Harvey S. Rosen Javne financije PETO IZDANJE Redeltorica Katarina Ott Prevoditelji ‘Sanja Andri /ié, Anto Bajo, Predrag Bejakovié, Helena Blagic, Zoran Baba, Marina KesntrSkze,Danjela Kul, Mirela Mik [ila Niko, Katarina Ot, Mihaela PtareviCl0ifgeg | Nesbit? Harvey 8, Rosen: PUBLICTIN) Copytight © 1999, by The M All rights reserved tedavae Institut 2a jayne financije, Zagreb, Katandiceva $ hupsiivww ifthe Za izdavata Katarina Ort Glavna urednica Katarina Ott Lettoriza Ziata Babié Yanjsta oprema hajige Ziatko Guemié Autor iesracija Darko Jkie Nakloda 1000 primjeraka Pripreme i tisak Gips Zagreb do.o, Zagreb, Pilaz Gj. Deteliéa 12 edavanje ove injige potpomogt su United Sates Information Service, Zagreb UP Katnogizcja a pusitact ‘Naionin svete jie, Zageeb Uk 336.v5(075.8) jevod ie: Pui nance, She Biogas; ISBN 953-6007.128 sp1012011 $635863587-01,-Kazaie Predgovor hrvatskom izdanju Institut za javne financije ponosan je éto nakon mukatrproga i vo zahtjevnog rada moze ditateljima ponudit pruohrvatsko dane udibenika Jame financije HarveyjaS. Rosena. Osobito smo ponosni Sto se hrvatsko izdanje pojavliuje gotove istodobnos izvornior, Pristup ekonomsko} literaturi (kao, uostalom, i drugim struénim knjigame) u posljednje se vrijeme drastiéno mijenja. Sve je vise studenata kojs lakoéom dtaju engleske izvornike, pretrazuju intemet ‘time su im dostupni najnovij lanci vodecih svjetskih struénjaka, A 48 se dobro sjeéamo nc tako davnih vremena kad su stedenti ‘konomije jedni od drugih pono prepisival biljedke Sto su h oni ‘jure najrevniji zapisivai na predavanjimna pokojnog profesors Marijana Handckovica Institut za javne finaneije tekvo je stanje prvi put prekinuo 1993, bjaviv8i knjigu Javne financije u teorijt i praksi Sto su je 2ajedn0 napisali Richard i Peggy Musgrave, U pogovoru tom izdanju prefesor Pero Jurcovié istaknuo je dase taj udZbenile desetlecima v eijelom svijetu smatreo “sintezom modemog pristupa problemima jastih financija utemeljenog na nagelima tv. neoklasiéne sinteze", ied “nezaobilazno tivo na svim reading listama ckonomskih véllfts aller svijeta”. Tim su se udzbenikom i hrvatski student ekonomile pridrutlistudentima naelitnjih evjetskih vilisia. Devedesetinje j abnovijenih udebenila Ko} azumijevanje da se t’ko bilo odlutitiza najbolji.R. iP Muspsve, JE. Stiglitz, H.S. Rosen, A. B. Atkinson -imena su autora udzbenics ¢ javnim financijama - ili kako je sad uobiéajenije govorti. « ckonomicijavnog sektora - koji ulijevaju strahopostovanje, Prem Je njeé 0 odrede odlignim udébenicima, nakon éestog iSstavenj2 | koristenja svt in knjge, odhili smo se za pet, izmijenjeno izdanie uudibenika Jayne finance H. S. Rosena. Taj je uddbenik, kako bi << ameridki reklo,toliko student friendly da ce svakako biti poss osvjeéenje i za hrvatske studente Kajiga R.i P Musgravea i dalje mote ostati“mjerom kvaitce”, ‘ udzbenik H. S. Rosena “suvremenom éitankom’ javaih finazs 22 prijelazu treée tisuéljeée. Nadam se da ée svojom zanimljivots:, ‘azumiljivoééu i bogatim aparatom (podrobnim predgovorins.indcksima, kazalima, seénicima i opreimom) zadovoljii ne samo Student, vei sve ostal itatelic koje uSirem il uzem smisia anime ‘konorika javnog sektora, Buu da je H, S. Rosen cijelu knjigu Jayne finance izgredio 22 primjerima Sjedinjenih Amerigkih Dréava, Institut zx joone financije usporedno s tom kijigom objavljje i posebnu Ljige Skopine autora Jayne financije u Hrvaisko). U tom su dodatko, suidadno koncepeiji H. 8. Rosena, obcadene iste teme = program ‘zdstaka 2a siromaine, socijalna skrb, mirovinsk susta, adravetvent ‘Sustay,porezni susta,javni dug, ijavnefinancijeu sustavu vise raving Last alu Hrvasko, Catlins se tako omogueuje da uz pomoe kage Jame finance vlads teorjon, jars finanelja pakeorn SAD-2, ada istodcbno wz pomoédodatka Jame fnaneiex Hovetshoy ‘upoznaju hrvatsia praksu, J ovom, doista pravor prevoditaékom potivatu sudjelovali su Sanja Andrijafevié s Ekonomskog fakulteta u Zagtebu, Helene Frans Ekonomskog flutes u Rijeci Nikka Nikoiés Ekonomskog fatltetau Splits te Anto Bajo, Predrag Bejakovié, Zoran Bubs Marina Kesner-Skreb, Daniela Kulif, Mirela MikiG: Keene (Ott Mihaela Ptarevic iz Instittaza jane financije u Zagrebu, bvaljujem jer je rij 0 zaista koletivnam djelu i t8ko je isticoth Pojedinaéne zasiuge. Zabvaljujem se lektorii Zlati Babié te sured. sicama Pavi Turudiji, Nataliji Spehar i Mihaeli Pitarevig, koje su steplivoséu i urednodéu pridonijele konaénom i2gledu 1 totrect Brljevoda. Na beskrajnom stiplenu i racumijevanj eahvaljuon | ‘suradnicima iz tskare GIPA ZAG. Na financijsko} potpori zabvaljujem United States Information Serviceiz Zagreba, Insttatu Otvareno drustvo - Hrvatska Conon ‘zaizdavaitvo u Budimpesti Zagreb, istopad 1999, Katarina On O autoru EY S. ROSEN May 5 Rasen pees eoroie poslone politike na Sveueatstu Princeton, Profesor Rosen élan je Udruzenja ekono- metrigara i pridruéeni élan Nacionalnog vureda za ekonomska istraZivanja (The Na- tional Bureau for Economic Research), dobro je poznai po doprinosu na podrugju javrih fioancija, konomike rada iprimije- ‘ere mikroekonomike. Od 1989. do 1991. bio je visoki stu2benik Ministarstva finan- cija, gdje je radio na postovima poreznih analiza. Objevijvao je radove u asopisi- madconometrica, American Economic Re- view i Journal of Political Economy. Danas {je v uredniékom odboru éesopisa Journal of Economic Literature, International Tax and Public Finance, te Regional Science and Urban Economics.a hl Predgovor 66 PP osnimo, dic, iztaanj, kad sma se tolikozadrai na ped -govoru: bilo bi gluporazvlatiti predgovorpovijesti a 2biati saumu povijest” (Druga knjiga o Makabejeima, 2:32). Ponovno du sl- edit ta bibliski savjet i biti sazatu opisivanju ovog petog izdanja Podrugje javnih finaneja posve je drugadije nego Sto je bilo prije Jednog naraitaja. U teorijskom je dijelu jedno od glavnih dostignuca abe povezivane analize drZavne potoSaje i oporezivanja s temel ‘tim ekonomaskim teorijama. Nejzomiji je pritojer toga literatura 6 ‘optimalnom oporczivanju, koja pokuiava ostvariti preporuke 0 skalnom ponaSanju dréave koristesi se uobiéajenim ckonomskim i 1 strumentima, a ne otkrivanjem niza ad hoe “naéela” za oblikovanje poreza. Na podrugju istrazivanje najburnija je sve Sir primjena eko- ‘ometriskih metoda u razumijevanju utjecaja potroinje i porezne politike na ponaéanje pojedinaca i naéina na koji sama driava dre. Aaje politike. Rezultati suvremenih istraivanja sporoulaze u tradicionalne vdi- benike. Ova knjiga upoznaje citateje smnogim najnovijim istrezis. ‘jima, Pristup predmeta izuéavanja koji je na raspolaganju studenti- ‘ma jednak je onome Sto ga imaju aktivni ekonomisti na podruja javnih finaneija, Razvo} javnih finaneija nije bio lien polemika. U ovoj se kai ‘aliroko iznose ragprave o metudoluskim I sustinskim problemina. Jedanrevenzontprijainje vere tekstakajige upozorio jena preje. ‘ano iznoSenje profesionalnog prljavog rubla na uvid javnost, Mo} ie stav da se “potpuno otirivanje” ne smije primjenjivati samo ns {e2igt vrijednosnica nego i na triltaideja, Bkonomske analize katkad gube vezu sa stvamo8eu koju bi ce- bale opisivati. Nastojao sam izbjeditakvu sklonost, Potanko su cs ‘sane nadledne ustanove i zakonski okvii. Nadalje, stalno se nasia. Savaju veze izmedu ckonomske anaize i sadaénjih politidkihpitaa. ee EEE eee Organizacija Prvise dio knjge sastoj od dva lratkapoglavjakojadaju Siok usiz ‘uulogu dréave uekonomij,U drugom se dijelu razmatra metodels-Pradgonae 3k instrumentatj koji se upotrebljava u javaim financijama, Tekst obuvaéa metode empirijske (pozitivne) analize (3. poglavlje) i t= mel teorie ekonomike blagostanja (4, poglvlje). Osa dio knjige slijedi uobigajeni nadin rezmetranje dréavnih rashoda i djetanosti prikupljanja prihoda. Treéi dio knjige (od 5. do 12. poglavja) bavi se ‘ashodnom stranom proraguna. Opisuju se i procjenjuju raat dr- 2ayni program. Cervti dio knjige (od 13. do 15. poglavla) daje teo- fiski okvie za razmetranje oporezivanja, Primjenjujui taj olevie, tom se dijely razmatraju najvazniji nagini prikuplianja jevnih pri hhoda. Konaéno, esti je dio posveéen posebnim pitanjima koja se ojavtjujuu sustavy saveznih drzava, Stivo je organizrano tako da se moze proutiti porezna strana (Getveti i peti dio knjge) prijerashodne stranc (wedi dio knjige). Na inti se nagin mogu iedvojit i éitti tei, Getvrt i peti dio ki ozbiljnoga gubitka kontinuiteta, Kajignje predvidena za programe vigega i visokog obrazovanja u podruéju javne uprave, Citatelji trebaju poznavati teoriju mikroeko- norije koja se predaje na uobiéajenim uvodnim programima. Zbog analize krivulja indiferencij, sadréaja koji nije obuvaéen u svim odnim programima, krivuljeindiferencije potanko su objaénjene u dodatiw knjizi Ujedno, dodatak knjizi sadréi kratak pregled ostali _ajvanjih pojmova mikrockonomije,ukljuéujuéi modele ponade i Potraznje te granignu analizu, Tj pregied tebe osvjedit znane éta- telja koji su pomalo zaborevili mikrockonomiju. Tea dodatka nalazi se Teksikon pojmova Epaleski poliiéar i teoreti¢ar Edmund Burke (1729-1797) rekeo {e:“Citanj bez razmisljanja je poputjela bez probavljanja."Za olak- Sanje postupka probave svako poglavije zavréava nizom pitanja za raspravu, Njihova je namjena potaknut studente na primjens i pro Sirenje naéela koja su nau adam seda ova kajige probudit Zou éitatelia da vide neue 0 jevnim financijama, tim je ciljem u pojedinim poglavijima naveden ‘velki broj élanaka i knjiga. Uobiéajeno citrane sasoji se od navo- denja mens autore i godine izdanja. Pun sievor moze naéiw literata- sina krajuknjige, Referencie se znatnorazlikyju po sioZenosti, pa ont koji se dele podrobnije upozmatis pojedinim podruéjem mogu lako Na kraju knjige je popis prediozenth radova vezanih za pojedi- na poglavija, Sudenti bi se njma trebali lako slo U1 petom izdaniu Cvs a mmjervar ida nove izdanj Jemih finanelja, mnogo me kolege pital “Radite Ii fta drugo osim aktuslzianjatabica?” Odgovor je: “Zapravo, poprliéno radim.” Postoje doslovno deseci novih primjere koje jevnefinancije mogu razmotritu sadanjim po- Pratgnve liiékim raspravama. Na rashodnoj strani najvaénija je promjena u poglavlu 9. Program’ fedaraka za siromaine. Promjenama politike ‘uvanja dohotka usvojenima 1996. godine ukinula je pomo¢ obire- {ima s malodobnom djecom (Aid to Families with Dependent Cild- ren - AFDC) i zamijenjena novim sustavom u kojemu nize jedinice vast (dréave) imaju mnogo veév ulogu, 2 pojaéano je i 2naéenie naknada uz ra, odnosno odredbe da radno sposobni pojedinci éobi vaju novéanu pomoé samo ako pristanu sudjelovatiu progranima zapoiljavanja i private ponudeni posao. Novi zakon i protivienja, koja izaziva usteditu su tog preradenog poglavija.Poglavijc 10 So- ciialno osiguranietakoder ima bitne novos, Godinamta ic previsda- vao politicki stav da je promjena mirovinskog osiguranja politcki smrno opasna: zapoéne® li jc, mrtay si. Sada su na daevnom redu javne politike upravo u postupku razltite reforme, popot privaizac- je, pa seu poglaviju razmatrajunjihovi ekonomski uéinc. 'Na strani prihoda, v svjetlu zakonskih promjena iz 1997. godine. poglavje posveceno oporezivanju dozivelo je maine promjene. D>- Pitanja vezana za uvodenje PDV-a 482) Porez na dodanu vrijednost . 2a Sjedinjene Ameriéke Dréave 483 Hall-Rabushkin proporcionalni porez 485 Oporezivanje gotovinskihtokova 487 Usinkovitostipravednost powosnih poreza gradana 487 Pitanja uéinkovitosti 487 Problem jednakosti 489 Porez na dohodak ili porez na potrnju 491 Oporezivanje bogatstva 495 ‘ZaSto oporezivati bogatstvo 495 Porezi na ostavinuidarove 497 Racionalizacija 497 Odredbe 500 Reformiranje poreza na ostavinu i darove 503 Saotak 504 Pitanja zaraspravu 50S D 1 © Javne financije u sustavu vise razina viasti Jevne finance u federalnom (saveznam) sustava 509 Pozadina $10 Osnivanje zajednica S11 Tieboutov model 513 Tieboutove pretpostavke 514 Tieboutov svijet i stvami svijet 516 Optimalni federalizam 516 ‘Nedostaci decentraliziranog sustava $17 Prednosti decentraliziranog sustava 520 Posijedice 522 Javno obrazovanje u saveznom sustavu 523 Fedetalizam ikriza gradova 524Poreznaimovina 525 Fotezne incidencija i utjecaj na wéinkovitost 526 Zaito ljudi mize porez na imovinu 533, Meduvladine dotacije 535 Viste dotacija 536 Utinak tiephivog papira 542 Arimjens: Reforma socijalneskrbi u 1996, godini 542 Meduvladiae dotacije za obrazovanje 543 Pregled 544 Sagetak 545 Pitanja za raspravu 546 Dodatak Mato osnovne mikroekonomike 549 Leksikon pojmova $71 Kazalo autora 603 Pojmovno kszalo 609 Sega djelovanja d ‘Medutim, oblikovanje razumnih stajaista o djelovae ‘ju deZave zahtieva ne samo politika filozofiiu, vee | ‘azumijevanje onoga ste dréava zapravo Gini, Kome pri Pada mo¢ vodenja ekonomske politike? Na Sto drvava ‘oki novac i kako prikuplja prihode? ieridkog sustava jay- nih financija, Ta dva poglavija zajedno daju Siru slike koju je korisno imati na amu dok raspravijamo o raz. ‘nim pojedinostima w ostalom dijeli kajige.Javne financije i odnos prema drzavi Jayne financije nisu nita drugo nego sofisticirana ras- (prava o odnosima izmedu pajedinca i dréave. Ne po- stoi bolja skola osposobljavanja od javnih financija [Bivins VACLAV Kua dina je 1030, prije Krista, Desetljecima su izraelska ple- _mena Bivjela bez stedisnje vast. Bibija navodi daje nacod ‘razio od proroka Sarnuela: “Postavi nam, dakle, kralja a nam vlada ka &to je to kod svih naroda” (1 Samuel 8:5). Samuel je ‘pokuéao obeshrabriti zraelce opisujuéi im kakav je Zivot u kraljev= on “vo biti prov aja kj ekraljevat rad var uzimatée vam vie sinove da mu sie kod boji Kola ike kona oni ce tal pred njegoim bojtim Kline... Ura Ge ral ve keer da mu pied ssn poms. ‘arm haji poku, Uzimat enajbola vas pole, vase vinorade vate msi nike i poklnjaté th svojim dvornima, Uzinatée deseing od vai uses | ‘ain vinorad i davat cee svojim dvoranima i svojim stubenicima. Urinat destin od va stoke, a visa postatéete mu robov, I kad jednog dana bude vp za pom zbog ila koa se smi izabrl, hve vas nede uit 1" ( Samuel B:11-18) Teracleinisu bill uplafeni prijetnjom tog buduéeg dogadaja:“Na- 0d nije tio poslusati Samuelova glasa,nogo ree: raljvlada nad nama! Tako Gem i biti kao svi narod: sudit ée ram nai kzalj bite nam voda i vodit éenase ratove™ (I Sarmuel 8:19.20) (Biblij, Stari i Nov zavjet, Stvamost, Zagreb, 1968). ‘ma vlasi i drfavi. Drdqva je nuznost, konagno, imaju je “svi narod". ali istodobno ona ima i neZeljeniaspekt. Ti dvostruki osjetaji prem drdavi nerazmrsivo su vezani za djelatnost oporezivanja i potroin0 dréavi DIOL Uved wae Na, je temelina pitanja nisu financjska (i nisu ran. tog razloga neki autor vide vole Haziv ekonomi ine, og stor li javan ekonomi Soe Je pozornost usmjerena na mikrockonomsl funkei We, na nagin kako dréava ujeée na alokac jel do. hotka, Danas se makroekonomske finkeije jeaint22poslenostirazinucijena-abién rzmataj Jenih znanstvenih dsciptina. ae Nije uvijek pasve jasno pripada Ii pojedini Sy a Ii pojedini problem javnim fi- ju rea eeuativna politika drZave ima vazanutjesajsnalohact itd 220%). Ta politika ima ciljeve oj se katkadrmogu sete iti deéamom potroiajom il oporezivanjem, Ni eli ogranciti velitna trtki,jedno, predmetarazmatranja, Ova knjiga drdavmu potronju i dclanosti pr Wt ckosomskoj seri utjetu opi stavovio odnowy pahetne’y (ita. Pooh flozofi raj va gloma psig Po i {eaters gui iota sejetudae : Je uso tee pana ‘ns Ona nie opt toa mote it aon ee Mehanii naz Pigbve 1 Jame Finnie aprons dai 5 jen” (citrano u: Johnson, 1983:197). Pojedinc su znaéajei samo kao dio zajednice, a dobro pojedinca odredeno je samo w odnosu prema Quaterly Journal of Economies Review of Economics and Statistics, Clancio javaimn finanijama u ovirn i mnogim drugim Zasopisi- sma referirani su u Journal of Economic Literature. Dodatno, student bi trebali prouéiti serije publikacija Brookings incttuta snazivom Studies of Government Finance. Te knjge sadrae ‘padljivo aktualizrane rasprave o vaznim pitanjima iz javnih fianct 4 pisane su relativno razumljvim jezikom. Kongresni ured 2a pro- abun (Congressional Budget Office) takoder objavijuje korisaeiz- ‘jeitjeo postojecim politigkim kontroverijama, Serije Working Pa ‘pera National Burreau of Economic Research takoder su dobarizvor novijh istrazivanjao javnim financijarea Istna, ti su radovi obiéno ilo zahtjevni za éitaaie. (© oporezivanju i djlatnostima potroéaje dréave zainteresrani- 1a je na raspolaganju mno8tvo podataka. US Goverment Printing Office tisk ove Korisne iavore informacje: Statistical Abstract ofthe United States Economic Report of the President Budget of the United States US. Census of Governments, Svi navedeni materjalitskaju se jedanput w godini osim US. Census of Government koji izazisvake pete godine. The Tax Foun- dation izdaje svake godine Facts and Figures on Government Finan- ce, to je jo jedan skup podstala o oporezivanju i djelatnostime po- \wosnje dréave. Za one koji bi Zeljeli spoznati povijesni razvoj podac: od 18, stoljeéa do suvremenog doba raspolozivi su u Historical Sta- tistics ofthe United States from Colonial Times to 1970, koje iataje US Government Printing Orfice. Citatelj s posebnim interesom 22 dréavne i Tokalnsjavne financije mogu se keristt izyjestajima Yoje {daje US Advisory Commission on Intergovernmental Relations. ‘Velik bro} podateka 0 javnima financijama na raspolaganju je n2 Internetu. Dvije posebno korisne stranice su Resources for Ezono- ‘ists onthe Internet (htp/econwpa.wust.edweconfag, ht) i sta- nica US Census Bureau (htp://wrww.census gov/econ/wa/).POGLAVLIE 2. Nekoliko napomena o driavi Ja ne izmisijam Sale - samo promatram viads i izyje~ Stavam o éinjenicama, ‘Wa Rocens Financia, ukratko Gero raspravitizakonskiokvie uuiasko- ees dreave provod svoj ekonomskedelatnosti, Nakon toga ‘azmotrt demo probleme koji nastaju pri pokulaju utvedivanja vli- dine uloge dréaveu gospodarstvu. Pp tije nego ito se poénemo baviti ameriékim sustavom javaih Zakonski okvir Driavanasaverno rai Zabrinutost pisaca ameridkog Ustava da ée se dréava mijeSatiu go- spodarstvo oéitnje se i u Ustavu. Naiprije éemo raspraviti ustavne odredlbe 0 potrosnji i oporezivanju savezne driave, a nakon toga ée- ‘mo se pozabaviti drzavama, Canak 1, odjljak 8. Ustava SAD-a ovlaSéuje Kongres “da plaéa dugove i brine se 2a obran i opée blagostaje Sjedinjenih Drdava”, Tijekom godina Kongresisudov velo su rzito tual fraz op- é blagostanje, te sada ta odredba ne zat nikakvo ogranigenje 7a stvarivanje davai idatak.' Usav ne ograiéavaveliina savez~ nih rashoda ni apsolutmom iznosu ni relativno, (u odnogu prema ‘azrijenosti gospodarsa. Prijediozi zakona o ofredenim izdacima (poputpraktiéno svihastalihzakona) mogu poed iz cba doma Kon- ares2. Odgovarajuci prijedlog postaje zakon keda ge prihvati vedina 7astmpnika obaju domova ipotpie gn predejodnik. Ako predsjednl 7G solar nt penne pe Kenge mom esti wedsiva za odetavanje vojeke i sustava sudova, ai Paglave? Nekolitomapomen dein a loti veto na prijedlog zakona o izdacima, on jo3 uvijek moéc postati zakon ako ga odobri dvotredinska veéina obaju domo, Kako Kongres financra e izdatke? Savcznc porczne ovlasti vt- dene su u Glank I, odjeljku 8, Ustava SAD-a “Kongres je ovlasten raspisivati i ubirati poreze, caine, prstojbe i wofarine.” Za razliku 4 prijedloga zakona 0 odredenim izdacima, “svi prijedlozi zakona 22 prikupljanje prinoda potjecat ée od Doma zastupnika” (Clanzk 1, ‘odjeljak 7). Usvjeilu velikog nezadovoljstva britanskom poreznom poitikom za vrijeme kolonijalnog razdoblja ne iznenaduje énjenica daje 2nat- ‘na pozornost usmjerena na ograniéenje porezne moi dréave, Kaho je propisano u sljedeéem élanku: 1. “Sve carn, pristojbe i trofarine bit Ge jednake diljem Sjedi- ajenih Dr2ava” (@lanak I, odjeljak 8). Kongres ne moze pri utvriv ‘ju poreznih stopa dovoditi u nepovoljniji polozaj pojedine dréave. ‘Ako savezna déava nameée porez na benzin, stopa mora iti jedna- ka u svakoj dréavi. To ne mora znaéiti da ée prikuplieni izma: po ‘lavi stanovnika bit jednak usvako dréavi. Moze se pretpostaviti da Ee drdave vkojima se Ijudi voze vige od prosjeka imati veée porezne cobveze, uzjednaks ostela obiljedja. Stoga je uvijek moguée (i zapra- vo vjerojatno) da Ge racliiti porezi neke dréave dovest u boli polo- aj od drugih.? 2, “Neée se nametati nikekva glavarina ili drugi i2ravni porez, ‘sim u razmjeru s popisom ili prebrojavaniem koje je ovdie unepc- Jed odredeno iavrliti”(Elanak I, odjeliak 9), Lzravni porez je porez koji se namete na osobu, ze razliky od poreza na robu. U biti, oduka govori da ako dréava A ima dva puta vise stanovnika od dfZav: B tada bilo koji iravni porez Sto ga nametne Kongres mora iz dréave 3 donijetidva puta vei javni prihod nego iz dréave B, ‘Krajera 19, stoljéa Vihovni sud proglasi je neustavnim pokata- je uvodenja saveznog,poreza na dohodak, jer oporezivanje dohatka stvara drEavama porezne terete kojnisu proporcionan stanovnittvy S obzirom natu odluke, jedini nin za uvodeije poreza na dohedak bio je putem ustavnih amandmana. U amandmanu XVI, edobreaom 1913. godine navodi se: “Kongres ée imati ovlastraspisivati i pei= ‘kupljati poreze na dohodak iz bilo kojeg izvora, bez obveze ds va ppodijeli medu éréavama i bez obzire na popis stanovmistva ili kekvo prebrojavanje.” Danas je potez na dohodak jedan od stupova savez- ‘hog sustava javnih prihoda. 3. “Nijednoj osobi .. nese biti oduzet Zivot, sloboda ili imetak bez pravednoga zakonitog postupka, nti ée privatni imetak biti odu- 7 pore lj pret akan nie psi shog aaa ree ph. to 2 gnlow dogo potstkom IS8Dsh. Kenge je ui akon o pores malo ‘jena bis aes hata iz Nonh Shope ra Alas Pcutel sez sud eg) ‘aon neuen all jeVihon ido je prominin ok.rdeva na isin ‘azinama viasti koje su razlike “razuran ‘nodaraih i sudskin postupaka, 4. “Nikakav se porez ni carine neé Aobio odredens porpory, ai pokse 2a pe na do sade nije bio uspjegan, U amandmanu X. iz 1791. godine stji: odijetiene Sjedinjenim Dréavama, of Sra insta ameeop ait cp a re uate cme pri ‘omakih pitanja koma se bave Posljednjih godina jedino od najza. is ih 2bivanja u javnim financijama jest pokret nekih dréava za it ane tr Sa zakonskog stajaligta, dr3ave dajy ir ir ako aju pravo lokatnim vi cra So i age in vain ests Sit dung sve podieto esau vou moé i pravau potpue ‘ast is zakonodavsrva (Arve), Oho ra vola bee i Seem Koko stereo tka mae bit uae ee ogbve2. Nebolitoapomens weit » nc odgovaraju pasivno na Zelje drzavmih i saveznih vlada, Pox ‘liednjih je godina zanimljivo natjecanje driava i gradova 2a savezne stedstva, Gradovi su Gesto uspjeSniji od dréava u djelainosti lotine, 7 U poznatom navodu u Poslanici (Stanju naj) iz 1996, predsjednik Bill Clinton je injavio: “Proso je daba velike dréave.” Taka tvednja Pretpastavija da postoji nagin za utvedivanje je li dréava velika it nije. Kako se moze meritiveligina dréave? tnistimo zemlju u kojoj nekolikojavnih sluzbenika upravlia mocrim raéunalom koje donosi sve ekonomske odluko.U tj zeraji oj po- jedinaca na plamom spisku dréave podsjenjuje vaznost drlave. Isto ‘ise tako mogla zamisltidréava u kojojvelik broj zaposlenih red u relativn slabom javnom sektor. lako je brojzaposlenih u javncm sektoru 2a mnoge potrebe (namijene)koristan pokazatelj, time se ne bjadnjava srediine pitanje: w kojoj mjeri dréava nadzire drustvene izvore i sredstva, Rezumniji (i uobitajenj)prstup jest mjcrenie veliine driave Pomozn ianosa njezinth godignjih iodataka, od kojih su osnovne n a = 1. kupnjarobai usluge. Dréava kupujeSiroki spektarroba i ushy- 4, of raketa Snavodenjem do Sumarskih usluge, 2., transfri dohotka judima, tvtkama, Dizava uaiva dofiodak od neta , i eae a mn (Ale =< pte ug arn —————— > nom robom za dodkn| anos dnige robe, .zaue se grain sa eee (Caarginal rate of substitution, MRS)’. Dakle, Parctone ‘iinkovitost zahijevada pranigna stopa supsitucije bude ednaka a ‘sve potrofaée: MRS,"== MRS, « * Granite sop pst ated» adnan ka aieSlike 4.8. Kiva prize mrogsirest gospodarstio io. Metode joi Haan ‘Solo bw nine o a ‘oahu gai dm Pritom je MRS,*#" Adamova granigna stopa supstinucije jabuka 2a smokvine lstove, MRS, Evina graniéna stopa supsttucie (a Je eata za, ples smote tore fig leaves, map. prev] {tivulja proiavodnih moguénost. Do sada smo pretpostavjali da su ponude roba nepromjenjive. Razmotrimo sto se dogads kada se pro- ‘zvodni inputi mogu premjestati bilo u proizvodnju jabuka, bilo u izvoda i ijuroba protaje- inkovito upotrijebijeni, ako je proizve- dno vige jabuka, proizvodnja smokvinih listova mora bezuvjetno pest, i obmmuto. Krivulja prizvodath moguénosti pokazvje mak- Shon kalttne sao a ae a “Koji zadanu Kolicinu Jabaka®. Tipiéna krivulja provevedrih mogue- nosti opistiajé kao CC na slic 48. Kao io je pakazano na slci 4.8, Jedna od moguénostiskorstiva u gospodarstvu jest dase proizveds ‘Ow smokevini listova i Ox jabuka. Gospodarstve maze poveéati pro- ivodnju jabuka od Or do Or, wz udaljenost xz. Da bi se to postiglo, inputi moraju biti premjeBten iz proizvodnjesmokvinihlstovau pro- ‘evodnju jebuka. Proizvodnja smokvinih listova mora opasti za uda- Ijenost wy ako proizvodnja jabuka poraste za x2. Omjer udaljenost Wy udaevost szve grip tagsformadi jbl 22 smokin stove (marginal Tato imation, FART.,) zato to ona pokazuje stopu na kojoj gospodarstvo mode transfotmirati jabuke u smokvine tistove. Kao Sto MRS, iskazuje apsolutru vejed- nost nagiba krivulje indiferencije, MRT,"odrsava apsolutns vrjed ‘ost nagiba krivlje proizvodnin moguénosti, gated Made neritic aang e Korisno je graniénu stoputraformacij iskazati u obliku grani8- nih troskova (marginal costs, MC), i. rastuéih troskova proizvodnje za jednu dodainy jdinicw ouiputa, Dabi se to napravio,prsjetim se da drutvo moze paveéati proizvodnju jabuka za.xz samo ako odustane cod my proizvodnje smokvinih listova. Zapravo, tada udaljenost w) rastuée troskove proizvodnje jabuka koje smo oznaéili sa MC, Uda- Ijenost xz takoder east trak protzvodnjc smokvinihlistova, MC, Prema definicji apsoluina veijednost nagibakrivulje profzvodnih mo sg0énosti jest udaljenast wy podijeljena sa x2 ii MC/MC, .Takoder prema definicj, nagib kxvulje proizvadnih moguénosti jest graniéna stopa transformacije. Dale, dokazali smo da je: Mc, Mat ie Uvjetutinkovitosti uz promjenjivu proizvodnju. Kada su pomde jabuks i smokvinih Fstova promijenjve,uvjti za Paretovu uéinkovi- tostu jecnad2bi (4.1) morajuse prosrit. Uvjet posaje wr MRI. = MRS f= MRS wa ‘Da biamo voli zaito je tako, Koristimo se aritmetigkim primje- rom, Pretpostavimo da je u danoj alokaciji Adamova MRS, 13, a MART., 2B. Prema dofiniciji MRT. toj se alokaciji dva dodatna smokina lista mogu proizvesti samo ako odustanemo od ti jabake. Prema defincijiMRS,, ako Adar izgubi tri dodatne jabuke, on m0- ‘za to trafiti samo jedan smokvin lst da bi adréao svoju izverny razin korisnosi Prema tome, Adem bi mogzo postati bogatiji samo, odustajudiod tri jabuke i zamjenjujuéi th dvama smokvinim listvi ‘a, initkopritom ne bi osiromaSio.Takva je zamjena wijek moguca dk god graniéna stopa supstituije nie jednaka granigno} stopi sformacie, Paetovo poboliganje nemoguee je postici samo kada se nnagibi krivulja 2a svaku od ajih igjednaée, Dakle, MRT. = Mi ‘nuda je ut Paretove udinkovitosti Siopa pri kojoy se jabake mo: {ga zamijenitlistovima smokve (MRT ,) mora se izjednaéitisasto- om pri kojoj su potroSaéi spremni mien jabuke za smokvine listove QRS). ‘Koristei 3 jednadabom (4.2), uvjeti Paretove véinkovitosti mo- ‘gu se protunatiti pomogu graniénog tosks, Samo zamijenimo (4.2) $ (43); dobivamo: Hee = iy ees RS, = MRS, 4 | Gem MRS jae = MRS! i \ @. ‘es iudan uvjetPagetovenutinkovitost.Osnovni Kada sto opisali muzne uvjeie Pareto ud kovitosti, mazemo se upi- Pgblie4, Metstenamaiesnatine ” i u kojoj su graniéni teoSakjeijena jednaki. U proma- teorem Oli hot Ii stvarmo gospodarstwo postéi to ost i fc 1 imjeru to znaéi da jé P, = MC.iP,= MC. ils 7 i fi “Ito pozeljno stanj tranom primjeru to zr ca a Ey “OE ekonomike Osnovni teorem ekonomi bagostanja daje sided adgonens MC, P. blagostanja MG? oe zi + seedpestiass atone er apes tbe te = Ali sjetmo se da je iz jednadtbe (4.2) MC, /MC; samo granina stops transformacije. Dakle, jednadzbu (4.7) moéémo i preradit woblik. 2 Mayo as) Sade promotrimo jednadzbe (4.5), (4.6) i (4.8) i primijetimo da se F/P,pojavluje na desnoj strani syake od th jednadibi, Dabie. {ti jednadabe zajedno pokazuju da je MRSA = MRS = MRT. ‘to jenuzan uvjet Paretove uéinkovitost. Kénkeurencij, wz maksinic iranje ponafanjasvih pojedinaca, vodi uéinkovitom ishodu, Konatno, mozemo iskorstiijednadzbu (44) da bismo opisli uvjeto za Paretovu uéinkovitost u obliku granignihtroSkova,Jedno- Stavno zamijenimo (45) ili (4.6) u (4.4) i dobivamo: Dakle, konkurentno Sospodarsivo automatski uti ikovito alocira ‘Ssedstva i izvore, bez ikakve potrebe za centraliziranim usmjerava- reds naa eviive rake Adama Sith). Oanovn en me, smo Jedno videnje koje je odavno prisutnor a bn Supodrma, SS bong edn ee Neumoljivi dokaz ran matematiku, ali mozemo saveea ‘kurencije jest da svi udi prikvate iste ‘vodaé tako je malen u odnost ‘ama po sebi ne mode utjecath PMG as dai Adam i Eva plaéaj PMG, fier) > Temata Paretova utinkovitestzatijeva da ciene budu u jednakim emje- Jest da je nuzan uyj imizira korisnost: timma kao i graniéni troskovi, 2 konkurencija jaméi da ge se tj uvjet RS pan Pe zadovoljti, Graniénitroiak neke robe dodanie trodak deus da bi eB 45) tu robu proizvelo. Prema jednadzbi (4), uéinkovitostzahije da a ‘Slup Evina maksimizranja korisnst takoder J€ oznagen kao: manly Mts nn Tetnadibe (4.5) i(4.6 zaedno recur dae RS jm 145,20 ‘se dodatnitroSak svake tobe odraZava na njezinojcijen. igapraednesi Ako konkurentska trita koja ispravmo funkcionrsj uéinkovitoalo- ciraju stedstva i izvore koju wlogu u gospodarstva treba imatiéréa. va? Samo bi velo mala dréava bila primjerena, Njezina bi plavne, daca bilo uspostayljanie okvira w kojemu su prava vlasi na tako ch koriencds aoe Dréava omogucuje red 2 ki ustay narodnu obranu, Sve Sto je vile od Toga fuvisno Je. Medutim, ako se azimisljanje zasniva na povrinom razumijeva- ‘ju osnovnog teorema. Stvari su, zapravo, mnogo slotenije $jedne Se strane presutno pretpstavljalo da je uéinkovitost edini kites 8 odludivanje o tome je Ii neka alokacijasredstava i invora dobra, Me~ Aut, nije obito da je Paretova uEinkovitost pozelna sama po seb, a bismo ustanovil zito je tako, vratimo se na jednostavan mo- (4.6) Dakle, ti su uvjeti identiéni jednadbi (4. ‘vita Pacioveutinkovitost : fe fedutim, kao ito je naglageno: 'U prethodnom tekstu, ‘Moramo somata Molde. Tena sed ono eg ae 'maksimiziranje profita Jedne konkurentske tvrtke dovodi do pro- jednome od nuznih del u kojem je ejelokupna koligina svake robe nepromjenyiva, Raz- = ‘motrimo sliku 4.9. koja predoéuje krivuju ugovora mm izvedenuna reasststi sopciaVadvine svos sing vel slic 4.7. Usporedite dvij atokaciep, (na nizem lijevor ugtu ktje) SEEMD Ne pthadne genre mista ee Kemet manfet do. acer ita "dre ved det ra ket, ig (mjedtenu u blicnisredita). Buduti da p, lei nakrivali ugoro- 12, prema definicj to je Paretova uéinkovitost. $ druge stane 9 6 ‘outinkovit. Je i zatoalekacijap, bolja? Ovisio tome Sto znatibo- itantveae prozvedne Karu Marni Fredich CagesSlika 4. Usinkovitos! prema jednokostt Slika 4.10, Krivlja moguée borin in 2. Metode jemi necia Adm bn pat tine ‘Ahmova kaise uy, [Eviea lores Jie. Ako drustvo daje prednostreletivno jednakoj dstribueiirealnog dohotka, q moze dobiti prednost pred p,éak i ako g nije Pareto usin kovit, Nasuprot tome, dru&tvo se vopée ne mora brinuio distribuciji ilise moda mode brinuti video Evi nego o Adamu. U tom sluéajup, biti pretpostavjenalokaciji g ‘Kijucna je stvar da k eto winkovitosti sar po sebi nije dovoljan da bi se vredni ativne slokacije stedstava i izvo- ‘2, Boljebi bilo zdravim razumom procijeniti pravednostdistribuciie orisnost. Imgjusy 1a winu da frivulje ugovora implictino definira ‘odnos izmedu maksimaine koligine korisnosti koju Adam mode po- tigi za svaku razinu Evine korisnosti, Na slici 4.10. Evina je kori- snost grafiéki prikazana na vodoravnoj osi, a Adamova je 2abiljeze- EXONEIS PAR GUTES - TLPREB, faghnle 4. Meade woman amaze : na na okomitoj osi. Krivulja UU jc Krivalia moguéit korisnosti ‘koja je izvedena iz krivulje ugovora’. moguéih Korisnosti okazuje maksimaing Koliginy korisnost jednog pojedinca wz danu Fazina korsnost: émigog pojedinea ‘Taéka p, na slici 4.10, odgovara todki p, na slici 49. Pritom je Evia korisnost elativno visoka u usporedbi sAdamovom. Toéla na slici 4.10, koja se podudara s totkom p, na slici 4.9, upravo je suprotn, Toéka 4 podudara ses toSkom q na sici 49. Buduéi da je toéka q izvan krivulje ugovora q’ mora biti unutar krivulje moguce korisnosti, odrazavajuéiEinjenicu da je moguée poveéatikorisnost csobe a da se ne smanji korisnostdruge. ~~" Diustvo moze ostvariti sve tocke na krivulji mogucih korisnosi ili ispod ne? ali sve toéke tanad nisu dostizive. Prema definiciji, sve tatke ji UU Pareto Si uBinkBvHe, aT one omaéyju wo razltte distribucije realnog dohotka izmedu Adama i Eve. Koa je toeka nsi- bola? Na to bismo mogliodgovoriti tako da pretpostavimo funkciju nj oj predstar stove dra oA ive. Funkcija drustvenog blagostanja jednosiav ‘no je stay 0 tome kako se dobrobit druitva odnosi prema dobrobiti élanova druitva. Razmiiljajmo na ovaj naéin: kao Sto dobrobit jednoz pojedinca ovisi o koliéinama roba koje on trosi, tako druivena dobro- bit ovisi o korisnostima svakog élana druitva. Druitvena dobrobit (17) algcbarski je neka funkeia F() Korsnost svakog pojedinca: were ax Pretpostavili smo da vrijednost drustvenog blagostanja rasteka- ko rastu U*&®ili U - drugtva je bogatie kada bilo koji od njegovin. lanova postaje bogatiji.Primijtite da nismo nistarekli 6 tome kak Aruitvo oéituje te preferencje. U nekim uyjetima élanovi dries ‘moda se nege moéi slit time kako se odreduje poredak korisno- sti njegovih Elanova, pa funkcja druStvenog blagostanja ak ine po- Sto. Za sada Cemo jednostavno pretpostaviti da ona posto 'BaS kao &to funkeija korisnosti pojedinca za robe vodi do skups ksivlj indifecencie za te robe, tako i funkcija drustvenog blagest:- je vodi do skupa krivulja indiferencije izmedu korisnosti pojedine- ca, Slike 4.11. pokamyje uobiéajeni skup krivulja drastvene init rencije. Njihov nagib nadolje pokazuje da je, wz pad Evine kori sti, jedini nagin da se zadana razina drustvene korisnosti odt2i pove- Ganje Adamove korisnosti, i obmuto. Rezina drastvenog blagostani2 Kiva proevdnn mapuccs aS 4% povcea ye rea repose aeons woth ezina aa Koala ase ako Se pusaro ut we prolzvederih jabukanamece odulajaje od vide proisvedenth sriokveh ite Proimadne joie jtate. Medi, nema rzlga 2a prepasavi dase es Dlldvanjeokormasins poeina,Zatojkje UU mast <0. gna, aneiva dtvene Seni indi neuspjeh mesa emt Fennel Poveéanje ‘blogestanjo i ce fanaa rssh soni pra sei ‘Moéna triistu ‘"2vora, moée biti nuzna za istribucije korisnosti onl trem ne ma es tinea esate a Bef pemont e ma ase ee aN im Koo sna alpecaay aster Ta Nest ila sredstava i ievora na stobodnom tigus nese eudinkovita, U poznatm film Casablanca kad ini pogreim, Police nae das pve obigae mje eee ko kad Fron tated waite neuieno vuenkoviom dcteshoe aes Pogo Meta mma © Adame korisnost ‘Evins korisnoat Osnovni eorem valjan je samo ako ni svi potroSai ni svi proizvola- {ne mogu ujecati na cjene. Ako neki pojeding! ili poduzeéa meg ‘ujecati na cijene,tada Ge alokacia sredstava iizvora uglavnom biti eutinkovita. Zaito? Poduzeée koje ima moé na tristu moze bit sposobno dignuticijene iznad graniénog troska nudeci manje proiz voda nego ito bi to éinila konkurencija. Tako se narusava jednadize (4.9), jedne od uvjeta Paretove utinkovitost. U proiavodsiu robe ne ulaze se dovolina kogina sredstava iizvora, ‘Okonost u kojima poduzeéa mogu utjecati na cijene nastaju na ‘natine. Krajnji je sluéaj monopol, u kojem posteji samo 4 dno poduzeée na trait, aulazak dugih poduzeéa je anemogucen Cale i aij ekatremom sluédju cligopola (nekoliko prddavaca) oduzeéa jedne industjske grane mogu povecati cijene iznad gra- 1nignog troske, Konaéno, unekim industrjskim granama ima mnogo oduzcéa, ali svako od njih ima odredemu moé na trigt jer proizve Ai razolike proizvode, Na primes, mnogo tvrtki proizvodi tenisiee 22 ucanje, al! Reebok, Nike i Etonic tenisice mnogi potroSaci sma. traju posebnom robom. Osnovai teorem pretpostaija da postoji trite a sveku roby, Napo- sljetku, ako ne postoji trate neke robe, onda je tedko oBckivati of ‘réiéta da je wéinkovito alocira. U stvamasti se trifta 2a odredene ‘robe mogu i uspostaviti. Razmotrimo, na primer, osiguranje, vrlo ‘vainu robuu nesigunim vremenima, Bez obzirana postojanje trv kao So su Aetna i Allstate, postoje neki dogadajiu svezi koji ‘osiguranje jednostavno ne mote doprijeti na privatno tcige. Na pri ‘jer, pretpostavimo da ste se Zeljeli osigurati od siromaitva, Bit tvrtka na konkcurentskom tréitu ikada smatrala profitabilnim da vam onuai “osiguranje od siromasva"? Odgovor je negativan, jet ako pribavite takvo osiguranje, modete odluéiti da ubuduée ne radite mno-De 2 Metoe funk Fania 0, Da bi obeshrabrila takvo ponaianje, osiguravajuéa bi twrtkatre- bala nadgledati vase ponaianje kako bi adredila je li va niski doho- dak rezultat besposligarenja ili lose steée. Medutim, takvo bi nadgle- danje bilo teSko ili gotovo nemoguée proizvesti. Dakle, ne postoji {eZiste 2a osiguranje od siromastva-takvo se osiguranjo jednostavao ne moze pribavit Jednostavno, problem je u asimetriénoj informacii-jedna stra- nau transakeiji ima informacija koja nije dostupna drugoj strani, Racionalno ebjainjenje dréavnog programa potpare dohotku jst da (on prua osiguranje od siromastva koje se ne mode pribaviti na pri vvatnom triitu, Premija te “police osiguranja” jest porez koji plaeate ada ote posobni raradvati duliak, Ako zapadtete u siromasivo, ‘aia naknada dolazi u obliku socijalne pom Drugioblik neuéinkovitosti koji se moze pojavti2bog nepostoja- ‘ju trdsta jest yanjski udinak (eksternalija),situaija ukojoj pona- Sanje jedae osobe ullecé na blagostanje druge a da se to ne dogada van postojeih trsta, Na primjer,pretpostavimo da osoba kojom lijlite sobu pone pusit velike cigare, onediséujuci zrak koji udige- te i tako pogoréava vaé poloéaj. Zasto je to problem utinkovitosti? Puseéi cigare, osoba s kojom dijelite sobu koristi se oskudnim resut- som, stim 2rakom. Medutio, ne postoji trite Zstogzraka koje ga Prisiljava da za to plati. On zapravo ne plaéa nikakv eijemu za Siti 2rak i zato ga “koristi preko mere”, Sustav cijena je neuspjegan 1 stvaranju ispravnih signala o oportunitemom troslar robe. Ekonomika blagostanja dae korisne olwvire za razmiljanjeo vanj- skim uéincima, U izvodu jednadzbe (4.9) pod graniénim se troskom Preéutno razumijevao drugtvent granigni troéak - on utjeloviuje ‘gstuéu wilednost svihfctvenihsrecsava tavora koitenihw pro- Jevodaj.U primjen s eigarom, riedutim, pulaéev je osobai graniéni tcoBakpigenja manji od druStvenoga graniénog toskajer on ne treba platit za Est rak kojim se korsti.Cijena cigare, koja odrazava nje- ‘20v privatni granién roa, ne odraZava spravno drustven granigni trodak, Dakle, jednadiba (4.9) nije zadovoljena, a alokacija stedsta- va i i2vora je neuéinkovita. Uzgred, vanski udinak moze biti pozti- van odnosno donositi kos, ali moze biti i negativan. Zamislim mo. lekularog biologa koji objavijuje élanak o navojtehnici spajanja gona koju mote iskoristtijedna farmaceutska tvrtka. U shuéaju toga pozi- timnog vanjskog uéinka korisno je djelovanje tta neuéinkovito. Velo je slgan vanjskom uéiniy shai Fa, robe koja je ‘porrosnyt nekonkaurentna, pri emma Snjenica da ete osoba tres tt Seer nikoga drugog da radi isto. Klasiéan primer jav- ‘nog dobra je svjetionik. Kada svjetionik upali soja svetla, svi bro- «dovl w blizin mayu od toga korsti. Cinjenica da jedna osoba ostva. ruje dobrobit od usluge syjctionika ne sprietava nekoga drugog da istedobno to radi ion. opines, Meta mmadvn aatize a Koristedi se svetionikom, judi mogu imati pots) da skrivaju svoje prave sklonost.Pretpostavimo da mi je syjetionik koristan. 2- ‘sno mi je da ga kad se jednom njegova svjtla upale, mogu koristii bez obzirana to jesam Ii plato za njegovu izgracinjuili ne. Zato mo- gu twit da mi svjetioniknista ne znagi, nadajudi se da se njime rmogu korisiti besplatno (Svercati se") nakon Sto drugi za to plat, [NaZalost, svako ima isa logiku,tako da se mode dogodit da se svje- tionik i ne izgrai, ak i ako bi njegova izgradna bila velo korisna. ‘Triigni mehanizam moze biti neuspjeSan u pisiiavanju Gudi da ot- ju vlatteslonosti za javna dobra i moze dovesti do toga da seu ajih ne ulazu dovolna sredtva konomike blagostanja govori da ekonomika blago- “Speen a Patristics Tet etal deta nervenee- Medutin nije ota foajattone Solas sedate Tver sea po sbi dratten po- 4elina; neki tvrde da se mora uzctiu obzir i pravednost. Stove, upra- ‘vosmo pokazali dau stvarnom gospodarstva ne mora djelovat koak- rencia i da sva Sta ne moraju postojat. Dakle, trdiino wyjetovana alokacija sredstava i ivora ne mora uvijk biti véinkovita. To su pri- ke w kojima ée dréavaintervenirati i poticeti ckonomsku uéinkovitost. ‘Mora se naglasiti da problemi uéinkovitosi ako stvaraju piite za dréavnn intervencijuu gospodarstvo, nj time nuzno ne namet Ginjenica da trina alokacja sredstavaiavora nije savriena ne 2ma- & da je drzava sposobra to uEiit bolje. Na primjer, unekim primyje- ria, trodkovi pokretanja drZavne agencije koja ce se bavti vanjkim véincima mogu premaSii trove samih vanjskih wéinaka. Stovite, edicinsi usogama edit dionice 4. tovini prebrambenim proizvodina? 2. Naken dt je nekoiko Hud umrto od otrvaaih asp, donesen su stogi dezavm propio ‘onto pakicanjaliekova, Bi privatra 4 ‘rig postiga ite rezlate? Francuska vada oporemyje flmoveproizvede- 1c izvan zemje i finaneiski podupite domacs proizvodnjafilmova. Jets politika uskiedu Pareto udiakovitom alokacijom stedstava? iru izmedu dv proizvoca, stanog filma domaéeg filma, Kakav je odnos ‘rane stopesupstincjedobarn prema ranien|stopitansformacje?) aisle jednostamo goepodarsto sa samo ‘@voe ud, Augustinom i Livijom.. in Medea Giana a) Nokafunkeijadruitvenekorisnosti bude: 1,4 U, ri Goma je U,Livjina, U, Aupstinova orianost, Nacrtajte stk s druStvenim ‘rvuljama indierenije. Kako bist opisal relation vaénott pridrudenu hove Graigk profotit kako se optimalng json ralkaj of unklje blagostanja zadane us) ib), 5. Puholog sa Sveuilite Yale jednom je rlzio da dréava oporezaje “hana majo Iranibene vrilenost. Vejednast masne rane pritom bi bila rocijenjena prema dobr 1) Ponovite o) Rada je: wau,+2U, kaforijama i ramitn masnoe: najezdav bi ana bila oporezovana na (Brose, 1994:A26). U kojom su odnosu ts} Prijedlog | ritmo dobro? ) Pretpostavit da je ranica mogucih 6, Mogote iu navedenim prinerima racionalno lotinoat ovale % ‘prada draavau inervenclu gospodars¥0 13 osnovi ekonomi blagetanja? 48) Neke dave uvedile su msksimalne arate to th dune! mogu plait vjerovei by) Saveena dedava subvencioniraproizvodaju ‘meds, ©) New Jersey upotebiave Kors avn sedstava za hipotekarne zamovesniskrm Tkamatarn ds bi Fnancirao kupnju kuéa bites esrednyim primanjima, 4) UWashingtons DC, ne mosete posati Sizer so nanate ool gd Vist na, DODATAK Potroacki i proizvodacki visak U ovom smo poglaviju naglasili da realokacija utjeée na blagostanje pojedinaca. Nerjetko Zelimo znai ne sara éine li odredene promje- ne ude bogatijiaa ii siromasnijima nego i koliko. Pretpastavimo, na primjer, da je u poet cijena jabuka 40 conti, azatim pada na 25 cent. Jasno je da se polozaj potroiaéa jabuka zbog te promjene poboljize. Ali maemo li poboljfenje njihova polozaje mjeritinov- cem? Potrosadki vifak je metoda koja omogucuje mjerenje neveem. Dabbismo zaposeliraspravu o potroSatkom visku, wzmimo u ob- zir krivulju potranje jabuka D, prikazanu na slic 4.4.1. Pretposta- Viuo da potroSatl mogu doet do svin Jabuka koje wae po t2i8n0) ciljeni od 40 cent. Tada je krivulja ponude abuka S, vodoravra crta visini te cjene. Pridrwienakoligna koja se potrazuje prema slicitznosi 65 tone Slike 4.0.1. Mieco poroicthog widka age. Metode arma aalize ‘4 Pretpostavimo sada da je kupeno jo zemijita za proizvodaju j ‘buka ida krivlja ponude jabuka skreée do S., U novoj ravnotedi cije- na pada na 25 cent, a potosna jabuka rastena 100 tona. Kolko se ij potroSaéa? To pitanje mazemo postaviti i drugagije: bili voli platt za moguénest potrosnje 100 tona jabulea po 25 cent, umjesto potroine 65 tona jabuka po 40 cent!?” Da bismo dobili odgovor,prsjetimo se da krivulja potradnje pe- kazuje maksimalan iznos koji bi pojedinc bili vojn platiti za svaka jabukeu koju potsoge. Razmotrimo neku proizvoljnu koliginyjabuke, recimo 20 tons. "0 sobla godine) \Vedina bi uci za dvadesetu tonu bila voljna platiti 62 centa, oko- itu udaljenost do krivulje potraznje, Potrogaéi su u poéetku trebeli platitsamo 40 cent po jabuc. U stanovitom sms nabavom dva- Eesete tone ostvarju vgak of 22 cen. nos 2 koji suma St bi je ojedine bi von plait pear sumy koi oni sternalacajuzore ‘se potrobaéki viak aaa amine -vjezba mogia ponoviti na bilo kojoj koliéini sano na 20 tons. Ako je cijena 40 centi po jabuci, potrofatki je iak ne razini svake proizvodnje jednak udaljenostiizmedu krivulle potrainje i vodoravne erte na razini 40 cea. Zbrajajuéi viSkove 22 svaku nabavijena jabuku, uotavamo da je ukupni potrolaéki vidsk pri cijeni od 40 cent podrufje ehd. Ii, potroSacki visak iskarujemo pudrugjem ispod hrivalje potradnje i iénad vodoravne crte na razini ‘reine cjene. ‘Kad cjena jabuka padine na 25 centi, potroSadki je viSak jo8 wi- jek podrudje ispod kaivulje potrzzje, a iznad vodoravne crte na raz~Pashle 4 Mette mais snline a ro} radi sati. Dake, udaljenost izmedusva- ke toéke na krivulji ponude rad i visine nadnice jest razlika zmmeda ‘miniquma plaée Koju Jakob treba primit za toliko sai rada | iznose to ga on stvarno prima (visina nadniee). Dakle, padruéje iznad bri sulje ponude i ispod visine nadnice jest proievodacki vitak, ‘Da iste boje razumjeliproizvodaéki vitak, zamislte da Jakob u oéetku radi 2.000 sai u godini za nadnicu od 20'$ po sat, ali tala njegova nednica pada na 15 $ po satu. Kolko je on sitomaniji2bog tog smanjenja nadnice? Jedno od moguéih odgovora jest “Jakob je ‘aio 2.000 sat, asada radi za 5 $ manje po sata, dakle on je stoma. Snijiza 10.000 8.” To se podudara s podrugjem mgon na slici 4.8.9, Medutim, analiza proizvodaékog vitka govori da taj adgovor nije 2000 ‘Saindie Gelne Sse mie we inti htesem ponte ipod i ein pra ene deus Pos 8 Kine