EKONOMSKI INSTITUT SARAJEVO

KOMPARATIVNA ANALIZA KONKURENTNE

POZICIJE BIH EKONOMIJE SA
IMPLIKACIJAMA ZA OBLIKOVANJE
POLITIKA

SARAJEVO, AUGUST/KOLOVOZ 2009.

1
 EKONOMSKI INSTITUT SARAJEVO

DIREKTOR
Prof. dr. Anto Domazet

ISTRAŽIVAČKI TIM

Prof. dr. Vjekoslav Domljan, rukovodilac projekta

Prof. dr. Anto Domazet, autor
Doc. dr. Emina Resić, autor

2
 PREGLED SADRŽAJA

EKONOMSKI INSTITUT SARAJEVO .................................................................................................1

PREGLED SADRŽAJA...........................................................................................................................3
LISTA GRAFIKONA ..............................................................................................................................7
IZVRŠNI SAŽETAK ...............................................................................................................................9
POZADINA I OPRAVDANJE ISTRAŽIVANJA .................................................................................13
PRVI DIO ...............................................................................................................................................16
KOMPARATIVNA ANALIZA KONKURENTNE POZICIJE BH EKONOMIJE S ASPEKTA
„EKONOMSKOG KLASTERA“ ZEMALJA SA IMPLIKACIJAMA ZA OBLIKOVANJE
POLITIKA..............................................................................................................................................16
1. EKONOMSKI RAST, TRGOVINA I KONKURENTNOST .......................................................17
2. ZNAČAJ KONKURENTNOSTI ZA BH EKONOMIJU .............................................................22
3. NISKA KONKURENTNOSTI BH EKONOMIJE ............................................................................23
3.1. Mogući uzroci srednjoročne nekonkurentnosti .................................................................. 23
3.1.1. Nizak obuhvat obrazovanjem ..................................................................................... 23
3.1.2. Niska tehnološka spremnost ....................................................................................... 27
3.2. Nerazvijene institucije – uzrok dugoročne nekonkurentnosti ............................................ 28
3.3. Niska razina aplikativne konkurentnosti ........................................................................... 31
4. IRSKA – UZORNA PRAKSA BENČMARKINGA KONKURENTNOSTI ...............................33
5. KLJUČNE PREPORUKE ..................................................................................................................36
5.1. Uvesti klaster politike kao inicijalne politike poboljšanja konkurentnosti ........................ 36
5.2. Formirati Vijeće za konkurentnost ..................................................................................... 41
5.3. Provesti „stres test“ konkurentnosti .................................................................................. 42
5.4. Ustanoviti kratkoročne prioritete uspostave konkurentnosti .............................................. 43
5.5. Donijeti kratkoročni program uspostave konkurentnosti ................................................... 47
REFERENCE .........................................................................................................................................48
DRUGI DIO ...........................................................................................................................................51
KOMPARATIVNA ANALIZA REALNE KONKURENTNOSTI BIH U ODNOSU NA
„STATISTIČKE KLASTERE“ ZEMALJA...........................................................................................51
2.1. Analiza realne konkurentnosti BiH u odnosu na klaster CEFTA ...................................................54
2.2. Analiza realne konkurentnosti BiH u odnosu na klaster EU- 10 ....................................................59
2.3. Analiza realne konkurentnosti BiH u odnosu na klaster EU- 17 ....................................................64
2.4. Korelaciona matrica ........................................................................................................... 69
2.4.1. Izolovanje faktora – faktorska analiza ............................................................................ 69
2.5. Klaster analiza na bazi rezultata faktorske analize (uključena 21 zemlja) ......................... 72
Poređenje z skorova iz analize konkurentnosti putem BDV po zaposlenom, analize
konkurentnosti putem GDP per capita i analize konkurentnosti putem ukupnog indeksa
konkurentnosti ........................................................................................................................................75
ANEKS 1 ................................................................................................................................................82
UTVRĐIVANJE „STATISTIČKIH KLASTERA“ ZA POTREBE KOMPARATIVNA
ANALIZA KONKURENTNE POZICIJE BIH EKONOMIJE ..............................................................82
POZICIJA BIH U PERIODU 2006-2008. .............................................................................................83
KOMPARACIJA BiH SA SKUPINOM ZEMALJA BALKANSKE EKONOMIJE ČLANICE
CEFTA-e ................................................................................................................................................83
Komparacija prema kriteriju GDP per capita............................................................................ 84
Komparacija prema kriteriju Ukupan indeks konkurentnosti ................................................... 84
Komparacija prema kriteriju podindeks: Osnovni zahtjevi....................................................... 85
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Institucije ........................................................... 85
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Infrastruktura ..................................................... 86

3
 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Makroekonomska stabilnost .............................. 86
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Zdravstvo i osnovno obrazovanje ...................... 87
Komparacija prema kriteriju podindeks: Stimulatori efikasnosti ............................................. 87
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Visoko obrazovanje i trening............................. 88
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta dobara.................................... 88
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta rada........................................ 89
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti na finansijskom tržištu.............. 89
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Tehnološka spremnost ....................................... 90
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Veličina tržišta ................................................... 90
Komparacija prema kriteriju podindeks: Inovacije i kompleksnosti u poslovanju ................... 91
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti u poslovanju ............................. 91
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Inovacije ............................................................ 92
Siže komparacije sa I grupom ................................................................................................... 92
KOMPARACIJA BiH SA SKUPINOM ZEMALJA TRANZICIJSKE EKONOMIJE ČLANICE
EU...........................................................................................................................................................93
Komparacija prema kriteriju GDP per capita............................................................................ 93
Komparacija prema kriteriju Ukupan indeks konkurentnosti ................................................... 94
Komparacija prema kriteriju podindeks: Osnovni zahtjevi....................................................... 94
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Institucije ........................................................... 95
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Infrastruktura ..................................................... 96
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Makroekonomska stabilnost .............................. 96
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Zdravstvo i osnovno obrazovanje ...................... 97
Komparacija prema kriteriju podindeks: Stimulatori efikasnosti ............................................. 98
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Visoko obrazovanje i trening............................. 98
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta dobara.................................... 99
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta rada...................................... 100
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti na finansijskom tržištu............ 100
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Tehnološka spremnost ..................................... 101
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Veličina tržišta ................................................. 102
Komparacija prema kriteriju podindeks: Inovacije i kompleksnosti u poslovanju ................. 102
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti u poslovanju ........................... 103
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Inovacije .......................................................... 104
Siže komparacije sa II grupom ................................................................................................ 104
KOMPARACIJA BiH SA SKUPINOM ZEMALJA TRŽIŠNE EKONOMIJE ČLANICE EU .........105
Komparacija prema kriteriju GDP per capita.......................................................................... 105
Komparacija prema kriteriju Ukupan indeks konkurentnosti ................................................. 106
Komparacija prema kriteriju podindeks: Osnovni zahtjevi..................................................... 107
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Institucije ......................................................... 108
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Infrastruktura ................................................... 109
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Makroekonomska stabilnost ............................ 110
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Zdravstvo i osnovno obrazovanje .................... 111
Komparacija prema kriteriju podindeks: Stimulatori efikasnosti ........................................... 113
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Visoko obrazovanje i trening........................... 114
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta dobara.................................. 114
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta rada...................................... 115
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti na finansijskom tržištu............ 117
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Tehnološka spremnost ..................................... 118
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Veličina tržišta ................................................. 119
Komparacija prema kriteriju podindeks: Inovacije i kompleksnosti u poslovanju ................. 120
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti u poslovanju ........................... 120
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Inovacije .......................................................... 122

4
 Siže komparacije sa III grupom .............................................................................................. 122
TESTIRANJE OPRAVDANOSTI GRUPISANJA U KLASTERE (uključeno svih 32 zemlje i
BiH) ......................................................................................................................................................123
Korelaciona matrica ................................................................................................................ 123
Izolovanje faktora – faktorska analiza .................................................................................... 123
Klaster analiza na bazi rezultata faktorske analize (uključene sve zemlje) ............................ 126
IZBOR REFERENTNE SKUPINE ZA BIH .......................................................................................128
Izolovanje faktora – faktorska analiza .................................................................................... 129
Klaster analiza na bazi rezultata faktorske analize (uključeno 7 zemalja) .............................. 131
PRILOG 1. Korelaciona matrica. .........................................................................................................133
PRILOG 2. Korelaciona matrica. .........................................................................................................139
Prilog 1. Baza podataka ........................................................................................................................145
1.2. Podaci za klaster EU - 10 ................................................................................................. 146

5
 LISTA TABELA
I DIO
Tabela 1. WEF 2008-9, Skor konkurentnosti BiH 20
Tabela 2: AS BiH-anketa radne snage 2009: Obrazovanje osoba15+ 23
Tabela 3: Elementi SIPI-a 26
Tabela 4: Stupnjevi razvijenosti zemalja prema SIPI indeksu 28
Tabela 5: Vrste konkurentnosti od značaja za BiH 29
Tabela 6: Industrijska politika vs. politika klastera 34

II DIO
Tabela 1. Deskriptivne statistike za analiziranu grupu zemalja CEFTA i z skorovi 51
Tabela 2. Rang lista produktivnosti po djelatnostima u BiH na osnovu z skora u odnosu CEFTA 55
Tabela 3. Deskriptivne statistike za klaster zemalja EU 10 i z skorovi 56
Tabela 4. Rang lista produktivnosti po djelatnostima u BiH na osnovu z skora u odnosu CEFTA 60
Tabela 5. Deskriptivne statistike za analiziranu grupu zemalja EU 17 i z skorovi 61
Tabela 6. Rang lista djelatnosti u BiH na osnovu BDV po zaposlenom u okviru grupacije EU 17 65
Tabela 7. Ukupna objašnjena varijansa sa uključenih 6 manifestnih varijabli u polaznom modelu
i modelu sa ekstrahovanim faktorima - nerotirana faktorska rješenja 67
Tabela 8. Matrica komponenti – nerotirana faktorska rješenja 68
Tabela 9. Ukupna varijansa sa uključenih 13 manifestnih varijabli - rotirana faktorska rješenja 68
Tabela 10. Matrica komponenti – rotirana faktorska rješenja 69
Tabela 11. Analiza varijanse (dva klastera) 70
Tabela 12. Analiza varijanse (tri klastera) 70
Tabela 13. Analiza varijanse (četiri klastera) 70
Tabela 14. Model sa četiri klastera 71
Tabela 15 Finalni centri klastera i uticaj faktora 72
Tabela 16. Komparacija z skorova za BiH prema različitim pokazateljima konkurentnosti 73
Tabela 17. Z skor po djelatnostima i klasterima 75

6
 LISTA GRAFIKONA

I DIO
Graf 1. Izvoz roba u 2008. 16
Graf 2. Standardizirano odstupanje izvoza roba u odnosu na izvoz referentne skupine 17
Graf 3. ASBiH – Izvoz BiH, I – VI 2009. 18
Graf 4. Tehnološki sadržaj izvoza, 2005. 18
Graf 5. WEF – 12 najmanje konkurentnih evropskih ekonomija 08-09 19
Graf 6. WEF: Standardizirano odstupanje BiH od referentne skupine za I klaster 21
Graf 7. WEF 2008-9: Standardizirano odstupanje BiH od referentne skupine za II klaster 22
Graf 8. WEF 2008-9: Više obrazovanje i trening, BiH i „ekonomski“ klasteri 22
Graf 9. UNDP: Obuhvat obrazovanjem i BDP pc, 2007-8 24
Graf 10. WEF 2008-9: Tehnološka spremnost, BiH i „ekonomski“ komparatori 25
Graf 11. WB 2009: Izvršenje ugovora, BiH i „ekonomski“ komparatori 27
Graf 12. TI 2008: 12 najkorumpiranijih evropskih zemalja 27
Graf 13. FH 2009: 12 najneslobodnijih evropskih zemalja 28
Graf 14. Izstka – piramida konkurentnosti 31
Graf 15. UNDP 2007-8: Indeks humanog razvoja, Irska i BiH 32
Graf 16. Model klasterskih inicijativa 36
Graf 17. WEF 2008-9: Zemlje sa najslabijim klasterima 37
Graf 18. IMF, Fiskalni poticaji G-20 zemalja, 2008 – 10 41
Graf 19. WB 2009: 12 najlošijih evropskih zemalja po lakoći poslovanja 43
Graf 20. WEF 2008-9: I&R 44

II DIO
Graf 1. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA u djelatnostima
Poljopri., šum., rib. i lov 51
Graf 2. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA u djelatnostima
Rudar., prerađ. ind. i snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom 52
Graf 3. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA u djelatnosti građevinarstva 52
Graf 4. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA u djelatnosti
trgovine, hotelijerstva i saobra. 53
Graf 5. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA u djelatnosti
fin. posred. i nekretnina 53
Graf 6. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA
Javna uprava, obraz., zdrav. i lične usluge 54
Graf 7. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA ukupno 54
Graf 8. Prikaz z skora BiH produktivnosti u odnosu na zemlje CEFTA 2007. 55
Graf 9. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU - 10 u djelatnostima
Poljopri., šum., rib. i lov 56
Graf 10. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10 u djelatnostima
Rudarstvo, prerađ. ind. i snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom 57
Graf 11. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10 u djelatnosti građevinarstva 57
Graf 12. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10 u djelatnosti
trgovine, hotelijerstva i saobra. 58
Graf 13. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10 u djelatnosti
financijskog posred. i nekretnina 58
Graf 14. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10: Javna uprava, obraz., zdrav. i lične 59
Graf 15. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10: Ukupno 59
Graf 16. Prikaz z skora BiH produktivnosti u odnosu na zemlje EU-10, 2007 60
Graf 17. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU - 17 u djelatnostima
Poljopriv., šum., rib. i lov 61
Graf 18. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17 u djelatnostima
Rudarstvo, prerađ. ind. i snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom 62
Graf 19. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17 u djelatnosti građevinarstva 62

7
Graf 20. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17 u djelatnosti trgovine, hotelijerstva i saobra 63
Graf 21. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17 u djelatnosti fin. posredovanja i nekretninaa 63
Graf 22. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17: Javna uprava, obraz., zdrav. i lične usluge 64
Graf 23. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17: Ukupno 64
Graf 24. Prikaz z skora BiH produktivnosti u odnosu na zemlje EU-10, 2007 65
Graf 25. Komparacija rezultata različitih mjera konkurentnosti prema poziciji BiH 73

8
 „Jednu suvremenu poteškoću uočiti i potom zbiljski
istražiti, uzimajući u obzir iskustva drugih, koji su u
prošlosti stajali pred sličnom poteškoćom“ (Sir
Antony Rupert Jay, „Management and Machiavelli,
1967.)

IZVRŠNI SAŽETAK

Brojne studije zemalja-slučajeva odnosno studije individualnih zemalja tvrde da

trgovinska liberalizacija i otvorenost trgovini imaju pozitivan utjecaj na ekonomski rast
zemlje. Čak i ako izvjesna skorija istraživanja bacaju sumnju na jačinu te veze, opći je
dojam da vanjska trgovina ima pozitivan učinak na ekonomski rast, posebice zemalja s
malim tuzemnim tržištem.

Da bi kao zemlja s višim srednjim dohotkom dostigla zemlje s visokim dohotkom, BiH
mora uveliko povećati veličinu izvoza per capita. Cilj izvozno-vođene strategije nije
povećati trgovinski suficit i devizne rezerve (kao što se nekoć smatralo, poglavito u doba
merkantilnog kapitalizma) nego postupno povećavati produktivnu zaposlenost i uvoz te
izvoz i tako ostvarivati brži rast.

Razina izvoza BiH je u odnosu na referentnu skupinu zemalja vrlo niska. Izvoz per capita
je dvostruko niži od prosjeka izvoza per capita zemalja kandidatkinja za EU članstvo
(Makedonija, Hrvatska), a od naprednih tranzicijskih zemalja (Slovačka, Slovenija) skoro
12 puta.

BH izvoz je vrlo uzak geografski i tehnološki. Preko ¾ ukupnog izvoza otpada na zemlje
trokuta Rim-Berlin-Beograd (Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Srbija,
Mađarska, Češka, Slovačka). Na izvoz u EU opada preko 1/2, a na izvoz u CEFTu preko
1/3 ukupnog BH. izvoza. Na izvoz visoke tehnologije otpada 3 % ukupnog izvoza
industrijskih proizvoda, što znači da ga, bez ikakave sumnje, treba potrostručiti.

Budući da izvoz pokazuje relativne znake slabosti još od 2002., što se dodatno pogoršalo
uslijed globalne ekonomske krize, koja je dovela i do apsolutnog smanjenja izvoza
tijekom prve polovice 2009., neminovno se nameće pitanje konkurentnosti BH. izvoza
odnosno internacionalne konkurentnosti BH. ekonomije.

Temeljni izazov BH ekonomije je nekonkurentnost. BiH pripada najmanje konkurentom

regionu Europe, kojega čine tranzicijske ekonomije Jugoistočne Europe. S druge strane,
za uključenje u EU nužno je da zemlja ispunjava „kopenhagenske kriterije“, što znači da
mora imati konkurentnu ekonomiju.

Da bi BiH dostigla najmanje konkurentne zemlje članice EU, treba joj barem 8-10 godina,
jer zemlje na stupnju razvoja na kojem je BiH u prosjeku popravljaju svoju poziciju za 2-
4 mjesta godišnje.

9
BiH se nalazi u “zamci srednjeg dohotka”, stiješnjena zemljama s niskim dohocima koje
konkuriraju niskim nadnicama i zemalja s visokim dohocima, koje konkuriraju
visokotehnološkim dobrima. Za ostvarenje tranzicije od zemlje sa visokim srednjim
dohotkom do zemlje s visokim dohotkom potrebne su nove strategije, koje trebaju jasno
kazati u kojim oblastima se BiH treba globalno specijalizirati, odnosno postići ekonomiju
obima i tehnološko liderstvo.

Jedan od pojavnih razloga niske srednjoročne konkurentnost BiH je nizak obuhvat

obrazovanjem, koji je, uz Albaniju, najniži u Europi. Trebalo bi ga povećati za trećinu da
se dostigne europska razina. Stoga BiH ima nedovoljno izobraženo stanovništvo, jer
svega 7.1 % stanovništva starije od 15 godina ima poslijesrednjoškolsko obrazovanje
(viša škola, fakultet, magisterij, doktorat). Posebno je kritično stanje s obukom
uposlenika firmi, jer veoma mali broj firama pruža internu ili osigurava vanjsku obuku.

Pored obrazovanja, BiH zaostaje za europskim zemljama i u oblasti informaciono-

telekomunikacionih tehnologija, posebice u oblasti mobilnih telefona, širokopojasnog
Interneta i personalnim kompjutorima. Jedino Moldova i Albanija zaostaju za BiH u tim
oblastima. To je drugi pojavni razlog niske srednjoročne konkurentnosti BH ekonomije.

Pojavni uzrok niske dugoročne konkurentnosti su nerazvijene institucije, prije svega

socijalne infrastrukture i političke institucije upravljanja ekonomijom i društvom.

U cjelini uzevši, niska razina BH. konkurentnosti znači nisku razinu tzv. aplikativne
konkurentnosti. Ona znači da zemlja ima neadekatno obrazovanje i obuka uposlenika,
nisku razinu investicija u opremu i niska razina upravljanja društvom i ekonomijom.

Istraživanje realne u odnosu na procijenjenu konkurentnost BiH potvrdilo je djelomično

prvu hipotezu istraživanja po kojoj BiH ima veći nivo produktivnosti i bolji rang u
produktivnosti, nego u procijenjenoj konkurentnosti u okviru promatranih klastera
zemalja. Hipoteza se potvrdila u dijelu koji se odnosi na klastere zemalja koje su bliže
nivou razvijenosti BiH, posebno zemalja CEFTA klastera. Isti se nalazi odnose i na
uspoređenje konkurentnosti BiH sa klasterom EU-10 zemalja. Prva hipoteza nije
potvrđena za klaster EU-17, prema kome BiH ima realnu konkurentnost na nižem nivou
od procijenjene konkurentnosti. Objašnjenje ovakvog stanja leži u činjenici da je razlika
u realnoj konkurentnosti klastera EU-17 u odnosu na klaster EU-10 znatno veća od
razlike između realne konkurentnosti klastera EU-10 i klastera CEFTA zemalja.

Samo djelomično je potvrđena druga hipoteza po kojoj BiH ima u jednom broju sektora
veći nivo i viši rang produktivnosti u odnosu na vlastiti rang procijenjene konkurentnosti
i konkurentnost zemalja pojedinih klastera - pozicija overperformer-a. Potvrda te
hipoteze uočena je samo kod djelatnosti poljoprivrede, šumarstva, lova i ribolova (NACE
kod A, B). Izvjesna doza optimizma je prisutna u pokazateljima realne produktivnosti u
sektoru usluga. Na primjer, produktivnost BiH u financijskim uslugama i poslovanju sa
nekretninama je lošija u uspoređenju sa klasterom CEFTA za svega 0,1 standardne
devijacije, dok je u djelatnostima trgovine, hotelijerstva i saobraćaja produktivnost niža u

10
odnosu na klaster EU-10 zemalja za 0,21 standardne devijacije. To ukazuje na veliki
potencijal rasta produktivnosti u sektoru usluga.

U potpunosti je dokazana treća hipoteza po kojoj BiH ima u jednom broju sektora niži
nivo i niži rang produktivnosti u odnosu na vlastiti rang procijenjene konkurentnosti i
konkurentnost zemalja pojedinih klastera – pozicija underperformer-a. Naime, sve
djelatnosti u BiH, osim poljoprivrede i šumarstva, imaju nižu produktivnost u odnosu na
sva tri klastera zemalja. Međutim, potrebno je uočiti intenzitet razlika u produktivnosti u
pojedinim djelatnostima. između BiH i klastera zemalja sa kojima se BiH komparira.

Tabela A. Z skor po djelatnostima i klasterima

Djelatnosti CEFTA EU-10 EU-17

A, B 2,1 3,1 1,62

C, D, E -0,49 -1,26 -3,09
F -0,39 -0,44 -3,09
G, H, I -0,35 -0,21 -3,38
J, K -0,12 -0,29 -0,93
L, M, N, O -0,1 -1,06 -2,82

Iz pregleda danog u tabeli A. vidljivo je da u produktivnosti BiH u okviru CEFTA

klastera konkurentnost raste idući od prerađivačke proizvodnje, preko građevinarstva do
sektora usluga. To je jasan dokaz da djelatnosti u kojima je produktivnost pokretana
tržišnim snagama, prije svega rastom tražnje i atraktivnošću za domaće i strane
investitore, bilježe manja zaostajanja u produktivnosti. To važi za sektor usluga koji
bilježi snažnu ekspanziju u BiH. Skoro identične tendencije su uočljive i u odnosu na
klaster EU-10, naravno sa većim negativnim razlikama u z skoru. Druge djelatnosti, za
koje je potrebno razviti odgovarajuće politike razvoja i jačanja konkurentnosti, kao što su
prerađivačka industrija, elektroenergetika, građevinarstvo i druge, pokazuju sva
ograničenja nestimulativnog konteksta konkurentnosti i poslovne okoline u BiH. Što se
tiče uspoređenja produktivnosti BiH sa klasterom EU-17, razlike su značajnije, a
proizlaze iz razlika u razvojnom stadiju tih zemalja u odnosu na BiH.

Četvrta hipoteza po kojoj razvoj konkurentnosti BiH nije moguć samo na bazi tržišnih
poticaja, potrebne su integralne politike konkurentnosti, aktivne mjere promocije razvoja
i efikasne institucije za upravljanje konkurentnošću na odabranim tržišnim područjima
jasno se potvrđuje. Rezultati istraživanja pokazuju da BiH ima efikasnost korištenja
aktiviranih resursa, prije svega rada, na nivou prosjeka klastera CEFTA. Međutim, radi se
o niskom obimu aktiviranih resursa, koji onemogućavaju blagostanje građana u BiH.
Mikroekonomske politike treba da pokrenu mobilizaciju neiskorištenih resursa – ljudskog
potencijala, prirodnih resursa i naslijeđenog kapitala. Radna snaga 2007. godine čini
svega 43,9% radno sposobnog stanovništva BiH i procent aktiviteta je nepromijenjen u
2008. godini. U isto vrijeme u CEFTA zemljama kreće se oko 55% radno sposobnog
stanovništva, a u EU-27 na nivou od oko 71%. Stopa zaposlenosti, kao odnos broja

11
uposlenih prema radno sposobnom stanovništvu iznosi u BiH u 2007. godini 31,2% i
podiže se u 2008. godini na 33,6%. Stopa nezaposlenosti, kao odnos broja nezaposlenih
prema radnoj snazi, iznosio je 29,0% u 2007. i pada u 2008. godini na 23,4%.

U zaključku se može istaći da je ovo istraživanje potvrdilo da realna produktivnost u

velikoj mjeri ovisi o kontekstu konkurentnosti i kvalitetu poslovne okoline i kvalitetu
strategija i poslovnih operacija kompanija. Dokazano je da produktivnost kao mjera
realne konkurentnosti ovisi o procijenjenoj konkurentnosti, s tim da kvantitativna mjera
slaganja bilježi izvjesna odstupanja. Ovo je važno zbog toga što sistematski napor za
unapređenje konkurentnosti uvijek vodi rastu produktivnosti, i obratno, bez napora za
unapređenje osnova konkurentnosti, teško je osigurati rast produktivnosti. U
preporukama se ističu četiri ključna područja djelovanja u kreiranju javnih politika
konkurentnosti.

1 Intenziviranje obima ekonomskih aktivnosti. To je moguće postići produktivnom

mobilizacijom resursa razvoja u zemlji koji su u velikoj mjeri neiskorišteni.
Intenziviranje zahtjeva i osiguranje novih resursa u prvom redu kapitala i novih
tehnologija. Politike promocije investicija idu u sam vrh, s obzirom na razvojni stadij
u koji BiH ulazi, a to je efikasnošću vođen razvoj, u kome su investicije ključna
pokretačka snaga razvoja.

2 Podizanje efikasnosti u ekonomiji BiH, koje mora biti usmjereno ka reformama

javnog sektora i utjecajima na poslovni sektor, te privatizaciji i restrukturiranju
privatiziranih kompanija. Tu se također mora uključiti restrukturiranje javnih
poduzeća i podizanje efikasnosti u tom sektoru.

3 Unapređenje poslovnog ambijenta podrazumijeva bitne reforme u domenu

poboljšanja investicionog ambijenta i ukidanja barijera biznisu. Ovdje se posebno
ističu industrijska politike, kojima bi trebalo stvoriti poticaje za konkurentnost
industrija sa izgledima za rast konkurentnosti podrškom u distribuciji javnih resursa.
U prioritetima mora biti jačanje fizičke i intelektualne infrastrukture za podizanje
inovativnog kapaciteta industrija i klastersko organiziranje kompanija u njima
(poduzetničke zone, tehnološki parkovi, istraživačko-razvojni centri), te suradnja
privrede sa univerzitetima.

4 Jačanje konkurentnosti na kompanijskom nivou, što podrazumijeva generiranje

novih kompanija i podizanje efikasnosti postojećih. Posebno je značajno generiranje
novih malih i srednjih kompanija, razvijanje poduzetničkih jedinica u poljoprivredi,
turizmu i sektoru poslovnih usluga. Treba razviti stimulativne mjere za prelazak
mikro biznisa u formalni sektor. Promocija stranih direktnih investicija je važna za
privlačenje greenfiled investicija sa tehnološki naprednim biznisima. U podizanju
efikasnosti postojećih biznisa važna je podrška privatiziranim poduzećima koja
nemaju jasnu stratešku orijentaciju. Javne resurse kroz razne oblike tehničke pomoći
treba usmjeriti razvijanju upravljačkih i ekspertskih vještina u oblasti marketing,
posebno brandinga, internacionaliziranja kompanija i podrške u osvajanju
međunarodnih standarda kvaliteta i sigurnosti za pristup globalnim tržištima.

12
Da bi se prevladalo postojeće stanje odnosno popravila konkurentnost BH ekonomije
nužno je razviti klaster politiku (čiji ključan srednjoročni sastojak treba biti privlačenje
inozemnih izravnih investicija i transnacionalnih kompanija), formirati Vijeće za
konkurentnost kao tijelo ekonomsko-socijalnog partnerstva, žurno provesti strest test
konkurentnosti (temeljem 20-tak ključnih varijabli), ustanoviti kratkoročne prioritete te
uspostave konkurentnosti i donijeti kratkoročni (dvogodišnji) program uspostave
konkurentnosti kako bi zemlja spremno dočela razdoblje poslije Globalne ekonomske
krize.

POZADINA I OPRAVDANJE ISTRAŽIVANJA

Raspravljajući o konkurentnosti zemalja, Ekonomska komisija za Europu Ujedinjenih

nacija se u svom Ekonomskom pregledu postavlja slijedeća pitanja:1
„Zašto neke zemlje imaju veći ekonomski rast nego druge i imaju li one
mnogo bolje vanjskotrgovinske performance nego druge zemlje? Koji
ključni faktori stoje iza tih razlika? Koje politike države mogu slijediti
radi poboljšanja ekonomskih performanci svojih ekonomija (i
blagostanja svojih građana)? To su pitanja koja potiču brigu za
konkurentnost zemalja.“

Konkurentnost je relativno novo područje ekonomske nauke – javlja se od 1980-tih. No,

postalo je jedno od najznačajnijih područja suvremene ekonomske misli. Počiva na
idejama koje su razvijali još klasični ekonomisti.

Pojam „internacionalne konkurentnosti zemlje“ je relativno novi pojam. Pri utvrđivanju

konkurentnosti nije važna apsolutna nego relativna performanca zemlje, tj. koliko je
(ne)uspješna u odnosu na druge zemlje.

Pojam označava razvoj partnerstva javnog i privatnog sektora radi promoviranja

ekonomskog razvoja i izvoza. U osnovi ima dva značenje. Prvo se odnosi na blagostanje
zemlje odnosno kvalitetu života njenih građana, uobičajeno mjeren bruto domaćim
proizvodom (BDP) per capita, a drugo na trgovinske perfomance zemlje.2

Kolika je razina konkurentnosti određuje produktivnost – mjera sposobnosti da se

proizvedu robe i usluge, korištenjem postojećih ljudskih, finansijskih, prirodnih i inih
resursa. Produktivnost određuje životni standard zemlje ili regije - plate, prihod od
kapitala, očuvanje nacionalnog bogatstva. Ona ovisi od vrijednosti proizvoda i usluga
(npr. njihova jedinstvenost, kvalitet) i od efikasnosti kojom se proizvode.

1
Economic Commission for Europe (2004), Economic Survey of Europe 2004 No. 2. United Nations: New
York and Geneva, p. 57.
2
Konkurentnost je „stupanj u kojem zemlja, u uvjetima otvorenih tržišta, proizvodi robu i usluge koje
zadovoljavaju test inozemne konkurencije, uz istodobno održavanje i uvećavanje tuzemnog realnog
dohotka“ (OECD 1992, p. 237).

13
Produktivnost zemlje je u krajnjoj liniji određena produktivnošću njenih kompanija. A
ona se povećava s operativnom efektivnošću njenih aktivnosti i usvajanju najboljih
globalnih praksa. 3 Konkurentnost je održiv rast produktivnosti vođen kvalitetom
strategija i poslovanja preduzeća, na koju zajedno i istodobno utječu makroekonomsko i
mikroekonomsko okruženje.

Zbog „topljenja“ prepreka međunarodnoj trgovini te smanjenja troškova transporta i

komunikacija, zemlje i kompanije se takmiče na globalnom, u najmanje regionalnom
(kontinentalnom) tržištu. U postojećoj globaliziranoj ekonomiji, koju karakteriziraju
otvorenost i integracija, konkurentnost ima ključnu ulogu kako za zemlje s visokim
dohotkom (razvijene zemlje), tako i za one s niskim i srednjim dohotkom (nerazvijene
zemlje).

Kad postoje visoki deficiti tekućeg računa, koji prijete postati neodrživima – što je
situacija s BiH - nužno je djelovati na njihovom eliminiranju, provodeći strukturalne
reforme, jačajući eksternu konkurentnosti i provodeći fiskalne politike koje doprinose
tome.

Obzirom na nisku konkurentnost ne iznenađuje visok trgovinski deficit BiH. Trgovinske

deficite ostvaruju i ostale evropske tranzicijske ekonomije, izuzev Češke Republike, no
ono što zabrinjava u slučaju BiH je istrajnost tih deficita. Aktualno pogoršanje uvjeta
razmjene (prije svega, smanjenje cijena metala) dodatno ugrožava vanjskotrgovinsku
neravnotežu. S druge strane, napredak u strukturalnim reformama ne podržava dovoljno
rast totalne faktorske produktivnosti, kao temelja rasta izvoza zemlje koja se nalazi u
tranziciji od zemlje sa srednjim k zemlji s visokim dohotkom. Napretka u rastu totalne
faktorske produktivnosti nema dovoljno, jer nije poklonjena adekvatna pažnja sektoru
istraživanja i razvoja (I&R).

Ovo istraživanje ima za cilj povećati broj visoko kvalitetnih, ažuriranih i uporednih
informacija o ključnim varijablama konkurentnosti BiH radi davanja doprinosa
efektivnim javno-privatnim dijalozima o politikama poboljšanja konkurentnosti BH.
ekonomije.

Izvješće koristi međunarodno usporedivu metriku. Koristi se relevantni međunarodni

izvori poput EU, UN i WTO kao izvori većine indikatora. Prvenstveno se koriste
indikatori specijaliziranih međunarodnih institucija, preciznije kazano izvješća o
globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma kao i godišnjak svjetske
konkurentnosti IMD-a. Gdje su potrebni dublji uvidi, koriste se nacionalni izvori kao što
su Centralna banka BiH, Agencija za statistiku BiH itd.

BiH se upoređuje s klasterima drugih zemalja, pri čemu su klasteri utemeljeni na

statističkim i ekonomskim kriterijima. Budući da se statistički kriteriji formiranja klastera
temelje na izvješćima Svjetskog ekonomskog foruma (World Economic Forum), korišten
je dopunski, ekonomski kriterij formiranja klastera radi uporedne analize rezultata.

3
Michael E. Porter et al (2008), Moving to a New Global Competitiveness Index. In M. E. Porter and K.
Schwab (eds.), The Global Competitveness Report 2008-9. Geneva: World Economic Forum.

14
U slučaju ekonomskih kriterija, BiH se poredila s dvije tranzcijske zemlje-kandidatkinje
za EU članstvo (Makedonija i Hrvatska), pet zemalja članica vanjskoj trgoviniEU
(Slovačka, Slovenija, Grčka, Portugal, Austrija) te Švicarskom. Svrha formiranja ovog
klastera zemalja je lakše uočiti razvojne stepenice BiH na putu u globalno i EU društvo.
Pri tome je potrebno mjeriti koliko se BiH približava tim društvima i shodno tome
podešavati politike.

Benčmarking ima za svrhu informirati javnost - posebice one koji sudjeluju u pripremi
političkih odluka poput Direkcije za ekonomsko planiranje i donošenju odluka poput
Vijeća ministara BiH – o važnosti konkurentnosti za europski put BiH i za povećanje
blagostanja i kvaliteta života njenih građana.
No, u ispunjavanju te svrhe, benčmarking se susreće s izvjesnim ograničenjima. Naime,
• postoji vremenski pomak u prikupljanju uporednih pokazatelja odnosno
statističkih podataka odabranih zemalja. Postoje i faktori za koje je teško
provoditi benčmarking npr. korist od uključenosti u istu vremensku zonu ili
korist od služenja istim jezikom,
• nije realistično ili čak poželjno za svaku zemlju - zbog raznih povijesnih okolnosti
te ekonomskih, političkih i socijalnih ciljeva odnosnih zemalja i njihovih različitih
• fizičkih geografija i stupnjeva obdarenosti resursima - tražiti da prestigne ostale
zemlje po svim mjerilima; nema generalnih strategija postizanje nacionalne
konkurentnosti i
• trgovina i investicije između zemalja nije igra nulte sume - ekonomski napreci
drugih zemalja mogu, u kumulativu, voditi poboljšanju životnih standarda zemlje
za koju se vrši benčmarking.

BiH nema dugoročnu strategiju ekonomskog razvoja. Sukladno tome, nema usklađen
skup politika koje osiguravaju konkurentnost na dugi rok. Strategija bi trebala sadržavati
jasne prioritete, utemeljene na očuvanju prednosti koje BiH ima i slabosti koje najviše
prijete boljitku njenih građana Strategija kazuje što se treba, ali i što ne treba činiti.

U uvjetima globalne krize, iskustvo uči da aktivnosti koje se poduzimaju radi rješavanja
neposrednih problema moraju podržavati dugoročnu strategiju. No, jasno je da se u BiH
ne poduzimaju te aktivnosti koje su najvažnije za očuvanje njenog prosperiteta.

Ovaj rad ima za svrhu ukazati na nužnost koncipiranja politike konkurentnosti BH

ekonomije i korištenje te politike kao jedne od sastavnica razvojne politike. Ta razvojna
politika mora biti utemeljene na izvozno-vođenom ekonomskom razvoju (radi boljeg
globalno pozicioniranje zemlje tj. prelaženja puta od zemlje s višim srednjim dohotkom
do zemlje s visokim dohotkom) kao i na konvergencijom vođenom razvoju (pri čemu je
potrebito zadovoljiti tzv. kopenhagenske kriterije, jer zemlja želi postati članicom EU).

Rad ima za cilj ukazati na ključne elemente u koncipiranju politike konkurentnosti i

ukazati na pravce daljnjih, temeljitijih istraživanja, prije svega u oblasti istraživanja
stvarnih uzroka niske konkurentnosti BH. ekonomije, kao i na nužnost što hitnijeg
formuliranja kratkoročne politike konkurentnosti kako bi zemlja što spremnije dočekala
razdoblje koje će uslijediti poslije globalne ekonomske krize.

15
 PRVI DIO

KOMPARATIVNA ANALIZA KONKURENTNE

POZICIJE BH EKONOMIJE S ASPEKTA
„EKONOMSKOG KLASTERA“ ZEMALJA SA
IMPLIKACIJAMA ZA OBLIKOVANJE
POLITIKA

16
 1. EKONOMSKI RAST, TRGOVINA I KONKURENTNOST

Debata o vezi vanjske trgovine i ekonomskog rasta, koju neki opisuju kao utrku studija,
svodi se na gledišta da postoji značajna veza između otvorenosti trgovini i ekonomskog
rasta odnosno da nije moguće naći ustanoviti vezu između njih.4

Najistaknutiji optimisti D. Dollar i A. Kraay5 nalaze značajnu vezu između otvorenosti

trgovini i ekonomskog rasta. Najistaknutiji skeptici D. Rodrik i F. Rodriguez6 tvrde da
„nema ubjedljivih dokaza da je trgovinska liberalizacija predvidivo povezana s
uslijeđujućim ekonomskim rastom“ te da studije koje tvrde da postoje dokazi „pogrešno
pripisuje makroekonomske fenomene trgovinskoj politici“. „Jedina sistemska veza koja
postoji je da zemlje smanjuju barijere kad postanu bogatije“, ističe Rodrik, navodeći da je
ekonomski rast često nastajao iza trgovinskih barijera. Prema njemu, ne postoji suglasje
političkih receptura i ekonomskih performanci.7

Ostavljajući po strani studije koje za predmet razmatranja imaju više zemalja,8 brojne
studije zemalja-slučajeva odnosno studije individualnih zemalja tvrde da trgovinska
liberalizacija i otvorenost trgovini povećavaju dohodak. Čak i ako izvjesna skorija
istraživanja bacaju sumnju na jačinu te veze, opći je dojam da vanjska trgovina ima
pozitivan učinak na ekonomski rast, posebice zemalja s malim tuzemnim tržištem.9
Prema tim gledištima, „čini se da trgovina stvara, čak održava visok rast“, kako tvrde J.
Bhagwati i T. N. Srinivasan. 10 Trgovinska liberalizacija se vidi kao ključni sastojak
skupa političkih mjera za ekonomski razvoj i povećanje blagostanja društva.

Iako se može kazati da je liberalna trgovinska politika nužna za ekonomski rast, činjenica
je da ona nije dovoljna sama po sebi osigurati rast trgovine. Kad se trgovinska reforma
provodi u nestabilnom makroekonomskom okruženju ili se provodi bez napora

4
L. Alan Winters (2000), “Trade and Poverty – Is There a Connection?” WTO Special Study No.5: "Trade,
Income Disparity and Poverty". Geneva: WTO.
5
Dollar, David and Kraay, Aart (2002), “Spreading the Wealth”, Foreign Affairs, Vol. 81 (1), pp.1-13.
6
Rodriguez, Francisco and Rodrik, Dani (1999), “Trade Policy and Economic Growth: A Skeptic’s Guide
to Cross-National Evidence,” NBER Working Paper No. W7081, April.
7
Rodrik, D. (2003), „Growth Strategies“, working paper . As cited in Agriculture and Natural Resources
Team of the UK Department for International Development (DFID) in collaboration with Jamie Morrison
of Imperial College at Wye, and Sophia Murphy of the Institute for Agriculture and Trade Policy (2004),
Agricultural Trade and Poverty Reduction: Opportunity or Threat? London: DFID, p.10.
8
Studije koje promatraju više zemalja nisu pouzdane jer postoje kako one koje podupiru, tako i one koje ne
podupiru odnosnu vezu.
9
Frenkel, J. and D. Romer (1999), “Does Trade Cause Growth?” American Economic Review, Vol. 89 (3):
379–99; Sachs, J. and A. Warner. 1995. “Economic Reform and the Process of Economic Integration.”
Brookings Papers on Economic Activity 1995 (1): 1–118 and Alesina. A., E. Spolaorr, and R. Wacziarg
(2005), “Trade, Growth, and the Size of Countries.” In P. Aghion and S. Durlauf (eds.), Handbook of
Economic Growth. Amsterdam: Elsevier. 1499–1542.
10
Bhagwati, J. and T. N. Srinivasan (1999), “Outward-Orientation and Development: Are Revisionists
Right?” Yale University Economic Growth Center Discussion Paper 806. New Haven, Conn.

17
usmjerenih na jačanje veze trgovina-lokalne, s trgovinom povezane institucije, često se
od nje odustaje ili ne postiže ekonomski rast.

Učinkovita trgovinska politika traži aktivno sudjelovanje svih zainteresiranih strana i

postojanje institucionalne osnove za provođenje trgovinske politike. 11 Shodno tome,
iznimno je važno uspostaviti virtuozni krug rasta trgovine i ekonomskog rasta:
• Ekonomsko-politički poticaji uspostavi tuzemnih malih i srednjih
transnacionalnih tvrtaka (TT),
• Povećanje izvoznih mogućnosti tuzemnih malih i srednjih TT kroz
podugovaranje poslova za inozemne TT,
• Povećanje vještina uključujući radne,
• Povećanje uvoza i još više izvoza,
• Povećanje produktivnost i obima proizvodnje,
• Povećanje plaća i zaposlenosti,
• Diverzifikacija/povećanje tražnje i potrošnje i
• Veća integracija u međunarodno poslovno okruženje.12

Otvorenost trgovini znači, prije svega, promoviranje izvoza, a manje supstitucije uvoza.
Bivši premijer, dopremijer i ministar financija i ekonomije Južne Koreje te član aktualne
Komisije za rast i razvoj (poznatije kao Spenceova komisija), Han Duck-soo tvrdi da
kada je Južna Koreja 1950tih slijedila politiku uvozne supstitucije, ekonomski rast je
iznosio svega 2-3 % godišnje. No, kad je Južna Koreja u potpunosti promijenila
vanjskotrgovinsku orijentaciju – od supstitucije uvoza k promociji izvoza – ekonomski
rast se povisio na preko 7 % godišnje tijekom dugog razdoblja.13

Da bi kao zemlja s višim srednjim dohotkom dostigla zemlje s visokim dohotkom, BiH
mora povećati veličinu izvoznog sektora tako da se izvoz kao procent bruto domaćeg
proizvoda (BDP) ili još bolje izvoz per capita povećava. No, to je samo jedna dimenzija
priče. Uvoz se također mora povećavati. Cilj izvozno-vođene strategije nije povećati
trgovinski suficit i devizne rezerve (kao što se nekoć smatralo, poglavito u doba
merkantilnog kapitalizma) nego postupno povećavati produktivnu zaposlenosti,
povećavati uvoz i konačno ostvarivati brži rast.14

U skorije je vrijeme vanjsko okruženje postalo u nekim aspektima više, a u nekim manje
naklonjeno malih zemljama. Jedan je novi skup usluga postao predmetom trgovanja,
zahvaljujući naprecima u informaciono-telekomunikacionim tehnologijama (ITT),
sukladno dobavljanju tih usluga iz vanjskih izvora (izvan tvrtke i izvan zemlje). Za male
zemlje koje se uveliko oslanjaju na vanjsku trgovinu, to stvara nove prilike, koje se
trebaju iskoristiti. S druge strane, male zemlje pate zbog „erozije preferencija.“ Uživaju

11
European Commission (2003), Guidelines for European Commission Trade Related Assistance. Brussels:
European Commission.
12
Vijeće ministara BiH (2001), Globalni okvir za strategiju ekonomskog razvoja 2001-2004 –
„Poduzetničko društvo“. Sarajevo: Vijeće ministara BiH, str. 21.
13
Commission on Growth and Development (Spence Report) (2008), The Growth Report Strategies for
Sustained Growth and Inclusive Development. Washington, D.C.: World Bank, p. 23.
14
Commission on Growth and Development (2008), o.c., p. 51.

18
povlašten pristup tržištima razvijenih zemalja, ali se ta povlastica gubi sa smanjivanjem
carinskih barijera diljem svijeta. Čvršća regulacija inozemnih financijskih centara je
također ograničila slobodu djelovanja nekih manjih zemalja.

Treba imati u vidu da je većina malih država – preko polovice – nastala poslije 1970.
Neovisnost je značila da javne usluge više ne „uvoze“ od zemlje matice nego neminovno
moraju proizvoditi u tuzemnim institucijama. Proizvodnja tih javnih dobara u malim
državama je vrlo skupa u slučajevima nedjeljivosti proizvodnje tih usluga. BiH je primjer
kako izgradnji tih, s vanjskom trgovinom povezanih institucija može biti mukotrpan i
dugotrajan proces.

Razina izvoza BiH, mjerena udjelom veličine izvoza u BDP i veličinom izvoza per
capita, je mala u odnosu na referentnu skupinu zemalja (v. graf 1). Razina izvoza per
capita je praktički dvostruko niža od prosječnog izvoza po glavi zemalja kandidatkinja za
EU članstvo (Makedonija, Hrvatska), a od naprednih tranzicijskih zemalja (Slovačka,
Slovenija) skoro 12 puta manja.

Reforme vanjske trgovine u nedovoljno razvijenim zemljama su još uvijek fokusirane na

smanjenje carina, a ne na pojednostavljenje procedura vezanih za poslove izvoza i uvoza.
Skorije studije pokazuju da troškovi prekoračenja vremena obrade u uvozu prekoračuju
troškove carina kod svakog regiona, dok troškovi prekoračenja obrade u izvozu
prekoračuju troškove carina kod svakog regiona osim kod Istočne Azije i Zapadne
Europe.15

Na ovaj problem u BiH odavno ukazuje Vijeće stranih investitora u BiH, koje je u svojoj
„Bijeloj knjizi 2007“ jasno naznačilo:16

15
David Hummels (2007), “Calculating Tariff Equivalents for Time in Trade.” West Lafayette, Ind.:
Purdue University, Department of Economics.
16
BIH Foreign Investors Council (2007), White Paper 2007 - Priority Solutions for Obstacles to Investment
and Growth in Bosnia & Herzegovina. Sarajevo and Banja Luka: BIH Foreign Investors Council, p. 15.

19
 „Kao da nedovoljna veličina domaćeg tržište nije dovoljan problem za BH
poduzeća i njihove investitore, pa tarifne politike i carinske prakse
dodatno ograničavaju tržište. (...) Odnosno, unutarnja i izvozna
konkurentnost BH poduzeća ovisi o njihovom nesputanom pristupu
odgovarajućim sirovinama i repromaterijalima i nabavama bez obzira da li
su s tuzemnih ili inozemnih tržišta. Za malu otvorenu ekonomiju kao što je
BH., praktično nema restrikcija uvedenih radi zaštitite tuzemnih
proizvođača, a da u isto vrijeme nemaju negativan efekat na konkurentnost
tuzemnih proizvođača.“

Poradi ovakvih, a i drugih štetnih mjera te radi slabljenja internacionalne konkurentnosti

tuzemnih proizvođača, uspostavljen je trend slabljenja izvozne aktivnosti. Izvoz BiH u
odnosu na referentnu skupinu zemalja (Makedonija, Hrvatska, Slovačka, Slovenija,
Grčka, Portugal, Austrija i Švicarska) slabi još od 2002. (v. graf 2).

Slabljenjem ekonomske aktivnosti u zemljama-partnerima od sredine 2007., tj. od

nastanka globalne ekonomske krize, smanjuje i smanjit će tražnju za BH. robom, što će
dalje pogoršavati izvozne, a time i ekonomske performance BH. ekonomije. Procjene
Međunarodnog monetarnog fonda su da će pad globalne proizvodnje iznositi 1.3 % u
2009. U zemljama s kojima BiH obavlja većinu vanjskotrgovinskih transakcija, pad će
biti još i izraženiji: u Njemačkoj 4.4%, Italiji 2.9 %, Austriji 3.4 % i Hrvatskoj 3.5 %.17
Stoga je razumljivo da se izvoz BH. robe u razdoblju I-VI 2009. u odnosu na razdoblje I-
VI 2008. smanjio za oko ¼ preciznije za 23.8 %.

Od ukupnog BH. izvoza preko četiri petine, preciznije 83.4 % otpada na dvije grupacije
zemalja: EU i CEFTAu. Na izvoz u EU opada preko polovice, a na izvoz u CEFTu preko
trećine ukupnog BH. izvoza. Jednostavnije kazano: od ukupnog BH. izvoza preko ¾

17
International Monetary Fund (2009), World Economic Outlook: Crisis and Recovery. Washington, D.C.:
IMF.

20
otpada na zemlje trokuta Rim-Berlin-Beograd (Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija,
Hrvatska, Srbija, Mađarska, Češka, Slovačka).

Ne samo da je BH. izvoz geografski usko lociran, nego je i vrlo uskog tehnološkog
sadržaja. 18 Na izvoz visoke tehnologije otpada 3 % ukupnog izvoza industrijskih
proizvoda, što znači da ga, bez ikakave sumnje, treba potrostručiti.

Budući da izvoz BH. ekonomije pokazuje relativne znake slabosti još od 2002., što se
dalje pogršalo uslijed globalne ekonomske krize, koja je dovela i do apsolutnog
smanjenja izvoza tijekom I-VI 2009., neminovno se nameće pitanje konkurentnosti BH.
izvoza odnosno internacionalne konkurentnosti BH. ekonomije.

18
World Bank (2008), World Development Report 2009. Washington, D.C.: World Bank, pp. 358-9.

21
 2. ZNAČAJ KONKURENTNOSTI ZA BH EKONOMIJU

Temeljni izazov BH. ekonomije je nekonkurentnost. Prema rang listi konkurentnosti

zemalja Svjetskog ekonomskog foruma (World Economic Forum, WEF) za 2008-09.,
BiH spada među najmanje konkurentne europske zemlje (v. graf 5). Pripada najmanje
konkurentnom europskom regionu - regionu Jugoistočne Europe, za kojim još i zaostaje,
uslijed višegodišnjeg smanjivanja konkurentnosti. Od tih 12 najmanje konkurentnih
europskih zemalja 10 ih pripada regionu Jugoistočne Europe. Ako se od tih 10 zemalja
izuzme Grčka, onda su preostale ekonomije tranzicijske ekonomije Jugoistočne Europe.

S druge strane, za uključenje u EU, čemu BiH teži, nužno je da zemlja ispunjava
ekonomske tj. „kopenhagenske kriterije“, što znači da mora imati funkcionalnu
ekonomiju (prije ulaska) i konkurentnu ekonomiju (neposredno po ulasku).

Da bi BiH dostigla najmanje konkurentne zemlje članice EU, tj. popravila svoju poziciju
za 30-40 mjesta na ljestvici Svjetskog ekonomskog foruma, treba joj barem 8-10 godina,
jer zemlje na stupnju razvoja na kojem je BiH u prosjeku popravljaju svoju poziciju za 2-
4 mjesta godišnje.

BiH se nalazi u “zamci srednjeg dohotka”, stiješnjena između zemalja s niskim dohocima
koje konkuriraju niskim nadnicama, i zemalja s visokim dohocima koje konkuriraju
visokotehnološkim proizvodima

Za ostvarenje tranzicije od zemlje sa visokim srednjim dohotkom, što je aktualna

pozicija BiH, do zemlje s visokim dohotkom potrebne su nove strategije, koje se
razlikuju od onih kojima je ostvarena tranzicija od zemlje s niskim dohotkom do zemlje
sa srednjim dohotkom. Strategije trebaju jasno kazati u kojim oblastima se BiH treba
globalno, minimalno regionalno specijalizirati, odnosno postići ekonomiju obima i
tehnološko liderstvo.

22
3. NISKA KONKURENTNOSTI BH EKONOMIJE

3.1. Mogući uzroci srednjoročne nekonkurentnosti

3.1.1. Nizak obuhvat obrazovanjem

Prema Porterovim etapama razvoja,19 BiH se nalazi u drugoj fazi razvoja tj. efikasnošću
vođenoj fazi razvoja. To znači da stupovi konkurentnosti „više obrazovanje i trening“,
„efikasnost tržišta roba“, „efikasnost tržišta rada“, „usavršenost financijskih tržišta“,
„tehnološka spremnost“ i „veličina tržišta“ imaju relativno veći značaj za konkurentnost
ekonomije na tom stupnju razvoja nego ostali stupovi.

Tablica 1: WEF 2008-9, Skor konkurentnosti BiH

Skupine stupova Stupovi Skor Ukupno

1. Institucije (25%) 3.1x25% 0.78
2. Infrastruktura (25%) 2.2 x25% 0.55
3. Makroekonomska 5.2 x25% 1.3
stabilnost (25%)
Temeljni uvjeti
4. Zdravstvo i osnovno 5.3 x25% 1.33
obrazovanje (25%)
= 3.9
Ukupno 3.9 x 40% 1.6
5. Više obrazovanje i 3.1
trening (17%)
6. Efikasnost tržišta roba 3.5
(17%)
7. Efiksnost tržišta rada 4.2
(17%)
Pojačala
8. Usavršenost 4.0
efikasnosti
financijskih tržišta
(17%)
9. Tehnološka spremnost 2.6
(17%)
10. Veličina tržišta (17%) 3.0
Ukupno 3.4 x 50% 1.7
11. Usavršenost 3.2
Inovacije i poslovanja
usavršenost 12. Inovacije
poslovanja 2.4
Ukupno 2.8 x 10% 0.3
UKUPNO 3.6
19
Pojam „etape rasta“ se ovdje koristi samo orijentaciono. Ilustracije radi, prema ocjeni Svjetske banke,
BiH spada u skupinu zemalja s višim srednjim dohotkom, dok prema aktualnoj Porterovoj klasifikaciji
spada u drugu, a prema novoj Poterovoj klasifikaciji spada u treću, najnižu skupinu zemalja. O kritikama
teorija etapa rasta detaljnije u: Nicholas Crafts (2001), „Historical Perspectives on Development“. In Meier
M. Gerald and Joseph E. Stiglitz. Frontiers of Development Economics – the Future in Perspective.
Washington, D.C.: World Bank.

23
U poređenju s „tranzicijskom“ skupinom zemalja (v. graf 6) BiH najviše zaostaje upravo
u oblasti „pojačala efikasnosti“ (u okviru toga, najviše zaostaje kod stupa „više
obrazovanje i trening“).

Graf 6: WEF 2008-9: Standardizirano odstupanje BiH od

referentne skupine za I. klaster.

Efikasnost tržišta rada 07.

Zdravstvo i osnovno obrazovanje 08. 0,00 Efikasnost tržišta rada 08.
Zdravstvo i osnovno obrazovanje 07. Efikasnost tržišta roba 07.

Visoko obrazovanje i trening 08. -0,50 Efikasnost tržišta roba 08.

Visoko obrazovanje i trening 07. -1,00 Infrastruktura 07.

Veličina tržišta 08. -1,50 Infrastruktura 08.

Veličina tržišta 07. -2,00 Inovacije 07.

Tehnološka spremnost 08. Inovacije 08.

Tehnološka spremnost 07. Institucije 07.

Sofisticiranost finansijskog tržišta 08. Institucije 08.

Sofisticiranost finansijskog tržišta 07. Makroekonomska stabilnost 07.

Poslovna sofisticiranost 08. Makroekonomska stabilnost 08.
Poslovna sofisticiranost 07.

I u poređenju s „tržišnom“ skupinom zemalja (v. graf 7) BiH najviše zaostaje u oblasti
„pojačala efikasnosti“, a u okviru toga kod stupova „tehnološka spremnost“ i „više
obrazovanje i trening.“

24
 Graf 7: WEF 2008-9: Standardizirano odstupanje BiH od
referentne skupine za II. klaster

Efikasnost tržišta rada 07.

Zdravstvo i osnovno obrazovanje
08.
Zdravstvo i osnovno obrazovanje
07.
Visoko obrazovanje i trening 08.
0,50 Efikasnost tržišta rada 08.
Efikasnost tržišta roba 07.
0,00
-0,50 Efikasnost tržišta roba 08.

-1,00
Visoko obrazovanje i trening 07. Infrastruktura 07.
-1,50
Veličina tržišta 08. -2,00 Infrastruktura 08.
-2,50
Veličina tržišta 07. -3,00 Inovacije 07.

Tehnološka spremnost 08. Inovacije 08.

Tehnološka spremnost 07. Institucije 07.

Sofisticiranost finansijskog tržišta

Institucije 08.
08.
Sofisticiranost finansijskog tržišta
Makroekonomska stabilnost 07.
07.
Poslovna sofisticiranost 08. Makroekonomska stabilnost 08.
Poslovna sofisticiranost 07.

U okviru kategorije „više obrazovanje i trening“ najveće odstupanje BiH u odnosu na

„ekonomsku“ skupinu zemalja (Makedonija...Švicarska) se, prema izračunima Svjetskog
ekonomskog foruma, javlja kod obuhvata srednjoškolskim obrazovanjem te potom kod
kvaliteta poslovnih škola, raspoloživosti lokalnih i istraživačkih usluga i obima obuke
uposlenika (v. graf 8).

25
No, Svjetski ekonomski forum je napravio grešku kod prikaza obuhvata srednjoškolskom
obrazovanjem za BiH (čime je doprinio iskrivljenju slike konkurentnosti BH ekonomije),
jer tvrdi da obuhvat iznosi 45%, što je, uzgred budi kazano, najniži obuhvat u Europi
(pokazatelji za druge zemlje su, kako ih daje Svjetski ekonomski forum: Albanija 76.7%,
Makedonija 84 %, Srbija 87.9 %, Moldova 89.3 %, Hrvatska 91.1 % itd).20

Međutim, prema podacima Svjetske banke, na koje se poziva i Svjetski ekonomski forum,
obuhvat kod BiH iznosi 85 %, Makedonije 84 %, Srbije 88%, Moldove 89.3%, Hrvatske
91% itd.21

No, i unatoč navedenoj korekturi, BiH spada u skupinu europskih zemalja s najnižim
obuhvatom populacije sekundarnim i tercijarnim obrazovanjem. Međutim, najveće
odstupanje u odnosu na „ekonomski“ klaster zemalja nije kod obuhvata obrazovanjem
neko kod obima obuke uposlenika i lokalne raspoloživosti specijaliziranih istraživačkih i
konzultantskih usluga.

U svakom slučaju, BiH ima nedovoljno izobraženu radnu snagu (v. tablicu 2), jer svega
7.1 % stanovništva starije od 15 godina ima poslijesrednjoškolsko obrazovanje (viša
škola, fakultet, magisterij, doktorat).

Tablica 2: AS BiH-anketa radne snage 2009: Obrazovanje osoba15+

(u %)
Ukupno Zaposleni Nezaposleni Neaktivni
Osnovno obrazovanje i niže 45,3 22.3 24.7 62.7
Srednjoškolsko obrazovanje 47,6 63.3 70.2 34.1
Više obrazovanje 7,1 14.3 5.1 3.2
UKUPNO 100 100 100 100

Obuhvat obrazovanjem (iskazan kao kombiniran obuhvat odnosnog dobnog uzrasta

relevantnom vrstom obrazovanja) u BiH iznosi 69 %. U Europi jedino Albanija ima niži
obuhvat koji iznosi 68.6. Kod ostalih europskih zemalja, obuhvat se kreće od 70.1 % kod
Makedonije, preko 89.8% kod Portugala (što je i vrijednost medijane) do 102.7 % kod
Danske22.

20
Prema izračunu WEF skor za BiH iznosi 2.68, a treba iznositi 4.22.
21
World Bank (2008), World Development Indicators, o.c. pp. 84-5.
22
United Nations Development Programme (2007). Human Development Report 2007/2008 – Fighting
climate change: Human solidarity in a divided world. New York: UNDP.

26
Nedovoljan broj studenata u BiH, posebice na prirodno-matematičkim te tehničko-
tehnološkim fakultetima, čini malu i krhku bazu za regrutiranje istraživačko-razvojnih
kadrova. Ne postoje ni istraživačko-razvojni centri u poduzećima (na koje u zemljama
članicama EU otpada oko 60 % ukupnog broja istraživača), pa se ne radi dovoljno na
razvoju proizvoda. Posljedično, konkurentnost poduzeća, koja su nosioci konkurentnosti
zemlje, je na niskoj razini.

Veoma je mali broj preduzeća koja pružaju internu obuku za svoje uposlenike ili
mogućnost vanjske obuke. To je posljedica nedostatka priznavanja vrijednosti obuke ili
toga što je većina poduzeća u BiH veličine mikro ili malih i srednjih preduzeća koja u
većini slučajeva ne raspolažu sredstvima za obuku zaposlenika.

Treba imati u vidu da zemlje, posebice na višim stupnjevima razvijenosti, ne konkuriraju

prvenstveno proizvodima i uslugama, nego radnim vještinama. Ukoliko žele više
napredovati na ljestvici konkurentnosti, više moraju graditi na znanju. Sposobnost
zemlje da razvije izvrstan obrazovni sistem i popravi znanje svoje radne snage kroz
obuku je od iznimne važnosti za konkurentnost firama i zemlje.

3.1.2. Niska tehnološka spremnost

BiH znatno zaostaje za drugim europskim zemljama u oblasti tehnološke spremnosti. Tu

je od posebne važnosti informaciono-telekomunikaciona tehnologija (IKT), koja se
razvila u „tehnologiju opće namjene“ modernog doba zbog svojih indirektnih efekata na
druge gospodarske sektore i kao tehničke podloge za ekonomske transakcije.

27
Kako je razvidno s grafa 10, posebno je važno istaći zaostajanje BiH u oblasti broja
mobilnih telefona (jedino Moldavija od europskih zemalja ima manji broj mobitela per
capita), oblasti širokopojasnog interneta (jedino Albanija i Ukrajina od europskih zemalja
imaju manji broj pretplatnika per capita) te u oblasti osobnih kompjutora (jedino Albanija,
Ukrajina i Bugarska od europskih zemalja imaju manji broj osobnih kompjutora per
capita)23.

3.2. Nerazvijene institucije – uzrok dugoročne nekonkurentnosti

Socijalna infrastruktura i političke institucije (social infrastructure and political
institutions, SIPI) sve više dolaze u središte mnogih analiza i politika tijekom posljednje
dvije dekade. Sve više se empirijskim istraživanjima potvrđuje da su one, promatrano na
dugi rok, najvažniji (ako ne i jedini) faktor relevantna za objašnjenje dugoročnih razlika
u napretku zemalja.24

No, ekonometrijsko izdvajanje učinka institucija od ostalih faktora, posebice od

geografske lokacije je složeno zbog visokih stupnjeva korelacije. Stoga još uvijek ima
skepticizma oko tih istraživanja. Unatoč tome, Svjetski ekonomski forum (World
Economic Forum, WEF) će od 2009. koristi SIPI kao indikator za utvrđivanje etapa
ekonomskog razvoja zemalja. Moguće je, naravno, koristi i druge indikator npr. BDP per
capita no WEF drži da je SIPI bolji indikator.25

23
World Economic Forum (2008), The Global Competitiveness Report 2008-9. Geneva: World Economic
Forum.

24
Michael E. Porter et al (2008), Moving to a New Global Competitiveness Index. In M. E. Porter and K.
Schwab (eds.), The Global Competitveness Report 2008-9. Geneva: World Economic Forum.
25
Michael E. Porter et al (2008), o.c.

28
Tablica 3: Elementi SIPI-a
Temeljne ljudske Političke institucije Vladavina prava (korupcija i
sposobnosti (donošenje političkih odluka i efikasnost pravnih procesa)
efikasnost izvršne vlasti)
Dostupnost, kvalitet i Efektivnost zakonodvanih Efikasnost pravnog okvira
obuhvat osnovnim i tijela
srednjim obrazovanjem
Dostupnost, kvalitet i Povjerenje javnosti u (Niski) troškovi korupcije,
izdaci na zdravstvenu političare kriminala, nasilja i
zaštitu organiziranog kriminala
Očekivano trajanje (Nisko) traćenje javnih Neovisnost sudstva,
života resursa pouzdanost policijskih usluga
(Niska) pojava Efektivnost vlade u Vlasnička prava
turbekuloze smanjenju siromaštva i
nejednakosti
(Niska) smrtnost djece Transparentnost vlade u (Niska pojava) nenamjenskog
donošenju odluka korištenja javnih sredstava
Sloboda medija (Niska pojava) neplaćanja
firmi
Vrelo: adaptirano iz Michael E. Porter et al (2008), Moving to a New Global Competitiveness Index, in M.
E. Porter and K. Schwab (eds.), The Global Competitveness Report 2008-9. Geneva: World Economic
Forum.

Budući da je u prethodnom dijelu rada bilo riječi o obrazovanju, ovdje ćemo se osvrnuti
na vladavinu prava kao element SIPI-ja.

Nedvojbeno je da vladavina prava u BiH nije snažno razvijena. Vladavina prava

(posebice postojanje vlasničkih prava i sposobnosti zaštite zakonskih prava) ima važan
utjecaj na poduzimanje incijativa u ekonomskoj sferi. Ako su vlasnička prava slaba,
aktive se ne mogu staviti u njihove najbolje uporabe, te će, shodno tome, slabiti
produktivnost. Čak i kad postoje jasno utemeljena vlasnička prava, korupcija može
umanjiti njihovu ekonomsku vrijednost, dovodeći do toga da ih je teže ustanoviti u
sudnici ili pak omogućavajući štetne ekonomske politike.
Kriminal povećava troškove poslovanja i smanjuje investicijske poticaje koji osiguravaju
veći nivo produktivnosti. No, empiriske potvrde veze sigurnosti i produktivnosti nisu još
čvrsto ispitane.26

Vladavinu prava u BiH, posebice s aspekta njenog utjecaja na ekonomske tijekove,

moguće je u izvjesnoj mjeri sagledati kroz izvršenje ugovora. S narednog grafa je
razvidno da BH. uveliko zaostaje za drugim ekonomijama u oblasti izvršenja ugovora. 27

26
Michael E. Porter et al (2008), o.c.
27
World Bank je, u suradnji s Lex Mundi, najvećom internacionalnom udrugom pravnih firmi, organizirala
istraživanje u 109 zemalja da ustanovi kako djeluju sudovi. Izabrana su dva slučaja: neplaćanje kirije i
izdavanje čeka bez pokrića. U svakoj je zemlji trebalo ustanoviti koje su procedure potrebne za rješavanje
navedenih slučajeva te koji zakoni i kako to reguliraju. Također je trebalo ustanoviti koliko traje rješavanje
slučaja – od momenta podnošenja tužbe do izvršenja presude – kao i koliko to košta (koliko treba platiti

29
Ako izvršenje ugovora, pa time i pravo svojine, nisu osigurani, investicije i trgovanje, pa
tako i sami ekonomski razvoj će biti ugroženi.

Da bi dostigla prihvatljiv stupanj izvršenja ugovora, BiH treba smanjiti broj procedura,
praktički za polovicu, sa sadašnjih 38 na 20, koliko ih ima kod zemalja s najmanje
procedura. Trajanje sporova trebala bi smanjiti sa sadašnjih 595 na 150 dana. Troškove
spora treba istodobno smanjiti sa sadašnjih 38.4 % vrijednosti spora do 6-9 % vrijednosti
spora. Uticaj vladavine prava na odvijanje ekonomskih procesa je moguće sagledati i
kroz rasprostranjenost korupcije, odnosno kroz veličinu transakcijskih troškova uslijed
utjecaja korupcije. Prema najskorijem izvješću Transparency Internationala (TI)28, BiH
pripada najkorumpiranijem europskom regionu. Od 12 najkorumpiranijih europskih
zemalja, samo tri (Bjelorusija, Rusija i Poljska) su izvan regiona Jugoistočne Europe.
Visok nivo korupcije znači institucionalnu slabost odnosno neadekvatno funkcioniranje
javnih institucija i porast transakcijskh troškova firmi.

advokatima, sudu i izvršiteljima presude) (v. World Bank (2008), Doing Business 2009. Washington D.C.:
World Bank)
28
Transparency International (2007) , Global Corruption Report 2008. Berlin: Transparency International.

30
Prema ocjeni Freedom House (FH)29, koji istražuje stanje političkih prava i građanskih
sloboda, BiH spada među najmanje slobodne europske zemlje, zajedno s Bjelorusijom,
Rusijom i Moldovom.

Sa stanovišta konkurentnosti promatrano, nizak SIPI znači da su poduzeća prisiljena

oslanjati se na jeftinu radnu snagu ili resurse u postizanju konkurentnosti. To dalje znači
da zemlja treba da se oslanja na troškovnu (cjenovnu konkurentnost).
Tablica 4: Stupnjevi razvijenosti zemalja prema SIPI indeksu
Visok stupanj razvijenosti Srednji stupanj razvijenosti Nizak stupanj razvijenosti

Austrija, Belgija, Cipar, Češka, Mađarska, Latvija, BiH, Albanija, Bugarska,

Danska, Estonija, Finska, Crna Gora, Slovačka Hrvatska, Litva,
Francuska, Grčka, Irska, Makedonija, Moldova,
Italija, Luksemburg, Hrvatska, Poljska,
Nizozemska, Njemačka, Rumunija, Rusija, Srbija,
Portugal, Španija, Slovenija, Ukrajina.
Švedska i UK.
Michael E. Porter et al (2008), Moving to a New Global Competitiveness Index. In M. E. Porter and K.
Schwab (eds.), The Global Competitveness Report 2008-9. Geneva: World Economic Forum.

3.3. Niska razina aplikativne konkurentnosti

Nisku konkurentnost BH ekonomije moguće je, u najkraćim crtama, objasniti niskom
razinom aplikativne konkurentnosti (nizak obuhvat višim obrazovanjem i obukom
uposlenika firmi, niska razina investicije u opremu i nizak kvalitet upravljanja društvom i
ekonomijom).

29
Freedom House (2009), Freedom in the World 2009. Washington D.C.: Freedom House.

31
 Tablica 5 : Vrste konkurentnosti od značaja za BiH
Tehnološka Aplikativna Troškovna
konkurentnost konkurentnost konkurentnost
• ulaganja u I&R • više obrazovanje • jedinični
i trening troškovi rada
industrije
• patenti • bruto fiksne
investicije u
opremu
• kvalitet • kvalitet
naučne baze upravljanja
(naučnih
članaka)
Adaptirano prema: Jan Fagerberg, Mark Knell and Martin Srholec (2004), The
Competitiveness of Nations, presented to the Second Globelics Conference,
Beijing, China, October 18-20. Oslo: Centre for Technology, Innovation and
Culture, University of Oslo.

Tehnološka konkurentnost se odnosi na sposobnost uspješnog konkuriranja na tržištima

novim proizvodima i uslugama. Ona je stoga blisko povezana s invativnošću ekonomije.
Nema pojedinačnog indikatora koji bi ju mogao izmjeriti, pa se koriste indikatori kao što
su ulaganja u istraživanja i razvoj (I&R), patentirane inovacije, kvalitet naučne baze (broj
objavljenih znanstvenih članaka u renomiranim časopisima) i sl. Treba pri tome imati u
vidu i ograničenja i domete tih indikatora. Primjerice, sklonost patentiranju je različita po
pojedinim djelatnostima i mnoge inovacije nisu niti će biti patentirane.

Imajući navedeno u vidu, nepotrebno je i navoditi da je pozicija BiH u tehnološkoj

konkurentnosti nesumljivao niska. No, ne mora nužno biti niska u iskorištavanju tih
novih tehnoloških dobara, mada je nije lako razlučiti sposobnost proizvođenja novih
dobara od sposobnosti uporabe tih dobara, jer su to dvije visoko povezane pojave. U
ustanovljivanju razine aplikativne konkurentnosti mogu se koristiti slijedeći indikatori:
upis na sekundarno i tercijarno obrazovanje, bruto fiksne investicije u opremu, raširenost
kompjutera, kvalitet upravljanja i poštivanje ljudskih prava.

Cjenovna ili troškovna konkurentnost je najpoznatiji i najdulje istraživan aspekt

konkurentnosti. Jedinični troškovi rada industrije se često koriste za ovu svrhu. Većina
zemalja koja računa da će biti konkurentna zahvaljujući prirodnim resursima i jeftinoj
radnoj snazi, zapravo postaju sve siromašnija. Sa druge strane Japan i Južna Koreja, koje
su razvojni proces započele bez ikakvih prednosti u prirodnim resursima, stvorili su u
protekle tri decenije visoko sposobnu radnu snagu, efikasne visokoobrazovne programe, i
najveći procenat rasta produktivnosti na svijetu.

Troškovna konkurentnost kao izvor diferencijacije nije održiva. Razine troškova se

postupno povećavaju u nizu sektora, negativno utječući na profitnu maržu i potencijalno
smanjujući tržišni udjel. Ograničen pristup financijama i nedostatak strategija

32
reinvestiranja u tehnologije i ljudski kapital su rizici s kojima treba računati u
budućnosti.30

Da bi osnažila konkurentnost, BiH se treba kretati uz lanac vrijednosti. Prije svega, treba
vršiti diferencijaciju kroz povećanje aplikativne konkukrentnosti i boljim korištenjem
blizine EU tržišta.

Budući da smo već ranije naznačili stanje s obrazovanjem, opremom (tehnološkom

spremnošću) te kvalitetom upravljanja (i naznačili nizak SIPI indeks), ostaje da se nešto
kaže o stopi investicija.

Stopa ukupnih investicija BiH u 2007. je iznosila 23 % bruto domaćeg proizvoda, što je za oko tri
procentna poena ispod prosjeka europskih zemalja, odnosno za oko sedam procentnih poena niže
od zemalja koje imaju BDP per capita niži od 10,000 US$. Grubo kazano, razina investicija ne
osigurava postizanje aplikativne konkurentnosti.

4. IRSKA – UZORNA PRAKSA BENČMARKINGA

KONKURENTNOSTI

U Republici Irskoj je utemeljeno Nacionalno vijeće za konkurentnost (the National

Competitiveness Council, NCC). Utemeljeno je 1997. kao tijelo socijalnog partnerstva.
Izvješće o svom radu odastire Premijeru Irske (Taoiseach). Bavi se temeljnim pitanjima
konkurentnosti irske ekonomije, uz davanje preporuka o političkim akcijama koje treba
poduzeti radi jačanja konkurentnosti ekonomije.

Svake godine NCC objavljuje dvotomno izvješće o konkurentnosti. U prvom tomu, koji
nosi naslov „Benčmarking performanci Irske“, prikazuje se skup statističkih indikatora
performanci konkurentnosti Irske u odnosu na 17 ekonomija iz sastava OECD-ea i na
prosjeke OECED-ea i 15 zemalja eurozone.

Drugi tom, naslovljen „Izazovi konkurentnosti Irske“, nadovezuje se kako na prvi tom,
tako i na najnovija istraživanja glede glavnih izazova, prvenstveno onih vezanih za
izvozni sektor, te predlaže političke akcije potrebite da se s njima iziđe nakraj.

U benčmarkingu perfomanci konkurentnosti Irske, koristi se 140 indikatora

konkurentnosti. Obuhvataju indikatore koji iskazuju konkurentnost u prethodnim
razdobljima, kao što su ekonomski rast i kvalitet života, do političkih mjera koje će
uticati na konkurentnost u narednim razdobljima, kao što su sistem obrazovanja i javni
rashodi na infrastrukturu.

30
OECD (2008), Defining and Strengthening Sector Specific Sources of Competitiveness in the Western
Balkans - Recommendation for a Regional Investment Strategy. Paris: OECD.

33
Oslanjajući se prvenstveno na podatke internacionalnih organizacija, primjerice OECED,
UN, Eurostat itd., izvješće prikazuje konkurentnost Irske u odnosu na referentnu grupu
zemalja te usto prikazuje razvoj konkurentnosti tijekom vremena.

Irska mjeri performance spram 17 zemalja. Te zemlje uključuju:

• 6 članova eurozone (Finska, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska i
Španija),
• 4 europske zemlje koje nisu uključene u eurozonu (Danska, Švedska,
Švicarska i UK),
• 2 skorije EU članice (Mađarska, Poljska) te
• 5 neeuropskih zemalja: Japan, Južna Koreja, Novi Zeland i SAD, koje su
globalni lideri ili su slične veličine ili tempa razvoja kao Irska.

Ovakav pristup osigurava detaljno poređenje Irske i njenih brojnih najbližih trgovačkih
partnera i konkurenata. Irska provodi poređenje i s prosjecima relevatnih skupina zemalja
(OECD, EU-15, eurozona), kad je to tehnički moguće. Prosjeci su ponderirani veličinom
stanovništva zemlje ili BDP gdje je to relevatno učiniti. Prema gledištima NCC,
konkurentnost se odnosi na sposobnost firmi konkurirati na tržištima. Sukladno, irska
nacionalna konkurentnost se odnosi na sposobnost skupa irskih poduzeća konkurirati na
inozemnim tržištima.

NCC koristi piramidu konkurentnosti da prikaže okvir unutar kojega ocjenjuje

konkurentnost zemlje. Na vrhu piramide je održiv rast životnog standarda (koji je rezultat
prethodnih uspjeha u postizanju konkurentnosti). Ispod njega su ključni uvjeti postizanja
konkurentnosti, koji uključuju poslovne performance (kao što su trgovina i investicije,
produktivnost, cijene i troškovi te ponuda radne snage). Smatra ih se matricom tekuće
konkurentnosti. Naposljetku se daju politički inputi koji pokrivaju tri stupa buduće
konkurentnosti: poslovno okruženje (oporezivanje, regulaciju, financije i socijalni
kapital), fizičku infrastrukturu i znanstvenu infrastrukturu.

34
Održivi razvoj se smatra rezultatom prethodne konkurentnosti. Konkurentnost nije cilj
sama sebi, već sredstvo postizanja poboljšanja životnog standarda i kvaliteta života. Da li
su oni postižu ocjenjuje se preko slijedećih veličina:
• nacionalni dohodak,
• kvalitet života i
• drživosti okoline.

Visoki i rastući životni standard je ključna mjera uspjeha nacionalne konkurentnosti. On

se mjeri veličinom BDP i BDP per capita.

Ključni cilj konkurentnosti je podržati visok kvalitet života, što je širi cilj od poboljšanja
materijalnog životnog standarda. Koliki je kvalitet života, sagledava se preko indeksa
humanog razvoja, kojega izračuna UNDP.31

Suština održivosti okoliša je stabilna veza između ljudskih aktivnosti i svijeta prirode koji
ne smanjuje izglede budućih generacija uživati kvalitet života barem dobroga kao što je
aktualne generacije.

Nacionalna konkurentnost se oslanja na izvjesne ključne uvjete koji podržavaju

ekonomsko okruženje (poslovne performance, produktivnost i inovacije, cijene i troškovi,
ponuda radne snage).

Performance poslovnog sektora su od ključne važnosti u podržavanju visokih životnih

standarda i održavanje razine visoke zaposlenosti. Ključne su u smislu održavanja
snažnih javnih financija i rashoda na javne usluge. Prvenstveno je riječ o poslovnim
investicijama i trgovini. U svezi s trgovinom prvenstveno je riječ o otvorenosti ekonomije.

Na dugi rok, životni standard ovisi o kretanju produktivnosti, koja pak ovisi o
inovacijama (stvaranju novih proizvoda ili procesa).

31
United Nations Development Programme (2007). Human Development Report 2007/2008 – Fighting
climate change: Human solidarity in a divided world. New York: UNDP.

35
Nivo infrastrukture zemlje utiče na konkurentnost na nekoliko načina. Dobro razvijena
infrastruktura može reducirati zagušenost prometa i razinu troškova te povećati
produktivnost i mobilnost rada. Matrica tekuće konkurentnosti (ključni uvjeti
konkurentnosti) obuhvata ključne uvjete koji podržavaju održivo ekonomsko okruženje.

Oni povezuju inpute vladine politike s održivim rastom:

o poslovne performance (kao što su trgovina i investicije),
o produktivnost,
o cijene i troškovi te
o ponuda radne snage.

Politički inputi predstavljaju uvjete buduće konkurentnosti:

o poslovno okruženje (oporezivanje, regulacija i konkurencija,
regulacija tržišta rada, financijski i socijalni kapital),
o fizička infrastruktura i
o znanstvena infrastruktura.

5. KLJUČNE PREPORUKE

5.1. Uvesti klaster politike kao inicijalne politike poboljšanja

konkurentnosti

Razvoj BH ekonomije treba biti izvozom vođen razvoj. No, jasno je da se poradi
povećanja izvoza moraju razvijati i klasteri, i infrastruktura, i obrazovanje, i prakticirati
EU konvergencija i izgrađivati institucije. U zadnje tri dekade drži se da su za zemlje sa
srednjim dohotkom najbolje strategije razvoja koje se temelje na izvozom vođenim
razvojem. Temeljne karakteristike takve strategije su:
• visok nivo domaće štednje i domaćih investicija
• visok nivo tuzemnih i inozemnih investicija (III i portfolio investicija),
poglavito u industriju
• visok nivo izvoza industrijskih proizvoda.
Slijeđenje izvozno-orijentiranog razvoja, jedine održive dugoročnije strategije
dugoročnog boljitka i održavanja kvalitete života, nije lako u doba smanjenja globalne
tražnje za robama i uslugama i sužavanja svjetske trgovine. No, za male zemlje poput
BiH nema drugoga puta. S tim u vezi predsjedatelj Nacionalnog vijeća za konkurentnost
Republike Irske, dr. Don Thornhill kaže:32
„Targetiranje izvozno-vođenog rasta je jedini održiv put održanja životnog
standarda i osiguranja dugoročnog boljitka. Nije ga lako postići u doba
smanjenja globalne tražnje za robama i uslugama i sužavanja svjetske
trgovine, no nema alternative.“

32
National Competitiveness Council (2009), „Getting Fit Again: The Short Term Priorities to Restore
Competitiveness“. Dublin: National Competitiveness Council, p. 6.

36
Ideja klastera je sredinom 1990-tih postala središnjom idejom u konkurentnosti i
ekonomskom razvoju, i široko prihvaćena u politici ekonomskog razvoja. 33 Klaster
inicijative su prihvaćene u tranzicijskim ekonomijama tijekom zadnjih 10-tak
godina. 34 Kreatori razvojnih politika više prihvataju klaster politike nego industrijske
politike u poticanju konkurentnosti ekonomije.35

Tablica 6: Industrijska politika vs. politika klastera

ELEMENTI TIPOVI POLITIKA
POLITIKE Industrijska politika Politika klastera
5. Obuhvat • Neki segmenti • Cjelokupna ekonomija
ekonomije ekonomije (ciljane (svi klasteri)
industrije /sektori)
6. Opseg • Lokalne kompanije • Lokalne i strane
internacionaliz kompanije
acije
7. Opseg • Posreduje u • Ublažava prepreke rastu
intervencije takmičenju (npr. produktivnosti
zaštiti, promociji • Naglašava unakrsne
industrije, potporama) industrijske veze
/dopune
8. Nivo • Centralizuje odluke • Podržava inicijative na
intervencije na državnom nivou regionalnom i lokalnom
nivou
Izvor: razrađeno prema Michael E. Porter (2003), Clusters and Regional Competitiveness: Recent
Learnings. Presentated to the International Conference on Technology Clusters Montreal, Quebec,
November 7, 2003.

Kritični faktori uspjeha konkurentnosti klastera su36:

• izvršenje zajedničke strategije ekonomskog razvoja, konzistentne sa strategijom
ekonomskog razvoja odnosnog prostora
• stvaranje širokih partnerstava aktera na određenim projektima
• fokusiranje na tehnologije za tržišta s visokim potencijalom rasta
• dostizanje kritične mase za sticanje i održavanje internacionalne prepoznatljivosti
• razvoj dijaloga s civilnim društvom radi uključivanja svih ključnih zainteresiranih
strana.

33
Michael E. Porter (2006), „Introduction“ in Christian Ketels, Göran Kindquist i Örjan Sölvell. The
Cluster Initiative Greenbook. Stocholm: Ivory Tower AB, p.5
34
Ketels Christian, Göran Kindquist i Örjan Sölvell (2006), Cluster Initiatives in Developing and
Transition Economies. Stockholm: Center for Strategy and Competitiveness.
35
Michael E. Porter (2003), Clusters and Regional Competitiveness: Recent Learnings. Presentated to the
International Conference on Technology Clusters Montreal, Quebec, November 7, 2003.
36
OECD (2005), Business Clusters – Promoting Enterprise in Central and Eastern Europe. Paris: OECD.

37
Voditi proces unaprjeđenja konkurentnosti BH. ekonomije podrazumijeva da vlade,
poslovna i akademska zajednica rade zajedno na rješavanju izazova s kojima se BH.
firme susreću na regionalnom i globalnom tržištu.

Vlade moraju stvarati okruženje koje privlači transnacionalne kompanije, promovira

učenje/ trening, transfer tehnologija, stimulira nastajanje malih i srednjih poduzeća,
potiče nastajanje lanaca ponude, razvija institucije koje omogućavaju ostvarenje izvoza,
potiče djelovanje razvojnih banka u financiranju infrastrukture, primarno cestovne, te
daje podršku razvoju distributivnih kanala na EU tržištu.

Glavni cilj liderima privatnog sektora treba biti povezivanje s transnacionalnim

kompanijama kroz podugovaračke ugovore, dodavanje što veće vrijednosti proizvodima
za koje su zahtjevniji potrošači zainteresovani i tako ostvarivati što veći dohodak.

Grupe preduzeća moraju imati vitalnu ulogu u stalnom pritisku na vlade, tako što će
pružati informacije o neophodnim reformama, i pomoći u njihovom provođenju.

Akademska zajednica mora preuzeti vodeću ulogu u provođenju obrazovnih reformi i

surađivati s poslovnom zajednicom u detektiranju potrebnih radnih vještina i tehnologija
nužnih za uspješan nastup na inozemnim tržištima.

Sindikati trebaju također sudjelovati u aktivnostima poboljšanja poslovnog ambijenta i

internacionalne konkurentnosti ekonomije tako što će surađivati s vladama, preduzećima
i obrazovnim ustanovama u pravcu obrazovanja radnika za tuzemno i inozemno tržište.

U razdoblju 2010-2015. ključni akteri konkurentnosti BH klastera su:

• Transnacionalne kompanije (TNK)
• Inozemne izravne investicije (III)
• Klasterske inicijative
• Centri za transfer tehnologija
• Centri za edukaciju
• Mala i srednja poduzeća (MPS)
• Institucije izvoza
• Razvojne banke
• Inozemstvo (EU).

38
 Graf 16: Model klasterskih inicijativa

Obrazovni sistem

Centri za
Centri za
transfer
edukaciju
tehnologija

Moderne
vještine
Nove tehnologije

INOZEMSTVO
III
KLASTERSKE
(EU) INICIJATIVE

Omogućavanje

Investicije u
transport
izvoza
Procedure
kapital
savjeti

zi
ilo
pr

Financi
Konzul-
jske Institucije Razvojne
Mediji tantske MSP
instituci izvoza banke
firme
Izvoz je

Privatni sektor Javni sektor

Dok u Europi postoji oko 1,000 klasterskih inicijativa (KI), čiji razvoj sve zemlje članice
EU podržavaju makar jednim programom razvoja KI, što čini i niz tranzicijskih
zemalja,37 situacija u BiH je takva da nije izvršeno ni mapiranje postojećih klastera, a
kamoli da postoji ekonomsko-politička podrška njihovom razvoju. Stoga je razumljivo da
su klasteri u BiH među najslabijim ne samo u Europi nego i na svijetu, kako pokazuje
graf 17.

37
Furre, H. (2008), Cluster Policy in Europe - A Brief Summary of Cluster Policies in 31 European
Countries. Unpublished Paper. Norway: Oxford Research AS (as cited in Sölvell Örjan (2009), o.c.).

39
BiH bi se trebala fokusirati i podržavati 10-15 klasterskih inicijativa 38 . No, aktualno
stanje je takvo da su i postojećih 7-8 KI u vrlo teškoj situaciji, čak i najrazvijeniji od njih,
automobilski klaster u vrlo teškoj situaciji.

Šest glavnih aktera KI trebaju biti:39

• Poduzeća (uzlazno i silazno uz i niz proizvodni lanac, poduzeća s kojima se ima
zajednički interes npr. slična vrsta radne snage i/ili tehnologije itd.; firme koje
pružaju usluge: konsultantske, pravne, poslovne i sl.)
• Financijske organizacije (banke, fondovi riziko kapitala, poslovni anđeli itd.)
• Javne institucije (vlasti, agencije vezane za privredu i politiku ekonomskog
razvoja, za naučno-tehnološku politiku i sl.)
• Sveučilišta (fakulteti, istraživački centri, centri za transfer tehnologija, centri za
obuku, laboratorije, inkubatori, tehnološki parkovi, naučni parkovi i sl.)
• Organizacije za suradnju (klasterske organizacije, trgovinske organizacije, NVO,
formalne i neformalne mreže)
• Mediji (s izvješćima o KI i brendovima).

Klaster politika se treba voditi na nivou BiH, na nivou entiteta/BD, na regionalnom i na

lokalnom nivou. Temeljem iskustva EU zemalja, može se kazati da je u federalnim
zemljama (Švicarska, Belgija), čak i u nekim unitarno uređenim zemljama (Italija),
klaster politika razvijena na regionalnom nivou.40 Imajući u vidu visoku fragmentiranost
političko-institucionalog prostora BiH, lakše je provoditi klaster politiku nego druge
vrste razvojnih politika, koje iziskuju makromenadžiranje ekonomijom.

38
Eksperti sugeriraju slijedeće potencijalne klastere: Sarajevo (informacione tehnologije, elektronika,
mehatronika, bio-medicina i dr.), Tuzla (hemijska tehnologija, IT, energetika i dr.), Mostar (tehnologije
prerade obojenih metala, agroindustrija, obnovljiva energija i dr.), Banja Luka (elektronička tehnologija,
agroindustrija) i Zenica (novi materijali, metaloprerada viših faza, nove tehnologije u drvopreradi i dr.) (v.
Darko Petković (2008), Input za Strategiju razvoja BiH. Sarajevo: DEP.
39
Sölvell Örjan (2009), o.c.
40
Sölvell Örjan (2009), Clusters – balancing evolutionary and constructive forces. Stockholm: Ivory Tower
Publishers.

40
Aspekti klaster politike trebaju biti:
• Politika privlačenja III
• Politika poslovnih veza
• Sektorski orijentirana privredna politika
• Naučno-obrazovna politika i
• Politika konkurencije i tržišne integracije.

Realistično je očekivati na KI u budu utemeljene na III, kao i u mnogim malim

europskim tranzicijskim ekonomijama (Slovenija, Slovačka itd.). Pri tome se tuzemne
male i srednje kompanije grozdaju oko tih nekoliko inozemnih strateških investitora.
Stoga je od ključne važnosti da BiH svojim politikama što više pospiješi priliv III.41

Klaster politika treba imati dva ključne grane: aktivnu fiskalnu politiku i regulatornu
politiku. Treba imati i dva ključna aspekta: automatski (koji općenito utiče na klastere) i
diskrecioni (utiče na pojedine klasterske inicijative).

5.2. Formirati Vijeće za konkurentnost

BiH treba formirati Vijeće za konkurentnost (VK) kao tijelo socijalnog partnerstva,
preciznije Ekonomsko-socijalnog vijeća BiH. To ekonomsko-socijalno vijeće još uvijek
nije formirano, ali bi se trebalo utemeljiti pri Vijeću ministara BiH. Ekonomsko-socijalna
vijeća su već formirana na nižim razinama vlasti, primjerice na razini FBiH.

VK bi za svoj rad odgovaralo Vijeću ministara BiH, uz prethodno davanje mišljenja

Ekonomsko-socijalnog vijeća.

Financiranje VK bi se vršilo iz budžeta institucija BiH.

VK treba imati upravljačku strukturu, koju bi sačinjavali predstavnici odgovarajućih

entitetskih institucija i Brčko distrikta, koji bi delegirali određen broj predstavnika (vlasti,
poslodavaca i sindikata).

Što se tiče radne strukture, moguće se tri opcije:

a) VK ima stalnu, vlastitu administrativno-ekspertnu radnu strukturu,
b) VK ima privremenu, projektnu ekspertnu strukturu (pa se npr. naručuju izvjesne
studije i drugi potrebni materijali od istraživačkih institucija ili postojećih
državnih institucija kao što su Direkcija za ekonomsko planiranje, Agencija za
statistiku itd.) ili
c) VK ima stalnu administrativnu i povremenu ekspertnu radnu strukturu.

41
OECD (2005), o.c.

41
5.3. Provesti „stres test“ konkurentnosti

Stres test je analiza koja treba pokazati kako BiH prolazi kroz aktualnu globalnu krizu,
koliko je otporna na nju i kako može poboljšati konkurentnost u skorijoj budućnosti. Test
je dakle fokusiran na istraživanje izloženosti zemlje krizi, spremnost za nju i otpornost na
nju.
Već provedeni stres testovi konkurentnosti 42 pokazuju da su manje zemlje, izvozno
orijentirane i sa stabilnim socio-političkim ambijentom bolje pozicionirane za izvlačenje
koristi u razdoblju oporavka koje će uslijediti neposredno poslije krize.

Stres test treba koristi jedan manji skup kriterija. Ako se za ocjenu konkurentnosti
ekonomije koristi 140 kriterija, onda se strest test konkurentnosti treba koristi samo dio
tih kriterija uz izvjesne dopunske kriterije, ovisno od vrste izazova s kojima se ekonomija
u datom momentu susreće.

Primjerice, IMD World Competitiveness Center u stres testu konkurentnosti koristi

podatke iz svog standardnog statističkog godišnjaka konkurentnosti kojega priprema već
21 godinu. Od tih standardnih kriterija, kojih ukupno ima 329 (od kojih 2/3 čine čvrsti
podaci, a 1/3 su gledišta) koristi 20 kriterija, koji su izrazito okrenuti budućnosti i sadrže
komponentu predviđanja.

IMD World Competitiveness Center provodi strest test temeljem slijedećih kriterija43:

1. Predviđanja/perspektive ekonomije
1. Rast realnog BDP
2. Rast cijena
3. Rast nezaposlenosti
4. Kretanje tekućeg računa
5. Otpornost ekonomije
2. Gledišta o državi
1. Upravljanje javnim financijama
2. Pravni i regulatorni okvir
3. Adaptabilnost vladine politike
4. Javna uprava
5. Odluke vlada
3. Gledišta o privatnom sektoru
1. Poštivanje etičkih standarda
2. Kredibilitet menadžera
3. Kredibilitet upravnih odobra
4. Korporativne vrijednosti
5. Razvijenost poduzetništva

42
The IMD World Competitiveness Center (2009), Stress Test on Competitiveness. Lausanne: IMD.
43
The IMD World Competitiveness Center (2009), Stress Test on Competitiveness. Lausanne: IMD.

42
 4. Gledišta o društvu
1. Riziko političke nestabilnosti
2. Socijalna kohezija
3. Fleksibilnost i adaptabilnost
4. Stavovi prema globalizacija
5. Potreba za ekonomskim i socijalnim reformama

Stres test konkurentnosti je je rana indikacija i ima ograničenja kao i svaka druga
metodologija utemeljena na predviđanjima i gledištima. Bez obzira na to, pruža, kako
ističe IMD World Competitiveness Center , „jasan tračak budućnosti“.

5.4. Ustanoviti kratkoročne prioritete uspostave konkurentnosti

U reakcijama na globalnu ekonomsku krizu niz zemalja je pripremio programe usmjerene
na kratkoročno jačanje konkurentnosti. 44 Svrha odnosnih programa je bezodvlačno
poduzimanje neposrednih mjera jačanja ekonomskog oporavka i izvozne sposobnosti
ekonomije. Pri tome se nastoji tim mjerama nenauditi ni na koji način dugoročnim
mjerama jačanja konkurentnosti, koje su nužne za osiguranje dugoročnih uvjeta
ekonomskog rasta.

U doba globalne ekonomske krize smanjuju se izvoz, zaposlenost i dohodak. Posebice je

važno imati u vidu visoke osobne troškove recesije, jer se osobni dohoci smanjuju uz
istodobno povećanje ekonomske neizvjesnosti.

Globalna kriza će potrajati, posebice u slučaju zemalja sa strukturnim problemima kao

što je BiH više godina. Za razliku od „običnih“ recesija, koje traju do godinu dana,
financijske traju oko dvije godine. Osim ako se ne radi o financijskoj recesiji povezanoj s
nužnošću prestrukturiranja ekonomije. Takve recesije traju znatno dulje. A upravo se o
tome radi u slučaju BiH. Realni sektor ekonomije je lošem stanju, izložen već više godina,
šokovima s interenacionalnog tržišta uslijed neodmjerene vanjskotrgovinske liberalizacije
i otvorenosti vanjske trgovine. Pitanje je kako prestruktuirati ekonomiju - jer na to tjeraju
niska i padajuća konkurentnost i veliki vanjskotrgovinski deficiti (i kopenhagenski
kriteriji za ulazak u EU) - u uvjetima smanjene investicione aktivnosti zbog smanjenja
priliva ino financijskih sredstava kao i niske razine nacionalne štednje, koja je u pravilu
dominantan izvor financiranja investicija u nedovoljno razvijenim zemljama, pa tako i u
BiH

Od nosilaca ekonomske politke u BiH očekuje se donijeti dvogodišnji antikrizni program,

usmjeren na sprečavanje pada izvoza. Od njih se također očekuje da sačine plan
rješavanja problema koji nastaju zbog porasta nezaposlenosti i siromaštva. Oko polovice
BH. stanovništva je već siromašno ili na pragu siromaštva, a to će se, bez sumnje, dalje
pogoršavati bez obzira na globalnu ekonomsku krizu, a s njom pogotovo.

44
Primjerice, Nacionalno vijeće za konkurentnost Republike Irske je juna 2009. pripremilo program
„Getting Fit Again: The Short Term Priorities to Restore Competitiveness“.

43
Poseban izazov za BiH je pripremati program kratkoročnih mjera kad ne postoje
dugoročna ili srednjoročna strategija razvoja na koje bi se program mogao osloniti. No,
nedvojbeno je da se program mora fokusirati na financijski sektor, prvenstveno na javne
financije te da to mora biti dopunjeno mjerama za sprečavanje smanjenja zaposlenosti i
ekonomskog rasta. Prije svega je nužno popraviti troškovnu konkurentnosti, pojačati
trening i obrazovne aktivnosti te afirmirati inovativnu aktivnost kao u oblasti tehničkih
inovacija, tako i u vođenju proizvodnih procesa.

Uočljivo je s grafa 19 da su ključne antikrizne mjera pojačana javna ulaganje u

infrastrukturu i pojačana socijalna zaštita. S druge strane, nijedna od zemalja iz skupine
najrazvijenijih zemalja (G-20) nije planirala izdvojila ni centa za povećanje plaća
političarima i javnoj administraciji. U BiH se praktički do jučer radilo obratno.

Ključne mjere u oblasti javnih financija su:

• Povećanje kapitalnih javnih rashoda
• Smanjenje tekućih javnih rashoda
• Povećanje poreznih javnih prihoda i
• Reformiranje javne uprave

Nijedna zemlja nije održala snažan ekonomski razvoj bez impresivnih stopa javnih
investicija u infrastrukturu, obrazovanje i istraživanja i razvoj (I&R). No, ulaganja u
infrastrukturu u BiH su uveliko zanemarena. Čak nema ni podataka o veličini tih
ulaganja. Sadašnji stupanj razvijenosti BiH iziskuje godišnje ulaganje u infrastrukturu
oko 5 % bruto domaćeg proizvoda odnosno oko 1.5-2.0 milijardi KM godišnje u
razdoblju 2009-11. No, ukupne javne investicije u BiH u 2008. godini su iznosile oko
2.2 % BDP. Već to ne osigurava visoku stopu ekonomskog rasta.

44
S druge stane potrebito je relativno smanjiti tekuće javne rashode, prije svega smanjiti
broj uposlenika u javnom sektoru. Treba imati na umu da je javni sektor u BiH isuviše
velik. Među relativno najvećim je u Europi, što istodobno znači da je privatni sektor
među relativno najmanjim u Europi. Stoga daljnji porast javnih rashoda treba biti
isključivo produktivnog karaktera.  

Uslijed snažnog pada poreznih prihoda nužno je poraditi na osiguranju dodatnih poreznih
prihoda, prije svega kroz proširenje porezne baze (npr. porez na dobitke na kladionicama
do 100 KM, porez na razne oblike imovine, naknade korištenja javnih usluga itd.).

Nužno je osigurati pružanje boljih javnih usluga s manje resursa. Fokus mora biti na
poboljšanju produktivnosti i fleksibilnosti, boljoj integriranosti lepeze javnih usluga,
poboljšanju menadžerskih sposobnosti i preispitivanju uporabe resursa.

Nužno je pokrenuti 2-3 mega infrastrukturna projekta, poglavito ona vezana za

graditeljstvo. Njihova izgradnja se može financirati kroz projektne financije ili zajednička
ulaganja.

Povećana javna ulaganja u infrastrukturne projekte mogu pomoći uklanjanju ili barem
smanjenju „paradoksa štednje“ (pojedinci i firme drže novac kod sebe jer se, poradi
neizvjesnosti, trošiti i ulagati ga, što povlači pad tražnje te slabljenje profitabilnosti firmi,
smanjenje zaposlenosti i dohotka).
Trgovačke banke koje djeluju u BiH će se suočiti se, u doba globalne krize, s rastućim
otpisima potraživanja. Kriza će nesumnjivo izazvati smanjenje stope vraćanja kredita.
Stoga će banke nedvojbeno morati tražiti svjež kapital.

Jedna od posljedica nedostatka svježeg kapitala biće rast realnih kamatnih stopa.
Snižavati realne kamatne stope je vrlo težak zadatak. Jedan od najtežih u oblasti
ekonomske politike. Posebice u doba globalne ekonomske krize kad se banke zatvaraju
jedna prema drugoj, rukovodeći se načelom, što se ne uloži, ne može se ni izgubiti. Kao
rezultat smanjenja kreditne aktivnosti, može se očekivati smanjenje investicione
aktivnosti firmi i građana.

Ključ smanjenja kamatnih stopa je u smanjenju sistemskog rizika te potom povećanju

konkurencije na financijskom tržištu. Temeljem iskustva drugih zemalja jasno je da treba:
• Provoditi institucionalne reforme (razvoj institucija je od ključnog značaja za
razvoj financijskog posredovanja), posebice pravni okvir za odvijanje ekonomske
aktivnosti
• Razvijati primarno (i potom sekundarno) tržište državnih vrijednosnih papira
• Podizati standarde korporativnog upravljanja
• Uvesti višesektorskog regulatora financijskog tržišta (sve nebankarske regulatore
na nivou entiteta ujediniti u jedan)
• Razvijati nebankarske depozitne institucije (štedionice, kreditne udruge itd.) i
• Razvijati određene financijske poslove (faktoring itd.).

45
Nužno je vršiti emisije državnih obveznica. I Albanija ima primarno tržište državnih
obveznica, dok centralno europske ekonomije imaju razvijeno i sekundarno tržište tih
obveznica. Što se tiče BiH, čak i općine kao što su Gradiška, Banja Luka, Laktaši i
Šamac emitiraju obveznice, i to uspješno. Za emisije tih državnih obveznica kao
osiguranje mogu poslužiti sredstava od 1.2 milijarde eura, koje će BiH dobiti od
Međunarodnog monetarnog fonda. Obveznice bi mogle kupiti trgovačke banke, koje
ionako imaju problema s nedostatkom kvalitetnih klijenata uz uvjet da se na ta ulaganja
ne vrši rezerviranja u bilancama banaka. A ne treba, jer bi emisija obveznica imala
pokriće u sredstvima IMFa.

Paralelno bi trebalo žurno raditi na osnivanju Investicijske banke Jugoistočne Europe,

zajedno s drugim zemljama Zapadnog Balkana. Tako bi se stvorili uvjeti za priliv
sredstava za financiranje infrastrukturnih projekata regionalnog značaja. Formiranjem
banke stvorila bi se mogućnost anticikličkog djelovanja na regionalnoj osnovi, što je
jedna od temeljnih zadaća razvojnih banka, pa tako i ove subregionalne. Postojeće
subnacionalne razvojne banke u BiH nisu u stanju (barem zasada) obaviti tu zadaću.

Poslije financija, drugo važno pitanje programa se odnosi na kratkoročne mjere

popravljanja dugoročne konkurentnosti poduzeća. Potrebno je poboljšati konkurentnost
poduzeća popravljanjem poslovnog okruženja (smanjenjem regulatornog tereta) i
stimuliranjem ulaganja u istraživanja i razvoj. BiH spada među najslabije rangirane
europske ekonomije po lakoći poslovanja. Od 12 najlošije rangiranih zemalja na ljestvici
Svjetske banke (World Bank, WB) jedino je Ukrajina lošije rangirana od BiH. Poseban
problem je što BiH iz godine u godinu pada sve niže i niže na toj ljestvici.45

To zorno ukazuje na nužnost dubokih, strukturalnih reformi, ako BiH želi popraviti
internacionalnu konkurentnost svoje ekonomije. Budući da je, iz godine u godinu, sve
dalje od EU kojoj politički deklarativno teži, nameće se potreba temeljitog preispitivanja
uzroka nekonkurentnosti.

45
World Bank (2008), Doing Business 2009. Washington D.C.: World Bank.

46
BiH može izvući korisne lekcije iz iskustva Albanije i Makedonije. Uz pomoć institucije
kao što je „one-stop-shop“ u Makedoniji se poduzeće može registrirati za četiri sata uz
troškove manje od 50 eura. Slična je situacija i u Albaniji, drugim globalnim
reformatorom u 2008. Godini prema ocjeni Svjetske banke, gdje se u nacionalnom centru
za registraciju poduzeća može dobiti jedinstven broj za porezne, carinske, statističke
sudske i sve ostale svrhe.46.Bolju uspostavu rast i internacionalizaciju poduzeća može,
bez sumnje, potaći razvoj poslovne infrastrukture (klasterske inicijative, poslovni
inkubatori, tehnološki parkovi i poslovne zone). Nema nikakvih procjena veličine
ulaganja u istraživanja i razvoj, niti se ta kategorija statistički prati. S druge strane, BiH
nastoji postati članica EU, koja ima za cilj izdavanja od 3.0 % bruto domaćeg proizvoda i
tako postati najrazvijenije društvo znanja na svijetu.

Uspostava reputacije BiH u internacionalnoj zajednici je od iznimne važnosti obzirom da

se radi o maloj zemlji ovisnoj o vanjskoj trgovini i inozemnim investicijama. Stoga je
nužno surađivati s tijelima IMF oko provedbe stand-by aranžmana i EU oko aktualnih
pitanja vezanih za EU put BiH.

5.5. Donijeti kratkoročni program uspostave konkurentnosti

Ekonomske prilike u BiH su se dramatično promijenile tijekom zadnjih godinu dana.

Veliki izazov za BH. vlasti je uspostaviti kredibilitet kao u međunarodnoj zajednici, tako
i unutar BH društva. U sklopu uspostave te reputacije nužno je i donošenje kratkoročnog
programa uspostave konkurentnosti, koja se pogoršava još od 2001. a posebice tijekom
razdoblja globalne ekonomske krize. BiH je u fazi strpljivog rada s MMF-om na
rješavaju pitanja javnih financija u okviru stand-by aranžmana. No, bez čvrstih akcija
umjerenih na uspostavu internacionalne konkurentnosti, BiH rizikuje da uđe u produljenu
krizu i tako produbi jaz u dohotku i kvalitetu života u odnosu na EU. Važno je da BH
vlasti mobiliziraju široko utemeljenu podršku neposrednim ekonomsko-političkim
akcijama koje će osigurati da se BiH pojavi ojačana iz aktualne ekonomske krize sa
snažnim poslovnim sektorom kadrim osigurati građanima rast osobnih dohodaka i bolji
kvalitet života. Stoga je od posebne važnosti donijeti program kratkoročnih mjera za
popravljanje konkurentnost i sačuvanja radna mjesta.
46
EBRD. 2008. Transition Report 2008. London: EBRD, p.124.

47
REFERENCE
Alesina. A., E. Spolaorr and R. Wacziarg, “Trade, Growth, and the Size of Countries.” In
P. Aghion and S. Durlauf, eds. 2005. Handbook of Economic Growth. Amsterdam:
Elsevier. 1499–1542.
Bhagwati, J. and T. N. Srinivasan. 1999. “Outward-Orientation and Development: Are
Revisionists Right?” Yale University Economic Growth Center Discussion Paper 806.
New Haven, Conn.
BIH Foreign Investors Council (2007), White Paper 2007 - Priority Solutions for
Obstacles to Investment and Growth in Bosnia & Herzegovina. Sarajevo and Banja Luka:
BIH Foreign Investors Council.

Crafts Nicholas (2001), „Historical Perspectives on Development“. In Meier M. Gerald

and Joseph E. Stiglitz. Frontiers of Development Economics – the Future in Perspective.
Washington, D.C.: World Bank.
Dollar, David and Kraay, Aart 2002, “Spreading the Wealth”, Foreign Affairs, Vol.81 (1),
pp.1-13.
Dollar, David (2001), “Globalization, Inequality and Poverty since 1980”, Washington,
D.C.: World Bank.
Domljan Vjekoslav, Haas George and Ed Norrina. 2003. ‘’Neretva Valley – Model of
Cross Border Linkage’’. Paper presented to the Fifth International Conference on
Enterprise in Transition, Faculty of Economics, University of Split, Croatia, and May 22-
24.
Economic Commission for Europe (2004), Economic Survey of Europe 2004 No. 2.
United Nations: New York and Geneva.

European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) (2008), Transition Report
2008. London: EBRD.
European Commission (2003), Guidelines for European Commission Trade Related
Assistance. Brussels: European Commission.
Fagerberg Jan, Mark Knell and Martin Srholec (2004), The Competitiveness of Nations,
presented to the Second Globelics Conference, Beijing, China, October 18-20. Oslo: Centre for
Technology, Innovation and Culture, University of Oslo.
Freedom House (2009), Freedom in the World. Washington D.C.: Freedom House.
Frenkel, J. and D. Romer (1999), “Does Trade Cause Growth?” American Economic
Review 89 (3): 379–99.
Furre, H. (2008), Cluster Policy in Europe - A Brief Summary of Cluster Policies in 31
European Countries. Unpublished Paper. Norway: Oxford Research AS.
Hummels David (2007), Calculating Tariff Equivalents for Time in Trade. West
Lafayette, Ind.: Purdue University, Department of Economics.

48
International Monetary Fund (2009), World Economic Outlook: Crisis and Recovery.
Washington, D.C.: IMF.
Ketels Christian, Göran Kindquist i Örjan Sölvell (2006), Cluster Initiatives in
Developing and Transition Economies. Stockholm: Center for Strategy and
Competitiveness.
L. Alan Winters (2000), “Trade and Poverty – Is There a Connection?” WTO Special
Study No.5: "Trade, Income Disparity and Poverty". Geneva: WTO.
North, D. C. (1990), Institutions, Institutional Change and Economic Performance:
Political Economy of Institutions and Decisions. Cambridge: Cambridge University Press.
OECD (2008), Defining and Strengthening Sector Specific Sources of Competitiveness
in the Western Balkans - Recommendation for a Regional Investment Strategy. Paris:
OECD.
OECD (2005), Business Clusters – Promoting Enterprise in Central and Eastern Europe.
Paris: OECD.
OECD (1992) Technology and the Economy: The Key Relationships, Paris: OECD.
Petković Darko (2008), Input za Strategiju razvoja BiH. Sarajevo: DEP.
Porter E. Michael et al (2008), Moving to a New Global Competitiveness Index, in M. E.
Porter and K. Schwab (eds.), The Global Competitiveness Report 2008-9. Geneva: World
Economic Forum.
Porter E. Michael (2003), Clusters and Regional Competitiveness: Recent Learnings.
Presented to the International Conference on Technology Clusters Montreal, Quebec,
November 7, 2003.
Rodriguez, Francisco and Rodrik, Dani (1999), “Trade Policy and Economic Growth: A
Skeptic’s Guide to Cross-National Evidence,” NBER Working Paper No. W7081, April.
Rodrik, D. (2003), „Growth Strategies“, working paper . As cited in Agriculture and
Natural Resources Team of the UK Department for International Development (DFID) in
collaboration with Jamie Morrison of Imperial College at Wye, and Sophia Murphy of
the Institute for Agriculture and Trade Policy (2004), Agricultural Trade and Poverty
Reduction: Opportunity or Threat? London: DFID.
Sachs, Jeffrey D. and Warner, Andrew (1995), “Economic Reform and the Process of
Global Integration”, in William C. Brainad and George L. Perry, (eds.), Brookings Papers
on Economic Activity, 1, 1-118.
Sölvell Örjan (2009), Clusters – balancing evolutionary and constructive forces.
Stockholm: Ivory Tower Publishers.
Srinivasan, T.N. and Bhagwati, Jagdish (2001), “Outward Orientation and Development:
Are Revisionists Right?” in Deepak Lal and Richard Shape (Eds.) Trade, Development
and Political Economy: Essays in Honor of Anne Krueger, London, Palgrave.
Transparency International (2007) Global Corruption Report 2008. Berlin: Transparency
International.

49
United Nations Development Programme (2007). Human Development Report
2007/2008 – Fighting climate change: Human solidarity in a divided world. New York:
UNDP.
Vijeće ministara BiH (2001), „Poduzetničko društvo“ - Globalni okvir za strategiju
ekonomskog razvoja 2001-2004. Sarajevo: Vijeće ministara BiH, str. 21.
World Bank (2008), World Development Report 2009. Washington, D.C.: World Bank.
World Bank (2008), Doing Business 2009. Washington D.C.: World Bank.
World Economic Forum (2008), The Global Competitiveness Report 2008-9. Geneva:
World Economic Forum.

50
 DRUGI DIO

KOMPARATIVNA ANALIZA REALNE

KONKURENTNOSTI BIH U ODNOSU NA
„STATISTIČKE KLASTERE“ ZEMALJA

51
1. UVOD I METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
Konkurentnost koja se mjeri različitim modelima konkurentnosti predstavlja srednjoročni
kapacitet neke zemlje da ostvari određeni nivo produktivnosti, odnosno blagostanja za
građane svoje zemlje, obično u nekom srednjoročnom razdoblju. Kapacitet
konkurentnosti ostvaruje se preko određenog nivoa produktivnosti u većem ili manjem
obimu. Kapacitet konkurentnosti obično se izražava za ekonomiju kao cjelinu, dok se
produktivnost veže za određene sektore ekonomije. Na taj način mogu se svaku zemlju
izdvojiti sektori koji su u stanju da stvaraju konkurentske prednosti u okviru određenog
klastera zemalja, koje bi odgovarajućim politikama trebalo dalje unapređivati.

1.1. Cilj, hipoteze i metodologija istraživanja

Iako su razvijeni brojni modeli mjerenja konkurentnosti od strane različitih razvojnih
institucija i naučno-istraživačkih i konsultantskih organizacija, najpouzdanije mjerenje
stvarnih efekata u implementaciji politika konkurentnosti je ono utemeljeno na
produktivnosti rada i kapitala. Amorfni izraz „konkurentnost“ pretvara se preko
produktivnosti u veoma jasan indikator prinosa učinaka u dodanoj vrijednosti na jedinicu
angažiranog rada i kapitala. Pokazateljima produktivnosti na razini jedne zemlje ne mogu
se objasniti izvori i razlozi određenog nivoa produktivnosti. Zato je potrebno ostvariti
sektorski, odnosno pristup na nivou industrija, koji otkriva specifičnosti konkurentnosti i
ostvarenja produktivnosti u određenim industrijama. Određene industrije imaju različite
osnove stvaranja konkurentnosti i produktivnosti, za koje u različitim zemljama postoje
različiti uvjeti, pa će se zato razlikovati i produktivnost u različitim industrijama, kako u
okviru iste zemlje, tako i među zemljama koje se uspoređuju.

U našem istraživanju uvodimo pojam realne konkurentnosti kojim iskazujem objektivno

prisutan nivo produktivnosti koji ostvaruju BiH i zemlje sa kojima se uspoređuje, kao i
nivo produktivnosti pojedinih industrija. Nasuprot pojmu realne konkurentnosti, uvodimo
pojam procijenjene konkurentnosti, koji temelji na različitim modelima istraživanja i
kvantificiranja pokazatelja konkurentnosti. U našem istraživanju procijenjena
konkurentnost je konkurentnost prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti Svjetskog
ekonomskog foruma za period 2006-2008. Pokazatelji realne konkurentnosti, tj.
pokazatelji produktivnosti na nivou zemalja i na nivou industrija pojedinih zemalja
odnose se na 2007. godinu. Izbor jedne godine bio je nužan zbog teškoća u prikupljanju
podataka i ograničenih resursa za istraživanje.

Cilj našeg istraživanja je komparirati pokazatelje procijenjene i realne konkurentnosti

BiH sa zemljama koje su najbliži konkurenti BiH na globalnom tržištu, zemljama koje se
nalaze u sličnim ili perspektivnim pozicijama za BiH u pogledu njenog budućeg razvoja i
integriranja u EU i zemljama koje predstavljaju najatraktivnija tržišta za BiH izvoz. Bliži
ciljevi odnose se na istraživanje odnosa procijenjene i realne konkurentnosti, istraživanje
pozicije BiH u odnosu na zemlje pojedinih klastera zemalja, na integralnoj razini zemalja
i na nivou pojedinih industrija i na predlaganje odgovarajućih politika za unapređenje
konkurentnosti BiH.

52
Osnovne hipoteze u ovom istraživanju su slijedeće:

• BiH ima veći nivo produktivnosti i bolji rang u produktivnosti, nego u

procijenjenoj konkurentnosti u okviru promatranih klastera zemalja
• BiH ima u jednom broju sektora veći nivo i viši rang produktivnosti u odnosu na
vlastiti rang procijenjene konkurentnosti i konkurentnost zemalja pojedinih
klastera - pozicija overperformer-a
• BiH ima u jednom broju sektora niži nivo i niži rang produktivnosti u odnosu na
vlastiti rang procijenjene konkurentnosti i konkurentnost zemalja pojedinih
klastera – pozicija underperformer-a
• BiH ima potrebu razvijanja integralnih politika konkurentnosti za sistematski
razvoj konkurentnosti zemlje i odabranih politika

Predmet istraživanja vezan je za produktivnost BiH kao mjeru ostvarenja kapaciteta

konkurentnosti. Produktivnost se promatra kao veličina bruto dodane vrijednosti po
zaposlenom na nivou zemlje i na nivou pojedinih sektora. Iz toga će se izvoditi
komparacija sa pozicijom zemlje i pojedinih sektora djelatnosti u odnosu na klastere
zemalja sa kojima se BiH poredi. Pod bruto dodanom vrijednošću podrazumijeva se
povećanje vrijednosti proizvodnje koje je jednako razlici između bruto vrijednosti
proizvodnje i međufazne potrošnje, prema nacionalnim i Eurostat statistikama društvenih
računa. Bruto domaći proizvod se računa sabiranjem ukupne bruto dodane vrijednosti i
poreza minus subvencije na proizvode. Broj uposlenih predstavlja prosječno stanje
uposlenih po nacionalnim i Eurostat statistikama radne snage.

Analiza se provodi na nivou tri klastera: CEFTA zemlje, bez Kosova, EU-10 (članice EU
od 2004. godine uz isključenje Malte i Kipra sa uključenjem Rumunije i Bugarske i EU
17 (preostale članice EU).

U provođenju namjeravanog obima i dubine analize prepreku čine različite metodologije

iskazivanja strukture bruto dodane vrijednosti (BDV) i zaposlenosti po zemljama EU.
Naime, sektorski prikaz podataka o bruto dodanoj vrijednosti i zaposlenosti u
nacionalnim statistikama mnogo je detaljniji od prikaza koji se daju u statistici Eurostata.
Zato je došlo do potrebe da se nacionalne statistike usklade sa klasifikacijom djelatnosti
kako se ti podaci prikazuju u Eurostatu. To se posebno odnosi na integraciju u okviru
jedne grupe podataka sektora C, D i E (rudarstvo, prerađivačka industrija i energetika), te
sektora G, H i I (trgovina, hotelijerstvo i transport), sektora J i K ( financijsko
posredovanje i poslovanje nekretninama) i sektora L, M, N i O ( javna uprava,
obrazovanje, zdravstvo i ostale javne, lične i socijalne usluge). Takvim pristupom
grupiranju podataka stvorene je manje pregledna klasifikacija djelatnosti, za koje se ne
mogu dati precizni pokazatelji produktivnosti. Međutim, osigurana je uporedivost, makar
i na nižem nivou dezagregacije originalnih podataka. Podaci se odnose na 2007. godinu,
jer su na početku istraživanja to bili jedino raspoloživi podaci.

53
 2. ANALIZA REALNE KONKURENTNOSTI BIH U POJEDINIM
DJELATNOSTIMA U ODNOSU NA KLASTERE ZEMALJA
U cilju sagledavanja realne konkurentske pozicije BiH u odnosu na odabrane tri klastera
zemalja: CEFTA, EU 10 i EU 17, komparacije se vrše po osnovu varijabli bruto dodana
vrijednost (BDV) po zaposlenom ukupno i po djelatnostima za 2007. godinu.47

2.1. Analiza realne konkurentnosti BiH u odnosu na klaster CEFTA

Kako bi se izvršila komparacija izračunati su parametri deskriptivne statistike 48 za

analiziranu grupu zemalja CEFTE čiji je član i BiH49, te se na osnovu tih parametara
određuje z vrijednost za BiH koja determinira njenu poziciju (tabela 1).

Tabela 1. Deskriptivne statistike za analiziranu grupu zemalja CEFTA i z skorovi

(vrijednosti u EUR)
A-B C-E F G -I J-K L - O Ukupno
Prosjek BDV po
zaposlenom 7.252 14.307 16.990 20.277 40.281 10.368 13.453
Standardna
devijacija 16.421 8.385 9.732 18.095 10.075 5.449 10.056
z za BiH 2,10 -0,49 -0,39 -0,35 -0,12 -0,10 -0,01

Naredni korak jeste da se grafički i kroz odgovarajuće z vrijednosti predstavi pozicija

BiH u odnosu na klaster zemalja CEFTA 2007. Rezultati su prezentirani u grafikonima.

Grafikon 1. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA u djelatnostima

Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i lov ( NACE kod A, B) – u EUR po zaposlenom

80000 79.690
70000
BDV po zaposlenom

60000 48.492
44.689
50000 41.789
40000
25.211
30000
20000 7.252
2.349
10000 640
0
Albanija BiH Crna Gora Hrvatska Makedonija Moldova Srbija CEFTA

Države članice

47
Tabele sa orginalnim vrijednostima za BDV po zaposlenom i broja zaposlenih date u prilogu 1. Svi
podaci izraženi u ‘000.
48
Primjenom ponderisanih formula sa brojem zaposlenih u datim djelatnostima po zemljama kao ponderom.
49
Ukoliko se u bazi nije raspolagalo sa podatkom o BDV po zaposlenom i o broju zaposlenih za pojedine
djelatnosti te zemlje nisu mogle biti uključene u obračune ponderisanih prosjeka a time ni u dalje obračune.

54
Pokazatelji produktivnosti pokazuju vrlo velike razlike među zemljama, koje proizlaze iz
stvarnog stanja produktivnosti, ali i različitog statističkog obuhvata tih djelatnosti. Grupa
zemalja sa visokom produktivnošću u ovim djelatnostima, koju čine Hrvatska, Crna Gora,
Srbija i BiH, ima visok obim aktivnosti, ali i statističke nedostatke u obuhvatu aktivnih
uposlenika u tim djelatnostima.

Grafikon 2. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA u djelatnostima Rudarstvo,

prerađivačka industrija i snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom ( NACE
kod C, D, E) – u EUR po zaposlenom

30.000,00 27.358 26.383

25.000,00
BDV po zaposlenom

20.000,00
14.307
15.000,00
11.291
10.238
8.565
10.000,00

5.000,00 2.561

0,00
Albanija BiH Crna Gora Hrvatska Makedonija Moldova Srbija CEFTA

Države članice

Produktivnost u ovim djelatnostima pokazuje manje varijacije po zemljama, što se može

dijelom objasniti i različitom prirodom industrija koje su grupirane u ovim djelatnostima.

Grafikon 3. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA u djelatnosti građevinarstva

(NACE kod F) – u EUR po zaposlenom

35000 32.243
28.700
30000
BDV po zaposlenom

25000 19.795
20000 15.331 16.990
13.222 13.671
15000

10000

5000 1.756

0
Albanija BiH Crna Gora Hrvatska Makedonija Moldova Srbija CEFTA

Države članice

55
Djelatnost građevinarstva pokazuje najmanje oscilacije u produktivnosti po zemljama
CEFTA, sa izuzetkom Moldove.

Grafikon 4. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA u djelatnosti trgovine,

hotelijerstva i saobraćaja (NACE kod G, H, I) – u EUR po zaposlenom

70000 62.087

60000
BDV po zaposlenom

50000 41.305

40000

26.940
30000
18.036 20.277
20000 13.861 14.754

10000 2.850

0
Albanija BiH Crna Gora Hrvatska Makedonija Moldova Srbija CEFTA

Države članice

U ovim djelatnostima iskazuje se visoka produktivnost u Hrvatskoj i Makedoniji, dok u

ostalim zemljama, sa izuzetkom Moldove, produktivnost bilježi ujednačene vrijednosti.

Grafikon 5. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA u djelatnosti financijskog

posredovanja i poslovanja nekretninama (NACE kod J, K) – u EUR po zaposlenom

60000
50.265
50000 44.119
BDV po zaposlenom

39.027 40.281
40000

26.264 26.507
30000

20000 14.253
8.206
10000

0
Albanija BiH Crna Gora Hrvatska Makedonija Moldova Srbija CEFTA

Države članice

56
Produktivnost u ovim djelatnostima iskazuje dostignute rezultate u tranziciji financijskog
sektora i pokazuje visok nivo u odnosu na ostale djelatnosti.

Grafikon 6. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA Javna uprava, obrazovanje,

zdravstvo i ostale javne i lične usluge (NACE kod L, M, N, O) – u EUR po zaposlenom

17.484
18.000
15.514
16.000
13.680
BDV po zaposlenom

14.000
10.855 10.368
12.000 9.797 10.404

10.000

8.000

6.000

4.000
1.325
2.000

0
Albanija BiH Crna Gora Hrvatska Makedonija Moldova Srbija CEFTA

Države članice

Produktivnost u ovim djelatnostima ilustrira stanje u javnom sektoru i pokazuje priličnu

uravnoteženost, opet sa izuzetkom Moldove.

Grafikon 7. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA ukupno– u EUR po

zaposlenom
35.000
30.411
30.000
BDV po zaposlenom

25.000
20.000
14.314 14.721 13.453
15.000 13.325
9.797
10.000 7.022
5.000 1.898
0
a

va
a

ija

A
ija

ija
iH

sk
or

FT
on

do
an

rb
B

at

E
ed

ol
lb

rv
a

C
M
rn
A

ak
C

Države članice CEFTA

Produktivnost po zemljama bilježi značajna odstupanja u odnosu na BDP per capita, zbog
razlika u stopama aktivnog stanovništva i uposlenih u strukturi aktivnog stanovništva.

57
2.1.1.Interpretacija produktivnosti BiH na bazi z skora

Budući da z skor izražava odstupanja originalnih vrijednosti produktivnosti u BiH u

odnosu na prosjek CEFTA u jedinicama standardne devijacije, u narednom grafikonu
daje se prikaz pozicije BiH u odnosu na produktivnost po djelatnostima CEFTA.

Grafikon 8. Prikaz z skora BiH produktivnosti u odnosu na zemlje CEFTA 2007.

A-B
2,50
2,10
2,00

Ukupno 1,50 C-E

1,00
0,50
-0,010,00 -0,49
-0,50 -0,39
-0,10
L-O -0,12 -0,35 F

J-K G-I

Na osnovu grafičkih prikaza i izračunatih z skorova može se formirati rang lista

djelatnosti na osnovu BDV po zaposlenom kao kriteriju koji mjeri konkurentsku poziciju
BiH. Dobijena rang lista prezentirana je u tabeli 2.

Tabela 2. Rang lista produktivnosti po djelatnostima u BiH na osnovu

z skora u odnosu na CEFTA
Z skor za BiH u poređenju sa
Djelatnost grupacijom CEFTA zemalja
A-B 2,10
Ukupno -0,01
L-O -0,10
J-K -0,12
G-I -0,35
F -0,39
C-E -0,49

Kod djelatnosti A – B, BiH je iznad prosjeka grupacije CEFTA zemalja za 2,10

standardne devijacije i tu je u odnosu na ostale djelatnosti njezina pozicija najbolja.
Međutim brojčano u strukturi zaposlenih u BiH najmanje je učešće upravo zaposlenih u
toj djelatnosti A – B (samo 3,14%). Prema veličini BDV po zaposlenom u ukupnoj
privredi BiH je samo 0,01 standardnu devijaciju ispod prosjeka CEFTA grupacije. Kod
ostalih djelatnosti BiH ima poziciju lošiju od prosjeka a najlošija je situacija kod
djelatnosti C – E (za koju je 26,35% zaposlenih u BiH) gdje je BiH 0,49 standardnih
devijacija ispod prosjeka.

58
2.2. Analiza realne konkurentnosti BiH u odnosu na klaster EU- 10

Da bi se izvršila komparacija produktivnosti izračunati su parametri deskriptivne

statistike za analiziranu grupu zemalja EU 10, te se na osnovu tih parametara određuje z
vrijednost za BiH koja determiniše njenu poziciju (tabela 3).

Tabela 3. Deskriptivne statistike za klaster zemalja EU 10 i z skorovi

A-B C-E F G-I J-K L - O UKUPNO

Prosjek EU 10 8.774 14.785 15.947 15.721 45.441 17.468 25.132
Standardna
devijacija EU 10 10.302 3.532 6.195 8.587 22.291 11.533 10.879
Prosjek sa BiH 8.974 14.722 15.912 15.689 45.362 16.864 24.881
Standardna
devijacija sa BiH 10.585 3.547 6.162 8.518 22.165 11.535 10.897
Z skor za BiH 3,10 -1,26 -0,44 -0,21 -0,29 -0,61 -1,06

Naredni korak jeste da se grafički i kroz odgovarajuće z vrijednosti predstavi pozicija

BiH u odnosu na klaster zemalja EU 10. Rezultati su prezentirani u narednimna
grafikonima. 2.

Grafikon 9. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU - 10 u djelatnostima

Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i lov ( NACE kod A, B) – u EUR po zaposlenom

70000
63.030
60000
BDV po zaposlenom

50000
41.789
40000

30000
18.801 17.654
20000 15.985
11.919
7.424 8.774
4.827 5.960 7.149 5.259
10000

0
H

ija

ka
ija

ija
a

ija

ja

10
sk
Bi

ni
n
tv

an

un
ljs

EU
to

e
r

La
ga

Po
tv

ov
um
Es

Li
Bu

o
Sl
R

pn
ku
U

Države članice klastera i BiH

Zemlje EU-10 bilježe vrlo nisku produktivnost u djelatnostima A i B. Izdvaja se

Rumunija kao vodeća zemlja po produktivnosti, dok je BiH odmah iza nje.

59
Grafikon 10. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10 u djelatnostima Rudarstvo,
prerađivačka industrija i snabdjevanje električnom energijom, gasom i vodom ( NACE
kod C, D, E) – u EUR po zaposlenom
25000 23.325

18.586
BDV po zaposlenom
20000
16.972 16.674
14.18714.574 14.785
15000 12.231 12.217
10.117
10000 8.350
5.452
5000

0
H

ka
a

ija
ija

ija

ija

10
ja
sk
Bi

ni

un
tv

an

en
ljs

EU
r

to
La
ga

Po
tv

um

ov
Es

Li
Bu

o
Sl
R

pn
ku
U
Države članice klastera i BiH

Produktivnost u djelatnostima C, D i E u okviru klastera EU-10 je na znatno višem nivou

i BiH zaostaje iza svih zemalja, izuzev Latvije i Bugarske.

Grafikon 11. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10 u djelatnosti građevinarstva

(NACE kod F) – u EUR po zaposlenom

45.000 40.777
40.000
BDV po zaposlenom

35.000
30.000
25.000 22.479
18.290
20.000 15.238 16.489 15.947
15.000 13.222 12.271 12.250
10.000
3.554
5.000
0 0
0
ij a
ja

ija

ij a

ka

10
a
a
H

ka
ja

sk
šk

i
sk
Bi

en
ni
tv

an

un

ač
l js

EU
ar
to
Če
r

La
ga

ov
m
tv

Po

ov
Es

ađ
Li

Ru
Bu

Sl
Sl
M

Članice klastera i BiH

U odnosu na klaster F BiH bilježi produktivnost ispod prosjeka klastera, ali se iza nje
nalaze Bugarska, Češka i Mađarska.

60
 Grafikon 12. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10 u djelatnosti trgovine,
hotelijerstva i saobraćaja (NACE kod G, H, I) – u EUR po zaposlenom
35000 31.112

G - I, BDV po zaposlenom 30000

24.218
25000 21.314
19.360 20.523
17.989
20000
15.721
13.861
15000

10000 5.313
4.723
5000

0
H

ja

ja

a
ija

ja
a

ija

10
k
sk
Bi

ni

ni
tv

an

un
ljs

EU
to

e
r

La
ga

Po
tv

ov
um
Es

Li
Bu

o
Sl
R

pn
ku
U
Države članice klastera i BiH

U odnosu na ovaj klaster BiH zaostaje iza prosjeka produktivnosti, ali je ispred Bugarske
i Estonije.

Grafikon 13. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10 u djelatnosti financijskog

posredovanja i poslovanja nekretninama (NACE kod J, K) – u EUR po zaposlenom
180.000 168.027
160.000
BDV po zaposlenom

140.000
120.000
100.000
72.733
80.000
52.373
60.000 44.051 40.225 39.397 43.204 45.441
39.027
40.000 21.994
20.000 0 0
0
ij a
ja

ij a

i ja

ka

10
a
a
H

ka

ka
ja

sk
šk

i
Bi

en
ni
tv

an

un

ač
rs

ljs

EU
ar
to
Če

La
ga

ov
m
tv

Po

ov
Es

ađ
Li

Ru
Bu

Sl
Sl
M

Članice klastera i BiH

U ovima djelatnostima klaster EU-10 bilježi visoku produktivnost. BiH zaostaje iza
prosjeka, ali je ispred Bugarske, dok sa izuzetkom Rumunije, ostale zemlje klastera
bilježe ujednačenu produktivnost.

61
Grafikon 14. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10: Javna uprava, obrazovanje,
zdravstvo i ostale javne i lične usluge (NACE kod L, M, N, O) – u EUR po zaposlenom

60.000
49.822 51.449
50.000
BDV po zaposlenom

40.000 36.718
28.341
30.000
21.187 21.441
17.468
20.000
9.797
7.610
10.000 3.223 4.955
0
0

ij a
ja

ija

ij a

ka

10
a
a
H

ka

ka
ja

sk
šk

i
Bi

en
ni
tv

an

un

ač
rs

l js

EU
ar
to
Če

La
ga

ov
m
tv

Po

ov
Es

ađ
Li

Ru
Bu

Sl
Sl
M
Članice klastera i BiH

BiH zaostaje značajno u nivou produktivnosti ovih djelatnosti klastera EU-10. Ta je

produktivnost rezultanta razvijenosti javnog sektora i državnih institucija, u čemu BiH
bilježi značajno zaostajanje. Ipak, BiH je ispred Bugarske, Latvije i Rumunije u
produktivnosti u ovom sektoru.

Grafikon 15. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10: Ukupno

- u EUR po zaposlenom
35.000 31.421
29.831
30.000
25.132
BDV po zaposlenom

23.935
25.000 22.269 22.688
20.679 21.209
20.000 18.100
13.884
15.000 13.325

10.000
5.607
5.000

0
i ja
ja

ij a

i ja

ka

10
a
a
H

ka

ka
ja

sk
šk

i
Bi

en
ni
tv

an

un

ač
rs

ljs

EU
ar
to
Če

La
ga

ov
m
tv

Po

ov
Es

ađ
Li

Ru
Bu

Sl
Sl
M

Zemlje članice klastera

Produktivnost BiH je znatno niža od produktivnosti zemalja klastera EU-10 i to ukazuje

na zaostajanje BiH u tranziciji u odnosu na taj klaster zemalja. Međutim, BiH nadmašuje
jednu zemlju iz ove skupine – Bugarsku i na nivou je produktivnosti Estonije.

62
2.2.1. Interpretacija produktivnosti BiH na bazi z skora

Budući da z skor izražava odstupanja originalnih vrijednosti produktivnosti u BiH u

odnosu na prosjek zemalja klastera EU-10 u jedinicama standardne devijacije, u
narednom grafikonu daje se prikaz pozicije BiH u odnosu na produktivnost po
djelatnostima EU-10.

Grafikon 16. Prikaz z skora BiH produktivnosti u odnosu na zemlje EU-10, 2007
A-B
3,50 3,10
3,00
2,50
2,00
UKUPNO 1,50 C-E
1,00
0,50
0,00
-1,06
-0,50 -1,26
-1,00
-1,50
-0,61 -0,44
L-O F
-0,29 -0,21

J-K G-I

Na osnovu grafičkih prikaza i izračunatih z skorova može se formirati rang lista

djelatnosti na osnovu BDV po zaposlenom kao kriteriju koji mjeri konkurentsku poziciju
BiH u odnosu na klaster zemalja EU 10. Dobijena rang lista prezentirana je u tabeli 4.

Tabela 4. Rang lista produktivnosti po djelatnostima u BiH na osnovu

z skora u odnosu na CEFTA
Z skor za BiH u poređenju sa grupacijom EU 10
Djelatnost zemalja
A-B 3,10
C-E -1,26
G-I -0,21
J-K -0,29
F -0,44
L-O -0,61
UKUPNO -1,06

Kod djelatnosti A – B, BiH je iznad prosjeka grupacije EU 10 zemalja za 3,1 standardnu

devijaciju i tu je u odnosu na ostale djelatnosti njezina pozicija najbolja. Kod ostalih
djelatnosti kao i u ukupnom iznosu BDV-a po zaposlenom BiH ima poziciju lošiju od
prosjeka a najlošija je situacija kod djelatnosti C - E gdje je BiH 1,26 standardnih
devijacija ispod prosjeka.

63
2.3. Analiza realne konkurentnosti BiH u odnosu na klaster EU- 17

Da bi se izvršila komparacija produktivnosti BiH sa klasterom zemalja EU-17, izračunati

su parametri deskriptivne statistike za analiziranu grupu zemalja EU 1750, te se na osnovu
tih parametara određuje z vrijednost za BiH koja determinira njenu poziciju (tabela 5).

Tabela 5. Deskriptivne statistike za analiziranu grupu zemalja EU 17 i z skorovi

A-B C-E F G-I J-K L - O UKUPNO

Prosjek EU 10 26.007 69.072 40.768 43.037 91.617 41.420 73.018
Standardna devijacija
EU 17 9.632 18.426 21.138 8.439 56.508 15.427 20.699
Prosjek sa BiH 26.079 68.710 40.698 42.936 91.542 41.127 72.732
Standardna devijacija
sa BiH 9.669 18.936 21.157 8.597 56.502 12.095 21.057
z za BiH 1,62 -3,09 -1,30 -3,38 -0,93 -2,59 -2,82

Naredni korak jeste da se grafički i kroz odgovarajuće z vrijednosti predstavi pozicija

BiH u odnosu na klaster zemalja EU 17. Rezultati su prezentirani na narednim
grafikonima.

Grafikon 17. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU - 17 u djelatnostima

Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i lov ( NACE kod A, B) – u EUR po zaposlenom
50.000
44.230
45.000 41.789 41.216
40.000
BDV po zaposlenom

34.144
35.000 30.354 30.682
28.942 29.267
30.000 26.007
22.385 23.307
25.000
17.231 18.524
20.000
15.000
10.000 5.819
5.000 0 0 0 0 0
0
ja

rg
a

P ka

rit a
Š al

el ve a

ija
a

17
lija

em r
ja

Fi a
A iH

ka

m a
ol a
an a

ks ipa
sk

a dsk
j
sk
j
Fr sk

di

N alt
bu

ni
tri

gi

an
ač
B

Irs
rč

Ita

tu

U
an

pa
an
cu
el
us

Lu K

M
G

E
or
B

B
je

Š
H

ik

Zemlje članice klastera i BiH

V

BiH ima veću produktivnost u ovim djelatnostima u odnosu na EU-17, a samo dvije
zemlje ovog klastera imaju veću produktivnost.

50
Za Švedsku podaci za 2007. nisu dostupni niti za jednu djelatnost niti ukupno, te nije uključena u analizu.

64
Grafikon 18. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17 u djelatnostima Rudarstvo,
prerađivačka industrija i snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom ( NACE
kod C, D, E) – u EUR po zaposlenom
100.000 93.242 91.990
87.983
90.000

80.000 73.987
67.933 70.221 69.072
BDV po zaposlenom

70.000 64.176 59.892

60.405 60.483
60.000 48.775
50.000 43.448

40.000
26.501
30.000
21.366
16.046
20.000
10.117
10.000

0
a

rg
a

17
l
an a

ka

ta

a
H

ar

Šv a
ja

lija
ija

ja
ga
sk

sk
k

sk
ij
Bi

di

ni
al
bu
ip

an
lg

Irs
ns

Ita

rtu

EU
cu

an

ed
an

ita
M
K
Be

em
Fi

Šp
Po
D

Br
ol

ks
H
Fr

a
Lu

lik
Ve
Države članice klastera

U ovim djelatnostima BiH zaostaje u velikoj mjeri iza produktivnosti klastera EU-17. To
je rezultat niske tranzicije rudarskog i energetskog sektora i niskog restrukturiranja
prerađivačke industrije koja je u fazi factor-driven i troškovne konkurentnosti.

Grafikon 19. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17 u djelatnosti građevinarstva

(NACE kod F) – u EUR po zaposlenom
120.000 112.733

100.000 94.489
BDV po zaposlenom

80.000 68.055
60.229
57.617 60.285 59.836
60.000
35.893 37.483 34.588
40.000 26.931 28.721
14.990 15.518
20.000 13.222
0 0 0
0
ja

rg
a

B ka
l
ja
P ka
a

lija

em r

ija
A iH

ja

ka
ja

a
ol a
an a

ga
ks ipa
sk

sk

k
Fr sk

di

N alt

ni
bu
gi
tri

s
B

ač

an
Irs
rč

Ita

tu
an

pa
an
cu

ik ed
el
us

Lu K
n

M
G

or

rit
Fi
B

v
D

je

Š
H

a
el
V

Zemlje članice klastera

I u ovim djelatnostima BiH je ispod produktivnosti klastera, ali i svake pojedinačne

zemlje klastera EU-17 za koju su prikazani podaci.

65
 Grafikon 20. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17 u djelatnosti trgovine,
hotelijerstva i saobraćaja (NACE kod G, H, I) – u EUR po zaposlenom
180.000 161.117
160.000
BDV po uposlenom

140.000
120.000
100.000
80.000
59.392 60.604 55.354
60.000 47.397 45.123 49.023 42.923 45.610 43.037
43.025 49.695
40.000 25.380
23.022 30.247
13.681
20.000 0 0 0
0

Po čka
Lu K ja
ka
Au iH

Fi ja
a n ka

ja

je ta

EU a
17
em r
Be ja

Ve Šv nija

Br ka
Šp al
G a
ol a
D ka

rg
ks ipa

j
sk

H rčk

li
di

ni
i

g
ri

N al
B

bu
lg

Ir s
F r ns

s
It a
s

r tu
st

a
an

ita
a
lik ed
an

M
cu

a
Zemlje članice klastera i BiH

Pokazatelji produktivnosti BiH i njihovo zaostajanje iza prosjeka i nivoa produktivnosti

svake zemlje u ovim djelatnostima pokazuju razlike u razvojnom stadiju BiH i zemalja
klastera EU-17.

Grafikon 21. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17 u djelatnosti financijskog

posredovanja i poslovanja nekretninama (NACE kod J, K) – u EUR po zaposlenom
400.000
363.083
350.000

300.000
BDV po zaposlenom

250.000

200.000 165.572
132.102 148.196
150.000 118.794 121.097 110.885
92.634 87.607 91.617
100.000
64.926 56.331
39.027 45.594
50.000

0
rg

ja
ka

lija

ija
ja

a
ka

ar

al
a

ja

ta

17
H

sk

sk

sk

ni
Bi

g
di

bu

al
ip

an
lg

Irs
ns

Ita

rtu

EU
ita
cu

an

an

Ve ved
M
K
Be

em

Šp
Fi

Po

Br
an

ol
D

Š
ks
H
Fr

a
Lu

lik

Države članice klastera i BiH

I djelatnosti usluga u zemljama ovog klastera pokazuju daleko superiorniju produktivnost

u odnosu na BiH. To je razumljivo jer se radi o visoko razvijenim financijskim tržištima i
njima komplementarnim tržištima nekretnina.

66
Grafikon 22. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17: Javna uprava, obrazovanje,
zdravstvo i ostale javne i lične usluge (NACE kod L, M, N, O) – u EUR po zaposlenom
700.000
592.353
600.000
BDV po zaposlenom

500.000
400.000
300.000
200.000
90.117 78.693 100.613 30.830 41.420
100.000 53.277 45.580 54.073 46.114 26.366 30.287 49.421 41.772
9.797 0 11.698 0 0
0

Po čka
Lu K ja
ka
Au iH

Fi ja
a n ka

ja

je ta

EU a
17
em ar
Be ja

Ve Šv nija

Br ka
Šp gal
G a
ol a
D ka

rg

j
sk

H rčk

li
di

ni
i
ri

N al
B

ks ip
bu
lg

Ir s
F r ns

s
It a
s

r tu
st

a
an

ita
a
lik ed
an

M
cu

a
Zemlje članice klastera i BiH

Produktivnost u javnom sektoru je u klasteru EU-17 daleko iznad produktivnosti koju u

tim djelatnostima ostvaruje BiH. To je rezultat razvojne faze u kojoj konkurentnost i
produktivnost temelje na inovativnosti, za šta su ove djelatnosti i preduvjet, a i područje
značajnih inovacija.

Grafikon 23. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17: Ukupno

- u EUR po zaposlenom
120.000
98.400 94.581
100.000
BDV po uposlenom

79.714
80.000 73.031
68.230 66.059
54.689 60.667 58.581
54.854
60.000
45.671 42.911
40.000 27.305 27.305
20.125 16.680 17.933
20.000 13.325
0
0
Po čka
Lu K a
ka
Au iH

Fi ja
an ska

ja

je lta

EU a
17
em r
Be a

Ve Šv ija

Br ka
Šp al
a

ol a
D ka

rg
ks p a
lij

j
rij

sk

H rčk
di

ni
i

g
B

bu
lg

Ir s

an
a

s
It a
s

r tu
st

a
i
n

an

ita
lik ed
an

M
cu

m
N
Fr

Zemlje članice klastera i BiH

Ukupna produktivnost BiH u odnosu na klaster zemalja EU-17 je u značajnom

zaostajanju. Ona ilustrira ubjedljivo razlike u razvojnim stadijima BiH i tih zemalja od
kojih su mnoge u fazi vođenoj inovativnošću.

67
2.3.1. Interpretacija produktivnosti BiH na bazi z skora

Budući da z skor izražava odstupanja originalnih vrijednosti produktivnosti u BiH u

odnosu na prosjek zemalja klastera EU-17 u jedinicama standardne devijacije, u
narednom grafikonu daje se prikaz pozicije BiH u odnosu na produktivnost po
djelatnostima EU-17.

Grafikon 24. Prikaz z skora BiH produktivnosti u odnosu na zemlje EU-10, 2007
A-B
2,00 1,62

1,00

UKUPNO 0,00 C-E

-1,00

-2,00
-2,82 -3,00 -3,09

-4,00
-2,59
-1,30
L-O -3,38 F

-0,93

J-K G-I

Na osnovu grafičkih prikaza i izračunatih z skorova može se formirati rang lista

djelatnosti na osnovu BDV po zaposlenom kao kriteriju koji mjeri konkurentsku poziciju
BiH u odnosu na klaster zemalja EU-17. Dobijena rang lista prezentirana je u tabeli 6.

Tabela 6. Rang lista djelatnosti u BiH na osnovu BDV po zaposlenom kao kriteriju za
komparaciju u okviru grupacije EU 17

Z skor za BiH u poređenju sa grupacijom

Djelatnost EU-17 zemalja
A-B 1,62
C-E -3,09
G-I -3,38
J-K -0,93
F -1,30
L-O -2,59
UKUPNO -2,82

Kod djelatnosti A – B, BiH je iznad prosjeka grupacije EU-17 zemalja za 1,62 standardne
devijacije i tu je u odnosu na ostale djelatnosti njezina pozicija najbolja. Kod svih ostalih
djelatnosti kao i u ukupnom iznosu BDV-a po zaposlenom BiH ima poziciju lošiju od

68
prosjeka, a najlošija je situacija kod djelatnosti G - I ( u kojoj je 24,25% zaposlenih u
BiH) gdje je BiH 3,38 standardnih devijacija ispod prosjeka. Testiranje opravdanosti
grupiranja u klastere (uključena 21 zemlja iz CEFTA, EU-10 i EU- 17)51 Kako bi se
ispitala opravdanost primjene faktorske analize i klaster analize potrebno je testirati da li
su manifestne varijable (u ovom slučaju to su vrijednosti za BDV po zaposlenom i broj
zaposlenih po djelatnostima i ukupno) signifikantno korelirane, jer samo u tom slučaju ih
je moguće dalje uključiti kao faktore

2.4. Korelaciona matrica

Prema Kinnear i Gray-u kriterij za uključivanje varijable u faktorsku analizu je sljedeći:
potrebna je minimalna vrijednost makar jednog koeficijenta korelacije sa ostalim
varijablama u iznosu 0,3. U prilogu 2. je prezentirana korelaciona matrica manifestnih
varijabli.

Prema dobivenoj korelacionoj matrici evidentno da sve analizirane manifestne varijable

osim BDV po zaposlenom u djelatnostima L – O imaju makar jedan koeficijent linearne
korelacije sa apsolutnom vrijednošću većom od 0,3. Stoga se u faktorsku analizu
uključuje tih 13 manifestnih varijabli.

2.4.1. Izolovanje faktora – faktorska analiza

Metoda faktorske analize koja se koristi je analiza glavnih komponenti. Kod izbora broja
faktora koristi se kriterij svojstvene vrijednosti prema kojem količina varijabiliteta
objašnjenog svakim faktorom mora biti veća od 1.

Rezultati dobijeni analizom glavnih komponenti bez rotacije faktora sa 13 varijabli na 21

državu kao objekte prezentirani su u tabeli 7.

51
Za 13 zemalja kompletni podaci o BDV po zaposlenom ili o broju zaposlenih po djelatnostima i ukupno
nisu dostupni.

69
 Tabela 7. Ukupna objašnjena varijansa sa uključenih 6 manifestnih varijabli u polaznom
modelu i modelu sa ekstrahovanim faktorima - nerotirana faktorska rješenja

Polazne manifestne Model sa ekstrahovanim

varijable Polazni model faktorima – bez rotacije
% Kumula- % Kumula-
Ukupno Varijanse tivno % Ukupno Varijanse tivno %
BDV po zaposlenom, A 7,18 55,24 55,24 7,18 55,24 55,24
-B
Broj zaposlenih, A - B 2,81 21,64 76,88 2,81 21,64 76,88
BDV po zaposlenom, C 1,07 8,22 85,10 1,07 8,22 85,10
-E
broj zaposlenih, C - E 0,56 4,31 89,41
BDV po zaposlenom, F 0,52 3,99 93,40
broj zaposlenih, F 0,37 2,87 96,27
BDV po zaposlenom, G 0,28 2,13 98,39
-I
broj zaposlenih, G - I 0,12 0,93 99,33
BDV po zaposlenom, J 0,05 0,38 99,70
-K
broj zaposlenih, J - K 0,04 0,27 99,98
broj zaposlenih, L - O 0,00 0,01 99,99
BDV po zaposlenom, 0,00 0,01 100,00
Ukupno
broj zaposlenih, 0,00 0,00 100,00
Ukupno

Prema rezultatima iz tabele 7. mogu se ekstrahovati tri faktora, koji objašnjavaju 85,1%
ukupnog varijabiliteta 52 . U ovom rješenju prvi faktor objašnjava 55,24% ukupne
varijanse između varijabli, drugi faktor objašnjava 21,64% i treći faktor objašnjava
8,22% ukupne varijanse.

Nakon ekstrahovanja faktora dobija se matrica komponenti bez rotacije prikazana u tabeli
8.

52
Izbor broja faktora vrši se na bazi kriterija svojstvene vrijednosti i količina varijabiliteta objašnjenog
svakim faktorom mora biti veća od 1.

70
 Tabela 8. Matrica komponenti – nerotirana faktorska rješenja

Faktori
Varijable
I faktor II faktor III faktor
BDV po zaposlenom, A - B -0,10 0,36 0,90
Broj zaposlenih, A - B 0,60 -0,48 -0,25
BDV po zaposlenom, C - E 0,71 0,57 -0,20
Broj zaposlenih, C - E 0,87 -0,35 0,06
BDV po zaposlenom, F 0,32 0,88 -0,27
Broj zaposlenih, F 0,86 -0,19 0,09
BDV po zaposlenom, G - I 0,40 0,80 0,05
Broj zaposlenih, G - I 0,95 -0,23 0,06
BDV po zaposlenom, J - K 0,59 0,53 0,05
Broj zaposlenih, J - K 0,94 -0,18 0,08
Broj zaposlenih, L - O 0,89 -0,17 0,18
BDV po zaposlenom, 0,82 0,32 -0,13
Ukupno
Broj zaposlenih, Ukupno 0,96 -0,25 0,10

Dalje se vrši rotiranje faktora („varimax“ metoda) i na taj način se varijansa raspodjeljuje
sa faktora koji su prvi po redu na naredne faktore53. Rezultati dobiveni analizom glavnih
komponenti sa rotacijom faktora sa 13 varijabli na 21 objektu prezentirani su u tabeli 9.

Tabela 9. Ukupna objašnjena varijansa sa uključenih 13 manifestnih varijabli - rotirana

faktorska rješenja

Polazne manifestne Model sa ekstrahovanim faktorima – sa rotacijom

varijable Ukupno % Varijanse Kumulativno %

Faktor 1 6,27 48,22 48,22

Faktor 2 3,58 27,56 75,78
Faktor 3 1,21 9,32 85,09

U tabeli 10. prikazana je matrica komponenti sa rotacijom.

53
Na taj način se dolazi do jednostavnije strukture u kontekstu tumačenja, bez primjene ukupne varijanse.

71
 Tabela 10. Matrica komponenti – rotirana faktorska rješenja

Faktori
Varijable
I faktor II faktor III faktor
BDV po zaposlenom, A - B -0,08 0,08 0,97
broj zaposlenih, A - B 0,70 -0,11 -0,40
BDV po zaposlenom, C - E 0,37 0,85 -0,10
broj zaposlenih, C - E 0,94 0,07 -0,09
BDV po zaposlenom, F -0,12 0,96 -0,05
broj zaposlenih, F 0,87 0,19 -0,02
BDV po zaposlenom, G - I 0,04 0,87 0,23
broj zaposlenih, G - I 0,96 0,21 -0,06
BDV po zaposlenom, J - K 0,32 0,71 0,15
broj zaposlenih, J - K 0,93 0,24 -0,03
broj zaposlenih, L - O 0,90 0,21 0,07
BDV po zaposlenom, Ukupno 0,58 0,67 -0,09
broj zaposlenih, Ukupno 0,98 0,18 -0,03

I u rotiranom rješenju tri su faktora koji zadovoljavaju i kriterij svojstvene vrijednosti i

kriterij postotka ukupne varijanse54:
ƒ Prvi faktor obuhvata sve varijable koje se vežu uz broj zaposlenih.
ƒ Drugi faktor obuhvata BDV po zaposlenom ukupno i po svim djelatnostima osim
djelatnosti A – B.
ƒ Treći faktor se veže uz BDV po zaposlenom u djelatnosti A – B.

2.5. Klaster analiza na bazi rezultata faktorske analize (uključena 21

zemlja)
Manifestne varijable za klaster analizu su faktorski bodovi. Faktorski bod ukazuje na
stepen u kojem svaka država ima visoki bod na grupi obilježja koja imaju visoko
opterećenje na nekom faktoru. Svaka država koja ima visoki bod na varijablama koje
imaju visoka opterećenja na nekom od dva izvučena faktora, ima i visok faktorski bod na
tom faktoru.

Kako je faktorska analiza rezultirala kroz dva faktora, izračunat će se dva faktorska boda.
Za klasiranje objekata u klaster primjenjuje se metoda nehijerarhijskog klasteriranja ili
„k-means” metoda. Odluka o broju klastera donosi se na osnovu analize varijanse. Broj
klastera se unaprijed odredi, te se potom testira signifikantnost dobivenog modela.

Početna varijanta je model sa dva klastera. Analiza varijanse testira opravdanost ovakvog
modela i rezultati ANOVE prezentirani su u tabeli 11.

54
Donja granica prihvatljivosti je kumulativno najmanje 60% varijanse objašnjene dobivenim faktorima.

72
 Tabela 11. Analiza varijanse (dva klastera)
Sume kvadrata odstupanja
Između Unutar F p vrijednost
df df
klastera klastera
Prvi faktor 5,35 1 0,77 19 6,94 0,02
Drugi faktor 2,26 1 0,93 19 2,43 0,14
Treći faktor 6,24 1 0,72 19 8,62 0,01

Za testirani model sa dva klastera kod drugog faktorskog boda empirijska p vrijednost je
viša od 0,05, što znači da nije postignut cilj da se prosjeci koje svaki klaster ima na
pojedinim faktorima ili dimenzijama statistički signifikantno razlikuju. Stoga se model sa
dva klastera ne smatra statistički opravdanim.

Sljedeći korak je testiranje modela sa tri klastera (tabela 12).

Tabela 12. Analiza varijanse (tri klastera)

Sume kvadrata odstupanja
Između Unutar F p vrijednost
df df
klastera klastera
Prvi faktor 7,81 2 0,24 18 32,08 0,00
Drugi faktor 1,27 2 0,97 18 1,31 0,29
Treći faktor 7,54 2 0,27 18 27,51 0,00

Za testirani model sa tri klastera kod drugog faktorskog boda empirijska p vrijednost je
viša od 0,05, što znači da nije postignut cilj da se prosjeci koje svaki klaster ima na
pojedinim faktorima ili dimenzijama statistički signifikantno razlikuju. Stoga se ni model
sa tri klastera ne smatra statistički opravdanim.

Sljedeći korak je testiranje modela sa četiri klastera (tabela 13).

Tabela 13. Analiza varijanse (četiri klastera)

Sume kvadrata odstupanja
Između Unutar F p vrijednost
df df
klastera klastera
Prvi faktor 5,67 3 0,18 17 32,10 0,00
Drugi faktor 4,95 3 0,30 17 16,33 0,00
Treći faktor 5,16 3 0,27 17 19,33 0,00

Za testirani model sa četiri klastera kod sva tri faktorska boda empirijska p vrijednost je
niža od 0,05, što znači da je postignut cilj da se prosjeci koje svaki klaster ima na
pojedinim faktorima ili dimenzijama statistički signifikantno razlikuju. Stoga se model sa
četiri klastera smatra statistički opravdanim. Klasifikacija u klastere prema dobivenom
modelu prezentirana je u tabeli 14.

73
 Tabela 14. Model sa četiri klastera
Grupacija Država Klaster Rastojanje od centra klastera
EU 17 Austrija 1 0,41
EU 17 Danska 1 0,49
EU 17 Irska 1 0,78
EU 17 Belgija 1 0,83
EU 17 Slovenija 1 0,86
CEFTA Makedonija 1 1,23
EU 17 Italija 2 0,24
EU 17 Španija 2 0,70
EU 17 Njemačka 2 0,84
CEFTA Srbija 3 0,57
CEFTA Crna Gora 3 0,66
EU 10 Rumunija 3 0,70
CEFTA BiH 3 0,75
CEFTA Hrvatska 3 1,31
EU 10 Češka 4 0,41
EU 10 Litvanija 4 0,48
EU 10 Mađarska 4 0,56
EU 17 Portugal 4 0,59
EU 10 Bugarska 4 0,60
EU 10 Slovačka 4 0,62
EU 10 Poljska 4 1,48
Grupacija Država Klaster Rastojanje od centra klastera
EU 10 Albanija . .
EU 17 Estonija . .
EU 17 Finska . .
EU 17 Francuska . .
EU 17 Grčka . .
EU 17 Holandija . .
EU 10 Kipar . .
EU 17 Latvija . .
EU 17 Luksemburg . .
CEFTA Malta . .
EU 17 Moldova . .
EU 10 Švedska . .
EU 17 Velika Britanija . .

Prvi klaster čini 6 država. Prema tabeli 14. slijedi zaključak da sve zemlje osim
Makedonije (koja je u CEFTI) koje su se našle u prvom klasteru pripadaju grupaciji EU
17. Makedonija ima najveću udaljenost od centra klastera.

74
 Tabela 15 Finalni centri klastera i uticaj faktora
Klasteri
1 2 3 4
Faktor 1 -0,70 2,11 -0,37 -0,04
Faktor 2 1,13 0,57 -0,55 -0,82
Faktor 3 -0,41 0,24 1,42 -0,77

Na osnovu rezultata iz tabele 15 slijedi zaključak da prvi klaster karakteriše negativna

veza sa prvim i trećim faktorom i pozitivna veza sa drugim faktorom. Po apsolutnoj
vrijednosti dominira uticaj drugog faktora.

Drugi klaster obuhvata 3 države (Italija, Njemačka i Španija) i karakteristično je da sve

pripadaju grupaciji EU 17. Karakteriše ga pozitivna veza sa svim faktorima. Po
apsolutnoj vrijednosti dominira uticaj prvog faktora. Njemačka je najudaljenija od centra
klastera.

U trećem klasteru je 5 zemalja. BiH se nalazi u trećem klasteru. U trećem klasteru se

nalaze zemlje CEFTE i Rumunija iz EU 10. U ovom klasteru prisutna je negativna veza
sa prva dva faktora i pozitivna veza sa trećim faktorom. Po apsolutnoj vrijednosti
dominira pozitivan uticaj trećeg faktora. To je i razlog zbog kojeg se BiH upravo nalazi u
ovom klasteru, obzirom da se treći faktor direktno veže uz BDV po zaposlenom za
djelatnosti A – B. Od centra trećeg klastera najviše je udaljena Hrvatska.

U četvrtom klasteru je 7 zemalja. U ovom klasteru se nalaze zemlje EU 10 i Portugal iz

EU 17. Karakteristična je negativna veza sa svim faktorima. Po apsolutnoj vrijednosti
dominira uticaj drugog faktora. Poljska je najudaljenija od centra klastera.

Poređenje z skorova iz analize konkurentnosti putem BDV po zaposlenom, analize

konkurentnosti putem GDP per capita i analize konkurentnosti putem ukupnog indeksa
konkurentnosti

Prema rezultatima Svjetskog ekonomskog foruma izračunati su z skorovi prema

ukupnom indeksu konkurentnosti i prema GDP per capita za poziciju BiH u kontekstu
poređenja sa tri analizirane grupe zemalja.

Z skor BiH u odnosu na 34 zemlje uključene u analizu na ljestvici konkurentnosti prema

rezultatima Svjetskog ekonomskog foruma u periodu 2007. godina bio je (-1,58). Prema
prethodno izloženim analizama z skor BiH u odnosu na 34 zemlje uključene u analizu na
ljestvici konkurentnosti prema BDV po zaposlenom (ukupno) iznosi (-1,07). Navedeno
ukazuje na značajnu disproporciju između danih ocjena konkurentske pozicije BiH.

U tabeli 16. i kroz grafikon 25. dat je pregled dobivenih z skorova u analizi prema
rezultatima Svjetskog ekonomskog foruma i u prethodnoj analizi prema BDV po
zaposlenom.

75
Tabela 16. Komparacija z skorova za BiH prema različitim pokazateljima konkurentnosti
Grupa zemalja Mjera konkurentnosti z skor
Ukupan indeks konkurentnosti -1,58
Svih 34 zemlje uključene u
GDP per capita -0,97
analizu
Ukupno BDV po zaposlenom -1,07
Ukupan indeks konkurentnosti -1,18
CEFTA GDP per capita -0,32
Ukupno BDV po zaposlenom -0,01
Ukupan indeks konkurentnosti -2,23
EU 10 GDP per capita -1,55
Ukupno BDV po zaposlenom -1,06
Ukupan indeks konkurentnosti -2,33
EU 17 GDP per capita -1,80
Ukupno BDV po zaposlenom -2,82

Rezultati iz prethodne tabele prezentiraju se na grafikonu 25.

Grafikon 25. Komparacija rezultata različitih mjera konkurentnosti prema poziciji BiH

-2,82
Ukupno BDV po zaposlenom
EU 17

-1,80
GDP per capita
-2,33
Mjera konkurentnosti

Ukupan indeks konkurentnosti

-1,06
Ukupno BDV po zaposlenom
EU 10

-1,55
GDP per capita
-2,23
Ukupan indeks konkurentnosti
-0,01
Ukupno BDV po zaposlenom
CEFTA

-0,32
GDP per capita
-1,18
Ukupan indeks konkurentnosti

-3 -2,5 -2 -1,5 -1 -0,5 0

z skor

Slijedi zaključak da prema z skoru poziciju to jeste konkurentnost BiH u odnosu na dvije
posmatrane skupine zemalja – CEFTA i EU 10 ubjedljivo najlošije prezentuje ukupan
indeks konkurentnosti, potom slijedi GDP per capita, dok BiH najbolje stoji u
posmatranim poređenjima ako se konkurentnost mjeri putem BDV po zaposlenom. Kod
grupe zemalja EU 17 situacija je drugačija, jer je pozicija BiH najlošija ako se
konkurentnost mjeri kroz BDV po zaposlenom.

76
3. ZAKLJUČCI I PREPORUKE
Istraživanje realne u odnosu na procijenjenu konkurentnost BiH potvrdilo je djelomično
prvu hipotezu istraživanja po kojoj BiH ima veći nivo produktivnosti i bolji rang u
produktivnosti, nego u procijenjenoj konkurentnosti u okviru promatranih klastera
zemalja. Hipoteza se potvrdila u dijelu koji se odnosi na klastere zemalja koje su bliže
nivou razvijenosti BiH. Prema z skoru BiH ima u pokazateljima procijenjene
konkurentnosti lošiju poziciju u odnosu na klaster CEFTA zemalja za 1,18 standardne
devijacije, dok su su te vrijednosti za GDP pc 0,32 standardne devijacije, a za realnu
konkurentnost izraženu BDV po zaposlenom samo 0,01 standardne devijacije. Isti se
nalazi odnose i na uspoređenje konkurentnosti BiH sa klasterom EU-10 zemalja. Prema z
skoru za procijenjenu konkurentnost BiH je lošija 2,23 standardne devijacije, prema GDP
za 1,55 standardnih devijacija i prema BDV po zaposlenom za 1,06 standardne devijacije.
Prva hipoteza nije potvrđena za klaster EU-17, prema kome BiH ima realnu na nižem
nivou od procijenjene konkurentnosti. Naime, po vrijednosti z skora BiH prema tom
klasteru ima za procijenjenu konkurentnost 2,33 standardne devijacije lošiju poziciju,
dok je za GDP ta pozicija lošija za 1,80 standardne devijacije, a prema BDV pozicija je
najlošija i iznosi 2,82 standardne devijacije. Objašnjenje ovakvog stanja leži u činjenici
da je razlika u realnoj konkurentnosti klastera EU-17 u odnosu na klaster EU-10 znatno
veća od razlike između realne konkurentnosti klastera EU-10 i klastera CEFTA zemalja.

Samo djelomično je potvrđena druga hipoteza po kojoj BiH ima u jednom broju sektora
veći nivo i viši rang produktivnosti u odnosu na vlastiti rang procijenjene konkurentnosti
i konkurentnost zemalja pojedinih klastera - pozicija overperformer-a. Potvrda te
hipoteze uočena je samo kod djelatnosti poljoprivrede, šumarstva, lova i ribolova (NACE
kod A, B). U odnosu na klaster CEFTA BiH ima višu realnu konkurentnost u tim
djelatnostima, izraženu z skorom od 2,1 standardne devijacije, u odnosu na klaster EU-10
od 3,1 standardne devijacije i u odnosu na klaster EU-17 produktivnost višu za 1,62
standardne devijacije. Takva produktivnost rezultat je prirodnih faktora i utemeljena je na
troškovnoj konkurentnosti, zbog postojanja komparativnih prednosti, posebno u
eksploataciji šuma. Pored toga, utvrđena realna konkurentnost u ovim djelatnostima
velikim dijelom je rezultat lošeg statističkog obuhvata, kako efekata u BDV, tako i u
broju uposlenih. Dodatno, ovaj pokazatelj ne može izazivati optimizam jer ne odražava
očekivani i potreban napredak u tranziciji poljoprivrede, a s druge strane u direktnoj je
korelaciji sa neracionalnostima u korištenju šumskog bogatstva i njegove niske
valorizaciju po jedinici BDV, što se nastoji kompenzirati većim obimom sječe šumskih
sortimenata. Izvjesna doza optimizma je prisutna u pokazateljima realne produktivnosti u
sektoru usluga. Na primjer, produktivnost BiH u financijskim uslugama i poslovanju sa
nekretninama je lošija u uspoređenju sa klasterom CEFTA za svega 0,1 standardne
devijacije, dok je u djelatnostima trgovine, hotelijerstva i saobraćaja produktivnost niža u
odnosu na klaster EU-10 zemalja za 0,21 standardne devijacije. To ukazuje na veliki
potencijal rasta produktivnosti u sektoru usluga.

U potpunosti je dokazana treća hipoteza po kojoj BiH ima u jednom broju sektora niži
nivo i niži rang produktivnosti u odnosu na vlastiti rang procijenjene konkurentnosti i
konkurentnost zemalja pojedinih klastera – pozicija underperformer-a. Naime, sve

77
djelatnosti u BiH, osim poljoprivrede i šumarstva, imaju nižu produktivnost u odnosu na
sva tri klastera zemalja. Međutim, potrebno je uočiti intenzitet razlika u produktivnosti u
pojedinim djelatnostima. između BiH i klastera zemalja sa kojima se BiH komparira.

Tabela 17. Z skor po djelatnostima i klasterima

Djelatnosti CEFTA EU-10 EU-17

A, B 2,1 3,1 1,62

C, D, E -0,49 -1,26 -3,09
F -0,39 -0,44 -3,09
G, H, I -0,35 -0,21 -3,38
J, K -0,12 -0,29 -0,93
L, M, N, O -0,1 -1,06 -2,82

Iz pregleda danog u tabeli 17 vidljivo je da u produktivnosti BiH u okviru CEFTA

klastera konkurentnost raste idući od prerađivačke proizvodnje, preko građevinarstva do
sektora usluga. To je jasan dokaz da djelatnosti u kojima je produktivnost pokretana
tržišnim snagama, prije svega rastom tražnje i atraktivnošću za domaće i strane
investitore, bilježe manja zaostajanja u produktivnosti. To važi za sektor usluga koji
bilježi snažnu ekspanziju u BiH. Skoro identične tendencije su uočljive i u odnosu na
klaster EU-10, naravno sa većim negativnim razlikama u z skoru. Druge djelatnosti, za
koje je potrebno razviti odgovarajuće politike razvoja i jačanja konkurentnosti, kao što su
prerađivačka industrija, elektroenergetika, građevinarstvo i druge, pokazuju sva
ograničenja nestimulativnog konteksta konkurentnosti i poslovne okoline u BiH. Što se
tiče uspoređenja produktivnosti BiH sa klasterom EU-17, razlike su značajnije, a
proizlaze iz razlika u razvojnom stadiju tih zemalja u odnosu na BiH.

Četvrta hipoteza po kojoj razvoj konkurentnosti BiH nije moguć samo na bazi tržišnih
poticaja, potrebne su integralne politike konkurentnosti, aktivne mjere promocije razvoja
i efikasne institucije za upravljanje konkurentnošću na odabranim tržišnim područjima
jasno se potvrđuje. Rezultati istraživanja pokazuju da BiH ima efikasnost korištenja
aktiviranih resursa, prije svega rada, na nivou prosjeka klastera CEFTA. Međutim, radi se
o niskom obimu aktiviranih resursa, koji onemogućavaju blagostanje građana u BiH.
Mikroekonomske politike treba da pokrenu mobilizaciju neiskorištenih resursa – ljudskog
potencijala, prirodnih resursa i naslijeđenog kapitala.

Radna snaga 2007. godine čini svega 43,9% radno sposobnog stanovništva BiH i procent
aktiviteta je nepromjenjen u 2008. godini. U isto vrijeme u CEFTA zemljama kreće se
oko 55% radno sposobnog stanovništva, a u EU-27 na nivou od oko 71%. Stopa
zaposlenosti, kao odnos broja uposlenih prema radno sposobnom stanovništvu iznosi u
BiH u 2007. godini 31,2% i podiže se u 2008. godini na 33,6%. Stopa nezaposlenosti,
kao odnos broja nezaposlenih prema radnoj snazi, iznosio je 29,0% u 2007. i pada u
2008. godini na 23,4%.

78
U kategorijama strategija konkurentnosti pred BiH se postavljaju slijedeća pitanja:
ƒ Kako intenzivirati tranziciju ka efikasnijoj ekonomiji, koristeći se usmjerenjima
koja pruža proces pridruživanja i integracije u Evropsku Uniju
ƒ Kako osigurati snažnu osnovu konteksta konkurentnosti koji čine bazni uvjeti,
pojačivači efikasnosti i faktori inovativnosti (Lopez-Claros, 2007, str. 12)
ƒ Kako razviti strategije konkurentnosti, mjere, resurse i institucije koje ih
podržavaju u različitim fazama razvoja, počev od factor-driven stadija, preko
efficiency-driven do innovation-driven stadija ( Porter, 1990., str. 546)
ƒ Kako prevazići zamku srednjeg dohotka (middle.inocome trap) u kojoj se BiH
nalazi u raskoraku između nedovoljno kumuliranih resursa i znanja koji nameću
troškovnu konkurentnost i potrebe da osiguraju viši nivo produktivnosti koji traži
konkurentnosti u diferencijaciji proizvoda i usluga.
ƒ Kako mobilizirati resurse koji će omogućiti da se uz povećanu efikasnost,
povećani obim aktivnosti odražava na rast blagostanja za što veći broj građana
BiH ( politike FDI, politike izvozne promocije, politike tehnološkog razvoja,
politike privatizacije i restrukturiranja poslovnog sektora sa povećanom ulogom
SMEs, unapređenje poslovnog ambijenta, regionalni i lokalni razvoj i ostalo).
ƒ Kako osigurati unapređenje početnih komparativnih prednosti u nekim sektorima
i prevesti ih u održive konkurentske prednosti (elektroenergetika, metalna
industrija, drvno-prerađivačka industrija, turizam, vode, poslovni servisi i drugi).

U zaključku se može istaći da je ovo istraživanje potvrdilo da realna produktivnost u

velikoj mjeri ovisi o kontekstu konkurentnosti i kvalitetu poslovne okoline i kvalitetu
strategija i poslovnih operacija kompanija. Dokazano je da produktivnost kao mjera
realne konkurentnosti ovisi o procijenjenoj konkurentnosti, s tim da kvantitativna mjera
slaganja bilježi izvjesna odstupanja. Ovo je važno zbog toga što sistematski napor za
unapređenje konkurentnosti uvijek vodi rastu produktivnosti, i obratno, bez napora za
unapređenje osnova konkurentnosti, teško je osigurati rast produktivnosti.

Važna je i napomena da je potrebno radi efikasnijih javnih politika razvoja otkloniti

zablude o nekim vrijednosnim sudovima koji se tiču konkurentnosti. Prije svega, to se
odnosi na mišljenje da tržište jedino potiče konkurentnost. Tržišne veze su nedovoljne da
razviju konkurentnu bazu biznisa. Zato je potrebno osigurati koordinaciju na nivou biznis
asocijacija, posebno koristeći se klasterskim tipovima organizacije i promociju
konkurentnog biznisa i politika koji ga podržavaju od strane vlada. Drugo, radi se o
potrebi da spriječe barijere slobodnoj trgovini, odnosno da se kroz politike razvoja
konkurentnosti na nivou države, industrija i kompanija unaprijedi izvozna konkurentnost
domaćih kompanija, kako bi izvoz doprinosio povećanoj produktivnosti, koja jedino
stvara bogatstvo i blagostanje. Treba imati na umu da slobodna trgovina omogućava rast
konkurentnosti i bez toga u globalnoj ekonomiji ne može biti blagostanja. Treće, treba
jasno diferencirati moguće politike na makro razini, koje daju poticaje ekonomskoj
aktivnosti neselektivno prema industrijama, politike za stvaranje poticajne poslovne
okoline, koja daje okvir za konkurentnost industrija, politike koje potiču konkurentnost
kompanija u smislu njihovih sposobnosti za razvijanje adekvatnih strategija i poslovnih

79
operacija u konkurentskom okruženju. Takvim pristupom se osigurava poticaj izgradnji
konkurentnosti industrija, ali ne ograničavaju mogućnosti rasta konkurentnosti dobro
vođenih kompanija. Četvrto, budući da se BiH nalazi u fazi razvoja na prelazu iz
faktorski u efikasnošću vođeni razvoj, ključni pokretač produktivnosti su investicije, koje
treba da se unapređuju po obimu i strukturi. Politike konkurentnosti zato treba da temelje
na politici promocije stranih direktnih investicija, sa sadržajnim tehnološkim i
komponentama znanja i upravljačkih sposobnosti, te poticaja svakih drugih vidova
investiranja u domenu proizvodnje i usluga. Peto, napredak u evropskim integracijama
BiH će stvarati daleko povoljnije uvjete za rast konkurentnosti. To se posebno ispoljava u
rastu kapitala za investicije, promjeni doprinosa pojedinih sektora rastu produktivnosti i
promjeni doprinosa pojedinih faktora proizvodnje sa stajališta tehnološke intenzivnosti.
Ove ocjene potvrđuju empirijski pokazatelji za petogodišnji period proširene EU i efekte
u rastu konkurentnosti novih članica EU55. Pad udjela industrije, energije i poljoprivrede
u stvaranju GDP novih članica EU pokazuje da se ta tržišta mogu transformirati u
atraktivna tržišta za industrijski izvoz BiH.

U preporukama se ističu četiri ključna područja djelovanja u kreiranju javnih politika

konkurentnosti.

1. Intenziviranje obima ekonomskih aktivnosti. To je moguće postići produktivnom

mobilizacijom resursa razvoja u zemlji koji su u velikoj mjeri neiskorišteni.
Intenziviranje zahtjeva i osiguranje novih resursa u prvom redu kapitala i novih
tehnologija. Politike promocije investicija idu u sam vrh, s obzirom na razvojni
stadij u koji BiH ulazi, a to je efikasnošću vođen razvoj, u kome su investicije
ključna pokretačka snaga razvoja.

2. Podizanje efikasnosti u ekonomiji BiH, koje mora biti usmjereno ka reformama

javnog sektora i utjecajima na poslovni sektor, te privatizaciji i restrukturiranju
privatiziranih kompanija. Tu se također mora uključiti restrukturiranje javnih
poduzeća i podizanje efikasnosti u tom sektoru.

3. Unapređenje poslovnog ambijenta podrazumijeva bitne reforme u domenu

poboljšanja investicionog ambijenta i ukidanja barijera biznisu. Ovdje se posebno
ističu industrijska politike, kojima bi trebalo stvoriti poticaje za konkurentnost
industrija sa izgledima za rast konkurentnosti podrškom u distribuciji javnih
resursa. U prioritetima mora biti jačanje fizičke i intelektualne infrastrukture za
podizanje inovativnog kapaciteta industrija i klastersko organiziranje kompanija u
njima (poduzetničke zone, tehnološki parkovi, istraživačko-razvojni centri), te
suradnja privrede sa univerzitetima.

55
U periodu 2004-2008. godina za nove članice EU prosječan godišnji rast produktivnosti iznosio 5,6% ( u
periodu 1999-2003 rast je bio 3,4%), a tome je doprinos davao kapital sa 2,3% (u periodu 1999-2003
doprinos 2,3%), rad sa 1,1% ( u prethodnom periodu -0,9%) i tehničko-tehnološki progres sa 2,2% (ranije
2,0%). U sektorskom smislu doprinos rastu u najvećoj mjeri je davala industrija sa 2,0% ( ranije 1%),
poslovni servisi 1,7% (ranije 1,1%), financijski servisi 1% (ranije 0,7%), građevinarstvo 0,5% (ranije –
0,1%), poljoprivreda 0%, (ranije 0,1%) i javni servisi 0,3% (ranije 0,5%) (Five years of an enlarged EU,
2009., str. 35,36).

80
 4. Jačanje konkurentnosti na kompanijskom nivou, što podrazumijeva generiranje
novih kompanija i podizanje efikasnosti postojećih. Posebno je značajno
generiranje novih malih i srednjih kompanija, razvijanje poduzetničkih jedinica u
poljoprivredi, turizmu i sektoru poslovnih usluga. Treba razviti stimulativne mjere
za prelazak mikro biznisa u formalni sektor. Promocija stranih direktnih
investicija je važna za privlačenje greenfiled investicija sa tehnološki naprednim
biznisima. U podizanju efikasnosti postojećih biznisa važna je podrška
privatiziranim poduzećima koja nemaju jasnu stratešku orijentaciju. Javne resurse
kroz razne oblike tehničke pomoći treba usmjeriti razvijanju upravljačkih i
ekspertskih vještina u oblasti marketing, posebno brandinga, internacionaliziranja
kompanija i podrške u osvajanju međunarodnih standarda kvaliteta i sigurnosti za
pristup globalnim tržištima.

REFERENCE
1. Domazet, A. (2009): Konkurentnost poslovnog sektora u recesiji, Bosnia Forum,
Sarajevo
2. European Commission: European competitiveness report 2006, Luxemburg 2006.
3. European Commission: Five years o fan enlarged EU Economic achievements
and challenges, European economy 1/2009., Luxemburg, 2009.
4. Kenichi, O. (2009): Avoiding the Middle-Income Trap, ASEAN Economic
Bulletin, Apr2009, Vol. 26 Issue 1, p25-43, 19p;
5. Porter, M. (1990): The Competitive Advantages of Nations, Free Press, New
York, 1990.
6. Regional Cooperation Council, OECD: Defining and Strengthening Sector
Specific Sources of Competitiveness in the Western Balkans:
RECOMMENDATION FOR A REGIONAL INVESTMENT STRATEGY,
Sarajevo, 2008. (http://www.rcc.int/index.php?action=pub_archive) ulazak
21.8.2009. godine.

81
 ANEKS 1

UTVRĐIVANJE „STATISTIČKIH KLASTERA“ ZA

POTREBE KOMPARATIVNA ANALIZA
KONKURENTNE POZICIJE BIH EKONOMIJE

82
POZICIJA BIH U PERIODU 2006-2008.

Kako bi se sagledala konkurentska pozicija BiH u analiziranom periodu 2006-2008. godina prvo
se analizira mjesto BiH na rang listi to jeste na ljestvici konkurentnosti prema podacima
Svjetskog ekonomskog foruma.

Grafikon 1. Pozicija BiH na ljestvici konkurentnosti u periodu

2006-2008. godina

106 107
120
82
100
80
pozicija na listi
60
konkurentnosti
40
20
0
2006 2007 2008
godina

Prema prethodnom grafikonu 1. može se zaključiti da je u analiziranom periodu BiH na ljestvici

konkurentnosti (prema Svjetskom ekonomskom forumu) imala opadajuću tendenciju. Navedeno
pokazuje i analiza z skora BiH u odnosu na ostale 33 zemlje uključene u analizu konkurentnosti.
Rezultati analize prezentirani su u tabeli 1.

Tabela 1. Z skor BiH na ljestvici konkurentnosti u periodu 2006-2008.

Godina 2006. 2007. 2008.

Prosječan skor 4,65 4,55 4,58
Standardna devijacija 0,59 0,63 0,59
Z za BiH -1,44 -1,58 -1,65

U 2008. godini u odnosu na prethodne godine BiH prema z skoru ima u apsolutnom iznosu
najvišu vrijednost koja ima i negativan predznak, što znači da BiH u 2008. godini u odnosu na
prethodne dvije godine najviše odstupa od prosjeka i to u indirektnom smjeru to jeste u 2008.
godini ima najlošiju poziciju.

KOMPARACIJA BiH SA SKUPINOM ZEMALJA BALKANSKE EKONOMIJE

ČLANICE CEFTA-e

U skupini zemalja balkanske ekonomije članice CEFTA-e sa kojom se poredi BiH nalazi se 6
zemalja: Albanija, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldavija i Srbija. Komparacija sa grupom
I se vrši za 2008. godinu po osnovu niza kriterija:
ƒ GDP per capita
ƒ Ukupan indeks konkurentnosti
ƒ Pojedinačni indeksi konkurentnosti (3 podindeksa i 12 početnih indeksa).

83
Indeksi konkurentnosti se prate prema skoru a ne prema poziciji na rang listi, zbog šire lepeze
mogućih statističkih kalkulacija.

Komparacija prema kriteriju GDP per capita

Na grafikonu 2. prezentirana je informacija o GDP per capita za zemlje iz posmatrane grupe i

BiH.

Grafikon 2. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema

GDP per capita

Serbia 5595,9
Montenegro 4085,3
Moldova 1248,5
država

Macedonia, FYR 3659

11576
Croatia

Bosnia and Herzegovina 3712,1

Albania 3353,7
0 2000 4000 6000 8000 10000 12000

GDP per capita

Prosječan GDP per capita za analiziranu grupu ako nije uključena BiH iznosi 4.919,73 US$ sa
standardnom devijacijom 3.549,06 US$. Ako se u analizu uključi BiH prosjek iznosi 4.747,21
US$ sa standardnom devijacijom 3.271,83 US$. Prema rang listi BiH je u ovoj grupi na srednjoj
(4-toj) poziciji, ali u odnosu na prosjek z skor za BiH je -0,32, što znači da je GDP per capita za
BiH u posmatranoj grupi 0,32 standardne devijacije ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju Ukupan indeks konkurentnosti

Na grafikonu 3. praćena je informacija o skoru za ukupan indeks konkurentnosti za zemlje iz

posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 3. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema

ukupnom skoru u indeksu konkurentnosti

Serbia 3,9
Montenegro 4,1
Moldova 3,8
država

Macedonia, FYR 3,9

4,2
Croatia

Bosnia and Herzegovina 3,6

Albania 3,6
3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 3,9 4 4,1 4,2

score

84
BiH i Albanija imaju najniži skor (3,6) u ukupnom indeksu konkurentnosti u ovoj grupi.
Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,92 sa standardnom devijacijom 0,21.
Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,87 sa devijacijom 0,23. U odnosu na prosjek z skor za
BiH je -1,18, što znači da je ukupan skor za indeks konkurentnosti za BiH u posmatranoj grupi
1,18 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju podindeks: Osnovni zahtjevi

Na grafikonu 4. praćena je informacija o skoru za podindeks: Osnovni zahtjevi za zemlje iz

posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 4. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema

skoru u podindeksu konkurentnosti: Osnovni zahtjevi

Serbia 4,1
Montenegro 4,5
Moldova 4
država

Macedonia, FYR 4,4

4,7
Croatia

Bosnia and Herzegovina 3,9

Albania 3,9
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5

score

BiH i Albanija imaju najniži skor (3,9) u podindeksu konkurentnosti u ovoj grupi. Prosječan skor
u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,27 sa standardnom devijacijom 0,31. Ako se uključi
BiH prosječan skor je 4,21 sa devijacijom 0,32. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -0,98, što
znači da je ukupan skor za podindeks konkurentnosti: Osnovni zahtjevi za BiH u posmatranoj
grupi 0,98 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Institucije

Na grafikonu 5. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Institucije za zemlje iz
posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 5. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema

skoru u početnom indeksu: Institucije

Serbia 3,4
Montenegro 4,1
Moldova 3,6
država

Macedonia, FYR 3,6

3,8
Croatia

Bosnia and Herzegovina 3,1

Albania 3,3
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5

score

85
BiH ima najniži skor (3,1) u početnom indeksu konkurentnosti: Institucije u ovoj grupi. Prosječan
skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,63 sa standardnom devijacijom 0,29. Ako se
uključi BiH prosječan skor je 3,56 sa devijacijom 0,33. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -
1,38, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Institucije za BiH u
posmatranoj grupi 1,38 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Infrastruktura

Na grafikonu 6. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Infrastruktura za zemlje iz

posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 6. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema

skoru u početnom indeksu: Infrastruktura

Serbia 2,7
Montenegro 2,7
Moldova 2,4
država

Macedonia, FYR 2,9

4
Croatia

Bosnia and Herzegovina 2,2

Albania 2,2
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4

score

BiH i Albanija imaju najniži skor (2,2) u početnom indeksu konkurentnosti: Infrastruktura u ovoj
grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 2,82 sa standardnom devijacijom
0,63. Ako se uključi BiH prosječan skor je 2,73 sa devijacijom 0,62. U odnosu na prosjek z skor
za BiH je -0,85, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Infrastruktura za
BiH u posmatranoj grupi 0,85 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Makroekonomska stabilnost

Na grafikonu 7. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Makroekonomska

stabilnost za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 7. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema

skoru u početnom indeksu: Makroekonomska stabilnost

Serbia 4,7
Montenegro 5,5
Moldova 4,8
država

Macedonia, FYR 5,5

5,1
Croatia

Bosnia and Herzegovina 5,2

Albania 4,6
4 4,2 4,4 4,6 4,8 5 5,2 5,4 5,6

score

86
BiH prema indeksu makroekonomske stabilnosti ima skor 5,2, te se nalazi na sredini poredbene
ljestvice u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,03 sa
standardnom devijacijom 0,39. Ako se uključi BiH prosječan skor je 5,06 sa devijacijom 0,37. U
odnosu na prosjek z skor za BiH je 0,39, što znači da je ukupan skor za početni indeks
konkurentnosti: Makroekonomska stabilnost za BiH u posmatranoj grupi 0,39 standardnih
devijacija iznad prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Zdravstvo i osnovno obrazovanje

Na grafikonu 8. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Zdravstvo i osnovno

obrazovanje za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 8. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema

skoru u početnom indeksu: Zdravstvo i osnovno obrazovanje

Serbia 5,8
Montenegro 5,8
Moldova 5,2
država

Macedonia, FYR 5,7

5,9
Croatia

Bosnia and Herzegovina 5,3

Albania 5,5
4,8 5 5,2 5,4 5,6 5,8 6

score

BiH nakon Moldavije ima najniži skor (5,3) u početnom indeksu konkurentnosti: Zdravstvo i
osnovno obrazovanje u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,65
sa standardnom devijacijom 0,26. Ako se uključi BiH prosječan skor je 5,6 sa devijacijom 0,27.
U odnosu na prosjek z skor za BiH je -1,11, što znači da je ukupan skor za početni indeks
konkurentnosti: Zdravstvo i osnovno obrazovanje za BiH u posmatranoj grupi 1,11 standardnih
devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju podindeks: Stimulatori efikasnosti

Na grafikonu 9. praćena je informacija o skoru za podindeks: Stimulatori efikasnosti za zemlje iz

posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 9. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema

skoru u podindeksu: Stimulatori efikasnosti

Serbia 3,8
Montenegro 3,9
Moldova 3,5
država

Macedonia, FYR 3,6

Croatia 4,1
Bosnia and Herzegovina 3,4
Albania 3,4
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5

score

87
BiH i Albanija imaju najniži skor (3,4) u podindeksu konkurentnosti u ovoj grupi. Prosječan skor
u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,72 sa standardnom devijacijom 0,26. Ako se uključi
BiH prosječan skor je 3,67 sa devijacijom 0,27. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -1, što
znači da je ukupan skor za podindeks konkurentnosti: Stimulatori efikasnosti za BiH u
posmatranoj grupi jednu standardnu devijaciju ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Visoko obrazovanje i trening

Na grafikonu 10. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Visoko obrazovanje i

trening za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 10. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema

skoru u početnom indeksu: Visoko obrazovanje i trening

Serbia 3,9
Montenegro 4,2
Moldova 3,6
država

Macedonia, FYR 3,8

4,4
Croatia

Bosnia and Herzegovina 3,1

Albania 3,4
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5

score

BiH ima najniži skor (3,1) u početnom indeksu konkurentnosti: Visoko obrazovanje i trening u
ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,88 sa standardnom
devijacijom 0,37. Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,77 sa devijacijom 0,45. U odnosu na
prosjek z skor za BiH je -1,49, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti:
Visoko obrazovanje i trening za BiH u posmatranoj grupi 1,49 standardnih devijacija ispod
prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta dobara

Na grafikonu 11. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Efikasnost tržišta dobara
za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 11. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema

skoru u početnom indeksu: Efikasnost tržišta dobara

Serbia 3,7
Montenegro 4,2
3,8
država

Moldova
Macedonia, FYR 3,9
4,1
Croatia

Bosnia and Herzegovina 3,5

Albania 3,6
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5

score

88
BiH ima najniži skor (3,5) u početnom indeksu konkurentnosti: Efikasnost tržišta dobara u ovoj
grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,88 sa standardnom devijacijom
0,23. Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,83 sa devijacijom 0,26. U odnosu na prosjek z skor
za BiH je -1,28, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Efikasnost tržišta
dobara za BiH u posmatranoj grupi 1,28 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta rada

Na grafikonu 12. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Efikasnost tržišta rada za
zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 12. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema

skoru u početnom indeksu: Efikasnost tržišta rada

Serbia 4,4
Montenegro 4,5
Moldova 4,5
država

Macedonia, FYR 3,9

4,4
Croatia

Bosnia and Herzegovina 4,2

Albania 4,4
3,6 3,7 3,8 3,9 4 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5

score

BiH nakon Makedonije ima najniži skor (4,2) u početnom indeksu konkurentnosti: Efikasnost
tržišta rada u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,35 sa
standardnom devijacijom 0,22. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,32 sa devijacijom 0,21. U
odnosu na prosjek z skor za BiH je -0,6, što znači da je ukupan skor za početni indeks
konkurentnosti: Efikasnost tržišta rada za BiH u posmatranoj grupi 0,6 standardnih devijacija
ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti na finansijskom tržištu

Na grafikonu 13. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Kompleksnosti na

finansijskom tržištu za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 13. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema

skoru u početnom indeksu: Kompleksnosti na finansijskom
tržištu
Serbia 3,9
Montenegro 5
Moldova 3,7
država

Macedonia, FYR 4
4,4
Croatia

Bosnia and Herzegovina 4

Albania 3,7
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5

score

89
BiH prema ovom indeksu ima skor 4, te se nalazi na sredini poredbene ljestvice u ovoj grupi.
Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,17 sa standardnom devijacijom 0,5.
Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,1 sa devijacijom 0,46. U odnosu na prosjek z skor za BiH
je -0,22, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Kompleksnosti na
finansijskom tržištu za BiH u posmatranoj grupi 0,22 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Tehnološka spremnost

Na grafikonu 14. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Tehnološka spremnost za

zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 14. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema

skoru u početnom indeksu: Tehnološka spremnost

Serbia 3,5
Montenegro 4
Moldova 2,9
država

Macedonia, FYR 3
3,7
Croatia

Bosnia and Herzegovina 2,6

Albania 2,9
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4

score

BiH ima najniži skor (2,6) u početnom indeksu konkurentnosti: Tehnološka spremnost u ovoj
grupi zemalja. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,33 sa standardnom
devijacijom 0,47. Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,23 sa devijacijom 0,51. U odnosu na
prosjek z skor za BiH je -1,23 što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti:
Tehnološka spremnost za BiH u posmatranoj grupi 1,23 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Veličina tržišta

Na grafikonu 15. predstavljena je informacija o skoru za početni indeks: Veličina tržišta za

zemlje iz posmatrane grupe i BiH.
Grafikon 15. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema
skoru u početnom indeksu: Veličina tržišta

Serbia 3,6
Montenegro 1,9
Moldova 2,4
država

Macedonia, FYR 2,7

3,6
Croatia

Bosnia and Herzegovina 3

Albania 2,7
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4

score

90
BiH ima relativno visok skor (3) u početnom indeksu konkurentnosti: Veličina tržišta u poređenju
sa ovom grupom zemalja. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 2,82 sa
standardnom devijacijom 0,67. Ako se uključi BiH prosječan skor je 2,84 sa devijacijom 0,62. U
odnosu na prosjek z skor za BiH je 0,25 što znači da je ukupan skor za početni indeks
konkurentnosti: Veličina tržišta za BiH u posmatranoj grupi 0,25 standardnih devijacija iznad
prosjeka.

Komparacija prema kriteriju podindeks: Inovacije i kompleksnosti u poslovanju

Na grafikonu 16. praćena je informacija o skoru za podindeks: Inovacije i kompleksnosti u

poslovanju za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 16. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema

skoru u početnom indeksu: Inovacije i kompleksnost u
poslovanju
Serbia 3,3
Montenegro 3,3
Moldova 2,8
država

Macedonia, FYR 3,2

3,7
Croatia

Bosnia and Herzegovina 2,8

Albania 2,7
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4

score

Moldavija, BiH i Albanija imaju najniži skor (2,7-2,8) u podindeksu konkurentnosti u ovoj grupi.
Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,17 sa standardnom devijacijom 0,37.
Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,11 sa devijacijom 0,36. U odnosu na prosjek z skor za
BiH je -0,87, što znači da je ukupan skor za podindeks konkurentnosti: Inovacije i kompleksnosti
u poslovanju za BiH u posmatranoj grupi 0,87 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti u poslovanju

Na grafikonu 17. predstavljena je informacija o skoru za početni indeks: Kompleksnosti u

poslovanju za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.
Grafikon 17. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema
skoru u početnom indeksu: Kompleksnost u poslovanju

Serbia 3,5
Montenegro 3,7
Moldova 3,1
država

Macedonia, FYR 3,5

4
Croatia

Bosnia and Herzegovina 3,2

Albania 3,3
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4

score

91
Nakon Moldavije BiH ima najniži skor (3,2) u početnom indeksu konkurentnosti u ovoj grupi.
Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,52 sa standardnom devijacijom 0,31.
Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,47 sa devijacijom 0,31. U odnosu na prosjek z skor za
BiH je -0,88 što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Kompleksnosti u
poslovanju za BiH u posmatranoj grupi 0,88 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Inovacije

Na grafikonu 18. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Inovacije za zemlje iz

posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 18. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema

skoru u početnom indeksu: Inovacije

Serbia 3,1
Montenegro 3
Moldova 2,6
država

Macedonia, FYR 2,9

3,4
Croatia

Bosnia and Herzegovina 2,4

Albania 2,2
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5

score

Nakon Albanije BiH ima najniži skor (2,4) u početnom indeksu konkurentnosti u ovoj grupi.
Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 2,87 sa standardnom devijacijom 0,42.
Ako se uključi BiH prosječan skor je 2,8 sa devijacijom 0,42. U odnosu na prosjek z skor za BiH
je -0,95 što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Inovacije za BiH u
posmatranoj grupi 0,95 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Siže komparacije sa I grupom

Objedinjena rang lista pozicije BiH u odnosu na I grupu zemalja prezentirana je kroz z skorove u
tabeli 2.

Tabela 2. Rang lista z skorova za BiH u poređenju sa I grupom zemalja

Kriterij za komparaciju Z score

Početni indeks: Makroekonomska stabilnost 0,39
Početni indeks: Veličina tržišta 0,25
Početni indeks: Kompleksnosti na finansijskom tržištu -0,22
GDP per capita -0,32
Početni indeks: Efikasnost tržišta rada -0,60
Početni indeks: Infrastruktura -0,85
Podindeks: Kompleksnosti u poslovanju i inovacije -0,87
Početni indeks: Kompleksnosti u poslovanju -0,88

92
 Početni indeks: Inovacije -0,95
Podindeks: Osnovni zahtjevi -0,99
Podindeks: Stimulatori efikasnosti -1,00
Početni indeks: Zdravstvo i osnovno obrazovanje -1,11
Ukupan indeks konkurentnosti -1,18
Početni indeks: Tehnološka spremnost -1,23
Početni indeks: Efikasnost tržišta dobara -1,28
Početni indeks: Institucije -1,38
Početni indeks: Visoko obrazovanje i trening -1,49

U poređenju sa I grupom zemalja pozicija BiH je najlošija po sljedećim kriterijima

konkurentnosti: Visoko obrazovanje, Institucije, Efikasnost tržišta dobara, Tehnološka spremnost
i Zdravstvo i osnovno obrazovanje. BiH je malo iznad prosjeka samo po dva kriterija:
Makroekonomska stabilnost i Veličina tržišta.

KOMPARACIJA BiH SA SKUPINOM ZEMALJA TRANZICIJSKE EKONOMIJE

ČLANICE EU

U skupini zemalja tranzicijske ekonomije članice EU sa kojom se poredi BiH nalazi se 10

zemalja: Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litvanija, Mađarska, Poljska, Rumunija, Slovenija i
Slovačka. Komparacija sa grupom II se vrši za 2008. godinu po osnovu niza kriterija:
ƒ GDP per capita
ƒ Ukupan indeks konkurentnosti
ƒ Pojedinačni indeksi konkurentnosti (3 podindeksa i 12 početnih indeksa).

Komparacija prema kriteriju GDP per capita

Na grafikonu 19. prezentirana je informacija o GDP per capita za zemlje iz posmatrane grupe II i
BiH.

Grafikon 19. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema

GDP per capita

Slovak Republic 13857,5

Romania 7697,2

Poland 11041,2

Lithuania 11354,4
država

Latvia 11984,8

Hungary 13762,2

Estonia 15850,7
17069,7
Czech Republic

Bulgaria 5186,4
3712,1
Bosnia and Herzegovina

0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000 16000 18000

GDP per capita

93
Prosječan GDP per capita za analiziranu grupu ako nije uključena BiH iznosi 13.073,68 US$ sa
standardnom devijacijom 4.959,36 US$. Ako se u analizu uključi BiH prosjek iznosi 12.222,63
US$ sa standardnom devijacijom 5.486,11 US$.

Prema rang listi BiH je u ovoj grupi na posljednoj poziciji, te je u odnosu na prosjek z skor za
BiH je -1,55, što znači da je GDP per capita za BiH u posmatranoj grupi 1,55 standardnih
devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju Ukupan indeks konkurentnosti

Na grafikonu 20. praćena je informacija o skoru za ukupan indeks konkurentnosti za zemlje iz

posmatrane II grupe i BiH.

Grafikon 20. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema

ukupnom skoru u indeksu konkurentnosti

Slovenia 4,5

Slovak Republic 4,4

Romania 4,1

Poland 4,3
4,4
Lithuania
država

Latvia 4,3

Hungary 4,2

Estonia 4,7
4,6
Czech Republic

Bulgaria 4
3,6
Bosnia and Herzegovina

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5

score

BiH ima signifikantno najniži skor (3,6) u ukupnom indeksu konkurentnosti u ovoj grupi.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,35 sa standardnom devijacijom 0,22.
Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,28 sa devijacijom 0,31. U odnosu na prosjek z skor za
BiH je -2,23, što znači da je ukupan skor za indeks konkurentnosti za BiH u posmatranoj grupi
2,23 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju podindeks: Osnovni zahtjevi

Na grafikonu 21. praćena je informacija o skoru za podindeks: Osnovni zahtjevi za zemlje iz

posmatrane grupe i BiH.

94
 Grafikon 21. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema
skoru u podindeksu konkurentnosti: Osnovni zahtjevi

Slovenia 5,1

Slovak Republic 4,7

Romania 4,1

Poland 4,4
4,8
Lithuania
država

Latvia 4,6

Hungary 4,4

Estonia 5,3
4,9
Czech Republic

Bulgaria 4,2
3,9
Bosnia and Herzegovina

0 1 2 3 4 5 6

score

BiH ima najniži skor (3,9) u podindeksu konkurentnosti: Osnovni zahtjevi u ovoj grupi.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,65 sa standardnom devijacijom 0,39.
Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,58 sa devijacijom 0,43. U odnosu na prosjek z skor za
BiH je -1,58, što znači da je ukupan skor za podindeks konkurentnosti: Osnovni zahtjevi za BiH
u posmatranoj grupi 1,58 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Institucije

Na grafikonu 22. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Institucije za zemlje iz

posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 22. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema

skoru u početnom indeksu: Institucije

Slovenia 4,4

Slovak Republic 3,9

Romania 3,6

Poland 3,6
4,2
Lithuania
država

Latvia 4,1

Hungary 3,9

Estonia 4,8
3,9
Czech Republic
Bulgaria 3,3
3,1
Bosnia and Herzegovina

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5

score

95
BiH ima najniži skor (3,1) u početnom indeksu konkurentnosti: Institucije i u ovoj grupi zemalja.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,98 sa standardnom devijacijom 0,46.
Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,89 sa devijacijom 0,49. U odnosu na prosjek z skor za
BiH je -1,62, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Institucije za BiH u
posmatranoj grupi 1,62 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Infrastruktura

Na grafikonu 23. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Infrastruktura za zemlje

iz posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 23. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema

skoru u početnom indeksu: Infrastruktura

Slovenia 4,5

Slovak Republic 3,6

Romania 2,6

Poland 2,8
država

Lithuania 4,2

Latvia 3,8

Hungary 3,9
4,1
Czech Republic

Bulgaria 2,8

2,2
Bosnia and Herzegovina

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5

score

Kao i kod svih predhodnih kriterija, BiH ima najniži skor (2,2) u početnom indeksu
konkurentnosti: Infrastruktura u ovoj grupi zemalja.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,67 sa standardnom devijacijom 0,7.
Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,45 sa devijacijom 0,78. U odnosu na prosjek z skor za
BiH je -1,59, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Infrastruktura za BiH
u posmatranoj grupi 1,59 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Makroekonomska stabilnost

Na grafikonu 24. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Makroekonomska

stabilnost za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

96
 Grafikon 24. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema
skoru u početnom indeksu: Makroekonomska stabilnost

Slovenia 5,5

Slovak Republic 5,3

Romania 4,9

Poland 5,3
5,2
Lithuania
država

Latvia 4,9

Hungary 4,2

Estonia 5,7
5,4
Czech Republic

Bulgaria 5,2
5,2
Bosnia and Herzegovina

0 1 2 3 4 5 6

score

BiH prema indeksu makroekonomske stabilnosti ima skor 5,2, te se nalazi na sredini poredbene
ljestvice i u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,16 sa
standardnom devijacijom 0,41. Ako se uključi BiH prosječan skor je 5,16 sa devijacijom 0,39. U
odnosu na prosjek z skor za BiH je 0,09, što znači da je ukupan skor za početni indeks
konkurentnosti: Makroekonomska stabilnost za BiH u posmatranoj grupi 0,09 standardnih
devijacija iznad prosjeka. Dakle i u ovoj poredbenoj skupini zemalja BiH prema kriteriju
makroekonomske stabilnosti ima poziciju iznad prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Zdravstvo i osnovno obrazovanje

Na grafikonu 25. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Zdravstvo i osnovno

obrazovanje za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 25. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema

skoru u početnom indeksu: Zdravstvo i osnovno obrazovanje

Slovenia 6,2

Slovak Republic 5,8

Romania 5,5

Poland 5,9
5,7
Lithuania
država

Latvia 5,8

Hungary 5,7

Estonia 6,1
6,1
Czech Republic

Bulgaria 5,5
5,3
Bosnia and Herzegovina

4,8 5 5,2 5,4 5,6 5,8 6 6,2

score

97
BiH ima najniži skor (5,3) u početnom indeksu konkurentnosti: Zdravstvo i osnovno obrazovanje
u ovoj poredbenoj grupi zemalja. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,83
sa standardnom devijacijom 0,24. Ako se uključi BiH prosječan skor je 5,78 sa devijacijom 0,28.
U odnosu na prosjek z skor za BiH je -1,71, što znači da je ukupan skor za početni indeks
konkurentnosti: Zdravstvo i osnovno obrazovanje za BiH u posmatranoj grupi 1,71 standardnih
devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju podindeks: Stimulatori efikasnosti

Na grafikonu 26. praćena je informacija o skoru za podindeks: Stimulatori efikasnosti za zemlje

iz posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 26. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema

skoru u podindeksu konkurentnosti: Stimulatori efikasnosti

Slovenia 4,4

Slovak Republic 4,5

Romania 4,2

Poland 4,4
4,4
Lithuania
država

Latvia 4,3

Hungary 4,3

Estonia 4,7
4,7
Czech Republic

Bulgaria 4
3,4
Bosnia and Herzegovina

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5

score

BiH ima ubjedljivo najniži skor (3,4) u podindeksu konkurentnosti u ovoj grupi. Prosječan skor u
grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,39 sa standardnom devijacijom 0,21. Ako se uključi
BiH prosječan skor je 4,3 sa devijacijom 0,36. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -2,5, što
znači da je ukupan skor za podindeks konkurentnosti: Stimulatori efikasnosti za BiH u
posmatranoj grupi 2,5 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Visoko obrazovanje i trening

Na grafikonu 27. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Visoko obrazovanje i

trening za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

98
 Grafikon 27. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema
skoru u početnom indeksu: Visoko obrazovanje i trening

Slovenia 5,1

Slovak Republic 4,4

Romania 4,3

Poland 4,6
4,9
Lithuania
država

Latvia 4,7

Hungary 4,5

Estonia 5,2
5
Czech Republic

Bulgaria 4,1
3,1
Bosnia and Herzegovina

0 1 2 3 4 5 6

score

Kao i predhodno BiH ima najniži skor (3,1) u početnom indeksu konkurentnosti: Visoko
obrazovanje i trening u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,68
sa standardnom devijacijom 0,36. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,54 sa devijacijom 0,59.
U odnosu na prosjek z skor za BiH je -2,44, što znači da je ukupan skor za početni indeks
konkurentnosti: Visoko obrazovanje i trening za BiH u posmatranoj grupi 2,44 standardnih
devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta dobara

Na grafikonu 28. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Efikasnost tržišta dobara
za zemlje iz posmatrane II grupe i BiH.

Grafikon 28. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema

skoru u početnom indeksu: Efikasnost tržišta dobara

Slovenia 4,5

Slovak Republic 4,7

Romania 4,2

Poland 4,2
4,5
Lithuania
država

Latvia 4,5

Hungary 4,2

Estonia 5
4,7
Czech Republic

Bulgaria 4,1
3,5
Bosnia and Herzegovina

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5

score

99
BiH ima signifikantno najniži skor (3,5) u početnom indeksu konkurentnosti: Efikasnost tržišta
dobara u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,46 sa
standardnom devijacijom 0,29. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,37 sa devijacijom 0,4. U
odnosu na prosjek z skor za BiH je -2,19, što znači da je ukupan skor za početni indeks
konkurentnosti: Efikasnost tržišta dobara za BiH u posmatranoj grupi 2,19 standardnih devijacija
ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta rada

Na grafikonu 29. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Efikasnost tržišta rada za
zemlje iz posmatrane II grupe i BiH.

Grafikon 29. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema

skoru u početnom indeksu: Efikasnost tržišta rada

Slovenia 4,5

Slovak Republic 4,7

Romania 4,1

Poland 4,4

Lithuania 4,5
država

Latvia 4,7

Hungary 4,2

Estonia 4,7
4,7
Czech Republic
Bulgaria 4,4
4,2
Bosnia and Herzegovina

3,8 3,9 4 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 4,7

score

BiH i Mađarska nakon Rumunije imaju najniži skor (4,2) u početnom indeksu konkurentnosti:
Efikasnost tržišta rada u ovoj grupi.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,49 sa standardnom devijacijom 0,22.
Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,46 sa devijacijom 0,23. U odnosu na prosjek z skor za
BiH je -1,17, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Efikasnost tržišta rada
za BiH u posmatranoj grupi 1,17 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti na finansijskom tržištu

Na grafikonu 30. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Kompleksnosti na

finansijskom tržištu za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

100
 Grafikon 30. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema
skoru u početnom indeksu: Kompleksnost na finansijskom
tržištu

Slovenia 4,7

Slovak Republic 5

Romania 4,4

Poland 4,3
4,5
Lithuania
država

Latvia 4,8

Hungary 4,4

Estonia 5,1
4,6
Czech Republic

Bulgaria 4,2
4
Bosnia and Herzegovina

0 1 2 3 4 5 6

score

BiH prema ovom indeksu ima najniži skor 4, te se nalazi na samom dnu poredbene ljestvice u
ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,6 sa standardnom
devijacijom 0,3. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,54 sa devijacijom 0,33. U odnosu na
prosjek z skor za BiH je -1,62, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti:
Kompleksnosti na finansijskom tržištu za BiH u posmatranoj grupi 1,62 standardnih devijacija
ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Tehnološka spremnost

Na grafikonu 31. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Tehnološka spremnost za

zemlje iz posmatrane II grupe i BiH.

Grafikon 31. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema

skoru u početnom indeksu: Tehnološka spremnost

Slovenia 4,5

Slovak Republic 4,3

Romania 3,7

Poland 3,8
4,3
Lithuania
država

Latvia 4

Hungary 4,2

Estonia 5,3
4,5
Czech Republic

Bulgaria 3,6
2,6
Bosnia and Herzegovina

0 1 2 3 4 5 6

score

101
BiH ima ubjedljivo najniži skor (2,6) u početnom indeksu konkurentnosti: Tehnološka spremnost
u ovoj grupi zemalja.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,22 sa standardnom devijacijom 0,5.
Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,07 sa devijacijom 0,68. U odnosu na prosjek z skor za
BiH je -2,17 što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Tehnološka spremnost
za BiH u posmatranoj grupi 2,17 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Veličina tržišta

Na grafikonu 32. predstavljena je informacija o skoru za početni indeks: Veličina tržišta za

zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 32. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema

skoru u početnom indeksu: Veličina tržišta

Slovenia 3,4

Slovak Republic 3,9

Romania 4,4

Poland 5
3,5
Lithuania
država

Latvia 3,2

Hungary 4,3

Estonia 3
4,4
Czech Republic

Bulgaria 3,8
3
Bosnia and Herzegovina

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5

score

BiH ima signifikantno nizak skor (3) u početnom indeksu konkurentnosti: Veličina tržišta u
poređenju sa ovom grupom zemalja i zajedno sa Estonijom najlošija je u grupi.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,89 sa standardnom devijacijom 0,63.
Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,81 sa devijacijom 0,66. U odnosu na prosjek z skor za
BiH je -1,23 što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Veličina tržišta za BiH
u posmatranoj grupi 1,23 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju podindeks: Inovacije i kompleksnosti u poslovanju

Na grafikonu 33. prezentirana je informacija o skoru za podindeks: Inovacije i kompleksnosti u

poslovanju za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

102
 Grafikon 33. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema
skoru u podindeksu konkurentnosti: Kompleksnosti u
poslovanju i inovacije

Slovenia 4,2

Slovak Republic 3,8

Romania 3,5

Poland 3,7
3,9
Lithuania
država

Latvia 3,4

Hungary 3,7

Estonia 4,1
4,4
Czech Republic

Bulgaria 3,3
2,8
Bosnia and Herzegovina

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5

score

BiH ima najniži skor (2,8) u podindeksu konkurentnosti u ovoj grupi zemalja. Prosječan skor u
grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,8 sa standardnom devijacijom 0,36. Ako se uključi BiH
prosječan skor je 3,71 sa devijacijom 0,45. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -2, što znači da
je ukupan skor za podindeks konkurentnosti: Inovacije i kompleksnosti u poslovanju za BiH u
posmatranoj grupi dvije standardne devijacije ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti u poslovanju

Na grafikonu 34. predstavljena je informacija o skoru za početni indeks: Kompleksnosti u

poslovanju za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.
Grafikon 34. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema
skoru u početnom indeksu: Kompleksnosti u poslovanju

Slovenia 4,6

Slovak Republic 4,3

Romania 3,9

Poland 4,2
4,4
Lithuania
država

Latvia 3,9

Hungary 4

Estonia 4,4
4,8
Czech Republic

Bulgaria 3,7
3,2
Bosnia and Herzegovina

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5

score

103
BiH ima ubjedljivo najniži skor (3,2) u početnom indeksu konkurentnosti u ovoj grupi. Prosječan
skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,22 sa standardnom devijacijom 0,34. Ako se
uključi BiH prosječan skor je 4,13 sa devijacijom 0,45. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -
2,06 što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Kompleksnosti u poslovanju
za BiH u posmatranoj grupi 2,06 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Inovacije

Na grafikonu 35. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Inovacije za zemlje iz

posmatrane II grupe i BiH.

Grafikon 35. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema

skoru u početnom indeksu: Inovacije

Slovenia 3,7

Slovak Republic 3,3

Romania 3,1

Poland 3,2
3,3
Lithuania
država

Latvia 2,9

Hungary 3,4

Estonia 3,7
4
Czech Republic

Bulgaria 2,9
2,4
Bosnia and Herzegovina

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4

score

BiH ima najniži skor (2,4) u početnom indeksu konkurentnosti u ovoj grupi.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,35 sa standardnom devijacijom 0,36.
Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,26 sa devijacijom 0,44. U odnosu na prosjek z skor za
BiH je -1,94 što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Inovacije za BiH u
posmatranoj grupi 1,94 standardne devijacije ispod prosjeka.

Siže komparacije sa II grupom

Objedinjena rang lista pozicije BiH u odnosu na II grupu zemalja prezentirana je kroz z skorove u
tabeli 3.

104
Tabela 3. Rang lista z skorova za BiH u poređenju sa II grupom zemalja

Kriterij za komparaciju Z score

Početni indeks: Makroekonomska stabilnost 0,09
Početni indeks: Efikasnost tržišta rada -1,17
Početni indeks: Veličina tržišta -1,23
GDP per capita -1,55
Podindeks: Osnovni zahtjevi -1,58
Početni indeks: Infrastruktura -1,59
Početni indeks: Kompleksnosti na finansijskom tržištu -1,62
Početni indeks: Institucije -1,62
Početni indeks: Zdravstvo i osnovno obrazovanje -1,71
Početni indeks: Inovacije -1,94
Podindeks: Kompleksnosti u poslovanju i inovacije -2,00
Početni indeks: Kompleksnosti u poslovanju -2,06
Početni indeks: Tehnološka spremnost -2,17
Početni indeks: Efikasnost tržišta dobara -2,19
Ukupan indeks konkurentnosti -2,23
Početni indeks: Visoko obrazovanje i trening -2,44
Podindeks: Stimulatori efikasnosti -2,50

U poređenju sa II grupom zemalja pozicija BiH je najlošija po sljedećim kriterijima

konkurentnosti: Visoko obrazovanje i trening, Efikasnost tržišta dobara, Tehnološka spremnost i
Kompleksnosti u poslovanju. BiH je malo iznad prosjeka samo po jednom kriteriju:
Makroekonomoska stabilnost.

KOMPARACIJA BiH SA SKUPINOM ZEMALJA TRŽIŠNE EKONOMIJE ČLANICE

EU

U skupini zemalja tržišne ekonomije članice EU sa kojom se poredi BiH nalazi se 16 zemalja:
Austrija, Belgija, Cipar, Danska, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg,
Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španija, Švedska i UK.

Komparacija sa grupom III se vrši za 2008. godinu po osnovu niza kriterija:

ƒ GDP per capita
ƒ Ukupan indeks konkurentnosti
ƒ Pojedinačni indeksi konkurentnosti (3 podindeksa i 12 početnih indeksa).

Komparacija prema kriteriju GDP per capita

Na grafikonu 36. prezentirana je informacija o GDP per capita za zemlje iz posmatrane grupe III i
BiH.

105
 Grafikon 36. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema
GDP per capita

United Kingdom 45574,7

Sweden 49654,9
Spain 32067
Portugal 21018,8
Netherlands
46260,7

Luxembourg 104673,3
Italy 35872,4
Ireland
59924,4
drž ava

Greece 28273,3
Germany 40415,4
France 41511,2
Finland 46601,9
Denmark 57260,9
Cyprus 27326,7
Bosnia and Herzegovina 3712,1
42556,9
Belgium

Austria 45181,1

0 20000 40000 60000 80000 100000 120000

GDP per capita

Prosječan GDP per capita za analiziranu grupu ako nije uključena BiH iznosi 45.260,85 US$ sa
standardnom devijacijom 19.668,55 US$. Ako se u analizu uključi BiH prosjek iznosi 42.816,81
US$ sa standardnom devijacijom 21.652,87 US$.

Prema rang listi BiH je i u ovoj grupi na posljednoj poziciji, te je u odnosu na prosjek z skor za
BiH je -1,8, što znači da je GDP per capita za BiH u posmatranoj grupi 1,8 standardnih devijacija
ispod prosjeka grupe.

Komparacija prema kriteriju Ukupan indeks konkurentnosti

Na grafikonu 37. praćena je informacija o skoru za ukupan indeks konkurentnosti za zemlje iz

posmatrane III grupe i BiH.

106
 Grafikon 37. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema
ukupnom skoru u indeksu konkurentnosti
United Kingdom 5,3
Sweden 5,5
Spain 4,7
Portugal 4,5
Netherlands
5,4

Luxembourg 4,9
Italy 4,4
Ireland
5
drž ava

Greece 4,1
Germany 5,5
France 5,2
Finland
5,5
Denmark 5,6
Cyprus 4,5
Bosnia and Herzegovina 3,6
5,1
Belgium

Austria 5,2

0 1 2 3 4 5 6

score

BiH ima evidentno najniži skor (3,6) u ukupnom indeksu konkurentnosti u ovoj grupi.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,02 sa standardnom devijacijom 0,47.
Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,94 sa devijacijom 0,58. U odnosu na prosjek z skor za
BiH je -2,33, što znači da je ukupan skor za indeks konkurentnosti za BiH u posmatranoj grupi
2,33 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju podindeks: Osnovni zahtjevi

Na grafikonu 38. praćena je informacija o skoru za podindeks: Osnovni zahtjevi za zemlje iz

posmatrane grupe i BiH.

107
 Grafikon 38. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema
skoru u podindeksu konkurentnosti: Osnovni zahtjevi
United Kingdom 5,5
Sweden 6
Spain 5,3
Portugal 5,1
Netherlands
5,8

Luxembourg 5,8
Italy 4,5
Ireland
5,2
drž ava

Greece 4,7
Germany 6
France 5,8
Finland
6,2
Denmark 6,1
Cyprus 5,5
Bosnia and Herzegovina 3,9
5,6
Belgium

Austria 5,8

0 1 2 3 4 5 6 7

score

BiH ima najniži skor (3,9) u podindeksu konkurentnosti: Osnovni zahtjevi u ovoj grupi.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,56 sa standardnom devijacijom 0,51.
Ako se uključi BiH prosječan skor je 5,46 sa devijacijom 0,44. U odnosu na prosjek z skor za
BiH je -2,43, što znači da je ukupan skor za podindeks konkurentnosti: Osnovni zahtjevi za BiH
u posmatranoj grupi 2,43 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Institucije

Na grafikonu 39. prikazana je informacija o skoru za početni indeks: Institucije za zemlje iz

posmatrane III grupe i BiH.

108
 Grafikon 39. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema
skoru u početnom indeksu: Institucije
United Kingdom
5
Sweden 6
Spain 4,6
Portugal 4,7
Netherlands 5,8
Luxembourg 5,7
Italy 3,7
Ireland 5,4
d rž a v a

Greece 4,1
Germany 5,7
France 5,1
Finland 6,2
Denmark
6,2
Cyprus 5
Bosnia and Herzegovina 3,1
5,2
Belgium

Austria 5,7
0 1 2 3 4 5 6 7

score

BiH ima najniži skor (3,1) u početnom indeksu konkurentnosti: Institucije i u ovoj grupi zemalja.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,25 sa standardnom devijacijom 0,75.
Ako se uključi BiH prosječan skor je 5,13 sa devijacijom 0,9. U odnosu na prosjek z skor za BiH
je -2,24, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Institucije za BiH u
posmatranoj grupi 2,24 standardne devijacije ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Infrastruktura

Na grafikonu 40. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Infrastruktura za zemlje

iz posmatrane grupe i BiH.

109
 Grafikon 40. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema
skoru u početnom indeksu: Infrastruktura
United Kingdom 5,5
Sweden 5,7
Spain 5,3
Portugal 5,1
Netherlands
5,7

Luxembourg 5,4
Italy 3,9
Ireland
4
d rž a v a

Greece 4,3
Germany 6,6
France 6,5
Finland
5,9
Denmark 6
Cyprus 5,2
Bosnia and Herzegovina 2,2
5,6
Belgium

Austria 5,9

0 1 2 3 4 5 6 7
score

Kao i kod svih predhodnih kriterija, BiH ima izrazito najniži skor (2,2) u početnom indeksu
konkurentnosti: Infrastruktura u ovoj grupi zemalja.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,41 sa standardnom devijacijom 0,81.
Ako se uključi BiH prosječan skor je 5,22 sa devijacijom 1,12. U odnosu na prosjek z skor za
BiH je -2,69, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Infrastruktura za BiH
u posmatranoj grupi 2,69 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Makroekonomska stabilnost

Na grafikonu 41. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Makroekonomska

stabilnost za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

110
 Grafikon 41. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema
skoru u početnom indeksu: Makroekonomska stabilnost
United Kingdom 5,1
Sweden 5,9
Spain 5,5
Portugal 4,7
Netherlands
5,5

Luxembourg 6
Italy 4,5
Ireland
5,3
d rž a v a

Greece 4,4
Germany 5,4
France 5
Finland
6
Denmark 5,9
Cyprus 5,3
Bosnia and Herzegovina 5,2
Belgium 5,1
Austria 5,4

0 1 2 3 4 5 6

score

BiH prema indeksu makroekonomske stabilnosti ima skor 5,2, te se nalazi na sredini poredbene
ljestvice i u ovoj grupi.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,31 sa standardnom devijacijom 0,52.
Ako se uključi BiH prosječan skor je 5,3 sa devijacijom 0,5. U odnosu na prosjek z skor za BiH
je -0,21, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Makroekonomska
stabilnost za BiH u posmatranoj grupi 0,21 standardnih devijacija ispod prosjeka. Dakle za
razliku od poređenja u predhodne dvije grupe, u ovoj poredbenoj skupini zemalja BiH prema
kriteriju makroekonomske stabilnosti ima poziciju ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Zdravstvo i osnovno obrazovanje

Na grafikonu 42. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Zdravstvo i osnovno

obrazovanje za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

111
 Grafikon 42. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema
skoru u početnom indeksu: Zdravstvo i osnovno obrazovanje
United Kingdom 6,2
Sweden 6,4
Spain 6
Portugal 6
Netherlands
6,3

Luxembourg 6
Italy 6
Ireland 6,3
d rž a v a

Greece 5,9
Germany 6,1
France 6,4
Finland
6,6

Denmark 6,4
Cyprus 6,4
Bosnia and Herzegovina 5,3
Belgium 6,5
Austria 6,3

0 1 2 3 4 5 6 7

score

BiH ima najniži skor (5,3) u početnom indeksu konkurentnosti: Zdravstvo i osnovno obrazovanje
u ovoj poredbenoj grupi zemalja.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 6,24 sa standardnom devijacijom 0,22.
Ako se uključi BiH prosječan skor je 6,18 sa devijacijom 0,32. U odnosu na prosjek z skor za
BiH je -2,77, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Zdravstvo i osnovno
obrazovanje za BiH u posmatranoj grupi 2,77 standardnih devijacija ispod prosjeka.

112
Komparacija prema kriteriju podindeks: Stimulatori efikasnosti

Na grafikonu 43. praćena je informacija o skoru za podindeks: Stimulatori efikasnosti za zemlje

iz posmatrane III grupe i BiH.

Grafikon 43. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema

skoru u podindeksu konkurentnosti: Stimulatori efikasnosti
United Kingdom 5,5
Sweden 5,4
Spain 4,7
Portugal 4,5
Netherlands
5,4

Luxembourg 4,7
Italy 4,4
Ireland
5,1
d rž ava

Greece 4,2
Germany 5,2
France 5,1
Finland
5,2
Denmark 5,5
Cyprus 4,4
Bosnia and Herzegovina 3,4
5
Belgium

Austria 5

0 1 2 3 4 5 6

score

BiH ima ubjedljivo najniži skor (3,4) u podindeksu konkurentnosti u ovoj grupi.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,96 sa standardnom devijacijom 0,419.
Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,86 sa devijacijom 0,55. U odnosu na prosjek z skor za
BiH je -2,66, što znači da je ukupan skor za podindeks konkurentnosti: Stimulatori efikasnosti za
BiH u posmatranoj grupi 2,66 standardnih devijacija ispod prosjeka.

113
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Visoko obrazovanje i trening

Na grafikonu 44. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Visoko obrazovanje i

trening za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 44. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema

skoru u početnom indeksu: Visoko obrazovanje i trening
United Kingdom 5,3
Sweden 5,8
Spain 4,7
Portugal 4,6
Netherlands
5,5

Luxembourg 4,4
Italy 4,4
Ireland
5,2
država

Greece 4,5
Germany 5,2
France 5,4
Finland
6,1
Denmark 6
Cyprus 4,7
Bosnia and Herzegovina 3,1
Belgium 5,6
Austria 5,3

0 1 2 3 4 5 6 7

score

Kao i prethodno BiH ima najniži skor (3,1) u početnom indeksu konkurentnosti: Visoko
obrazovanje i trening u ovoj grupi.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,17 sa standardnom devijacijom 0,58.
Ako se uključi BiH prosječan skor je 5,05 sa devijacijom 0,76. U odnosu na prosjek z skor za
BiH je -2,56, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Visoko obrazovanje i
trening za BiH u posmatranoj grupi 2,56 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta dobara

Na grafikonu 45. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Efikasnost tržišta dobara
za zemlje iz posmatrane III grupe i BiH.

114
 Grafikon 45. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema
skoru u početnom indeksu: Efikasnost tržišta dobara
United Kingdom 5,1
Sweden 5,3
Spain 4,6
Portugal 4,5
Netherlands
5,4

Luxembourg 5,2
Italy 4,2
Ireland
5,3
d rž a v a

Greece 4,2
Germany 5,2
France 5
Finland
5,2
Denmark 5,4
Cyprus 4,9
Bosnia and Herzegovina 3,5
Belgium 5,2
Austria 5,4

0 1 2 3 4 5 6

score

BiH ima signifikantno najniži skor (3,5) u početnom indeksu konkurentnosti: Efikasnost tržišta
dobara u ovoj grupi.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5 sa standardnom devijacijom 0,42. Ako
se uključi BiH prosječan skor je 4,92 sa devijacijom 0,55. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -
2,55, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Efikasnost tržišta dobara za
BiH u posmatranoj grupi 2,55 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta rada

Na grafikonu 46. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Efikasnost tržišta

rada za zemlje iz posmatrane III grupe i BiH.

115
 Grafikon 46. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema
skoru u početnom indeksu: Efikasnost tržišta rada
United Kingdom 5,2
Sweden 4,7
Spain 4,1
Portugal 4,2
Netherlands
4,7

Luxembourg 4,5
Italy 3,6
Ireland
5
d rž a v a

Greece 3,9
Germany 4,4
France 4,1
Finland
4,8
Denmark 5,6
Cyprus 4,4
Bosnia and Herzegovina 4,2
Belgium 4,3
Austria 4,6

0 1 2 3 4 5 6

score

BiH nakon Italije, Grčke i Francuske ima nizak skor (4,2) u početnom indeksu konkurentnosti:
Efikasnost tržišta rada u ovoj grupi.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,51 sa standardnom devijacijom 0,48.
Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,49 sa devijacijom 0,47. U odnosu na prosjek z skor za
BiH je -0,61, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Efikasnost tržišta rada
za BiH u posmatranoj grupi 0,61 standardnih devijacija ispod prosjeka.

116
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti na finansijskom tržištu

Na grafikonu 47. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Kompleksnosti na

finansijskom tržištu za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 47. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema

skoru u početnom indeksu: Kompleksnosti na finansijskom tržištu
United Kingdom 5,8
Sweden 5,6
Spain 4,9
Portugal 4,7
Netherlands
5,6

Luxembourg 5,4
Italy 3,9
Ireland
5,7
d rž ava

Greece 4,3
Germany 5,3
France 5,2
Finland
5,5
Denmark 5,8
Cyprus 5,1
Bosnia and Herzegovina 4
Belgium 5,2
Austria 5

0 1 2 3 4 5 6

score

BiH prema ovom indeksu ima nakon Italije najniži skor 4, te se nalazi na dnu poredbene
ljestvice i u ovoj grupi.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,19 standardnom devijacijom
0,53. Ako se uključi BiH prosječan skor je 5,12 sa devijacijom 0,58. U odnosu na prosjek z
skor za BiH je -1,91, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti:
Kompleksnosti na finansijskom tržištu za BiH u posmatranoj grupi 1,91 standardnih
devijacija ispod prosjeka.

117
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Tehnološka spremnost

Na grafikonu 48. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Tehnološka

spremnost za zemlje iz posmatrane III grupe i BiH.

Grafikon 48. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema

skoru u početnom indeksu: Tehnološka spremnost

United Kingdom 5,6

Sweden 6
Spain 4,6
Portugal 4,5
Netherlands
6

Luxembourg 5,5
Italy 4,5
Ireland 5
d rž ava

Greece 3,5
Germany 5,2
France 5,2
Finland
5,5

Denmark 5,9
Cyprus 4,4
Bosnia and Herzegovina 2,6
Belgium 5
Austria 5,3

0 1 2 3 4 5 6

score

BiH ima signifikantno najniži skor (2,6) u početnom indeksu konkurentnosti: Tehnološka
spremnost u ovoj grupi zemalja.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,11 sa standardnom devijacijom
0,69. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,96 sa devijacijom 0,91. U odnosu na prosjek z
skor za BiH je -2,59 što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti:
Tehnološka spremnost za BiH u posmatranoj grupi 2,59 standardnih devijacija ispod
prosjeka.

118
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Veličina tržišta

Na grafikonu 49. predstavljena je informacija o skoru za početni indeks: Veličina tržišta za

zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 49. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema skoru u
početnom indeksu: Veličina tržišta

United Kingdom 5,8

Sweden 4,6
Spain 5,5
Portugal 4,3
5,1
Netherlands

Luxembourg
3,1

Italy
5,6
4,2
Ireland
d rž a v a

Greece 4,5

Germany 6

France 5,7

Finland
4,2

Denmark 4,3
Cyprus 3,1

Bosnia and Herzegovina 3

Belgium 4,8
Austria 4,6

0 1 2 3 4 5 6

score

BiH ima veoma nizak skor (3) u početnom indeksu konkurentnosti: Veličina tržišta u
poređenju sa ovom grupom zemalja i najlošija je u grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko
nije uključena BiH iznosi 4,71 sa standardnom devijacijom 0,86. Ako se uključi BiH
prosječan skor je 4,61 sa devijacijom 0,92. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -1,75 što

119
znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Veličina tržišta za BiH u
posmatranoj grupi 1,75 standardnih devijacija ispod prosjeka.
Komparacija prema kriteriju podindeks: Inovacije i kompleksnosti u poslovanju

Na grafikonu 50. prezentirana je informacija o skoru za podindeks: Inovacije i

kompleksnosti u poslovanju za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

Grafikon 50. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema

skoru u podindeksu konkurentnosti: Kompleksnost poslovanja i
inovacije
United Kingdom 4,9
Sweden 5,5
Spain 4,2
Portugal 4
Netherlands
5,2

Luxembourg 4,5
Italy 4,2
Ireland 4,7
d rž ava

Greece 3,7
Germany 5,5
France 5,1
Finland
5,5

Denmark 5,4
Cyprus 4
Bosnia and Herzegovina 2,8
5
Belgium

Austria 5,2

0 1 2 3 4 5 6

score

BiH ima ubjedljivo najniži skor (2,8) u podindeksu konkurentnosti u ovoj grupi zemalja.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,79 sa standardnom devijacijom
0,63. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,67 sa devijacijom 0,76. U odnosu na prosjek z
skor za BiH je -2,38, što znači da je ukupan skor za podindeks konkurentnosti: Inovacije i
kompleksnosti u poslovanju za BiH u posmatranoj grupi 2,38 standardnih devijacija ispod
prosjeka.

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti u poslovanju

120
Na grafikonu 51. predstavljena je informacija o skoru za početni indeks: Kompleksnosti u
poslovanju za zemlje iz posmatrane III grupe i BiH.

Grafikon 51. Komparacija BiH sa III skupinom(16 država) prema skoru u

početnomindeksu: Kompleksnosti u poslovanju

United Kingdom 5,2

Sweden 5,6
Spain 4,9
Portugal 4,4
5,6
Netherlands

Luxembourg
4,9

Italy
5
5,1
Ireland
d rž a v a

Greece 4,1

Germany 5,9

France 5,5

Finland
5,5

Denmark 5,7
Cyprus 4,6

Bosnia and Herzegovina 3,2

Belgium 5,4
Austria 5,6

0 1 2 3 4 5 6

score

BiH ima ubjedljivo najniži skor (3,2) u početnom indeksu konkurentnosti u ovoj grupi.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,19 sa standardnom devijacijom
0,53. Ako se uključi BiH prosječan skor je 5,07 sa devijacijom 0,71. U odnosu na prosjek z
skor za BiH je -2,63 što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti:
Kompleksnosti u poslovanju za BiH u posmatranoj grupi 2,63 standardne devijacije ispod
prosjeka.

121
Komparacija prema kriteriju početni indeks: Inovacije

Na grafikonu 52. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Inovacije za zemlje

iz posmatrane III grupe i BiH.

Grafikon 52. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema skoru u
početnom indeksu: Inovacije

United Kingdom 4,7

Sweden 5,4
Spain 3,6
Portugal 3,7
4,8
Netherlands

Luxembourg
4,2

Italy
3,4
4,4
Ireland
d rž ava

Greece 3,2

Germany 5,2

France 4,7

Finland
5,6

Denmark 5,1
Cyprus 3,5

Bosnia and Herzegovina 2,4

Belgium 4,7
Austria 4,7

0 1 2 3 4 5 6

score

BiH ima signifikantno najniži skor (2,4) u početnom indeksu konkurentnosti u ovoj grupi.

Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,43 sa standardnom devijacijom
0,77. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,31 sa devijacijom 0,9. U odnosu na prosjek z
skor za BiH je -2,12 što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti:
Inovacije za BiH u posmatranoj grupi 2,12 standardnih devijacija ispod prosjeka.

Siže komparacije sa III grupom

122
Objedinjena rang lista pozicije BiH u odnosu na III grupu zemalja prezentirana je kroz z skorove
u tabeli 4.

Tabela 4. Rang lista z skorova za BiH u poređenju sa III grupom zemalja

Kriterij za komparaciju Z score

Početni indeks: Makroekonomska stabilnost -0,21
Početni indeks: Efikasnost tržišta rada -0,61
Početni indeks: Veličina tržišta -1,75
GDP per capita -1,80
Početni indeks: Kompleksnosti na finansijskom tržištu -1,91
Početni indeks: Kompleksnosti u poslovanju -2,12
Početni indeks: Institucije -2,24
Ukupan indeks konkurentnosti -2,33
Podindeks: Kompleksnosti u poslovanju i inovacije -2,38
Podindeks: Osnovni zahtjevi -2,43
Početni indeks: Efikasnost tržišta dobara -2,55
Početni indeks: Visoko obrazovanje i trening -2,56
Početni indeks: Tehnološka spremnost -2,59
Početni indeks: Inovacije -2,63
Podindeks: Stimulatori efikasnosti -2,66
Početni indeks: Infrastruktura -2,69
Početni indeks: Zdravstvo i osnovno obrazovanje -2,77

U poređenju sa III grupom zemalja pozicija BiH je najlošija po sljedećim kriterijima

konkurentnosti: Zdravstvo i osnovno obrazovanje, Infrastruktura, Inovacije, Tehnološka
spremnost, Visoko obrazovanje i Efikasnost tržišta dobara, Tehnološka spremnost. BiH nije iznad
prosjeka niti po jednom kriteriju.

TESTIRANJE OPRAVDANOSTI GRUPISANJA U KLASTERE (uključeno svih 32 zemlje

i BiH)

Korelaciona matrica

Kako bi se ispitala opravdanost primjene faktorske analize i klaster analize potrebno je testirati da
li su manifestne varijable (u ovom slučaju to su GDP per capita i skorovi koji su vezani uz
različite kriterije) signifikantno korelirane, jer samo u tom slučaju ih je moguće dalje uključiti
kao faktore. Prema Kinnear i Gray-u kriterij za uključivanje varijable u faktorsku analizu je
sljedeći: potrebna je minimalna vrijednost makar jednog koeficijenta korelacije sa ostalim
varijablama u iznosu 0,3. U prilogu 1. je prezentirana korelaciona matrica manifestnih varijabli.
Što je i bio cilj ove analize, prema dobijenoj korelacionoj matrici evidentno da sve analizirane
manifestne varijable imaju makar jedan koeficijent linearne korelacije sa apsolutnom vrijednošću
većom od 0,3. Stoga se u faktorsku analizu uključuje svih 17 manifestnih varijabli.

Izolovanje faktora – faktorska analiza

123
Metoda faktorske analize koja se koristi je analiza glavnih komponenti. Kod izbora broja faktora
koristi se kriterij svojstvene vrijednosti prema kojem količina varijabiliteta objašnjenog svakim
faktorom mora biti veća od 1. Rezultati dobijeni analizom glavnih komponenti bez rotacije
faktora sa 17 varijabli na 33 države kao objekta prezentirani su u tabeli 5.

Tabela 5. Ukupna objašnjena varijansa sa uključenih 17 manifestnih varijabli u polaznom modelu

i modelu sa ekstrahovanim faktorima - nerotirana faktorska rješenja

Polazne Model sa ekstrahovanim faktorima –

manifestne Polazni model bez rotacije
varijable % Kumulativn %
Ukupno Varijanse o % Ukupno Varijanse Kumulativno %
GDP per capita 13,408 78,870 78,870 13,408 78,870 78,870
Ukupan indeks
1,514 8,905 87,775 1,514 8,905 87,775
konkurentnosti
A 0,650 3,822 91,597
I 0,418 2,459 94,057
II 0,347 2,039 96,096
III 0,174 1,024 97,120
IV 0,156 0,918 98,038
B 0,107 0,629 98,667
V 0,078 0,457 99,124
VI 0,052 0,308 99,432
VII 0,046 0,268 99,700
VIII 0,026 0,155 99,855
IX 0,018 0,104 99,959
X 0,004 0,023 99,982
C 0,002 0,009 99,991
XI 0,001 0,006 99,997
XII 0,001 0,003 100,000

Prema rezultatima iz tabele 5. mogu se ekstrahovati dva faktora56. Nakon ekstrahovanja dobija se
matrica komponenti bez rotacije prikazana u tabeli 6.

56
Izbor broja faktora vrši se na bazi kriterija svojstvene vrijednosti i količina varijabiliteta objašnjenog svakim
faktorom mora biti veća od 1.

124
Tabela 6. Matrica komponenti – nerotirana faktorska rješenja

Faktori
I
I faktor
faktor
GDP per capita 2007. 0,805 0,013
ukupan indeks 0,992 -0,030
A 0,972 0,038
I 0,952 0,131
II 0,922 -0,199
III 0,583 0,619
IV 0,898 -0,071
Faktori
I
I faktor
faktor
B 0,971 -0,095
V 0,931 -0,026
VI 0,967 0,089
VII 0,517 0,641
VIII 0,914 0,239
IX 0,965 0,023
X 0,571 -0,718
C 0,979 -0,135
XI 0,964 -0,205
XII 0,967 -0,060

U ovom rješenju prema rezultatima iz tabele 5. prvi faktor objašnjava 78,87% ukupne varijanse
između varijabli i drugi faktor objašnjava 8,905% ukupne varijanse. Dalje se vrši rotiranje faktora
(„varimax“ metoda) i na taj način se varijansa raspodjeljuje sa faktora koji su prvi po redu na
naredne faktore57. Rezultati dobijeni analizom glavnih komponenti sa rotacijom faktora sa 17
varijabli na 33 objekta prezentirani su u tabeli 7.

Tabela 7. Ukupna objašnjena varijansa sa uključenih 17 manifestnih varijabli - rotirana faktorska

rješenja

Polazne Model sa ekstrahovanim faktorima – sa

manifestne rotacijom
varijable Ukupno % Varijanse Kumulativno %
Faktor 1 11,056 65,038 65,038
Faktor 2 3,865 22,737 87,775

U tabeli 8. prikazana je matrica komponenti sa rotacijom.

57
Na taj način se dolazi do jednostavnije strukture u kontekstu tumačenja, bez primjene ukupne varijanse.

125
Tabela 8. Matrica komponenti – rotirana faktorska rješenja

Faktori
I faktor I faktor
GDP per capita 2007. 0,715 0,369
ukupan indeks 0,901 0,414
A 0,854 0,466
I 0,795 0,540
II 0,914 0,231
III 0,247 0,814
IV 0,836 0,336
Faktori
I faktor I faktor
B 0,912 0,347
V 0,846 0,390
VI 0,827 0,510
VII 0,178 0,804
VIII 0,713 0,621
IX 0,854 0,450
X 0,831 -0,389
C 0,937 0,314
XI 0,955 0,245
XII 0,893 0,376

I u rotiranom rješenju dva su faktora koji zadovoljavaju i kriterij svojstvene vrijednosti i

kriterijum postotka ukupne varijanse58. Drugi faktor obuhvata III i VII stub (pojedinačni indeks)
koji se odnose na Makroekonomsku stabilnost i Efikasnost tržišta rada , dok prvi faktor obuhvata
sve ostale kriterije.

Klaster analiza na bazi rezultata faktorske analize (uključene sve zemlje)

Manifestne varijable za klaster analizu su faktorski bodovi. Faktorski bod ukazuje na stepen u
kojem svaka država ima visoki bod na grupi obilježja koja imaju visoko opterećenje na nekom
faktoru. Znači da svaka država koja ima visoki bod na varijablama koje imaju visoka opterećenja
na nekom od dva izvučena faktora, ima i visok faktorski bod na tom faktoru. Dakle, faktorski bod
mjeri stepen u kojem država posjeduje obilježja koja posmatrani faktor posjeduje.

Kako je faktorska analiza rezultirala kroz dva faktora, izračunat će se dva faktorska boda. Za
klasiranje objekata u klaster primjenjuje se metoda nehijerarhijskog klasteriranja ili „k-means”
metoda. Odluka o broju klastera donosi se na osnovu analize varijanse. Broj klastera se unaprijed
odredi, te se potom testira signifikantnost dobijenog modela. Početna varijanta je model sa
dva klastera. Analiza varijanse testira opravdanost ovakvog modela i rezultati ANOVE
prezentirani su u tabeli 9.

58
Donja granica prihvatljivosti je kumulativno najmanje 60% varijanse objašnjene dobijenim faktorima.

126
Tabela 9. Analiza varijanse (dva klastera)

Sume kvadrata odstupanja

Između Unutar
klastera df klastera df F p vrijednost
Prvi faktor 12,874 1 0,617 31 20,868 0,000
Drugi faktor 9,459 1 0,727 31 13,009 0,001

Za testirani model sa dva klastera kod oba faktorska boda empirijska p vrijednost je niža
od 0,05, što znači da je postignut cilj da se prosjeci koje svaki klaster ima na pojedinim
faktorima ili dimenzijama statistički signifikantno razlikuju. Stoga se model sa dva klastera
smatra statistički opravdanim. Klasifikacija u klastere prema dobijenom modelu
prezentirana je u tabeli 10.

Tabela 10. Model sa dva klastera

Tabela 10.1. Broj država po klasterima

Klaster Broj država

1 19
2 14
Ukupno 33

Tabela 10.2. Raspored država po klasterima

Rastojanj
Država Klaster e
Albania 1 1,447
Bosnia and Herzegovina 1 1,428
Bulgaria 1 0,838
Czech Republic 1 0,681
Croatia 1 0,670
Cyprus 1 0,494
Denmark 1 2,175
Estonia 1 0,889
Finland 1 1,813
Ireland 1 1,121
Latvia 1 0,229
Lithuania 1 0,355
Luxembourg 1 1,311
Macedonia, FYR 1 0,945
Moldova 1 1,315

127
 Rastojanj
Država Klaster e
Montenegro 1 1,221
Serbia 1 1,231
Slovak Republic 1 0,032
Slovenia 1 0,404
Austria 2 0,943
Belgium 2 0,550
France 2 1,068
Germany 2 0,934
Greece 2 1,195
Hungary 2 1,090
Italy 2 1,928
Netherlands 2 1,210
Poland 2 1,046
Portugal 2 0,453
Romania 2 1,293
Spain 2 0,136
Sweden 2 1,707
United Kingdom 2 1,006

Tabela 10.3. Finalni centri klastera i uticaj faktora

Klaster
1 2
Faktor 1 -0,53616 0,72765
Faktor 2 0,45958 -0,62371

Prvi klaster čini 19 država. Karakteriše ga negativna veza sa prvim faktorom i pozitivna
veza sa drugim faktorom. Po apsolutnoj vrijednosti dominira uticaj prvog faktora. BiH se
nalazi u prvom klasteru, mada je visoka vrijednost rastojanja od centra tog klastera (1,428).
Dobijeni klaster se može smatrati „tranzicijskim ekonomijama”.

Drugi klaster obuhvata 14 država. Karakteriše ga negativna veza sa drugim faktorom i

pozitivna veza sa prvim faktorom. Po apsolutnoj vrijednosti dominira uticaj drugog faktora.
Dobijeni klaster se može smatrati „tržišnim ekonomijama”.

IZBOR REFERENTNE SKUPINE ZA BIH

Sa ciljem izbora referentne grupe za BiH, provodi se klaster analiza za sljedeću skupinu
zemalja:
ƒ Makedonija i Hrvatska (zemlje kandidati),
ƒ Slovačka, Slovenija (kao podgrupa II.1, kao tranzicijske EU zemlje),
ƒ Grčka, Portugal, Austrija (mozda kao podgrupa II.2. kao tržišne EU zemlje).

128
Prvo se za potrebe faktorske i klaster analize izvodi korelaciona matrica u analiziranoj
grupi zemalja (prilog 2).

Prema dobijenoj korelacionoj matrici evidentno da sve analizirane manifestne varijable

imaju makar jedan koeficijent linearne korelacije sa apsolutnom vrijednošću većom od 0,3.
Stoga se u faktorsku analizu uključuje svih 17 manifestnih varijabli.

Izolovanje faktora – faktorska analiza

Metoda faktorske analize koja se koristi je analiza glavnih komponenti. Kod izbora broja
faktora koristi se kriterij svojstvene vrijednosti prema kojem količina varijabiliteta
objašnjenog svakim faktorom mora biti veća od 1. Rezultati dobijeni analizom glavnih
komponenti bez rotacije faktora sa 17 varijabli na 7 država kao objekta prezentirani su u
tabeli 11.

Tabela 11. Ukupna objašnjena varijansa sa uključenih 17 manifestnih varijabli u polaznom

modelu i modelu sa ekstrahovanim faktorima - nerotirana faktorska rješenja

Model sa ekstrahovanim faktorima –

Polazne Polazni model bez rotacije
manifestne Kumulativno Kumulativno
varijable Ukupno % Varijanse % Ukupno % Varijanse %
1 13,393 78,784 78,784 13,393 78,784 78,784
2 1,963 11,546 90,329 1,963 11,546 90,329
3 1,043 6,138 96,467 1,043 6,138 96,467
4 0,324 1,906 98,373
5 0,179 1,051 99,424
6 0,098 0,576 100,000
7 0,000 0,000 100,000
8 0,000 0,000 100,000
9 0,000 0,000 100,000
10 0,000 0,000 100,000
11 0,000 0,000 100,000
12 0,000 0,000 100,000
13 0,000 0,000 100,000
14 0,000 0,000 100,000
15 0,000 0,000 100,000
16 0,000 0,000 100,000
17 0,000 0,000 100,000

129
Prema rezultatima iz tabele 11. mogu se ekstrahovati tri faktora59. Nakon ekstrahovanja
dobija se matrica komponenti bez rotacije prikazana u tabeli 12.

Tabela 12. Matrica komponenti – nerotirana faktorska rješenja

Faktori
Faktor 1 Faktor 2 Faktor 3
GDP per capita 2007. 0,894 -0,344 0,131
ukupan indeks 0,984 0,127 0,023
A 0,977 -0,023 0,191
I 0,947 -0,144 0,202
II 0,922 -0,320 0,111
III 0,103 0,929 0,330
IV 0,901 -0,018 0,331
B 0,965 -0,020 -0,259
V 0,930 -0,017 0,128
VI 0,949 0,152 -0,131
VII 0,636 0,594 -0,443
VIII 0,826 0,277 -0,469
IX 0,965 0,155 -0,112
X 0,697 -0,600 -0,375
C 0,987 0,036 0,127
XI 0,994 0,041 0,049
XII 0,970 0,035 0,172

U ovom rješenju prema rezultatima iz tabele 11. prvi faktor objašnjava 78,784% ukupne
varijanse između varijabli, drugi faktor objašnjava 11,546% ukupne varijanse a treći samo
6,138%. Dalje se vrši rotiranje faktora („varimax“ metoda) i na taj način se varijansa
raspodjeljuje sa faktora koji su prvi po redu na naredne faktore 60 . Rezultati dobijeni
analizom glavnih komponenti sa rotacijom faktora sa 17 varijabli na 7 objekata
prezentirani su u tabeli 13.

Tabela 13. Ukupna objašnjena varijansa sa uključenih 17 manifestnih varijabli - rotirana

faktorska rješenja

Model sa ekstrahovanim
Polazne faktorima – sa rotacijom
manifestne %
varijable Ukupn Varijans Kumulativ
o e no %
Faktor 1 9,946 58,503 58,503

59
Izbor broja faktora vrši se na bazi kriterija svojstvene vrijednosti i količina varijabiliteta objašnjenog
svakim faktorom mora biti veća od 1.
60
Na taj način se dolazi do jednostavnije strukture u kontekstu tumačenja, bez primjene ukupne varijanse.

130
 Faktor 2 4,558 26,814 85,317
Faktor 3 1,896 11,150 96,467

U tabeli 14. prikazana je matrica komponenti sa rotacijom.

Tabela 14. Matrica komponenti – rotirana faktorska rješenja

Faktori
Faktor 1 Faktor 2 Faktor 3
GDP per capita 2007. 0,894 -0,344 0,131
ukupan indeks 0,984 0,127 0,023
A 0,977 -0,023 0,191
I 0,947 -0,144 0,202
II 0,922 -0,320 0,111
III 0,103 0,929 0,330
IV 0,901 -0,018 0,331
B 0,965 -0,020 -0,259
V 0,930 -0,017 0,128
VI 0,949 0,152 -0,131
VII 0,636 0,594 -0,443
VIII 0,826 0,277 -0,469
IX 0,965 0,155 -0,112
X 0,697 -0,600 -0,375
C 0,987 0,036 0,127
XI 0,994 0,041 0,049
XII 0,970 0,035 0,172

I u rotiranom rješenju tri su faktora koji zadovoljavaju i kriterij svojstvene vrijednosti i

kriterijum postotka ukupne varijanse 61 . Drugi faktor obuhvata III, VII i X stub
(pojedinačni indeks) koji se odnose na Makroekonomsku stabilnost, Efikasnost tržišta rada
i Veličinu tržišta, dok prvi faktor obuhvata sve kriterije osim Makroekonomske stabilnosti.
Kod trećeg faktora prisutna je indirektna veza sa VII i VIII stubom, a to su Efikasnost
tržišta rada i Kompleksnosti na finansijskom tržištu.

Klaster analiza na bazi rezultata faktorske analize (uključeno 7 zemalja)

Početna varijanta za klaster analizu je model sa dva klastera. Analiza varijanse testira
opravdanost ovakvog modela i rezultati ANOVE prezentirani su u tabeli 15.

Tabela 15. Analiza varijanse (dva klastera)

Sume kvadrata odstupanja

Između df Unutar df F p vrijednost

61
Donja granica prihvatljivosti je kumulativno najmanje 60% varijanse objašnjene dobijenim faktorima.

131
 klastera klastera
Prvi faktor 1,169 1 0,966 5 1,210 0,321
Drugi faktor 3,030 1 0,594 5 5,102 0,073
Treći faktor 0,036 1 1,193 5 0,030 0,870

Za testirani model sa dva klastera kod sva tri faktorska boda empirijska p vrijednost je viša
od 0,05, što znači da nije postignut cilj da se prosjeci koje svaki klaster ima na pojedinim
faktorima ili dimenzijama statistički signifikantno razlikuju. Stoga se model sa dva klastera
ne smatra statistički opravdanim.

Sljedeći korak je testriranje modela sa tri klastera (tabela 16).

Tabela 16. Analiza varijanse (tri klastera)

Sume kvadrata odstupanja

Između Unutar
klastera df klastera df F p vrijednost
Prvi faktor 2,348 2 0,326 4 7,208 0,047
Drugi faktor 2,290 2 0,355 4 6,449 0,056
Treći faktor 0,543 2 1,228 4 0,442 0,671

Za testirani model sa tri klastera kod dva faktorska boda empirijska p vrijednost je viša od
0,05, što znači da nije postignut cilj da se prosjeci koje svaki klaster ima na pojedinim
faktorima ili dimenzijama statistički signifikantno razlikuju. Stoga se ni model sa tri
klastera ne smatra statistički opravdanim.

Sljedeći korak je testriranje modela sa četiri klastera (tabela 17).

Tabela 17. Analiza varijanse (četiri klastera)

Sume kvadrata odstupanja

Između Unutar
klastera df klastera df F p vrijednost
Prvi faktor 1,725 3 0,275 3 6,267 0,083
Drugi faktor 1,537 3 0,463 3 3,320 0,175
Treći faktor 1,628 3 0,372 3 4,379 0,128

Za testirani model sa četiri klastera kod sva tri faktorska boda empirijska p vrijednost je
viša od 0,05, što znači da nije postignut cilj da se prosjeci koje svaki klaster ima na
pojedinim faktorima ili dimenzijama statistički signifikantno razlikuju. Stoga se ni model
sa četiri klastera ne smatra statistički opravdanim.

Obzirom da je u posmatranoj grupi samo 7 država dalje nema ni smisla ispitivati

grupisanje u klastere. Slijedi zaključak da na osnovu uključenih kriterija u ovoj grupi od 7
zemalja nije moguće izvršiti klasterizaciju.

132
 GDP
per
PRILOG 1. Korelaciona matrica.62 capita ukupan
2007. indeks A I II III IV B V
Pearson
Correlation 1 0,770568 0,793132 0,82133 0,740409 0,476575 0,675582 0,739226 0,605624
GDP per capita Sig. (2-tailed) 1,56E-07 3,72E-08 4,73E-09 8,41E-07 0,005049 1,6E-05 8,94E-07 0,000188
2007. N 33 33 33 33 33 33 33 33 33
Pearson
Correlation 0,770568 1 0,999818 0,999717 0,998992 0,99938 0,998095 0,999954 0,999868
Sig. (2-tailed) 1,56E-07 2,6E-139 1,1E-131 1,3E-109 4,9E-118 1,49E-98 3,3E-163 6,8E-145
ukupan indeks N 33 83 82 82 82 82 82 82 82
Pearson
Correlation 0,793132 0,999818 1 0,999689 0,999035 0,999535 0,998662 0,999711 0,999781
Sig. (2-tailed) 3,72E-08 2,6E-139 5,1E-130 2,4E-110 4,7E-123 1,1E-104 2,8E-131 4E-136
A N 33 82 83 82 82 82 82 82 82
Pearson
Correlation 0,82133 0,999717 0,999689 1 0,999405 0,998828 0,997302 0,999654 0,999628
Sig. (2-tailed) 4,73E-09 1,1E-131 5,1E-130 9,5E-119 5,4E-107 1,63E-92 3,4E-128 6,3E-127
I N 33 82 82 83 82 82 82 82 82
Pearson
Correlation 0,740409 0,998992 0,999035 0,999405 1 0,997383 0,995968 0,998984 0,998964
Sig. (2-tailed) 8,41E-07 1,3E-109 2,4E-110 9,5E-119 4,78E-93 1,5E-85 1,8E-109 3,9E-109
II N 33 82 82 82 83 82 82 82 82
Pearson
Correlation 0,476575 0,99938 0,999535 0,998828 0,997383 1 0,999044 0,999214 0,999254
Sig. (2-tailed) 0,005049 4,9E-118 4,7E-123 5,4E-107 4,78E-93 1,6E-110 6,3E-114 8E-115
III N 33 82 82 82 82 83 82 82 82

62 62
** Koeficijent korelacije je statistički signifikantan sa greškom 1%.
* Koeficijent korelacije je statistički signifikantan sa greškom 5%.
Koeficijenti korelacije koji nisu posebno označeni nisu statistički signifikantni.

133
 GDP per
capita ukupan
2007. indeks A I II III IV B V
Pearson
Correlation 0,675582 0,998095 0,998662 0,997302 0,995968 0,999044 1 0,997825 0,998133
Sig. (2-tailed) 1,6E-05 1,49E-98 1,1E-104 1,63E-92 1,5E-85 1,6E-110 2,97E-96 6,6E-99
IV N 33 82 82 82 82 82 83 82 82
Pearson
Correlation 0,739226 0,999954 0,999711 0,999654 0,998984 0,999214 0,997825 1 0,999873
Sig. (2-tailed) 8,94E-07 3,3E-163 2,8E-131 3,4E-128 1,8E-109 6,3E-114 2,97E-96 1,6E-145
B N 33 82 82 82 82 82 82 83 82
Pearson
Correlation 0,605624 0,999868 0,999781 0,999628 0,998964 0,999254 0,998133 0,999873 1
Sig. (2-tailed) 0,000188 6,8E-145 4E-136 6,3E-127 3,9E-109 8E-115 6,6E-99 1,6E-145
V N 33 82 82 82 82 82 82 82 83
Pearson
Correlation 0,787666 0,999933 0,999792 0,999714 0,998909 0,999385 0,997996 0,999937 0,999842
Sig. (2-tailed) 5,34E-08 9,4E-157 5,6E-137 1,7E-131 3,1E-108 3,6E-118 1,12E-97 6,8E-158 9E-142
VI N 33 82 82 82 82 82 82 82 82
Pearson
Correlation 0,334991 0,999617 0,999239 0,999116 0,997822 0,999309 0,997566 0,999632 0,99943
Sig. (2-tailed) 0,056696 2,1E-126 1,8E-114 7,1E-112 3,1E-96 3,6E-116 2,63E-94 4,3E-127 1,6E-119
VII N 33 82 82 82 82 82 82 82 82
Pearson
Correlation 0,735347 0,999724 0,999693 0,999422 0,998456 0,999451 0,99865 0,999651 0,999606
Sig. (2-tailed) 1,09E-06 4,5E-132 2,8E-130 2,9E-119 3,4E-102 3,8E-120 1,5E-104 5,2E-128 6,7E-126
VIII N 33 82 82 82 82 82 82 82 82
Pearson
Correlation 0,785642 0,999728 0,999563 0,999775 0,999342 0,998698 0,997212 0,999767 0,999691
Sig. (2-tailed) 6,1E-08 2,2E-132 4,2E-124 1,1E-135 5,2E-117 3,6E-105 6,04E-92 5E-135 4,1E-130
IX N 33 82 82 82 82 82 82 82 82

134
 GDP per
capita ukupan
2007. indeks A I II III IV B V
Pearson
Correlation 0,408309 0,998839 0,998179 0,998242 0,99838 0,997169 0,995571 0,999049 0,998629
Sig. (2-tailed) 0,018326 3,7E-107 2,4E-99 6E-100 2,3E-101 1,12E-91 6,38E-84 1,3E-110 2,9E-104
X N 33 82 82 82 82 82 82 82 82
Pearson
Correlation 0,766125 0,99967 0,999325 0,999597 0,999261 0,998466 0,996789 0,999684 0,999552
Sig. (2-tailed) 2,03E-07 5,5E-129 1,4E-116 1,7E-125 5,5E-115 2,6E-102 1,69E-89 1E-129 1,1E-123
C N 33 82 82 82 82 82 82 82 82
Pearson
Correlation 0,772586 0,999861 0,999705 0,999734 0,99937 0,99892 0,997563 0,999872 0,999792
Sig. (2-tailed) 1,38E-07 4,6E-144 5,8E-131 9,9E-133 9E-118 2E-108 2,79E-94 2,2E-145 5,1E-137
XI N 33 82 82 82 82 82 82 82 82
GDP per
capita ukupan
2007. indeks A I II III IV B V
Pearson
Correlation 0,751939 0,999251 0,998707 0,9994 0,999152 0,997607 0,995156 0,999337 0,99911
Sig. (2-tailed) 4,54E-07 9,1E-115 2,8E-105 1,3E-118 1,3E-112 1,34E-94 2,29E-82 7E-117 9,2E-112
XII N 33 82 82 82 82 82 82 82 82

135
 VI VII VIII IX X C XI XII
Pearson
GDP Correlation 0,787666 0,334991 0,735347 0,785642 0,408309 0,766125 0,772586 0,751939
per Sig. (2-
capita tailed) 5,34E-08 0,056696 1,09E-06 6,1E-08 0,018326 2,03E-07 1,38E-07 4,54E-07
2007. N 33 33 33 33 33 33 33 33
Pearson
Correlation 0,999933 0,999617 0,999724 0,999728 0,998839 0,99967 0,999861 0,999251
Sig. (2-
ukupan tailed) 9,4E-157 2,1E-126 4,5E-132 2,2E-132 3,7E-107 5,5E-129 4,6E-144 9,1E-115
indeks N 82 82 82 82 82 82 82 82
Pearson
Correlation 0,999792 0,999239 0,999693 0,999563 0,998179 0,999325 0,999705 0,998707
Sig. (2-
tailed) 5,6E-137 1,8E-114 2,8E-130 4,2E-124 2,4E-99 1,4E-116 5,8E-131 2,8E-105
A N 82 82 82 82 82 82 82 82
Pearson
Correlation 0,999714 0,999116 0,999422 0,999775 0,998242 0,999597 0,999734 0,9994
Sig. (2-
tailed) 1,7E-131 7,1E-112 2,9E-119 1,1E-135 6E-100 1,7E-125 9,9E-133 1,3E-118
I N 82 82 82 82 82 82 82 82
Pearson
Correlation 0,998909 0,997822 0,998456 0,999342 0,99838 0,999261 0,99937 0,999152
Sig. (2-
tailed) 3,1E-108 3,1E-96 3,4E-102 5,2E-117 2,3E-101 5,5E-115 9E-118 1,3E-112
II N 82 82 82 82 82 82 82 82
Pearson
Correlation 0,999385 0,999309 0,999451 0,998698 0,997169 0,998466 0,99892 0,997607
Sig. (2-
tailed) 3,6E-118 3,6E-116 3,8E-120 3,6E-105 1,12E-91 2,6E-102 2E-108 1,34E-94
III N 82 82 82 82 82 82 82 82

136
 VI VII VIII IX X C XI XII
Pearson
Correlation 0,997996 0,997566 0,99865 0,997212 0,995571 0,996789 0,997563 0,995156
Sig. (2-
tailed) 1,12E-97 2,63E-94 1,5E-104 6,04E-92 6,38E-84 1,69E-89 2,79E-94 2,29E-82
IV N 82 82 82 82 82 82 82 82
Pearson
Correlation 0,999937 0,999632 0,999651 0,999767 0,999049 0,999684 0,999872 0,999337
Sig. (2-
tailed) 6,8E-158 4,3E-127 5,2E-128 5E-135 1,3E-110 1E-129 2,2E-145 7E-117
B N 82 82 82 82 82 82 82 82
Pearson
Correlation 0,999842 0,99943 0,999606 0,999691 0,998629 0,999552 0,999792 0,99911
Sig. (2-
tailed) 9E-142 1,6E-119 6,7E-126 4,1E-130 2,9E-104 1,1E-123 5,1E-137 9,2E-112
V N 82 82 82 82 82 82 82 82
Pearson
Correlation 1 0,999664 0,99972 0,999721 0,998655 0,999579 0,999812 0,99919
Sig. (2-
tailed) 1,1E-128 7,9E-132 6,9E-132 1,4E-104 9,5E-125 8,8E-139 2,1E-113
VI N 83 82 82 82 82 82 82 82
Pearson
Correlation 0,999664 1 0,999402 0,999116 0,99822 0,999041 0,999211 0,998795
Sig. (2-
tailed) 1,1E-128 1,1E-118 7,1E-112 9,8E-100 1,8E-110 7,4E-114 1,6E-106
VII N 82 83 82 82 82 82 82 82
Pearson
Correlation 0,99972 0,999402 1 0,999437 0,998004 0,999229 0,99942 0,998499
Sig. (2-
tailed) 7,9E-132 1,1E-118 9,8E-120 9,54E-98 2,9E-114 3,4E-119 1,1E-102
VIII N 82 82 83 82 82 82 82 82

137
 VI VII VIII IX X C XI XII
Pearson
Correlation 0,999721 0,999116 0,999437 1 0,998646 0,999653 0,999804 0,999424
Sig. (2-
tailed) 6,9E-132 7,1E-112 9,8E-120 1,8E-104 4E-128 5,2E-138 2,5E-119
IX N 82 82 82 83 82 82 82 82
Pearson
Correlation 0,998655 0,99822 0,998004 0,998646 1 0,998985 0,99911 0,998902
Sig. (2-
tailed) 1,4E-104 9,8E-100 9,54E-98 1,8E-104 1,7E-109 9E-112 4E-108
X N 82 82 82 82 83 82 82 82
Pearson
Correlation 0,999579 0,999041 0,999229 0,999653 0,998985 1 0,999776 0,99966
Sig. (2-
tailed) 9,5E-125 1,8E-110 2,9E-114 4E-128 1,7E-109 9,8E-136 1,8E-128
C N 82 82 82 82 82 83 82 82
Pearson
Correlation 0,999812 0,999211 0,99942 0,999804 0,99911 0,999776 1 0,999439
Sig. (2-
tailed) 8,8E-139 7,4E-114 3,4E-119 5,2E-138 9E-112 9,8E-136 9E-120
XI N 82 82 82 82 82 82 83 82
Pearson
Correlation 0,99919 0,998795 0,998499 0,999424 0,998902 0,99966 0,999439 1
Sig. (2-
tailed) 2,1E-113 1,6E-106 1,1E-102 2,5E-119 4E-108 1,8E-128 9E-120
XII N 82 82 82 82 82 82 82 83

138
 GDP per
PRILOG 2. Korelaciona matrica.63 ukupan
capita A I II III IV B V
indeks
2007.
Pearson 1 ,832* ,888** ,908** ,901** -,158 ,840* ,835* ,862*
Correlation
GDP per capita Sig. (2-tailed) ,020 ,008 ,005 ,006 ,736 ,018 ,019
2007. N 7 7 7 7 7 7 7 7 7
Pearson ,832* 1 ,972** ,940** ,873* ,234 ,861* ,938** ,874*
Correlation
Sig. (2-tailed) ,020 ,000 ,002 ,010 ,613 ,013 ,002 ,010
ukupan indeks N 7 7 7 7 7 7 7 7 7
**
Pearson ,888 ,972** 1 ,982 **
,942 **
,140 ,930 **
,892 **
,908 **

Correlation
Sig. (2-tailed) ,008 ,000 ,000 ,002 ,764 ,002 ,007 ,005
A N 7 7 7 7 7 7 7 7 7
Pearson ,908** ,940** ,982** 1 ,947** ,042 ,875** ,864* ,844*
Correlation
Sig. (2-tailed) ,005 ,002 ,000 ,001 ,929 ,010 ,012 ,017
I N 7 7 7 7 7 7 7 7 7
**
Pearson ,901 ,873* ,942 **
,947** 1 -,185 ,887 **
,865* ,873*
Correlation
Sig. (2-tailed) ,006 ,010 ,002 ,001 ,691 ,008 ,012 ,010
II N 7 7 7 7 7 7 7 7 7
Pearson -,158 ,234 ,140 ,042 -,185 1 ,156 -,005 ,097
Correlation
Sig. (2-tailed) ,736 ,613 ,764 ,929 ,691 ,738 ,991 ,836
III N 7 7 7 7 7 7 7 7 7
IV Pearson ,840* ,861* ,930 **
,875 **
,887 **
,156 1 ,788* ,972 **

63
** Koeficijent korelacije je statistički signifikantan sa greškom 1%.
* Koeficijent korelacije je statistički signifikantan sa greškom 5%.
Koeficijenti korelacije koji nisu posebno označeni nisu statistički signifikantni.

139
 Correlation
Sig. (2-tailed) ,018 ,013 ,002 ,010 ,008 ,738 ,035 ,000
N 7 7 7 7 7 7 7 7 7
Pearson ,835* ,938** ,892** ,864* ,865* -,005 ,788* 1 ,870*
Correlation
Sig. (2-tailed) ,019 ,002 ,007 ,012 ,012 ,991 ,035 ,011
B N 7 7 7 7 7 7 7 7 7
Pearson ,862* ,874* ,908** ,844* ,873* ,097 ,972** ,870* 1
Correlation
Sig. (2-tailed) ,013 ,010 ,005 ,017 ,010 ,836 ,000 ,011
V N 7 7 7 7 7 7 7 7 7
Pearson ,815* ,968** ,900** ,882** ,782* ,226 ,751 ,947** ,805*
Correlation
Sig. (2-tailed) ,026 ,000 ,006 ,009 ,038 ,625 ,052 ,001 ,029
VI N 7 7 7 7 7 7 7 7 7
Pearson ,301 ,684 ,519 ,398 ,360 ,457 ,444 ,709 ,554
Correlation
Sig. (2-tailed) ,512 ,090 ,233 ,377 ,428 ,303 ,319 ,074 ,197
VII N 7 7 7 7 7 7 7 7 7
Pearson ,572 ,829* ,709 ,647 ,623 ,182 ,602 ,919** ,724
Correlation
Sig. (2-tailed) ,180 ,021 ,074 ,116 ,135 ,697 ,152 ,003 ,066
VIII N 7 7 7 7 7 7 7 7 7
Pearson ,758* ,966** ,926** ,878** ,850* ,192 ,847* ,962** ,888**
Correlation
Sig. (2-tailed) ,048 ,000 ,003 ,009 ,015 ,680 ,016 ,001 ,008
IX N 7 7 7 7 7 7 7 7 7
Pearson ,802* ,606 ,621 ,673 ,779* -,597 ,494 ,778* ,592
Correlation
Sig. (2-tailed) ,030 ,149 ,137 ,098 ,039 ,157 ,259 ,039 ,161
X N 7 7 7 7 7 7 7 7 7

140
 Pearson ,902** ,982** ,985** ,954** ,903** ,185 ,918** ,915** ,922**
Correlation
Sig. (2-tailed) ,005 ,000 ,000 ,001 ,005 ,691 ,004 ,004 ,003
C N 7 7 7 7 7 7 7 7 7
Pearson ,903** ,985** ,975** ,944** ,893** ,167 ,901** ,945** ,925**
Correlation
Sig. (2-tailed) ,005 ,000 ,000 ,001 ,007 ,720 ,006 ,001 ,003
XI N 7 7 7 7 7 7 7 7 7
Pearson ,861* ,978** ,991** ,963** ,918** ,188 ,907** ,884** ,885**
Correlation
Sig. (2-tailed) ,013 ,000 ,000 ,000 ,004 ,686 ,005 ,008 ,008
N 7 7 7 7 7 7 7 7 7
Pearson 1 ,832* ,888** ,908** ,901** -,158 ,840* ,835* ,862*
XII Correlation

141
 VI VII VIII IX X C XI XII
GDP ,815* ,301 ,572 ,758* ,802* ,902** ,903** ,861* ,815*
per ,026 ,512 ,180 ,048 ,030 ,005 ,005 ,013 ,026
capita 7 7 7 7 7 7 7 7 7
2007.
,968** ,684 ,829* ,966** ,606 ,982** ,985** ,978** ,968**
ukupan ,000 ,090 ,021 ,000 ,149 ,000 ,000 ,000 ,000
indeks 7 7 7 7 7 7 7 7 7
** ** ** ** ** **
,900 ,519 ,709 ,926 ,621 ,985 ,975 ,991 ,900
,006 ,233 ,074 ,003 ,137 ,000 ,000 ,000 ,006
A 7 7 7 7 7 7 7 7 7
** ** ** ** ** **
,882 ,398 ,647 ,878 ,673 ,954 ,944 ,963 ,882
,009 ,377 ,116 ,009 ,098 ,001 ,001 ,000 ,009
I 7 7 7 7 7 7 7 7 7
,782* ,360 ,623 ,850* ,779* ,903 **
,893 **
,918 **
,782*
,038 ,428 ,135 ,015 ,039 ,005 ,007 ,004 ,038
II 7 7 7 7 7 7 7 7 7
,226 ,457 ,182 ,192 -,597 ,185 ,167 ,188 ,226
,625 ,303 ,697 ,680 ,157 ,691 ,720 ,686 ,625
III 7 7 7 7 7 7 7 7 7
,751 ,444 ,602 ,847* ,494 ,918** ,901** ,907** ,751
,052 ,319 ,152 ,016 ,259 ,004 ,006 ,005 ,052
IV 7 7 7 7 7 7 7 7 7
,947** ,709 ,919** ,962** ,778* ,915** ,945** ,884** ,947**
,001 ,074 ,003 ,001 ,039 ,004 ,001 ,008 ,001
B 7 7 7 7 7 7 7 7 7
,805* ,554 ,724 ,888** ,592 ,922** ,925** ,885** ,805*
,029 ,197 ,066 ,008 ,161 ,003 ,003 ,008 ,029
V 7 7 7 7 7 7 7 7 7
1 ,717 ,881** ,937** ,638 ,936** ,959** ,904** 1
,070 ,009 ,002 ,123 ,002 ,001 ,005
VI 7 7 7 7 7 7 7 7 7

142
 ,717 1 ,879** ,742 ,256 ,600 ,632 ,576 ,717
,070 ,009 ,056 ,580 ,154 ,128 ,176 ,070
VII 7 7 7 7 7 7 7 7 7
,881** ,879** 1 ,913** ,571 ,753 ,804* ,712 ,881**
,009 ,009 ,004 ,181 ,051 ,029 ,073 ,009
VIII 7 7 7 7 7 7 7 7 7
,937** ,742 ,913** 1 ,602 ,928** ,947** ,917** ,937**
,002 ,056 ,004 ,153 ,003 ,001 ,004 ,002
IX 7 7 7 7 7 7 7 7 7
,638 ,256 ,571 ,602 1 ,629 ,658 ,597 ,638
,123 ,580 ,181 ,153 ,130 ,108 ,157 ,123
X 7 7 7 7 7 7 7 7 7
,936** ,600 ,753 ,928** ,629 1 ,995** ,987** ,936**
,002 ,154 ,051 ,003 ,130 ,000 ,000 ,002
C 7 7 7 7 7 7 7 7 7
,959** ,632 ,804* ,947** ,658 ,995** 1 ,972** ,959**
,001 ,128 ,029 ,001 ,108 ,000 ,000 ,001
XI 7 7 7 7 7 7 7 7 7
,904** ,576 ,712 ,917** ,597 ,987** ,972** 1 ,904**
,005 ,176 ,073 ,004 ,157 ,000 ,000 ,005
XII 7 7 7 7 7 7 7 7 7

143
 ANEKS 2

Statistička baza podataka za komparaciju realne

konkurentnosti sa procijenjenom konkurentnošću
po klasterima zemalja

144
Prilog 1. Baza podataka

1.1. Podaci za klaster CEFTA

DJELATNOSTI
A-B C, D, E F G. H, I

BDV po Broj BDV po Broj BDV po Broj BDV po Broj

zapos- zapos- zapos- zapos- zapos- zapos- zapos- zaposleni
ZEMLJE lenom64 lenih65 lenom lenih lenom lenih lenom h
Albanija 2.349 568 n.a. 73 19.795 52 26.940 81
BiH 41.789 21 10.238 176 13.222 39 13.861 162
Crna Gora 48.492 4 8.565 36 13.671 7 14.754 42
Hrvatska 79.690 28 27.358 292 28.700 99 62.087 129
Makedonija 25.211 21 26.383 48 32.243 11 41.305 32
Moldova 640 409 2.561 158 1.756 76 2.850 267
Srbija 44.689 58 11.291 535 15.331 86 18.036 308
CEFTA66 7.252 14.307 16.990 20.277

DJELATNOSTI
J,K L-O UKUPNO

ZEMLJE BDV po Broj BDV po Broj BDV po Broj

zaposlenom zaposlenih zaposlenom zaposlenih zaposlenom zaposlenih

Albanija 26.264 46 10.855 145 7.022 892

BiH 39.027 35 9.797 235 13.325 668
Crna Gora 8.206 13 17.484 56 14.314 158
Hrvatska 44.119 191 15.514 472 30.411 1.212
Makedonija 26.507 43 13.680 84 9.797 590
Moldova 14.253 1.325 337 1.898 1.247
Srbija 50.265 97 10.404 150 14.721 1.234
CEFTA 40.281 10.368 13.453

64
U eurima
65
U hiljadama zaposlenih.
66
Ponderisani prosjek (uključene zemlje sa kompletnim podacima).

145
1.2. Podaci za klaster EU - 10
DJELATNOSTI
A-B C, D, E F G. H, I

ZEMLJE BDV po Broj BDV po Broj BDV po Broj BDV po Broj

zapos- zapos- zapos- zapos- zapos- zapos- zapos- zapos-
lenom lenih lenom lenih lenom lenih lenom lenih
Bugarska 4.827 245 5.452 862 3.554 292 4.723 902
Češka 15.985 176 18.586 1.979 12.271 447 25 1.158
Latvija 5.960 111 8.350 318 n.a. n.a. n.a. n.a.
Estonija 11.919 31 12.231 231 n.a. n.a. 5.313 673
Litvanija 7.149 160 12.217 470 15.238 171 19.360 407
Mađarska 18.801 183 16.972 1.283 12.250 331 17.989 1.055
Poljska 5.259 2.247 14.187 4.681 18.290 1.054 20.523 3.528
Rumunija 63.030 101 14.574 1.547 22.479 390 24.218 915
Slovačka 17.654 99 16.674 928 16.489 237 21.314 567
Slovenija 7.424 96 23.325 343 40.777 59 31.112 217
EU 10 8.774 14.785 15.947 15.721

DJELATNOSTI
J,K L-O UKUPNO

ZEMLJE BDV po Broj BDV po Broj BDV po Broj

zaposlenom zaposlenih zaposlenom zaposlenih zaposlenom zaposlenih

Bugarska 21.994 207 3.223 743 3.900 3.252

Češka 44.051 455 21.187 992 20.679 5.207
Latvija n.a. n.a. 4.955 683 21.209 1.112
Estonija n.a. n.a. n.a. n.a. 10.475 935
Litvanija 40.225 98 49.822 223 22.269 1.529
Mađarska 52.373 370 28.341 679 29.831 3.900
Poljska 39.397 1.316 21.441 2.348 31.421 15.174
Rumunija 168.027 76 7.610 1.689 18.100 4.718
Slovačka 43.204 193 51.449 152 22.688 2.177
Slovenija 72.733 92 36.718 155 68.230 963
EU 10 45.441 17.468 25.132

146
1.3. Podaci za klaster EU - 17

DJELATNOSTI
A-B C, D, E F G. H, I

ZEMLJE BDV po Broj BDV po Broj BDV po Broj BDV po Broj

zapos- zapos- zapos- zapos- zapos- zapos- zapos- zapos-
lenom lenih lenom lenih lenom lenih lenom lenih
Austrija 17.231 231 60.405 955 35.893 481 43.025 1.319
Belgija 28.942 81 86.635 642 60.229 262 47.397 1.440
Finska 44.230 113 64.176 639 57.617 174 59.392 570
Francuska n.a. n.a. 67.933 3.522 68.055 1.568 45.123 7.069
Danska 30.354 74 59.892 650 60.285 195 60.604 673
Grčka n.a. n.a. 26.501 1.015 n.a. n.a. n.a. n.a.
Holandija 41.216 253 60.483 1.585 37.483 745 49.695 2.222
Irska 22.385 117 70.221 574 59.836 281 55.354 550
Italija 30.682 924 48.775 6.069 26.931 3.123 49.023 6.349
Kipar 18.524 17 16.046 85 n.a. n.a. n.a. n.a.
Luksembur n.a. n.a.
g 93.242 34 112.733 17 161.117 43
Malta n.a. n.a. 21.366 41 14.990 11 25.380 49
Njemačka 23.307 859 87.983 6.522 34.588 2.529 42.923 8.930
Portugal 5.819 601 43.448 579 15.518 584 23.022 1.476
Španija 29.267 926 73.987 2.228 28.721 4.022 30.247 7.590
Švedska n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a.
Velika
Britanija 34.144 398 91.990 3.303 94.489 1.227 45.610 8.446
EU 17 26.007 69.072 40.768 43.037

147
 DJELATNOSTI
J,K L-O UKUPNO

ZEMLJE BDV po Broj BDV po Broj BDV po Broj

zaposlenom zaposlenih zaposlenom zaposlenih zaposlenom zaposlenih

Austrija 118.794 498 90.117 561 27.305 4.046

Belgija 135.643 637 53.277 1.303 68.230 4.365
Finska 92.634 359 592.353 n.a. 20.125 1.854
Francuska 132.102 4.370 45.580 9.177 54.854 25.705
Danska 64.926 359 78.693 946 54.689 2.898
Grčka n.a. n.a. n.a. 2.892 45.671 4.702
Holandija 87.607 1.611 54.073 n.a. 60.667 8.613
Irska 165.572 288 100.613 305 42.911 2.115
Italija 148.196 2.544 46.114 6.176 98.400 25.184
Kipar n.a. n.a. 11.698 283 16.680 385
Luksemburg 363.083 43 26.366 196 58.581 333
Malta 56.331 18 n.a. 39 17.933 120
Njemačka 121.097 5.246 30.287 15.682 79.714 39.768
Portugal 45.594 687 30.830 1.198 27.305 5.125
Španija 110.885 1.877 49.421 3.984 66.059 20.626
Švedska n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a.
Velika
Britanija 5.874 41.772 9.978 94.581 29.226
EU 17 91.617 41.420 73.031

148
Prilog 2. Korelaciona matrica

BDV po Broj BDV po Broj BDV po Broj

zaposlenom, zaposlenih, zaposlenom, zaposlenih, zaposlenom, zaposlenih
A-B A-B C-E C -E F F
BDV po Pearson 1 -,291 ,174 -,031 ,234 -,003
zaposlenom, Correlation
A-B Sig. (2-tailed) ,126 ,377 ,877 ,251 ,987
N 29 29 28 28 26 26
broj Pearson -,291 1 ,152 ,729** -,112 ,565**
zaposlenih, Correlation
A-B Sig. (2-tailed) ,126 ,440 ,000 ,586 ,003
N 29 29 28 28 26 26
BDV po Pearson ,174 ,152 1 ,371* ,827** ,432*
zaposlenom, Correlation
C-E Sig. (2-tailed) ,377 ,440 ,037 ,000 ,022
N 28 28 32 32 28 28

broj Pearson -,031 ,729** ,371* 1 ,074 ,768**

zaposlenih, C Correlation
-E Sig. (2-tailed) ,877 ,000 ,037 ,708 ,000
N 28 28 32 32 28 28
BDV po Pearson ,234 -,112 ,827**
,074 1 ,069
zaposlenom, Correlation
F Sig. (2-tailed) ,251 ,586 ,000 ,708 ,722
N 26 26 28 28 29 29

149
 BDV po broj BDV po broj BDV po
zaposlenom, zaposlenih, zaposlenom, zaposlenih, zaposlenom, broj zaposlenih,
A-B A-B C-E C-E F F
broj Pearson -,003 ,565** ,432* ,768** ,069 1
zaposlenih, F Correlation
Sig. (2-tailed) ,987 ,003 ,022 ,000 ,722
N 26 26 28 28 29 29
BDV po Pearson ,452 *
-,041 ,696**
,005 ,833**
,020
zaposlenom, Correlation
G-I Sig. (2-tailed) ,018 ,837 ,000 ,979 ,000 ,918
N 27 27 29 29 29 29
broj Pearson ,008 ,554** ,562** ,851** ,282 ,873**
zaposlenih, G Correlation
-I Sig. (2-tailed) ,970 ,003 ,002 ,000 ,138 ,000
N 27 27 29 29 29 29
BDV po Pearson ,268 ,046 ,712** ,159 ,813** ,219
zaposlenom, Correlation
J-K Sig. (2-tailed) ,195 ,828 ,000 ,427 ,000 ,262
N 25 25 27 27 28 28
broj Pearson ,001 ,404* ,579** ,784** ,387* ,657**
zaposlenih, Correlation
J-K Sig. (2-tailed) ,998 ,045 ,002 ,000 ,042 ,000
N 25 25 27 27 28 28
BDV po Pearson ,178 -,092 ,293 -,056 ,265 -,049
zaposlenom, Correlation
L-O Sig. (2-tailed) ,366 ,642 ,123 ,774 ,173 ,805
N 28 28 29 29 28 28

150
 BDV po broj BDV po broj BDV po
zaposlenom, zaposlenih, zaposlenom, zaposlenih, zaposlenom, broj zaposlenih,
A-B A-B C-E C-E F F
broj Pearson ,073 ,405* ,570** ,837** ,311 ,683**
zaposlenih, Correlation
L-O Sig. (2-tailed) ,721 ,040 ,002 ,000 ,122 ,000
N 26 26 27 27 26 26
BDV po Pearson ,144 ,294 ,758** ,627** ,607** ,637**
zaposlenom, Correlation
Ukupno Sig. (2-tailed) ,457 ,122 ,000 ,000 ,000 ,000
N 29 29 32 32 29 29
broj Pearson ,037 ,583** ,549** ,917** ,253 ,825**
zaposlenih, Correlation
Ukupno Sig. (2-tailed) ,851 ,001 ,001 ,000 ,185 ,000
N 29 29 32 32 29 29
* Correlation is significant at the 0.05 level (2-tailed).
** Correlation is significant at the 0.01 level (2-tailed).

151
 BDV po broj BDV po broj BDV po broj BDV po broj
zaposlenom, zaposlenih, zaposlenom, zaposlenih, zaposlenom, zaposlenih, zaposlenom, zaposlenih,
G-I G-I J-K J-K L-O L-O Ukupno Ukupno
BDV po Pearson ,452* ,008 ,268 ,001 ,178 ,073 ,144 ,037
zaposlenom, Correlation
A-B Sig. (2- ,018 ,970 ,195 ,998 ,366 ,721 ,457 ,851
tailed)
N 27 27 25 25 28 26 29 29
broj Pearson -,041 ,554**
,046 ,404 *
-,092 ,405 *
,294 ,583**
zaposlenih, Correlation
A-B Sig. (2- ,837 ,003 ,828 ,045 ,642 ,040 ,122 ,001
tailed)
N 27 27 25 25 28 26 29 29
BDV po Pearson ,696**
,562**
,712**
,579**
,293 ,570**
,758**
,549**
zaposlenom, Correlation
C-E Sig. (2- ,000 ,002 ,000 ,002 ,123 ,002 ,000 ,001
tailed)
N 29 29 27 27 29 27 32 32

broj Pearson ,005 ,851** ,159 ,784** -,056 ,837** ,627** ,917**
zaposlenih, Correlation
C-E Sig. (2- ,979 ,000 ,427 ,000 ,774 ,000 ,000 ,000
tailed)
N 29 29 27 27 29 27 32 32
BDV po Pearson ,833**
,282 ,813**
,387 *
,265 ,311 ,607**
,253
zaposlenom, Correlation
F Sig. (2- ,000 ,138 ,000 ,042 ,173 ,122 ,000 ,185
tailed)
N 29 29 28 28 28 26 29 29

152
 BDV po broj BDV po broj BDV po broj BDV po broj
zaposlenom, zaposlenih, zaposlenom, zaposlenih, zaposlenom, zaposlenih, zaposlenom, zaposlenih,
G-I G-I J-K J-K L-O L-O Ukupno Ukupno
broj Pearson ,020 ,873** ,219 ,657** -,049 ,683** ,637** ,825**
zaposlenih, Correlation
F Sig. (2- ,918 ,000 ,262 ,000 ,805 ,000 ,000 ,000
tailed)
N 29 29 28 28 28 26 29 29
BDV po Pearson 1 ,065 ,829**
,083 ,211 ,097 ,467**
,073
zaposlenom, Correlation
G-I Sig. (2- ,732 ,000 ,673 ,282 ,637 ,009 ,702
tailed)
N 30 30 28 28 28 26 30 30
broj Pearson ,065 1 ,227 ,936**
-,057 ,917**
,721**
,980**
zaposlenih, Correlation
G-I Sig. (2- ,732 ,246 ,000 ,772 ,000 ,000 ,000
tailed)
N 30 30 28 28 28 26 30 30
BDV po Pearson ,829**
,227 1 ,206 ,095 ,224 ,553**
,219
zaposlenom, Correlation
J-K Sig. (2- ,000 ,246 ,302 ,638 ,281 ,002 ,263
tailed)
N 28 28 28 27 27 25 28 28
broj Pearson ,083 ,936**
,206 1 -,049 ,959**
,701**
,948**
zaposlenih, Correlation
J-K Sig. (2- ,673 ,000 ,302 ,809 ,000 ,000 ,000
tailed)
N 28 28 27 28 27 25 28 28

153
 BDV po broj BDV po broj BDV po broj BDV po broj
zaposlenom, zaposlenih, zaposlenom, zaposlenih, zaposlenom, zaposlenih, zaposlenom, zaposlenih,
G-I G-I J-K J-K L-O L-O Ukupno Ukupno
BDV po Pearson ,211 -,057 ,095 -,049 1 ,114 ,007 -,053
zaposlenom, Correlation
L-O Sig. (2- ,282 ,772 ,638 ,809 ,562 ,971 ,782
tailed)
N 28 28 27 27 30 28 30 30
broj Pearson ,097 ,917**
,224 ,959**
,114 1 ,666**
,964**
zaposlenih, Correlation
L-O Sig. (2- ,637 ,000 ,281 ,000 ,562 ,000 ,000
tailed)
N 26 26 25 25 28 28 28 28
BDV po Pearson ,467**
,721**
,553**
,701**
,007 ,666**
1 ,713**
zaposlenom, Correlation
Ukupno Sig. (2- ,009 ,000 ,002 ,000 ,971 ,000 ,000
tailed)
N 30 30 28 28 30 28 33 33
broj Pearson ,073 ,980**
,219 ,948**
-,053 ,964**
,713**
1
zaposlenih, Correlation
Ukupno Sig. (2- ,702 ,000 ,263 ,000 ,782 ,000 ,000
tailed)
N 30 30 28 28 30 28 33 33

154
155