Budak je t
U Ivancu je na zboru kazao da su Srbi do5li s turskom vojskom kao lipnja 193
njihove pomoine dete,da se s njima, kako Poglavnik kaZe,ne moZe,te dudomje c
da se pravica ne istjeruje uvijek paragrafima, koji trebaju >>nekada i odatle nj
izgledati kao sjekira i pu5ka...<265 odnosnoZ
Njegov govor u VaraZdinu,kojemu je prisustvovaoMate Frkovid, Drugo
tada5nji usta5ki stoZernik,karakteristidanje po tome Stoje Budak, upravitelj
izgleda prvi put, upotrijebio krilaticu >Srbe na vrbe<<.Vinko Nikolii je domovinu
1956. godine o tom dogadaju razgovarao s Frkovi6em koji mu je traZili od l
ispridao:>Buduii da je Budak od srpskogatentatajedva ostaoZiv, jer je Sto je u nj
bio pobornik hrvatske drZavotvorne ideje, a kao pjesnik zazirao od emigranti
nasilja, on je ipak s prirodnog stajali5tareagirao kao ljudsko bi6e 1 9 4 1 .g o d
kojemu neprijatelj dovodi u pitanje i sam Zivot.< Frkovid Nikoli6u Budaku ko
objaSnjava:>Vi 6ete to kao pjesnik bolje razumjeri...Njega je jedno- Tre6i I
stavno rijed srbe navela na srok vrbe, ne misleii na strahotu samog stanovali r
sadrZaja.Posto sam i sam bio prisutankadje izrekaotu krilaticu, nakon sukoba izt
odrlane skup5tine,upitao sam ga za5to se tako izrazio. Odgovorio mi je odrazilo n
posve iskreno: 'Pa eto, izletilo mi je'.<<266 Budak pru
262Hrvatski narod,l. srpnja 1941, i kad se hti
Izvadci iz Budakovihgovora u tisku, Fond Mile
Budaka, Hrvatski drZavni arhiv, str. 46. sa suprugo
263Hrvatski narod,27 . srpnja kad se odh
1941,Fond Mile Budaka,nav. dj., str. 46.
26aKrizman, Paveli| i ustaie,
str. 485-486.
265Isto, str.486.
266Vinko Nikoli6, Pred vratima
domovine, >Susreti s hrvatskom emigracijom
1965.<' >Dojmovi i razgovori<. Knjiga druga, pariz-Miinchen, KnjiZnica Hrvatske 267Covi
r e v ji e , 1 9 6 7 , s t r 1. 7 6 - 1 7 .7 268Isto.

98
ristidni za I njegov tajnik Marko iovii koji je uglavnom bio prisutan na tim
obroznate njegovim istupima, a koji mu je bio sklon, istide da je Budak formulirao
a drugog stajali5tejednog drZavnognaroda prema srpskoj manjini u krilatici: >Ili
misli onaj mi se ukloni, ili mi se pokloni.<<zapravojeto bila poruka srbima u
rdjele,a s Hrvatskoj, istide dovi6, da oni mogu biti Srbi, odnosnoako hoie da se
smatraju pravoslavnim Srbima, ali da ne mogu ruliti hrvatsku drlavu.z6i
no propo- dovi6 dalje navodi da je Budak u podetku NDH spabavao>>nebrojene
ih koji se srpske intelektualce,pa i srpskepolitidare, kao npr. svetozara Ivkoviia,
njima ne jednog od prvaka Pribiievi6eve Srpske samostalnestranke<<.268
ati,,.263
U odakle takav Budakov verbalni radikalizam kojim se isticao medu
ari,Srbi i usta5kim prvacima? Za to postoje najmanje tri razloga.prvo, on je u
ropstvoi Kraljevini Jugoslaviji doZivio niz represalija. Nakon atentatana Tonija
sesmatra Schlegela,reZimskog novinara, koji je izvrsila pravaskaomladina,
Budak je bio uhiien i proveo je u zatvoru sedammjeseci da bi vei 7.
;komkao
moZe,te
>nekada

Frkovi6, Drugo, Budakovo drianje u emigraciji nije bilo na visini. Kao

r Budak, upravitelj logora na Liparima nasilno se ponasao.Kad se vratio u
ikolii je
ji mu je
iv, jer je
ziraood
ko biie
Iikoli6u
: jedno- Trec,i razlog je Paveliiev odnos prema njemu. Dok su Budakovi
r samog stanovali u zajednidkom ku6anstvu s obitelji pavelid, dolazilo je do
r, nakon sukoba izmedu Paveliieve supruge Mare i Budakove Ivke, sto se
io mi je odrazilo na njihove medusobneodnose.oni su se pogorsali kad je
Budak pruZio otpor Pavelidu da i dalje ostaneupravitelj liparskog logoia
londMile i kad se htio vratiti Paveliievima u Torino, sto je paveli6 odbio. Kad se
sa suprugompreselio u Salerno,gdje je podeo pisati roman Ognjiite, i
kad se odludio uz pomoi jugoslavenskihvlasti vratiti u domovinu. bez

lracuom
frvatske 2n eovi1,,nav.
dj., str.375-3'..6.
2 6 8I s 1 o .

99
Paveli6eva znanja, njihovi su se odnosi jo5 zao5trili. Paveli6 je osim politika r
toga Budaku zavidio na njegovoj popularnosti zbog romana Ognjiite. le<<.21K
2
Paveli6 t
Jednomrijedju, poglavnikje na Budakagledaos nepovjerenjem,Sto
je Budak posebno osjetio nakon Sto je nastala Nezavisna Drlava lini i Pa
ostvare
Hrvatska, bez obzira na to Sto je bio doglavnik i ministar nastave i
bogo5tovlja.Budak je sve to znao i da bi ublaZioPaveliiev ignorantski Pan
odnos prema sebi, kompenziraoje to verbalnim radikalizmom. davaoje
o ogran
Budak je najodanije slijedio ono Stoje smatrao Paveli6evom po-
Rabada
litikom. Osim toga, vjerovao je da su Hrvati po svojoj etnopsihologiji
Volkstht
skloni autoritarnomreZimu,jer svjesnoi podsvjesnoslijede uspomenu
Budako
na velike kuine zadrugeu kojima je vlast pripadalanajstarijemkojega
sj e6anjr
se sluIa,26ea upravo je takav reiim stvorio Ante Pavelii kao vrhovni
>)nepat
arbitar koga treba bez pogovoraslu5ati.
ljubilo c
B u d a k a j e j a k o d o b r o p o z n a v a oS l a v k o K v a t e r n i k , s k o j i m j e
OrS
politidki djelovao kad se vratio iz emigracije 1938. godine, narodito
politidk
nakon stvaranjaNDH, kada su obojica bili ministri u prvoj hrvatskoj
skupina
vladi. Kvaternik iznosi zanimljivo mi5ljenjeo Budaku, koje smo
Vjekosa
naslutili proudavaju6injegovu lidnost i politidko djelovanje.On izridito
skupinu
navodi da su u Budaku >Zivjele i djelovale dvije osobe: Budak broj
koja se
jedan, to jest onaj pravi dr. Budak kako je stvoreni odgojen...s dobrim
s Nijem
ljudskim svojstvima kad je livio izvan dohvata, utjecaja i sugestivne
i sinam
mo6i dr. Paveliia. Budak broj dva, ili usta5aBudak, pod neposrednim
(1884-
sugestijamai mo6i dr. Paveliia kad je vidio i izgubio samog sebe i
ni vrije,
pretvorio se u'ustaSki stroj'navijen i navijan po miloj volji dr. Pa-
veli6a<.270 Kvaternik kaZe i da je Budak bio pod stalnomsugestijom Kar
Paveli6eve>nepogre5ivosti<<, te da je u prisutnostisvoje supruge,nakon bogoS
povratka u zemlju, tvrdio kako je Paveli6 izvanrednapolitidka lidnost person
ravna Mussoliniju, dak i pronicljiviji od njega, Sto su pratile zadudene direkto
odi njegove supruge>koje kao da su govorile: 'Sto prida5bajke?'.<27r reZimu
nije du
Kvaternik zapisujeda se razlike izmedu dvije Budakove osobnosti
vide u odnosu na srpsko pitanje. Budak je prije Paveli6evapovratka Me
pridao da se ne smije prema na5im Srbima tjerati luda beogradska ditanki

z'72
2'73
26e,Govor Mile Budaka prigodom godiSnjiceRimskih ugovora<<,
Hrvatski narod, 2'74
20. svibnja 1943. 275
270Sje6anjeSlavkaKvaternika,str. 103.
2',76
2 7 1I s t o .
21'l

100
elii je osim politika >jer je to jedini nadin lijeka protiv srpskog
Ognjiite. sovinizma i ireden-
te<<.212Kvaternik takoder navodi da se Budak, iafo je znao
koliko ga
erenlem,Sto Pavelii mrzi,ponilavao pred stranim posranicima
izjavom da su Musso-
s n aD r Z a v a lini i Pavelii osnivadi hrvatske drlavi i da je prijatelistvo
s Nijemcima
rr nastavei ostvarenoMussolinijevim posredovanjem.2T3
ignorantski Panidni strah koji je imao pred paveliiem, prida
Kvaternik, spre_
L ll.
davaoie Budaka da se s njim sastane1942.godine
kako bi razgovarali
iievom po- o ogranidavanju poglavnikove samovolje, a
za vrijeme premijere
rpsihologiji Rabadanove dramatizacijeBudakovog romana
ognjiita u Deutsches
uspomenu Volkstheateruu Bedu. On je izbjegao susret s
Kvaternikom, Stoje po
jem kojega Budakovom priznanju bilo pavelidevo naredenje.rro
Kvaternik svoja
lo vrhovni sje6anja zakljuduje pozirivnim misljenjem
o Budaku koji je bio
>)nepatvoreno,nepokvarenoi destito lidko
dijete koje nije mrzilo, nego
; kojim je ljubilo ovaj svijet<<.275
,, narodito orsanii u svojim sjedanjimaopisuje kako su se
u vrhu NDH stvorile
hrvatskoj politidke struje koje su izmedu sebl
uile sukobljene.Jednaje bila
koje smo skupina liparskih ustasaoko pavelida, kao
sto su Viekorlau Luburid,
)n izridito vjekosav Servatzy,Ante Moskov, Ivo Herendi6
i vilko peinikar. Drugu
udak broj skupinu dinili su SravkoKvaternik, Mladen Lorkovii
i vladimir Kosak,
s dobrim k?t-l r" raspala zbog_medusobneodbojnosti
i Zelje za jalom suradnjom
lgestivne s Nijemcima, Stoje pavelii iskoristio irijesio
se oba Kvaternika,sravka
osrednim i sina mu EugenaDide. Treiu skupinuriniti su
Mile Budak i Mirko puk
rg sebei (1884-1945)koji su se vezali uzpaverilq
ali nisu imali ve6e znadenje
ii dr. Pa- ni vrijednosti.2T6
gesrijom Kao ministar nastavei bogo.tovlja, narodito kad je
e, nakon 26. ripnja 1g41.
bogo5tovlje prebadenou ministarriuo pruuosuda,
a lidnost Budak se bavio i
personalnim promjenama u skolstvu. Fremjestao
je i umirovrjivao
adudene direktore i gimnazijske nastavnike,osobito
')t.<<2il one koji su bili nepoiudni
reZimu. Tada je otvoreno prijetio nastavnicima
da nitko od njih >jo5
sobnosti nije duo ni vidio Stosu vlasti spremiletakvim
laZnim apostolima<<.277
ovratka Medutim, kao ministar nastavepovjerio je prireClivanje
gradska novih
ditanki za srednje skole poznatom r;ksikografu
dr. Mati uieviiu i
212Isto, str.
104.
ki nqrod, 273Isto
27aIsto.
275Isto.
276Or5anii,
nav. dj., str. 67.
271Buti(,-!eli(,
NDH, str. 213

101
 profesoru vjekoslavu Stefanidu koji su u kratkom vremenu, bogomolja
usprkos
pritiscima cenzure, izr adili vrlo uspjesne antologijske ditanke.2TE projektirao :
Budakovom naredbomod 2. svibnja r94r. bilo je osnovanopovje- Sto se ti
renstvo za Hrvatsko sveudili5tepri Ministarstvu nastavekoje je samo za5ti
uz Sve_
udili5ni senat pripremilo >Zakonsku odredbu o Hrvatskom sveudilistu< Miroslava I
23' listopada 1941. godine, kojom je reguliran izbor i stalnost Ivana Me5t
nastav-
nika' Prema toj odredbi Kef drlave imenovao je profesore, O susre
a ostalo
osoblje ministar nastave.2Te Time je doslo do ukiaanla autonomije ima vi5e ve
Zagreba(kog sveudililta, a umirovljeno je 14 profesora.
Rukavina, r
Drugom zakonskomodredbomod 12. srpnja 1941.bilaje osnovana bio svjedok
Hrvatska akademijaznanostii umjetnosti,a poglavnil.;. istog je taj dogad
dana
imenovao deset prvih dlanova HAZTJ, Oot neti priiaSnii to objavio u
dlanovi
Akademije nisu bili porvrdeni. prvi predsjednikbio Barceloni. .
3" io-l Maretii,
hrvatski jezikoslovac i knjiZevnik. poglavnik je na temelju KrleZom iz
Zakonske
odredbe o HAZIJ krajem r94r. imenovao Milu Budaka Evo dij
dlanom
Akademije.28o
clma:
Drugog svibnja 1941. Milu Budaka kao ministra posjetila je >Kad s
dele-
gacija Drustva hrvatskih knjiZevnika na delu sa slavkom
Kolarom u kata i zast
kojoj su bili: Anre Bonifadii, Marko iovi6, olinko Delorko,
slavko raknuo, dc
Kolar, Sida Kosutii, Ivo Lendii, Antun Niziteo, Jakov sekuli6,
Stanko dvojice gos
Simii, Dragutin Tadijanovi6, Dudan ?anko i drugi. Tom prigodom
digao iza t
Budak je prisutnim knjiZevnicima rekao: >Mi moZemo swarati
sto
hodemo,ali nedemomoii stampatisto hoiemo... ali sam sam
protiv
gu5enja slobodeknj iZevnog stvarala5tva.<<28
r 282Kor(
u Budakovu fondu nalazimo i pismo Ivana Mestroviia kojim drZavni arhiv
26. 283Evo
kolovoza r94r. iz splita protestiraBudaku kao ministru prosvjete
sto je godine: >Naj
donesenaodluka da se gradi dZamija u zagrebu, odnosno da
se Dom Govori se, d
hrvatskih likovnih umjetnika pretvori u dZamiju. Mestrovi6 objasnjava hrvatske knji
da se on ve6 odavno zalale za to da se u Zagrebu podigne muslimanska biti s KrleZo
sliku. Bavi s
roman o toj 1
s p a s i o .U Z a
278Nikolii, Pred skom knjiZer
vratima domovine,II, str. 4g5; pavao Tijan, >Razbuktaladusa<,
Iz mojih sjeianja na Milu Budaka,Hrvatska revija,Barcelonu,ig79,br.4,str.64i. osmjehne u z
21eZbornik hrvatskog in
zakona i naredabaNDH,1941, Zakonodavnopovjerenstvo1942, br. 1984,KnjiZn
286. 284eov
280Ministarstvo
nastave, odjel za visoke skole i znanstvene zavode,30. prosinca
da on i Krlei
1941. obavjesiuje Milu Budaka da ga je poglavnik imenovao
dlanom HAzu,osobni hrvatskog mt
fond Mile Budaka, Osobna dokumeniacija, Uivatsti drZavni arhiv. 285Ene
281Hrvatski narod,3.
svibnia 1941. >Mladost< Z

102
!sprkos bogomolja za potrebe muslimanskih vjernika, ali da zgtada koju je on
projektirao zadrii svrhu kojoj je namijenjena.2sz
o Povje- Sto se tide sudbine Krlei,e i Mestrovida, treba re6i da ih je Budak ne
uz Sve- samo zastitio,283ved je predlagaoPaveli6u,Stoje on i prihvatio, da se
rdiliStu< Miroslava KrleZu imenuje intendantomHrvatskog drZavnogkazaliSta,a
nastav- Ivana Me5troviia ministrom prosvjete,28a na Sto oni nisu pristali.
a ostalo O susretuKrleZe s Paveli6emi Budakom, koji se zbio u rujnu 1943,
onomije ima vise verzija ali je ipak najvjerodostojnija ona koju je opisao Branko
Rukavina, visi dinovnik Ministarstva unutarnjih poslova NDH, koji je
snovana bio svjedokom tih razgovora,jer je doveo KrleZu u Pavelidev ured. On
rg dana je taj dogadaj u emigraciji ispridao publicistu Mladenu zigrovilu koji je
dlanovi to objavio u knjizi U iitu i kukolju, u zbirci zapisadlanakai razgovora u
lIareti(, Barceloni. Integralni tekst o tome publicirao je Enes dengi6 u knjizi s
rkonske Krleiom iz dana u dan.28s
dlanom Evo dijelova toga teksta koji zbog zanimljivosti donosimo u ulom-
cima:
ie dele- >>Kadse je KrleZa te5kim i nesigurnim koracima popeo do prvog
arom u kata i zastao pred vratima Paveli6everadne sobe, dim je u nju zako-
Slavko raknuo, dodekalo ga je iznenatlenje;ugledao je Budaka, u drustvu
Stanko dvojice gospode.Jednogje od njih i prepoznao.U istom dasuPaveli6 se
godom digao iza svog pisa6egstola i po5ao mu u susret.Odjeven u tamno
:ati 5to
protiv
2 8 2K o r e s p o n d e n c i j aM i l e B u d a k a , b r . 4 . k u t . 1 , F o n d M i l e B u d a k a , H r v a t s k i
drZavni arhiv u Zagrebu.
iim 26.
e Stoje
e Dom
LSnjava
nanska

a du5a<,
t47.
942,br. 1984,KnjiZnica Hrvatskerevije,str. 329.
28adovii, nav. df., str. 178-179.dovii navodi da mu je Budak joS 1938. govorio
,rostnca da on i Krlela mogu i moraju iii zajedno, jer daza obojicu i hrvatskog nacionalista i
Osobni hrvatskog marksista ima mjesta u oslobodenoj Hrvatskoj,
28sEnes dengii, S Krleiom iz dana u dan.Post mortem, II, >Svjetlost< Sarajevo,
>Mladost. Zagreb, l99O.

103
 odijelo, sigurno je, da je na puntara (KrleZu, op. I. p.)
udinio sasma
drugadiji utisak, negoli u uobidajenojpoglavnidkoj
odori, u kojoj ga je drami
danomice 'susretao'na zidnim slikama u bolnici, u ,U
novinama, daso-
pisima, itd., stalnomu dozivajudiu pamet: 'Na ljutu
ranu,ljutu travu!, 'Jt
U dasurukovanja, pavelid ga je pozdravio izabranim rijedima: 'N
'Gospodine
Krlei.a, dobro doili! osjeiajte se ovdje kao Hrvat pod radi,
't
hrvatskim krovom! Na jednak nadin, kao i prisutnagospoda:
doglavnik 's
Budak, kojeg poznaj ete, zatim,, predstavljaju6idrugu dvojicu, ,gosp.
dr. tendan
Juri5ii iz Matice Hrvatske i gospodin uvanovii'. Uto
su mu pristupili Je
Budak, a potom i druga dvojica. Kad su se izrukovari,
izmijenili dvije- ,G
tri rijedi i sjeli, Pavelii se obratio puntaru:
'Gospodine nisam
Krleia,jeste li za crnu kavu? Ili za daiicu Sljivovice,
rakije? One Va5e,panonske?' drugu
dovjek
Krleii, kao da je odranulo. prokrijumdariv5i pogled
na Budaka, moden
uzvratioje spontanoi s istom srdadno5iu:
'Za Ali, op
crntt kavu, gospodinepoglavnide,za crnu kavu! kao ka
Rijetko kada
taknemrakiju' (...) 'T
... Kad se dasak-dvaizatogaposluZilakava i posluga
izasra,pavelid uroden
je ponovo uzeo rijed: ,2,
'Gospodine ,S
Krler.a,vi znadetedijom ste inicijativom dosli ovamo?,
'Gospodine
Poglavnide',izustio je puntar nekako ukodeno,,jest, atoon
zamisaoje potekla od gosp. dr. Budaka...on mi ju je predst
iznio pred dosta
dugo vremena, imade tome skoro dvije godine, kad malo r
me je posietio u
sanatoriju dr. vranesiia. Tom mi je zgodom spomenuo, ravnat
au iu prije ili
kasnije imati prilike, da se s Vamaporazgovorim., 'D
'Jest, je prilagc
to todno,ja to znadem.No, nemojte se iznenaditi,
ako Vam
kalem', nastavioje lukavi Barkanac,'da je zamisaopotekla
i od mene,
isto tako i od ljudi iz Matice Hrvatske.' SVEtTlU

"' Kad su se sutrasnjegposlijepodnevauspinjali do paveli6eve moram

radne sobe, dim je puntar u nju zakoraknuo,Aof"tuto 'N
ga je drugo
iznenadenje:u sobi su bili samo pavelii i Budak. predob
JamadnoLu je u tim
dasovimasinulo, da 6e tek sadaotkriti razrog,zastoje sili, na
bio pozvan. dim
je u5ao,pristupio mu je Budak, sav obradovan. prijedL
'Gospodine 'Pr
Krlela, eto, tu je moja desnica!Dobro dolli!,, nakon
degaje pri5aoPavelii, ponovivbi manje-viseistu dobrodoslicu: 'Je
'Drago 'A
mi je, da ste dosli gospodineKrleZa! Dajte, izvolite
sjesti!
zbog d
104
io sasma .'. GospodineKrlei.a, s obzirom na vas udio u modernoj hrvatskoj
1oj ga je drami, ho6eteli uii u zgraduna5egKazali5ta?'
ta, daso- 'U
zgradu naieg Kazall(ta?'
travu!' 'Jest,
kako Vam rekoh: u zgraduna5egKazalilta!'
na: 'Ne
zamjerite', hinio je KrleZa, iako nesigurano demu se zapravo
rvat pod radi, 'ne znam,Stomislite?'
rglavnik 'sto
mislim, jest slijedeie: ho6ete li se prihvariti duznosti in-
gosp.dr. tendanta?'
ristupili
Jedva vjerujuii svojim usima, iznenadenise KrleZa odmah snasao:
li dvije- 'Gospodine
Poglavnide,a Sto da Vam odgovorim? Iskreno reku6,
nisam odekivao ovakova Sto!', i bacivli u isti das most da odmagli na
ivovlce,
drugu stranu, podeo je bjelati,'jest, imate pravo, ja sam kazali5ni
dovjek; ja sam dramaturgi vjerujem da sam kao takav dosta pridonio
ludaka, modernoj hrvatskoj drami, obogatioje, i u mnogomepogledu uzdigao.
Ali, oprostite na mojoj otvorenosti, molim vas, kako vi zamisliate mene
.o kada kao kazali5nog administratora?Mene, KrleZu?'
'Td,
ne radi se o administratoru!',proslijedio je Glavar svojom
Pavelii urodenompolaganoS6u,'nisuintendantiadministratori!'
'Zaboga,
a Stosu?'
ramo?' 'sve,
samone administratori!Nikad bili i nikad ne6ebiti!Ako itko,
,'jest, a to oni u kulturnom Zivotu zemlje zauzimajujedinstvenipoloZaj; oni su
I dosta predstavnicijedne od najvi5ih i najreprezentativnijihustanova.A ono
jetio u malo administracije, to je ionako u rukama njihovih desnih ruku:
rije ili ravnatelja opere i ravnatelja drame.'
'Dobro,
dobro, ako je tome tako...,a predpostavljam,da je tako',
r Vam prilagodio se Puntarnastalojsituaciji, sjedeii kao na iglama... '
meng, ... 'Gospodine Poglavnide,hvala Vam na painji, hvala Vam na
svemu...vjerujte, sve to za mene predstavljaveliko iznenadenje.Ipak,
iieve moram vam biti otvoren: u ovome dasune mogu odluditi nista!'
'Nema
lrugo Zurbe, nema Zurbe', povladivao mu pavelii, znajt(i
u tim predobro,da ie lukavi kajkavac odbiti sve ponude, 'nitko vas na to ne
. iim sili, najmanjeja! odludite, kad vas je volja. Ja sam vam tek iznio prvi
prijedlog.'
'Prvi prijedlog?'
akon 'Jest!'
'A
stiI molim vas..., koji bi bio drugi?', odahnuoje puntar uvjerivsi se,
zbog degaje bio pozvan na Markov trg; ne samoprvom zgodom od pred

105
 kojih mjesecdana,a Stoje bila sui generispredigra,nego,eto, i sada,po toga tide, r
drugi put! U tim ga strijelovitim mislima prekinuo Paveli6: meilu nam
'Ako (...)
Vam se prvi prijedlog dini neprihvatljiv, dobro, iznijet iu Vam
'Kad s
drugi: gospodineKrleLa, ho6eteli se primiti predsjedni5tvaAkademije?'
'Akademije?' ska 6e na r
, zapanjio se KrleZa.
'Jest, uprijeti, d
Hrvatske akademijeznanostii umjetnosti! I tu su Vam vrata
Siromotvorena!', nakon degaje Budak primijetio: ukorak s n
'Ovakav tako i kult
bi izbor prihvatili svi na5i akademici,svi bez razlike!'
'Zaista?', podeo ljudi, stru
se Puntar uvladiti u svoju nutrinu kao puZ, kad mu osnovatlJ€
dotaknukudicu. U traganjuza odgovorom,jedva ga je prona5ao:
neke iz dn
'Pa...,
kako Vi to mislite 'svi akademici'?' 'Sve t<
'Onako, 'Jest!
kako Vam rekoh: VaSbi izbor pozdravili svi dlanovi Aka-
demije! Svi, od prvog do zadnjeg,bez obzira na politidka mi5ljenja. posvenov
Nakon srpanjskih dogatlajau susjednoj Italiji, opoziva Rimskih ugo- 'Zanir
vora, dak su i kod najveiih skeptidaraprevagnulenove spoznaje... zadatci?'
'Ni govoral 'Glavt
Tko zauzima ovakvo mjesto, taj sjedi na pozladenoj
stolici. Tako je sa svim Akademijama na svijetu! Obna5anjesamog suvfemen
polo1aja vi5e je dast,nego li teglenje nekakovih duZnosti.' -uvezis
'Dobro, zatrm s on
dobro, ako je tome tako..., a pretpostavljam,da je tako!
Bilo kako bilo, Akademija je Akademija; tu je bezbroj odgovornosti,s izravnom i
'GosP
krilima ilibez njih...! Barem ja tako mislim.'
'Dobro, gospodine zadnjeg p
KrleLa, ako tako mislite, neka bude! Mi smo
Vam iza5li s dva prijedloga, otvoreno i prijateljski, pa razmislite! Kako oZivotvore
Vam malodasPoglavnik rede: nema Zurbe,nema Zurbe! Oba su prijed- ska se sm
loga konkretna, pa, ako se predomislite, izaberite koji ho6ete: ili tazgovor z
'Stov
Kazali5te,ili Akademiju.'
Budu6i se KrleZa ve6 ogradio od obiju ponuda, i Budak je morao smo Vam r
do6i do zakljudka, da 6e i svaka nova doZivjeti istu sudbinu. No, odludite, t
jesnu,bilo
prevario se je, Prikrivaju6i svoje razodaranje,te5kog je srca iza5ao s 'Vrem
treiom:
'Gospodine Krlel,a, kad smo vei kod tog razgovora,ja 6t ga za- Zamil
na Pavelid
okruZiti.'
'Gosp
'Molim,
molim, izvolite!'
'Prijedlog koji Vam sada iznosim, eto, fteei je po redu, nije kon- hvala Vam
'Yi za
kretan; odnosi se na buduinost, nadajmo se, ne daleku. Iako je ditava
znajt(i,ni
ideja joS u povoju, svi su preduvjeti za njeno ostvarenjeovdje; Sto se

106
i sada,po toga tide, nema pote5ko6a,naprotiv! Tek Vas molim, neka i to ostane
medu nama.Ne zamjeritena primjedbi.'
:t 6u Vam (...)
'Kad
rdemije?' se svijet smiri', nastavioje po5tenjalinaiz Sv. Roka, 'Hrvat-
ska 6e na mnogim podrudjima iziskivati koje5ta; koje5ta; morat ie se
tam vrata uprijeti, da se nadoknadepropusti i nemar iz prollosti, da se krene
ukorak s naprednim narodima. Ovdje mislim na podrudje znanosti, isto
tako i kulture. U srZi, radi se o slijededem: postoji skupina dinamidnih
ike!'
ljudi, strudnjakasa svih podrudja,koji su mi5ljenja, da bi se morao
, kad mu osnovatijedan visoki znanstveniinstitut, potpuno zaseban.Po uzoru na
):
neke iz drugih zemalja.'
'Sve to pokraj
Sveudili5tai Akademije?'
ovi Aka- 'Jestt Za razliku
od Sveudili5tai Akademije, taj bi se podizao na
LiSljenja. posve novim temeljima i sa specifidnimzadatcima.'
kih ugo- 'Zanimljivo,
zanimljivo..., a, molim Vas, koji bi to bili specifidni
zadatcl''!'
zla6enoj 'Glavnina
bi se njih usredotodilana istraZivanjena5e pro5losti i
) samog suvremenosti,ali prvenstveno- u tome i leZi spomenutaspecifidnost
- uvezi s onim narodima, s kojima smo dijelili zajednidkusudbinu; tek
je tako! zatim s onima drugima, s kojima smo bili u posve drugadijemdodiru,
rnosti,s izravnom ili neizravnom.'
'Gospodine
Krlela', skrenuo Budak na svoju temu, 'ovo u pogledu
Mi smo zadnjeg prijedloga, u pogledu instituta...,kao Sto Vam obrazloZih,
sl Kako oZivotvorenje se ideje odnosi na bliZu budu6nost,kad mine rat i Hrvat-
prijed- ska se smiri', na 5to je Pavelii nastavio s oditom namjerom, da se
r e t e :i l i razgovot zavrdi.
'Sto Vam je
doglavnik Budak izlolio, govorio je i u moje ime. Mi
morao smo Vam stavili na izbor tri prijedloga; eto, izvolite razmisliti, pa Sto
t u .N o , odludite, bilo Vam po volji! Svaku 6emo VaSuodluku prihvatiti, bilo
za5aos jesnu, bilo nijednu.Nema Zurbe,nema Zurbe...'
'Vremena
na pretek!', javio se Budak, 'Vi razmislitepa odludite!'
ga za- Zami5ljen,Puntar se na dasak-dvazagledaopreda se, bacio pogled
na Paveli6a,iznenadiv5ioba Dinarca:
'Gospodine Poglavnide,ja
sam se odludio! Glede svih prijedloga,
ie kon- hvala Vama i gospodinu Budaku! Iskazali ste mi paLnju i dast!'
'Vi zasluZujete jedno
ditava i i drugo!', upao je Budak ne5tonemiran, ne
Stose znaju(i, na koju je stranupala odluka?

701
 'Dobro', poZurio
se Puntarproradunano,'Vi 6ete rantmjeti razloge,
zbog kojih otklanjam bilo Kazali5te,bilo Akademiju. eega bih se mogao
prihvatiti, to je znanstvenainstitucija, o kojoj ste malodasgovorili.'
'Eh,
eh', trgnuo se dovjek iz Sv. Roka, 'eh, ova Vam vrijedi!'
'Vrlo dobro', uskodioje Pavelii, jo5
uvijek prate6i igru rijedi obih
majstorapera, 'eto, barem se je ne5torije5ilo. GospodineKrleZa, hvala
'
Vam ! ...<<286
Ovo razdoblje u Budakovom politidkom Zivotu bilo je najnepo-
voljnije, jer je on kao drZavni funkcionar bio ukljuben u ditav sustav
strahovladekoji se u NDH provodio, osobito tijekom 1941. godine. U
njemu je najvi5e do5la do izrai.aja dvojnost karaktera o kojoj je govorio Bud
Slavko Kvaternik, istidu6i da su u Budaku Livjele dvije osobe: ona s l94L gt
ljudskim svojstvima i ona radikalnog ustale modeliranog po volji Ante 1943.gt
Pavelida, ali tada s prevagom ove druge. Otuda onda i iznenadenjepa i stzdri,a
zaprepa5tenjenjegovim pona5anjemonih koji su ga prije poznavali, o poslanik
demu je najoditije svjedodioi sam voda HSS-a Vladko Madek u svojoj koja je s
korespondenciji s povjesnidaromJerom Jarebom.Ono Sto ie se poslije s tvrdilo i
njim dogoditi to je njegov postupni politidki pad koji 6e ga dovesti dotle u Hrvatt
da ie od kraja 1943. do prve polovice 1945. biti potpuno marginaliziran i njegov
i razo(,aran. Kad
je njem
stavio d
orijentit
podrudj
uzvratr
NDH n
Budaka
narodu
odnosi
Bu
beznad
rjeSava

28'7
288

204-206
289
286Eneseengii, PostmortemII, nav.dj. str.38-39,52,55-56,59.
290

108
rjeti razloge,
rih semogao
ovorili.'
jedi!'
r rijedi obih
lleia,hvala

je najnepo- IV. VELEPOSLANIKNDH U BERLINU

litav sustav (r94r-1943)
. godine.U
j je govorio
Budaka je Paveli6 imenovaoveleposlanikomu Berlinu 2. studenog
iobe:ona s l94L gdje je on, naslijediv5i Branka Benzona, ostao do 23. travnja
r volji Ante 1943. godine.287rzgleda da su u njemadkompolitidkom vrhu pokazali
adenjepa i suzdrzanostkada se doznalo da 6e Budak biti postavljen za vere-
cznavali,o poslanika, jer se smatralo da on pripada skupini ljudi u hrvatskoj vladi
:k u svojoj koja je sklona Italiji i da ne vjeruje u vojnu pobjedu Njemadke. eak se
seposlijes tvrdilo da je Budak slobodni zidar. To je sve uklonio njemadki poslanik
rvestidotle u Hrvatskoj siegfried Kasche (1903-1947)288 koji je podupirao paveliia
ginaliziran i njegovu politiku u Hrvatskoj.
Kada je Budak stigao u Berlin pred BoZi6 1941. godine, primio ga
je njemadki ministar vanjskih poslova Joachim Ribbentrop koji mu je
stavio do znanja da u Hrvatskoj ima mnogo skupina koje su jednostrano
orijentirane prema Njemadkoj, koja je vi5e zainteresiranaza sjeverna
podrudja, dok Hrvatska ulazi u talijansku interesnu sferu. Budak mu je
uzvratio sa simpatijom prema njemadkom narodu, ali i tvrdnjom da
NDH ne6e stvarati Italiji nikakve pote5ko6e.28e Krajem veljade 1942.
Budaka je primio i Adolf Hitler, o demu je dao izjavu u Hrvatskom
narodu, te iznio svoje dojmove o tom posjetu, o hrvatsko-njemadkim
odnosima i o hrvatskim radnicima u Njemadkoj.rno
Budakovo djelovanje u Njemadkoj u politidkom smislu bilo je
beznadajno,jer su se sva pitanja izmedu Treieg Reicha i Hrvatske
rjesavalauzagrebu izmedu Paveliia i Kascheate njemadkogagenerala

281Jareb,nav. dj., str.59.

288Krizman, Paveli| izmedu
Hitlera i Mussoliniia, >Globus< Zagreb, 1980, str.
204-206.
28eIsto, str.207-208.
zeoHrvat ski narod, lY, br.
362, 26. v eliade 1942.

r09
 Japanskoj
u Hrvatskoj Edmunda Glaisea von Horstenaua(1882-1946).Budak je
NDH. Sut
bio svjestan toga da je novom duZno56umarginaliziran te je odludio
dva japan
baviti se drugim poslovima,to vi5e Sto se podeonadati da bi rat mogao
posjet naS
zavr5iti neodludeno,a to bi bilo povoljno za hrvatsku drLavu. On je,
hrvatske P
kako svjedodi njegov ata(e za tisak Luka Fertilio, drlao da bi pobjeda
u Abesinij
Treleg Reicha dovela do nestankavelikih, a osobito malih nenjemadkih
Nako
naroda europskog kontinenta, Stobi bilo opasno za Hrvatsku.2er
Zagtebtt,t
Budak se podeo baviti mi5lju da je hrvatsko pitanje u uskoj vezi s
bio vi5i s
istodnim pitanjem, odnosno da hrvatsku vanjsku politiku treba usmjeriti
oproStaj
prema islamu i azijskom Istoku. To je znadilo, u prvom redu, povezati
zemljacir
Hrvatsku s islamskim svijetom i upozoriti Zapad na hrvatsko pitanje, jer
sila.2e5
sile Osovine o tome ne vode raduna, zaokupljene svojim geopolitidkim
Odal
interesima.Nakon Sto su sve velike sile zapadne,srednje i istodne
Europe izdale i napustile Hrvatsku, po njegovu mi5ljenju, treba nadi zavisneI
nove prijatelje i za5titnTke.2e2 rezultat I
litidke p
S tim u vezi Budak je u Berlinu imao vrlo bliske veze s turskim
Hrvatska
veleposlanikom Rizvanbegovi6em koji je vrlo dobro govorio hrvatski.
to vrijer
Oni su dak razgovarali o muslimanskom podrijetlu nekih hrvatskih
Osovine
duZnosnika, ali su se rasprave uglavnom vodile o suradnji Turske i
Italijom
NDH. Budak je uspostavio veze i s jeruzalemskim velikim muftijom
iziavu z
Muhamedom Emin el Huseiniom s kojim je razgovarao o zajednidkim
rjeSava
interesima NDH i islamske vjerske zajednice.Fertilio, koji je pri-
politici t
sustvovaotim razgovorima kao ata5eza tisak, sjeia se jednog takvog
razmiSl
razgovora u kojem je muftija govorio o progonima muslimana u Bosni i
Bud
Hercegovini, te o detnidkompokolju muslimana kod Fode 1942. godine.
On je istaknuo da se o muslimanima ne vodi dovoljno brige te je predao sve nep
Budaku vedu svotu novca kao pomo6 islamskogsvijeta muslimanimau njegovc
Bosni i Hercegovini.2e3Zahvaljuju6i Budaku, veliki jeruzalemski 1943,je
pozvan
muftija podetkomtravnja 1943.posjetiojeZagreb.
otPrilik
U skladu sa svojim novim politidkim nazorima o vanjskoj politici
sloven
NDH, Budak je uspostaviovezu s japanskim poslanikom u Berlinu
stanov
generalomHiroshiem Oshimom. O tom je razgovoru Fertilio zabiljeLio:
kumenl
>>Poznato je srdadnoprijateljstvo na5egposlanika s japanskim pokli-
konsPi
sarom generalom O5imom. desto su se sastajali i dugo razgovarah.
294
2er Luka Fertilio, Poslanici NDH u Treiem Reichu: Mile Budak, nav. dj., str. 143-
295
t44.
2e2Isto, str. 145. 296

2 e 3I s t o , n a v . d j . , s t r . 1 4 7 .

110
l. Budakje Japanskoje poklisarstvo od prvog podetka pokazivalo veliki interes za
je odludio NDH. Sutradannakon dolaska na5egposlanstvau Berlin posjetila su ga
rat mogao dva japanska ata5ea,novinski i kulturni. To je bio prvi diplomatski
,vu.On je, posjet na5emposlanstvuu Berlinu. Japanskisu ata5eidobro poznavali
bi pobjeda hrvatske prilike, posebnonaSodnos prema Italiji (koja im je otela trZi5te
njemadkih u Abesiniji). Govorili su o suradnjiJapanai NDH.<2e4
z9l
Nakon tih razgovorajapanskaje vlada otvorila svoje poslanstvou
koj vezi s Zagrebt, a za poslanikaje bio imenovan Kazuichi Miura, koji je do tada
r usmjeriti bio viSi savjetnikjapanskogposlanstvau Berlinu i kojemu je Budak na
, povezati opro5taju i pred odlazak iz Berlina t Zagreb rekao da porudi svojim
ritanje,
jer zemljacima kako Japan nije samo vojna i gospodarska,nego i duhovna
rolitidkim sila.2es
i istodne Odakle ta nova Budakova politidka razmi5ljanja o poloZaju Ne-
rebana6i zavisne DrLave Hrvatske i njezinoj vanjskoj politici? Odito je da je to
rezultat ne samo razolaranja poloZajem u kojem se na5ao, vei i po-
; turskim litidke pozicije u kojoj se nalazila NDH. Medutim, sama ideja da se
hrvatski. Hrvatska veZe s Istokom kao neka protuteZa Zapadu bila je, posebno u
rvatskih to vrijeme, utopijska zato 5to je bila dvrsto uklopljena unutar sila
Turskei Osovine i svoju sudbinu je dvrsto vezala s njemadkim Reichom i
nuftijom Italijom. Bilo je stoga nerealno pozivati se na navodnu Trumbi6evu
:dnidkim izjavu za ka.vanskimstolom u >Esplanadi<da de se hrvatsko pitanje
i je pri- rje5avati u Sangaju.2s6Ita Budakova razmi5ljanjagovore da se on u
I takvog politici nije snalazio i da je bio neka vrsta diletanta koji je romantidno
r Bosnii razmi5ljao o ozbiljnim politidkim problemima.
godine. Budak je u sve ve6oj Paveli6evoj nemilosti i poglavnik se o njemu
: predao sve nepovoljnije izraLava,smatrajudiga dak osobom koja razmi5lja o
animau njegovoj detronizaciji. O tome je zapisaoMatija Kovadii: >U oZujku
alemski 1943, jedne vederi oko 10 sati, bili smo Lorkovii (Mladen op. I. p.) i ja
pozvani u audijenciju. Nismo znali zbog dega.Poglavnik nas je oslovio
politici otprilike ovim rijedima: 'ove no6i, neStoposlije ponodi stiZe vlakom na
Berlinu slovensko-hrvatskugranicu slavko Kvaternik. U dvoumici sam kakvo
riljeZio: stanovi5tezauzeti prema njemu, nakon Sto Vam saopdim sadrZajdo-
pokli- kumenta kojeg posjedujem. Slavko Kvaternik vodi vei duZe vrijeme
rvarali. konspirativnuakciju u Bedu da bi dosaona vlast u Hrvatskoi.Imam

str.143- 2eaIsto.
2esIsto.
2e6Isto, nav. dj., str. 145.

111
 da dov
iscrpneizvjestajeo dva telefonskarazgovorasto ih je on vodio s naSim
bilo bi
poslanikom u Berlinu. Prema tim razgovorima, o kojima me je izvijestio
stranl,
posebankurir, Kvaternik je predlagao Budaku, da bi se kod njemadkih
mere 5
krugova poradilo na tome da se mene makne. U tom je smislu vodio i
odgov
fazne razgovoreu Bedu. Sada dolazi nenajavljen u Hrvatsku. Ne znam
o5tre n
koja je prava pozadinanjegovog dolaska, pa ne znam kakav stav da
madkii
za]ozmem.zamoliosam vas da dodete, da dujem vase misljenje da onda
donesemodluku.'<<2e7 Ve
latnos
Nakon te audijencije kod Paveliia, Kovadii komentira da je ova
Sto stoji jer se Budak od straha nom p(
Pavelideva objeda bez ikakve osnove,2es
osvojil
to ne bi usudio udiniti. Uostalom, to potvrduje i Slavko Kvaternik koji
kao zt
t v r d i d a g a j e B u d a k i z b j e g a v a on a k o n 5 t o j e p a o u n e m i l o s t k o d
Trenkr
Paveli6a.
koja je
Budaka je kao veleposlanikana njegov zahtjev primio Weekermann,
U
sekretar u njemadkom Ministarstvu vanjskih poslova, kojemu je Budak
da bi
u Paveliievo ime objasnio promjene u hrvatskoj vladi i politidko
Volks
zna(enje uklanjanja s vlasti u NDH Slavka i Eugena Dide Kvaternika.
napon
Budak je tom prigodom istakaoda usprkosdugogodisnjemprijateljstvu
duSe
s vojskovodom Slavkom Kvaternikom treba reCi da je on potpuno
podbacio te je u hrvatskoj vojsci na najvi5e poloZaje dovodio i forsirao D
nesposobneosobe.2e8o Odito je Budak provodio Paveli6evenaredbeiako kovne
sam nije bio uvjeren u razloge koje je navodio o uklanjanju obojice prvih
Kvaternika, a koje je Pavelii doZivljavao kao rivale i smijenio ih. dese
posli
Zbog te5ke politidke situacije u Hrvatskoj 1943. godine, Nijemci su
odludili hrvatske policijske snage staviti pod zapovjedniStvonjemadke Ir
Zandarmerije,o demu je Paveli6a obavijestio Glaise von Horstenau, Berli
njemadki opunomodeni general u Hrvatskoj, na Sto je Paveli6 nepo- gradc
voljno reagirao.Mile Budak, kao veleposlaniku Berlinu, dobio je vrlo opas
neugodnu zada1t da protestira njemadkoj vladi. On je 12. travnja 1943. medu
godine predao Weizsiicheru von Ernstu, drZavnom sekretaruu njemadkom umje
Ministarstvu vanjskih poslova,notu u kojoj se, uz ostalo,kaZe:>Stavlja- mi5lj
nje hrvatskeZandarmerijepod nemadku,dak ako se to najelastidnijeshva- DruE
ti, nije spojivo sa drZavnimsuverenitetomi moralo bi vei iz ovog razloga Pech
kakc

2e7Kovalil, nav. dj., str. 167

2e8Isto.
2e8ayuro Kazimirovi6, NDH u svetlu nemaikih dokumenata i dnevnika Gleza fon
Horstenau ( 1941-1945), >Nova knjiga<->Narodnaknjiga<, Beograd, 1987, stt' 226 '

I12
ldio s na5im da dovede hrvatsku vladu u najteZukrizu... Jedno takvo podredivanje
je izvijestio bilo bi dobrodo5lo neprijateljskoj propagandi koja bi u tome, na jednoj
Cnjemadkih strani, videla kraj hrvatske nezavisnosti,a na drugoj strani, bi za sve
Lisluvodio i mere Stopreduzimaju za odrlavanje javnog reda i sigurnosti ... udinili bi
:u.Ne znam odgovornim nemadki Rajh...<<2e8bMoZe se pretpostavitida je tekst ove
kav stav da o5tre note Budakovo djelo, Stoje jo5 vi5e pojabalo nepovjerenjenje-
,njeda onda madkih vlasti prema njemu.
Ve6 je redeno da je Budak, koji je bio ogranidenu politidkoj dje-
a da je ova latnosti, sada usmjerio djelovanje u drugom pravcu, osobito na kultur-
tk od straha nom polju. Njegov ata5eza tisak Fertilio tvrdi da je njegova lozinka bila
aternikkoji osvojiti Njemadku prezentacijomhrvatske kulture i prikazati je ne samo
nilost kod kao zemlju turistidke destinacije ili ratnidku drZavu poznatu po
Trenkovim pandurima i Napoleonovim vojnicima, nego malu zemlju
:ekermann, koja je umjetnidki dimbenik u svjetskoj kulturnoj povijesti.
u je Budak U Njemadkoj se najprije pojavio prijevod njegova romana Ogniiite
politidko da bi Rabadanovom dramatizacijom ono bilo prikazano u Deutsches
lvaternika. Volkstheateru u Bedu koje je po reakciji prisutnih doZivjelo uspjeh, s
rijateljstvu napomenom da je Budak tim djelom otkrio ponore i strahoveljudske
n potpuno duSe.2ee
r i forsirao Druga je njegova kulturna akcija bila velika izloLba hrvatske li-
redbeiako kovne umjetnosti u Berlinu u prostorijama Pruske akademije umjetnosti
ju obojice
prvih dana studenoga 1942. godine,3oo na kojoj je sudjelovalosedam-
r ih. deset Sestslikara i devetnaestkipara sa 460 umjetnidkih djela, Sto je
tlijemci su poslije prenesenou Bed i Bratislavu.
njemadke Ideja da se organizira izloLba hrvatskih likovnih umjetnika u
lorstenau, Berlinu nai5la je na dosta velik otpor u Hrvatskoj jer su njemadke
:lii nepo- gradove tada danju i no6u bombardirali saveznidkiavioni paje postojala
rio je vrlo opasnost da hrvatsko umjetnidko blago nastradau poZaru. Budak je
,nja 1943.
medutim bio uporan i nije popu5taodri,e1,ida je to afirmacija hrvatske
jemadkom
umjetnosti, jer je u Njemadkoj i u umjetnidkim krugovima postojalo
>Stavlja-
mi5ljenje da na europskom jugoistoku nema vrijednih slikara i kipara.
nije shva- Drugadije je mislio poznati njemadki ekspresionisti grafidar Max
g razloga Pechstein(1881-1955)koji je likovao nakon otvorenjaizloLbegovoreii
kako je svojedobno nailazio na prezir, kad je izlagao s hrvatskim

2e8b
Isto, str. 149.
r Glezafon 2eeFertilio, PoslaniciNDH,str. 749.
r.226 3ooIsto, nav. dj., str. 150.

113
slikarima JerolimomMiSom i Ljubom Babi6em.Ali kako pechsteinnije
bio u milosti nacista, oni mu nisu htjeli dati kamione da iznese svoje
eksponateiz bombardiranog Berlina. Budak ga je nazvaoi rekao mu da
Salje sve automobileposlanstvada se spasi njegovo umjetnidko djelo.
Medutim, nacistidkesu vlasti doznale zato,pa su ipak poslale kamione
pred slikarevuku6u.3or
Budak je zasluZani za gostovanjeHrvatskeopere u Bedu od 11. do
13. svibnja 1943. godine,kada vi5e nije bio poslanik u Berlinu. Tadaje
u volksoperi gostovala zagrebadkaopera. prvi dan na repertoaruje bio
>Davo u selu<< pod ravnanjemBorisa papandopula,drugi dan >Nikola
Subi6 Zrinjski< s Lovrom Matadiiem, atrelidan >Ero , onogu svijeta<<
s Jakovom Gotovcem kao dirigentom. Budak je tada ugostio istaknute Pavel
hrvatske umjetnike, medu kojima su bili Ana Roje, oskar Harmos, 1 9 4 3 .n a k
Melita Lorkovi6, Sanja Dragomanovii, vlaho paljetak, Tomislav Ne- vlade.An
ralii i dr.3o2 da mu je
Paveli6 st
dobre vez
zet i tajni
njemadko
ne odgov
bliZe kon
smislu, to vi5e Sto u to vrijeme trenutno nije bio pod neposrednim
Bergeron
Paveliievim utjecajem.
uZagrebt
va, i Ante
Odlu
udinio u
politike l
ga je mo
vremena
Kao
Hitlera i
na kojem
opskrblj
prolazeI
da je slo

30lIsto. 3 0 3M
3 0 2I s t o . 3046

r14
Pechsteinnije
r rznesesvoje
i rekaomu da
:tnidkodjelo.
lale kamione

: d uo d 1 1 .d o
linu. Tadaje
)rtoaruje bio V. MINISTAR VANJSKIH POSLOVA NDH
dan >Nikola (re43)
rogasvijeta<
lio istaknute Paveli6 je Budaka imenovao ministrom vanjskih poslova 23. travnja
ar Harmo5, 1943. nakon Stoje smijenjen Mladen Lorkovi6 na pritisak talijanske
rmislavNe_ vlade. Ante MoSkov je pred istraZnimjugoslavenskimvlastima izjavio
da mu je Budak jednom prilikom spomenuokako ne zna zayto ga je
rio prisiljen Paveli6 smijenio s mjesta veleposlanikau Berlinu, jer da je uspostavio
rgim diplo_ dobre veze s generalomSS Bergerom,a da mu je Kreso puk, Budakov
:tio se pro- zet i tajnik,kazao da je Pavelii smijenio Budaka zato sto se pribliZio
lo izraiaja njemadkom vrhu i u tome vidio suparnistvo.303 Ta Moskovljeva tvrdnja
pozitivnom ne odgovara potpuno istini o Budakovom smjenjivanju jer on nije imao
posrednim bliZe kontakte s njemadkim politidkim vrhom, osim s generalom SS
Bergerom. Poznatoje da su se o odnosima Njemadke i NDH dogovarali
u zagr ebu Kasche, predstavnik njemadkog Ministarstva vanj skih poslo-
va, i Ante Pavelii kao Sef driave, a ne preko poslanika NDH u Berlinu.
odluku da povjeri Budaku Ministarstvo vanjskih poslova pavelid je
udinio u uvjerenju da ie se Budak brzo poskliznuti i zavrsiti izvan
politike kao njegov doglavnik. Time bi se konadno rijesio dovjeka koji
ga je mogao ugroziti, a koji je inadebio mrzak njemu i supruzi Mari iz

Kao ministar vanjskih poslova Budak je bio prisutan na sastanku

HitI i Pavelicau dvorcuKlessheirn
brizusalzburg^
27. travnja1g43,
na kojem je Hitler govorio o Lelji da Hrvatska bude mirna da bi mogla
opskrbljivati boksitom Njemadku i imati sigurne prometnice koje
prolaze kroz Hrvatsku. Paveli6 mu je uzvratio optimistidki s tvrdnjom
da je slomljen otpor Titovih paftizanai da su politidke te5koie prisurne

303Mate Rajkovid,
Ante Moskov o Anti pavelii u, vjesnik, 15. veljaEe r973,
3oaKrizman,
Ustaie i Treii Reich.

115
 Pechsteinnije
a rznesesvoje
i rekaomu da
etnidkodjelo.
;lale kamione

e d uo d 1 l . d o
:rlinu.Tadaje
V. MINISTAR VANJSKIH POSLOVA NDH
ertoaruje bio
(re43)
dan >Nikola
nogasvijeta<<
stioistaknute Pavelii je Budaka imenovao ministrom vanjskih poslova 23 ' travnja
kar Harmo5, 1943. nakon sto je smijenjen Mladen Lorkovi6 na pritisak talijanske
lomislavNe- vlade. Ante Mo5kov je pred istraZnim jugoslavenskim vlastima iziavio
da mu je Budak jednom prilikom spomenuokako ne zna za5to ga je
Paveli6 smijenio s mjesta veleposlanikau Berlinu, jer da je uspostavio
bio prisiljen
dobre veze s generalomSS Bergerom,a da mu je KreSoPuk, Budakov
rugim diplo-
'etio se pro- zet i tajnik,kazao da je Paveli6 smijenio Budaka zato Sto se pribliZio
njemadkom vrhu i u tome vidio suparniStvo.303 Ta Mo5kovljeva tvrdnja
do izraiaja
ne odgovara potpuno istini o Budakovom smjenjivanju jer on nije imao
r pozitivnom
bliZe kontakte s njemadkim politidkim vrhom, osim s generalom SS
eposrednim
Bergerom. Poznatoje da su se o odnosima Njemadke i NDH dogovarali
t Zagrebu Kasche, predstavnik njemadkogMinistarstva vanjskih poslo-
va, i Ante Pavelii kao Sef drLave,a ne preko poslanika NDH u Berlinu.
Odluku da povjeri Budaku Ministarstvo vanjskih poslova Pavelii je
udinio u uvjerenju da 6e se Budak brzo poskliznuti i zavrsiti izvan
politike kao njegov doglavnik. Time bi se konadno rije5io dovjeka koji
ga je mogao ugroziti, a koji je inade bio mrzak njemu i supruzi Mari iz
vremena zajednidkog Zivota u emigraciji.30a
Kao ministar vanjskih poslova Budak je bio prisutan na sastanku
Hitlera i Paveliia u dvorcu Klessheim blizu Salzburga27 . travnia 1943,
na kojem je Hitler govorio o Zelji da Hrvatska bude mirna da bi mogla
opskrbljivati boksitom Njemadku i imati sigurne prometnice koje
prolaze kroz Hrvatsku. Paveli6 mu je uzvratio optimistidki s tvrdnjom
da je slomljen otpor Titovih partizanai da su politidke te5ko6eprisutne

303Mate Rajkovii, Ante Mo5kov o Anti Paveli6u,Vjesnik,15.veljaEe7973,

3oaKrizman, Ustaie i Tre(i Reich.

115
samo kod inteligencije, a mase Lele da se rat pobjedonosnozavr5i. Ko
Budak iako je bio prisutan nije sudjelovao u razgovorima. Nakon Stoje ministz
prisustvovaosastankuHimmlera s Pavelidem5. svibnja 1943, vratio se Dra. M
u Berlin u opro5tajni posjet gdje je govorio hrvatskim radnicima. postroj
Paveli6 je umjesto Budaka kao poslanika NDH u Berlinu imenovao kao ra'
nespretnogprof. StjepanaRatkovi6a (1878-1968)koji je Luki Fertiliu, rekao
ata5euza tisak, priznao kako je uvijek vjerovao da samo jaka hrvatska pobolj
drLava moZe ostvariti dobrosusjedskeodnose hrvatskog i srpskog Time j
naroda, te da (,e NDH djelovati na preporod balkanskih naroda.30s ol
Koncem travnja 1943, nakon Sto je Budaka imenovao ministrom odgov
vanjskih poslova, Paveli6je sazvaosjednicuDoglavnidkog vijeda koja njeop
je trajala sedam sati i na kojoj su prevladavala dvarazll(ita stajali5ta o shvat
te5koj situaciji u Hrvatskoj. U takvoj napetoj situaciji, prema Kovadiiu, nistidk
Paveli6 je izjavio: >>'Akovi ba5 uporno inzistirate na va5im prijedlo- zbogr
zima, onda ja moram odstupiti'. Nastaoje mudan tajac i mi smo se K
ozbiljno i upitno pogledavali kao da na taj nadin traLimo izlaz iz te Kasch
neugodne situacije. Nakon nekoliko minuta Sutnje ustaje pok. dr. Mile Bulat
Budak i bez sporazumas ostalim dlanovima Vije6a izjavljuje: 'Po- Posla
glavnide! Ako smo ve6 tako daleko do5li da se neke te5ke pogrje5ke ne imade
mogu ukloniti, a one oteZavajuna5u drZavnukonsolidaciju, onda ti veli6,
primi na sebe svu odgovornost,a mi iemo uzeti kao da se nismo ni N
sastali ni razgovarali.' Naravno, Poglavnik je udobrovoljen i ovaj je kao d
prijedlog prihvatio, a mi smo se povukli i vi5e nikada ni o demu nismo iz tof
vije6ali.<306Tim je istupom Budak izveo vrlo lukav potez, jer se nije podru
zamjerio Paveliiu a prepustio mu je svu odgovornost koju je on vei N
imao jer je bio neprikosnoveniSefu Hrvatskoj. je pri
Medutim, na vanjskopolitidkom planu zbio se dogaclajkoji je doveo 1943
do novih konstelacija medu silama Osovine, a NDH doveo u nepovoljan obve
politidki poloZaj. Dvadesetpetog srpnja 1943. do5lo je intervencijom i teri
talijanskog kralja Vittoria EmanueleaIII. do Mussolinijeva smje- prlm
njivanja, kojega su zatim talijanske vlasti zatodile. Kao predsjednik Pave
vlade naslijedio ga je mar5alPietro Badoglio, a Italija je ispala iz vojnog I
stroja sila Osovine. buo
Iralij
30sLuka Fertilio, Poslanici NDH u Tre6em Reichu,
Stjepan Ratkovii, Hrvatska
revija,MiJlchen, XXV, 1975, sv. 3, rujan, str. 369-401.
306Kovadii, nav. dj., str. 186-187;Nikolid, Pred vratima
domovine,II, nav. dj.,
str.167-170.

116
;nozavrsi. Kovadii se sje6a da je >Poglavnik sazvaona sjednicu nekoriko
akonstoje ministara, medu njima Dra. Milu Budaka, Dra. Diafera Kulenovida,
l, vratiose Dra. Milu Stardevi6a,Dra. Mladena Lorkoviia i, ako se dobro sjeiam,
ma. postrojnikaDra. Lovru Susiia. Prisustvovaoje takoderIvan orsanii i ja
lmenovao kao ravnatelj za promidZbu. odmah na podetku sjednicepoglavnik je
ri Fertiliu, rekao da l,eli duti mi5ljenje prisutnih, Sto je sve nuZno udiniti da se
a hrvatska poboljsaju prilike u NDH i osujeti negativni urjecaj pada Mussolinija.
i srpskog Time je ogranidio predmet vije6anja na unutarnjo-politidke probleme.
1.305
Obrativ5i se Dru. Mili Budaku rijedima: 'Sto ti veli5?', dobio je
ninistrom odgovor: 'Ja sam ministar vanjskih poslovai ne Zelim dati moje mislje-
ije6akoja nje o pitanjima unutarnje politike.' Svi smo se, dakako, zgledari,ali smo
tajali5tao shvatili razlog ovakvog odgovora...<<307 odito je Budak istupio oportu-
(ovadi6u, nistidki, jer se nije i.elio zamjeriti Paveli6u,kao sto je to udinio vise puta
prijedlo- zbog respektai strahaod njega.
ri smo se Kad je 8. rujna 1943.godine saznaoza kapitulacijuItalije, poslanik
zlaziz te Kasche oti5aoje Pavelidu.Na sjednici su bili Budak, Lorkovi6, Edo
dr. Mile Bulat i generalMiroslav Navratil (1893-1947),ministar oruZanih snaga.
rje: 'Po- Poslanik Kasche je rekao da izraiava Hitlerovu odluku da >Hrvatska
rjeike ne imade pravo vratiti izgubljena podrudja na Jadranu..,rotna Stoje pa-
, onda ti velii, u tom smislu,preko zagrebadkogradija uputio javni proglas.
rismoni
Na toj sjednici hrvatska strana iznijela je zahtjev da se Istra prizna
i ovaj je kao dio Hrvatske, Stoje Kasche otklonio izbjegavajuii posljedice koje
Lunismo iz toga mogu proiza(,ijer je njemadki vrh imao druge planove s tim
r se nije podrudjemi nije ga Zelio ustupiti NDH.
: on ve6
Medutim, Paveli6, da bi preduhitrio rjesenje o hrvatskoj obali koja
je pripala Italiji Rimskim ugovorima 1941, donio je odluku 10. rujna
e doveo
1943. da se oni poni5te s objainjenjem da talijanskavlada nije izvrsila
rovoljan
obveze iz ugovora Sto se tide granica, te >jamstvo politidke nezavisnosti
:ncijom
i teritorijalne cjelovitosti Hrvatske<<, narodito sto je Italija prihvatila
l smje- primirje s neprijateljskom stranom bez pristanka svojih saveznika.
sjednik Paveli6 je zakljudio da ti ugovori viSe ne obvezuju NDH.30e
vojnog
S tim u vezi Budak je kao ministar vanjskih poslovapotpisaoured-
bu o talijanskoj imovini u Hrvatskoj. Buduii da odnos s Kraljevinom
Italijom nije vi5e bio saveznidki,Budak donosi mjere oprezakoje se
trvatska
307Kovadii, nav. dj., str. 187.
n a v .d j . , 3 0 8K r i z m a n ,n a v . d j . ,
str.113-114.
3oeKovadii, 192.

rtl
 Hrvatskoj.
sastojeu sljedeiem: >Mjere internacije primjenjdju se prema Talijanima
njemadkoIv
samo u sludajevima kada se radi o sluZbenimosobama,kojima treba do
daljnjega oduzeti moguinost obavljanja legalnih ili ilegalnih sluZbenih obalom, os
Naime, on
dina. PosebiceTalijani se s toga u nadelunemaju dirati... U pogledu
Njemadke
talijanskih diplomata treba primijeniti uobidajenenarodite obzire, tako
primorje (l
da se i mjere internacije - tamo gdje su potrebne, imadu primijeniti u
G o r i c a ,T r
najblaLemobliku iuznajve1e osobneobzire... Talijanski uredi imadu se
(Oberster)
staviti pod straZu, a promet njima imade se ograniditi na najpotrebnije
Reiner, kor
uzdrl.avanjeprostorija. Posebnidki stanovi u koliko su u njima inter-
Kaschebio
nirani Talijani, imadu se takoder staviti pod straZu,kako internirani ne
bi mogli pobjeii i kako k njima ne bi imale pristup nepozvaneosobe. Stimt
Brzoglasni i drugi dojavni uredaji imadu se prekinuti, a interniranima Kascheubr
onemogu6iti svaki saobraiaj drZavnog zna(,aja.Talijanski stanovi ne namjere nj
mogu se do daljnjega uob6e zaplijeniti, a niti se ne mogu iz njih ukloniti Hitleru 13.
bilo kakvi predmeti. Umoljavate se da podredenim sluZbenicima izdate 6eve pogle
najstroZi nalog da se gornjih nadela izvole bezuvjetno pridrZavati, kako naglasioda
bi se onemoguiio svaki prigovor u pogledu postupka sa hrvatske strane strate5kiva
u ovim povijesnim dasovima.<<3ro vojne sile
Njemadka
Medutim, Budak je bio vrlo zainteresiran za pozitivno rje5enje
izlazak na
hrvatskoga granidnogpitanja nakon prelaskaItalije na stranu Saveznika.
odnosilesa
On je Zelio iskoristiti novonastalupolitidku situaciju da bi se ispravilo
bila odvoj
ono Sto se dogodilo kada je NDH trebala platiti radun koji je talijanska
Krk.315
vlada uspostavila Paveli6u za njegovo emigrantstvo u Italiji. Zbog toga
je Budak koncem rujna i podetkom listopada 1943. poduzeo diplo- Nakon
matske korake preko hrvatskog poslanika u Berlinu StjepanaRatkovi6a, na5la NDII
iz gleda, b ez Pav eli6eva znanja.3|| uoditi iz k<
oko hrvats
On je najprije uputio svim poslanicima NDH 16. rujna brzojav u
Zapravo,n
kojem istide uspjeh njemadkogpothvata oslobodenjaMussolinija iz
da se povu
zatodeni5tva,ali vjeruje da to neie imati nikakvog zna(,enja5to se tide
vraianja dijelova hrvatskeobale Hrvatskoj.3t2 Njego
Ratkovi6a
Poslanik Kasche u predavanju za doma1e i strane novinare u Za-
tajniku Mi
grebu, govoreii o sudbini jadranske obale, istakao je da se Hitler
ministru R
pokazao prijateljem hrvatskog naroda time 5to je tu obalu priznao
da se podt

3 1 31 1 1 6
3r0Krizman, Ustaie i Treti Reich, str 121.
3 1 4J s t o
3rt Jareb,ZivotopisBudaka,str. 66.
3 1 5K r i z
't t' f- !K- f l. Z m a n , s t r . r J i .

118
Lhlanima Hrvatskoj.3'3 Medutim, radilo se samo o propagandnompotezu jer je
trebado njemadko Ministarstvo vanjskih poslova znalo da je Hitler s
luZbenih iadranskom
obalom, osobito sjevernimnjezinim dijelom, imao posebie pranove.
pogledu Naime, on je ve6 10. rujna 1943. izd.aonaredbu o odnosima
izmedu
re, tako Njemadke i Italije te o uspostavljanju operativne zone Jadransko
ijeniti u primorje (Adriatisches Ki.istenland)koju ie diniti pokrajine
Furlanija,
naduse Gorica, Trst, fstra, Rijeka, Kvarner i Ljubljana, a visoki
komesar
lrebnije (oberster Kommissar) i opunomodenikReicha postao je
Friedrich
a lnter- Reiner, koruski zupan, odgovoran za civilnu upravu.3ta
l.io o tome ;e
rani ne Kaschebio obavije5tentek desetdanaposlije.
osobe. s tim u vezi njemadko Ministarstvo vanjskih poslova uputiro je
ranrma Kascheu brzojav u kojem se od njega traLi dapaveli6u usmeno
ovl ne objasni
namjere njemadke vlade s obzirom na brzojav koji je paveli6
kloniti ufutio
Hitleru 13. rujna 1943.godine. Naime, Hitler je uzeo-na
znanjepaveli-
izdate 6eve poglede na istodnu obalu Jadrana(Istra, Rijeka
i zalecre),ali je
, kako naglasio da su vojna pitanja u toj situaciji najvaZnija,jer
su ta podrudja
strane strateski vazna i zato se proglasavajuoperacijskim podrudjem
njemadke
vojne sile. Medurim, Hitlerovi planovi bili su dalekoseZniji
jer je
,Senje Njemadka namjeravalata podrudja anektirati, sto je
znadiro njezin
znika. izlazak na Jadransko more. stoga su se Kasctreove
izjave pavelidu
:avilo odnosile samona podrudjeDalmacijekoja je Rimskim
ujovorom 1941.
lnska bila odvojena od Hrvatske, ali ne na Istru, Rijeku
sa zaletrem i otok
toga Krk.3rs
iplo- Nakon tih zbivanja Budak postaje svjestan teline situacije
vi(a, u kojoj se
nasla NDH i stogaje razvio veliku diplomatskuaktivnost,
ito se moze
uoditi iz korespondencijes njemadkim Ministarstvom vanjskih
poslova
avu oko hrvatskihjuZnih granicaod 9. rujna do 25. ristopada
i9+:. goaine.
ia iz zapravo, nezadovoljstvo s njemadkim odlukama natjlralo
ga je na kraju
tide da se povudeiz politike.
Njegovi diplomatski potezi, preko hrvatskog poslanika
u Berrinu
Za- Ratkovi6a, nisu bili uspjesni.Notu koju je Ratkov-iepredao
drZavnom
tler tajniku Ministarstva vanjskih poslova steengrachtuovaj je
proslijedio
nao ministru Ribbentropu, a on Hitleru. No, Hitrei je ostao priiuoloi
odluci
da se podrudje Rijeke, Su5akas otokom Krkom
stavi pod njemadku

3 1 3I s t o .
3 r aI s t o , s t r .
13 1 .
3 f5 K r i z m a n ,
str.140-142.

119
upravu.3r6Budak je bio osobito ozlojetlen time Stohrvatska vojska, koja Sto je do
je bila pod njemadkim zapovjednistvom, nije ukljudena u brz ulazak u njemadk
hrvatska jadranska podrudja, a ni zaplijenjeno talijansko oruZje nije Zetve i o1
dano na raspolaganjehrvatskoj vojsci.3rT hranom.
Suodenas razvojem novih politidkih zbivanja hrvatska vlada je bila Slije
prisiljena 26. rujna 1943. priznati Mussolinijevu Socijalnu Republiku i zanimlji
njezinu vladu, odnosno Republiku Sa16kao >jedinu predstavnicu koji gla
talijanske drZave<<. Budak je s tim u vezi poslao brzojav hrvatskom najZurn
poslaniku u Rimu da uspostavivezu s novom fasistidkom vladom i dastnic
obavijesti je da je NDH priznaje. Meclutim, uspostavljanjenove dri.ave pripojen
izazvalo je nove politidke komplikacije, jer se ona sada pojavila kao kakva I
pretendent na one hrvatske krajeve (Rijeka, Istra) koji su prethodno govoriti
pripadali talijanskoj dr7,avi,a koje je sada traLlla NDH kao hrvatski Gori. Tr
teritorij. sa Part
bodilai
Koncem rujna 1943. Budak je energidnointerveniraojer je izgubio
dastnik
strpljenje nakon vojnih poteza njemadke vojske. Poslao je poruku
poslaniku Ratkoviiu: >Molim vas posjetite Zurno sve nase val.ne Bu
prijatelje, napose (Waltera) Funka (njemadkog ministra gospodarstva)i Doglav
drZavnog tajnika Steengrachtai rastumaditeim najhitniju potrebu i Pave
promjene vojnidkog rada kod nas. Dvjestodvadesettisu6a nasih vojnika >da be
se bori u sklopu njemadkevojske, a ipak nam je zemlja u plamenu,jer mogu I
su Talijani naoruZali detnike i partizaneprotiv na5emgolorukom narodu, prigod
kojega mi ne moZemo braniti jer vojska ide posve nuZno za velikim dajel
strategijskim ciljevim a, a pozadrna ostaje prazna. Partizani i detnici Iz
harade i narod uvjeravaju da su im Nijemci neprijatelji kao i Talijani. Nijern
Narod goloruk vjeruje onomu tko je naoruZanpred njim. Stogaje nuZno Podru
da od talijanskog naoruZanja dobijemo najZurnije potpunu spremu, ruJna
barem za pedesettisu6a ljudi, koje 6emo kao dobrovoljce naoruZati i njice
razdijeliti u male letede jedinice. Tako iemo i partizane raspr5iti i uspos
pobrati Zetvu koja je ove godine vanredna.Ako to ne udinimo, ne samo ljeno
da ie kaos biti veii nego iemo ubrzo i gladovati. Prilikama nije kriv ni >>Hrv
narod ni losa uprava koliko dinjenica da su Talijani hajdukovali s njegc
dopujtenjem Nijemaca, a mi bili razortiani ibez potpore. Sada nam organ
treba Zurno pomo6i oruZjem da osiguramo i narod i prehranu.<<318Nakon
3

3 1 6J a r e b ,s t r . 6 6 . 3

3 1 7I s t o . Dra.I
3 1 8K r i z m a n ,n a v . d j . , s t r . 1 5 8 . Hrvat

r20
rjska,koja Stoje dobio Budakovo pismo, Ratkovi6 ga je upoznao Stoje poduzeo u
l ulazak u njemadkom Ministarstvu vanjskih poslova u vezi sa situacijom oko
ruZjenije Letve iopskrbom hrvatske vojske sa zaplijenjenim talijanskim oruZjem i
hranom.
rdaje bila
:publiku i
lstavnicu
rvatskom
vladom i
ve dr1ave
avila kao
rethodno
hrvatski
sa partizanima stupaju u borbu protiv njemadkih i hrvatskih oslo-
e izgubio bodiladkih deta. veliki dio krivnje je na neupu6enostinjemadkih
e poruku dastnika.<<3re
5e vaZne Budak je svoje nezadovoljstvo Nijemcima iztazio na sjednici
Carstva)i Doglavnidkog vije6a 9. listopada1943.godine na kojem je bio prisutan
potrebu i Paveli6, te traLio odludniji istup prema Nijemcima koji moraju znati
h vojnika >>dabezPoglavnika nema drZave<< i drLi da odludniji istupi spram njih
nenu,jer mogu biti od koristi, Sto je njemu poznato iz iskustva. Pavelid je tom
n narodu, prigodom odgovorio da nema njemadkog pritiska na hrvatsku vladu, ali
r velikim da je NDH ovisna o Njemadkoj zbogLita i oruZja.32o
i detnici Izbrzojava koji je ministar Ribbentrop uputio Kascheu vidi se da
Talijani, Nijemci prigovaraju vladi NDH Sto javno propagira da je rijedko
je nuZno
podrudje hrvatsko, sto se moZe vidjeti iz Budakova govora koji je 27 .
spremu, rujna 1943. godine odrZao nazagrebadkomradiju prilikom tre6e godis-
oruZatii njice Trojnog pakta. U njemu Budak velida taj ugovor kojim je
rspr5itii uspostavljen mir i uveden novi poredak u svijetu, Stoje sve bilo najav-
ne samo ljeno u Hrvatskom narodu. Budak o tome ugovoru izridito kai'e:
e kriv ni >>Hrvarska je pristupila Trojnom paktu dana 15. lipnja 1941.,vjeruju6i u
kovali s njegove zasadekao i u muZeve, koji su toj svjetskoj preporodnoj
adanam organizaciji stajali na delu. ISli smo od pobjede do pobjede munjevitom
18Nakon

3 r eI s t o , n a v . d j . , s t r . 1 7 1 .
32olere Jareb, Biljeike sa sjednice Doglavnidkog vljeh 1943-1945.12 ostav5tine
Dra. Lovre Sudiia, Hrvatska revija,Jubllarni zbornik 1951-1975,Barcelona, KnjiZnica
Hrvatske revije,1976, str. 171.

t21
 Njemu
racion
Dalma
podrud
svog proku5anogsredstva - prevare i podvala. pokulase, da zavedu da vra
o n e , k o j i s u s e s v e d a n oo b v e z a l i , d a 6 e p o d s v a k u c i e n u s t v o r i t i ondje I
i
Kt
politid
omogt
daser
namJe
Bt
1943
sJeve
izvjeS
transP
bio pc
ska u1
da br
Pach
SuSa
drudj
Talija
novln
ulaze
uklju
E
mada
obzir
za p(
gled
onl I
inter
Bud

32rKrtzman, str. 157.

322Krizman str. I 67
, .
3 2 3I s t o , s t r . 7 7 2 .

t22
'osveje Njemu pripada i otok Krk. Kao granica medu otocima vrijedi za ope-
'sailles- racionu zonu stara zemaljska granica AustrougarskeMonarhije izmeClu
rrn SVO8 Dalmacije i Istre. Stoga ne mogu izvr5iti svoj zadataku spomenutom
ati5ese podrudju. Zato sam pred nadleZnim njemadkim organima izrazio i'elju
zavedu da vrate u Zagreb cijeli transport, ukljuduju6i i mornare kako bismo
voriti i ondje ra5distilipitanje.'<324
e s e !. . . Kasche se obraia vlastima u Berlinu i moli, zbog eventualnih
nu ne politidkih Steta,da se odobri uvotlenje organa hrvatske uprave u Rijeci i
mni na omoguii nastavak putovanja hrvatskog transporta iz Trsta do Su5akate
vidom da se napravi jedna kompromisnaupravna granica izmedu nadleZnosti
lelje,a namjesnika Reinera i drZavnogtajnika Turine.32s
ienaSu Budak je uputio op5irno pismo poslaniku Kascheu21. listopada
1943. godine u kojem raspravlja o preuzimanju uprave na podrudju
eltava sjevernog Jadrana.U njemu navodi da je vlada NDH ved primila
lde - izvje56e Kamenarovi6a kako njemadki organi ne dopu5taju da hrvatski
oviiu, transport produlji iz Trsta u Rijeku. Budak istide da, iako je u Su5aku
;aseu bio postavljen jedan hrvatski potpukovnik, ipak u Rijeci djeluje talijan-
da ili, ska uprava sa senatoromGiganteom na delu, koji izjavljuje da je pozvan
Znosti da brani talijanstvo Rijeke. Istodobno njemadki kotarski predstojnik
323
Ta Pachnek nadzire, po naredbi namjesnika Reinera, upravu u Rijeci i
, uda- Su5aku.Budak nagla5avakako postoji namjera da cijelo rijedko po-
drudje sa Su5akom,Bakrom i otokom Krkom bude pod upravomjednog
IOVao Talijana iz Rijeke. To potvrduje sluZbenavijest objavljena u rijedkim
,aza novinama 16. listopada1943.godineo stvaranjuoperacionezone u koju
; pre- ulaze pokrajine Trst, Ljubljana, Gorica, Furlanija, Istra, Kvarner,
parat ukljudujuii teritorij Su5aka,Bakra, dabra, Kastva i Krka.326
stav- Budak u pismu upozorava Kaschea da je Hrvatska desto bila ko-
:dnik madana,Stoje te5ko vi5e podnositi. Ona je inade bila Zrtva politike
odne obzira prema Italiji. Stoga Vlada ne moZepreuzeti nikakvu odgovornost
viia: za posljedice koje bi iz toga mogle proizi(,i. Premda hrvatski narod
:udje gleda u Nijemce kao oslobodioce - primjeiuje Budak - mjere koje
lonu oni poduzimaju slabe takav odnos prema Nijemcima. Stoga nije u
nJen interesu, ne samo Hrvatske, nego i njemadkog Reicha - podvladi
avu. Budak u pismu - nakon svega Sto se dogodilo imati povjerenja u

324Jareb,str.'75-76.
32sIsto.
326Krizman, nav. dj., str. 190-191.

r23
 Bud
Talijane i odobriti im ponovno utjecaj na hrvatskom podrudju, 5to 6e
ponovno
izazvati veliko razodaranje.
verbaln
Budak, dakle, moli Kaschea da utjede na njemadku vladu neka slijede6
preneseu hrvatske ruke upravu u Rijeci i SuSaku,te na hrvatskim vlada na
otocima.Osim toga, da njemadkejedinice na obalnompodrudju,u borbi vlada p
protiv partizana, trebaju obzirno postupati prema hrvatskom stanov- hrvatsk
niStvu koje je napustilo domove da bi umaklo Talijanima zbog njihova Ukoliko
pona5anja.Na kraju pisma Budak izral,avauvjerenjeda ie Kasche,kao takovu
osvjedodeni prijatelj Hrvatske, poduzeti ozbiljne korake da se za suradnj
Hrvatsku nade povoljno rje5enje.U tom smislu Budak je dao i upute ovim p
poslaniku Ratkovi6u da o tome upozna i njemadko ministarstvo vanjskih Obavije
poslova.327
Ovi
Medutim, Nijemci su inzistirali na rje5enju toga podrudja prema je talija
Hitlerovom naredenju,te je Ribbentrop u brzojavu Kascheu upozorio odrekn
neka Paveli6u i hrvatskim ministrima objasni stajali5teReicha i njegove je, iako
razloge za takvu odluku. Ribbentrop upozorava Kaschea da ubuduie
Na
sprijedi bilo kakvo putovanje hrvatskog transportau Rijeku.
poslan
Njemadka prislu5na sluZbadeSifriralaje Budakov brzojav poslaniku da ona
Ratkoviiu od 26.listopada 1943. u kojem on od poslanika traii da sadrZa
osobno i hitno saopii Funku i funkcionarima njemadkogMinistarstva poslat
vanjskih poslova kako je novi kurs njemadke srbofilske politike kata- tome r
strofalan ne samo za Hrvatsku, nego i za Njemadku, te da je taj pravac nepoZ
smrtni udarac hrvatsko-njemadkim odnosima. Budak taj brzojav
Ta
zakljuduje dramatidnimrijedima: >Postupakprotiv nas u pogledu ...
ljena jt
Rijeke i okolice te5ko 6e na6i primjera u politidkoj povijesti... Sve je
Nijem
bilo priznato u ime Fiihrera, a Poglavnik je to objavio javnosti. Nakon
koje st
toga oduzeti su ... i eabar oruZanomsilom, i bez dogovorastavljenpod
U
talijanski suverenitet. Zaprepaitenje ... kod prijatelja, slavlje kod
>Nako
neprijatelja. Pozdravite prijatelje i recite im ... da nam ... nije bila ni
poslan
slavna ni pobjeda. To im poruduje njihov zbilja vjeran prijatelj.<328
Berlin
GeneralGlaise von Horstenau,vojni ata5eu Hrvatskoj, izvijestio je nje-
je pot
madku Vrhovnu komandu da sepoloZaj na obali razjasnio time Stopodrudje
prrzna
Rijeka-Su5ak,koje je u Austro-Ugarskojbilo istarsko,ostajepod upravom
pozadinskog vojnog podrudja >>Kiinsteland< (grupa armije B, civilna
33
uprava namjesnik Reiner) dokZadar moLe preuzetihrvatska uprava.32e 33
321Krizman, nav. dj., str. 191. revtJe ,
328Isto. 33

329Isto.

r24
dju, Sto ie

ladu neka
Irvatskim
iu,u borbi
n stanov-
g njihova
Lsche,kao
takovu sluZbenuizjavu jer bez toga ne bi mogla postojati nikakva
da se za
suradnja,pa bi njegovoprisustvosamonegarivnodjeiovalo. Saopiujem
o I upute
r vanjskih ovim putem, jer nije mogu6a izravna veza sa fa5istidkom vradom.
Obavijestite o udinjenom.<<330

Japrema
upozorio
i njegove
ubuduie

,oslaniku
traii da
istarstva
ke kata-
j pravac tome ustraje, smatrat ie se boravak hrvatskog poslanstva u Italiji
nepoZeljnim.33t
brzojav
;ledu...
. Sveje
. Nakon
tjenpod
lje kod
bila ni
328

r je nje-
odrudje
pravom
civilna
329 330Krizman,
str.273.
33rJere Iareb, Pora
storjeta hrvatske poritike,Buenos Aires, KnjiZnica Hrvatske
r e v i j e , 1 9 6 0 ,s t r . I 0 9 - l 1 0 .
332Iareb,Zivotopis
Budaka,str. g3.

125
jer da inadenjihova suradnjane bi bila plodonosna.Mussolinijevavlada je
otklonila nakon toga da uop6epo5aljeposlanikau Zagreb, a po5to se ovo
meni zamjeralokao moj samovoljnidin, imalo je svojeposljedice.<<333
Budak je zbog svegatoga bio prisiljen povu6i se i on je 5. stude-
noga 7943, >>navlastitu molbu<, razrije5enduZnostiministra vanjskih
p o s l o v a i i s t o d o b n ou m i r o v l j e n , a n a n j e g o v o m j e s t o i m e n o v a nj e
Stijepo Perii, dotada5njihrvatskiposlaniku Sofiji, koji je 18. studenoga
preuzeoministarstvo.33a
Budak je od kapitulacijeItalije podetkomrujna 1943. godine do
ostavke na duZnostministra vanjskih poslova razvio veliku diplomatsku
aktivnost kako bi jadranska obala bila vradenaHrvatskoj. Todno je da je Pav
nastupaoemocionalnoi nediplomatski,ali mu se mora priznati da je tu emigra
neuspje5nubitku vodio sa srcem,svjestanda je hrvatskavlada s pave- starUeg
li6em na delu bila odgovornaza ono Stose zbilo s hrvatskomobalom, te NDH bi
je poku5aospasitiStoje mislio da se spasitimoZe.To je bio donkihotski 1942.d
posao i zato mu nije ostalo drugo nego se povu6i, Stoje bilo jedno od da su to
rijetkih razrje5enjaduZnostina vlastiti zahtjev u to vrijeme. Budak je Mer
svoja stajali5tapokusaojavno iznijeti, 5to najavljujelist Hrvatski narod doglav
u svoja triizdanja od 1. do 3. prosinca 1943,s informacijom da 6e na ustaSk
politidkom sastankuUsta5kog stoZeraza Zagreb u kinu >>Europa<< Budaka
govoriti Mile Budak. Medutim, isti list u izdanju od 4. prosincadonosi 1 9 4 5 ) ,r
vijest da je predavanje iz tehnidklh razloga odgocleno.335 kog pul
Tako je zavr5ila Budakova politidka karijera,jer ono Stoje poslije Jure Pa
radio kao doglavnik bilo je bez ikakva politidkog udinka. On je zapravo genera
izgubio bitku s Antom Paveliiem koji ga je neprestanodoZivljavaokao snaga.
rivala i zavidio mu dak i na njegovu knjiZevnomuspjehu.Budak je bio No
svjestanda je u Paveli6evojnemilosti i sveje radio da mu se ne zamjeri, sjednic
narodito nakon 5to je napustio emigraciju bez njegova znanja.Zalo je u postro
politici dinio fatalne greske,jer sve Stoje radio uglavnom nije dinio iz djelova
vlastitog uvjerenja, nego iz politidke potrebe.zato st shvatljiva objas- r9a5.p
njenja ljudi koji su ga dobro poznavali,da se zapravou njegovu sludaju stanuN
radi o dvije naravi. Pitanju hrvatskih granica na Jadranupristupio je neke vt
emocionalno,jer je bio svjestantragidnosti situacije u kojoj se nasao nikoga
zajednos drZavomdiji je bio funkcionar.

3 3 3Z a p i s n i k s a s l u S a n j aM i l e B u d a k a ,
2 6 . s v i b n i a 1 9 4 5 .F o n d M i l e B u d a k a , 336
Hrvatski drZavni arhiv Zagreb.
334Krizman, str. 225 33'l

33sHrvatski narod,4. prosinca

1943.godine.

126
evavladaje
)ostose ovo
ice.<333
je 5. stude-
ra vanjskih
renovanje
. studenoga
VI. BUDAKKAO DOGLAVNTKBEZFUNKCIJA
godine do (r943-194s)
iplomatsku
lno je da je Paveli6je Budaka imenovaodoglavnikom6. svibnja 1934.godine u
ati da je tu emigraciji, u isto vrijeme kada je postavio Marka Do5ena,kao naj-
tda s Pave- starijeg pripadnika usta5kogpokreta, za doglavnika. Nakon stvaranja
obalom,te NDH bilo je imenovanojo5 devet doglavnikau razdoblju od 2. travnja
lonkihotski 1942. do 10. svibnja 1943.godine, ali se oni nisu nikada sastali,336
tako
o jedno od da su to bile vi5e podasnefunkcije.
. Budakje Medutim, 10. svibnja 1943.godinePavelii je razrije5ioduZnostisve
ttski narod doglavnike, poglavne pobodnike i usta5kepovjerenike u Glavnom
ndaiena usta5komstanu,a ved 20 . srpnjaimenovaodetiri nova doglavnika:Milu
>Europa<< Budaka,Ademagu Me5iia, posjednikaiz Te5nja,MiSka Radana(1882-
ncadonosi 1945), seljakaiz Velikih Zdenaca,i Matu Frkoviia (1901-1987),usta5-
kog pukovnika. Naknadno su joS bili postavljeniu Doglavnidko vije6e
r je poslije Jure Pavidi6 (1906-1946),glavni ravnatelj Hrvatske drlavne tiskare, i
Jezaptavo generalvilko Begi6 (1879-1946),drZavni tajnik u Ministarstvu oruZanih
ljavaokao snaga.337
rdakje bio Novoimenovani doglavnici vije6a podinju odrlavati zajednidke
re zamjeri, sjednice i konstituiraju se kao kolektivni organ pod predsjedanjem
. Z a t oj e u p o s t r o j n i k a u s t a 5 k o gp o k r e t a i m i n i s t r a L o v r e S u 5 i 6 a ,t e p o d i n j u
je dinio iz djelovati kao stranadkovisoko tijelo. Od 14. rujna 1943. do 14. oZujka
jiva objaS- 1945. godine odrZanesu dvadesetdvije sjednice,od kojih jedanaestu
vu sludaju stanuMile Budaka,koji je inade svima prisustvovao.Vije6e je bilo bez
ristupioje neke veie vaZnostii viSeje djelovalo kao savjetodavnotijelo koje nije
j se na5ao nikoga obvezivalo, iako je na sedamsjednicabio i Ante pavelii. To je

ile Budaka,
336Jareb,ZivotopisBudaka,str.
85-86.
331Hrvatski narod,27. srpnja,20.
kolovozai 3. rujna 1943.godine.

121
tijelo ocijenio Mile Budak krajem 1943. godine kada je rekao: u drZavu
>>...nosimoodgovornost,a nemamo moguinosti Sto u situaciji pro- Usta5ki pt
mijeniti. Izgleda da smo likvidirani, samo se traZi formula, nemamo osobnapr
povjerenja u vladu<<.338 naglaSav
Na prvoj sjednici vijeia 17. rujna 1943. godine, kojoj je prisustvo- vjerojatnc
vao i Paveli6, vodila se rasprava o teskoj unutrasnjoj situaciji u drZavi. kojem su
Navodilo se paktiranje Nijemaca i Talijana s detnicima, odbijanje HSS- isticali us
a na suradnju s usta5ama,pojedini ispadi u usta5kompokretu u vojsci Onseuri
bez pozivanja na odgovornost. Paveli6 je rekao da su se u drZavnu tvrdeii di
upravu i policiju infiltrirali najgori elementi te je stogapotrebno ustaski koji su pr
pokret ojadati brojdano, materijalno i moralno te se osloniti na ustasku vojska na
vojnicu. On ponovno upozorava na srpstvo kao najveie zlo, koje je dogadani
uvijek bilo protiv hrvatskog naroda, a sada suraduje s partizanima, No,b
detnicima, Talijanima i Nijemcima.33eRekao je da je svjestannjemadkih ispod njt
pogre5aka,ali da je i hrvatska strana kriva za nepovjerenjeNijemaca dobrovo
prema NDH jer je ipak njemadka vojska osvajalajadransku obalu za Nijemci
Hrvatsku. on se sloZio s tim da su to najteZi dani za drzavu, ari je kazao zabluda,
da je potrebno sjediniti sve hrvatske snage i posti6i narodno saveznr
jedinstvo.340fJ toj raspravi o politidkom stanju u zemlji Budak nije oslanjati
sudjelovao. sve da b
I druga sjednicaDoglavnidkog vijeia od 30. rujna 1943. godine Milana N
protekla je u razgovoru o hrvatsko-njemadkimodnosima,osobito o svojoj po
zahtjevu da se slobodnije raspolaZehrvatskom vojskom, posebice s Uza
ustasama,koja je bila pod njemadkimzapovjednistvom,a navodili su se prihvade
ispadi njemadke vojske protiv pudanstvakojemu se oduzima hrana. djelomic
Na sjednici u Glavnom usta5komstanu 2. listopada 1943. godine provedeI
Budak sudjeluje u raspravi i vrlo kritidki ocjenjuje stanje u zemlji. Ina
Bududi da je i inade bio nezadovoljan svojim poloZajem, njegova je Budak u;
kritika vrlo ostra. Brani ustastvokao pokret, ali iznosi da su pojedinci neki pojt
postali istodobno tuZitelji i izvrsitelji, zapravopolicijski organi koji tuZe vjeruju u
i sude,a neki su ustaseprigrabili du6anei tvornice. stoga ljudi sumnjaju ustrajnih
njegov tt
Begi6ak
Jere Jareb, Bilje5ke sa sjednice DoglavniEkog vije6a, 1943-7945, nav. dj., str.
__ 1tt
l7] sa1 susii, koji je predsjedaovijeiu, konstatiraoje krajem 1944. godinJda je
poloZaj vije6a nesretlen,te ako se u njih nema povjerenja, da bi bilo bolje imenovati 3al JS
druge osobe. 342Isl
3 3 eI s t o , s t r . 1 6 1 .
3a3Is
3 a oI s t o , s t r . 1 6 1 - 1 6 2 .
3at g

128
r je rekao: u drZavu, ali treba vjerovati da Hrvatska moLe opstati, istaknuo je.
ruacijipro- Usta5ki pokret koji je uspostaviodrZavu ne moZe tolerirati da pojedinci
:4,nemamo osobna pitanja rjesavaju ilegalno, uz deste osobne obradune. Budak
nagla5ava kako treba dokazati da je NDH pravna drLava, u Sto
3 pflsustvo- vjerojatno nije ni sam vjerovao, jer se radilo o autokratskom reZimu u
iji u drZavi. kojem su pojedinci samovoljno provodili svoje nakane,u demu su se
ijanjeHSS- isticali usta5kipovratnici, pripadnici poglavnikovogTjelesnog zdruga.
:tu u vojsci On se u raspravi posebno zadrLaona odnosima prema njemadkoj vojsci
u drZavnu tvrdeii da je uspostavljenavelika hrvatska vojska od 2I3 tisuia ljudi
bno usta5ki koji su pod njemadkim zapovjedni5tvom.Shvatljivo je da njemadka
na usta5ku vojska nastupastrate5ki,tvrdi Budak, ali ne treba zaboraviti da se sve to
:lo, koje je dogada na hrvatskoj zemlji na kojoj se prolijeva krv i razara se.3ar
vtizanima, No, bio je ipak svjestantoga da nije mogu6e izvudi hrvatsku vojsku
njemadkih ispod njemadkog zapovjedni5tva i zato se zauzimao za stvaranje
: Nijemaca dobrovoljnih jedinica koje bi trebalo naoruZati.Tjesio se da time
u obalu za Nijemci prema Hrvatskoj nemaju teritorijalnih zahtjeva, Sto je bila
tli je kazao zabluda, a zapravoje slijedio Paveli6evo miSljenje o Nijemcima kao
i narodno saveznicima.Inade, prihvadaoje Paveliievu tvrdnju kako se treba
Sudaknije oslanjati na usta5ki pokret kao ideju i organizaciju u koju treba uloZiti
sve da bi se odrZala i ozdrav7la.3a2 Komentirao je drZanje generala
{3. godine Milana Nediia u Srbiji koji je uspio da ga primi u audijenciju Hitler, a u
osobitoo svojoj politici Saljepartizane i detnike na hrvatski teritorij.
posebices U zakljudku sjednice, koju je Su5i6 kao predsjedatelj zakljudio'
'odili su se
prihvaieni su prijedlozi koje je i Budak zastupao:jadati usta5tvo,
hrana. djelomice izdvajati hrvatsku vojsku ispod njemadke komande, te ne
13.godine provede li se ozdravljenje domobranstva,ojadati ustaiku vojnicu.3a3
u zemlji. I na sjednici 9. listopada koja je odrLanau Paveli6evu kabinetu3aa
rjegovaje Budak uzima meilu prvima rijed i nagla5avada je pokret u krizi i da
pojedinci neki pojedinci koji suraduju s Nijemcima rade protiv pokreta. Oni ne
Likoji tuZe vjeruju u ustasku stvar pa treba, naglasio je, sastaviti novu vladu od
isumnjaju ustrajnih i po5tenih ljudi. Odito je mislio na sebe,dti'e6 da je dobao
njegov trenutak. To se vidjelo i po istupu na sjednici generalaVilka
Begi6a koji naglalava da se prije napadaloMilu Budaka i Mirka Puka i
nav.dj., str.
Jodineda je
e imenovati 3 a rI s t o , s t r . 1 6 5 .
342Isto.
3 4 3I s t o , s t r . 1 6 8 .
3aaHrvatski narod,Y,10. listopada1943.godine.

t29
druge prvake, a da isti ne zaziru da to rade i protiv poglavnika.Tom je vlada
prigodom doglavnik Jure Pavidi6 rekao da su sve skrivili Slavko Kva- Zito i
ternik, Mladen Lorkovi6 i Vladimir KoSak (1909-1947), ministar i I
poslanik u Budimpe5tii Berlinu, koji su se pribliZili Nijemcima i ho6e nista
i l i m a k n u t i P a v e l i d as v l a s t i i l i o k u p a c i j u H r v a t s k e . P r e m a t o m e , lacije
Nijemci, kaZeBudak, vode antihrvatskupolitiku i tim postupkomtjeraju Stoje
usta5eu partizane.3a5 Rijel
Na temelju tih kritika politidkog stanjau drZavi,na sjednicije uzeo lmen
rijed Pavelii koji je odbacioda je za stanjeu zemlji kriv usta5kipokret, Rijet
jer su, po njemu, uzroci izvan toga pokreta, pa i NDH. Istaknuo je I Stog
dramatidnostsituacije u kojoj se na5la drLavai rekao da njezin opstanak struk
visi o niti. Upitao se koliko je razborito i politidki prikladno eliminirati ponu
sve one koji zapravonisu krivi, te da se sve baca na leda najvaZnije l
vodeie garniturejer nema vlade koja bi u toj situaciji mogla promijeniti OrS
i popraviti stanje.Ali, odbacio je ocjenu da Njemadka Zeli eliminirati cem
N D H , t e n a g l a s i od a j e t o d n o d a N i j e m c i n e m o g u m n o g o p o m o 6 i povJ
Hrvatskoj. Bududi da se drZava nalazi u ozbiljnoj krizi, potrebno je nap
stvoriti efikasnu vlast koja 6e djelovati.3a6 treb
S tim u vezi Pavelii je ve6 dva danaposlije, 11. listopada,imenovao
novu vladu s Nikolom Mandi6em na delu, koju su dinili: Ahmed Alaj- ura
begovi6(1906-1941),Andrija Artukovi6, JosipBalen (1890-1963),Savo van
B e s a r o v i i( 1 8 8 9 - 1 9 4 5 )E, d o B u l a t ( 1 9 0 1 - 1 9 8 4 )J,o s i pC a b a s( 1 9 0 0 - prrz
1980),Zivan KuvedZi6(1887-1949),Mladen Lorkovi6,Julije Makanec ubi
(1904-1945),Miroslav Navratil i Ante Voki6 (1909-1945),u velikoj ram
ve6ini lidnosti koje do tada nisu obavljale ministarske funkcije, osim nafi
Artukovi6a i Lorkoviia.3aTNa toj sjednicije Budak ponovnouzeo rijed
obrativ5i se poglavnlku, izrai.avaju6istajali5teda su oni kao njegovi rgr2
najvjerniji uvijek bili spremni na suradnjuali i na Zrtvu koju bi on traZio dav
od njih. Zatim se oborio na Slavka Kvaternika koji je ve6 bio u ne- zap
milosti, a kojemu je ve6 otprije bio suparnik,tvrde6i da politidka veza
Kvaternika s Nijemcima ima katastrofalneposljedice te traZi da se kor
protiv Nijemaca odludnije istupi. Na to mu je Pavelii odgovorio da se 1p

345Jareb,Biljedke sa sjedniceDoglavnidkogvije6a,nav. dj , str. 168.

3 4 6I s t o , s t r 1 6 9 - 1 7 0
341Tko je tko u NDH, Hrvatska 1941-1945, >Minerva< Zagreb, 1997, str 444 i
454-457.

130
a. Tom je vlada ne nalazi pod pritiskom Nijemaca i da je od njih prisiljena traLiti
vko Kva- Zito i oruZje.3as
ninistari
Na sjednici Vije6a 25. listopada 1943. godine, dok je jo5 bio mi-
na i hoie
nistar vanjskih poslova, Budak izvje5iuje o zbivanjima nakon kapitu-
n at o m e ,
lacije Italije i o izjavi njemadkogpredstavnikaKascheau ime Hitlera
m tjeraju
Stoje upudenaPaveli6u,u kojoj se priznaje neospornopravo NDH na
Rijeku i Zadar, ali ne na Istru. Medutim, dodao je da su Nijemci
i je uzeo imenovali Reinera za namjesnika, a Riccardo Gigantea za prefekta u
i pokret, Rijeci, Sto pokazuje da je njemadka politika ponovno protuhrvatska.
rknuoje Stoga se Budak protivi takvoj vanjskoj politici, a u povodu rekon-
)pstanak strukcije vlade istide da ne Zeli biti ministar pravosuila, Sto mu je bilo
iminirati ponudeno.3ae
jvainije
Na sjednici Vijeia 22. studenog 1943. g. spominje se napad Ivana
rmijeniti
Or5ani6a,drZavnog tajnika za promidLbu, na Budaka i starije usta5e,o
minirati 6emu se nije raspravljalo. Budu6i da je OrSani6bio jedan od naj-
pomoii
povjerljivijih Paveli6evih suradnika, moZe se zakljuditi da je u tom
ebnoje
napadu imao prste i Paveli6. Na sjednici je istaknuto da iz vojne sluZbe
treba odstraniti sve dasnikekojima su suprugeZidovke ili Srpkinje.3so
renovao
Na sjednicamaod 24. studenogi 10. prosincaBudak nije sudjelovao
:dAlaj-
u raspravi premda se komentiralo njegovu notu kao biv5eg ministra
), Savo vanjskih poslova o priznanju Mussolinijeve vlade, pod uvjetom da se
( 19 0 0 -
prizna hrvatski suverenitetnad Rijekom,Zadrom i Istrom.35rMedutim,
akanec u bilje5kama ne nalazimo Stoje stvarno zakljudeno o njemadkim namje-
velikoj rama prema sjevernom Jadranu nakon 5to je stvorena posebna oblast s
:, osim
namjesnikom Reinerom na delu.
:o rijed
Budak postaje sve vi5e svjestantoga kako Doglavnidko vijeie ne
legovi igra nikakvu ulogu u politidkom Zivotu NDH, te o njemu kao savjeto-
traiio
davnom tijelu nitko ne vodi raduna.On izridito napominje da je to tijelo
u ne-
zapravo ve6 poni5teno, samo se traZi formalni razlog da se to udini.3s2
a yeza
da se Na sjednici od 10. veljade 1944. godine, koja je odrZanau Buda-
da se kovom stanu, raspravljalo se o prethodnoj sjednici Doglavnidkog vijeia
i postrojniStvausta5kogpokreta pod predsjedanjemAnte Paveliia sest

348Jareb,Bilje5ke sa sjedniceDoglavnidkog
vijeia, str. 171.
3aeIsto, str.172.
3soIsto, str. 174.
444 i 3 s lI s t o , s t r . 1 7 5 .
352Isto, str.176-177.

131
 ne bi htio d
d a n a p r i j e , n a k o j e m s e g o v o r i l o o r e o r g a n i z a c i j i i u d v r 5 6 e n j u u s t aos k o g
i smije javn<
p"t."".'saga je ro vijeZe zakljudilo da je bilo potrebno raspravljati tada nalazic
ieorganizaciji u Doglavnidkom vijei volji, nego
davalo doglavnike da sudjeluju u ras Na sje
nika na sudjelovanjemladih u radu novih dogl
problem. Naime, dlanovi Doglavnid da se Pogl
mladih koji su tendenciozno
nemoi u radu, ali istodobno i pritisak doglavnike
je bila Paveli6eva politika
zao5travali odnose sa starijima' Ali to je poloZaj
usta5kim.prvacima
vladanja koji je izazivaniemumjetnih zutgU1.m3du postoje6e
je dinio za sve vrrJemesvoga
lak5e vladao politidkom scenom,Sto inade miSljenju
vlasti u NDH'
djelovanja u emigraciji, a osobito za neogranidene postojeu t
1944' godine' kojoj je
SjednicaDoglavnidkog vije6a 17' oZujka Sjedn
je da li narodu podijeliti
prisustvovao Pave1i6,,u'p''uuiSuta o tome bila je vrl
tavto rekav5i da se to moZe dati samo
izjavom P
glavnici bili nezadovoljni svojim
da bi ih Britanije:
Politidkom Zivotu,Pavelid' je dogov
rkruZnica kojom se od njih zahtijeva
pojedinih doglavnika o kojima sporazum
da uzimaju u obzir prijedloge i zahtjeve je ve6 Pr
vije6a'3sa
6e se nadllno prije iaspravljati na sjednicama vijeie b
vije6a-i Glavnog
Medutim, rasprava o poloZaju Doglavnidkog oslobodi
ustaskogStanauodnosunavladunastavilaSetesetrall|odapred- mu stoJe
sjednik-vladeiministrioruZanihsnagaiunutarnjihposlovamoraju narodne
>>stalnoineposrednosuradivatisGlavnimusta5kimstanom<<iVije6em teritorija
U zapisniku s te sjednice
koji ie o.udiniuuuti uZi odbor vlade<'355 zakljuda
pojavama u
da je Budak ponovno govorio o negativnim teku6e g
"uilli"isnoje
usta5iom pokretu i drZavi, i to u usta5koj mladeZi' Pos
koja je takoder odri'ana
Na sjednici Vije6a 3' travnja 1944' godine' 1945.g
susiia, raspravljalo se o
u Budakovo- ,rurru a pod vodstvom Lovre osim bc
u posjet Njemadkoj'
pozivu njemadke vtade da jedna delegacijadode islams
vijeda treba u6i u tu
kato se govorilo o tome ito i' Doglavnidkog vjerski
u njoj sudjelovati' jer bi
delegaciju, Budak je izjavio da on odbija potrebu
godisnjice
porro"uno"doZivio uviede-Tada je napomenuoda je u povodu trl navl
N D H t r e b a o l 0 . t r a v n j a o d r Z a t i g o v o r n a z a g r e b a d k o m r a d i j u , ajel i d a j e zaklju<
izjavio da
to >>naknadno oporuuioo' Obja5njavaju6isvoje odbijanje'
356
351
3 s 31 1 1 6s, t r . 1 8 7
358
3 5 4I s t o , s t r . 1 8 9 .
3 s sI s t o , s t r . 1 8 9 - 1 9 0 .

t32
r ustaskog ne bi htio doZivjeti da se za njim u Njemadku pronose glasovi kako ne
'avljati
i o smije javno govoriti.356Iz ovoga se jasno vidi u kakvom se poloZaju
rdih spre- tadanalazio Budak koji je bio ne samo politidki odbadenpo Pavelidevoj
Lhdoglav- volji, nego i osobnoSikaniran.
neracijski Na sjednici 14. prosinca 1944. godine govorilo se i o postavljanju
sve veiu novih doglavnika. Budu6i da su se javili neki prijedlozi, zakljudenoje
enclozno da se Poglavniku stavi do znanja kako nema potrebe postavljati nove
politika doglavnike ako se sve radi bez toga vijeia. Ponovno je konstatirano da
prvacima je poloZaj tog tijela jo5 uvijek nesreden,te ako se nema povjerenja u
me svoga postoje6e dlanove, onda treba imenovati druge. Ali ono bi po tom
lH.
mi5ljenju ipak trebalo igrati ulogu neke vrste krunskog vije6a, kakva
kojoj je postoje u nekim drugim europskim drLavama.3sl
rodijeliti Sjednicavijeia od 8. oZujka 1945,na kojoj je bio prisutanPavelii,
lati samo
bila je vrlo zanimljiva. Na njoj je poglavnik traLio da vijeie reagira
i svojim izjavom protiv zakljudakanajvi5ih predstavnikaSAD, SSSR-ai Velike
,dabiih Britanije na konferenciji u Jalti 4. do 11. veljade 1945.godine,na kojoj
zahtijeva je dogovorenaobnova Jugoslavijei sastavnove jugoslavenskevlade
o kojima sporazumomJosipaBrozaTita i Ivana Suba5ida.To je bilo udinjeno,jer
je ve6 prije o tome vlada donijela deklaraciju o kojoj je Doglavnidko
3lavnog vijeie bilo obavijeSteno. Zakljudak je glasio: >Usta5a, hrvatski
da pred- oslobodiladki pokret u svim svojim dijelovima i sa svim sredstvimakoja
r moraju mu stoje na raspolaganju,zaloLit 6e se najodludnije za stvar hrvatske
Vijeiem narodne slobode i samostalnostiNezavisne DrZave Hrvatske, te njezine
sjednice teritorijalne cjelovitosti i u tom pravcu sve udiniti - u smislu i u duhu
avamau zakljudakahrvatske drZavnevlade donesenojna sjednici od 8. oZujka
teku6e godine.<<358
odrZana Posljednja sjednica Doglavnidkog vijeda odri.anaje 14. oZujka
alo se o 1945. godine. Bili su prisutni svi doglavnici i poglavnik Ante Paveli6,
madkoj. osim bolesnogAdemageMeSiia. Poglavnik je pokrenuo pitanje ustava
uii u tu islamske zajednice u NDH i poZalio Sto nije prije uspostavio njihov
i, jer bi vjerski sabor, budu6i da tada to viSe nije mogu6e. Paveli6 je iznio
diSnjice potrebu da se sazoveHrvatski drZavni sabor koji je bio sazvansamo u
rli da je tri navrata prije, od 24. sijednja do konca 1942. godine, pogotovo zbog
io je da zakljudakaJaltske konferencije.Bilo je odito da je Pavelii osjeiao

3s6Isto, str. 190.

357Isto, str.792.
3 5 8I s t o , s t r . 1 9 3 .

r33
 N
u svo
te ocJ
nalaz
Hrvat
Buda
da je
nepri
nJem
srpnJ
politi
osov
t
spom
reakt
vanJ
Buda
z
kao i
s Par
radik
u Zid
prav

slavij
tfavnJ
kraja r

t34
DH, te je
suvlada,
onovnom
la u tome

okreta-
bilo je u
raliziran VII. OCJENANJEMAEKEOBAVJESTAJNE
SLUZBE
lrvatskoj O BUDAKOVOM POLITIEKOMDJELOVANJU
o g u ,i u
ina. Njemadki policijski SS-potpukovniki dlan GestapoaHans Helm3se
u svojim policijskim izvje5iima bavio se politidkom situacijomu NDH,
te ocjenjivanjemdjelovanjapojedinih politidkih lidnosti.Medu njima se
nalaze ocjene o Mili Budaku na Sesnaeststranicakoje se duvaju u
Hrvatskom drZavnomarhivu. u podetkusvojih izvjesia on navodi da je
Budak pokazivao susretljivostprema slobodnim zidarima i Zidovima,
da je bio rezerviran prema Nijemcima, a oslanjao se na Talijane. Svoj
neprijateljski stav, istide, izrazito je pokazivao prema pripadnicima
njemadkenacionalnemanjine. Navodi Budakov govor u Karlovcu u
srpnju 1941. u kojem je govore6i o Njemadkoj i Italiji isricao da je u
politici sve proradun i da s roga stajalistatreba ocjenjivati i politiku sila
osovlne.
U dokazivanju njegovlh veza sa Zidovima i slobodnim zidarima
spominje da je njegov Sofer neki Milutin Kremzir,Zidov, te da je
reaktivirao profesoraAntuna Bonifadi6a(1901-1986)u Ministarstvo
vanjskih poslova, a da ministar Mirko Puk (1884-1945),diji je sin bio
Budakov zet, prima stalno u posjetejednog istaknutog Zidova i masona.
Zatim slijedi iscrpni pikaz Budakove politidke karijere, najprije
kao dlana Stranke prava, s oslanjanjem na StjepanaRadi6a, te suradnja
s Paveliiem i razllke koje su postojale medu njima, ali da je ipak bio
radikalni usta5a.Budaku je predbacivaoda je tiskao list Hrvatski narod
u Zidovskompoduzeiu, te da je odgovoranza cijepanjeunutar Stranke
prava, zamjerao mu je sto nije podrZao strogu antisemitsku politiku.

3seHelm Hans (1909-1946),

njemadki redarstveniizaslanik u Kraljevini Jugo-
slaviji 1939. godine. od travnja 1941. funkcionar odjela 4 Gestapoau Jugoslaviji U
travnJu 1942. imenovan je njemadkim redarstvenim izaslanikom u NDH gdje ostaje do
kraja rata, kadaje zarobljeni osudenna smrt. Tko ie tko u NDH. str. 155.

r35
Tvrdi da je Budak sastavio vladu nakon sloma Jugoslavije, Sto ne redovirn
odgovara istini, i da je ona bila neprijateljski raspoloZenaprema jednidk
Njemadkoj.360Nakon Stoje Budak napustiopolitidke funkcije, navodi sastaJa
da se ponovno Zelio povezati s njemadkim krugovima, a da je svoje Evolucij
prija5nje izjave protiv folksdojdera opravdavaoatmosferom u tada5njim Helt
zbivanjima. Svoje italofilsko raspoloZenjetumadio je njemadkom uz pom
politikom prema Hrvatskoj, kao i poglavnikovom Zeljom da se s Tali- veli6eve
janima suraduje.Helm procjenjuje da bi s njemadkestranebilo potrebno Vladkot
pokazati interes za Budaka, te traLi od mjerodavnih da mu odobre kovih i
tjeSnjeoslanjanjena njega.36r zauzetr
U posljednjoj biljelci izvje5ia od 25. lipnja 194L osvr6e se na odnosit
Budakovu lidnost. Istide da je on pjesnik koji ima osjetljivi karakter, Sto obnovi
se moZe vidjeti iz njegovih djela u vezi s antiZidovskimzakonima. Kar
Predbacujemu, iako ih je redigirao, da lh je zadrLavaou ladici, a do naglaS
njihova ostvarenjado5lo je pritiskom njegovih suradnika.ZanjegakaLe oko Stj
da je u svim svojim radnjama pokazivao ne samo neodludnost,nego i suprot
stra5ljivost, odnosno da on lebdi u sferi umjetnosti, te da je njegovo profesc
djelovanje stalno pod nedijim utjecajem. Iako se Zelio posvetiti knji- skupin
Zevnosti,on se ne Zeli odreii politike i njezina upliva.362 napom
U posljednjoj bilje5ci od 9. srpnja 194I.blljeli da je Budak 1926. Budak
godine stupio u PEN klub, a dlan toga kluba, istide se, mogao je biti prihva
samo mason.On se isticao od 1931.do 7934.kao dovjek koji je odr- Paveli
i.avao nizveza sa Zidovima i masonima u Londonu i Parizu, a pri Budak
povratku u zemlju pomagali su mu dr. Jandikovii, Leo Grividid, Franjo pa dak
MihaljdZii (veliki majstor Velike loZe Jugoslavije) i dr.363 Ht
O Budakovoj politidkoj djelatnosti Helm je, pomo6u svojih infor- Budak
matora, napisaoposebnoizvje56e.Napominje da iako je bio jedna od Lidovt
prvih lidnosti u Stranci prava, istodobno je uvelike simpatizirao koji se
Radi6evu stranku, te objavljivao knjiZevne napise u dasopisuHSS-a je zac
Evolucija. S tim u vezi potpisaoje Zagrebadkepunktacije u ime Stranke minist
prava, bez Paveli6evadopu5tenja,nakon degaje do5lo do revolta u namJ

360 Ocena Helmovog akta Budak Dr. Mile, str. 2,

Fond Mile Budaka, Hrvatski
drZavni arhiv.
3 6 1I s t o , s t r . 5 .
J(
362Beleskauz akt o Mili Budaku, 25.6.1941. str. 10,
Fond Mile Budaka,Hrvatski 3(
drZavni arhiv.
3
363Bele5ka,9. srpnja 1941,isto, str. 1 1.

136
 Sto ne redovima Paveli6evih prista5ajer se u Punktacijama govorr o za-
prema jednidkom Zivotu u drZavi sa Srbima. Osim toga, Budak se stalno
navodi sastajaos istaknutim dlanovima HSS-a u redakciji njihova dasopisa
: svoje Evolucija.
laSnjim Helm navodi da se Budak vratio u zemlju bez Paveliieva znanja, a
adkom uz pomoi jugoslavenskogposlanstvau Rimu, Sto je zaprepastiloPa-
s Tali- veli6eve prista5e.Zatim napominje da je on ponovno uspostavio veze s
rtrebno
Vladkom Madekom, iako je u to vrijeme bjesnio sukob izmedu Made-
rdobre
kovih i Pavelidevihprista5au Hrvatskoj, a dak se govorilo da ie Budak
zauzeti visoki poloZaj u HSS-u. Kako su se tome u stranci protivili,
sena odnosi su izmedu Budaka i Madeka ohladnjeli, Stomu je dalo povoda da
er,Sto obnovi stareveze s Paveli6evimprista5ama.36a
nima.
Kad je podeo izlaziti Hrvatski narod, kojemu je on bio urednik,
,ado nagla5avase da se u njemu nije napadaloZidove. Zbogtoga se skupina
rkaLe
oko Stjepana Bu6a, koja je bila rasistidki i antisemitski raspoloLena,
lego I
suprotstavljalapolitici Mile Budaka. On se u to vrijeme povezao s
)govo
profesorom Teolo5kog fakulteta Stjepanom Zimmermanom i njegovom
knji-
skupinom koja se okupljala oko lista Hrvatska smotra. U izvje56u se
napominje da je Pavelil i.elio pomiriti te dvije struje, Bu6ovu i
1926. Budakovu, da ne bi do5lo do otvorenograscjepa,Stoje na kraju Budak
s biti prihvatio, te se javlja kao legalni predstavnik usta5au zemlji prije
odr- Paveli6evadolaska,dok je StjepanBui bio marginaliziran.36s Inade se
a pri je
Budaku i njegovoj skupini predbacuje da osudivala progone Zidova,
ranJO pa dak im pomagalai da je bila protunjemadkiraspoloZena.
Helm vrlo o5tro kritizira stanje u Ministarstvu prosvjete,kojem je
tfor-
Budak bio na Eell, za koje se tvrdi da je u rukamapredstavnikaHSS-a,
aod
Zidova, dak i komunista, koji su i dalje ostali raditi u tom ministarstvu i
irao
koji se drZe starih zakona i propisa a ne provode kulturni program kakav
iS-a
je zacrtanu Njemadkoj.ZaBudaka se kaZe da je vrlo rijetko na poslu u
tnke
ministarstvu, da samo prima delegacije,prijatelje i darove, a kad i prima
tau
namje5tenikeministarstva,Stoje rijedak sludaj,da je vrlo arogantan.366

rtski

36aIsto, str. 34.

rtski
36sIsto, sft. 4-5.
366Isto, str. 8-9

t37
 Helmovo izvjesie zavrsavatvrdnjom da se Budak potpuno
povukao
iz politike, a kao razrog tome istide da izmedu njega
ipaveri6a postoji
>dubokamrZnja,navodnozbog Iidnog razmimoilaLeniarr.36j

Nak
kada do
funkcio
egzodu
Mate Fr
kretati t
odreden
u tri ho
napomr
u subot
samo dt
prilikot
doglav
Bur
d o S l i7
Predlit
Mandi(
vlasti tl
On
logor i
vlastin
osoba
minist
Tudorc

36

svibnja
369

138
) povukao
ia postoji

VIII. PREDPARTIZANSKIMSUDOM

Nakon sloma NezavisneDrZave Hrvatske u svibnju 1945. godine,

kada dolazi do masovnog pokreta vojske, stanovni5tvai drZavnih
funkcionara prema slovenskoj granici, i Mile Budak se pridruZuje
egzodusu.On izjavljuje da je desetakdana prije povlaEenjadoznao od
Mate Frkovi6a, doglavnika i ministra unutra5njihposlova, kuda ie se
kretati vlada, doglavnici, i DrZavno vije6e. Za niih je u Austriji bilo
odredenomjesto sakupljanjai to Turracher Hciheu KoruSkoj, u Alpama,
u tri hotela u koje je trebalo smjestiti drZavneduZnosnike.Budak
napominjeda se nije spremaozabliegjer je tek 5. svibnja 1945.godine,
u subotu, saznaoda se sutradankre6e.368 Da je Budak bio obavije5ten
samo dan prije odlaska,ne govori samo o op6oj panici koja je vladala
prilikom povladenja,nego i o odnosu prema njemu koji je ipak bio
doglavnik, istaknuti drZavni funkcionar.
Budak u izvje5iu policijskim organima opisuje da su u Turracher
d o S l i 7 . s v i b n j a u v e d e r ,a o n d a p o s l i j e n e k o l i k o d a n a p o S l i p r e k o
Predlitza u mjesto Tamsweg. Njihovu kolonu predvodio je Nikola
Mandid, predsjednik vlade, koji je od zapovjednika engleskih vojnih
vlasti traZio zaStitudok se ne sredeprilike u Hrvatskoj.36e
Oni su 17. svibnja iz Tamswegaprebadeniengleskimkamionima u
logor Spittal na Dravi da bi sutradanbili predani jugoslavenskim
vlastima, i to na kolodvoru u mjestu Rosenbach.Toj skupini od 69
osoba,sa Zenamai djecom, bio je pridodan doadmiralNikola Steinfel,
ministar oruZanih snaga,sa Sefom svojeg ureda pukovnikom Ivanom
zni arhiv,
Tudorom, koji su bili dovedeni iz zatvora u Klagenfurtu. U toj skupini
rdodenja
r1a1945.
ke vlade
368ZapisnikBudakova saslu5anjau Odjelu Zaitite Naroda zaZagreb,dne24
da ga ne
ekstvu<, svibnja1945,str. l. Fond Mile Budaka.Hrvatski drZavniarhiv.
36eIsto.

139
 -'viSi
nalazio se i Budak zajedno sa svojom najmladom kierkom Grozdom.
rudarstv
Nakon zadri.avanjau Jesenicama,19. svibnja 1945, odvedeni su u
njih por
Stot3u Loku, a dva dana poslije njih petnaestdlanovavlade s Nikolom
Debi6,
Mandiiem na delu, uz oruZanupratnju, sprovedenisu preko Ljubljane u
Postojnu u Stabeetvrte armije gdje su bili zapovjednik Peko Dapdevid i
eln
dena u
PetarDrap5in,zapovjedniktenkovskearmije, koji je bio osobito osoran
Budak.
prema zarobljenicima. Svi su oni ukrcani u autobusei dovedeni u
politidk
Zagreb,te smje5teniu zatvor u policijsku stanicuu Petrinjskojulici.370
integra
Skupina od 54 osobe,koja je poslije 21. svibnja ostala u Stof3a
drZavn
Loki, 25. svibnjaje strijeljana.Istog danaposlije podne to se dogodilo i
ove kn
s dvanaestosoba koje su radile u raznim drZavnim uredima, medu
Budak
kojima su bile: majka pukovnika Juce Rukavine, supruga BlaZekovi6
biogra
Zdenka i njezina kierka Cela, zatim Grozda Budak, k6i Mile Budaka,
Skolsk
njezina roclakinjaAna Budak i Mirna Frkovi6, k6i ministra Ivice Frko-
studen
vi6a.31tFrkovi6evamlada kii Jasnai sin Vladimir ostali su na Zivotu u
Pc
logoru, o demuje u emigraciji svjedodioVladimir Frkovi6 autoruJosipu
1933.
Davorinu.372
danat
Jugoslavenskitisak je u drugoj polovici lipnja 1945. objavio: >U
u Stra
ruke naSih vlasti pali su najzad i glavni ustaSki zlikovci, dlanovi
Hranil
takozvanedrZavnevlade NDH, Paveliievi doglavnici i visoki funk- jer ni
cionari usta5ke'vojnice' i'dri.ave'. U rukama na5ih vlasti nalazi se
odgo
pored ostalih - predsjednik'vlade' NDH dr Nikola Mandi6, doglavnik
Ziv.K
dr Mile Budak, doglavnik AdemagaMe5i6, ustaSki'ministar prosvjete'
otidi
dr. Julije Makanec, 'ministar bogo5tovljai pravosuda'dr Pavao Canki,
'ministar 'admiral' Grazt
oruZanih snaga' Nikola Steinfel, zatim zloglasni
Italiji
usta5ki pukovnik Juraj (Joso) Rukavina - Sef vojnopolitidkog
- E
redarstva,Lavoslav Mili6 intendantskigeneral-porudniki generalza
NEZAI
posebne administrativne zadatke u uredu ministra oruZanih snaga,
'general' 'poglavni ostva
Viktor Prebeg, i Zupanu poglavnikovomuredu',
'zrakoplovni nije ;
Adolf Tudor - pukovnik' i 'prodelnik ureda ministra
zada
oruZanih snaga', dr Fedor iadi6 - 'predsjednik drZavnogpatentnog
'drZavni vanjt
ureda' i tajnik kod predsjedniStva vlade', dr Bruno Nardelli -
'dri.avni povl.
tajnik u ministarstvuunutra5njihposlova', Marko Lovokovi6

370Jareb.Budak. str. 87-88.

371Isto, str 89. Hrva
372Josip Davorin (Kamilo Krvarii), >Kako je 7945 izruEenaHrvatska DrZavna
Vlada<, Godiinjak Hrvatskog Domobranstva 1954, Buenos Aires, str. 203-212.

r40
jrozdom. - 'viSi pristav ministarstva
trgovine' i tajnik ministarstva Suma i
leni su u rudarstva',AleksandarBenak,' odsjednisavjetnikministarstvaunutraS-
Nikolom njih poslova' i 'nadstojnik ureda ministra unutra5njihposlova' i Josip
ubljaneu Debi6, 'tajnik kod predsjedniStvavlade'.<<
apdevii i elm.le skupinaministarahrvatskevlade i drugih duZnosnikadove-
.o osoran dena u policijski zatvot u Petrinjskoj,26.lipnja 1945.je sasluSanMile
redeni u Budak. Saslu5anjeje zanimljivo jer se u njemu opisuje ditav Budakov
u l I c t . ,, u politidki Zivot i djelovanje kako ga je on vidio iz svog vlastitog kuta, a
r Skofya integralni se njegov tekst duva u Fondu Mile Budak u Hrvatskom
rgodiloi drZavnom arhivu uZagrebu. Premda 6e taj tekst biti objavljen u prilogu
t, meclu ove knjige, iznijet iemo neke vaLnije izvatke koji bacaju vi5e svjetla na
Zekovii Budakov politidki lik. On saslulanjepodinje izjavom o svojim osnovnim
ludaka, biografskim podacima, mjestu rodenja, obiteljskom i imovnom stanju,
e Frko- Skolskoj spremi, zanimanju i poslovima koje je obavljao do konca
;ivotuu studenog1943,kadaje umirovljen.3T3
Josipu Podinje s tvrdnjom da je u usta5ki pokret stupio koncem oZujka
1933. kada je u emigraciju oti5ao Paveli6u, i to zato Sto se od mladih
'to: dana bavio politikom najprije u prava5kommladohrvatskompokretu, pa
>>LI
lanovi u Stranci prava. Zbog teroristidkog djelovanja prava5keskupine (Soldin-
funk- Hranilovi6) bio je uhiien i proveo je u zatvoru 8 mjeseci, ali je pu5ten
lazi se jer nije bilo dokaza protiv njega. No, policijske su ga vlasti smatrale
lavnik odgovornim te je na nj izvr5en atentatkada je te5ko ranjen i jedva ostao
rvjete' Ziv. Kako je na njega bio vi5e puta pripreman atentat,on je bio prisiljen
lanki, oti6i u emigraciju, a putovnicu je dobio zbog lijedenja u Karlsbadu i
;lasni Grazu,pa je onda uspostaviovezu s Paveliiem koji je Zivio u Modeni u
dkog Italiji.3Ta
ral za Budak dalje navodi da je prihvatio Paveli6evastajali5tao uspostavi
laga, nezavisne hrvatske drlave jer je bio uvjeren da se sa Srbijom ne moZe
edu', ostvariti hrvatski nacionalni interes. Sve do svoje internacije na Lipare
lstra nije znao da talijanskavlada financira usta5kipokret, ali da je njegova
tnog zadaCabila stupiti u vezu s funkcionarom talijanskog ministarstva
l l - vanjskih poslova za kulturne veze da bi se sprijedilo Hrvate u talijanskoj
ovii povijesnoj literaturi blatiti, osobito kao austrijske vojnike u Italiji, koje

373 Zapisnik sasluianja Budaka 26. svibnja 1945, fond Mile Budaka, 24 stranice,
Hrvatski drZavniarhiv, str. l.
37aIsto, str. 2.

141
 je smatran
su optuzivali za zlodjela.3Ts Budak je time Zelio staviti do znanja da je
njegov odnos s talijanskim funkcionarombio samokulturne naravi. nije sudjel
bolnici.
Nakon Sto je opisao boravak u nekoliko emigrantskih logora u
srednjoj Italiji (Bovegni i Olivetti), istide da ga je poglavnik poslao Govo
podetkom 1933. u Berlin da nastaviprija5nji rad Branka Jeli6a,gdje je vijeie bilt
politidki-propagandnodjelovao i izdavao nekoliko brojeva novina ono bilo >
NezavisnaDriava Hrvatska te stupio u vezu s funkcionarima Nacistidke U svo
stranke. na diji je I
Poglavnik ga je pozvao u Italiju, u Bolognu, a nakon marsejskog kog jezik
atentataoti5aoje sa suprugomu Torino, gdje je zajednoZivio s Pave- neograni
liievom obitelji. Kada su nakon toga talijanskevlasti emigranteposlale denja do
na Lipare, on je tamo bio upuden,po Paveli6evojnaredbi, i postavljen provoditi
za zapovjednika logora. O svome upravljanju logorom Budak govori O za
, :,.
vrlo povoljno i navodi Stoje sve udinio da se pobolj5aju emigrantske protlv z1
Zivotne prilike, te je organiziraoosnovnoobrazovanjeza one koji nisu Zakonsk
i m a l i o s n o v n u S k o l s k us p r e m u .N a v o d i d a j e u s p i o o d t a l i j a n s k o g Paveli6a
inspektora contija dobiti ve6a financijska sredstvaza opskrbu i Zivot dlanovi '
emigranata.3T6 provodil
Pridajudio emigraciji, napominjeda je zbog pakta koji je sklopljen od njih :
izmedu Italije i Jugoslavije 1937. do5lo do raspu5tanjalogora, te da je usta5kiI
Pavelii uputio emigrantima dopis da se svatko od njih moZe vratiti u samovo
zemlju ako Zeli, ali da mogu otiii i nekamo drugamo ili ostati u Italiji. kim sud
Nakon toga Budak je s obitelji, prema svojoj izjavi, interniranu Salerno.377 sudjelov
Odito je da je Budak ne samo u optimistidkomtonu opisao Zivot u Spo
logoru na Liparima, nego je netodnoobjasniopovratakemigranatau zalagan
zemlju. Njegova tvrdnja da je Paveli6 ostavio emigrantima slobodu kojih su
izbora ne odgovaraistini, dime je zapravoopravdaoodlazak izrtalije, So
Sto je udinio bez Paveli6,evaznanja.Svoj razlaz s Madekom nakon kazaoj
povratka u zemlju 1938. obja5njavao5trim napadomna njega u glasilu crkava
HSS-a,378a ne zbog Madekovaformalnog zahtjevada se Budak pro- stajaliS
cesuiraradi progonaemigranatana Liparima. primler
Pi5u6i o svom hapSenjuu Zagrebu, koje su obavile banovinske 21.srP
vlasti i koje su ga pustile iz zatvoranakon smrti njegove zene,istide da udinio

3'79
375Isto, str 3. 380
3 7 6I s t o , s t r . 5 . 381

377Isto. 382
38
3 ? 8I s t o ,s t r . 6 .

142
;nanjada je je smatran >ideoloskim vodom ustaskogpokreta u domovini<<,ali da
naravi. nije sudjelovaou proglaSenjuNDH 10. rravnja r 94 1. godinejer je bio u
h logora u bolnici.
nik poslao Govoreii o svojoj ulozi doglavnika, tvrdio je da je Doglavnidko
6a,gdje je vijeie bilo zami5ljenokao politidko rijelo pored poglavnika, ali da je
va novina ono bilo >samo prazni naslov<<,37e koje nije nikad funkcioniralo.
Nacistidke u svojoj izjavi posebnoje istaknuo velik urjecaj Nijemaca na NDH,
na diji je pritisak donesena(,ak >>zakonskaodredba o upotrebi njemad-
rarsejskog kog jezika, zastavei simbola<, kojom je njemadka manjina dobila
ro s Pave- neogranidenaprava u Hrvatskoj, Sto se nije moglo suzbiti jer su nare-
te poslale denja dolaztla osobno od Paveliia, a resorni su ministri to morali
rostavljen provoditi.38o
lk govori o zakonima koji su govorili o zastiti arijevske krvi i bili upereni
rgrantske protiv Zidova, Budak je kazao da je to bilo paveliievo djelo, no da je
koji nisu Zakonsku odredbu o prelaskujedne vjere na drugu on potpisao pored
ijanskog PaveheaiZanic,a, ali da se njena sadriajane sieia. lriznaje da su svi
ru i Zivot dlanovi vlade imali antisemitsko stajaliste,jer su Ziaovi u Hrvatskoj
provodili antihrvatskupolitiku, ali da su usprkosnasto.janjuda se neki
;klopljen od njih za5titemnogi nastradali,za 5to odgovornostsnosepojedini
,tedaje ustaski funkcionari koji su bili neposrednoodgovorni poglavniku i
vratiti u samovoljno provodili sustav strahovlade."t Sto se tide zakonao prije-
u Italiji. kim sudovima,naglasavada pobliZeo tome nista ne zna jer u tome nije
tlerno.377 sudjelovao.
r Zivot u spominjuii boravaku Berlinu gdje je bio poslanik,naglasioje svoje
:anatau zalaganje za hrvatske radnike koji su radili u njemadkoj industriji, od
;lobodu kojih su neki bili prisilno deportiraniu tu zemlju.382
;Italije, S obzirom na svoje djelovanjekao ministraprosvjetei bogostovlja,
r nakon kazao je da su on i ostali dlanovi vlade nepovoljno gledali na rusenje
glasilu crkava u Hrvatskoj. Glede Zidovskihbogomolja izjavio je da je njegovo
ak pro- stajali5tebilo da se one ne ruSe,ali da ih se upotrijebi u drugu svrhu, na
primjer umjetnidku. iuo je za pokolj srba u Glinskoj pravoslavnoj crkvi
vinske 21. srpnja 1941.godine, a o njenom ru5enjunije ni5ta znao.383 Tko je to
tide da udinio on ne zna, a da se njegapitalo bio bi protiv toga.

37eIsto, str. 9.
3 8 0I s t o , s t r . 9 - 1 0 .
3 8 1I s t o ,s t r . 1 1 .
3 8 2I s t o , s t r . 1 5 .
3 8 3I s t o , s t r . 1 7 .

143
 O svo
Na pitanje o masovnim ubijanjima u NDH, Budak je doslovno
poglavnikt
odgovorio: >>Nasva pitanja postavljenau vezi sa progonima, masovnim
njega djel
klanjem, mudenjem i svako nim zlostavljanjem, a naposeruzaranjima
okolina Pr
i uni5tavanjemprotiv naroda i njegove imovine u Hrvatskoj, mogu poslije slo
odgovoriti samo slijede6e:bilo je nekoliko ljudi koji su radili, ne samo
Sto se
mimo, nego protiv intencije svih dlanova vlade i koji nijesu bili pod-
koje je od
vrgnuti ni jednom resornom ministru. Oni su na svoju ruku radili Sto
kojima Pt
god im se prohtjelo, a odgovarali nijesu nikome, osim valjda Po-
sje6ada j
glavniku.<<384
bilo neuk
Sto se tide srpskog pitanja u Hrvatskoj, Budak je spominjao svoj srPskisP
govor u Virovitici 194I. godine kada je rekao da u NDH ne mogu je zaklju
postojati dvije drZavneideje, te da Srbima ne preostajedrugo nego ili da poticao !
se poklone ili da se uklone. Na to mu je netko iz publike, istide Budak,
Ve6
dobacio da su se Srbi poklonili, a on im je odgovorio da moZe biti
ljenje, 1
siguran da 6e biti zastidenkao svaki Hrvat. Kad je duo da je poklano
funkcior
cijelo selo srpskih sranovnikakoji su prelli na katolidku vjeru, da je
pukovni
otisao poglavniku i rekao mu da se na taj nadin ne moZe vladati i
predsjed
udvrS6ivati drZavu. Rekao je da je na njegove prigovore Paveli6u o
ministat
ubijanju srba u Hrvatskoj i progonima Paveli6 Sutio i obidno govorio da
Mili6, g
u to ne vjeruje.38s
Splitu.
Navodi kako je duo da postoji logor u Jasenovcui da je u njemu Prijekol
strasanreZim i daznadajejedan od njegovih prijatelja rekao nekom od
But
glavnih funkcionara u Jasenovcuda bi dosao pogledati logor, a ovaj mu
>a)
je na to odgovorio: >MoZete do6i unutra, ali je pitanje da li 6ete iza(,i iz
njega.< Inade je kazao da on i ni jedan ministar nisu mogli utjecati ideolog
savjetom ili naredenjemu tom pravcu, ali da je sam osudivao masovna skoj, kr
klanja, bacanje ljudi u jame i spaljivanje zatvorenih ljudi, te mudenje u doglav
stvu ul
zatvorima, koji su zlodini bacili ljagu na hrvatski narod od koje 6e se
nJego
morati dugo i te5ko prati.386
posao
Budak je na saslu5anjugovorio o nadbiskupuAlojziju Stepincu s
b)
kojim je dolazio u dodir kao nadleZni ministar, i koji je vlastima
sluZbu
prigovarao naglo pokrstavanje Srba imajuii kontakte s poglavnikom i
interveniraj uli za pokrsteneSrbe koje su ustale zatvarali i ubijali.387

384Isto. 38
3 8 5I s t o , s t r . 1 8 . 3l
3 8 6I s t o , s t r . 1 9 . i 2 1 .
Hrvats
387Isto, str.22.

144
je doslovno o svome odnosu s Pavelidem kazao je da mu nije opienito poznat
I, masovnim poglavnikov stav prema njemu te da su mu mnogi prigovarali ito nije na
razaranjima njega djelovao da prilike budu bolje, ali je primijetio da je paveliieva
skoj, mogu okolina prema njemu bila nepovjerljiva. Stogaje Zelio napustiti zagreb
ili, ne samo poslije sloma NDH jer da to nije udinio, usta5ebi ga ubili.
su bili pod_
Sto se tide odnosaprema srbima, ponovno se vratio na svoje govore
u radili Sto
koje je odrZaona skupovimau nizu mjesta u Hrvatskoj 1941. godine u
valjda po- kojima priznaje da je iznosio nepovjerenje prema srbima ali da se ne
sje6ada je izrekao: >BjeZtepsine preko Drine<< jer da je to rekao, to bi
rinjao svoj bilo neukusno i uvredljivo te da nije bio ni blizu pomisli da se hrvatsko-
I ne mogu srpski spor moZe rijesiti klanjem nego razmjenom pudanstva.Izlaganje
negoili da je zakljudio da se ne osjeia krivim ni za jedno podinjenodjelo, nije ga
ideBudak, poticao vei, naprotiv, pomagaopojedincima i skupinama.388
moZebiti Ye(' 1. lipnja 1945. godine javni tuLllac Hrvatske, krividno odje-
e poklano ljenje, podignulo je optuZnicu protiv Mile Budaka i devetorice
teru,da je funkcionara NDH, medu kojima su bili: Juraj Rukavina Juco, ustaski
vladati i pukovnik, Aleksandar Benak, kotarski predstojnik, Nikola Mandi6,
aveliiu o predsjednik vlade, Julije Makanec, ministar, Nikola steinfel, doadmiral-
ovorio da ministar, Pavao Canki, ministar,AdemagaMeSi6, doglavnik, Lavoslav
Mili6, general-porudnik,i Bruno Nardelli, poglavar civilne uprave u
u njemu Splitu.38eMedu inkriminiranima bio je i Ivan vignjevi6, predsjednik
rekomod Prijekog suda,koji se u optuZnicitada ne spominje.
rovajmu Budaku se u optuZnici navode ove krividne radnje:
e iza1iiz
>a) da je kao organizirani i zakleti usta5ajo5 1933. godine i kao
utjecati
ideolog podstrekivao masovna klanja i ubijanja Srba i Hrvata u Hrvat-
masovna
skoj, kao najintimniji suradnik zlodinca Ante Paveliia postao njegovim
udenjeu
doglavnikom i kao takav plaien od neprijatelja organizovao u inostran-
rje ie se
stvu usta5kelogore u kojima je odgajao usralke koljade koji su pod
njegovim vodstvom i nadzorom spremali zloEine u domovini i koji je
:pincus posaonastavioi poslije osnutkatzv. NDH;
lastima
b) Sto se u emigraciji u Italiji , zatim Njemadkoj stavio u izdajnidku
nikom i
sluZbufa5istidko-nacistidkih osvajabaprotiv vlastitognaroda;
i.387

388Isto.
38eoptuznica javnog tuziocaHrvarske
zagreb,1. lipnja 1945,Fond Mile Budaka,
Hrvatski drZavni arhiv Zagreb, str. 1.

145
 'ministarprosvjete','diplomatskiposlaniku 8.1
c) da je u tzv. NDH bio
'ministar vanjskih poslova' te kao takav bio intelektualni 9.I
Njemadkoj' i
'Ubijte svakog kaznu r
inspirator pokolja Srba u Hrvatskoj, bacajudi parole:
'Koliko vrba toliko Srba', itd; 10
Srbina','BjeLte psine preko Drine',
d) da je joI 1939. organizirao t Zagrebt na radun neprijatelja nakazr
fa5istidkuStampui propagandute razvio intenzivanpetokolona5kirad, Op
izdajuli usta5ke novine Hrvatski narod, pod krinkom liberalnih izla- presud
ganja obilazio zemlju i drLaousta5kapredavanjaitd; imovin
e) da je kao ministar vanjskih poslova u tzv. NDH neposredno Or
udestvovaou nasilnom odvodenju nase radne snage za fasistidko-
njemadkuratnu industriju; Oc
'vlade' tzv. NDH mnogobrojne
f) da je izdavaoi potpisivao kao dlan ru, La
i zlodinadkezakone, narodito zakon o privilegovanom i izvanrednom poslije
poloZaju njemadke narodnosnegrupe u NDH, o kolektivnoj odgo- M
vornosti graifana,porodica na5ih rodoljuba, o rasnoj i vjerskoj netr- jutarn
peljivosti itd.,,3eo svijett
Medutim, o samom tijeku sudenja Budaku i skupini znamo vrlo izvrS
malo. Medu istraZiteljimavjerojatno ima Zivih svjedoka,ali oni o tome P
nisu nista napisali.Nije poznat ni sastavsuda,iako Krizman navodi da vjeruj
i prot
1945
radio
Mlad
najkr
dra Mile Budaka i ostalih, zbogveleizdajei ratnih zlodina' on ni
Nakon odrzaneglavne raspravesud je izrekao i proglasio slijede6e Misli
presude:
1. ustaski doglavnik Mile Budak, 2. ustaski pukovnik Joso (Juco)
podru
Rukavina i 3. ustaski predsjednikprijekog suda Ivan vidnjevi6, na Splitu
kaznu smrti vjesanjem, trajan gubitak gradanskedasti i konfiskaciju
imovine.
sluZe
4 . D r . N i k o l a M a n d i i , p r e d s j e d n i ku s t a s k ev l a d e , 5 . D r . J u l i j e >Vojr
Makanec, ministar ustaskevlade, 6. Nikola steinfel, ministar ustaske pfavz
vlade i 7. Dr. Pavao Canki, ministar ustaskevlade, na kaznu smrti Jucu
strelj
strijeljanjem, trajan gubitak gradanskedasti i konfiskaciju imovine' vladt
3eoIsto, str. 2-3. Pavl
3 e rJ a r e b ,n a v . d j . , s t r . 9 3 .

t46
tposlaniku 8. AdemagaMe5ii, usta5kidoglavnik - na kaznu doZivotnerobije.
rtelektualni 9. Lavoslav Mili6, domobranskiintendantskigeneral-porudnikna
rjtesvakog kaznu robije u trajanju od 20 godina i
',
itd;
10. Dr. Bruno Nardelli (1901-1969),usta5kiguvernerDalmacije,3er"
eprijatelja na kaznu robije u trajanju od 20 godina,
rna5kirad,
OptuZeni Ademaga Mebi6, Lavoslav Mili6 i dr. Bruno Nardelli
alnih izla-
presuileni su, osim toga, na trajan gubitak gradanskeEastii konfiskaciju
imovine.
:posredno
Ova presudaje izvr5na.<<3e2
aSistidko-

Logobrojne Od osutlenih na vremenskekazne,Ademaga MeSi6 umro je u zatvo-

ru, Lavoslav Mili6 pu5tenje iz zatvora poslije pet, a Bruno Nardelli
anrednom
poslije desetgodina.
noj odgo-
skoj netr- Mile Budak obje5enje 7. lipnja t Zagrebt, vjerojatno u ranim
jutarnjim satima, a vijest o tome istoga dana donijele su novine u
svijetu.Agencija Tanjug objavilaje 7. lipnja 1945.vijest da je toga dana
tamovrlo
Int o tome izvr5ena smrtna kazna nad Nikolom Mandi6em i Milom Budakom.3e3
navodida Postoji mi5ljenje da se Budak lo5e drZao na suclenjui traLio milost,
r i Budak, vjerujuii da 6e gaKrlela kojega je za5titio spasiti. O tome pi5e novinar
r presuda i profesor Bogdan Radica u knjizi Ztviett nedoiivjeti, koji je u lipnju
r objavilo 1945. susreo t Zagrebu gimnazijskog kolegu Borisa Mladinea koji je
odrZaoje radio u tuZilaStvu i bio prisutan prilikom suclenjaMili Budaku.
denih - Mladineo navodi, po Radici, >>dase na raspravi najsramotnije i
najkukavidkije drZao Mile Budak, neprestanoje plakao izjavljuju6i da
on nije ni za Sto kriv. Hrvatskom je vladalo nekoliko rasova! Ne mi!
slijedeie
Mislim da je to mogu6e.<<3ea

so (Juco) 3eloU rujnu 1943. godine Nardelli je imenovan poglavaromgradanskeuprave za

jevii, na
podrudje osloboaleneDalmacije, te velikih Zupa Bribir-Sidraga i Cetina sa sjedi5tem u
fiskaciju Splitu.
3e2Krizman, Pavelit u bjekstvu, nav. dj., str.26.
3 e 3n T a n j u g . , 7 . j u n a 1 9 4 5 . 1 j u g o s l a v e n s k en o v i n e B o r b a p o d n a s l o v o m > Z a -
tr. Julije
sluZenakazna stigla Milu Budaka i ostale uhaplene ustadkekoljade< donosi, uz ostalo:
' usta5ke >Vojni sud Druge armije osudio je 6. juna na smrt ve5anjem,trajan gubitak gratlanskih
nu smrti prava i konfiskaciju imovine ustalkog doglavnika Milu Budaka, usta5kogpukovnika
'ine. J u c u R u k a v i n u i p r e d s e d n i k au s t a 5 k o gp r e k o g s u d a I v a n a V i d n j e v i i a , a n a s m r t
streljanjem,trajan gubitak gratlanskihprava i konfiskaciju imovine, predsednikaustaike
vlade dr. Nikolu Mandiia i ustaike ministre dr. Julija Makanca, Nikolu Stalnfela i dr.
< .o r b a ,X , b r . 1 3 8 , 9 .j u n a 1 9 4 5 .
P a v l aC a n k i j a < B
3eaRadica, Zivj eti nedoiivj eti, nav. dj., str. 322.

141
 Razumljivo je da je Budak na sudenju shvatio da ga
deka smrtna izazivaju I
presuda, iako je vjerojatno u podsvijesti vjerovao
tato ui ga KrreZa samostal
mogao spasiti, a nije znao da tada ni Krrela nije
bio u mirosti po- suoditi s
bjednika. shvatljivo je da je emocionalno reagiiao suoden
sa smriu sludajuBr
dri'd da osobno nije sudjelovao ni u kakvom zlodinu,
iako nije mogao >jao pobij
pobjeii od objektivne odgovornosti. To se vid,i iz
njegove izjave na
saslusanjupred istraZnim organima kada je na kraju O sud
iziZvro da je ipak
ostao u usta5kompokretu, iz dega proizrazi odredena ustvrdio c
otl"ktiunu odgo-
vornost. 1 9 9 5 .g o d
PresudaBudaku i ostalima, tada i neposrednonakon rata, Budakov I
izricarase za Kre5in
na temelju >>zakonao krividnim djerima protiv naroda
i drlave<<1945. Drugog st
godine. Prema tome, Budak je bio suden na temerju
toga zakona,a zatim je I
zapravo su sudovi djelovali kao produZeni organi Komunistidke
partije. Takoderjr
u takvim sludajevima teZisteje inkriminacije, kada se radilo o
suradnji sa supru
s okupatorima i kvislinzima,na >dru5tvenojopasnosti<< djela, a ne na Waterloo r
osobnoj odgovornosti.Inzistiralo se na primjeni >kolektivne
odgo- Poock,a
vornosti<<, jer se vlada NDH izjednadivalasa zlodinadkom
organi- svibnju 1!
zacijom, pa su se sve inkriminacije usta5kogrei,ima automatski primje-
njivale na pojedince bez obzira na to kakva je bila njihova osobna Jedin
odgovornost. zato Sto se zapostavljalo nadelo individualne kaznene prolje6e1
odgovornosti, ono je onda vodilo ekstremnim kaznama,3ss promijen
kao Sto ie ameridki
bilo i u sludajuMile Budaka.
drZavljan
Budaku je izredenaprestroga presuda,iako treba napomenuti da bi
1994. go
njemu kao kvislingu bilo presudenou bilo kojoj europskoj zemlji
suprugaK
antifasistidke koalicije. To se dogodilo ameridkom pjesniku Ezri
1 9 9 5 .u I c
Poundu, suradniku talijanskog faiizma,koji je propagandnodjelovao na
vo u Aust
talijanskom radiju tijekom rata,i norveskom knjiZevniku i nobelovcu
slavensk
Knutu Hamsunu, Hitlerovu prijatelju i pristasi nacizma, dija politidka
kih funkc
odgovornostnije bila manja od Budakove.
svibnja 1
Kako je na sudenjuistaknutimustaskimduZnosnicim a 1945.godine
bilo i vremenskihpresuda,to se moglo primijeniti i na Budaka. olak-
Savaju6esu okolnosti u prvom redu bile u tome sto je on zastitio i spasio
Zivot Miroslavu KrleZi i Ivanu Mestroviiu. osim toga, Budak je bio
knjiZevnik i vjerodostojni svjedok toga vremenakoji bi mogao razjasni-
ti mnoge dogadaje,osobe i pojedinosti iz toga doba sto jos uvijek

396 Jel
3esKolanovi6 3 , 2 0 0 0s, t
, Sjetanje Slavka Kvaternika,nav. dj., str. 69.
3e7 Ist
148
:Irtna izazivaju.kontroverzije i politidke polarizacije, narodito poslije stvaranja
rlei,a samostalneHrvatske. Zato se hrvatska historiografija treba znanstveno
r po- suoditi s tim te5kim i dramatidnim povijesnim razdobljem. Ipak, u
n16u sludajuBudaka trebare6i da pobjednicinisu imali milosti, dtLeCise one
ogao >jao pobijedenima<<.
'e na
O sudbini Budakove obitelji pisao je povjesnidar Jere Jareb koji je
ipak
ustvrdio da su u roku od desetmjeseci,izmedu svibnja 1994.i oZujka
dgo-
1995.godine,umrli Budakov zet Kre5imir Puk, sin ministraPuka, zatim
Budakov sin Zvonimir i Budakova druga k6erka Neda koja je bila udana
la se za Kre5imira Puka. Prema Jarebu,Budakov zet Kre5imir Puk za vrijeme
945. Drugog svjetskograta radio je u Ministarstvu vanjskih poslova NDH, a
la, a zatimje bio tajnik u svojeg tasta Mile Budaka, poslanika u Berlinu.
rtije. Takoder je bio zaposlenu konzulatu u Gracu gdje je dodekaokraj rata i
tdnji sa suprugom Nedom i dvogodi5njom kierkom Marijanom oti5ao u
ena Waterloo u DrZavi Iowa u SAD. Kre5imir Puk je promijenio ime u Petar
lgo- Poock, ai.ivio je u Sjedinjenim Ameridkim DrZavama sve do smrti u
ani- svibnju 1994.godine.3e6
mJe-
Jedini sin Mile Budaka Zvonimir, nakon Stoje maturirao, oti5aoje u
rbna
prolje6e 1933. na studije u SAD gdje je zavr5ioradunovodstvo.Ime je
lene
promijenio u Frank Berger. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je
toje
ameridki vojnik i sudjelovaoje u Korejskom ratu, te je dobio ameridko
drZavljanstvo.Umro je u Memphisu, u DrZavi Tennessee,13. studenoga
la bi 1994. godine u osamdesetprvoj godini. Starija Budakova k6i Neda,
mlji suprugaKreiimira Puka,poginulaje u automobilskojnesredi16. oZujka
7,zri 1995.u Iowi. Mlada Budakovakii Grozda oti5laje s ocem u izbjegliSt-
ona vo u Austriju, ali su je engleskevlasti, zajedno s ocem, predalejugo-
rvcu slavenskimvlastima te je, zajednosa skupinom Zenai djevojakausta5-
idka kih funkcionara,bez presudestrijeljana u Stof3i Loki u Sloveniji 25.
svibnja 1945.godine.3eT
Jine
Iak-
asio
bio
sni-
Ljek

3e6JereJareb,>Smrtu obiteljiknjiZevnika , Hrvatskarevija,br.2-

Mile Budaka<
I
3. 2000.str.6'77
.
3e7Isto,str.678.

149
 ZAKLJUCNA RIJEC

Pisati o Budakovoj politidkoj djelatnosti nije lako i jednostavno zato

Sto se radi o dovjeku koji je stjecajemokolnosti u5ao u politiku, a
zapravoje po vokaciji knjiZevnik. Zbog dega smo odludili o Budaku
napisati cjelovitiji rad kao o politidaru, kada se zna da je bio
netalentiranpolitidar? Oni koji su se bavili Budakovim knjiZevnim
radom i kritizirali njegov knjiZevni opus s pravom primjeiuju da je bio
talentirani diletant, zapravopovr5an u pisanju, degaon nije bio svjestan.
Prihvatimo li tvrdnju da je u knjiZevnosti nadareni diletant, o njemu se
moi,e re1i da je u politici nenadarenidiletant, Stoje ustvrdio i Stanko
Lasi6.
Budak se u jednom sudbonosnomvremenu na5ao na vaZnom
poloZaju u NDH. Zato se moZe razumjeti vrijeme u kojemu je djelovao.
Izmedu njega i pokreta kojemu je pripadao postojalaje organskaveza u
povrsnosti vladanja, grotesknostioZivljavanjamitova te tragidnosti
poteza i ponasanjakoji su bili kobni za ljude, dogaclajei hrvatski narod
od 1941. do 1945. godine. Ali, zbog jo5 uvijek neistraZenihrazdoblja
jedne te5ke pro5losti, trebalo se odluditi na proudavanjeBudakova
politidkog djelovanja.
Prateii njegovu aktivnost,osobito u vrijeme emigrantskogZivota i
postojanja NDH, vidi se da je bio bez politidke nadarenostii znanja, a
kao osoba stra5ljiv i kolebljiv, Sto su za njega rekli mnogi koji su ga
poznavali u to vrijeme. on je bez sumnjebio lirska dusa,dakle pjesnik
koji je imao ambicija da bude politidar, u demu nije uspio i sto 6e za
njega biti fatalno. Inade o njemu su kao suptilnoj i tolerantnoj osobi
pisali vinko Nikolii, Marko iovii i Luka Fertilio. To govori o dvojnosti
Budakove lidnosti, Sto je zapazioi Slavko Kvaternik koji je u podecima
NDH s njim suraclivao u vladi. Ta dvojnost njegova karaktera
neprestanoga je pratila, abiTaje pojadanaintenzivnim politidkim

r51
djelovanjem.Stogaje slojevitostsvojenaravi iskazivaopremaPavelidu,
Madeku i Talijanima.
Zna(,ajnoje u Budakovoj politidkoj biografiji sudjelovanjeu pokre-
t u z a j e d n o s A n t o m P a v e l i i e m , S t oj e z a n j e g a b i l o k o b n o , j e r j e
poglavnik bio njegov Mefisto. Stavio se potpuno u sluZbuPavelideve
politike, koji ga, zbog rivalstva i jala, nije podnosio.Budak je to dobro
znao i zato je bio rastrgnut izmedu neprestaneLelje da se dokazuje i
n e m o 6 i d a t o p o s t i g n e ,u v j e r e n d a m u p o g l a v n i k n e v j e r u j e z b o g
navodnih grijeha. Zato mu je sudbinabila dvrsto vezanasa sudbinom
dri.avekojoj je Pavelii bio na delu, te je njezinom propa5iu doZivio ne
samo politidki slom nego i tragidni kraj. Stoga stoji mi5ljenje da bi za
Hrvatsku bilo bolje da se nije nikada bavio politikom. No, Budakova
sudbinaje povijesnopoudnai pokazujeStose moZedogoditi lidnostima 1. Ne
koje nisu dorasle vremenu i trenutku, te na kraju zavr5e u ponoru
vlastitih ambicija.

2.o

152
emaPaveli6u,

'anjeu pokre_
t o b n o ,j e r j e
'u Paveliieve
k je to dobro
e dokazujei
'jeruje zbog
sasudbinom
u doZivione
:nieda bi za BIBLIOGRAFIJA
r, Budakova
:i lidnostima
e u ponoru 1. Neobjavljeni izvori

- DrZavni arhiv Hrvatske

Fond Mile Budaka
Zapisnik saslu5anjaAnte Mo5kova
- Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Trumbiieva ostavStina
- SveudiliSnaknjiZnicaZagreb - periodika
- Sveudili5naknjiZnica Split - periodika

2. Objavljeni izvori

- I documentidiplomatici Italiani. Nona Seria 1939-1943.

- Bilje5ke sa sjedniceDoglavnidkog vije6a. Iz ostav5tinedra Lovre
S u S i i a , p r i p r e m i o J u r e J a r e b ,H r v a t s k a r e v i j a , J u b i l a r n i
zbornik l95I-197 5, Barcelona,KnjiZnica Hrvatske revije,
1976.
-Iz korespondencijedra Vladka Madeka, pripremio Jere Jareb,
Hrvatskarevija, XXIV, sv.3. rujan 1974.
- IstraZivadkielaboratVjekoslava servatzyja.Razvitak ustadkog
pokreta u inozemstvu, objavljeno kod Krizmana, Usta5e i
Tre6i Reich, knj. 2, Zagreb,Globus I 983, str. 4ZZ-432.

153
 - Kazimirovii Vasa, >NDH
u svetlu nemadkih dokumenata i
dnevnika Glezafon Horstenau(1941_1945),
>Nova knjiga< _ "St1.,f,
>Narodnaknjiga<,Beograd,19g7.
- Nekoliko izvje5taja >>Sveu
o povratku Mile Budaka iz emigracije
(1939).Izvjestajivladeta Miliieviia
p r e d s j e d n i k uv l a d e
Milanu Stojadinoviiu. priredio Ljubt
Boian, zbornlk
Hrvatskog institutaSlavonije,sv. 7_g, 1970,
str. 507_523.
- Sinovdi6 Marko, NDH
u svietlu dokumenata,Buenos Aires,
Zagreb,1950.
- Usta.a' Dokumenti
o usta.kom pokretu, priredio petarpoi,ar,
>>Zagrebadka Stvarnostrr,Zagrei, 1995.

3. Knjige
- Anfuso Filippo, Roma_Berlino_Sald
( 1 9 3 6 _ 1 9 4 5 )E
, dizioni
Garzanti,Milano. 1950.

- Barac, Antun, KnjiZevnost

u logoru. dlanci i eseji. Pet stoljeia
hrvatskeknjiZevnosti,Matica hrvatska_
Zora,Zagreb,1968.
- Budak, M1le, Hrvatski
narod u borbi za samostalnui nezavisnu
hrvatsku driavu, youngstown Ohio SAD.
Izdavad >Hrvatsko
kolo<<, svibanj 1934.
- Budak,Mile, Na vulkanima,Matica
Hrvatska1941.
- Budak,Mile, Ognjiite,knj
1_4.Matica hrvatska.1991. Hrva
- Budak, Mire, Ratno
robrje. Alreanski kriZni put austrougarskih
zarobljenihdasnika,knj. I, Zagreb, 7991.
svojt
- Budak, Mile, Sam
o sebi. Autobiografija, u svesku Ognji5te,
Matica hrvatska,Zagreb, I99I .
l9'18
- Budak Mile, pjesnik
i muienik Hrvatske. uz stotu godisnjicu
n j e g o v ar o d e n j a ( r g g g - r 9 g 9 ) , K n j i Z n i c a
HrvatJkerevije. Zagt
Barcelona-Mrinchen, I 990.

- cronia, Arturo, Storia

dera retteratura serbo-croatQ,Milano,
1963.
>>St

154
rmenatai - dengi6, Enes, Krlel.om iz dana u dan, Post mortem, I i II,
knjiga<- >Svjetlost< Sarajevo, >Mladost< Zagt eb, 1990.
- eovii, Marko, Lirika hrvatskih sveuiililtaraca, Zagteb,
migracije >Sveudili5ni predator<,>>MaticaHrvatska<< Zagreb, 1939.
iku vlade
Zbomik - Dnevnik grofa Ciana, Zagreb, 1948.
.s23. -Despot, Miroslav, Josip Matasovii 1892-1962
osAires,
- Gross, Mirjana, Studentski pokret I875-I914, Spomenica u
ar Polar, p o v o d u p r o s l a v e 3 0 0 . g o d i 5 n j i c e S v e u d i l i 5 t au Z a g t e b n ,
Zagreb,1969.

- Horvat, Rudolf, Hrvatska na muiiliitu, oSkolska knjiga<, Zagteb

Edizioni 1992.

-Ieli(, Branimir, Politiike uspomenei rad dra Branimira Jeli6a,

stoljeia Cleveland 1982.
: b ,1 9 6 8 . - J e l i 6 - B u t i 6 F i k r e t a , ( J s t a K eN
, D H , 1 9 4 1 - 1 9 4 5 .S v e u d i l i s n a
ezavisnu naklada >Liber< i oSkolska knjiga<, Zagreb, 1977.
Irvatsko -Jakovljevii, Ilija, Konclogor na Savi, >>Konzor<<, Zagreb,1999.

- Karaman, Igor, SpomenicaJosipu Matasovi6u, Povijesno dru5tvo

Hrvatske,Zagreb, 1972.
Lgarskih - Kovadii, Matija, Od Radiia do Paveli1a, >Hrvatska u borbi za
Barcelona,KnjiZnica Hrvatske revije, 1970'
svoju samostalnost<<,
gnjiSte, - Krizman, Bogdan, Ante Paveli1 i ustaYe,>>Globus<<, Zagreb,
1978.
iSnjicu - Krizman, Bogdan, NDH izmeduHitlera i Mussolinijc, >>Globus<<,
revije. Zagreb, 1980.
- Krizman, Bogdan, Usta{ei Treti Reich,>>Globus<<,
Zagteb,1983.
- Krizman, Bogdan,Paveli6 u biekstvu,>>Globus<<,
Zagreb,1986.
{ilano, - Kvaternik, Eugen Dido, Sjedanja i zapaianja, 1925-1945,
>Stardevi6<Zagreb, 1995 .

155
 - Lasi6, Stanko,Autobiogrc{skizapisi, >Globus<<, _B
Zagreb,2000.
Novi Lis
_B
- Mortigjija, Tias, Moj iivot - biogrffia, priredio Trpimir Macan,
Matica hrvatska,Zagreb, 7996. 1932.
_E

- Nikolid, vinko, Pred vratima domovine.susreti Budak o

s hrvatskom dana,b
emigracijom,1965, Dojmovi i razgovorl,knj. Z,pariz_Mi.inchen,
_I
KnjiZnica Hrvatske revije, 7967.
kolovoz
_I
- odak, rvan, vojnik revolucij", zivot i rad
vtadimira cooi1a, Wernera
>Spektar<<,
Zagreb, 7980. I
- Or5anii, Ivan, Moj nacionalizam i ustaitvo, >Republika
lmenov
Hrvatska<,BuenosAires, XXV, l0l, travanj1975.
Hrvatsk

- Per5en,Mirko, Dugi dani i Lepograva ikora

revoructonara, sijednj
>>Alfa<<,
Zagreb, 1975.

- Sadkovich, James,Itarian support

for croatians separatism,
1927-7937,New York, Garland,publishing,Inc.;19g7.

Mile B
-
Tko je tko u NDH, Hrvatska I94l-1945, uredili zdravkoDizdar,
Marko Grdii, SlavenRavli6 i Darko Stupari6,>>Minerva<<,zagreb 1997.
- Vojskovoda i politika, Sjeianja Slavka
Kvaternika, Uvod Hrvats
napisalai uredila Nada Kisii-Kolanovi6, >Golden marketing<<zagreb, Zagreb
1997.

4. ilanci Reicht

-
Biber, Dusan, >Ustasei rre6i Reich<, Jugosrovenskiistorijski
iasopis,br.2, 1964. piesn
- Boban Ljubo, >Prilozi za biografiju Ante Hrvatt
y Trumbi6a u vrijeme
Sestojanuarske diktature<<,
I9Z9-1935, Historijski zbornik, sv. XXI_
xxrr, 1968-1969. kultut
- B u d a k , M i l e , > M l a d o h r v a t s t v op r e m a s r p s t v u
i slavenstvu<,
M l a d a H r v a t s k a , 1 9 1 l ,b r . 7 i 8 .

156
r,2000. - Budak, Mile, >Nazori i pogledi prava5kihMladohrvata<<, Rijeiki
N o v i L i s t , 2 3. I . 1 9 1 2 .
ir Macan, - B u d a k , M i l e , > K o d c a r a a u s t r i j s k o g <P<e, t n a e s td a n a , 2 5 . 1 2 .
1932.
- Budak, Mile, >Jedanse dovjek naginje nad ponorom<<, Mile
Budak o svome romanu Nad ponorima o naiem seljaku i sebi, Petnaest
rvatskom
d a n a . b r .1 1 . 1 9 3 2 .
liinchen,
- Budak, Mile, >Div planine<<, Hrvatski narod,lll,Zagreb,12.
kolovoza 1941.
- Budak, Mile, >eovjek i prijatelj<, Uspomene.Uspomeni Ivana
Copida, 'Wernera,
Hrvatski narod,VI,2. srpnja 1944.
- Budak, Mile, >Izjava o imovnom stanju i predZivotuu povodu
:publika
i m e n o v a n j a z a m i n i s t r a b o g o S t o v l j ai n a s t a v e <1 6 . t r a v n j a 1 9 4 1 ,
Hrvatskinarod,III, 18.travnja 1941.
- Budak, Mile, >Dr. Josip Frank<<, Mlada Hrvatska, br. 1, 10.
'tonara,
sijednja 1942.
- >Budak Mile<<,Enciklop edij a Jugoslav ij e, Zagreb, 1982.
- >Budak Mile<<,Leksikonpisaca Jugoslavije,Novi Sad,1972.
,.ratism,

-
>Godi5njakNezavisneHrvatske DrZave<<,
1934, izdao i uredio
Mile Budak. Hrvatski narod.25. 12. 1939.
Dizdar,
t 1997.
-
G r o s s , M i r j a n a , > N a c i o n a l n ei d e j e s t u d e n t s k eo m l a d i n e u
Uvod
Hrvatskoj uodi I. svjetskog rata<<, Historijski zbornik, XXI-XXII,
lagreb,
Zagreb,1968-1969.

-
Fertilio, Luka, >Poslanici NezavisneDrlave Hrvatske u Tre6em
Reichu, Mile Budak<<, Hrvatska revija, XXIV, sv. 2, Miinchen,1974.

trijski - Jareb,Jere, >>PrilogZivotopisudra. Mile Budaka<<, Mile Budak,

p j e s n i k i m u i e n i k , S t o t a g o d i 5 n j i c ar o d e n j a 1 8 8 9 - 1 9 8 9 ,K n j i Z n i c a
ijeme Hrvatske revije, Barcelona-Mi.inchen,1999.
XXI- - Jareb, Jere, >>Protest i apel hrvatskih knjiZevnika, umjetnika,
kulturnih i drugih javnih radnika povodom atentatana Zivot Mile
tvu<,

t57
Budaka, dr. prava i hrvatskog knjiLevnlka<<,Hrvatska revija, XXV,
Barcelona,1975.
- Jareb,Jere, >Smrt u obitelji Mile Budaka<<,
Hrvatska revija, br.
50,2000.

- Kadi6, Ante, >Autobiografskodjelo Mile Budaka Ratno roblje i

Na vulkanima,Mlle Budak, pjesnik i mudenik<,KnjiZnica Hrvatske
revije, Barcelona-Mi.inchen,
1990.

- Madek,Vladimir,>Uodi 10.travnja<,Hrvatskiglas,br.13, 30. 3.

1948,Kanada
- Matkovi6, Hrvoje, >Suradnjafrankovaca i radikala< od l9Z2-
1925,Historijski zbornik, 1962.

L'(
-
N i k o l i i , V i n k o , , , D r . M i l e B u d a k ( 1 8 8 9 - 1 9 4 5 ) ,N e k r o l o g < < , politic
Hrvatska revija, br. 5, 1955. dell'at
nel pe
- Rajkovi6,Mate, >>Ante Mo5kov o Anti Paveliiu<<,
Vjesnik,br.92- nel Pa
9 7, Z a g r e b ,1 5 . 2 . 1 9 9 3 . nel gir
Pe
- Segvi6,Kerubin, >Dr. Mile Budak<, Hrvatska revija, br. 5 , 1932. ha id
costlt
come
- T i j a n , P a v a o , > R a z b o r i t ad u S a .I z m o j i h s j e i a n j a n a M i l u
croatc
Budaka<<,Hrvatska revija, Barcelona1989.
capltc
glova
- Urbani Umberto, >>Jutro<.
20. i 27 . kolovoza 1941. duran
croat
- Zaninovii, Vice, >Mlada Hrvatskauodi I. svjetskograta<<, annl
Historijski zbornik, XI-XII, 1958-1959. glOrn
polit
com€
(Sta
men
rlgui
tede

158
vija, XXy,

z revija, br.

tno roblje i
t,Hrvatske

MILE BUDAK - RITRATTODI UN UOMO POLITICO

. 1 3 , 3 0 3. .

od 1922- Riassunto

L'opera monografica intitolata Mile Budak ritratto di un uomo

:krolog<<,
politico - Mile Budak portret jednog politiiara tratta la storia
dell'attivitd politica e le concezioni del letterato e politico Mile Budak
nel periodo dimezzo secolo(1889-1945),dai giorni della sua militanza
ik,br.92- nel partito croato del diritto ai primi del XX secolo fino alla sua morte
nel giugno1945,quandofu condannatodalle autoritdjugoslavee ucciso.
Per trattare con maggiore completezza questapersonalitd, 1'autore
. 5, 1932. ha diviso la monografia nelf introduzione e in due parti che
costituisconouna unitd organica: la prima, in cui Budak d presentato
naMilu come appartenenteal partito croato del diritto e come nazionalista
croato,e la secondain cui si presentacome ustasciaradicale,agli undici
capitoli del libro fa seguito la parola conclusiva. L'autore segue Budak
giovane dai suoi inizi come seguacedi Stardevi6,nella prigionia
durante la Secondaguerra mondiale, nell'attivitd di militante nel partito
croato del diritto e di avvocato difensore nei processi politici, negli
g rata<(, anni dell'emigrazione fino al ritorno in patria come redattore capo del
giornale Hrvatski narod. Particolare attenzioned dedicata all'attivitd
politica di Budak come ministro della Pubblica Istruzione e del Culto,
come ambasciatorea Berlino e ministro degli Affari esteri della NDH
(Stato Indipendente di Croazia) fino alla sua emarginazione politica
mentre ricopriva la carica di vice poglavnik. Gli ultimi due capitoli
riguardano,infatti, la valutazionedel servizio segretod'informazioni
tedescosull'attivitd di Budak e la sua consegnaagli organi jugoslavi e,

159
infine, il processo dinanzi al tribunale partigiano che si concluse con la
sua condannaa morte.
L'opera d scritta in basealla documentazionearchivistica, speciedel
fondo Mile Budak che si conservapresso|Archivio di Statocroato, ma
anche in base alla ricca letteraturacritica. L'autore proprio dal copioso
materiale archivistico utilizzato pubblica in appendiceal suo studio una
serie di interessantidocumentiche possonoilluminare ancorameelio e
in modo pii diretto la personalitddi Budak.
Questa monografia d di carattereesclusivamentepolitologico e
percid I'autore non ha trattato I'opera letterariadi Budak, toccata solo di
passaggio,nella misura in cui essa,secondol'intendimento dell'autore,
era collegataalle sue concezionipolitiche.

Traduzionedal croato: Nicoletta Babi6 T

and p
as >p
20th
Jugo
1
sectr
and t
follo
begi
as a(
polit
editr
Spe
Min
Fort
polit
part
ser\
auth
tod

Bud
alsc

160
;econ la

)eciedel
)ato,ma
coptoso
Ldiouna
reglio e

)glco e MILE BUDAK _ PORTRAITOF A POLITICIAN

solodi
autore,
Summary

t Babi6
This book deals with the political activity and views of the novelist

The book is divided in several parts: foreword consisting of two

sectionswhich form a whole. In the first Budak is presentedas >>pravas<<
and croatian nationalist, and in the second as radical >>ustasa<<, then
follow 11 chaptersand conclusion.The author pursuesBudak from his
beginnings as a devotee of Ante stardevi6, as prisoner in world war I,
as active member of his party, as a lawyer defending the accusedin
political processes,to his life in exile and return to his homeland as the
editor in chief of the periodical Hrvatski narod (croatian people).
special attention has been paid to Budak's political activity as the
Minister of Educationand Religion, Ambassadorin Berlin, Minister of
Foreign Affairs of NDH (IndependentState of croatia) and to his
political marginalization when he was deputy president of A. pavelii,s
party. Two last chapters deal with the findings of German intelligence
service concerning Budak's activity, his extradiction to Jugoslav
authorities and his trial at the partisan court by which he was sentenced
to death.
T h e b o o k i s b a s e d o n o r i g i n a l d o c u m e n t s ,e s p e c i a l l yo n M i l e
Budak's files which are kept in the Archives of the state of croatia, but
also on rich literature. This aboundantmaterial offered a number of

l6l
interestingdocumentsreproducedin the book, which throw more light
on Budak'spersonality.
This work has exclusivelypolitical characterand the author was not
concernedwith Budak's literary achievementswhich he mentionedonly
in so far as thev were relatedto his political views.

Translatedinto Enelish by Maia Cambi

Ivo
nazrJu 7
rodnon
doktor
profeso
Povijes
1912).
Prc
stvenr
KnjiZe
akade
znans
Hrvats
od 14
Vz
Gram
(1986
Ante 7

r62
re light

I/asnot
:d only

Cambi

BILJESKAO AUTORU

Ivo Petrinovid roden je 11. sijednja 1929. t splitu. Klasidnu gim-

naziju zavrsio je u splitu a povijesne i politidke znanosti studirao je u
rodnom gradu, u Sarajevu, Zagrebu i Beogradu. Magistrirao je i
doktorirao politidke znanosti. Bio je docent, izvanredni i redovni
profesor na Pravnom fakultetu Splitskog sveuEilistagdje je predavao
Povijest politidkih teorija. Dekan je pravnog fakultera u splitu (r970-
I972). Umirovljen 1999.godine.
Prof. dr. sc. Ivo Petrinovii upravitelj je i voditelj zavoda za znan-
stveni i umjetnidki rad HAZU u splitu i potpredsjednik splitskog
KnjiZevnog kruga. Godine 1997. izabran ie za redovitog dlana Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti. Dobio je Nagradu grada splita za
z n a n s t v e n ir a d 1 9 9 1 . g o d i n e , D r z a v n a n a g r a d as a b o r a R e p u b l i k e
Hrvatske za Livotno djelo dodijeljena mu je 2002. godine. objavio vise
od 140 znanstvenihi strudnihdlanaka,raspravai knjiga.
Yaznije knjige: Partija radniike klase u koncepciji Antonija
Gramscija (1967); Ante Trumbid - politiika shva1anja i djelovanje
(1986, 1991);Politiika misao Frana supita (1986); potitiiki nazori
Ante Tresi1aPaviiiia 0997\.

r63
Prilozi
 Poslanstvu
Kraljevine Jugoslavije

Rim

Odludio sam, da se sa porodicom povratim u Domovinu u prvoj

polovici mjesecasrpnja(ula) o.g.
S toga mi je dast umoliti kraljevsko poslanstvo,da mi izvoli
omoguditi taj povratak i izdati mi potrebne isprave: za mene,moju Zenu
i kderku Grozdu ovdje, u Rimu u dasu polaska ku6i, koji 6u najaviti
todno nekoliko dana unaprijed, dok ujedno molim, da kraljevsko
poslanstvo izvoli dobrohotno posredovati,da nuZne isprave za povratak
mojoj k6eri Nedi budu izdane u Gracu, a mome sinu Zvonku u
SjedinjenimDrZavamaS. Amerike, jer boravi u Youngstownu,Ohio.
Razumije se samo sobom, da se u svome radu u Domovini,
poslije povratka, Zelim i kanim dri.ati u granicamapostojeiih zakona.

Sa odlidnim poStovanjem
S a l e r n o2. 3 . 1 6 . . 1 9 3 8 .

1.) PrileZi 6 slika.

2.) Podatciza putnicu:
Dr. Mile Budak, knjiZevnik,rodjen 30./8. 1889.
u Sv. Roku, opi. Lovinac, kotar Gradac,nadleZanu
Zagrebt, stalno boravi Steu Zagr ebu,biv5e zanimanje:
odvjetnik.
Zena:Ivka Budak, rodj. Toma.
K6i: GrozdanaAgata, rodj. I7 .13.,1924.

(Osobna dokumentacija, kut 1, Osobni fond Mile Budaka,

Hrvatski drZavni arhiv).
 Nczavisna ljrlava HrveLska
MlnlsLersLvO nasLeve
$koIe I znanaLven€ zavode
Odjcl za vlsoke

rrseJ 3iJ. m. 3o?I. -194L'

sv
GosPodlnu

SVJ
DruM['IBUDAKUt
Doglavnr-ku-:B5giiir*rn mlnlsLru i

u Ante Oluj
-g-a-9-B-9-E-g- gimnazije..Zi;
Drtrave HrvaLske pripada opcln
Odredbom Poglavnlka Nezavlsne
194I"a na Leoeliu 5 2'zakon- 1932 g Putnrc
broJ U.m.3O?I.-19+r. od 3O'proslnca
znanosLl t u'qjeLnostl brcJ CXC- sreski je ima
ske odredbe o Hrvatskoi akadenlJl
imenovanl ele za 61ana Hrvatske nadleZnoizda
696-z.p.I9+1. od 12'srpnja lgaf
akadenlje znanosLl 1 umjeLnosLl u
Zagrebu' Njemadku,u
upoznaoga J
radidevac,Je
U Zagrcbu, dne 30.Prostnca 1941'
Pavelid.KoS
Tada je stuP
su on i Bek
ODJS,NI PROISLNIK: eksPediranje
Perdevida.N
dobar dojam
Ja sambio u
Logor 1
otkrila gdj
SpijunaZaut
pak u S. De
atentataraz
APeninima
Budaka' u snijegu'l
kut' 1'' Fond Mile
(Osobna dokumentaciia, ljudi. Kasn
Hrvatski drZavni arhiv)
 SVJEDOEENJE EMIGRANATA S LIPARA

SVJEDOdENJE ANTE OLUJIdA IZ IMOTSKOG

A n t e O l u j i e , 1 9 . I . 1 9 3 8 . O n j e i z O p a n a k a ,s v r 5 i oj e 6 r a z r e d a
gimnazije. Zivio ie u Imotskoj varosi i premda njegovo selo Opanci
;irva bske
2.zakon- pripada op6ini Sestanovac,srez Split, dao mu je imotski srez podetkom
:cJ CXC- 1932 g putnicu. Kasnije kad se saznalozbog njegova rada u emigraciji,
'va Lske sreski je imao neprilika, jer ga se smatralo odgovornim, Sto je ne
nadleZnoizdao putnicu jednom veleizdajniku.Legalno otputovaoje u
Njemadku, u Opeln, gdje je naSaoMatu Bekavca. Dr. Branko Jeli6
upoznao ga je sa usta5komorganizacijom.Po5toje Olujid bio od kuie
radi6evac, Jelii da mu je kazao da oni ne prave nikakve razlike, da
Paveli6. Ko5uti6 (tada u Bedu) i Krnjevi6 (u Zenevi) svi zajednorade.
Tadaje stupio u organizaciju, a s tom je miSlju i oti5ao preko granice, te
EI,NIK: su on i Bekavac zajedno poloZili usta5ku zakletvu. Iz Njemadke
ekspediranje preko Bedau Italiju, u logor. U Beduje bio kod pukovnika
Perdevi6a.Njegovo dri.anje i 5to tek malo tepa hrvatski nije mu udinilo
dobar dojam. Nakon Sto su dobili informacije,otpremljensam u Italiju.
Ja sam bio u naSojvojsci rezervnioficir.
Logor je usta5adesto mijenjan. Svaki put kad bi srpska SpijunaZa
otkrila gdje je. Mora se priznati da je uvijek otkrivala. Njihova
SpijunaZauspje5noradi. Mjesta gdje je bio logor: Bordenaro.Vischetti.
pak u S. Demetrio kod Aquile (Gran Sassod'Italia) itd. Odma poslije
atentata razoruiani smo i otpremljeni na Lipari. Logor je bio uvijek u
Apeninima od sjeverak jugu, i to visoko. Jednomsmo bili skoro uvijek
ludaka,
u snijegu. Najprije sam stigao u Bordenaro.Tu sam na5aou logoru 26
ljudi. Kasnije su dolazili tako da smo brzo narasli do 70 pa 120 itd. a
utisak.I
moralo
Tada sa
ni nikad
niti za
pozdra
do5lokr
jednom
imenov
samo i
clenje F
discipli
zbog kr
smatra
pravilin
kada d
discipl
uvijek
prenes
logora,
tom log
pred Bc
gijev C
niko od
ozbiljn,
izvr5i r
ne5to 5
Izmedj
po6i.O
iz Vele
moglo
Herend
preko 6
osim !
posve
zatajio
u Zagr
iSli skt
matinaca(od utisak. sve su te dekoracije bile demonstrativnoizlol,ene, tako da se je
rd nasje bilo moralo dobiti dojam, da je ovo logor pod vlaSiu starih a-ug. oficira.
.ntimenovan Tada sam ja upoznao Pavelida i s njim sam mnogo razgovarao.Ni tada
;, a kapetan ni nikada Paveli6 nije ni5ta rekao za frankovce ili protiv radiievaca, kao
dant drugog niti za fasizam, tako da mi nismo nikada upotrebljavali fasistidki
frankovce i pozdrav, pa niti u dodiru sa talijanskim organima, s kojima je stoga
u Zagrebu), do5lo kadikad i do sukoba (Dr. Jelii 1934, napovratkuiz Amerike dao
d sammu je jednom faSisti u sluZbi Samarzbog toga pozdrava).pavelii je tada
lat i.ivot za imenovao mene komandantomlogora, davsi mi nalog da vrsim sluZbu
Radii da je samo i iskljudivo u smislu odgajanja ljudi u ustaskom duhu (oslobo-
Stoniko ne denje Hrvatske), u zdu5nom vr5enju sluZbe,u pokornosti usta5koj
, jer da ima disciplini i medusobnoj solidarnosti.Ni5ta partijskog. U kaZnjavanju
reki drugi, zbog kr5enjapravila i duZnosti,on je bio nesmiljeni dak okrutan,jer je
iankovaca. smatrao da bez toga ne moZe biti uspjeha. Svaka kaznaje bila po
lnje. Drugi pravilima i otvorena,nikada potajno ni nepravilno.To ie do6i poslije,
tako da su kada 6e logor izgubit dodir sa poglavnikom i dovesti do kvarenja
va tabora. discipline a time i do raspadasa velikom izmjenidnom mrZnjom, koja ie
rim osjete uvijek ostaviti traga u narodu. Ja sam bio komandant dok smo bili
Jvorajese preneseniu vischetti, atada gdje je bilo oko 130 ljudi bila su dva
r i Lidani. logora, s jednim od kojih komandiraopuk. Jesenski,odlidan dovjek. U
je podjeta tom logoru je otpremljen oreb da napravi atentatna Aleksandra kada je
lu franko- pred BoZi6 1933 imao po6i u zagreb, a odatleje oti5aoi vladko (Geor-
u tiraniju. gijev Crnijev(?) u Marselj 7934, gdje je ubio Aleksandra. Oreba nije
rja putem niko odredio ni silovao, nego je poglavnik pred nekoliko ih sluZbenoi
r,poslatu ozbiljno upitao ko bi bio pripravan da ode u zagreb gdje ie morat da
kspertiza izvrsi nesto ozbiljna (ne rekavsi Sta,samo sto se moglo razumiti da je
e zajedno nesto Sto 6e ko5tati glave). svi su se odzvali i izjavili pripravnim.
regoih je Izmedju njih oreb insistirao je kod poglavnika neprestanceda ie on
je srpska po6i. on da je toliko riskirao kada je drlao vent sa Lastovom (on je bio
;ka vlada iz veleluke). on je bio doista neopisivo smijon i kuraZan tako da se je
moglo odekivati da ie izvrsiti. on je otisao preko celovca gdje je bio
ro je po- Herendi6.kao veza sa Hrvatskom, koji je imao duZnostda ga prebaci
)erdevi6. preko granice i sprovedekroz zagreb, gdje nije nikada bio i uop6e nije
Pusteu osim Veleluke bio nigdje, a osobito ne u velikom gradu, gdje je bio
je imao posve izgubljen. ova njegova nevjestinajest pravi razlog zalto je
(koji je zatajio u kritidnom dasu.Herendii je s njim presao granicu tajno, dosao
i oficiri uzagreb, i pomo6u studentaBegoviia smjestioga. Kad bi izasli ne bi
:ugodan i5li skupa (a tako su u odvojenim vagonima istim vlakom i putovali,
 iskrcavsi se prije zagreba) nego bi Her. isao naprijed a oreb za njim. je uvijek in
Tako ga je proveo u upoznao sa glavnim todkama grada.Jednom kad je inade nije n
Herendii prolazio_frankopanskom ulicom, iako je imao zagrnut neopisivim
ovratnik, opazi ga Sarii. njegov drug i usklikne zaduden:sto si ti to! mrzio rad tc
Herendii se mora skrivati, jer je bio poznat dobro kod policije odprije. ( E . K . ) .O n
Her. prstom na ustima naredi Sariiu da Kuti. ovaj Sarii da je odao njega putnicama
i stogasutradanpo dolaskuAleksandrapolicija je dosla na pesienicu, u Marselju,gc
stan oreba i dr. u momentu oreb je izgubio kuraz. Njemu je imponirao Tu su bili p
sav onaj svijet, Skolskadjeca itd., sva ona sluZbenaparad.adodeka, sto morali izvrS
on nije znao ni razumio. Begovid mu je prije toga govorio da dd njemu bombe revo
revolver i bombe, i olujii drlida bi on sigurno bio tada izvrsio. iim bio je otpre
atentat nije izvrsen, Herendii odma pobjegne i ponovno prede granicu, Francuskeu
dodim ostali bi5e uapseni.Naime kada je policija zatekla u stanu na imao, kao i
Pe5ienici oreba i Begoviia, oreb ubije jednog i rani drugog policajca i otrovati ako
pobjegne, dodim Begoviia uapsi5e.prebacio se oreb na drugu obalu Svaki jt
Save, gdje je dobavio cigansko odijelo i preobukao se, ali je naisao, medu nama
nevjest onomu kraju, nai,andarme i na upit odakle je odgovor d.aje iz na5 logor n
sela iz koga je bas jedan od tih i,andarma.ovomu je to bilo sumnjivo, Bugara i t.d
jer nije bilo u njegovu selu onakova prezimena, udini mu se sumnjivo SpijunaZet
i
uapsi ga. JoS u logoru bilo ih je koji su bili mnijenja da oreb nije susretali.U
podesanza onakavposao. on je bio snaZani vanredno kuraflan,ali on je nam je bio
bio vrlo primitivan dovjek iz malog sela na otoku i nije imao pojma o Liparima n
gradskoj sredini kao Stoje zagreb. Ali nije ga se moglo odbit, roliko je profesori sa
insistirao. U procesu pak odao je sve i naznad,iotodno gdje je bio logor bila odlidna
i Sto se u njemu radi. Tako je bio logor otkriven i mi smo morali seliti u je diktirao
s. Demetrio (Aquila od Monte sasso) 30 klm. sjevero-istodnood Rima strojevima
gdje smo na broju od3T6ljudi bili podijeljeni u dva tabora:dalmatinski Za vrij<
i bosanski.Ta je podjela bila ve6 izvr5enau Vischetti. logora.Nek
Sto se tide vladka, on je makedonski Bugarin, dlan makedonske nekoji. Ode
organizacije vande Mihailova. on je pripadao deti koja je upadala u radiju. Ima
Makedoniju gdje je roden. Bio je zakleti osvetnik za srpska zlodjela u dalm.logor
njegovoj otadZbini. Njega je doveo iz Bugarske u paveliiev logor uhvatio vijt
Marko Do5en, koji je pobjegao preko zadra nakon neuspjelog ustaskog poslije 17 I
pokusajau Lici 1932.Do5enje polao u Bugarskukod vande Mihailova. neopisivov
s dijom je Zenom,poznatom atentatorkomu Bedu, vladko mnogo radio svirati.
u Makedoniji. vladko je dolao u logor samo da izvrsi atentat na
Aleksandra. Kad je Aleks. posao u Bugarsku i znaro se kada ide u
Francusku, on se je ponudio Paveliiu da ie on izvrsit atentat. Na tome
 za njim. je uvijek insistirao i neprestanceurgirao kod Paveliia, tako da ga se
m kadje inadenije mogao oslobodit.On je znao da 6e poginut, ali je i5ao u smrt
zagrnut neopisivim zanosom,samo da uzmognese osvetiti Aleksandru,koga je
, si ti to! mrzio rad toliki zlodjela u Mak.srpskoj. Cijelu je osnovu proveo Guido
odprije. (E.K.). On poznaje sve evrop.jezike,bar glavne, on je i5ao krivim
ao njega putnicama svugdje na lice mjesta i sve vidio, utvrdio i odredio. U
lenicu,u Marselju, gdje se imao Al. iskrcati bilo je sve ude5enoda mora poginuti.
rponlrao Tu su bili postavljeni Vladko i Raji6; a ako ne bi tu uspjelo, onda su
ieka,Sto morali izvr5iti po5topoto u ParisuPospi5ili Kralj. Vladko je imao osim
d njemu bombe revolver sa 20 tiri kao mitraljez i sve je ispraznio! U London pak
iio.iim bio je otpremljen Dr. Artukovii (koji je prije atentataotputovao preko
granlcu, Francuskeu Englesku,sa nekom misijom, ali ne zna za5to).Vladko je
tanu na imao, kao i svaki od njih sobom zgodanotrov, kojim se je morao odma
licajcai otrovati ako bi bio poslije atentatauap5en.
u obalu Svaki je od nas imao jedno talijansko ime, po kojemu smo se i
naiSao, medu nama zvali, a ne po svojem pravom imenu i prezimenu. Tako isto
daje iz na5 logor nije imao hrvatsko ime, nego se zvao logor Albaneza. pak
mnjivo, Bugara i t.d., samo ne Hrvata. To stoga da se zametnetrag od srpske
rnjivo i SpijunaZe,ali su Talijani znali i svi kao i fa5isti jako su nas lijepo
eb nije susretali.U selimagdje smo blizu Zivili, narod,koji je doistadobar,vrlo
li on je nam je bio prijatan, jer su znali da smo Zrtve tiranije. Ne samo na
ojma o L i p a r i m a n e g o i u l o g o r i m a i m a l i s m o S k o l u ,k o j u s u v o d i l i n a 5 i
'liko je profesori sa p1al. Lujgliegln (vratio se, u Zagrebuje) na delu. Stola .je
r logor bila odlidna,podam5iod ditanjai pisanjapa sve do univerziteta.Lujerii
selitiu j e d i k t i r a o , m j e s t o u d Z b e n i k a ,p a b i s e t o u m n o Z a l o n a p i s a 6 i m
lRima strojevima.Udilo se marljivo tako da smo svi se okoristili.
atinski Za vrijeme atentata u Marselju bili smo kod S. Demetrija u dva
logora. Nekoji od nas znali smo da je atentatbio spremljeni da su polli
Lonske nekoji. Odekivalo se velikom napeto5iu.Uvijek smo oslu5kivali na
dalau radiju. Imali smo ih nekoliko u svakom logoru. Jedan je u na5em
ljelau dalm.logoru bio osobito dobar. Dne 9. IX.1934. u 18 sati na5 je radio
logor uhvatio vijest iz Stutgarta,da je kralj Alleksandar ubijen u Marselju
aSkog poslije 17 s. Vijest je dakako pukla kao bomba i izazvala u logoru
.ilova. neopisivoveselje.Muzika (er je svaki logor imao svoju) stalaje veselo
radio svlratr.
.at na
ide u
tome
 II. Paveliiu ,
razoruLar
Olui6. 19.I.1938(nastavak). Kvaternik
Poglavnik je poslao nalog: spremni! DrLaro atentata.L
- se sigurno da ie kod
kuie nastati buna ili klanje, pa da 6emo odma moru opa
stupit u akciju. Ali od
toga nije nibta bilo. poglavnik je ostao razodaran Njemadku
i iavio ;e da su velike
sile zabremzale(tako nesto). odma zatim dosla jL
regilenta (?) fas. Stogaje i
milicije te je komandantproditao nam nalog da pu5ten i k
eemo uiipremjesteni, jer
da iemo dobiti novo najmodernije orui,je obirelji.D
za akcijui aa stogu predamo
staro' To smo izvrlili, ali bilo nasje koji smo djevojka,
,u,'niuli, drLe1ida 6e nas
sadaItalija pritisnuti zbog svoje odgovornosti. kuii, pa d
Kad su odrazili kamijoni
puni oruZja i nasih uniformi, jer smo se Na Lil
tada svi preobukli u civirno
odijelo, ko nije imlo prije dobio je novo, te.ko smo se odijelili takovim ir
9d od
njih, jer smo slutili, da je i naia organi zacijasvriena. nikakve et
Milicija je bila
opkolila sve na{e logore. s kim govr
Dok smo bili u S. Demetrio, ljeti Zivili smo pod zadovolji '
Satorima,spavajui
na slami, kao Sto dini i redovita vojska. odma neiskren,a
do nas u onom kraju,
talijanska je vojska imala ratne manevre i da zamjeri
to one jedinice, koje su
rekrutirane u >redentnim<<krajevima, dakle bi skrivio,
u Jgro_noj ve6ini
hrvatskog i slovenskog svijeta. Mi ,-o bili
sluZbeio poo imenom kad seje z
>>Bulgari<<, ali nisu vjerovali, osim ostarogai jer su nas je sluZio t
duri govoriti.
Bilo je njima zabranjenodolaziti u doticaj , nuo'u, Poglavnik
a i poglavnik je izdao
takvu zabranu,pod prijetnjom stroge kazne. putovali, I
Ali pored toga, nali su
>>redenti<< dolaziri, i dvojica su se prebacili preko nus"g jelo i spav
prol i dosli k
nama' Psovali su Itariju i fasizam, bacari kapu na minimu
i u'itoimu foa noge u
znakprezira. smo uvjer
Iste noii kad nam je oduzeto oruZje i uniforme, jer je in5pektor1
sve pripadalo
talijanskoj vladi, odvedeni smo na stanicu i nasje But
ukrcani u uulon". Stigli smo
ujutro u civitavecchia, na tirenskoj obali, gdje ProteZirao
nas je delara verika lacra
od 8'000 tona uz pratnju dva ratna kri'iri. za njim, a
Bojaii su se da se ne bi
revoltirali i oduzeri krmilo te zaplovili u tudu koga joS g
luku. u tom srudajubile bi
ratne lade pucale, tako nam je bilo saopieno. su drugi g
Kasnije smo saznali da
plovimo za eolske otoke, Lipari. Tamo mu otvor€
su nas smjestili u neki stari
ka5tel izvan grada, gdje je logor ostao uglavnom stranadko
sve do raspusta
polovinom 1937. od Srba.I
Dok je Poglavnik bio na slobodi, njegov je raportu d
- doglavnik bio Dr. Mile ukidanje t
Budak' Imao je ustasku uniformu, koja mu
nij! nikako pristajala, dodim rekao mu
 je bio
Paveli6u odlidno, bio je krasan ustasa.Nakon atentatalogor
razortLan i preobuden te ekspediran na Lipari, dodim Paveli6 i
Kvaternik bili su uapseni i stavljeni u Turinu pod sudbenuistragu zbog
l da ie kod atentata.Usto se je vratio iz Amerike i Dr. Br. Jelii. Kad je izbjegao na
iju. Ali od
la su velike
nta (?) faS.
rje5teni,jer
;a predamo
ii da ie nas
kuii, pa da su se tako zavolili.
li kamijoni
je
i u civilno Na Liparima Budak je postao vrsilac duznosti Poglavnika, koji ga
takovim imenovao. Od tada podimlje definitivno rasulo. Budak nema
rdijelili od
:ija je bila nikakve energije,nego je uvijek sa mekanomrijedi u Sali' Osim toga kad
s kim govori svakomu daje pravo ili slidno, pa tako svrsi da nikoga ne
zadovolji i njegov autoritet pada. On se je pak pokazao i podmukao i
t, spavajui
neiskren, a osim toga zaguljeni partizan. Nikada sta slidna nismo mogli
tom kraju,
da zamjerimo Poglavniku. Uvijek iskren, a u pitanju reda neumoljiv. Ko
e, koje su
bi skrivio, bio bi te5ko kaZnjenbez pardona, ma ko bio. Budak nasuprot
Loj vedini
kad se je zaostrilo, nije on uzimao odgovornost za kaLnjavanje,nego se
I imenom
je sluZio svojim ljudima podmuklo da nas progoni. Glede opskrbe
-Poglavnik
i govoriti.
je uvijek vodio savjesnobrigu tako da kad bi manevrirali ili
ik je izdao
putovali, kao i redovito, uvijek je bilo sve preileno i spremno zaput,
a , n a 5 is u
jelo i spavanje;nasuprotkad ga je Budak zamijenio,on nas je bio sveo
a i do5li k
na minimum pla6e i hrane i izazvaoop6i revolt. Novac time usteden svi
od noge u

pripadalo
Stigli smo
elika lacla
rsenebi
rju bile bi
aznali da
teki stari
stranadkompak pogledu dao je samo grditi radidevce,kao da su oni gori
raspusta
od Srba. Ubrzo je izbila uzbuna. Nas 300 dalmatinacatraLili smo na
raportu da se prestane sa >sankcijama<(smanjivanje ji6a i pifu i
Dr. Mile ukidanje pusenja) i ukidanje svih nepravilnosti. I Dr. Jeli6 se pobunio i
la, dodim rekao mu je da ga on ne priznaie da on nije nikakav zamjenik
 Poglavnika.Trallrismodeputacijuda potlek pogravniku.
ISlasu trojica mudke ul
i ponijeli su sobomsve izvjestajestoje svaki je
koji htio sastaviosa vitlen i D
svojim ocjenami Larbam.To je sve proditaopogiavnik,
koji je lijepo vijest da
dodekaodeputaciju_i s njima selijepo oprostio.Naredioje da sepovede
istraga,koju je vodio Budak.Bili smo svi preslusani. zna ko s
Svaje ta istraga zakopan
bila poslataPoglavnikukoji kadaje sverazumiopisaoje
pismoBudaku je ubijen
da ga proditasvima-u tom pismuje dao svakomsloboduia
serazrijesi
od logorai preuzetihduZnosti,da svi oni koji mogu KaLr
i i,ered,asevrate
slobodnou domovinu,a ostali da traLeputniceia troje s nj
drugezemlje.Ari
Budak da nije nikadasaop6ioovo pismo ljudima. Glet
olujiida ima prepis
togapisma.Neslogai unutra5nja borbase i daljezao5tiavala. redovita
Donesenoje do znanjai kvestoruu Lipari (sef policije), mitralje:
ali Budak
je krivo informiraotarijanskevrasti,kao Imali su
da ,-o protiu ituiii",da smo
protiv njenevojne u Abisiniju, da ne ie nikad rrila po no6i
ni zauzetiAdis
Abebu, da smo srbofili itd. tako da nasje talijanskavrast podudav
prepustila
njemu.zatvoriienasneku 70.cu i tu su nasnemilosrdno Poglavn
tukri i mudili.
Ti su dZelatibili redovitobosanci.Doslobi njih nekoliko spremal
u sobu,gdjeje
samdovjekgolorukpa bi ga na mrtvo izubijali.strajkovalo Izmedu
se gladu. pravilnil
Napokonnasprebaciie23 na otok stromboli.To je pustotok.
Ima selo da znak
sa nekolikostotinadusa,dodimih je ranijeuito vise hiljada.
Ljudi su urom u I
iselili jer su udestalipotresii erupcije,pa se nije dalo vise podnosit.
Nljestoje distoi uredno,a to stogasto njihovi sinovi idu po svijetu,pa
Saljukudi ustedevinu. sadaje to malaksalo, pa stogaje tei,Li sele.Tamo
smo nasli politidkihdeportiraca talijana.Bili su s namadobri i lijepo
smo se slagali.Tu je jednomdosaoBudaki proditaonam na raportu
osudusmrti Perdeca. on da je bio dosaosa paveliiemu Bodronaro
1932,prvomlogoru,a da je smaknutu Italiji zbognedisciplinei zbog
Skandala uslijedotkri6apogoreldeve. povodomte osudepravilo se
aluzijei protiv nas.Napokonzbog tuilabakojenisuprestajalelalij.vlast
raspustilalogor i raselilanas sve po trojicu tr raznamjesta,dajuii
svakommjesedno180 lira, a meni (valjdai drugimoficirima)350.
Dobili smo i po odijelo.Pokazujena sebi).Takoje neslavnosvrsilata
prva emigracijakojaje kuiala da nestoaktivnapoduzmeza oslobodenie
od Srbije.
P o p B u r i i , k o j i j e s a d au l u d n i c i , i . . . b i l i s u n a t u Z b uk o d
Poglavnikau Messini.on je dobroprimio i tjesio.Ne znamkad je to
bilo. GabroJovanoviiiz Metkoviia je jedankoji je mnogoprepatio.
studentSumanvratiose kuii sakat,sa slomlSeno--nogo-.sigurnosu
u trojica
mudke ubijana dvojica Milan student i Bili6 redeni Pop. S njima je bio
tavio sa
viden i Dr.lCrv(i,, advokat iz Dakova. U talijanskim novinama da je bila
e lijepo
vijest da su nadenadva mu5ka trupa bez glave u rijeci Pescaraa da se ne
povede
zna ko su. DrZi se da su to pozitivno prva dvojica. Glave im negdje
rstraga
zakopane,a tjelesa badenau vodu da se ne sazna,ko su. I Crvi6 mora da
Budaku
je ubijen, jer se za nj nije ni5ta vi5e dulo.
azrijeSi
Kai.e, da kad je Dolfuss bio u Rimu da je Paveli6 bio na sastankuu
e vrate
troje s njim i sa Muss. (?)
lje.Ali
prepis Glede ekzercira. kaZe da se je naporno vjeZbalo kao Sto dini
redovita trupa, u upotrebljavanjusvakovrsnogoruZja:pu5aka,pi5tolja,
mitraljeza, malih topova, bomba itd. Ljudi su bili dobro izvjeLbani.
Budak
Imali su reklame biv5eg hrvatskog domobranstva.VjeZbalo se je najvi5e
la smo
po no6i. Jednomje do5aoneki oficir iz Njemadke,koji nas je imao
:i Adis
podudavatiu drugom savr5enijemoruZju (ili u pravljenju bomba?),pa je
)ustila
Poglavnikubilo stalo da mu udinimo dobar utisak. Stoga smo se
nudili.
spremali.Uspjeh je bio odlidan tako da nas je Nijemac jako pohvalio.
gdjeje
Izmedu ostaloga Poglavnik je napravio iznenada >alarm<<, koji po
gladu.
pravilniku ima se izvr5iti tako da odkada trubad (u noii dok svi spavaju)
a selo
da znak pa do nastupane smije da prode vi5e od 5 minuta. Poglavnikje
udi su
urom u ruci kontrolirao i u 5 minuta svi su ljudi bili na mjestu nastupa.
nostt.
tu, pa
Tamo (Trumbi6eva ostav5tina, 1938, Historijski arhiv Hrvatske
tijepo akademije znanosti i umjetnosti)
portu
)naro
zbog
lo se
vlast
ajuii
J)U.
ila ta
Ienje

kod
le to
etio.
osu
 SVJEDOCENJEMATE SUMANA, talijans
STUDENTA VISOKE EKONOMSKE SKOLE U ZAGREBU, brodu s
IZ KOMINA. OPEINA OPUZEN sam be
metara
mostu
Mate Suman, studentvisoke ekonom. Skole u Zagrebu, roden u gologl
Kominu, op6inaOpuzen,dne2I. I. 1908. qvestu
Udio je u Zagrebt. Kako se kao radi6evacisticao u svim patriotskim SENES

demonstracijamaprotiv reLima,tako ga je policija dobro poznavala i bili sP

svaki put kad je Sto bilo apsila. Stoga je bio opetovano izagnan i hrvat,
interniran policijski u svoje rodno mjesto Komin, tako da nije mogao stupiti
dalje proslijediti nauke. Stoga se rijeSio da pobjegne,jer ne bi mogao sumnJ
dobit putnicu, preko granice i da stupi u usta5kuorganizaciju koju je u dim je
Italiji bio osnovaoDr. Ante Pavelii za oslobodenjeHrvatske od Srbije stan d
pomo6u vojne i teroristidkeakcije. To je bilo 1934.poslije neuspjelog dogad
atentataOrebakoji je sa stud. Begoviiem bio obje5enu Beogradu.Htio Italije
sam pobjedi preko Subaka,ali preko mosta nije bilo mogu6e poslije kome
nego su to izvr5ili Mijo Babi6 i Hranilovi6. Bio sam donio sobom malu polici
valilu, ali sam vidio da s njom nije moguie, pa sam se vratio u Split detek
gdje sam kod Dr. Berkovi6a, nar. zast.Metkovskog kotara, valiZicu ostao
ostavio,pa sam opet se vratio na Su5ak,gdje sam se namislio prebaciti Rim :
preko kanala Fiumare preko talijanske granice na Rijeku. Uzeo sam BoloS
ta5ku u koju sam spremio spisa,zato da zametempoliciji moj trag. Na >Gio
ta5kije bilo ime: Dr. Emilijan Gombo5,advokatu Somboru,pak ulica i deka
broj. U ta5ku sam stavio spise koje sam sam napisao kao advokatsku koji c
korespondencijuu stanovitomposlu. Sa Se5ira,koji sam bio kupio u tom'
Splitu, skinuo sam marku, jer sam ga bacio kad sam skodio u more. pers
Imao sam lagano odijelo, lagane cipele, jer je bilo ljeto. Odabrao sam saml
poloZaj. Po5toje i druga obala Fiumare u posjeduna5evlade (pripada ali n
Italiji, ali je ugovoromu Rimu 1924 danau zakup SHS za 99 godina uz nisa
god. najamninu od I zlatne lire) bojao sam se da C,elendarmi s mosta otpr(
pucati dok se popnem na rijedku obalu, koja je visoka i glatka. Stoga je bi
sam izabrao mjesto gdje je bliZe talijanskoj obali bio usidren mali Ispit
jedrenjak sa talijanskomzastavomte sam se s nase stranebacio u vodu kao
na glavu. Nastaoje alarm, okupljao se svijet misleii da se radi o nesredi, inad
straZaris mosta odma sa pruZenimpu5kama,ali za sreiu svi gledali u nala
vodu kod na5eobale,pa po5to me nije bilo na povr5ini dobio se utisak kao
da sam se utopio. Ali ja kao dobar plivad i njorac, iznjorio sam ispod Usl
 talijanskogbroda te sam isplivao s onu stranu,kod talijanskeobale. Na
JREBU, brodu su mi pomogli da izadem iz vode, misle6i da sam se utopio i tako
sam bez zaprekapopeo se na rijedku stranu kad sam odmakao nekoliko
metara, stao sam pozdravljati s obe ruke, ironidno, jugosl. straZu na
mostu. Taj sludaj je zadaobrige pogranidnoj straZi. Kako sam bio
:bu, roden u gologlav i mokar, svijet se kupio i nado5li straZaripoveli su me na
qvesturu. Ja sam imao dokumente sobom da se mogu legitimirati. Da mi
r patriotskim se ne smodeu vodi, privezao sam bu5tu iz kauduka oko pasa,u kojoj su
poznavalai bili spremljeni. Na kvesturi sam se legitimirao ikazao otvoreno da sam
Lorzagnani hrvat, student,da sam progonjen,da sam politidki bjegunaci da Zelim
nije mogao stupiti u usta5kiodred Dr. Ante Pavelii u Italiji. Nisu mi odma vjerovali,
ne bi mogao sumnjali su da nisam pritajeni srpski Spijun. Na Su5akupak policija,
iju koju je u dim je na5la moju ta5ku, odma je telefonirala u Sombor, da premetnu
ke od Srbije stan dotidnog advokatai uapsesve koji bi bili sumnjivi u vezi s ovim
: neuspjelog dogadajem.Tako su ostali u zabludi tri dana. Kada sam se pak vra1ao iz
rgradu.Htio Italije pro5log studenog,razumio sam od Miliievi6a. koji je u Rimu
1u6eposlije komesar za vra(anje >>usta5a<< upuien iz minist. unutr. djela, da je
;obommalu policija na SuSaku saznala za moje pravo od jednog talijanskog
atio u Split detektiva s Rijeke koji joj je za novac to priop6io. U pritvoru na Rijeci
ra, valiZicu ostao sam 17 dana,sve do 20(?)lipnia1934. dok su iz Rijeke javili u
io prebaciti Rim i dogovorila se policija sa Paveliiem. Tada sam otpremljen u
. Uzeo sam Bolognu, gdje sam odvedenu kancelariju Mije Babi6a, koji je nosio ime
roj trag. Na >>Giovanni<< jer dosada usta5aima drugo i to talijansko ime. Tu sam
pak ulica i dekao tri dana. Babi6 je vodio taj ured komu je brla zada1ada prima one
ldvokatsku koji dolaze i da ih upuduje dalje, a i imao je valjda i druge funkcije. Na
rio kupio u tom poloZaju ovaj je Babi6 postao umi5ljen, kao da je neka velika
lo u more. persona.Ispitivao me je malo s visoka i sa stanovitom sumnjom. Kad
labraosam sam mu kazao da sam kod kuie bio radiievac, nije mu odito bilo drago,
le (pripada ali nije ni5ta prigovorio. Tako isto je Sutio kad sam izjavio da sada
t godinauz nisam nego borac za oslobodenjeHrvatske.Kad je Mijo dobio odgovor,
Ir s mosta otpremljen sam u Arezzo i tu sam 27.lipnja prvi put vidio Paveli6a. To
rtka.Stoga je bilo u no6i, on je bio do5aoiz logora, Udinio mi je odlidan utisak.
dren mali Ispitivao me je, ja sam mu sve otvoreno kazao, a kad sam mu izjavio
;io u vodu kao i Babi6u da sam kod ku6e bio radi6evac,nije niStaodgovorio, niti je
o nesre6i, inade se izrazio. Odatle sam odma bio otpremljen u Oliveto, gdje se je
i gledaliu nalazio usta5kilogor par kilometara daleko od sela. Bio sam primljen
r se utisak k a o u s t a 5 a .U t o m l o g o r u b i l o j e 3 7 0 l j u d i . L o g o r j e r a n i j e b i o u
samispod Vischetti. odakle je bio i otpremljen fu.b., ali je poslije neuspjelog
 kadje u procesuOrebsveotkrio,bio je
e1:;!11, togorpremje5ten
u da je Aleksanda
brzojavno naredi
Semanovdje dini jednu primje
. bio odma uap5e
sa Arnaldom Mussolini, bratom
Dl Kvaternikom. Do
sve oruZje i unifo
selimo, gdje da 6t
:volucionarnupa dak i teroristidku piStolje, mitralje
oga a to mu je najzgodniji bio
brat Putovali smo Z
transatlantik >Ar1
odma kod prvog dodira dobio je krsta5a,i odvede
utisak da u emigraciji vlada razdor,
podjela na frankovce i radiiev""."poglavnik velike kasarne,u
sa vodstvom pripadali su
prvoj grupi, i odito neraspoloZen. Demetrio spava
podeli jedni i drugi da mu poglavar imenov
kaka,
rezerviran. Nekoji su grdno napad stao ogranidavat
Hrvati treba da dignu spomenik put da ne ie priznati
smaknuonogaciganina. Amerike, nije ht
frankovce, sam
Dalmatinaca.Ka
ironidno zvali >1
Neki Benkovii u
policije) rraLe(,id
Uslijed togabud
daleko 3 klm. od
bio dodijeljen Po
stoga nije pripad
u selu. Ostaliu .
U Oliveto vrsili smor:gyl* Pescare,376 ljud
vojne vjeZbes oruZjem,i to uvijek
po koji su bili na ra
ffi 1"T,"'#:
l*::i" ::,:::.1I*"1"; negl
oBur
g i;', ipomi
nj
aro
"'u"1 " otiSaou Turin da
5ffi
'r:?l1l?::""':ii:l:llltru'a"?'"e"n'il;;;*',H's'#:',Jj: odsutnosti.Mi sr
otiSao namjern
protestiraoi traZioda se izade Najprije podela
poJ"t ruur,
skim imenom za borbu za
ffi""T.""?r*{:,:.T:
t""1, I: bi10
: s:;ri"
r"Jl" il,ffi ",,ff ;il: ;; prikazivali su n

H*::;:?*:I ji y,zu aurli_;"GffiIT;?

"no ;;';;?,'# J;T", # ffi;
Ka5tilu, gdje je 1

j",;il;,;; ;Tilill; da sam primio I

;:il:':i;iii".*#tr
;fi::#?l',"*
zuricha :: ?11 "=:yi
u=i1nt
ut""
ii"k; ;;;;il
Ar #ffii: :;
je doSlapodmo
ili Basela
i todulo ." ,u.no
n"roffi.ij"Jififi..ji,iJlrTi:,o./i: su povjerovali,p
bili su uvjeren
emjestenu da je Aleksandar ubijen. Nastalo je veliko veselje. Pavelii je odma
brzojavno naredio:Krvnik je pao. budite spremni!Ali je zatim Pavelii
u odno5aju bio odma uapSeni stavljen pod sud u strogom zatvoru, zajedno sa
la nije bio. Kvaternikom. Do5la je odma jedna grupa fa5istau logor i oduzelanam
zu. To nije sve oruZje i uniforme i preobukli su u civil, nako Sto su nam izjavili da
odirom sa selimo, gdje da iemo dobiti novo modernooruZje.Ovo oduzeto,pu5ke,
roristidku pi5tolje, mitraljezi imalo je monogram:A.H. - Oestreich(Hungarn).
ji bio brat Putovali smo Zeljeznicom do Civitavecchia, gdje nas je dekao
transatlantik >Argentina< na koji smo ukrcani, u pratnji dva talijanska
tdarazdor, krsta5a,i odvedenina Lipari. Tu smo smje5teniu Ka5tilu, gdje su bile
velike kasarne,uredne i diste. Bilo je bolje nego prije, jer smo u S.
ipadali su
Demetrio spavali na slami pod Satorima.Dr. Mile Budak postao je
odma su
poglavar imenovan od Paveliia. Odma su podele svade.Budak nam je
r Sto vi5e
stao ogranidavatihranu, pi6e i pu5enje.PodeletuZbe.Dalmatinaca300
rekao da
:beda oni da ne 6e priznati vlast Budaka. Sam Dr. Branko Jelii, koji se vratio iz
Amerike, nije htio priznavati Budaka. Favorizirao je Lidane, pak sve
frankovce, samo da ih ima za sebe, iako preko volje, protiv
vodenai
Dalmatinaca.Kako su dalmatinci bili veiina inteligencije,tako su nas
rvaladva
ironidno zvali >gospoda<.Stalo se zahtjevatida nas puste iz logora.
d'Aquila
Neki Benkovi6 uspije da izade iz logora te ode da se tuZi kvestoru (Sefu
tdalaoba
policije) traLe(,ida nas izluli iz logora, da ne iemo ostati pod Budakom.
id,koji je
Uslijed toga bude nas trideset i dva premje5tenoiz Ka5tila u neko selo,
s (poslije daleko 3 klm. od grada.Gabro Jovanovii stanovaoje u gradu,jer on je
ni, pa je
bio dodijeljen Poglavniku,iako je bio radi6evac,jer je vrlo odvaZan,pa
je malo
stoganije pripadaologoru. Ja sam takoderbio s njim, doEim 32 bila su
ie i5lopa u selu. Ostali u Ka5tilu. Svi smo sakupljeni na Lipare. Oba logora sa
Pescare,376 ljudi, pak i ostali iz Belgije, Madarske,Francuske,i Italije
rvijek po koji su bili na raznim poloZajima.U sve nas je bilo 517. Kad je Budak
ominjalo oti5ao u Turin da posjeti Poglavnika u zatvoru, dogodi se ovo za njegove
iumanje odsutnosti.Mi smo sve uvjerenida je Budak sve ovo spremio,pak zatim
o ime in oti5ao namjerno da stvori sebi alibi svojom fizidkom otsutno56u.
i drugi, Najprije podela stra5napropagandaprotiv nas. Kod talijanskih vlasti
,orbuza prikazivali su nas kao mrzitelje Talijana (Abisinija i td.), a za one u
racijuna Ka5tilu, gdje je bio ostao gro ljudi, bacili su vijest da smo mi izdajice,
to imali da sam primio 10 tisu6a dolara od Krnjevida, da sam Spijun srpski i da
ekoji su je do5la podmornica srpska,koja ie mene i moje odnijeti ku6i. Naivni
radio iz su povjerovali, pade su postali bijesni na nas. Oni koji ie nas torturirati
r vijesti, bili su uvjereni ta je sve to istina, i stogasu se onako bestijalno
 razbijesnili na nas. Kad se nakon toga Budak vratio na Lipare, onda se
pravio iznenaclen,posjetio mene i druge i toboz Laleli nas zavijao je o saslu
odima. Talijanskavlast zavedenaisla je vodstvu potpuno na ruku. onu
32 trojicu prenijeli su u grad, u neku posebnuzgrad,..Jednogdana zove
talijanska policija telefonom Gabru i mene da dodemo onamo za kratko
vrijeme. Nismo se pouzdavali,ali na inzistentnopozivanje,nismo mogli Mo
na ino pa smo oti5li. tJlazio je prvi Gabro. usli smo na jedna vrara, vruem
a
idui Gabro naprijed ude u druga. Tadaja opazim da su ga pograbili, sve vlas
razumio sam da je prevara,pa sam okrenuo da se vratim, ali usto skode na tertt
nekoji da me pograbe,a ja skodim kroz jedan prozor u dvoriste s visine Nijemc
od 3-4 metra. Dok sam skodio oni iz nutra istrdete me iddekaju, prosvJ
oboruZanitoljagam,te me neki - Marijenovii iz Imotske udari sojom po naSem1
cijepcu lijeve noge te mi slomi cijepac. Tada me uhvatile i unije5e kao jec
u
ku6u, da se svijet ne bi skupljao, a kad su me unijeli onda, takoder Nijemc
Imoianin, udari me opet debelim drvetom po istoj nozi te mi malo niZe poglav
slomi po drugi put cijepac.Tada me gazise,tukose itd. Dok sam pao Italije j
u
nesvijest,a zatim me unesose.Nisu zvali lijednika iz grada,nego su sam da
me
sami lijedili (!), napravili mi oblog iz gipsa.Kako je sve to lole radeno, vlade p
slomljenekosti nisu bile dobro namjestene,pa mi je noga ostala kao co,
sakata
i na njoj Sepam.Dok su me udarali duo sam silno zapomaganje
Gabre Sa
koga su gore u zgraditukli i mudili. Napokonje interveniralatalijanska
mijes
vlast i nas 20 i nekoliko prebacili su na vulkanski otok
stromboli. toga 5t
vulkan je straino radio sa destimpotresima,sa podzemnomtutnjavom, je dola
tako da je bilo tesko podnijeti 600 dusa u selu, ostaloje polovina,
a susret
ostalo su oti5li u svijet.
takovi
minist
(Trumbi6eva ostav5tina, 193g. Historijski Italije.
arhiv Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti) o
pozna
Vladi
rmeno
>bijek
tom sr
St
sprem
danaI
Ja san
, onda se ZAPISNIK
avijaoje o saslusanjuDr.-a Mile Budaka, sastavljenkod odjela za(tite Naroda
rku.Onu . a j a 1 9 4 5 'g .
z a Z a g r e b , d n e 2 4m
anazove
:akratko
ro mogli Moje razmimoilaZenjesa vode6im lidnostima NDH nastupilo je u
vrata, a vrijeme kapitulacije Italije. Poslije kapitulacije Italije ja sam traZio da se
:grabili, sve vlasniStvo,koje je pripadalo talijanskim vlastima i uopie Talijanima
to skode na teritoriju'NDH preuzme od stranehrvatskih vlasti, no medutim su
s visine Nijemci to smatrali ratnim plijenom. Ja sam tada protiv toga
idekaju, prosvjedovao i rekao sam da ako smo mi saveznici istinski onda na
ojom po nasemteritoriju ne moZebiti govora o ratnom plijenu. Navodim to samo
nije5eu kao jedan od konkretnih primjera radi dega sam dosao u sukob sa
takoder Nijemcima. Slidnih sukoba je bilo joS mnogo drugih. Tako na pr.
alo niZe poglavnik je t Zagrebu darovao >seljadki dom<<i poslije kapitulacije
npaou Italije ja sam zahtijevao da se to izrudi nama u posjed. Isto tako tra1io
osume sam da novi talijanski opunomodenik u NDH mora donjeti od svoje
radeno, vlade priznanje granica Hrvatske status qvo. Bio sam od tada smatran
l sakata kao dovjek koji je uzrokovao prekid odnosa sa Italijom.
l Gabre Sa Sigfriedom Kasche-om sam dolazio par puta u slidne sukobe, te
Iijanska mi je saopieno da vi5e ne mogu biti ministar vanjskih poslova, zbog
rmboli. toga sto nisam u stanju da saradujemsa SigfriedomKasche-om.- Kada
rjavom, je dolazilo do sukoba sa Talijanima, Nijemci nam uop6e nisu izlazili u
rvlna,a susret i izgovarali se da oni nam nemogu ni5ta pomoCi' Zbog tih i
takovih razlogaja sam prestao biti ministar vanjskih poslova, a kao
ministar vanjskih poslovabio sam od 6. svibnja 1943 g. do kapitulacije
'vatske Italije.
O radu stranih Spijunau ministarstvu vanjskih poslova nije mi
poznatonista i povodom toga ne mogu nista reii. Istina, poznamMintas
Vladimira, koji je bio vrlioc duZnosti Sefaprotokola, a kasnije je
imenovan. Neko mi je pridao da se radi o nabavi nekog orui'ja za
>bijele< u Sloveniji i da im je Mintas omogu6io nabavku iskaznica.U
tom smislu mi je neko pridao da je Mintas vrlo sumnjiv s naseggledista.
Sto se tide na5egodlaskaizZagreba mogu reii da se uop6e nisam
spremao zabijeg,jer sam tek u subotu saznaoda se sutra kre6e. Desetak
dana prije na5egodlaska se op6e govorilo o tome da 6emo se evakuirati.
Ja sam se u toj neizvjesnostisvratio kod Frkoviia, i on mi je saop6io
 gdje iemo i6i vlada, doglavnici i drZavno
vijeie. odredeno mjesto za
nas bio je Turracher Hcie 1763 metaravisine Iz logo
u toi",o postoje tri hotera,
koji su bili odredeni.za nas. prije naseg odlaska Zagreb22.
uiro konientara da se
ide Englezima i da ie nas oni zastititi. u ru*acher i" Gdje s
H6e smo dosli 7. v.
u veder i krenuli smo prema Turaku, zatim preko predlica s a8 0 0 . l j u
u Tamswieg.
Radilo se na tomu da dodemo do Engleza- Made
Gravni organizator i voda
kolone bio je Mandi.. Mandi6 je odmah Meni r
tra'io iupoul"onitu u
Tamswigu to je bilo 14. maja. Tu se Mandic, javio to sprema
Engleiima.Ja nisam
sudjelovao u organizaciji prana za predajui odlazak pi"-u od nasndt
Englezima i
prema tome mi s-tvari nisu detaljno poznate. oti5ao,a ta
Mandi6 je rekao
predstavnicima engleskih vojnih vlasti prilikom naseg lo5epostu
susretasa njima:
>Molimo vas mi traZimo vasu zastitu i Zerimo da Prije t
nas Jovedeteu vezu sa
nasim vlastima da se kod nas srede prilike<<.zatim bjegu u 5v
smo otisli u
Ketschah, odatle smo otilli prema Spitalu, odakle smo - Ja lidno
se odvezli 10.
km. daleko i redenonam je da smo zasli krivim putem, izda knjip
te smo se morali
vratiti natrag u spitar. Tu smo preno6ili. Mandiz je bio trebao iz<
odjeljen od nas,
i5aoje na razgovor Englezima.odatle smo krenuli predgovo
oko 7. sati na veder
drugi dan, alibez Mandiia, koji nam se kasnije u putu franaka i t
prikljudio. Tada
smo dosli u Rozenbach. u Rozenbachu su takoderu I
nas doiekari dva
jugoslovenska dasnika,jedan p.pukovnik, jedan
major. Mandi6 je sa U Sv
njima razgovaraoi oni su obe6ali da 6emo biti u redu predani
njihovim Paskijevi
vlastima.odatle smo se odvezli vlakom i otisli u Jesenice,
gdje smo bili Miljkovi6
smjesteni u barake. priznajem da je tu od stranejugoslaven"skitr
vojnika trgovadki
bio sa nama sasvim pristojan i korektan postupak.
Tu smo prenoiili i NDH. Ne
sutra u subotuposlije podne krenuli darje vlakom.
u storiojLoki.-o vezu sa J
stali i bili smjesteniopet u barake.Tu smo morali predati
sivari sve koji poloZaja,l
je Sto imao i privatno i drZavno.stvari
su oduzetebez ikakvog reda i Svicarsk
zapisnika.oduzimali su sami vojnici. Tu u barakama
bio je sa nama brat drugi), pa
od Paveliia profesor.
Kabas,a I
Englezi su nam prije odlaska iz Tansweigaoduzeli O pui
sve oruZje koje
smo imali' Sutradan smo opet bili pregledaniiadi
oruZja i radi stvari. u Lorkovi6a
StoEoi Loki oko 10. sati dosaoje poiudnik ognjenovii
iz IV. Armije. O Ste
on nam je saopiio da nas je preuzeo on i zajamdio
nam lidnu i imovnu nastave,(
slgurnostza u budu6e.
sluZbenot
rutunosio sa sobomjednu kiltru sa ali je u iz
akoder u Skotia Loki oduzera po podrZava
Iandi6 je pri tom govorio da je to protiv zlc
ri.avi, alije svejednooduzeto. nlsam mo
) mJestoza Iz logora smo krenuli i do5lonasje 18. preko Ljubljane i Postojneu
s tri hotela, Zagreb22.Y. ov.g.
:ntarada se
Gdje su ostali osim nas, nije mi poznato.U Tansweiguje Pednikar
doSli7. V.
sa 800.ljudi i nekim na5im ostaokod Engleza.
Tamswieg.
Madeka sam vidio u Klagenfurtu i to u ponedjeljak.
Itor i voda
jednika u Meni nije poznato za5tou Zagrebunije do5lo do borbi, iako znam da se
l. Ja nisam to spremalo. Mi smo radunali da 6e u Zagrebtt biti borbe i zbog toga nitko
,nglezimai od nas nije htio ostati u prvom naletu. Kod meneje to bio razlog da sam
je rekao oti5ao, a takoder je bila Sirenapropagandada partizani sa Zenamai djecom
l sanjima: lo5e postupaju.Ja lidno za sebemogu reii da to nisam vjerovao.
) u vezusa Prije evakuacijeZagreba, nije mi poznato da li je bilo govora o
o oti5li u bjegu u Svicarsku.Niko od uglednijih politidara nije oti5ao u Svicarsku.
dvezli 10. - Ja lidno sam poslao Dr.-a Digoviia u Svicarskusa zadatkomda tamo
r semorali izda knjigu pod naslovom >>Hrvatstvo Dalmacije<. Tu knjigu je on
en od nas, trebao izdati zajedno u dogovoru sa Me5trovi6em i da joj napi5u
:i na veder predgovor. Ja sam mu za tro5kove te knjige dao 34.000 Svicarskih
ndio.Tada franaka i rekao mu da se ne treba vi5e vraiati u Hrvatsku . Znam, da je
:kali dva takoder u Svicarsku oti5ao Marko Tarle trgovac iz Sibenika.
ndi6je sa U Svicarskoj smo imali trgovadko predstavni5tvo,koje je vodio Dr.
njihovim Paskijevi6, ali je on smenjen i na njegovo mjesto je postavljen Josip
e smobili Miljkovid. NaSe trgovadko predstavni5tvoje imalo za zadatakpored
ih vojnika trgovadkih poslova i politidku misiju da kod Svicarske radi za stvar
rrenoiili i NDH. Neznam da li je trgovadko predstavni5tvou Svicarskoj imalo
Loki smo v e z u s a J u g o s l a v e n s k o me m i g r a c i j o m . M i l j k o v i 6 j e o t i 5 a o s a t o g
i svekoji poloZaja,kad i ja. Po mom mi5ljenju on je smjenjenradi toga, Stoje iz
'og reda i Svicarske donio popis pologa neke gospodeu Svicarskoj (Torti6 i
namabrat drugi), pa su mu oni slomili vrat. Na njegovo mjesto postavljenje Dr.
Kabas,a Miljkovii je ostaotamo i nije se vi5e vratio.
uZjekoje O pudu znam toliko, koliko se pridalo poslije uhapSenjaVukiia i
stvari.U Lorkovi6a. Inade o pripremama samogpuda nije mi ni5ta poznato.
',
Armije. O Stepincu i njegovom radu malo znam. Dok sam bio ministar
i imovnu nastave, on je spadaopod moj resor i preko toga sam do5ao sa njim
sluZbenou vezu. Mislim da se drZaocijelo vrijeme po strani od politike,
ki5tru sa ali je u izvjesnoj mjeri simpatizfuaopartizane.Mislim da je njegov brat
uzetapo podrZavaoveze sa partizanima. Znam to, da je Stepinackod poglavnika
da je to protiv zlodinstava,koje su usta5evr5ile. Njegov stav prema usta5tvu
3to. nisam mogao odrediti. - NDH nije bila priznata od Vatikana sluZbeno
 i prema tome kod nas nije bio papski nuncije nego samo Znam jednor
kao pred-
stavnik vatikana, koji je bio u osobi Dr.-a Markoni-a. o dr. Marconiu glavnika bio
mnogo neznam. duZnostinten
Kad sam odlikovan vitezom,ja sam to smatrao uvredom, jer sam Me5trovii o<
odlikovan vei kao penzioner i zbog toga sam molio novinare i pro- voditi. Ja sa
midzbu da se kod spominjanja moga imena nikad ne stavi ime vitez. kazali5tapos
Sa Madekom nisam dorazio u dodir od r93g godine, kada sam Sa Pavel
prilikom izbora izdao jednu noticu da svi treba da glasaju zaMadeka. cijelo vrijeme
Mestroviia poznam kao dobrog dovjeka. Neznam zasto su pusteni emigraciji. Id
masoni iz logora. Kad je on bio rektor umjetnidke akademije,sa njim skupa.Znam
sam imao jedan razgovor i tada mi je priznao da putovao u M
ie angltfil, ali .je prije 7-8 mjt
energidnoodbio da je mason. Ja sam nastojaokroz cijelo vrijeme dok
me Mestrovii bio t zagrebu da ga poglavnik primi u audijenciju, ali napreduju. I
poglavnik je to odbijao. Jednog danaje dosao k meni Mestrovii i posljednjih u
traLio odajnidki odt
da mu isposlujem putnicu za Svicarsku.Rekao je da on ne6e ostati
engleskimtvl
tamo, nego da ima zelju da odvedeZenui djecu. Ja sam mu savjetovao
iako sam su
da je to stvar opasna,jer da 6e ispasti sumnjiv i da je borje da ide u
vjerovao osl
Njemadku da u liceju nekom njemadkom smjesti svoju djecu, pomogao
poraza kod St
sam mu da dobije putnicu, ali je nakon desetak dana zatvoren.Rekli su
mi da jetrai'io putnicu za svicarsku i Spaniju i da je zbog toga srpan u O putnid
logor. uskoro je izvaden iz logora i poslan u Rim da ureduje zavod sv. trgovine.
Jeronima.To je..bilo 1941 godine. Iz Rima se vise nije viatio, jer je Ne mogu
odatle oti5ao - Svicarsku.Mislim da mu je peri6 istrodio putnicu iz rekao kad je
glezima za st
Italije za Svicarsku.
>HrvatstvoD
KrleZu sam poznavaonesto borje. To je knjiZevnik, koji jedino
mogao izgub
mene valjda nije nikad ispeglao. 1941. godine sam duo da su KrleZa i
ipak ruka, ko
Cesarec zajedno sa nekim drugima zatvoreni, te sam otisao kod
Medutim kak
poglavnika intervenisati. za KrleZu sam izneo kao predmet >>pericu
sku, to je jas
Kerempuha<<, a za cesarca,njegovu dramu Eugen Kvaternik, medutim, nue pozvao
kod Cesarcanisam uspio, jer su za njega isticali da se u posljednje
javio mi da jt
vrijeme pridruzio vilderu i sa njim u >Novoj Rijedi< napadaosve sto je
Prije nel
hrvatsko. zaKrleltje naredenoda se odmah pusti, a cesarec je ubijen
u Kerestincu prilikom pobune.Tako sam bar ja saznao.- Krlelase inade bio uhap5en
potpuno bio povukao i ja sam ga jednom molio da dotle sa svojom Joce Rukav
gospodom k meni na objed. Sa njegovom gospodom sam bio partizanima
osobno ie ga pustiti
poznat,jer je u mom djelu >ognjiste< igrala Jelu. KrleZa je obe6aoda
6e
do6i sa svojom Zenom,ali pod uslovom da osim njega ne bude niko
(os<
prisutan. sa njime nisam nikada razgovaraoo politidkim stvarima.
dr2a
 pred- Znam jednom kad sam i5ao u audenciju k poglavniku, da je kod po_
'coniu glavnika bio i Me5trovii. Poglavnik ga je bio pozvao da bi mu ponudio
duZnostintendantakazali5ta.Tu ponudu sam morao podnjeti ja, ali je
r sam Mestrovi6 odbio motivi5uii, da on kazaliste ideoloski nebi mogao
r pro- voditi. Ja sam o tom obavjestio poglavnika i na duZnostintendanta
z. kazali5tapostavljenje prof. Soljadii.
I sam sa Paveliiom sam stupio u vezu 1910. g. na univerzi. Sa njim sam
ka. cijelo vrijeme bio u vezikroz emigraciju. Ja sam bio sest i pol godina u
Steni emigraciji. Ideolo5ki se nismo razilazlli nikad, a nase su familije bile
njim skupa. znam da je poglavnik podrZavaovezu sa Italijom i da je jednom
putovao u Makedoniju. Ja sam vjerovao u pobjedu Njemadke sve do
rli je
prije 7-8 mjeseci. Podeo sam sumnjati kad sam vidio da saveznici
dok
napreduju. Hitler je sam rekao: >>nekami bog oprosti 14. d,ana
t, ali
'aljo posljednjih u ratu<<.on je spremaozaista da se u posljednjom momentu
odajnidki odupre dak i plinovima, ali je u tome izgleda bio sprijeden
stati
engleskim tvrdavama. Ja lidno sam vjerovao da 6e Njemadka pobjediti
)vao
iako sam sumnjao u revoluciju u Rusiji. u pobjedu Njemadke sam
Jeu
vjerovao oslanjajuii se na distu njemadku vojnidku snagu. poslije
)gao
porazakod Staljingradaja samjoS uvijek vjerovao u pobjedu Njemadke.
isu
lnu o putnidkom uredu neznam nista, jer to spada pod ministarstvo
trgovine.
sv.
Ne mogu ni5ta redi da sam radio nestoza saveznike.Digovi6u sam
rje
rekao kad je i5ao u Svicarsku da preko Mestrovi6a uhvati v-ezusa En-
tiz
glezima za stvar NDH. Digovii se sa Mestrovidem sastaoi pri izdavanju
>>HrvatstvoDalmacije< napravili su strasnupogresku zbog, koje ru-.ju
lno
mogao izgubiti glavu. Naime u predgovoruje bilo napisanoda se nasla
iai
ipak ruka, koja je potpisala rimski pakt. To je aludirano na poglavnika.
:od
Medutim kako su znali da sam ja Digovi6u omoguiio odlazak u Svicar-
rcu
sku, to je jasno da sam mogao nastradati.Medutim poglavnik me nikada
m, nije pozvao na odgovornost.Digovid mi je jednom poslao izvjestaj i
tje javio mi da je uhvatio vezu sa Mestroviiem i da Mestrovi6 radi.
je
Prije nekoliko dana naleg odlaska izzagreba Dubravko Dujsin je
en
bio uhap5eni trebaoje biti streljan.Medutim ja sam intervenisaokod
de
rm
Joce Rukavine i Dujsin je bio pusten. uhapsen je bio radi veze sa
partizanima.Joco Rukavina mi je prilikom moje intervencije rekao da
10
(,e 6e ga pustiti, ali da je Dujsinova i,enasto puta gora od njega.
io
(Osobni fond Mile Budaka, Dosje Mile Budaka, Hrvatski
d.
drZavni arhiv)
 P:oelu6rqJe okr_ivlJ aog nDAf IGIA
26.8 teqs.
trIF r prszllae3 Dr.MlIe Budak pk.!I11e I pk.lao,
Drtu.nrI uJeeto rodjeuJ at pctupEa o
drie 3o.VIII..lgg9 u 8v.Roku, Qp6.!ov lneo_
I.lk!.
u erxlgrsi
trgrodawt r h:lvatsk a
1z slijede
TJ erolopwJ eetr r fuoo-getolih
6Lad,i ln d t
Porodldno starjer odovo, otao 5 (Jeoe, ratE u stl
I6ov tn.sko stanJ or
aigrd.Jt

.rw cr /Soi

konoo, stt

treng nue

tacla sa

Bodekovl6
BrobE,a srrrcoar Pr$vnl fakultet, ovrEio u Zagfabo 6mi doka
ZarlnrqlS 63
Pghretrt c

1 6tao €

uo wakl

a& mpge

p ollo. Pa

Porodnet t od]-oElo
ff4) OroEqx.
Ea1sbaa
oko1l

toga kl

noz avlsr

skim aq
predvl(

bez vodr

daCaa'

. L€o!.,
E:retsk
 - t-

trakonEto tre okrlvljenlku preclodenpredrnet

petupke on aavotli sllJededet
lr gD6.tov luaor_
U cstdki
p o k r e t e t o p l o k o n o e u o Z u J k aI 9 3 B _ k a i l a e a r
su
u arigrsut doSaolr. pwolidu u r1al 1Ju, a u otrlgracuu sa. otlEao
tz slijerlocih raarogar Ja sa ao od vdkda baio polltlkoo 1 to
u
nladjlur d&ll'ra saa biotrMrdrhnrqtskm pohretc, a poslge svJ€tskoga
rata o strancl prava, pa s+ tdro pellJe odraska Dra.pavellca o
@ii!rd-Ju bio pretstsvnlk hrratske .tlanke prara u ffig. Kad Je grqp
,Jwcr ,/sordrn-iirnfi-wL6/_. biJ.a pohqrEena 'b.apEensam i J8. to je btl,
hm.oo. studelB 1929 god. U t_atvcu stu bio g nJ eseoi-g a da ptotlv
usDs nue prwocrora ultt lgtrga, Jer nlJe biro nlkakwrh tlokazrr.f,
&'*ffis*/, tad'a sapuEten na sI 0bodu. MadJuttn je tdaEnjt
5ef porl0LJe Dro
Bedokwtd Jflmo twcllo, da Je l-!sh Bddak vod,Ja te gmpc, pa
lnr upu_
aglabu 6o.1 dokazlvdlr, da us1{ed tc(-ovog stsva 4J.gwoga tadaEnjr iEwr
Pekrettt oqgm.izireo ai nene atent6t Z.VI.lgAZ,
blo sao tedko laaJen
1 stao sm ziv- sekon toga je-blo 2 puta na nene z€nwa'
atentst,
ro svakt puta Je bio osrjederr, aIi J e usltJ€al tlb priLika
v15e aiJe_
{rta 'pgeo ostatl u zenlji, ier s'm G ln evoga b1o I pod stalam
l//t
p o l l c . p a s k c n r t d s o , a r e _ . ssue m o j i k l r J e n t l r a z b J e i a l r .
s toga salr se
odludlo ua emrgraolju. Doblo sm 1sflev4u putnlc,, za
rrJodenJe u
't. Eqlsbadu, no Eteo sam u Grezu u l.ednm saratorlJu, gdle
sgro ostao
oko 1 i L/z uJ. I uspost qlo urerljutlu vezu sa Dr.pave1l.6a..trdcm
toga kr€nuo sanr k 4Jemu u Mgdenu.
pri,vatlo s am Dj egovo stac,wl6ze, (ta tesb a uzBostavlt:
u o z a v r s n ' Jd r f e v u E r v a b o k u , i q s € s a s r b t j o m n e n o r e
ZlvJetl hlrat-
skln nrcionalnl-o. trlcotom. NeEa akodle u vezl s tlme
blLa Je rud_
predvl{Jera za.duZi rok, j er so zaelo d a
i l u g o s l a y l Ja n o 6 e p r o p s t l
bez ve6eg rets. rlamo ovcu prrlikore
r@grwqarl o kotlkreEuln za-
da6oa pojedlnma, ao Dr. p w e 1 i 6 v e 6 t d a p o 6 e o
5o €nrvatt ustaEkc
lqoll, g koJe eu dolaaLll naEl godlrkojl eu mqalt bJeZatl 1z
Errratsk'o 1 zaLrm :[g raznlh, straxtb zeoalJ a gEJ€
su b1lr. !a raalu.
 P.'i lqor
-6-

Je bio S0veugo kod Blesoie. u p€ledu finarsiJsklre

ffi sret_
t tdco si
stse6 zs ne5u ehciju protiv JugosleoiJ usl iJeitli
e z r L w L ,d a j e D r . p a v e l i f
pttJc o'llaska stvio t prcu. Ewatsku Stedioniou vecl potog novca, 1Il neHt
ne.znam oc k"da, a rek80 rci j€ 'r upozor.l.l
rter.i.jl, da cl0biva novce iz fuerlke,
sto ;e bir-o i isttna. $ve do lnternacij
e naEe na lJipsrlua nisam mo-
g e o s a u a t i ' , e n i t l a a 3 1s e i a t e r e g i r q o , J€ sast6
de li tadanja itqlljnnska
vlada fina!.sira pokret. Iiqj a je Eastsv U
zaqCu ti.f a, de stuplm u vezu s6
odredjeniu funkoionero' tetijanskog j a, kao
r,{ini€tastve varjshlh poslwa
/zove se Ran.irl za kuliurne veze. Rodoa je torlnu Z
Lz $p'ite, a luena Co
mu se veC nakndno sjetttl. StuptvEi sa njine u vozu, looje I lliegw
Je pwa
zerj a bira, tla B1€ko ni eEapostlgnono,
ciape u talijanskoJ riteraturl
Iirvebi ne blete pa.r6aLno, a
nE)ce s@ mu tuaadio kako se lxedju ko naEe
ati_
strijskim vojnicima, koji su sluZili
u ftaliji, a po i stvanrim I slat o S
navodnirr zl0djeliuoa u rteltJ i
wL /,ryzetl kao croati, bLli ',th katla se
EogE_
6lh narodn6t1 bivse MonarhlJe, pa j_
TaliJeli. $aE Je odnos blo politi6l
dieto
kultume priroder e nlkako propqgae.ni.
u r t 8 1 l j l t a d a o n a 6 e mp o k r e _ tano net
t o i . l r r . v a t s k o mB i t a e j u n i j e n i * t a
objavljono, ier se llalrJa pro Stapm
fo:me d'rzara korektao pr€rne
tdaqoj J,,rgosrau'iji. rstioEro s*, mu na- stuPi-u. t
poserkako u teitijenskiu
Skolahh uddbealcina falsifiotrale je ue sFno d,s k,od :
p or i j est r @g o i zenlj opi-s
.
hwatsk
t r g l g o r u B o \ r e g n un u e
dugo ostao, jer Je nwodno
jugosl'Spijunsza za su nag
4 i e g a a r o z n a r eI p r e s e l i o s e u s r e c r n J u r t a l i j u
i sd.a
u neko zebedenoselo u brdovitom
krag.u. Taj 6qx lqgor posjetlo
ljeti zna0 ze
1933 zqi edno sa poSlavnikom.
T o a z g o d o n ro d z r e l i s m o s a s t q n a k
sa ljudlnra i S0voriri c potrebl ala bI !
proveaie*je akcije za ostvareqie
hrg't_ sao de
ske drZavnosti. Svi logors5i
aisu imeli pu5ke, pa su se rraizrqjeulduo
vjeZbali u:rekpvarju s oruZjom. ?ogtwr
ifesto kasn{e 19Jb god. oval
se i}rgc atorrtat
lqgor prosell0 u rruestu or-lvetto
o sreclqio-lstodnoj rteliji.
r*judl otoke,
su sve viSe Brldolazili, a1i to6an broj ne znen.
f,eEtaru su vrsll'
u 10g. p'rkovnik Jeeeu'sqr sao bil
,/stovarrkojl je sl'zio u hrvatskoo. do'obra-
stvu ze vrjjqle Austrij B/, B Zatv
@alot eustrijski Stipe tooidid
I joE ne_
korlko dr.gih' pod BlE, a
Jesoa 1g33 god. ovoj se 10gor presolio
jo6 3u'n13e
 Fa;n
i-- 4$-'l -r-
it sesJ
\a-tl
L taEo so tr etalno logor preee{avao l pwe6anao. Svaha J€ seoba
Jskilr sret-
Paveli6 usltJerttla aa v\1o8t, ila J€ Jugo€Iovenska Eplgunda nc6to posunrJ:ila

Dg tlOVCA, tll neEto otkrtla. td. lJai su valjda svakt put Pe6lwnike na to
l iz &erlher upozord.li.

I ntstu mO- Ugtdka nde1a, kao I svo uetrEko prqrlso vazcla

;41lJ nrrs! 6 J€ sastavlJo poglwnlrl sa, cltrl ustaEkog vJeZbwntka, koJeg Je
vezusE sestav$ao puk. dlosens$r. za ta ustaska nde1a ztLao aam igte godiae
p osI orrrE ja, kao I ostqll u logonr. ila eal naJprtJe u M6deai, a Easrrfie u
nela Cq Torlnu zlvlo s rlojoE porodlaom u zaJednlEkon kudanetvu sa poglavalb
jq Je prre i u'jegoro pmotllcoq' a poglavalk Je n&ltoao mater$arna sretstva.
J literaturl Podetkon gotl. 1934 posLao Te ie Pog1aenik u Berlln
lxedj u aB- ko uaEeg pretetavatka, da uetqslm radl Dr. rletlCa, EoJl Je bto po-
ranxi& 1 slax a SJev.loer.Lbu l tao sqo ostao sve do konca rujaa te gorllae,
r wih lrogu_ kacla sen dobio udll€, tla se vratln u lteiltju. lioja Je zadida blle
le blo disto pol'1ti6ko-prqrqgandlstl6ha o vezl sa naEm ako\Jcrr. fzclqvao sa
ra$enpokre_ tano nek oliko br qj eva lista ttNezasls ne DrYaya Elvatskett , koj I j e
Ja pro Btarpm n4lpralc u Ber1inu, a zatim o Dac.zi4. fmao san zadadu da
sa! tru na_ stuBim u vez'r sa ujenedkom naolonel-sooij atistlEkqo st!@.kon, ocluoeao
je !.e s@o
ds kod qje nastaviru Jetridev rd aa tome i da j.h ugutin u teErJo
hrvatskoga ncfi.ar UqlJeh nije bio velik osln izdavarja li6ta, jor
a odno ue poglavnik
su nas sqao toleriralt. Iz Berlina Bozvao u Bologriu
ItsI iJ u
i sd.e je !.akon nekoliko dara uslljeilio MerselJskl abeatan. Nls@
ltio
znao za5to sam pozvan, ao nekon tog atentata ml Je bIlo reEeno,
rsstaxak
tla bl nas Njenedke sve pohapeita i lzruEi1e. U Bo1q3rl sam oetao
:eqje hrret_
sano dlesetdr da!.4, a zatlm otiEao sa pok.Zeum cA.et u.Tord.au
rzr$euldno
POglavalhovDj pGodllil-.Poglannlk j€ uhap6o. I7.X..1934, I dm.a nakqn
tj se &rtgc
atentats ua krelja Aldcsadra, svl su ljudl pcLgtt na llpaske
. ftud:-
otoke, jedino s@. Ja Gtao sa aaElu 2 potodloaa na s1 obdl.ldedJutlu
r vrSlL1
€a. blo proolu5avel, 6 6 . I . 1 9 5 6 n l J e r € d e a o r d . am o r & 1 J a t l l
douobr@,_
u zatvor lLl ne trlparo. rla sam odgovorlo, da o tome oillu6uJe poglsy-
joE ae-
81k,, ako Je na lzbor. .Ja eam sb Gao !.a Irlpare po poglavatkovoJ
oE SuZnt5e
 -E-

oalr€rlb1keo zq)ovljednik logora. Tero eam aaBao b1 o \i udl muBlcaraoa Je cmBud

L Eena, a bilo je I nehotiko djece. Stanle Je nedju lJudlme bllo Salemo t
teEko, jer su jJr ltaLija:.i prwerno rezoruEall i dovell a6:t-r+ntr 9!9f,. au€ Elre
I,j',rd.i su biJ-l mJeSteni r!' Castellu dosta pbro u r.ekollko. zgrd,a, protlvnil
svakl je ilreo svoJ krev6t, a hrtua je bils d o b r a , d o k .s u e | ' t € U l gLarnm t
bile snJoEtmo po grdo, k d r oi j a i d e s n i c i , nJ'lb E16. TaliJacska je s€ol rtvl
vlada preko lnspektora Jarrae slgurnosti contl-a dqrEra nuzna sretstva ursdlm gt
za uzdfr avalJe logora. Ptedvldio sso nastavni plsx za 4 tazred,a sre-
Ilstm1 t
d n j e E k . o 1 e ,s v e c d l l l E t a r c i koji su bili taro, izrdlli su osnove za
odludto :
4 rezrede ereclnjo 5kole I lzra{iivall pretlavsrja. svako jutro je blta
iler sa
tjelcMj ezba. Polittdko d.:ielovarje j e biro mta{rnerno. Te31epoJ-ltldke
iZagrsb a
uastave bila Je u vezl se uasm akoij@n. Kd eqo Ja preuzoo zapovlje-
clnlBtvo, vtdlo sam tla str sretstva aedwoljna za ozd,vze''raljelDgoxa,
duljlh r
nE)osItr u zdraTstvouorc pggleato, pE ssra lcoclsruedeieg sastErka u
rZqg:sb a
M e s s i n i , k o n c e ms l j e E n J g 195s gocl. morlo-inEpdctora conti-a z€ povi-
Senj e. otlobreno je 94.OOo.-rtt . rojese6no. pu6 B.stvc na r,iparirna aij e 5e posv(

z n a l o t k . o s . o n l , i e r t l r o j e k o E r e s f t z n a o , 6 t o s m o p - o s v os l u d q i n o ugvsats t

otErili, jor je i on imao nalog d€ 5ut1. Dne Zb.IIf,lgA? goat. je odgwart

Jugoelwlja nq)ravrra pdct prij ateljstva se rterxjom, u kme je bilo obzua I
preclvidjeno, da rleillia inre raspustiti roggT, a d.a se moxe u Jugosla- nEw.Dnt
viju vretlti be z odgwonrostl, m Jm za f,ctlrLstlE,ka dJela. pogl.avnlk allBa sa
ie tada poslao dopls ljudi-nra/ve6 jl bio l,gd. d a c . al 1 a e l o b d i r / u ESS, ;
da se svakl moze vratlti u cloraoniau, dco niJe upleton al u kdrsv tero dovolJn
ristidki din, odnosno ako to ne6errldltja de mu dati putairu. da id.e Ea Dsko
u d r ' - r g o inozemstvo, a ako nl to ne6e, mode oststi u rtallji, ons svakon, god., z
jaodi slobodo i mogudnost opstanha. Menl je poglavnik dao nalog, da
dr[ arnc
j a s v a k o g a d o v j e k e p o s o b n o p r e s l u 5 e o o o v o r xp i t a a j u i s a s t a v i m z a p i -
tstie
snik o tomre. od 51o rq.oraEe vratiroxx se u Jugoslaviju svega dvadese-
Cvetko'l
Uak, a drugl su wi. razn\ieEtenl kojek,.rd,apo ltalljl u vecnname1lm
[ardat
g r o p l o p n e . r t a s t u b i o i n t e r n i r q a u S a ] - e r n os a c b l t e l j 1 .
ESS, ot
Je stu se u Jt€oslaviJu vrstio 6.VIf.Iggg
pel{ie IrpraYe
ned.ollEnq pGtupka tarijensklh. vLasti pre&a reni. povratak m
nlgno :
 tr*":;'-l
F, 4 -"'J -6 -
\AL9/
nu5lcareoa
Je crnqu6llo Jugoel.!!pla61"o u RLmu, hoJc jo E nenl rdl
.raabllo
Salemo upuu-lo poIlc. ataEea ylaalotu lvl.6ef16a. E Zaglebu ne nltko
titiot: otok.
n\Je saetao 8a Etraue vlas11. OvtUe eA udao Z gupe ESS l aJealue
zgrda,
protlvnike. Tt protlvaLot su blll n€zadovoUnl praraElrkojt
blteUt su u
grarnm se skupl.ll oko Budeve rrfezavrsnostr.'Z .ra eau rekorlho qJe_
U ar^skej e
secl rlvl 0 posve pwuceno 1 de se d,mortn i da se snadJem I ita se
ra sretstve
uredlm svoJe meteruailno prtltke. il1sa big zdo,nolJan ea Bu41sy1,o
lzred.ast€ -
rlstm, al sa prarcen a nqro8e nl sa tono@. arl
tsrlove z a atsEr blo JoE urta
odlud10 nt sem ladttl dok eo ne,por@govorln
dovognr, sa Dr.ldaEeta:
ro je btla
rrer sar raEurao da moEeeo nastarltlr gdje eno prekrnnll
o1lt idke sa pabBleoo
ttZagrebadblb punEtoiJar
zapovlje_ I moJln odlaskm u emlgrrctJu.

I ogora, Dr. Mdek me Je prlulo vr1o llabazno, no nakon nekolLkc

rka u <loljlb rasgovora ja sa,' vid10, alr Je on ve6 0tlEeo mqelrrJc
d
r za povi_ rZqgrebadkur.punktao{ar prllJsladsJudl se€eogradtr. ge Udehq
aa
iriEa aiJ o 6e posve raztEa prlllkon lzboa lggg god., kada sa. Ja p*lao
r d qn o rrErqratskcrnDnevnlkun mar.u
bruesEu, tra na uplte noJtb pruaterJa
. je odgovsr€m$ cla svakt Ervat Eora glaswatl za Mdekcru rrstu, bez
Je ttlo obzira na rjegoru porttlbu t kardidate. l{*on toga 5e rrsrljedto
u
.Iugosla- nErv-Dnevniku' Zestok nqradaj na mene. Mi smo saat rnnqtm naElm lJu_
ogl avnlk dtma sarJct-hf uakon dtktature t ze vr{ene iste, da se zaEIaDJuJt
di/
u Ess, Jer nije biro oogu6e dJelovmJe ESp. Edco je blro rnn(Eo'€sa-
&av tero
dovolJnlka sa seljadkom strank@t,
a I sa Budevln dJerovar\Jem,
r da ide Ja s(
sa lehoLtk.o prUateus pokreaoo ltst iElvatekl Narodn velJade
ona svako&, IgEg
god-r zastuB{uci o nJe.u gterltste epeolutnq
og, da ostvaronaa hnrdske
drlavlostl. Oko toga llobe su se nqglo kupLle ptlstaEo. prlstaltce
n zepi_
r6lJ'e stralke prav€ su bl10 nezadworJr' sa si)olazrrnm Madek-
dvadese-
altu Cvetkovi6 I to se nezedovoljotvo odraz!.Io u vellkoJ rEratsk,
tlldl
trardarr /Bo.ooo prlqieraky' I dro su gotocl evt btll u6ranJerl u
t938 ESS, oeia nqisterljlr prava6a. r aa vlsokl,o polozdlma drtoae
rtatak E Bptaye Je bllo llEnostll koJe su odobravaLe naE rad,. 141 taAa go3
nlsno formalno prottrttll ustdke cgallzdiJe, dll je u Zagrcbu
postoJala prlpooocna zaahuga ouzd{rlcatt,
-(-

dul su dlanovl blll

ffi
sve
Dne

ugtaSe. rgto tako Je svcu6ll1Ena m],adal.l osln uedlolrakqg teLefoDsEo goYo

fakulteta,
sve blIa naEa. I(vaternlk Boqi u DJr-Ea 1 J
Je lmao cluznet, dnosno raalio Je na uspo-
poo5tre4iu roZl
stavl veza sa.Ervatlua oflctrlma u Jugoerweaskoj_voJsd.. f,ol-tko ih
Ed
Je povezao nezna, al 1 je govorlo da lb 1ma closta. i u lErvatskm na-
oryalzo|Je u
rodu'ml gno zastupal 1 polttlku osl'r'JanJa na Govlnu s razlegar sto
Dr. ?avelld 1 r
su sve druge sl le blle u saveznidklu odnoslma sa blv.Jugoslavganrte
avtn uJostiroa l
nan lzbor nlJe preostqjao. Akclonqg odbora u tlugoslaljl za naEu *clJu
eEoJ Je logor J
nlJe btlo, voC se Je nisllJ.o t hvatelo vez6, ila u svakfir nrJestu upo-
otltsIl s lt'tiL:
znEilo Uude, da u d]-uEum daEu noZeno ratrunatl s nJtma.'To- su raillll
Ewatdco lnall
svakl prema wore krqi E. To Je blo zal,tayo zxnetek orgarizaOlJe n S
Jc to tvrdlo
zemlJl, a etridm*lJu o tln godlua fualt.so u upravl oEwdskgg ua-
Je Pr€ko l-lsta
rodarr. Korlko Ja znan nlJe nltko podztsvao tda veze sa sluZbenlm pre- Bls .il3l da
t€a
tstauulolme osovlnsk,lh slLa. Jealinr flr postojallr poznzr+tva 6a po-
koJo Je slao S
jedlnlm stranln p4ipad.nl,o:trnaoeolnsklh E1La, pa dak 1 oa
Uu{.lue, Je ulodl'a moJa
Frarcuzlma hao u.pro Marcel'l Deii. U glavnon su so ragworl kretalt i. ako a4 sBa
o lnfornrcUama o naElnr prll1kaa. Ja san !a pr. staJao ved tatla sa baqle ntE ie l
F=anzom Etlle, kojl Je lntereslrao se za prlJevd ilOgn;i15tao I preveo d.JaIi le6v1Ja
ga kasnlJer pa Emo naravro razgovaraill I o pol_ltlcl . Ml.sltm, ata Je u ldgoro. Tez
blo kuLturai ata5e SJendkog peS.anstva u Beograclu tLl lektor u LJub- Dbo 12.III.19
IJ e11. nekdco qko 25
Eoncem slje64ja l94o god. Baryiua je zabrarita lz1tsds otvGgncm lar
nEwatshog Narod6r. PokuE€iL1 ero I noltll ala nat dozvole ponouno 1941 ozlBavE
lzldenje, Eto utje uqrJe].o. S obzirom na okolnost, da Jod ntumo mog1l lIEBBgvaB' ea

prweutl Javnu org@lzsuu ustaEa, to ntsmo traEill u svtbqiu I9i

d woJlh prti ate-
rJa l prt.sta5a ala lstupo iz selJaEko stro.ke, izrad'e ustaE
ve6 so nerrrotll sanJe-
tovalt d.a aalaitJuJu.t e'djeluJo ea Pqlavnl
u Jaruo' l sbra,auE,crnzLvotu ESS pd
votlsbvqn Dr. Md,eka. lfaBr eu rj'ill uauztnall 1 u Bslwlnl vlse polozaJe
pa I u dnrglm gra.rama drZrvne boEl6no brc
oprave. Tabo n.pr. ust*a Enrao BatuEld
l4i'gr rErtr
blo Je zqrcvlJedalk cobne garde Mdekzve l to Jo6 193g gotl.
bllo 1953 gr
 -g-

l.1l sv e Dne 2<[ vell$e l.9rto 1rrr6€D, Jo at€utat DtasLlltoda n

fakultet a, tolofonsko pvoraloc, bez u61nka, a eutrdal Je uba1r5@oobo Oo-Itoll
na uspo- moqiu lJlna 1Ja. Oa tda nae Je Baoovtm po6ela trentok,ogonltl.8eiq
(o]lko th poo$tro4ju reZl.ua prottp uas ne bib. mogao usvestl.
ratskqo aa- . fd Je <1oB1odo qJenaEkog neda na itugoslavuu etr{,e
Iqga, Sto ory-lrouo u zoglJl b11o Js sIUede6€t B laozastvu
Ja ltl/,4boraslo
avg onrte Dr. Paselid t laetrkal poJedtnol , valJda oko goo oa $gq$ usteEarpo
'aaEu *ci.Jo svln roJestf-ua I1al{e. U Xjen$koJ D\lo bllo alkdr lqgorr, a o Ud,JaF

€stu q!o- shoJ Je logor g6f,a-ptrsba vJer{4Bo blq raspuEtq. l po evoJ pl|-tpt
ottEll u' f1d[tJu. II pqglcdu tuz@Etv! tatl6eu; ala so u wlra qJestltrl
,8tr ra.llll
Ervateke lnaLl evoje lJuiler a [avcdno o voJecd. u avlrp J€aU,nloarr- k€ko
0u€ E
bskqgna- Jc lo tvrcllo Slevko KvsternLk. IdeoloEka vezs L@djB njth poatoJala
Je preko l-tsta rEwaLskqg Ncodar, dok nlJe o"al z&!ar.Jcle, a p61$e
ibenlm pre-
tqa mlsIim da je 15ao ractko okoio 1 to mlsl lm Dr. ilelao M,tr{sg L Ljadt,
a 6a po-
koJe Je 61ao SIEcko trvaternlk. P6s{Je U ttasnJs I94o god. t.Jo kaila
rklsa
Je uEIa moJa Zone, Ja sa pustm Lz zattora 1 po1ltt6kl nlee! dJol_cryao
L kretall
i ako am snstlFn ldeoLoEkiro vo(Jom osta5bog pokrete u tlomovlreloDJelo-
i tad.a sa
barJe nl* ie bilo I oaemqudeno I poltou*lro r(Je:raog. Tako so se doga-
' t pteveo
dJali ravlJali bez uq odesCa, a vedlag aaJvtealtrUtl1 Je bllo q EIuEEloi
a l aJ e
u logoan. Yeze Lzne(J u nas L iaos.rtvt n{c bllo, be po Bme znqrJu.
r u 14;ub-
Dno l2.rrrfl941 s@ otl5ao u boilnlou 1 taoro operiran aa Eu6no trJeburB,
nekdco oko 25 111 26.rrr.1941 ro trw4Ja z*ek,Eo roeJ9 u krEvetu sq
a lzlbaak
otvmeucm rano&, te nlsam udestvovao u proglaEanj'a trDE. r"sbm 1? qrrl1a
ouno 1941 ozlsavEl 1z bornlce preJetlo sau pogta"nlka aa u&rkwoE trgu 1'
lsno roogll irnsaovan s€ul za Mlnistra prcvjete. za dogravnika a@ lrcnwaa, mlsllm
lh pr iJ ate- u svlbnju 19ll s mlgrmtJl, katta ea poloZlo t usta5ku zdrletvu. K1fl
1l savJe- izrad.e ustaEklh nadela alsan lmao nlkdrovog u<lJela, j€n Je lste lzrd,l.o
IISS poit oa. pqlavalk
5e poloZaJe $voJe nGEor€ o urei[enJe b'.'tske drtaflr tznto sm u
oo BduEld bozl'6nu b,roJ'r rEnrlskqg nardar r9B9 goil. u cnlgroul sa trqlrlo
l$lgqrqltatshl urd u ba.bl za _Dr+trnu drtrtu hrstgEurr-.6to Jc
bllo 1905 god. a Stqralra Je a Rgl. ./.
 t@
-s- (i,.u..3
Moja u10ga kao d€rarntka od 1g35 god. cro clanas nue blr.a on""ooH-
kova, jer nlje
od.ledJen nlkak8v dJelokrrrg doglavnlka. po nlslonlrat
ustaEhqn
ustaru' kojeg je pqlavnlk izred10, broJnl zek
Lrebaro bl bttl 12 doglsenika 1 to
b1 zajecbo sa poglavni-n pobodnlclna, prevo narq
kojirr bi trebqro bitl 6, itrelo bitl
polltrdko vljece uz pograrnika.
$ l k e d a n l j e n L J e d n o n l d r u g . . ot u € 1 0 IJenJe b1I
uspostarlBeao altl
Je iksde flukaiouiral_o. prema toue j e to
stvano
blo sao praul n.sl 0v. r ako krnje tu I tano
nf, Je pogr.avnik pozvao od plaCanj
ua s€stanak k sebi, gdje bl govwio
o p o s v e u e v a z n r n rs t v c l m a r t a k o lU emaoa, n
da
nEu nikda nljo bil0 podaetriJeto
ni jedno v&,no arZavao pita{e na
rla prLvu6e
riJeSavar,je.
jer san se
rdinista rstvo Brosvjete pr*zeo so straul
sar oko 20 travnJa r_g4r
od&.h sar' iu,ouovao savjetodavnl
ocibor ocr sveudlriSnlh r slednjoEkolekih a u Beogra
profeeora na deru sa prof.
Drcm Zrrooermanom,sa zadaiql
lzrade nastqvno
osnwe 1 ta ni budu swjetnici
o wlm potlebnlm tsko1sklm pltanjtma. upotrebl n
Dok s@ ja bio riinistar sastqJara
ee v18c1apovremqno ne se zdroam
sjedolce ::ad.l riJe$sva4Je oktualenih
pxoble@a i iz podetlcE se tqi_.
uzl.ao ozblljno sve crok
rad. lAllll Je
u1&10 vi.jell, aa ee zekljudci Ee provodo. NJ@eoa pi
ustqnovlll soo, cla se u pojedialn lvllnistarstvlma
i izvaa 4Jilr poJedlnoi Jedaako j e
tade s&lovo1jno ne Agovgr{i
uCi nikole, Grirn poglevnlku. U
morc},fiulstar- o'd 5o.X.l9
stvu niJe bt10 te poJave.
u personalncn'pogtedu aastoJao
sqn, da ne odludnu ir
d i r a x n i u S t o d o tI se ne
uputlm sqo, a lnao s@. kao poma€ade
svo stere Edc I oni!
rorerente iz blv' BexwlDo,
er,, prof . lferka Ter*l.a, kojr
Je b10 ime-
novan dr%' tqinlirora u L(ln.prowjete.
u m o mr e s o r , , t z v r = e a e s , J s a u o
ml_ prema odrc
nimalue persoaelne pronJeDe,
obzlrom us prlovodjoaje ustagklh
ua6els.
K o 1 l k o j s z n @ ao v d j e n 5 ; e ;rlede tak.c
brro persekuoiJa zbq po).1tr6Bog
uvjerenja. bill obJa
Koliko 8u se uJeuai upllteri
u unutenqie pelove NDE
cj€tio satr u
svm lilnister€tvu ns nJirrov prijedlqg zakone o *iem€dkoE. Ekolstvu
$agtoJao sft1 da eprtJadlm u t[JE. NXernci svt
c r q l o = e n J et o g a z a k o n a ,
Do uspJel' ml Je Jettino
to'cle uklontrr od lq)rta Slavko Kvr
njernaEkog nacrzor'lka lskljudivo,
gttJe bl nog80 je,
naE prJ.sustvocatl saoo cla su
dco hode. UtlcaDJe llJemaoa
aa n€e Javue poslove
nlsmo rnogll suzbiti, jer Je to aaeclJivao dru$e posl
6ar Bqglarralk a resorul
mlalstrl so to provocrlll- po.to
o ueta*koj dru avl qstaEa aiJe
mogo cre_
od 6o.IV,
 -lo-

nlstoalretl, trobalo se pokorltl oilreilbl poglavntka. Stoga su d

rnlka 1 to
brojnt zekonl 1 u korLst 4Jeuadbe marJlue tr ErvatekoJ, koJlm se kral 1Io
prao aada E r n s a t s k e ,e 1 d n r g l aktl kao n.ira v o J s b e , j e r j o Dlotlv-
, lualo bitl
UenJe btlo 111 nemogude lli bezuopJe6no.
r tUeLo
g pbzlrom na zdcoa o osloba(JanJu stranD dr{av$anJa
itvano
od pladanja Skolarine prr-ie6uJanr, ila tEJ nlie d.onesenna prltlsab
,k pozvao
r, tako ila N J e m a o a ,E € g o p o m o j o j i + l z r t E l t o J ndceal 1 to stoga, 5to sao ZeIto,

nJe na de prLvudaoo Sto v16e etraxlb. sveudlllEtarrca na hrratske ual-verze I

jer san se sjetlo, d.a j€ u biv..Iugoslavfil postoJao zdsonr po koJa

nJI 1941 eu strani atrrilortl u Zqrebu roofaill pladatt vrlo vlsoke Skolariae,

J oEkol€ki-h a u Seogratlu aaprotlv eu blll oproSteal od svakog pladanJa.

e nastayDe tra prlttsdc NJ@aoa cloresena je zakonska odredba o

ni{na upotrebt nJema6hog jezika, zastave 1 ozn*,a u'rDE od 3o.X.194I Kojlm
3Eeno 4a so zldronm NJemclmaprlznaJu neogreridena prava obzlrom aa upordu aJern.
r t{ rad. t##A Jezike I zasteue. Ia traZenJs NJon@a tekstwi zakona u prlIog
rodg. NJ@as€ plsa:i so o izvor:riku t na nienedkm 1 na hrvatskoo Jezikq.
poj edluoi Jednako je doaeseu i zakon o/ dluovniolua 4iedke aarodnostl u f,DE
o }i1n1s1qr'- o<t 5o.x,.1941 , praa kojaou je vodJa njemadhe skupine lmao prao na
tla ne odluduu ingerenclju kotl ppstaeljarJa dlnwnika njenadke uarodnosti, pa
rve ster6 Edr I onih, kojl su straat drZavljarl.
b10 iee- Zakoal , koji su clone6qll rdjenl su po resorima Eestt
sano n1- Dxemaodredbi poglacntka, a nlsu pretresa.l rBdovnona s jectatcaa
radelE. tako, Ministrl nlsu ni znall za nnoge z4one dok nieu
glede .da mta]-l
ereqj a. bl11 obJarljenl.
anu Prlrqjetio sa I Ja, rla natoElto u pogledu vojskr
tvu u ll-DE. NXemot sve viSe preEzlEAJu lngereuctju dok ln aa (3qju Mlntstar voJsbe
Je jedino Slavko Kvotenlk n i J e E a s v t n p r e c l a o i e p o v i J e d n i 6 t v o v o J s h e . n , a z r r mj llv o
bl mogao je, da su usI IJed toga lrilenol uttsall ueposroiluo l presutlno ae rnnog€
e poslcrve
druge poslove u vezL sa voJskoro,.
rnl
tr1sao udestvovao u dono5euju zah,onaud o drtcvljnstvu
rogD ale-
oal 5o.IV.I94L, a u pogledu zdcona q zaStltt arlJeko krvl d 5o.IT.4I,
 .ei7tx
-u - 6"."r'l
*Q9 Er|e gtral
sbao d,a Je pogl-rnfk tqi zdcon deo lzradltl p9 noklm €trudnJaofinarl
kso pravn
6iJ e 1rene neznam. Tqi zakon nlJe bl o protresar na s jod.nla 1 vlacle.
Detko nlJ
MoZdasa l potplsao, jer je bilo,obluaJ, cla svi nlnistri potplsuju
za diela
z ekone.
Zdronsku oclredbu o prelazu s Jedne vjero na dtugu oal g.V.4l
dqja od I
p o t p l e a o s E E lu z p o g t a n n l k e 1 D r . Z-t'rda, a nJozlne sdrElue se sada
dmio s I
ne sj eda.
znd@ 1l
Izvqxrrednu zakonsku odredbu od Zj.TI.I94I o kolektivuoJ
ntje zva
oclgwornosti Zldcrva za alslmft.te vlJesti clonlo je sao pqtavnlkrpa
Elsttr B
nl o toms nlsmo raspravljart na sjednloana. sve zakong o noariJevotma
blIe Ets'
izrdjivao je struEnl dbor po ualogu poglavnika i ni nlm.o dtEtutfati
sar zakorl, dI 1 smo, o s@qn prednotu 6esto r@govarali. svl Elanovr ostasgl
rred.e zauzltrarl su, antisemitskl stav, zato nas je nrkovDdilo LsEuetvo, potstrek
da. $tr Zldwi. u ErvatskoJ provorlili uvijek protuh::vatshu polltlku I
pod$lirali tdreq rezi.@. Biro je Er€ o lzrliJaakq, E,ojt eE ideolo5kl ntsqo ot
stajall na hrvetskoj I1n1j1 I tiue se DastojEIo pmodi. il41 entoa;e
medjutim, da su usprkos naseg nest:janja da se oni zeEtite l hnogt drZasul
tah.ovl sLrdell, dll zato !e &.€u nl ja nl drugl Ulaorl vleils snositl ulSta n
punu o€Ef tlrtrwtr j6T zu to izvrBlri pojedinl'asta5kl fuukcloE€rlrkoJl
su bitl izravno gdgovorni poglavntku. oei su provodili sasvlrn noodgo- odl 9.X.
vornc l nezavisao od uas sisteu t reZi.rclstrabwrade. ara 6@ o ovl!! bez Zsl
progonlma razgovecao sa njemedki-m gonaalm u Hrvatskom Graise uon o drds
Eetstena',r, koji Jo san mod,jlvao skupa s@nom ovakav postupak ovtb. lzrab\
neoclgwccnth elemenata kao Dido Kvaternlk. tako, r
PretloEenq mi zdrorrsku odrsdbu o suzbljaxju hdnjlvlh d,ina narotla
protlv drf aue od. ?.Yrrr.194r, koj in se utvrdJ uje kolektlvna od.gworarost Erlvto
uk'riana nopod,lni]-aca ze atjela dr.rljlh izredio je slg,.rrao Dido Kvst€rnlk, 8teoa.
lavuetelJ za Jacal red i slgurnwt, koji Je bio podre(1'eu neposrednog
pcBlel'nlku. r dro suro potpi.sall zekoD.lxi riao pretresall. svJetr
4J€a cre !e
znem da 11 r sac. qd de ogrdlo Bet]-tt
l protlv o'vqga zakoBa, dl Ja jo€
konc@ tiprga Blkaht
L944, poglarnlku sm uputlo piw.o s kojlE mu priku,ojen
o6q1aolaar-
ffi gre strahote lda Da50 uprarre I napcc
-v-
Evrbernlka Jainq I atnrgogr Ja
[c1 vlade. kao prarrnlh smatrerilnaj'strasnuqn t DrrlsD odgwentstl sa i|Jela]hqJr
L potplsuJu u€tko n{e podtnlo, a rrapee dgoornet dJ.aewaporodtc! gf t dJece
za djela nJlhova GE. Kao potttlEar td.erb Bqgaopoyucl konzckveno.rr
ugu oil 9.y.41 u pogletla zak,onske od,redbe o poatnpko kd k@Erd.€tluElb aqpa-
ne se sada tlaja od 2.x.r911r tettdu, cla se drukdlJe alJe nogIo, Jer @1
Je Evatornlt
dodo s pogtarn,lk,sciE odobrouJo. gotov zahona ua potpls. f,o prrvnlt

lektivnoJ zudm. iz LeEuatva, de nilarEtvo recrovl.o n$e a1 0 rtp{ur, a ?ogotoo:

Laenlkrpe Bti e zvsao d.a d.efiniti'ruo utv:'dl bez EEilc nadlszaqa milr ttboJr kms_
utstr, ao ov(jo oe
1oarlJevotma lfJo aalo dnrkdiJe dinltl, Jer Je ouola ta uprsra
btla Elsto pollctJska upr:qa.
ro dlhtutlrEli :
, dLexwt , u. pqletlu ov€ zakonotlastva t reirEa orotr.v Eo!.,uev*tr I
ostarwlJonJa kol€ktivne odgorGnFtl.vJeroJ.eo, d , aJ e t o d o n d e , o D t .
1o is kust"or
potstrek, l{;a.qca, all ue znan nlsta p$llIe.
olltiku 1
0 zakonlua o prgeklu, suctovltr Ja pobllZa nlEta E ztrm, Jer
1o otodkl
nts@ ond,a q6€€rtvoveo.
g enio€ j €
Z*orskon od.reilbm o usteskoj vgJnlal, IrcJoElsto po $.2 evf
I haogt
drzavnl pripdc'ior $DE proglaE'qiu pDvezqrlciua ustgEe
Laila suositl voJnroe, Ja
al€ta ne z!'mr Jor sa o n d . ab i o u B e r l l n u .
rl oneri boJ I
, II pogleclu zakoEske o,tredbe o poalrtavUe4ju lnetha
'tn Zldova
noodgo-
oa 9.x,.1941 kojlur se ekeproprtJtia zr<rovskl {mtdr
bez proe na uoknaaiu
o ovlm
bez zslbe ili hrzbe na sud, izJavrjuje'-kao
Bto sao ve6 goro u".reo
ise uon
o <trde(iu zldova u pollttoi., a u grspodarskm pogledu onl. su aemll'srctnr
ak ovlh
tzrab\lvar1 narod I zgdtart lnetlce, $arJ*dl ver.rke svote u ia&trqstr
takor cta je ono sto 1e ostalo kocl aes tek o,ju'rJl dlo t.ovl+c ndega
tjlvlh dina aarcd,a, koJu su mu zidovl Epekuratrvno oteri. to Jo inorlaaru ostaloa,
odewose"l krlviccu uebollcine ljudl , osim nekretnrna, potp,.rno lasuta i upropa-
t Kvaternlk, Sterra.
Ilosrednog tTa eao oa koaoe llstotrleda 1g4r vrsl0 duzuet
Minrstra pro-
alt. JE ne svJotery olJeri strdenl eaa bio ua dnc., a 6.xu.r94r ca otputreo u
i Ja l06 Berlln za posla'rEa. za olJero vr{aaa tao'Ditega b'rakq atJeap tneo
rike'+jar rrlkakova upllva na unutalnJe zblvaaJe u zca.ljl.
 -16- e^
.ra alsaa osjocao tra Gestapor94t zaqieoa u na6e pos3-w" l qdd
O tou ugr
mlsllm, cla su lstou 1943 naseLlli ekadeniJinu
pe]'e6una trgu &,rlina
b.rvat skil
Bqoa, a zaal da je izridlto rodono, t l a F e r a r t e n d q n r o r r . a o o o z ed j o l 0 v a t i
s€&o aa pod:radju gdjo
n1 gwort
su u ekclji fienadke trupe, no meni Je pozneto,
da su oni'JhaBsili nase 1jutio, pa 6ak I ustqEe. Isto ni je tako poznato
da s"r th tu regdje
a nije m
u zagrebadrcqu presrdju uatali u noki 10gor 1 da
su ih ndl
do6i u Z
onda otinl€li i odvodilt.
Xr-i 'ri
rloclnqol zgod.om I94B gcd. sastao sE& se kod pogl Ernlke aa kootu_
de't'!. s v r E e tk e
Folclgenderoerio Keiaerhoferoo.. za*, rta je Gestq:o qierovao u
Zqgrebu, ali ja s qjinra nis@ lmao nikakova ddlra.
cla sact i
P.i-lirioro pogJ-avnlkove posj ete Hitlero
u ljotu 1g45 b110 Je go,,,oar
no a€dro o labnon poloZaju, s'J ncv].l
nego i o prilikqra u HrvtskoJ. tm zgodom
izjsvj-o je Hltler s@c 'J di
svoje sinrpatiJe za ustase.
<Ie u 1942 nisa smj e5'i q
potpisao ul jedar zakon, jor s@r ioafa lio
u Serrinu' to, da
rstina, ia sa1 sroge 1-2 puta il0rezio na referab u zqgreh.
]'trslln tome 'Js
5 ili 6.v.1g4r ori'redJen sqn od strene
Boglsvnike da
zqjedno s njim, v arost
r,ortwiien, artikwl6eu. 1Jo5 nekiur oclem u T,j,rbrjql'.r
na sastqeek .'emo danjo u
s Tarijaxtme. smo s€ sasteri se groforo oialln i t*i-
jaaskin gonoralitetm, ,ij el-a,
koji su na:r predodlll incperljalistidke eksparzljr
fsk ltelije u anekt
i to tdco, da bi se od Hrvstske s@putila ditqve lJlkarEt\r.
Primorje, Darr:aecije do Boke Eotcrske. na6 ts
u disk'slji povectencj po tc'le,
oalnosno kad scro bili nim, nt
aa stuo s njlm, rekao i Clqlo poglavniku u hm
prisutstvu, cl6 bi izvj e5
se n€Io i d.rugadiJe ureditt ovo pltenJe, kad bl
$Dg dobila za kraUa narodi'
prlnc€ saeoiske krvi. oigcvor nq to nijo alau. u
Zegrobu sam dozneo, Kod sl
za razgovor izre,{i u poglavnlka l Kaschee po tom
pita*ju i cra Je poglavnik no vJe
traZio t1m povoalom po,,06 1 ze*titu
od NJene'k
odgor@lIl su lWemor, de oni tElUa
za sda D€ mogu pcitao'i 1da udinemo Bto
naJboue znamo. Daliqil Zataj
tok progovora o krerju l grsnicas n€ znmrtek
itao dsx p",''e 'r i'E znadi r
Bolaska dobic d. poglavnika nal.g de 1 Ja laem sa
deputaou @', za porpis 'Jgovora svibnj
1 tr'z.nJe prlstanka priaca, llmone .e
spoletto za brvetsk€ v aDi s!
krar.Ja. u Rlmu je uz velikl 0ereuonljal protekao
tqi ekt potpisa baze I
ugovore, kojega su potplsalt sqoo ldusorlat 1 poglevalk.
 -L4-
e poslove
U tou'rgovoru utvr{entl su i 3rauioo $DH zagarantovauEl lntegrite!
I trgu Eultna
hrvatsklh zemalJ a porl lirunom sw ojstcog prl-noa, a1l o Istri niJe bllo
noZe dj elovati
ni gwora.
ui Je poznato,
Ovqi ugwor srnatrao je poglavnlk uvlje k. privremenoa nuZclom,
L Je tako poznato
a nije rnislio na njegw o is Ivrnjeqje. Talij arski arhitekti so htj€I1
:i lqor 1 da
dodi u Zgrrsb gracliti dvor, eli je to pogi-avnlk rd e5to izbjegaveD.

Efui mi se, da ni sqn Spole-l;to nlje uanjoraeao aloCi u Zqgreb prtje

nlka se kqrQt_
svr5etka rate. A sa naBo strqno ga uopCe ai-uko ulje Zelio.
o dJeloveo u
Nije te'ns bilje5ka u Itltwatskcir Nsodun br.60 od 13.IT.41 ,

ala san ja pretsjeclnik vlacio. Ja sam tada bio joE u bolnicl i vjelojatao
13 btlo je gov,oar
su n?vluari misli de du biti pretsjednik. U Ber.Linu kao pos1anlk doLazi
l. torr zgodom
sa31 u dbdj-r sa vodedim keugovima I'iJema[ke, g]avna nri je briga btla oko

smJe5'Lqja i opskrbe na5eg raclntEtva u Njenadkoi, a z a d . a C an l je bite i

tada bio
to, de otklonim tal ijansku agresiju na nase krqjeve i s.islim tla seo u
rat u Zgreh.
tou.e uspio. Vode6in rf eoraE,kira1j'rdina prikazeo s@ t//t/Atl{/ neosno-
levaika ai6
vsxost taiijenskib asiliracija aa na5e krajeve i strahovit nadin v1a-
u tjubIJqlu
dta4jo u ne5im krqi eviura. Prikazao sqo I,lSemcina velilsi broj zlod,inadkllr
liaotux i teIi_
,ljela, koji so Talijaul u llrvatskoj podinlli, nar.o5ito u tzv. 2 zor,i L
bidke eksparz{,
u anektirqc'oj Dalnaoiji, kalco s'r neosnovanc progoaili aa svaki nadin
rva tr1karEw.
na5 taooZql i Zivalj. Svakom zgodm se4 ov o prikazivac ne sao sluZbe-
tcj po toEe,
'niku nim, nqc i nesluZbeninr lioima. Trlc saa desto iz donoviae dobivao
u horo
izvjestaj 6 z1 o5inir:ra, koje su Talijani poEinjali'r nasim krajovima,
e, kad bl
narodito od Dr. Ive Petri6ar trresar te izvje5iqje dijelio Njen:ciroe.
nijo daa. O
Kod sluZbenih osoba traZio sam za6tlta beseg Zivlja od TaLijanE, a1i
hea po tom
ne vjerJJera, da su oni iS'ca udinili. Isto taicc sen im prlkaz ao
Itu od NJenedk
telijausku dvolidno igru iznecij u Srba I ilrvetarlscju su vr5ili naolu-
rdineuo Sto
Zavajea detnike. Al-i s,r falij ari i dBlje uaolrZevali Setniko, Sto
r !o znartok
znodi, ds lfjemci to nisu sprljedavali. u Berlinu s&i ostac co po[etka
I Ja ldoE sa
svlbnja 1945, lrda cri je po,..l-evnik oclredio, da preuzaem jdiniste rstvo
lr rruone ds
vanjskih poslova. Nije rai pcznatc cla su i,ljemoi trazili prqrirenje
,JaI protekao
baze vlaalo NDH, bareL4 prok,c mene to nlsu nlkd 6iuj.ri. Za noge vremena
1 poglsealk.
 -Ld- 6Bb,
F *et
je poglemnik i5ao u Iti.hmrov glavat star, a1i ja o tmo
"**;1$J go m€r
obarje$teu., negc sso to tek naknailno sezuao od amih lfJenaoa.
Za woJe vrljeme
cllor.
bilo ;e svakdco oko IOO.OOO tadnika
i z n a 5 j h k r a i o v a u i ' r S e m a 6 h o JN. e E a t a 6 o z a s o c i j a l t a p i t a n J e B s 6 r d
j e t v r d i o r d a t h i l o q o k o l e O . O O O ,d o k s u N J e n r c i , t l 6 F o s e su Isl
D.e.D.
,/Deutsche arboits-Front/, tvrclil.i, da iJe je sanro Bo.ooo.- Rdnlci su poslal

u[r.nrhri uBled vxro destltlh i urednlh 1judi. rneli ,su dobru hrans, ja s
a sqrxo je u jednom 1o6oru u Leipzi$ jedq lagerfii.h.::er postupeo ponss
g r u b o , a z a w o j e b i o ' ' q l ) s a t e u t . o d s v o j i i r z a r e d . er d . n i o i sn mqLi dovel
stqnovitu wobu slatl
.hucana, a ostatdc ncfuca aregeJ-i su na razne p oslj
aedine, kup'cjuci predrneto za koje su vjerovali ds iJr mqgu otpxearti da ae
ku6ana i unovdlt1. Eugls
DAF je d.Ervaostancsltu svotu u1iesedno pc svakom rddniku stG
na6em socij elnour ocljelu, kojl je rulcovao sa tLlx nqvcenr u organlzetdTr TUe!
svthe.
Ministar vmjsk!1 poslova set bio d po€etka. svlbqia bXla
1943 Ba d.e r'aotc tlo konce rojna 1943, hada je Dr. r,fScdi6 postao
Moda
pretsjednikom vlacle. po kapiboleoiji rtalije, ia saE kao Mlnlstsr vq uvrS'
slr,lh poslove obj alio svim nadleZutm rninistrima, ila srs nateriJelua Sosl
dcbz'a, koJa su Talij ani ovdje drZali iroeju sljests zq)tiJeniti, sto NJeu
su oni i proveli. N a t r l o s es @ l j a v i o ilrelco naEegposrqostva u peStu tla s
fteliji, rla opozivljemo daxcvanje ku6e u Zejrebu,/S=fjdkog
Sma/
z a T a l l j a r s l r o p o s l e n e t v c i d e i n u j e d n . ov r e i a l x o y r ] - a , k o j u
su oni nlk
nama u istu wr'Lru poklonili u Rlu,,r- Nakon noboliko
\i odana su Javili gult
Talijani, ila ce pxrati ovako svojega posraniha, na sto sse ja sifri.*
nlkt
ranom brzoJ srkorr javio aaEeuiposranstv..r u Berlin, cLe umori truoEr{eg
svll
talijsnskog pnsfsriike, da jBvi
slrojoj vladl , da je potrsbno, d.a
PeB
njii.ov poslenik u ze6rebu doa€s€ ca sobon pjilrwo prizaanJe
novog god
teritorijsrnos stanja nester% njihovoia kspitrlaolj om,
ior d.a inade 1t
njegova saradqja ae bl bils pl_edonosaaM . qssotfu.iJere vleda je
te1
otkl0nira n a k o n t o g a , d e ' . r o p c ep o S e l j o p o s l a n i k e u z a g r e b , a p o S t o
doS
EoJ
rcC
 - 16- rs'l\
tle nlsan
Royl9
.v

NJeuaeoe. Ee ln€nt ovo zaJcrallo kao EoJ saootoJ.Jnl dln, lualo Jo svoie poalJc-

.000 tadEika cltoa.

pitauJe BsS16 SoovsUal tspadl NSeaeoar I obztro@ ua lmotlnu, koJo

se D.4.D. so Ia1Ua31 ostmlLt kod ns, lzazvall su EEr da ptgtcstlran Botl

00.- Rdnlci en pos)-anlka E'asohe protlv rJllovlb^ nasllnlEklh Elaa. U nckoltk,o uahova
r dobru hrans, j a sa'usp1o s1rr1Je6lt1 dnoEeaJe na6lb roater$al,nllr dobara, all
r postupeo ponuvne moJ€ intetvenc$€ wliJod sye tedlb aawo$nlb dcaba lfJanar
lici sa nqLi tlseela su do stvuneg prekltla lzredJ u Erno 1 Easohst. to Jc bl1a
su na razue postjedloa, Aa Je bod sastqva Mar'116eve vlaile, po-glavalk nt .Js leEao,
rqgu otprenlti tle nB mqu vJ.6o bltl rotnlste vajeklb, pclora, Jcr no nqu radlltl
ar:gleoro sa Easob€@. trpltao-lle, tla 11. aer voLJan, preuzetl lftnl-
svakolnr6daiku gtmtvo X)rEvosudja, Fto sa Ja uklonlor ?opffJe tgga sa Ja unlro-
m u otgauiz&drz v1Jea I besio se h,ujlZevnoE6u' a DB Javnlm posLovltra.
P6zndo ml Je, da Je brlga oEo zerobUealka u s5eEEEoJ
tkq svtbnj a blta povJeroaa poo"'bnm lzasLenlko Ipg. Vlaillnllu SosllJar!6u.
i6 postao
Modalltete toga vra6aJa zelobl-jenlka u d.omwlnu 1 nJlhov€ kasnljeg
a0 l,{lnlstar veri uvrEtarmJa u clomobrastvo, Ja ns znam, mlslLm, ila Je to lmao Yldo
nft eriJ elna
lseiljevld. trltl mdJu ldntotma, nltt r!€dJu ndi.n zarob{enlotJaa u
IiJeuiti, Sto NJernEEhoJa1Je vrSona pol1ld.6ka propaganda u korlst €ovlBe, n1tl
bva u Bsglu
ila so lcle u vojeku.
dkog gma/
Mlslln lt.rT.l941, d.o6ao Je k renl s billnlou slavko Kvater-
coj u su oni-
n1k l pldpovljedao ml Je, d.s je MaSok dao obJavB, E,oJ.oJevjetoJe
lana su Jorili
surdnJn svln svoJlm lrlstaBana. ila s nJlu ltdao /Dt. MdeE/ trlsrn
o ssa ja SlfriB
aikdsovL5e dolazio u dottoaJ. ZdnJi put sa gavldlq o C a l - o v o u? .
roli teoogr1jeg
evlbnja 1945, kaile se Je u artu prwezao kral nono , mlellm sa dr.
rebno, de
PeEelom. Dr. MdeE je borrl-o u Euplnou na srom ion'jur a josonl- 194€
IenJ€ novog
god. do5ao Je u Z€rob, gd.je je nastarJen u srojoJ kudl prllaz !r.9.
jer de inade
'leda j e l to pod stlaEcu. &tee nrs iz vLatL prqra nJou n$e blo nsprtJa-
t€tjakL all nogatlvaa. TjeroJatno je, da eu Mdekoyl Uud1, koJl sE
'eb, e po5to
dogll lIllved btll na LstaknntLrn poloaaJlEE u [DE, a s nJtE aa btlo
EoJl aaEla lrgir:Iksll l ila{e vszc, rro Ja o t@ ac. bl znao nlEte
rc61.
 _vt -

lrlFlln avlbaJ,s 1943, bLlleu pclnar

Dr. Iaau 1 Iag. Argust KoE
kod Boglarnlka na rzgovorima. pobllZe nc znt6.
doo sa, ita eu nskt vladi
r'staknuti MaEehovi eurecrnicl biri dob111 dorrolurda
ga u KuBlo,ou j svooi
posJete rdl polltiEklh r@gowa. Ulie rrL poznqto, da se radtlo o
vrij on
ulesku MaEekovth ljudi u vtadu $Dg.
pa bud
Cuo sa, cla su negdJe.oko polwic€
tTlenJa 1945, clole_
nidta
zil-l u zqgret na pregovore aa ustaEkln pretetavntoLua
tredicevl lJuill
1to nekl geueral 1Ing. predlavec. Savodno iznsdj
se rdll_o o tqoe, dq tb.
propusttmo, da urLrao.prodJo prekl Ddgov(
tcLtorua IDE u Sloyen*ju.
! wak
OrganlzaolJe usta5ko nLadtril o Ekolaa
nlJ€ spdale o
uailr'eznet Mlnlsta:Ftva prosvJete, je slt
uego u zaporlJodnlstvo usta.ke
nlailoil*. Be prord.JEnJe to organizaofJ.e dara 1
nlJe re nltk,o pltao, a aLJo
ai trebao prema uetaEk.tulnaUollma. selo i
pogl8
I Ja kao ldinlstar prosvjete i bogdtwlJa, € 1 ostall_
llauwl vlado za troJe vriJsne tlrZav
gledatt amo nqf negatlvnlJe na luEepJc
orkaa u ErvqtskoJ. Esr od
Eto se tlEe JevreJsklh. bqoaofia uoJ
J€ Etav
b'o, .a ao oae o" ort"r veC tta se upotrebo viSe
za drugesvrhe, a Dqpose
zqreb*ka einegoga u .njetnl.ke tQ ie
svrhe kao nsokuetl.nrJa erolana.
$ge nr poznato tko Je llldr l pored stwa tgko,
vLade NDE mrlo crkve 1
bogomolJe. doo saa za 1zvr6ea1 pokog fcnk<
u glln'hoJ orkvr- 21.Vrr.1g41
i da jo nobollko tJ€dana naEon toga ta o:,kya gruEena. @bor
rla nedjutlu
',e zr'qn tko !e dao eruEltl cru orbvu. ,osta6e IYAN
Da 6u reae pttall , d,a
11 6e ruEltl lI1 ne, wakeko clo rusonJc ZaIo(
no bl dosLo.
Ne sva pltenJa Bostarljel'a uxi u vezi tbo I
Ea progonltra .oe€ov_
nln kloJem, muEenJen1 e"ekovrealm zlostaljanJeu,
a napose razqra_
ailna I uulftarnJa protiv narocla 1 ujegove imovine
u HrvqtskoJ
mogu otlgworitJ- sao slijecledes bllo je
n e k o l i k o l j , . r d l , k o J 1 -s t r
rdllo uo saoo elBc, lego protlv iatonotJa onj
svlh dlaxova vlad,e t
*
koji nljesu lxrrstt b111 podvrgftrtt nt Jednm r€{rorlolr rtal
@lalstru.
Onl su aa evoJu rsku rd1ll Eto got tn sq ptrhtJclo, PeE
a gdgorarl_l
niJeeo nlkme, oslm,valJclarpqglavalkp
./.
!orl
 -J8-

iuet Keg
nazumije se, ila su so pojedine zlodjel€ pro6ula i tla ee u
n, da eu nekt
vledi o toBe go\rorilo. tdso se d.esilo, da s@ ja u Tlrovltloi ua
u Kopluou
jarnoj skup5tini u srtrrskompitaniu mefiu ostalin rek,ao, cla u ieto
a se radilo o
vrijouo ua istoo terltoriju ne nqu postojatl dviJe clrZavne ldeje,
pa budi-61, da ie ostvarene NDH Srbiua na tom tqitorij u ue preostaj e
a 1945, dola_
niSta drugo, nego :ili-li se poklonl , ili se ukl-onitr. [a to mt je ntE,c
iediCevl Uqdf
izuodju op6instva dobaolo :trgospodino, mj. smo se poklonilirr. ala sqa
tcoo, da lb.
'€al"Ju. o d . g w o c i o , d a o n d a m o Z eb l t l siguran, da Je u I{DEzaStlEen ba5 kao

i waki Hrvat. E e a l s 8 c 1s e v r a z l o u Z q r e b p(€Iavulk ml Je rekao, cla

e gir€dale tr
j e s l u s a o p r e u p s m o g Eg o v o r a i d a j e z d w q u a n . PG]-ije nekolik,o
vo ustaike
clm,aprod,ulo se, ulslin u s r p n J ' u I 9 4 1 r d B i e p o h J . a r o J e d r n oo i J e l o
ttso, a aiJe
selo Srba, k,oJi supro5ll na kabolidku vjeru, na Sto Eao ja otiEao
poglavntku i rokao tru, d.e se na cvqj nadtn ne da vladabl I u6srstlti
a I ostall
tlrZeve, & napose, da je ne mogu i neCu vtEe drZati skupEtlne, ler
l na ruEeqJc
rrarod mora vJerovqti, d a g a s v i j e s n o v a t r E n nF
. oslije toga nlsam drEac
I Je stav
vise ni jodne skupstine. O tom Je rasprqqlj mo 1a sjectaicl vlatle,
r9r € DEPOBA
te je zaklj',r6eao1 d.ase rije5sqmje B$r srpskog pitsnJa ima urediti
a ilorane.
tEko, de se osn'qje jetlpe cdbor lzoe(l u mlnlstera i d.rugih visoklh
o crkve 1
fcakcionera, mimo kojega se ne smjje u tom pitsoiu n15ta dqgotlitl.
1.vII. t 941
od'bor je 6novsn. Sje6aa so, d.a je u njege osim mene i profesor
nedj utlu
IVqn Or6arl6, a drugib se ne siedan. Usprkos toga ovqi odbor nU€ na
p1tali, da
Zalost nikade prord.io, a d.a j arA ll f,y'/, aanas se ne bih mogao eJetlt
n{na uasov- tko nlje clao, d.at8j dbe radi. T5eroJatno j e I posliJ€ t.oga bilo

)cgerazara_ pckolja Srba, i b u n i o € a r r r€ e I r d i nedlna vladar\ja uopde. l{a moJe

-rlrvatskoj
lvatskoJ prigwore protiv trla4ja Srbe u i ditavo;; reZlma,progona

:oJ1 eu naroda, poglmrnik je smo Sutio i obidno tvrclio, cle to ne vierqjo.

'Lade O n j e u g L s v n o ms a r a d j i v a o s * n o s a n e k o l i k c p w r a t n i k + u s t a 3 e iz
1
rlats tru. Italije, sa l(vaternik Slavkm, ea Dldom Kvaternik, sa f,isdcoo, sa
Pebniksrom, €s l,uburiCemr sa Eeron6ldemra otl onlb kojt 6u bili I

:ora'o1 pxije ovdJo: sa SlaekomKvatorulkm,sa Klrlnqo /Low,/, sa litladenon

LorkoriCm trtil. PosUealioa mobe clzlaeJa f,e b114, tla sao lspso 1z
 -w-

vlaale i otlEao u Berlin, 1da su me bas ovl djuall smatrali

ffi
neklm
miieSeo u

stracriu 1 nepoZeljain. Poglavnikqvo drZaxj e pr€ma neul, lma se

svoj irr Po
svestl ae Eiqjenicu, sto su se nase obitoljl razisle u_Torlnu, ked je
on bio u zabvoro, a js lnterniram zE.hr.3/7
na I,iparima. Moja pk.[ene je tade
Berlina c
u z e l e p m e b a r m a li s t a r i p m v e s e o d v o j i l a .
drugi stt
6o1i srco i znac sa', da petoji logor u Jesonovou, duli
U llioi s
smo, da je stresen rezinr t@o i qjedao se, cle je netko od nojiJr
prijatelja cekao rekorne d gravnlh a kad.a i(
funkolonera u Jasenovcu, ds bi
do5ao pq1edati 1ogor, a on lln je u zei ealn
odgovoriot moZete d o61 unutra,ali
CfieLi u
Je pitanje da Ii 6ele izaij- iz rgega. Iz woga sliJedt, da su poje_
dinoi, kao truburii i Kvqternik, bili zsv5i or
spemo6ni i neodgcrvorni.
sva zvjerstva orlr p o j o d l n a E n r r r r i . s t a 6 as a n o v o l j n i k e p o nr;joseEnc

d i r g e n a p o n e o c l g o v o m i . mr - i c l , o a , n i J € ' ' i p o j e d i $ i d l a n v I a d . e , n l
v l a d a k a c c i j o l t n . . r , ' . i s m o i m e l i r a o . q u d n o s t ln i s a r j e t a , a k a ' o
Ii nj.s ern i €
z a t r ) o v i j e d i . i l i h e d a n i s m o s j e 0 1o n l j e d m . r o g o r n i z a t v c r r a p r e m e
t o m e j a n e p o s r e a l n on i S t e n e z E f f i . , k a k , o j e b i l o u l s t i m e . s t o j e c i uiti sa
na
stanoviStlr, cla se dr*ava ne:;racri- na naslrju, pojedlni drqlovl vracle odr.ed.j 1
N D I 1p o k u s a v a l i s u , k a o i j a , Ea kod poglarnika izrade prestar.ak wih !ez'].ffi'

krvoproliCa, eIl rozultata nije bilor jer je pqglavntk uiijek gcvc,ric narodii
da se pretjeraje. J a n i s € n o d r z a v a c u . i k a t r o v ev e z o n i i m a o t i o d i . r a a i
sa jednim d ovih repmtednih izvrtitetJa krvavih nedg'era, LzuzevBi prinodr
kod. sluEaJDoij s'rsreta. p oz!'at !
U stvari tzv. rrdi5ienjarr pojedinih k r q , ie v a c a l s t x a x e 1 ^*nIA
rvSv'-

uste6a,lijemaca i drugih, ja nig.an jrneo nikakove uloge vlast i

ni utic€jE,
jer se u ?itanj€ vo;ske nljesan ni.ads u\ie5eor '\trelebi
B ne sjeCa: se, da je
vlede dcbivela lkekcve lzvjeXiese o iome. oni i.b
0 raseljavaqju n a s e g a Z i v J _ J an e z n a s rt k o j e d o n o s i o --4
Y IIJ
ia'Y
VT

odLulie, ni'ukc je rukwodio sa tiu. rnsvinu or.ih rlea clobi o

cd.ser"Jenlt1
ubiJer.lh, a u prvom redu zldovsku 'a zqgrebu,usoritro j 1
e blIa skup{ene nr'i
f - 5 Y - .
ri

aajviSe je posve ts[qrrrrne rcs,Jo sravko Kvaternlk, pa su

kojl se suvereno
neg o
 _Bd
/5_9^
e -scl
s-v
crali nekl.ur
mije5ao u sva pitarja i dijeLlo imovlnu.

L, ltra se qla sql se'rselio o Z l d o v s k . uv i l u br.14 u Tq5kaocu, no sa

t .Torlnu, svojin pokudstvon, nakon 5bo mj. je moj star od,6 scbe u rl'rrtSifevoJ
ked je
l.teaa je zE.br.3/IT lrat d.esuoazet za drdevni uretl . Kad salr se vratio 1z
tade
Berlina onda saa icod D!a! Pulsa bio seoo gost dolr nl ne bucle d.odJelJen

tsoncrvou, duli drugi stqr. Redenoje, da nena druoga, lego vila ne Josipwcu br.l9.
od noj ih U njoj sem Zlvio s a s v o j o m ' a d a t o m l c 6 e r i i s a s v o j o n r u e u d . a t o mk C e r t ,
novcu, ds bl a k a d . Ej e n o j e ' d a b a k i e r s a m u Z o mo t i E l a u G r a z u z e o 6 E 1 rk s s b i
-
61 unutra, a[i u zejedntfko lruCar,stvc srr€ rodj aka Daru ?epiCa sa njegovom Zenom.

, cla su poje- Cljeli uanjeEtaj je u kudl u svim prostorlJe.a meje vl_asniStvo izu-
zw5i onoga Sto ano prije u zElisnlku nweili, a za vilu sar plaiao
lovoLjnikE po r4jeseEno 5.9OO Kn. nqjamnine.
vlade, nl U stvari odlllrova.ja, naroEito dodJ€ljlv€nj a neziva nvitoze
e kanro li nissn;a ni mogaoubicatl, jer je to blIa stvar poglavnike.
vcr, a prem€ Vlada u boj oj sao je blc, nije donasa odlulre o mobilizaoiji
StcjeCi ua niti sm ha na to raquo oplivlsabi. Poznato rni je, da gs na5i lj'adl
d,l qxov 1 vI atte odr.efi lvenl , d.e 1du u ta1 ijanske i njemaE,kevojne jedlnico, a1t
restaEak wih \eznffi, 'cko je to odre{i ivao, ro zuan ila sE ljudl i51i vrlo nerailo,
uiijek gcvoric nerodiio u telijanshu vcjsku.
oo dodira ni frfi Art# E po6ledu lr6nudnog doportiraqia radnika na
Lar izuzev5i prinodni red u N1med,ku, je nwposredno ni5ta D.e znam, nedj utim
poznato rri Je wc! Njenci su lovi1i naFe ljude, laetall ilr u evoje
ld str ere lq3ore i ond.a sla1i na rad, loimo mrr$r znanJa i protiv volj€ naElh
. ',ttic €j e
, vlasti. T d r o s e j e c l e s i l o , d . aj o 1 I n o j i h suselJana dospj e1o pr€ko
ift se, de je
vorebita u obrovec detnioLrsa u nrlce, koji su lb izrrdili I ' I J e E o i l o a ra
oni ih d.overi u Zegleb l raotnuri'r svoj 1ogor. tla sqo to doznao na
d ouosio
vxijeue I preko znanecEpoku5ao lnierv,eulrati da budu pusteui, no
selJeni-h I clobio saa odgovor, da su vei otpreuljeni tl t o g a r 4 je s e o a u N ; e m d [ , r
l1a skup{ene prieilno. PosliJe t o g a s e j e n j i h n e t ro L i k o p e v r e t i l o i posj"irr, ,ou,
I suvereno
!o su roi saopdili, de s'.r o-upremljenl 16 toga mjesecard.dcle, posllJe
nego Sto stu im Ja poku5ao pmo6i.
 -n--

U stv eri prelaZeru a na dn:gu v jer,t

ffi
izj €vIj qj eu slljedeCe:
nrltl.
daxa I
P

5e nijesar bio protiver cr€lj'Jdi mijer\iaJu

vjeru kako tko'o6e, or.l
o b z i r o n r n a p r a v o s l - a v n ev a z r r a s a l l mogao.
isticao i staj so na sta.4ov
i6te, da
da je to po hrvatsku stvar nl E{ia
Stetna pojave, ilrr od preleznika
ne moz€
imati kogisti ni crkva da ni crlcve t
donovino, blduii da ie s€
tine poslu_
ziti saap Spekur-anti, koji i talc,o J a sJe6
ne drie ni6te ni do jedne
vjer€.
o priaudnom porcrstevaidu
ntJe blr-o ni g@ore, bar Irlar osl
ae nedju lJudiroa
s kojlma aail JE dolezto q oazir. ila ne n
Bil_o Je poJed.iase, kojl
€u to sfoga I
61n111. Ako se vexmr duo sax to,
Ea=VeL.Zupanauubo Kv€toralka
u do6ao d
Blhe ds' no ar'san sigurqs', nlje
11 8€ racrlr-o o nekru dm$r'
nJegoer' alj elmt.
eks'orimentins' vlada Je istiua 1zoala octredbu
o modelitetlma prera-
za, all nlje nlkoga silila pr:l.narJ
da prelazl. Ne sJedqs so,
ala bt vlad,a
kao tekover blla dEila posebnu
lzJ@q, da Ce prel@nici
bttl posebno nd'l:otr,
zaEttcent, no aeki dlqrcrl
vrad.e su preporu6ivall da budu ss6t1c€nl narodlt
onlrkojl se mirno vtedqiu, bez obzlra
na to koJ6 su a{le 1
ovoje na moj govor u vilsvitlci. *;lqr9:l_O-t **.*"
Ci4;enlcq, desu ipekdak Eark kl
1 preJ.aza:
ol blll pobiJenl, teretl onoge
t k o j e t o n e p o s : r o t i n oi z r r E L o . Z,na al
U pw@
reclu Dddu Kvetqnlke kao
revnatelje za javni rod venlra(
i sigurnost. Tlada
nUe roogle narefilvatl,
Jer Je bJ.oneposrednopodred;.en all rez
::" poglav-
ll$e p(
Eao EovJek lzJaeL".uJeE, o lJudl t
mesoulm klerju uqp6e,
a
O.as;oseo k1qxJu u J.ogorime,
baoenju ZlvLblJudl u ponoro trIadJ I
1 spELJlvaCi
zEtvorenlh ljudt, klr,J.r qt€oe, Eeaa t starear
a JoE aap*e i o o1ga.ll
mu6eq'lme u zatvDrlne, cLa
su to strahote koJo.s@ trDE !1r
vazda rcudjlvao I
koJe eu na b.rsratski narod
udelle Uagu, koja 6e se .ooratl dugo
te*ko prabt' Na tone L
J a n a us l 0 s t n l s a m m o g e on i * t a narecle
udlnitl nl keo
Elan vladenrnl kao dwj ek protivne
',S,,euJ a lzvax vlerle,
hoje sar ve6 naveo. Mzlog€
Doznat
l{oj stav preula svi'nr prlznetlt ravall
orkvs'ra je b10 nqJkorektal
lzuze?E1 staro-katolldku, budu br
te n3'ezlne pFtstEvnlke
utsam htto al prt_
 d-h -8'g-
F\1!!/
"SS/
nltl. Pretstarrnltse Eqsko-ptavosla\tne orlwe p:lLnlo salr odn{l p:rlh
ea slljealede t
ataxa I obeCao lm sa Evoje etraDe ila 6u lm 161 na nrku kollko goil buito
ro hode, aLi.
mqgao. Zldovskl pretstarralol orlnre n$eeo ee re prlJarrlll. Ne zuanr
rnoviEte r da
nl EUa Je ldeJa n1 kako je aloglo alo osnutka hrvatsko-planoslavne
rika no moZe
crlcve 1 imenovarJa Celmogena, Jer san taaa blo u Ber1lDu. Eollko se
tir]e poslu-
Ja sJedan nlJe nlk,ada progldeno, da Je uklnuto DtIzn@Jc rlr srpsko-
r d n ev j e r e .
Itiarosla'rne c!k\rr, all Ja naglaEavanr bas sa strane san€ pqglavntka,
L J UU q d i n a
di ne moie na terltorlju trDE poetoJatt naotonalna crkva, koJa inaale
lsuto glavata u drugoJ drzaul.
svoga vrhovnog f VJeroJatno Je, tla Je zato
'ate rolka
I doEao dlo os.utka hrvatsko-pravoslayne crkve, all Ja u tomc nlsao ss-
i;t!l !Jogovtm iuelotrao, Sa Cermog€noosan alolazlo lryega alvaputa u tloillr l to Eotl
etlna prela-
Irrd.uarJ a.
bl vla<la Sa ndblskup@ Stepincm dolazlo sa vtEe pota u ilodlr kao
ttl posebno aadloZnl njegov mlnlstar, razgwaralll gmo o rrzullo orbveaLu DltaJlll!,

a za6tldenl. narodlto o prelazalcLma, dcru Je o11Irrlgwarao t klstlo eeil ila ttopuetl

19:l-q-t d-*.eo aryle prelarar ted Je tretrto ds svakl prelastrtk nora pro6f kr€Caskl

ak 1 prelaza: naak kroz 6 4i.r Ba dro l_ oda ostano kod. toga ila pro<{ej moZe preCl1

il.o. U prr@ Znan ala Je adblskop Steplna tlolazlo EeEda pqglaralEu l da Je tnter-

rost. D_Eda verlrao za prelaznlhu, hoJl sr pozatvatanl 1 oblJai po r:staEaa,

rdj eu pogl av- arl rezEltat De zna. PoEto strenEe o trIE nlau postoJare vJerqJea rla
l1us postoJ€ila nt hl3latska gu6ha stralh,a l ro zna kako sB 8e lJtbsvl
lJudl odnoel preoa NXE' t.j. prema ustagaoa, no dritu, cla su srrt
6e, e
trladj1 pleSIt o ustaEe, aaroElto krllarl hao I <tnr,geklorlkalne
I epeutvqd
or€arltzmrJe. otlnos funkoLcnela grkokatol-lEke crkve Dr@a nkovocletvo
Eeio
su,djlvao I
trDE tto Je peitlvar.
U pogledu sara64Je naEe sa EetaloLna rr€ ua€ulnlEta, oslu ve6
I tlugo I
uareclenog. Za Doaz,LnovoeL6to tako nesnao.
L ul kao
U Etvarl aapustaa.traZag:feba tzJavuuJ€nr opdenlto age
, 8 zlog€
pozDat Boglav!.tkov etarr prema l!€nl, pa su n1 nogl Ervabt 1 zaJe-
ravall vJenrJu6l, da nlsa btlo ua DJ€gr dJerwetl, aa Drtrlke u f,EI
aqJkorektal
budu bo$e Dego 3to eu bllce S ilruge qret etreae zbog nq drtarJa 1
tio nl prl-
 ot*" -"1-"lT.l* o*orr*fosa
Je*" or"rffi.
a{vedtn nerrwJereuJo. g protlvslEbe strme
Ja Eat! 6esto rsrtlanr
uzlo6nlkm n{vc61h rbJ ol
zr.odJela, hoJa su podlnJena o NDH,|It tatv@ EtalJu
pred dlnJenlcoa sl ona NXena6he, a s DJoEe l I{IIE, te doleba sal
Jngoslarro
4n'lJe u 26rcb, Ja sa bezovjetao veE tarlJe oilluEio, de loEo;
€c !a leko
vrLJeoe ukloDl' rsprecl pwog nareta. da s(
Karl to re brh s6tn1o yJe!qioE.,
ila bl nre blle oblle ostaEe u wJe&BJu, ila e al se oatko pr{e smo
d1tr6,
Jer satr, balem, partlzanskl slrrpatJ-zer. stqa rn1 Je brlo Dosvo Drtloito
ala se uklo!1m u vradbu po'rolktr, a ke s kup
arogrrvalk s^a lEao na to 1
plavo l duZaet. E*qve sar lna p olii
daue aaoJeie, DqJboUl Je dokrz
o'oJ sta!; u boJor ulJesa, nl Jedae lgle ualn'o sq qJestar.oslr!
J€atrc
Jodlne vrednote, a to Je 4a11 torzo oil lve \ozLce. SJega sa pc,yJel|,o 1z!
? h?i
Jedam prlJatorJu d.a ga 6duva za sludqj ila bt o'oJ st@, tDak etradao.
Em,Lo ssr c6tatr vanl qJe€eo da,a, a rnozda r trva, <tok sc rrdJa dok onala
ar
wtu€ sl3alo prirtke I o!d! ee povratltr, p okt
Jer ne tre1lm JoE Jeila put
izkusltl enr.glauu, pa nJ. s kln u dmEtvu. f,oJl.E srooputu tEll do
T@swega; gdJe Je Dl. rEedLd doEao u vezu sa nngleztlla, to prav
Jc vo6
oplsalo 0 dmgtn zapiololEa. p€tupak Dc.gleza Irrqra lEDoablo Js vr10
{ ai

flr'i nnglezl s rrs p6lue n€kouko atr. cdj 6

ilopratlll ilo gos€Dbaob.!,
gdJe aaa Jo preuzeo jed,e Jogosiovenkt potpukoralE,,
koJl naa Je DagU_ dau
slo tla bdqo nl.rmt, da 60 pctupak sa a6a vltl savl6@.o tlobrt *E*
1 da
DB dO z€!€ba ae60 nltko orltrzetl at a{'oade stvall. rra poglavntka pro5
uop6o nleal vliilo, ''ltl zna hoda Je otlEao. rdeka eao vldlio B
ELagenfertu /Cetwq./ kao Eto sqn taatJ€ aaToo.
S obzlrm aa pleitodeno El lroJ€ te.i1| gfrole
t Elalke tzJarlt
nl J€ sluede60t Ja Ea! na BoEetbu u [IrE a vlEe n3€ta arzao skupEttne
na koJlEa ea' zello prihazctt povJegno r€aost ostvale4Ja n€ega
srra o tlztsr i olettno ra66let1tl naE odao5{ prema arDotvu. rnteaoua
El J€ bira tln ekupEttaoa prlrcdrtl orgalzaauu usta5k€ pokrota onak
keko sEr Ju Ja qatEue. O StblEa sar lzaasao aa:soilnotskosuvo, koJe
nlsa founlltn Jar aegg sam naloal. f,epoqierenJel To sa potklolrulvao
aaroilnln flaan!. 6uo ea ved ovilJe ogetovaro, ala san negiJe lekao i3
,"'*f,&.
urtlan
-%-

rbJoZte pd.ue preko Drtret..

;aty@ €talJu [e sJe6aa se, cla san to relcao,

:A Jugoslan, s& 1 r e k a o , b 1 l o b i s a o u 5 o k u s n o I u v r e d ) . j l v o , a : L l u J e r r a o1 u t a k o
€c !a Deko l0EoJ forui Jed@ dokas vlEe, da ml nue ntkaalblla bllza poolsao,

YJeruJstr., tla se moze hwatsko-srpski spor rlJeE lti klanJm t ubuarJem, nego
t1e itltr61 sano mealjus obnornlzuqjenom pu6aastya.

osve plltoaln vec san 5poqenuo kada t zbog desa sar prestao drZatl dalJnJe
oa to 1 skup5tine, I posllJe toga nljes@ nopdevl5e odrZato ni jednog
r il okrz polittdkog govo!a u NDE.
ost! Jeilac Moj stav prema llerodno-os.l'boallladkm pokrettrs
Ja san ga
E poeJerto 1z podetke smatrao rogldkln stivon konunisti6ke peltljo rItrgoslaviJe,
lk stledlaor a katla sa duo, da u nJega tJeZe Srbl bez razllke, pa
l nnql- Hrvatl
(fd dob er onda sanvldio, d'a je to nuZna redcctja na postupalr onrb,, u ustaEkqn
oilr, put pokretu, o kojlma snroprlj e govorlll.

r lEll d,o Mo1lm, da sve gore nanedleaopbJektivno se uzme u obzLr j_

Jc va6 praved.u Ejenu. Ne wJe6am se krlvlm nl za jedno podtnJeno

zroarJelc
[o Je yflo Jor ae Fero cla th nlsar potlcao, aego 6a nestojao svagdJe pouno6i
eabaob,!, gfio god s&l mogso t pojedlnctua I skupi.naoa, a ukollko sa! iBak I
cE Je nagl|_ c l a \ e o s t a o n o s f t o u r : s t a S h c r rpro k r o t u , n e g o
I neko vrijone u vradi,
obrt t da *rxr* dolsta so ne moze uzstl kao
krlvqia s obzlron na noju oijerr
glarrntka prosJ-ost 1joal rec!, pa nolLu d,ese i to ooljeni 1 uvaZl.
Lo u u pqredu odrblenestavlti cu adcnadno konkretnl prlJedl 0g.

ilke lzJ arrlt

r skupEtlne
r€ega
IuteuolJa
loklota qrak
*v.or koJe
rtkr6Du lvao
lekao l!
JAVNI TUZTLAC HRVATSKE 1 0 /[
Krividno Odjeljenje Splitu,H
Broj K.68/1945
imovine
Z a g r e b , 1 .V I . 1 9 4 5 . sada
I. stu
Njemadk
OPTUZNICA
>>UstaS
Javni TuZioc Hrvatske tuZi: povezan
1/ Dr. BUDAK MILU, pok. Mile i Ane, roilenog 30. VIII. 1gg9. u imperijal
Sv. Roku, opdina Lovinac, Lika, Hrvat, rimokatolik, udovac, otac troje t.zv.NDI
djece, imu6an, advokat u Zagrebu,navodno neosudivan: poroblja
pokuSa
2/ , r o d e n o g4 . I I . 1 g 9 g .u unutraS
Perusi6u, Hrvat, rimokatolik, oZenjen,navodno bez imetka, bivsi
sprijedit
Zandarmerijskikapetan,usta5kipukovnik. osudivan;
otporu i
3/ BENAK ALEKSANDRA, sin Areksandra,roden 6. VIII. 1906. u talijansk
somboru, Hrvat, rimokatolik, oZenjen,otac jednog djeteta, navodno bez oslobod
imetka, kotarski predstojnik u Novskoj, navodno neosudivan; protiv sl
4/ Dr. MANDI6 NIKOLU, pok. petra, roden Z0. L tg69. u II. d
Travniku, Hrvat, rimokatolik, oZenjen,otac jednog djeteta,imuian, teroristi
advokatu Sarajevu,navodnoneosudivan; sudjelov
5/ Dr. MAKANEC JULIJA, pok.Alfreda, roden 19. IX. 1904. u al n
Sarajevu,Hrvat, rimokatolik, oZenjen,otac jednog djeteta, imuian, podrudj
profesor, navodno neosudivan: Bihadu
Livnu,l
6/ STEINFEL NIKOLU, pok. BoZe,roden 27.xr.1gg9. na otoku
zlarin.,_kod Sibenika, Hrvat, rimokatolik, oZenjen,bez djece, navodno bic
bez imetka, kapetanbojnog broda, navodno neosudivan; Jaseno
djedjem
7/ Dr. GANKI PAVLA. pok. Aleksandra, roiren 19.v. rgg2. u Ninu,
Molatu
Hrvat, rimokatolik, oZenjen, otac jednog djeteta, imuian, advokat u
Sing na
eapljini, navodnoneosudivan;
R O S i ,I
8/ MESIi ADEMAGU, roden25.I]|r.1869u Te5nju/Bosna/,Hrvat, hiljada
musliman,oZenjen,bez djece,imuinog stanja,posjednik, navodno cl r
neosudivan; imovin
9/ MILIC LAVOSLAVA,pok. Lavoslava,roden 19. X. 1g90u Primorj
Karlovcu,Hrvat, rimokatolik,oZenjen,otacjednogdjeteta,intendantski dl t
brigadnigeneral,navodnoneosudivani na nedc
 10/ Dr. NARDELLI BRUNU, pok. Petra, roden 24.lX. 1901 u
Splitu, Hrvat, rimokatolik, oZenjen,otac troje djece, navodno bez
imovine, sudacokruZnogsudau Splitu, navodnoneosuilivan;
sadasvi u istraZnomzatvoru,da su:
I. stupivSi u sluZbu neprijateljskefaSistidkeItalije i nacistidke
Njemadke osnovali protunarodnuteroristidko-izdajnidkuorganizaciju
>>Usta5a<<, odnosno naknadno istoj pristupili ili bili sa njom usko
povezani /Mandi6, Nardelli, }dili(,/, u namjeri da se radi ostvarenja
V I I I . 1 8 8 9 .u imperijalistidkih ciljeva fa5istidko-nacistidkihzlodinaca stvori vazalska
rac, otac troje t.zv. NDH na dijem su delu stajali i preko nje nasilnim putem unistavali,
porobljavali i pljadkali Hrvatski i Srpski narod, svojim radom izazivali i
pokusali izazvati bratoubiladki rat izmedu Srba i Hrvata, slabili
4 . I I . 1 8 9 8 .u
unutra5njejedinstvo Hrvatskog naroda, svojim zlodinima poku5ali
metka, biv5i sprijediti jedinstvenu borbu i bratstvo naroda Jugoslavijeu jedinstvenom
otporu i oruZanoj borbi protiv stranih imperijalistidkih njemadko-
VIII. 1906.u talijanskih osvajada,pa su ovakav svoj rad u djelo provodili sve do
, navodnobez oslobodenjanaroda Jugoslavije,dime su podinili zlodin veleizdaje
an; protiv svoga vlastitoga naroda;
. L 1 8 6 9 .u II. da su kao rukovodioci, prvaci, potstrekadii pomagadi zlodinadko
:eta,imuian, teroristidkeorganizacije>Usta5a<< it.zv. NDH inspirirali, organizirali i
sudjelovali u izvr5enju:
I X . 1 9 0 4 .u a/ masovnih klanja i ubijanja na5egnaroda u svim krajevima na
eta,imuian, podrudju t.zv. NDH, a narodito u Gospi6u-Jadovno,Glini, Slunju,
Bihadu, Mitrovici, Slav. PoZegi,Dakovu, Kninu, Drni5u, Mostaru,
Livnu, kao i drugim mjestima;
89. na otoku
:ce,navodno bi osnivanja mnogobrojnih zloglasnih konc' logora i zatvora u
Jasenovcu,St. Gradi5ki,Dakovu, Feridancima,Loborgradu,Lepoglavi,
djedjem logoru u Jastrebarskom,Koprivnici, Kru56ici, Rabu, Pagu, Viru,
892.u Ninu, Molatu, Kraljevici i mnogim drugim mjestima,te u Zagrebut.zv. Sing-
n, advokatu
Sing na Ksaveru, Savskoj cesti, Trgu N, Zvonimirovoj ulici broj 9 /
ROS/, u kojima su na najzvjerskiji nadin mudeni i ubijani na stotine
osna/,Hrvat, hiljada najboljih sinova,k6eri, majki i djecena5eganaroda;
ik, navodno c/ raseljavanja, pljadkanja, paljenja i uni5tavanja naroda i njegove
imovine, a narodito u Lici, Baniji, Kordunu, Bosni, Dalmaciji, Hrv.
. X . 1 8 9 0u Primorju, Gorskom Kotaru i t.d.;
intendantski dl organiziranjanasilnog oda5iljanja na5ih ljudi u ogromnom broju
na nedovjedni i ropski rad za korist nacistidkeNjemadke;
 e/ nasilnog mobiliziranja i tjeranja naroda u fa5istidku vojsku u borbu
protiv Jugoslavenskearmije i na5ih velikih saveznika,a narodito protiv
bratskoga SSSR-a,organiziranjem naroditih legionarskih formacija kao Sto
su: >>Plava<, >>Yra7ja<<
i >>Crna<<divizija i legija za istodni front; Susr
prema Nt
prema Vc
napose tvZr:
Stajimaa
l-opt.MILU BUDAKA sa nemad
al da je kao organizirani i zakleti usta5ajo5 1933. godine i kao Prvi
ideolog potstrekivanja na masovna klanja i ubijanja Srba i Hrvata u 1 4 . 7. 1 9
Hrvatskoj, a kao najintimniji saradnik zlod,incaPaveliia Ante postao premaN,
njegovim doglavnikom a kao takav plaian od neprijatelja, organizovao se prem
u inostranstvu usta5kelogore, u kojima je odgajao usta5kekoljade, koji toga izb
su se pod njegovim vodstvom i nadzorom spremali za zlodine u domo- Srbima.
vinu, a koji je posaonastavioi poslije osnutkat.zv. NDH; Rad
bi Sto se je u emigraciji u Italiji, a zatim i u Njemadkoj stavio u Jed
izdajnidku sluZbufa5istidko-nacistidkihosvajada,a protiv svog vlastitog javlja, d
naroda: >Liberta
izjavu n
cl da je t t.zv. NDH bio >ministarprosvjete<>diplomatskiposlanik u
voj ulici
Njemadkoj< i >>ministar vanjskih poslova<<,te kao takav bio intelektualni
inspirator pokolja Srba u Hrvatskoj, bacaju6i parole: >Ubijte svakog Kac
Srbina<<, >Bje5tepsine preko Drine<<, >Koliko vrba, toliko Srba<i t.d. Budaka
je jo5 vatno k
dl da 1939. godine organiziraouZagrebu zara(un neprijate-
streljan
lja fa5istidku Stampu i propagandu te razvio intenzivan petokolona5ki
javlja s
rad, izdavaju6i usta5kenovine >Hrvatski narod.<,pod krinkom liberalnih
minista
predavanjaobilazio zemljom i dfiao usta5kapredavanjai t.d.;
Budak
el da je kao ministar vanjskih poslova t.zv. NDH neposredno
Gruen
udestvovaou nasilnom odvodenju na5e radne snage za fa5istidko-
StamP
njemadku ratnu industriju;
Vo
fl da je izdavao i potpisivao kao dlan >>vlade<< t.zv. NDH mnogo- postao
brojne i zlodinadkezakone,narodito zakon o privilegovanom i izvan- objavl
rednom poloZaju njemadke narodnosnegrupe u NDH, o kolektivnoj koleba
odgovornosti gradana - porodica nalih rodoljuba, o rasnoj i vjerskoj
Nr
netrpeljivostii t.d.
SE VEI
uzeti t
(Osobni fond Mile Budaka, Dosje Mile Budaka, Hrvatski navod
drZavni arhiv)
jskuu borbu OcenaHelmovog akta Budak Dr. Mile
oditoprotiv
rcijakaoSto
Susretljivost prema slobodnim zidarima i Jevrejima, otstojanje
prema Nemcima i radije oslanjanje na Italijane, kao i neprijateljstvo
prema Volksdeutscherima,to su prema V-Mannski izvjestajima i izve-
Stajimaakta o ministru NDH Dr. Budaku Mili istaknutetendencije, koje
sa nemadkestraneprema njemu izazivaj]uvise ili manje veliku skepsu.
rdinei kao Prvi V-Mannski izve5taj tide se jednog govora odrZanogpo Budaku
i Hrvata u 14.7.1941 u Karlovcu, u kojemu on navodnopored sve zahvalnosti
nte postao prema Nemadkoj i Italiji ukazuje nato, da je u politici sve proradun i da
rganizovao se prema tome tako treba ocenjivati takodjer i politiku osovine. Sem
rljade,koji toga izbija iz govora jedna neprijateljskatendencijaprema Beogradu i
Leu domo- Srbima.
Radi identifikacije V-Manna moZe da sluZi rukopisni deo govora'
rj stavio u Jedan drugi V-Mann, kojega se nemoZe identifikovati iz teksta,
g vlastitog javlja, da se Budaka sumnjidi, da je pripadao slobodno-zidarskojloZi
>>Libertas<<.V-Mann ukazuje nato, da bi o loZinoj bra6i mogao da dade
poslaniku rzjavu neki stanoviti Spardi6,koji je bio posluZitelj hrama u MoSinskije-
telektualni vojuJici22.
te svakog Kao Vilko Heger identifikovani V-Mann >>Enko<< javlja, da je Sofer
i r.d. Budaka Milutin Kremzir Jevrejin. Iz jedne rukopisne zabeleske (vero-
neprijate- vatno klasera) se razabire, da je Kremzir bio pobasni arijevac i da je
kolonaSki streljan. Kao dokaz njegove veze prema slobodnim zidarima i Jevrejima
Iiberalnih javlja se reaktivisanje profesoraAntuna Bonifadi6a, koji je bio dodeljen
ministarstvu spoljnih poslova. Ministar Puk, koji je bio osurjaden sa
rosredno Budakom, prima >>stalno<posete slobodnog zidara i Jevrejina
Sistidko- Gruenfelda, Sto je takoder znadajno za Budaka. Direktor drZavne
StamparijePavidii i ne6ak Budaka treba da je oZeniojednu Jevrejku'
Imnogo- VolksdeutscherPeter Hauck, koji je kasnije kao pomo6ni policajac
r i izvan- postao namestenikomE.K., javlja o Budaku, da je on hteo da zategne
lektivnoj objavljivanje jevrejskog zakona, koji je redigovan i da je podvrgnut
vjerskoj kolebanjima.
Neki V-Mann >C 1<<, koji je bio upravljanpo Schumacheru(ne dini
se verovatnim da se radi o samom Schumacherui tu dinjenicu treba
uzeti na oko), javlja, da je Budak bio dlan Pen-kluba.Iz emigracije se je
{rvatski
navodnopovratio 1935posredstvomrazliditih veza.Kod toga su mu bili
 od pomoii: Dr. Jandikovid, Leo Grividii, Franjo MihaldZi6, Dr. Andres Pr
i Sef policije Dr. vragovii. ovaj v-Mann izvestavanadalje, da je neki PavoS
stanoviti Mirko Tomidii, koji je bio oZenjensa jednom ne6akomBudaka ditava
i neko vreme ranije bio radi komunistidke delatnosti suden na kaznu je ona
tamnice, za5ti6ivanpo Budaku i da i dalje radi komunistidki. najprij
Meseca jula 1941. se zabelelava,da su odbrojani dani Budaka kao poslov
ministra prosvete. on je trebao da bude odgurnut na poloZaj pretsednika prema
hrvatske akademije. Kao naslednika predloLio je on sam drZavnog po vrl
potsekretaravernida. No kao kandidat pominje se takoder i profesor Rendu
Mikulidid. Izve5taj potide takoder od Haucka. Rimu
Slede iscrpni.prikazi o politidkoj karijeri Budaka (lisr 17-25), na N
koje se ukazuje. elan ,stranke Prava<<, oslanjanjena Radiia - Stoje kao O
doslo narodito do izrai.aja po njegovim seljadkim novelama - iza toga je raz
saradnja sa Pavelidem i diferencije sa njima i u njegovoj partiji. Budak dodu
se je iza toga pribliZio HSS i postao aktivnim dlanom najuZeg otklo
>ideoloskog kruga seljadkestranke<<, koji je bio voden po Kresimiru Berlit
Devdi6u. Kasnije treba da je kao politidki emigrant otisao u Italiju ranije
Paveli6u, no uskoro se je ponovno povratio . za vreme borbe >na Zivot i tadan
smrt<<izmedu pristalica Madeka i Paveli6a treba da je trazio prikljudak imali
kod Madeka. Pisac izvestaja dini se da je bio radikalni ustasa.Nivo PogI
njegovog elaborata bez obzira na neke pojedinosti kre6e se na liniji to da
partijskih prepridavanja. Dalje optuZbe protiv Budaka su izdavanje ulogr
novina >Hrvatski narod<<,koje su ali bile tiskane u jevrejskom loSe
preduzedu >Tipografi ja<<,veze sa >klerofasistidkomomladinskom Japa
grupom<<Dr. StjepanaZimmermanna, odgovornost za cepanje unutar >star
redova Paveli6eve partije. Pisac mu predbacuje, xto nije odri,ao strogo Radi
rasistidku antisemitskuborbu. on treba da je u stranupotisnuo Dr. Buia, Budz
tako da je on sastavionovu vladu odmah nakon sloma Jugoslavije, kada I

je Pavelid jos bio u inostranstvu.ova vlada treba da je neprijateljska mrLr

Nemadkoj i ne suspreZese od direktnog pomaganjaJevreja i slobodnih polit
zidara. Nemadkoj prijateljski elementi Dr. Artukovi6a treba da su
prilidno izolovani. Otkakoje (...)
(...) jedne sluZbenekonferencije naglasio usta5kuliniju i da je
istovremenoizjavio da veruje u pobjedu osovine... Treba da je doslo do
jednog >znadajnog prekida< zbog toga sto je za vreme izjave Budaka
pao u nesvestpretstojnikodeljenjaBadii.
Dr. Andres Preko V-Manna >>Inge<< (koji je identifikovan kao Bosiljka
da je neki Pavo5evi6)se je saznaloda se je l7-godiSnjak6i Budaka izrazlla da se
rm Budaka ditava obitelj boji pred time, da 6e biti pobijena po usta5ama.Kod toga
t na kaznu je ona istakla ugodnost boravka u Berlinu (list 61). Po5to je Helm
najprije mislio da ie naslednikom Budaka postati kao ministar spoljnih
udakakao poslova dotadanji poslanik u Rumunjskoj, jer 6e Budak moZda otstupiti
rretsednika prema mi5ljenju Helma radi dogadaja u Dalmaciji (preuzimanje vlasti
drZavnog po vrhovnom zapovedniku 2. tenkovske armije general-pukovniku
i profesor Rendulidu), izve5tavaon na listu 65 o imenovanju hrvatskog poslanika u
Rimu ministrom spoljnih poslova (novembar 1943).
1 7 - 2 5 )n, a Nakon otstupanja Budaka imao je V-Mann >>Brand<< (identifikovan
r - Stoje kao Oberingenier Duemke Franz)jedan razgovor sa Budakom iz kojega
- iza toga je razabraoda Budak ponovo traZi prikljudenje na nemadkekrugove. On
iji. Budak dodu5e ne Leli da saraduje sa nemadkim poslanstvom i radi toga je
najuLeg otklonio po Paveliiu ponudeno ministarstvo pravosutla. No on je u
(reSimiru Berlinu video da Hrvatska moZe dobro da saraclujesa Reichom. Svoje
u Italiju ranije izjave protiv nemadke Volks gruppe sveo je on na >>raspaljenost
na Zivot i tadanjih iznenatluju6ih dogailaja<. Nj egovi italofilski tumadeni postupci
rrikljudak imali su svoj uzrok u izriditoj liniji politike Reicha a takoder i
t5a.Nivo Poglavnika da se sa Italijanima uspostavidobar odnos. Helm ukazuje na
na liniji to da 6e Budak u pozadini politidkog i,ivota igrati jo5 jednu vaZnu
zdavanje ulogu. lz tog razlogaje nemadko poslanstvo, sa kojim je on stajao u
'rejskom lo5em odnosu, zagovaralo plan da se Budaka po5lje kao poslanika u
dinskom Japan. Helm drZi ispravnim da se Budaka ne naljuti nego da mu se
je unutar >stanovitim gestovima<< pokaZe interes Reicha na njegovoj lidnosti.
ro strogo Radi toga on moli za ovla5tenjeda sprovedetesnije oslanjanje na
)r. Buia, Budaka.
ije, kada Akt zavr5avasa zabeleSkomda se je Budak zbog neke >duboke
jateljska mrZnje<<, koja vlada izmedu Poglavnika i njega, potpuno povukao od
lobodnih politike (uni 1944).
la da su

ridaje
lo5lodo
Budaka
 Iz govoradr. Mile B U D A K _a,koji je on odrZao
I4.VII. lg4l.
u Karlovcu.

Prirodno mi smo beskrajnozahvarninasim

verikim prijaterjima i
saveznicima,
Nemcimai Italijanima,da su namoni
mnogopomogli.
diniliizjedne
rjuba
uii',unui"r"p"
odi. ti: ifi::,1"',1.",'l:Jljll
Sve je radunica,takva je l"_-:,
i mecluna-Anu politika. Predmet

ne5to poklonili. Stvarno, oni

su tako iati i mo6ni rto -oo ^_: _^__- Ima
uni5titi
u c c jednim
n i K t i t i sa i e d - i - , , r ^udarcem,
-^^-- r
kao I
r
doglavni
ljubav nikakva, vei je radunica.
Ne onj
u njihovom interesu, da ba5 na
ov osetljivu
narod, koji beskrajno verno stoji
uz Da bi mc
Osim toga, na5ateritorija se nalazi ali je poi
na raskrsnici dva sveta.
Zdravi instinkt hrvatskog narod u posle
sa istoka ne preti opasnosta ne saradnic
bi n
sa zasukanim rul mojim in
najpoZerj
nijt. r.r",Xi,'lT,:.',:J:; njega rec
svetinje,ve6,znai to da ,u ,u na neko
ou" .
su: njegova vera, njegova porodica pisadem
i
Na na5u teritoriju do5li su razni saradnic
Cincari, Cigani, Bugari, Rumuni j po5to se
okupu samo pravoslavna crkva. strogom
tu
onom Sto su ovde zatekli. Mi smo nadin se
im
mahinac
i Hrvati vei oni tvrde danas da
su narodito
rvaki onaj koji je pravoslavne
vere tendenc
rje dopustilo i da smo svi mi primili
Treieg R
propagandi, postali Srbi?Ja,u- uuir"tj:t;;i:_t: l;,#:,:;i pokaziv
nestali' Beograd je mogao sve da zabrani,ali veru
;i:fi; sada.Os
narod ispoveda on nije mogao k"j;;;; hrvarski
da zabranii u tome kada su
ie rezalanusu,nugu. bilo dol
Rukopisnomastiljavomolovkom: umetnos
U akta Budak. bi se hte
tome ne
u stvari t
igra ulol
11. Zagreb,25.VI.I94L

BeleSka tJZ akta.

lma I
ti.
) lepe Predmet:Dr. Mile B UDAK, doglavnik.

nama
Ima se slede6e kazati u pogledu nerazumljivih postupaka i izjava
nogu
doglavnika dr. Mile BUDAK-a:
I nije
on je na kraju krajeva poet, liridar a i osim toga ima jednu vrlo
daje
osetljivu konstalacijukaraktera,Sto se moZe videti i iz njegovih spisa.
iedan
Da bi mogao razumeti ovaj dovek i njegova dusa, iako nije neophodno,
u.
ali je poZeljno, da se njegova dela proditaju. Treba spomenuti, da se on
u poslednje vreme otstranio, da li se radi tu o njegovim najuZim
nam saradnicimaili o starim prijateljima,bez daje to uzimao u obzir' Prema
I nije mojim informacijama mogu da tvrdim, da je jevrejski zakon na kraju od
ji je
njega redigovan i da je on u poslednjem momentu doneo odluku da ga
svoje na nekoliko dana odloZi. za ovo vreme je zakon leZao u njegovom
)tinje pisa6em stolu. Do ostvarenja je doSlo zahvaljujuii njegovim
saradnicima. Verovatno su mu u tom pogledu dinjena prebacivanja,
Grci, posto se od tog vremena moLe primetiti njegova zakopdanost.U
lo na strogom smislu redi on je izgubio poverenje u svoje saradnike i na taj
/emu nadin se izloZio najvedoj opasnosti da podlegne svim mogu6im
ili da mahinacijama i skretanjima.Njegova okolina nije bila sastavljenaod
la su narodito karakternih ljudi. Ali ona je sledila barem jednoj tendenciji, i to
vere tendenciji, koja ne bi nanela ve6e, ali zato vi5e manjih Stetainteresu
'imili
Tre6eg Reich-a, nego sto je to u stanju njegova sadasnjaokolina. On je
rema pokazivao uvek neodludnost u svojim radnjama i neodludan je jos i
smo sada.osim toga je jos kukavica, Sto se moglo primetiti tom prilikom,
atski kada su studenti preduzeli nekoliko akcija u korist onih lica, koji nisu
aga. bilo dobro >>upisani<< kod njega. Njegova dusa lebdi u sverama
umetnosti i zato je njegova delatnost pod uticajem i ne samostalna.On
bi se hteo od svega osloboditi i da se posveti samo knjizevnosti. Ali pri
tome ne bi ipak hteo da Zrtvuje svoj politidki uticaj. Dr. Mile BUDAK bi
u stvari trebao da bude ideolo5kadu5austa5kogpokreta. On bi trebao da
igra ulogu jednog poluzvanidnogministra propagande.Cinjenica je da
raspolale sa izvanrednom govornidkom sposobno5du.On nije u svojim
odlukama dvrst i zbog toga gleda da odlaie svoju odluku do poslednjeg
momenta, kao Stoje to ve6 gore spomenuto.
Pribe
PetarHAUCK s.r.
Rukopisno mastiljavom olovkom: 27.Vrr4r. Predme
1./ HAUK-u naznanje.
2.lU akta.
MA(RSCHALKE) 8 VII.
Po'
klub. (
fingirat
i inostt
isprav
Londot
zatim r
ovom
GRIV]
>Jugo
VRAG

Di
IE
minist
zatvoti
svojih
pravc

Ruko
1 .R u
2.u t
I svojim Z a g r e b , 9j u l a 1 9 4 1 .
;lednjeg

PribeleSka uz akta.

P r e d m e t :D r . M i l e B U D A K
Rukopisno mastilom:
Lidni predmet 74

Poverenik saop5tava:U 1926 godini B UDAK je stupio u Pen

klub. dlan Pen kluba j e mogao da bude samo j e d a n m a s o n .B . j e
fingirao u godinamaod 1931 do 1934kao dovek zavez\ izmedu usta5a
i inostranstva i to s DOLFUSS-om, STAHRENBERG-om (Mastilom
ispravljeno na: STACHHRENBERG-a) i sa raznim masonima u
Londonu iParizl. B. je u vremenuod 1931 do 1935 prvo bio u Italiji a
zatim u Bedu. B. se pomolu raznlh veza 1935 vratio u Jugoslaviju. Pri
ovom povratku bili su mu od pomoii: dr. JANIeKOVIe , Leo
cRIVIdIe, Franjo MIHALDZId (veliki majstor Velike loi,e
>Jugoslavije<)i dr. ANDRES kao i tada5nji i danadnji Sef policije dr.
VRAGOVIE.
C1
SCH(UMACHER)
Dispoziciia:U lidni predmet.
Nadopuna: Neki Mirko TOMIdId , koji ima za tenujednu neiaku
ministra BUDAK-a, bio je pre nekog vremenakaZnjen sa 3Il2 godine
zatvora zbog komunistidke delatnosti.Zato se pretpostavlja,da on preko
svojih veza prema BUDAK-u ima pokriie i usled toga i nadalje u tom
pravcu radi.

U zastupstvu:
MA(RSCHALKE) 1l/Vm

Rukopisno plavom olovkom:

1. Rukovodiocuradi uzimanjak znanju.
2.U akta.
 Rukopisno mastiljavom olovkom: ovlII
U lidni predmet BUDAK oduS
>>St
je nj
Prevod.
poljt
mini
Primedbe o politidkoj delatnosti ministra prosvete.
I
kada
Jos pre emigracije u inostranstvu on je bio jedna od prvih lidnosti u mori
politidkoj stranci >stranka Prava<<. Nadalje on je simpatisao >>Radiievu zag
stranku<<,Sto je narodito doslo do izralaja preko njegovih seljadkih pom
novela, Sto je na5lo veliki odziv kod Rudolf HERZEG-a. Njegova sazn
novela je iza5la i u Radi6evom listu >>Evolucija<<. Tadasnje ortodoksne uti
pristalice Paveliia osudivali su jednu takvu politidku preorientaciju veze
sadasnjegministra prosvete. Prilikom sastavljanjapoznatih punktacija, iko
koje su bile sastavljenei potpisano od seljadkestranke i sDS (Seljadke izm
demokratske stranke), potpisao je sadasnji ministar prosvete u ime Kan
Paveli6eve (koji je tada bio u emigraciji) stranke >prava<<(>Des ser
Rechtes<),Punomoije za ovaj potpis niti je imao od pavelii-a niti od sad
makog foruma Paveliieve stranke. u paveli6evim redovima je nastalo zafi
veliko zgrazavanje, posto je u poznatoj punktaciji bilo redi o pro
zajednidkom Zivotu u drZavi sa kraljevinom Srbijom i sa srpskim BU
narodom na celoj teritoriji etidkog iivota srpskog naroda. ovo je tak
smatrano za veliku pobedu sDS i unitaristidke-jugoslavenskepolitike, Mir
kao i za jedan poraz protivdrZavne pavelideve politike. Za ovu pri
punktaciju je pozvan na odgovornostsamo dr. MAdEK, dok ministra orij
unutrasnjih poslova nisu dotakli. Isti taj ministar se sve vise pribliZavao nex
seljadkoj stranci sa izjavom (pred svedocima) da u buduinosti 6e mo6i StT
da postoji samo jedna seljadka stranka i da svaka druga grailanska em
stranka,zbog socijalnog razvoja, pripada proslosti. Gospodin ministar je oS
tada bio aktivni dlan kruga najuZih ideoloskih saradnika Seljadke po
KF
nel
SE
str
mi
Gospodin PREDAVF:!, koji je bio radasnji potpretsednik Seljadke sta
stranke (posto je dr. MAeEK bio u zatvoru). vrlo desroje bio prisutan str
lovkom: ovim sednicama sadaSnjiministar prosvete, koji je bio aktivni i
odu5evljeni dlan ovoga kruga i mnogo se interesovaoza isti. dlanovi
>>Stranke prava<<su strogo osudivali njegov postupak. U meduvremenu
je njegova politidka reputacija se pobolj5ala,koja je inade bila te5ko
poljuljana, usled jednog prepadaplaienih policijskih agenata.Gospodin
ministar odlazikao emigrant u Italiju kod PAVELId-a.
Pored PAVELIC-a je njegovo drLanjebilo vrlo dobro. Ali kasnije,
kada prilike vi5e nisu dopu5taleda bude zajednosa PAVELIi-em, ved je
tidnostiu morao da radi sam, postaoje s vremenom kolebljiv, dok nije se vratio u
ladiievu Zagreb ponovo natrag, na trai.enje svoje porodice i sa direktnom
;eljadkih pomo6ju poslanstvau Rimu. Paveli6evepristalice u Zagrebt su skoro
Njegova saznale,da se on bez dozvole svoga Sefa(PAVELIi-a) vratio uZagreb.
odoksne U tim istim krugovima je izazvalo veliko zaprepa5ienje uspostavljene
entaciju veze sa Seljadkom strankom kao i ponovljene posetekod dr. tr,tAegf-a
nktacija, i kod drugih vodeiih lidnosti. Ve6 u to vreme je besnelavelika borba
Seljadke izmedu pristalica VAdBf-a i PAVELIe-a. Borba je i5la na Zivot i smrt.
.eu ime Kampanja je bila vrlo o5tra sa lecima i dlancima u novinama. S tim vi5e
< (>Des se narodito pogor5ala ova ministrova akcija, po5to se saznalo da 6e
r niti od sada5nji ministar zauzetijednu visoku funkciju u Madekovoj stranci i
nastalo zamenile gospodina KOSUTId-a i KRNJEVId-a. Ovu o5tru borbu
redi o protiv MAdgf-a i protiv sadalnjeg ministra vodio je u prvoj liniji dr.
;rpskim BUe , koji je ve6 tada bio voda najradikalnije hrvatske stranke i voda
Ovoje tako zvanog rasistidkog i antisemitskog krila Paveli6eve stranke.
rolitike, Ministar je u to vreme Ziveo potpuno izolovan, postrani od starih
Za ovu pristalica Paveli6eve stranke, koji su o5tro osudivali njegovu politidku
ninistra orijentaciju. Postaloje opStepoznato da njegova advokatskakancelarija
'liZavao nema klijente i da nema prihode; StoviSeneke starepristalice Paveliieve
!e moii stranke su nameravali da traLe natrag novac, koji su mu dali pre njegove
danska emigracije u inostranstvo.I u samoj Seljadkoj stranci je nastalajedna
ristarje o5tra reakcija protiv toga, da je ovaj ministar trebao da zauzme vi5i
:ljadke poloZaj. Narodito su bili protiv toga psodi@XQSUTIe i KOSUTId i
:ljadke KRNJEVId , jer su se ose6aliugroZeniu tome da 6e ministar preuzeti
ilicom neku funkciju, koja je predvidenaza KOSUTId-a i KRNJEVId-a. Javno
nedelje se govorilo u Zagrebu, da ministar ne moZe zauzeti onu poziciju u
cije< u stranci, o kojoj se govorilo. Tako je do5lo od ohlatlivanja odnosa izmedu
ministra i stranke.Svo ovo mu je dalo ponovo povoda da obnovi veze sa
:ljadke starim pristalicama PAVELId-a. Na nekoliko o5trih napada Seljadke
risutan stranke na pristalice Paveli6-a,reagiraoje ministar sa letkom, koje je
 i Jevrej
potpisao
^stol" ministar, i to u radikalnom duhu protiv Medgf-a upereno >>Hrva
je
bilo knjiZevno dobro sastavljenou 6askaju6emtonu, s dime gimna
ministru
skrenuta paLniaponovoPaveliieve strankena njega' Osim toga brat s
ne6ak
ie koristiio i to, da je najve6i rasturad ovih letaka bio ministrov potpol
koji je
iure pAVICte . Ovajfure PAVIdIf, jedan valjani i po5teni Hrvat, Kerub
je prvo
po zanimanju bio telegrafista na Lelieznicama, ali odande dospeo time j
i zatimje
u istraZni zatvorradi ovoga letka, a gdeje on tesko zlostavljan smotr
bavio samo Sirenjem protivdrzavnih
otpusten sa posla. On se od tada bio d
sto mu je
leiaka, sto ga je desto dovodilo kod policije u zatvor, ali ,Tip<
jednu
pribavilo u"lik" simpatije kod omladine, koja je u njemu videla
^Zrtvu miSlj
jednog
policije. I pored toga sto on nema obrazovanja/ on nema ni vrlo t
publicistidkih pionira,
,urr.iu srednje Stot" I koje bi ga stavilo u redove u jed
je dospeo u
ipak se on kie6e u krugu univerzitetskih studenatai tako zaPle
je prvo
redove vodedih studenata.ovaj ministrov nedak doveo mu znadi svoj
su ga od pre poznavali,
razne omladince, a kasnije su dosli i graclanikoji I
Ali
te je njemu (ministru) oprostenatako bivsa oportunistidka politika.
i koji najb
taj najiadikalniji krug Paveli6eve stranke, koji je bio protiv Jevreja
htelo nista da uer
i" uoaio rasnu politiku u smislu nacional-socrializma,nije stro
je ministar
i,r3e o ministru. Ovo je do5lo narodito onda do tzrai.ajakada
jevrejskom preduze6u stro
izdao list >>Hrvatskinarod<, koji je Stampanu
vod
>Tipografija<<iukomelistunikadaJevrejinisunapadnuti.Rasistidka 'spr
puu"tie"uu grupa BUi-a izdalaje dasopis>>Nezavisnost<<, dija je glavna
jevrejskog predtze'a mit
sadrZinabila ostri napadi protiv Jevrejstvai protiv por
>Tipografija,.. Kadale ministar primetio, da ima slab odziv kod starih
ltl,
prirtuli"utfeVEl-li-eve grupe, on je skupio oko sebe jednu novu
vel
vezu sa tako zvanom
garnituru saradnika. S ovim ciljem je stupio u SA\
koja se skupila oko
>>Klero-fasisti6komomladinskom grupom<<, dv
profesor
>>HrvatskeSmotre<< ' Ovu grupu je vodio univerzitetski mi
Oko ovog lista se
teolo5kog fakulteta dr. Stjelan ZIMMERMANN' M.
skupljala"najklerikalnijagrupazagrebadkeomladine.Kupciiditaoci al:
krug' koji su u svemu
ouogiirtu bili su uglavnom sve5tenicii njihov is
je ispunjen teoloskim i
potpomagali ovaj IiIt. Jedan dobar deo lista bio d(
i drugih sve5tenika'
filozofskim raspravama dr' ZIMMERMANN-a m
Poznatojedajeovajkrugodvajkadaosudivaonacional-socijalistidku fi
progona *:T101:
politiku, narodito rUog'iu"ional-socij alistiEkog C
>>Hrvatskesmotre<<preuzeo Je
Znali ovu garnituru publicista oko x
Naroda<. Glavni saradnici
ministar za saradnikei redaktore >Hrvatskog d
, (dija Zenaje prekrstenadista
>Hrvatske smotre< _ profesor oRsANIi
 glavni urednici lista
a uperenor Jevrejka)i profesorZnNfO Du5anpostali su
r, s dime je o H r v a t s k i n a r o d o . o b a o v a g o s p o d i n a b i l i s u p r o f e s o r i n a d b ije
skupske
lista postao
ga ministru gimnazijeu Zagrebu'Drugi ltuu"i ure-dnikministrovog
ovaj list
itrov ne6ak brar sekretaranadbirtupu Mirko SBpgn. Nadalje_su
ministrovne6akPAVIdIC' sve5tenik
rvat,koji je '#;il"$Cvie SlavkofVAT-EnNtK,
DotDomasali
S
lospeoprvo i svekarBudakove6erkesadasnjiministardr' PUK'
n i zatim je timejekrugbiopotpunozatvorenpo5toklerikalnagrupa>>Hrvatske
ivdrZavnih smotie,,nl3eaozvot3avala nikom ulazaku list. postoje jedino ovaj list
Stomu je biodozvoljenodpoti"iS"kaopolitidkilistaujevrejskompreduzedu
s.epro5irilo
idelajednu ,rTipografija<tehnidki je bio dobro opremljen'lagano
je pisao
a ni jednog mlSi3en3e, da je ovo gtavni list PAVELIi-eve strankeiako list
Stampan
cihpionira, urtoLtuto i predostrlZno,dok je list dr. BUi-a >>Nezavisnost<< je bio
je jadno izgledao' stalno
e dospeou u jednoj maloj Stampariji,tehnidki
proianjanj" i nu kraju vi5enije mogaouop5te da izlazi zbog
znadiprvo
"aplenien,
poznavali, svojeantisemitske ProPagande
odjeknuoje
olitika. Ali Ovaj otvorenirascepu redovimapristalicaPAVELIC-a
vreja i koji najbolnijetoo i posto,u pri3ut"t3idr. BrankaJELIi-a Ziveli
lo ni5tada u L-igiaciji, koji-je
"-igrunuta peVe'-ti-eve pristalice u emigraciji vodio u
sprovede
je ministar strogo-mrasistidkol dunu i on je Zeleoda se u domovini
preduzeiu strosarasistidkauorbai antisemitska propaganda. Sveto je dalo povoda
Rasistidka ;ipAnELIi-u da preduzmekorakeza pomirenjeova dva-pravcai da
jer na kraju krajevarza
aje glavna spredida bar ne dotledo otvoreneborbe,
preduzeCa -il,,i.tt.ustajalacelaklerikalnagrupa-sve5tenstvo,kojojjekonveniralo
.kod starih pomirljivodr?anjeministraitoliniiehteodaseboriprotivJevreja.Pre
slom staromi
:dnunovu itl, goairr"ar. invEUe je poslaosvojerudnopismo
.o zvanom u"r'n-ornprijatelju,jednompenzioniranomuditelju(danasSkolski
izmirenjeova
upila oko savetnitiMilanu FR-EISMANN-uda on smestasprovede
ni da govori sa
profesor dva pravca.FREISMANN koji dosadanije hteo
rg lista se minis-trom, preduzeo je sveStoje mogao,da bi izmirio ove dve grupe'
izmirenje,
i i ditaoci Ministar prvo nije htet da dopustida FREISMANNsprovede
potvrdio
I U Svemu ali kada je brat Ar. plVelii-a, profesorJosefPAVELI6
lolo5kim i istinitostpisma,stogajeipakmoralodo6i,akove6nedoizmirenjabar
reStenika. dojednogublaZavanjaborbeizmeduklerikalnogdelapodvo6stvom
Po5tose oko
,ijalistidku ministrai rasistidkoid"lu, pod vodstvomdr' BUe-a'
veStenika. ministraskupilonetolikofinansijera,kaoStosutobilitrgovacLeo
Slavko
reuzeoje CniVfele , Or.pUf Mirko i direktorzadruge>Hrvatskiradi5a<,
i saradnici KVATERNIK,ministarjevaZiosvevi5eivi5ekaolegalnipretstavnik,
itenadista i"t a. gUd je smatran-kao politidki nepomirljivelemenatsa kojim je
jedna saradnjanemoguda.Dr. BUi osim toga nije imao mogudnost da up
docleu vezu sa glavnom grupom emigranata,koja je bila u Italiji. Tako prol
je doSlo do toga, da kada se Jugoslavijaslomila, dok je PAVELId jo5 pon
bio u inostranstvu, doktor BUi je gurnut sasvim u stranu i celu vlast je urar
preuzela grupa, koju je vodio ministar. Dotle dok je PAVELIC bio u Pre
jev
inostranstvu ministar je sastavionovu vladu i potpuno sam je postavljao
funkcionere, tako da su najvaZnija mesta posednuta od njegovih kor
intimnih prijatelja. Vojsku je preuzeo Slavko KVATERNIK, ele
ministarstvo pravde njegov rotlak dr. Mirko PUK, propagandu Bra
omladinski votla profesor Ivan ORSANIC , u DrZavnom savetu rad
ministrov finansijer i njegov intimni prijatelj dr. Jure VRANESIC Goji ne
je pre bio tesno povezan sa komunistima i slobodnim zidarima), vojnu
indendaturu preuzeo je biv5i penzionirani pukovnik Vilko REGId, to3i
je unapredenu generalai koji je prethodno bio administrator i korektor sli
lista >Hrvatski narod<<.Ministarstvo korporacija, koje je trebalo da dr
sprovede fa5istidku organizaciju, preuzeo je dr. Jozo DUMANZId , po
finansijer >Hrvatskog naroda<<, pozori5te i umetnost preuzeoje profesor ko
Du5an ZANKO, DrZavnu Stampariju preuzeo je ministrov ne6ak Jure po
PAVIdId , celu reorganizaciju visokih Skola, koje se Zele reformirati u dit
klero-fa5istidkom duhu, preuzeo je profesor ZIMMERMANN ku
(sve5tenik), ministrov zamenik je postao izraziti klero-fa5ista profesor dr
Marko VERSId , Ministarstvo za zakonodavstvopredato ie ar. ZeNle- kc
u, koji ima vrlo dobre veze sa Jevrejima, preko svoje Zene,koji vrlo ilI
mnogo radi na tome da bi ministar bio podupret. I ve6ina drugih kt
funkcionera na raznim mestima pripadaju klerikalnoj grupi, a koji je
potpomaZu ministra, tako je postao kurs ove grupe vrlo vidljiv i to kt
narodito u Stampi.Tako i u >DIS<<-u- DrZavna Izve5tajna SluZba -, al
koji je preuzet od biv5eg glavnog urednika Ivo BOGDAN-a, koji je oko n
sebe sakupio svoje prijatelje od biv5eg nadbiskupskog lista >>Hrvatska n
StraZa<<, ali koji se u poslednje vreme udaljio i koji je do5ao u svadu sa S
klerikalnom strujom, jer je on zastupao neprijateljsku struju prema s
Nemcima (>deutschfeindlich< stoji u originalu, a verovatno bi trebalo k
>deutschfreundlich<< Sto znadi >prijateljski prema Nemadkoj<. Primedba d
prevodioca) dok je ceo ostali deo grupe intimni prijatelji ministra, koji n
su gore spomenuti, zastupali su jednu ideologiju, koja je oltro p
antirasistidka i koja osutluje proganjanje Jevreja, Stovi5epotpomaZu s
Jevreje (u sporazumu sa najvi5im crkvenim krugovima). Ova grupa je 6

takode neprijateljski raspoloZenaprema Nemcima, kako u Zivotu tako i I

ost da u politici, traZe podr5ku u unutraSnjim i spoljnim faktorima
Tako protunemadkogkaraktera, ne ustrudavajuii se od direktne ili indirektne
rA. -
rL JOS pomoii neprijatelja Nemaca, Jevreja i masona. Tako je nastalo
lastje uravnoteZavanje,na odigled protivnidkih struja, radi zajednidkog cilja.
bio u Prema tome dana5njavlada ima sve garniture preteZnoantinemadke,
Ivljao jevrejske, pod jakim je uticajem masona i klerikala, blago je anti-
Iovih komunistidka, ili bar indiferentna. Nasuprot ovome su prijateljski
NIK, elementi ministra dr. ARTUKOVIC-a prilidno izolirani, odnosno dr.
andu Branko JELIC je dak u engleskomzarobljeni5tvui ne preduzima se nista
rvetu radi njegovog oslobailanja,nasuprottome, ministru je poZeljno da se on
(koji ne vrati.
rojnu
68.
, koji
Ministarstvo za kulturu i prosvetu pokazuje danasjednu Zalosnu
rktor
sliku. vei su prosla skoro dva mesecaod kada je osnovananezavisna
oda
dtLava Hrvatska, a ne samo da posao u ovom ministarstvu nije u
Zrf, povoljnijem poloZaju, nego Stoje to bilo u biv5oj Jugoslaviji, kada je
[esor
kontinuitet rada ipak nekako odri.avan,vei sada5nji rad se nalazi u
Jure
potpunom haosu, o demu se ve6 govori u javnosti, a ne samo medu
ati u
dinovnicima ministarstva, vei i izvan ministarstva u politidkim i
rNN
kulturnim krugovima. ovo ministarstvo je jedno od najvaZnijih u celoj
bsor
dri,avi. ovo ministarstvo ima jedan veliki broj nadlestava i dinovnika
{re- koji stoje u javnom Zivotu. Treba naglasiti, da je skoro ceo kulturni
vrlo
Zivot u ovoj drZavi povezan sa ovim aparatom, po5to vrlo malo
rgih
kulturnog Zivota bazira na privatnoj inicijativi i ukoliko to postoji, ono
koji
je u rukama biv5ih pretstavnika SeljaEke stranke, masona, Jevreja i
ito
komunista, znadi elemenata kojima bi takotle trebalo zabraniti svaku
akciju. Znali ako akcija od gore ne uspe, odnosno od strane
oko
ministarstva, onda nije uspela cela inicijativa kulturnog Zivota. To je
:ska
naZalosttragidna situacija u ovome trenutku i velika opasnost,da 6e ova
tsa
situacija i dalje potrajati, moglo bi dovesti do potpunog kulturnog
)ma
sloma. Ovde se nema namera da se digne optuZbaprotiv eventualnog
ralo
krivca za ovu situaciju, ve6 se skre6e palnja na one momente, koji su
Cba
doveli do ove situacije i moZda se ova situacija moZe u poslednjem
roji
momentu spasti. Kratko navedeno situacija izgleda ovako: U
tro
personalnom pogledu nije ni5ta promenjeno, (izuzev u 2-3 nevalna
riu
sludaja). Svi samostalni demokrati, Srbi, konfidenti - uop5te svi
tje
anglofilski i masonski elementi ostaju u ku6i, a ne samo da rade u
oi
ministarstvu,ve6 Sto vi5e su na vodedim mestima.Za sadase ne moZe
 je<
primetiti ni najmanja promena u propagandistidkom, zakonodavnom i
M
ideoloskom pogledu. Sve se radi po starim zakonima, propisima, di'
direktivama i u starom duhu. Nema se ni najmanja direktiva i pravac. U ra
novom pravcu se sadane izdaju ni uputstva,a ni nove direktive u smislu
kc
novog ureclivanja Evrope' Do sada nije govorena ni jedna red o p(
jos ni
kulturnom programu ili pravcu, kao na primer o radu u Nemadkoj,
m
sa jednomiedju nije osuden dosadasnjikulturni prosvetni rad, kao ni p(
progru* pravca Engleza, Jevreja, masona i demomarksista.Jos dosada
bt
nituOu nije odrZanajedna sednica u ovome ministarstvu u duhu ideja ul
novog uredenja Evrope, tako nije odrZanani konferencija o stvaranju
te
novih ideja, novog Zivota i novog programa. Sve spavakao da je mrtvo. k
dinovnici ne rade tako re6i ni5ta i dosaclujuse u svojim kancelarijama.
Svi ti negativni elementi koji su drhtali u prvih 14 dana od straha, c
podinju da se podrugljivo smeskaju,oni se skupljaju u kancelarijama i
E
ironidno posmatrajucelu stvar, a Euje se ve6 u javnosti da ovo nije samo
l.
unutra5nja slabost ove drZave, ve6 da je to slabost cele ratne situacije i
sve Sto se ovde dogada vratiie se na staro jer je pobeda Engleza vise
U
nego sigurna. Nisu doneseninovi zakoni (onih par zakonskih uredbi,
S
koje su donete, potidu iz kruga izvan ovoga ministarstva).U pogledu
I
programa osnovnih - srednjih i visokih skola, nema jos danas t
iezultata. Ova dinjenica deluje strasno i poraZavajuie, posto se uvek o
i
tome govorilo, da novi pokret i ljudi koji su dosli na mesto raspale
l
Jugoslavije, ve6 su pripremili sve. Mislilo se, kulturni Zivot i sve da se l
brzo organizuje u duhu nove Evrope i da 6e se sve tako brzo promenuti
kao u Nemadkoj, ali od svega toga za sadanema jos nista. Protivnici se
raduju, a pristalicesu duboko poraZeni.Ako se sve to usporedi sa prva
dva mesecaSUgnSte-eve vlade, onda se vidi velika razllka koja ide u
prilog vlade SUB,q.Sti. OnOase svakako vi5e udinilo (iako ne6emo da
se upustamo u kritiku toga). Ti ljudi su znali sta Zele, oni su postavili
nou" l3rrd" i u roku od osam dana se osedalou celom programu novi
duh, duh i program demokratsko-seljadkestranke. sada se nema nista.
Ministar ne poznaje 99 Vo svogaosoblja, do sadaon nije ni pogledao u
sve kancelarije. Njegovi dinovnici intzev nekoliko njih ni ne poznaju
ga. Kod njega ne moZe iko da dode, ako neko sludajnojednom do<Iedo
njega, vra1a se nalju6en, posto on govori samo vrlo kratko, vrlo
uzrujano, nervozno, ne daje uputstva,on je potpuno nepristupadanza
sve predloge dinovnika, tako da ovi imaju utisak, da su oni nule pred
ovim uniformiranim gospodinom. Ovakav postupak smuti raspoloZenje
)ml jednoga postenog dinovnika i stvara nezadovoljstvo u kancelariji.
ffi8, Ministar je postigao, da stari poSteni dinovnici pri tome je red o
O.U dinovnicima pristalicama nove drZavne ideje - su vrlo zabrinuti,
Lislu razodarani i skloni su da napuste svoju sluZbu. Nekoliko mladih ljudi
)do koji sluze kao sekretari, su moZda dobri patrioti, ali nemaju uopste
rSni pojma o dinovnidkom poslu. sam ministar vrlo retko dolazi u
onl ministarstvo, a kada dode onda samo prima deputacije,prijatelje i
iada poklone. Stvari koje mu se podnose a koje su inade hitne ostaju dale1e
teja beztoga da se rese; on kaZe samo: Biie reseno kada budu granice
tnju uspostavljene,u meduvremenumora se ve6 sadabrinuti i da se u punom
tvo. tempu radi na novim zakonima,te da se izrade nove direktive i program,
ma, kao i stvarati nove udZbenike u novom duhu. Stvaranje zakona o
rha, visokim Skolamaje prepustenojednom poverenidkom odboru, na dijem
nai delu stoji svestenik ZIMMERMANN, diji su saradnici, osim rektora
rmo Ekonomske visoke Skole SLADOVIC-a, sve marioneti i nesposobni
Uei ljudi. ZIMMERMANN ih je samo zato pozvao,jer je 1007osiguran da
viSe 6e oni biti samo njegovi pioni. $to se tide srednjih Skolajo$ nije ni5ta
dbi, uradeno i nije prihva6enainicijativa, kao ni u osnovnim Skolama,gde bi
edu se najviSe trebalo raditi - koje bi se trebalo Stititi od jevrejsko-
nas masonskog uticaja, posto je to istima do sada najvise Skodilo. opste
:ko obrazovanje grada i sela se uop5te bagatelizita. JoSnije data inicijativa
lale za Stampanjeizdavanja u duhu nove Evrope. DrZavna Stamparijaje
ase predata neiaku ministra, koji je inadejedan dobar mladi6 i patriota, ali
nuti koji je nesposobanda nesto napise,posto njemu za to nedostajeosnovno
ri se obrazovanje,koje se stide u srednjim Skolama.U celosti uzev5i izgleda
)rva danasnja situacija vrlo Zalosno. Karakteristidno je da je ovo jedino
leu ministarstvo koje nije dotaklo pitanje Jevreja,masonai komunista. Dok
rda je poznata dinjenica da se u ministarstvu nalazi veliki broj ovih tipova.
rvili Samo se sa Medicinskog fakulteta otpustilo nekoliko Jevreja -
rovi volontera -, i to na predlog samog dekana fakulteta, ali ne od strane
5ta. ministarstva. Inade su svi Jevreji i masoni na svojim starim mestima. Za
tou polu-Jevrejina DURST-a i za masonaStlVtpAR-a je penzionisanjevei
raju gotovo, ali ono jo5 leZi u fioci ministra.
:do
rrlo
tza
rred
:nje
Predmet: Odnos biv5eg hrvatskog ministra spoljnih poslova
dr. Mila B UDAK - apremapOGfAVNfK_u.

Prema iskazu jednog ridnog BUDAKovoG prijarerja

isti se od po-
litike potpuno povukao, tako da se moZe pretpostaviti,
da on u skorije
vreme ne dolazi u obzir kao aktivni ministar.
Kao razlog za ovo dri,anje se navodi, da izmetlu BUDAKA
i Po-
GLAVNIK-a postoji jedna duboka mrlnja, navodno
zbog l i d n o g
razmimoilaLenja. A
AdZija,
Aimone
Spol
Rukopisno plavom olovkom: Alajbeg
Po diktatu Aleksa
3 9 ,j
H(ELM)r3tvr
Andras
Anfuso
Angjeli
Artuko'
(Dosje Mile Budaka, Fond Mile Budaka,
Hrvarski drZavni
arhiv)
B
Babi6,
Babi6
Ksa
Babid,
Bach,J
Badali6
Badogl
Balen,
Barac,t
Basarid
Batuiil,
Bauer,^A
Baum,S
Begi(,Y
Benak,A
Benzon,I
Berger,F
Berger,(
Besarov
seod po-
u skorije
KAZALO OSOBNIHIMENA
GiPO-
g lidnog
A Biber,Du5an55,57
AdLija,Bolidar 47 BlaZekovii (suprugaZdenkaB.)140
Aimone di Savoia Aosta, vojvoda od BlaZekovi6, Cela140
Spoleta91 Boban,Ljubo5, 49,72,74,75
Alajbegovii, Ahmed 130 Boban,Rafael70
Aleksandar I. Karadortlevi( 33, 34, Bogi6,srpskiglumac16
3 9 , 5 5 , 5 8 , 6 0 ,6 4 , 6 5 , 7 2 Bonifadid, Antun47,77,I02,135
Andrassy, Juraj 47 Bo5kovid, Du5an49
Anfuso,Filippo 87, 88, 125 Brkan,Ante57,61,70
Angjelinovii, Budislav Grga l7 Broz,Josip- Tito 103,133
A r t u k o v i 6 ,A n d r i j a 4 1 , 5 7, 6 1 , 8 9 , 1 3 0 Bubalo,Ante58,61
drZavni Bu6,Stjepan83,I37
Budak,udataKtinig(neiakinjaM. B.) 96
B
Budak,Ana 140
Babi6, Ljubo 47 ,714 Budak,Anica,rotl. Vrkljan (majkaM.
Babii (Gjalski), Ljubo, v. Gjalski, B.)lr
Ksaver Sandor Budak,Grozdana(Grozda)(k6i M.
B a b i d ,M i j o 4 0 , 5 7 , 7 0 , 8 5 , 8 7 B.) 31,74, 75, 89, 140,t49
Bach, Josip 47 Budak,Ivka,rod.Toma(supruga M. B.)
Badali6,Ivo 47 2 1 ,3 1 ,5 9 ,6 1 , 7r , 7 2 , 75 , 9 6 ,g g
Badoglio,Pietro91, 116 Budak,Joso(bratM. B.) 11,12
B a l e n ,J o s i p 1 3 0 Budak,Joso(pradjedM. B.) 11
Barac, Antun 77 Budak,Mile (otacM. B.) 11
Basaridek,Duro 38 Budak,Mile, lijednik(ne6akM. B.) 73
Batu5ii. Slavko 47 Budak,Neda,udataPuk (kdiM. B.) 31,
Bauer, AnWn 19,47 74,89,149
Baum, Samuel96 Budak,Nikola(bratM. B.) 11
Begi6, Yilko 127,129 Budak,Pajo(bratM. B.) 11,12
Benak, Aleksandar l4l, 145 Budak,Stana(bakaM. B.) l1
Benzon.Branko 109 Budak,Sime(bratM. B.) 1l
Berger,Frank, v. Budak, Zvonimir Budak, Zvonimir (Zvonko) (sin M.
Berger,Gottlob 115 B . ) 2 7 ,3 1 ,6 3 , 7 4 ,8 9 ,t 4 g
Besarovi6.Savo 130 Bulat,Edo94,lI7 ,130

231
Buli6,Frane47 E Hauptm
Burii, Mate 80 Heinzel
E l e g o v i 6 , I v o3 4
Bzik,Mijo 61,70 Helm,H
Herendi
F
C HergeS
Faber, Marija 5 Himmle
Cabas,Josip130 Fancev,Franjo 47 Hitler,
Canki,Pavao140,145-147 FertilioL , u k a 1 1 0 ,1 1 3 ,1 1 6 ,1 5 1 11 9 ,
Casertano,Raffaele93 Frank. Ivica 55
Horvat,
Cesarec,August47 F r a n k ,J o s i p 1 7 , 5 5
Horvat,
Cesari6,DobriSa47 Franjo Ferdinand 27
Horvat
Ciano,Galeazzo 74, 87, 88,91,94 Frkovi6, Ivica 88
Hranilc
Conti,Ettore66-71,74, 142 Frkovid, Jasna140
Hranilo
Cronia,Arturo 78 Frkovii, Mate 98, 127,139
Hrustii
Frkovi6, Mirna 140
Husein
e Frkovi6. Vladimir 140
Funk, Walter 120, 121, 124
dadi6,Fedor140 I
dengi6,Enes 103,108
G Ivkovir
i o v i 6 , M a r k o8 1 , 9 0 ,g g , l O 2 , I O 3 ,
Gagliardi, Manco (Emanuel) 84 IvKi6,I
151
Galogala, Stevan 47
G a l o v i 6 ,F r a n 1 3 , 1 5 , I 7 , 2 l
e Gari6, Iozo 47
J
Jakov
iopi6, Vladimir 15,32,33 Gavazzi, Milovan 47
Jandik
Gavella, Branko 47
Jareb
D Gigante, Riccardo 123, 131
59
Gjalski, Ksaver Sandor 47
Dalmata,Jerolim(pseud.Mile Buda- Glaisevon Horstenau,Edmund 110,112, 9'l
ka) 15 124
t2
D'Annunzio,Gabriele55 Griring, Hermann 58
14
Dapdevi6, Peko140 Gotovac,Jakov 114 Javor
Davorin,Josip,v. Krvarii, Kamilo Granda,Ivan 38 Jeli6
Delorko,Olinko47,102 Graziani,Rodolfo 9l )v
Despotovi6,srpskivojni ljednik21 Gregorid,Joi.a77 Jeli6
Devdi6,Mate 70 Grividi6. Leo 136 85
Do5en, Marko4l , 67, 64, 127 Grividi6, Leonarda 42 Jova
Dragomanovid, Sanja114 Gross,Mirjana 16, 17 JUNS
Drap5in,Petar140 Grubi5i6,Vinko 5
Dui6,Stjepan55 Gvozdil96 K
DumandZii,Jozo84,88
Kad
H I
D Hamsun,Knut 148
Debi6,Josip141 Harmo5,Oskar 114

ZJL
 Hauptmann,Ljudmil4T Kai6, Nikola 84
Heinzel, Stjepan36 Kalderon, Salamon96
Helm.Hans 135-138 Kamenarovi6I22,I23
H e r e n d i d , I v o1 0 1 Karakanovid, Vojo 46
Herge5id,lvo 47 Karlovi6.David 37,96
Himmler, Heinrich 116 K a s c h e ,S i e g f r i e d1 0 9 , 1 1 5 , l l 7 - 1 1 9 ,
Hitler,Adolf 82,86,109, 115,117- t 2 1 - 1 2 4 ,l 3 r
5I Kati6 85
1 1 9r. 2 2 ,r 2 4 , 1 2 5 , r 2 9 , 1 3 1
Horvat, Aleksandar 32 Kazimirovid, Vasa 112
Horvat, Emil, v. Perdec,Gustav Kecmanovid, Du5an49
Khuen-H6derv6rY, Karlo 1 1
H o r v a t ,R u d o l f 3 1 , 4 0 , 4 3 , 4 1, 8 6
Kisi6-Kolanovi6, Nada 40 , 6'7, 148
Hranilovi6, Marko 40, 147
Hranilovi6. Stanko 6I,67 ,70 Kljakovi6, Jozo 22
Hrusti6, Franjo 37 Kolar, Slavko 102
Huseini, Muhamed Emin El- 110 Krinig, Duro 96
Korsky, Vjera 81
Kosanovi6,Sava49
I
Ko5ak,Vladimir 94, 101, 130
Ivkovi6 Svetozar 99 Koiuti6, August49,50
lv5i6, Stjepan47 Ko5uti6,Sida 102
K o v a d i 6 ,M a t i j a 3 1 , 3 5 , 8 2 , 8 7- 9 1 ' 9 3 ,
J tll,llz, 1 1 6 ,L l ' l
Kremzir, Milutin 135
Jakovljevid,Ilija 78, 79
Tomo 136 K r i z m a n , B o g d a n6 , 5 5 , 6 4 , 6 5 , 7 0 ,
Jandikovi6,
7 5 , 8 4 , 8 6 , 8 7 , 9 8 , 1 0 9 ,1 1 5 ,1 1 8 -
J a r e bJ. e r e5 , 1 4 , 3 2 , 3 7 , 3 9 , 4 1 ' 4 4 ,
t20. 122, 123, 125, 726, 138, 146,
5 9 ,6 2 , 6 4 ,6 5 , ' , l 1 , ' . 7 2 , ' 7 5 , 8 6 , 8 9 ,
t47
0,1r2, 9 ? , 1 0 8 ,1 0 9 ,1 1 8 ,r 2 0 , r 2 r , r 2 3 '
Krizman, Hinko 49
125,l2'7,128,130,131,140,146,
Kilel,a,Miroslav 103-108,l4'7, 148
r49
Kr5njavi, Izidor (Iso) 17
Javor,Stipe37,39-41
Krvari6, Kamilo (Josip Davorin) 140
Jeli6,Branimir (Branko)31,37 , 56-
Kulenovi6, Di'afer ll'7
59,62-67,70,79,80,86, r42
Kulenovi6,Osman 88
6 i,k r e t a5 , 5 6 , 5 9 ,8 1 ,8 3 -
J e l i d - B u t iF
KuvedZid, Zivan 130
85,971 , 01
Kvaternik, Eugen 18,35
Jovanovii, Gabro68,70
Kvaternik,EugenDido 3 1,34,37,50,5I,
Juri5i6,Blai. 47, 104
5 7 ,5 9 ,6 5 ,6 6 , 71 , 8 5 , 8 7 , 9 3 , 9 4 l,0 l ,
r12
K Kvaternik.Slavko83-85'87-9O,95'
Kadi6,Ante 5, 22, 23, 25,26, 28,29, 9 7 , 1 0 0 ,1 0 1 ,1 0 8 ,1 1 1 ,1 1 2 ,l l 4 ,
10,19 130,151

233
 L Mi5ii, Alojzije 47
Laginja,Matko 34 Miura,Kazuichi111
L a s i 6S
, tanko
6 , 7 5 , 7 9 ,l 1 l Mladineo,Boris 147
Lendii. Ivo 702 Mortigiija, Tias 93
Londar,student67,69 M o 5 k o v ,A n t e6 7, 6 9 - 7 l , 1 0 1 ,11 5 .
Lorkovii, Melita 114 138
Lorkovii, Mladen40, 56-59, gZ, g4,g6, Mussolini, Benito63,92,g5_gg, 91,93,
91.,94, 107,111,115,L17,122,130 94,97, 100,701,116_119, 120,125.
Lovokovil,Marko 140 126.131
Luburii, Vjekoslavl0l Pr
Luetil, Andrija 80 Pt
N
Lukas,Fllip 47 Pt
Nardelli,Bruno 140, l4S, 147 Pr
Navratil,MiroslavIl7 ,l3O Pi
M Nazor,Vladimir47,103 Pi
Macan,Trpimir 93 Nedii, Milan 729 Pi
Madek,Vladko37,38, 40,41,43,49- Neralii,Tomislav114 Pr
5l , 62, ',I5 , gl_94, gg, l0g, 137, Nikolaj,episkop,v. Velimirovii, Nikolaj P
142,152 Niko'lii, Vinko 5, 76-78,98, 102, 116,
P
Makanec,Julije130,l4O, 145-147 151
P
Mandi6,Nikola722,l3O,t39, 140,145- Niziteo,Antun 102 P
147 Nu5ii, Branislav22
Pi
Mareti6.Tomo 102 p
Marijanovii, Ivan 68, 70 o Pi
Matadi6,Lovro I l4 Odak,Ivan15,33 P
Matasovi6, Josip14, l6-18 Ogrizovid,Milan 13 P
Matkovii, Hrvoje 34 Olujii, Ante67,70 P
Mato5,AntunGustav15 O r 5 a n i dI ,v a n ( I v o ) 8 2 - 8 6 , 9 1 , 9 6 , P
Mayer,Milutin 36 1 0 1 ,l t 7 , t 3 l P
Merkadi6,obitelj 96 Oshima,Hiroshi110 P
MeSi6,Ademaga127,133,740,145, Oswald,odvjetnik31,32 P
147 P
Me5trovi6,Ivan IO2,103,148 P
P
Mihajlov,Vanda56 P
MihaljdZi6,Franjo 136 Pachnek123 t
Milas, Stjepan61 Paljetak,Vlaho il4
Mili6, Lavoslav140,145,147 Papandopulo, Boris 114
Pa5ii, Nikola 29,34,35 I
Miliievii, Vladera57,58,64,7Z-76, gl-
84,87 P a v e l i 6A, n t e3 2 , 3 4 - 4 0 , 5 05, 1 , 5 5 - I
Milobar, Fran37 5 7 , 5 9 - 6 97, 0 , 7 1 , 7 3 _ 7 5g, 0 , g 3 _ I
9 1 , g 3 - 9 ',,919 - 1 0 1 1 , 0 3 _ 1 0 91 ,1 1 , I
Miljkovii, Joi.a6l
Mi5e,Jerolim47.ll4 ttz, 114-119, 121 , 722, 124_138. I
l4t-145.152

234
 P a v e l i 6M, a r a J1 , 9 9 , 1 1 5 , 1 3 8 R a d i 6 ,P a v l e3 5 , 3 8
Pave1i6, Mile 63 R a d i 6 ,S t j e p a n3 3 - 3 8 ,4 3 , 4 6 , 1 3 5 ,1 3 6
P a v i d i iJ, u r e9 6 , 1 2 1, 1 3 0 Raji(,zubar 42
P e c h s t e iM n ,a x I 1 3 , 1 1 4 Rajkovi6,MateTl,ll5
1 0 1 ,I 1 5 , Peinikar,Vilko 101 R a t k o v i 6 ,S t j e p a n1 1 6 , 1 1 8 - 1 2 1, 1 2 4
Perdec, Gustav32, 36, 40 , 56, 57 , 69 R e i n e r ,F r i e d r i c h11 9, 1 2 2 - 1 2 4 ,1 3 1
88,91,93, P e l d e v i iI,v a n 5 5 - 5 7, 6 l , 6 4 Reymont,Wiadyslaw Stanisiaw78
, 120,125. P e r i i ,S d e p a n( S t i j e p o 5) 8 , 6 1 , 6 4 , 9 4 , R i b b e n t r o pJ, o a c h i mv o n 1 0 9 , 1 1 9 ,
t26 1 2 1 ,1 2 4
Pernar,Ivan 38 R i s t o v i 6 ,V l a d o 3 3
P e r 5 i iI,v a n3 4 , 3 6 R i z v a n b e g o v i 6 t, u r s k i v e l e p o s l a n i k
Petrii,Ivan 88,91 110
tl
Petrovii,Rastko22 Roatta,Mario 93
Pilar,Ivo 47 R o j e ,A n a I l 4
Rosandi6,Mime (Milan) 96
PioXI., papa60
Rukavina(majkaJuceR.) 140
P i oX I I . , p a p a 9 3
Rukavina,Branko 103
Pogorelec, Jelka57
ii,Nikolaj Rukavina,Juraj (Juco) 140, 145-141
Poli6Kamov,Janko15
102,116,
Politeo,Ivo 47
Poock,Peter', v Puk, Kreiimir S
Posilovii,Juraj19 SachsPetrovi6,Vladimir 55
PospiSil, Zvonimir40 S a d k o v i c hJ, a m e s6 5 - 6 7 ,7 1
Pound,Ezra 148 S a r a n i j aA , dem 46
PoZar, Petar56,97 Sarkoti6,Stjepan55
Prazman32 S c h l e g e lT, o n i 4 0 , 9 9
Prebeg, Viktor'140 Sekulid,Jakov 102
Prebeg, Vladimir 32 S e r v a t z yV , j e k o s l a v5 5 - 5 7 , 1 0 1
91, 96, Predavec, Josip49 Singer,Vlado 70, 90
P d b i i e v i dS, v e t o z a3r 3 , 3 8 Skerlii, Jovan 25
Princip,Gavrilo96 Skradii, Jerko 75
Prkii, Duje (djedMile Budaka) I I Smoljan,BariSa48
Puk,Krelimir(Kre5o)ll5,149 S o l d i n ,M a t i j a 4 0 , 1 4 1
Puk,Marijana149 S t a r d e v i iA, n t e l 5 - 1 7 , 1 9 ,2 0 , 2 6 , 5 1
Puk,Mirko 84,88, 101, 129,135 S t a r d e v i 6M, i l e 1 1 7
Puk,Neda,v. Budak,Neda Steengracht,GustavAdolf I 19-121
S t e i n f e lN, i k o l a 1 3 9 ,1 4 0 , 1 4 5 - 1 4 7
Stepinac,Alojzije 144
R S t i p i n o v i i ,I v a n 6 0
51 5s- Rabadan,Vojmil 16, 101,1 13 S t o j a d i n o v i i ,M i l a n 5 1 , 1 2 - 15
80,83- Radan,MiSko127 Strossmayer,Josip Juraj 17, 26
)9,1tr, Radki,Mirko 48 S t r o z z i , T i t o4 8 , 7 6
24-138, Radica,
Bogdan103,141 S u 5 i i ,L o v r o 8 8 , l l 7 , 1 2 7 - 1 2 9 , 1 3 2

235
 s v
Sahinovid, Saban43,46 Valenta,Ante 61
Sari6,Ivan 48 Velebitski, Milivoj (pseud.Mile Budaka)
Simie,Shnko 102
15,62
Simrat, Janko96
Velimirovii, Nikolaj 25
Stefanii,Vjekoslav102
Vignjevi6, lvan 145-147
Suba5i6,Ivan 86. 133
Vilder, Veieslav 49
$ufflaj,Milan 32, 34,4t, 43,45,46 Vittorio EmanueleIII. 116
Suman,Mate67, 68,70, 7 l, 92,g3
Suni6,Josip33 Voki6, Ante 130
Sute,Stjepan70 Vrandi6, Vjekoslav 87
Sutej,Juraj48,49 Vrane5ii, Duro 48, 104 Uv
Vrkljan, Ake5a l6
T Vrkljan, Anica, udata Budak. v.
Budak, Anica
Tadijanovid, Dragutin 102
Tamburini, Tullio 125
Tankosii, YojaZT w
Tijan, Pavao 5, I02 Weekermannl 12
Toma, Ivka, udata Budak. v. Budak. Weiss,Alojz 12
Ivka Weiss,Terezija12
Tomidi6, Stjepan 87 Weizsiicker,
Ernstvon 112
Tomljenovi6 , Jozo 70 Werner,Ivan 59,i3
Torbar, Josip 48 Wiesner,Ljubo l5
Truhelka, Ciro 48
Trumbi6,Ante 35-38,43, 49, 67. lll d
Tudor,Adolf 140 IJ

Tudor,Ivan 139 Zimmermann,Stjepan137

Turina,Oskar122,123 Zwerger4l

U it
Ujevi6,Mate l0l Milovangg,95, 96, 143
Ujevid,Tin (Augustin)t5 _2ani6,
Zanko,Du5an102
Urbani,Umberto77
Zigrovil,Mladen 103
Uvanovid,Danijel104 8,,
zlvKovle , srpski major 29
Fr

Kazalo izradila : NADA VRSALOWC

236
{ileBudaka)

SADRZAJ

Uvod

B u d a k ,v . Prvi dio

I. Politidko sazrijevanje (1901-1914) l1

II. Prvi svjetskirat i zarobljeni5tvo(1914-1919) 21

III. Doktor prava, aktivan dlan Hrvatske strankeprava i branitelj u

politidkim procesima (1920-1933) 31

Drugi dio

I. Usta5kaemigracija - Budak kao politidki emigrant(1933-1938) . . 55

1. U Austriji, Njemadkoji Italiji 59

2. Na delu logora na Liparima 65
3 . Pregovori o povratku u zemlju 7l
4.Romani OgnjiJteiNavulkanima - politidkeporuke 76

II. Djelovanje u domovini - glavni urednik Hrvatskog naroda

(1938-1941) 8l

III. StvaranjeNezavisne drLaveHrvatske - prvi ministar nastavei

bogoltovlja (1941) 87

Fotografije izmedu 96. i 97 . stt'

IV. VeleposlanikNDH u Berlinu (194I-1943) 109

SALOWC
V. Ministar vanjskihposlovaNDH (1943) 115

VI. Budakkaodoglavnikbezfunkcija(1943-1945)..'. 127

VII. Ocjena njemadkeobavje5tajnesluZbeo Budakovom politidkom

djelovanju 135

VIII. Pred partizanskim sudom I39

237
 ZakljudnaijeE
151
Bibliografija
153
Riassunto
159
Summary
l6l
Biljeika o autoru
163
Prilozi
165
Kazalo osobnih imena
231

238