August Šenoa - Zlatarevo zlato

1.
Bilješka o piscu.
August Šenoa 14. studenoga 1838. godine u Zagrbu. U roditeljsom
domu u ponjemšenoj obitelji Češkoga podrijekla stekao je ljubav
prema umjetnosti: Otac mu je rado polazio koncerte i kazalište, a mati
je voljela književost. Poslje smrti majke 1848. god., svršivši u
Zagrebu osmi razred odlazi u Pečuh k rođacima, gdje završava prvi
razred gimnazije 1850. god. Vraća se u Zagreeb gdje maturira 1857.
god. u gornjogradskoj gimnaziji, i upiisuje se na Pravosloovnu
akademiju. Od početka listopada 1859. god. nastavlja pravni studj u
Pragu. Tu ostaje do 1865. godine. Ne položivš na vrijeme odrđene
spite bio je prisiljen baviti se žurnalistikom, te se vraća u Zagreb i radi
u redakciji “Pozor”. 1868. godine postaje gradski bilježnik. Iste godine
vjenča se sa Slavom pl. Ištvanić. Postaje ravnatelj hrvatskoga
zemaljskog kazališta 1870. god. postaje dramaturg. Njegov prvi
roman Zlatarovo zlato izlazi 1871.god. 1873. godine postao je
gradskii senator i napušta kazalište. Od 1874. godine do smrti
uređuje hrvatski književni časopis “Vijenac”. Umro je 13. prosinca
1881. godine. Ležeći bolestan diktirao je “Kletvu” i rekao je “Nedajte
mi umrjeti imam juš toliko toga napisati”. Najpoznatija djela su mu:
“Seljačka buna”, ”Zlatarovo zlato”, “Prosijak Luka”, “Mladi gospodin”,
“Prijan Lovro”, “Dijogenes”, “Kanarinčeva ljubovca”, “Vječni Žid”i
“Zagrebulje”.

2.
b) Pisac govori o tome kako je slučajno došao na ideju da napiše
roman "Zlatarovo zlato" i kako je našao temu ,odnosno fabulu za svoj
roman.

3.
- Zagreb u šesnaestom stoljeću kraljevine Maksa 2. i banovanje
biskupa Đure Draškovića
- karakteristike zagrepčana
- opisivanje Magde, portetiranje, osobine...
- Grga Čokolin, opisivanje, karakter, karikiranje...
- Petar Krupić (plemić) život, njegovo školovanje
- Dora - opis, karakter, ljepota, život
- Grga Čokolin pokušava pridobiti Doru, ali ne uspjeva
- osveta Grge Čokolina na Magdi zbog Dore
- popodne 4. dana po svetoj trojici 1574. godine
- opis Gregorijanca
- dolazak kanonika Antuna Vramca
- dijalog između Gregerijanca i konjanika
- godina dana poslije sastanak na Medvedgradu
- opisivanje Pavla Gregorijanca
- Dora pada u nesvjest, Pavle ju spašava
- odnosi Doru kući
- opisivanje Zagreba
- prva nedjelja poslije Šimunja 1576. godine
- dva kanonika stoje pred drvenom kurijom, jedan od njih očekuje
Franju Stolinkovića
- kanonici odlaze u dvor
- opis odnosa između Stjepka i Alapića
- dolazi Stolinković, njegovo portretiranje
- Pavao odlazi kod Dore, pita je za zdravlje, govori joj koliko je voli
- 9 sati
- portretiranje Barbare, opisivanje događaja oko Grge Čokolina
- Stjepko doznaje o ljubavi između Pavla i Dore
- Pavle dolazi kod Stjepka, Stjepko je ljut i tjera Pavla kod Klare
Gruberove
- u šumi Pavle susretne Miloša i daje mu zadatak da čuva Doru
- prije dolaska Pavle odlazi vidjeti Doru
- gotova je misa i Freijovka dolazi govoriti sa Magdom
- dolazi do razumijevanja između ljubavi Dore i Pavla, narod je htio
objesiti Magdu
- opisivanje krajolika grada Samobora
- opisivanje sobe Klare Gruberove
- Pavao dolazi kod Klare, ona ga zavodi, Pavao se naljuti i odlazi
- u šumi Pavao susreće Jerka
- Jerko priča Pavlu o tome da su oni braća, odlaze spasiti Doru
- 11 sati ujutro
- brijač i njegovi pomoćnici pokušavaju oteti Doru
- Pavao spašava Doru
- Dorin tata doznaje cijelu istinu
- Dora se vraća doma
- 1577 godina
- Stjepko je usmrtio Pavlinu majku
- Pavle naređuje Jerku da čuva Doru
- Tri kralja 1578, zima
- Hrvatska dobiva bana 1578 godine
- Dorin tata (Petar Krupić) mora stražariti, dolazi do sukoba, on je
ranjen
- narod se dogovara protiv Stjepka
- brijač obavještava Stjepka o događanjima
- Pavle dobiva zlatni lanac od cara
- dolazi do velikih sukoba u Zagrebu
- Klara zaprosi Pavla, ali on ju odbija
- Dorina smrt
- Pavle je ljut na Klaru

4.
Bilješke o prostoru i vremenu:
- Zagreb 16 stoljeće
- popodne četvrti dan po svetoj trojici 1574. godine
- godina dana poslije sastanka na Medvedgradu
- opisivanje izgleda Zagreba
- prva nedjelja poslije Šimunja 1576. godine
- dva kanonika čekaju nekog pred drvenom kapijom
- devet sati
- opisivanje krajolika Samobora
- 11 sati
- 1577 godina
- Tri kralja 1578 godine, velika zima

Bilješke o likovima:
- karakteristike zagrepčana
- opisivanje Magde
- opisivanje Grga Čokolina, karikiranje osobina
- opisivanje Petra Krupića, školovanje
- opisivanje Dore, ljepote, duše
- opisivanje Pavla Gregorijanca
- opisivanje Stjepana Gregorijanca
- portretiranje Barbare
- opisivanje Jerka
- opisivanje Klare Gruberove
Bilješke o fabuli:
- Grga Čokolin pokušava pridobiti Doru, ali ne uspjeva
- osveta Grge Čokolina na Magdi zbog Dore
- dolazak kanonika Antuna Vramca
- dijalog između Gregorijanca i konjanika
- Dora pada u nesvjest, Pavle ju spašava
- Pavle odnosi Doru kući
- dolazi Stolinković
- Pavao odlazi kod Dore, pita je za zdravlje, govori joj koliko je voli
- Pavle dolazi kod oca, Stjepko je ljut i tjera Pavla kod Klare
Gruberove
- Pavao dolazi kod Klare, ona ga zavodi, Pavao se naljuti i odlazi
- u šumi Pavao susreće Jerka
- Jerko priča Pavlu o tome da su oni braća, odlaze spasiti Doru
- brijač i španjolski konjanici pokušavaju oteti Doru
- Pavao spašava Doru
- Dorin otac doznaje cijelu istinu
- Dora se vraća kući
- Stjepko je usmrtio Pavlovu majku
- Pavle moli Jerka da čuva Doru
- Hrvatska dobiva bana 1578 godine
- Pavao Krupić mora stražariti, dolazi do sukoba, on je ranjen
- narod se dogovara protiv Stjepka Gregorijanca
- brijač obavještava Stjepka o događanjima
- Pavle dobiva zlatni lanac od cara
- dolazi do velikih sukoba u Zagrebu
- Klara zaprosi Pavla, ali on odbija
- Dorina smrt
- Pavle je ljut na Klaru
- smrt Stjepka Gregorijanca
- Pavlova smrt
- Nikina (Pavlov brat) smrt

5.
a)
Građani srednji stalež
niži staležSeljaci
viši staležFeudalci
Borbe turska osvajanjas turcima
sukob među klasamaNacjonalne prilike

b)
Roman "Zlatarovo zlato" ima takav naslov zbog toga jer je zlatar
Petar Krupić imao mudru i pametnu kćerku, i ona je njemu bila
vrednija od svih zalta koje je posjedovao.

6.

a) Dora Krupići i Pavle Gregorjanac.

b) Ona pripada građanskom, a on feudalnom staležu.

7.
Dore Krupičeve i Pavle Gregorjanca.

8.
Povjesni: Kralj Maks II, Biskup Đuro Drašković, Stjepan Gregorijanac
Građani: Magda, Dora, Brijač, Starac Mio, Antun Vramec
Feudalci: Petar Krupić, Stjepko, Pavle, Marta, Klara

9.
Lik Dore Krupićeve je idealan lik.

10.
a) Oni razgovaraju vrlo nježno.
b) "... Zdrav ću biti i živ, ako od vas melema bude, jer -skoči
strastveno mladić- moj život si ti, moje zdravlje si ti. Od onog dana,
kadno te smrtvu iznjeh ..."

11.
Lik Dore Krupićeve je idealan , a Grge karikiran.

12.
Umijesto riječi "čudan svat" mogli bismo upotrijebiti riječ čudan
čovijek.

13.
Deminutiv je brijačića - njegova je uloga da nam kaže da je on nitko i
ništa tj. da ništa ne predstavlja.
14.
Glava: debela, obla
Obrve: guste, svedene
Oči: male, crne, bodljive
Nos: tup, širok, uzvinut, crven
Lice: okruglo
Tim pridjevima se ističu ružna obilježja.

15.
Glava: obla kao glava od kupusa
Oči: bodljive kad ih nije vinska magla zastirala
Nos: da se bojiš primaći na puščana praha

16.
Kratak sadržaj:
Radnj se odvija u 16 st. u Zagrebu. Plemić Pavao Gregorijanec
spašava Doru Krupićevu prilikom jedne gužve u gradu i dovodi je
zlataru Petru Krupiću. Odmah se zaljubio. Prilikom iste nevoljeu
gradu smili mu se nijemi prosijak Jerko i zamoli svoje sluge da ga
odnesu na njegove dvore da se izlječi. Dora je slovila kao lijepa,
vrijedna, skrušena i vjerna bogu i domu, iako je rano ostala bez
majke pa ju je uz oca odgajala kuma Magda. Brijač Grga Čokolin nije
uspio isprositi Doru za ženu pa se zakleo da će Krupićevoj obitelji
nanjeti sva zla. Pokušao je djevojku u gradu oklevetati zbog čega ju
je otac otjerao kod rođaka van grada. Putem su ju presreli plaćenici
Stjepka Gregorijanca s namjerom da ju otmu i osramote, ne bi li tako
onemogućili da se Pavao njome vjenča. Kao što je brijač Grga bio
doušnik Stjepku, tako se prosjak Jerko zajedno sa plemićem Pavlom
urotio protiv Grge i oca Gregorijanca. Dodatnu nevolju čini barunica
Klara koja je rano ostala Samoborska udovica i smrtno se zaljubila u
ljepog Pavla. Jerko je objasno Pavlu da nije nijem, da imaju
zajedničkog oca, da mu je majka bila služavka na očevom dvoru, da
ju je Stjpko napastovao i kad je vidio da je trudna protjerao ju je sa
dvora. Umrla je u teškoj bjedi, a on joj se zakleo da će cijeli život
šutjeti, kako nitko nebi saznao ništa o njemu. Do sada mu je
pomagao rođak fratar u samostanu. Kad su nastale svađe između
vlastele i građana, u vrijeme kad je Petar bio na ratištu protiv Turaka,
Klara je unajmila jednog zlobnika koji se pojavio u Dorinoj kući, za
vrijeme dok je bila sama. Prethodno je taj zlobnik ranio Janka koji je
čuvao Dorina ulazna vrata. Dori se predstavio kao čovjek koji traži
zaštitu, u nevolji je i bježi. Smilio se Dori, donijela mu je vode i dok je
gledala kroz prozor zlobnk joj je podmetnuo otrov. Kratko nakon što
je probala navodno gorku vodu preminula je. U taj čaš došao je
nesretni Pavao koji nje ništa mogao napraviti protiv toga.Idućeg dana
Dora je bila sahranjena. Za vrijeme dok je ležala na odru u crkvi
Pavao se sreo sa Klarom i obećao joj najljuće nevolje za sve što je
učinla. Pavao je otišao na ratište sa Turcima. Vratio se tek na očevu
samrt, prilikom koje ispovijeda Stjepka svećenik Jerko. Otac se na
samrti ispovjeda svećeniku i kaje se za vanbrčnog sina. Svećenik
otkriva da je on taj sn. Iza obitelji Gregorijanec u kojoj su bila tri sina
nije ostao niti jedan nasljednik. Pavao se nije ženio i pognuo je na
ratištu. Niko je mao samo jednu kćerku, a Jerko je bio svećenik.

17.
Grga Čokolin je negativan lik u romanu, njegove akcije stavraju
podvale među likovima. On na loš način pokušava dobiti ono što želi.
Uhoda i doušnik, osvećuje se Dori zbog neuzvraćene ljubavi. U duši
je velika kukavica, što se vidi prilikom njegove pogibije.

18.
Njezina uloga je da razbija skladan i normalan tok radnje.

19.
Grga Čokolin se osvetio Magdi, Stjepko je htio oteti Doru, Klara je
dala otrovati Doru.

20.
Ljubavna - Pavle je zaprosio doru
Povjesna - Njegov tata je poslao Pavla van Zagreba

Ljubavna - Pavle je spasio Doru od Grge

Povjesna - Smrt Pavloe mame

Ljubavna - Pavle i Dora se hoće ženiti

Povjesna - Dorina smrt

21.
a) On govori o važnosti obrane palača koje čuvaju Hrvatsku
b) Želi iskazati potrebu da se te tvrđave obrane
c) Tvrđave, Hrvatska, Turci
e) Nabrajaju se gradovi gdje su tvrđave, te kolike su one važne za
Hrvatsku
f)

Kamenom pojasu - nešto snažno

Hrvatska krv - život svih ljudi
Tvrdi zid - hrvati koji je brane
Poplavile bi - pokorile bi
Kao bujicu - puno njih
Polumjesec - turci

23.
Grga, Stjepko, Antun Vramec
Zato jer je latinski jezik u to vrijeme bio važan.
izreke: pro primo, bene cognita, bonum mane

24.
"Mali ljudi" govore jednostavnim jezikom: piljarice, trčuljak, daščara.

25.
U eksterjerima prevladava opis Zagreba, okoline, opisani su
najvažniji djelovi Zagreba. "Sam grad bio je zidan u trokut. Južni mu
zid, tj. prema lici išao do istoka..."

26.
a) U perfektu
b) Jesu
c) Veći stupanj vrenja
d) Da

27.
Pisac hoće da obratimo više pažnje tom događaju.

28.
Vrisnula - da bi bolje dočarao situaciju.

29.
a) On je to upotrebio da bi istakao snagu odnosno jačinu.
b) Taj oblik je mnogo uvjerljiviji.
30.
U jednom trenutku nastala je gužva.

31.
a) Futuriskim aoristom.
b) Razlikuju se u tome što je u futurskom aoristu izražena mogućnost,
a u futuru je izražena stvarnost.

32.
Od lomače, kresnulo je gori, pao na Alapićeva konja. - ritam se
uspori.

33.
Jer nije potreban, točno je predočeno ono što se dogodilo.

34.
a) Konj se oteo sa tla i pun energije skočio.
b) Prezentom.
c)

35.
Zato jer govori o istinitom događaju iz povijesti.

36.
Seljačka buna August Šenoa
TolstojRat i Mir
Henrik S. I.Quo vadis

37.
Henrik S. I.Quo vadis

38.
Mogla se preuzeli ljubavna tema.