Osnove strojarstva

Mehanika fluida - 2. dio

Doc. dr. sc. Luka Perković

 Sadržaj predavanja

• Proračun dobave vode pomoću ESP

• Proračun horizontalne sile na sapnicu
• Pad tlaka u sapnici s i bez viskoznosti fluida
• Proračun klipne pumpe
• Primjeri s "ploče"

2
 Proračun dobave vode pomoću ESP (1/5)
Zadatak:
a ESP =10 m bESP = 110 6 m (m3 s )
2
Na slici je prikazana pojednostavljena shema
potpomognute dobave vode pomoću električne potopne
pumpe (ESP). Zadatak pumpe je da ostvari dodatni tlak a R =100 bar bR = 2 10 4 bar (m 3 s )
kako bi voda protjecala iz ležišta u sabirnu liniju (SL)
minimalnim protokom Qmin.
sabirna linija (SL)
ESP se shematski može prikazati kao serijski spoj Kv
pSL = const
jednostupanjskih centrifugalnih pumpi, čime se
dobiva višestupnjevani ESP. Karakteristika jednog
L1, D, λ
stupnja ESP-a je opisana pomoću kubne jednadžbe
hESP,1st = aESP - bESPQ2.

Tlak u ležištu nije konstantan, već ovisi linearno o H ESP

N stupnjeva
ostvarenom protoku, te se prikazuje pomoću linearne
jednadžbe pR = aR - bRQ.

 = 950 kg/m 3 α
K v = 450 L2, D, λ
 = 0.025
pSL = 6.8 bar
L1 = 1200 m
 = 30
L2 = 1000 m
Qmin = 1500 bpd ležište (R)
D ID
=3.476 in

3
 Proračun dobave vode pomoću ESP (2/5)
Bernoullijeva jednadžba je:


= pSL +  gH + 1 + K v + 
( L1 + L2 )  1 1 2
pR + pESP   2Q
 D 2 A

Energija koja se Energija koja se

dovodi fluidu = odovodi od fluida

pESP = N ( aESP − bESPQ )  g

Energija koju fluidu predaju ležište
2
i ESP se „troši” na savladavanje
Tlak pumpe protutlaka sabirne linije,
hESP ,1 st hidrostatskog tlaka uslijed visine
stupca, gubitak kinetičke energije
hESP (zbog utjecanja u veliki spremnik)
te linijske i lokalne padoe tlaka

pR = aR − bR Q
uslijed trenja.
Tlak ležišta

4
 Proračun dobave vode pomoću ESP (3/5)
Uz uvjet Q = Qmin možemo napisati MBJ:
 ( L1 + L2 )  1 1 2
( aR − bRQ ) + N ( aESP − bESPQ )  g = pSL +  gH + 1 + K v + 
2
  2Q
 D 2 A
D 2
H = L1 + L2 cos ( ) A=
4
= 2066  m 
Potrebni broj stupnjeva ESP: = 6.122 10−4  m 2 
 ( L + L2 )  1  1 Q 2 − a − b Q
pSL +  gH + 1 + K v +  1  2 ( R R )
N=  D  2 A
= 265
Treba zaokružiti na prvi

( aESP − bESPQ )  g
2 veći broj!
(Rezultirajući protok će
se također promijeniti,
ali ne značajno u
odnosu na Qmin
Snaga koju pumpa predaje fluidu: PESP = pESP Q = 29.25  kW  (zašto?))

141  bar 

Zadatak je relativno lako postaviti, s obzirom na to da nam je poznat protok Q = Qmin.

Zadatak bi bio značajno kompliciraniji da smo, primjerice, morali pronaći rezultirajući protok uz poznati
broj stupnjeva ☺

5
 Proračun dobave vode pomoću ESP (4/5)
Dodatno pitanje A) Može li doći do samoizlijevanja vode iz ležišta na površinu koja je
na atmosferskom tlaku (samoizlijevanje – bez pomoći ESP-a)?

Odgovor: Ne može, jer je čak i pri nultom protoku tlak ležišta manji od potrebnog
hidrostatskog tlaka visine stupca vode. BJ pri nultom protoku nema dinamičke članove,
pa ostaje: Visina stupca vode
pR − pa
pR = pa +  gH S  H S = = 1062  m   H !
g Kv
pa
p
Rezultirajuća radna točka (Q = 0)

aR
Hs

ležište (R)
Q

6
 Proračun dobave vode pomoću ESP (5/5)
Dodatno pitanje B) Na koju minimalnu dubinu mora biti postavljena ESP kako bi se
ostvario protok Qmin, uz pretpostavku da voda nema otpoljenih plinova koji bi mogli
ispariti zbog sniženja tlaka fluida?

Odgovor daje BJ napisana od ležišta R do (nepoznate) visine hx. S obzirom na to da

imamo diskontinuitet u koljenu, treba pretpostaviti da je hx „ispod” koljena.

 hx 1 1 2
( aR − bRQ ) = pv +  ghx + 1 +    2 Q
Hx
 D cos ( )2 A

Do ulaska u pumpu
Qmin jedina energija koja se
predaje fluidu u Energije koja se oduzimaju od fluida je protutlak pv,
naznačenom čvoru je koji u ovom slučaju za savršenu kapljevinu vodu (bez
energija ležišta otopljenih plinova) iznosi 0 Pa, hidrostatski tlak i tlak
linijskih gubitaka uslijed trenja kao i GUBITAK
hx KINETIČKE ENERGIJE strujanja fluida uslijed
istjecanja iz cjevovoda u nepoznati prostor
1 1 2
( aR − bRQ ) −  Q
= 628  m 
2
ležište (R)
hx = 2 A
  1 1 2 
 g +  2Q  H x = H − hx = 1438  m 
 D cos (  ) 2 A 

7
 Proračun horizontalne sile na sapnicu (1/4)
Zadatak:
Treba odrediti horizontalnu silu vode na redukcijsku spojnicu (sapnicu) prema slici, uz
pretpostavku neviskoznog strujanja fluida i stacionarnog (vremenski ustaljenog) stanja.

1 pM 1
Zadano:

2 pM 2 D = 200 mm
D d = 100 mm
d  = 1000 kg m 3
Q p M 1 = 1.6 bar
p M 2 = 0.9 bar

8
 Proračun horizontalne sile na sapnicu (2/4)
Rješenje:
Silu vode na redukcijsku spojnicu određujemo iz jednadžbe količine gibanja (JKG), pri čemu
moramo izdvojiti kontrolni volume (KV) na kojem promatramo ravnotežu sila.


Kontrolni volumen i suma sila koje djeluju na fluid  F = 0 ⎯x⎯smjer
⎯→ I 1 + Fx − I 2 = 0

Pri čemu je Fx sila stijenke redukcijske spojnice

na fluid (jer balansiramo sile koje djeluju na
fluid unutar KV). Silu stijenke na fluid možemo
   izračunati iz:
I1 Fx I2 x
Fx = I 2 − I 1

Impulsne sile I se sastoje od dijela koji je

vezan uz konvekciju (protjecanje) i dijela koji
je vezan uz statički tlak

I1 = (w12 + pM 1 )A1

I 2 = (w22 + pM 2 )A2

9
 Proračun horizontalne sile na sapnicu (3/4)
U prethodnim jednadžbama nepoznanice su brzine na ulazu i izlazu iz kontrolnog volumena (w1 i
w2). Kako bismo ih izračunali moramo se poslužiti nekom drugom jednadžbom, nezavisnom od
JKG. Logičan izbor je upotreba Bernoullijeve jednadžbe, koja je u biti jednadžba održanja energije.

pM 1 w12 pM 2 w22
pM 1 + = + BJ
g 2 g g 2 g
4Q
pM 2 w1 =
D 2
D 2 d 2
Q = w1 = w2
w1 w2 4 4 4Q
x w2 =
d 2

pM1 − pM 2
Q = = 0.09016 m 3 s
 1 1 
8  4 − 4 
d D 

w1 = 2.87 m s
w2 = 11.48 m s

10
 Proračun horizontalne sile na sapnicu (4/4)
Sad imamo poznate sve varijable za izračun impulsnih sila.

D 2
I1 = (w + pM 1 )
2
1 = 5285 N
4
Fx = I 2 − I 1 = −3543 N
d 2
I 2 = (w2 + pM 2 )
2
= 1742 N
4

Sila je negativna jer je pretpostavljena s krivim predznakom u JKG i na slici. Sila vode na stijenku
redukcijske spojnice ima istu magnitudu, ali suprotni smjer (zakon akcije i reakcije) te iznosi +3543 N

sila kojom stijenka djeluje na fluid sila kojom fluid djeluje na stijenku

Fx

 Fx 
I1 I2 x

11
Pad tlaka u sapnici s i bez viskoznosti fluida (1/2)

1 2 1
pv p+ w = pn + wn2
2 2
D
Q = Qn  wA = wn An

1 2   An   1   An   2
2 2

p − pn = p = wn 1 −     p =  1 −    wn
  A   2   A 
Q

2

K
p = Kw 2
n

Dn wn = K −1 p

vn Konstanta K je određena gustoćom

pn fluida i geometrijom sapnice!

Napomena: fluid je uglavnom

nestlačiva kapljevina

12
Pad tlaka u sapnici s i bez viskoznosti fluida (2/2)

pv wn = Cd K −1 p
D 1 2 1 Q2
p = K 2 wn = K 2 2
Cd Cd An

1 2 1   An   1 Q 2
2
Q

p = K 2 wn =  1 −    2 2
Cd 2   A   Cd An

Dn
Za realni fluid dodajemo koeficijent
Cd, a potrebno ga je odrediti preko
vn mjerenja
pn

13
 Proračun klipne pumpe (1/15)
Zadatak:
Slika prikazuje shemu cirkulacije fluida "koja izgleda kao krug isplake". Pretpostaviti da
je fluid idealno nestlačiva kapljevina (ali nije idealni fluid, tako da gubitke energije uslijed
viskoznog trenja treba svakako uzeti u obzir!) Da
DdsOD

L DdsID
S (otvoreni)

L' 0 wa

volumenska pumpa

Ldc
na izlazu iz dlijeta wdc zadan je kriterij
L fluid prolazi kroz n Ddc minimalne brzine u
mlaznica
prstenastom
prostoru oko teške
Ldc šipke

teška šipka + dlijeto

14
 Proračun klipne pumpe (2/15)
Zadatak:
Zadani su sljedeći parametri:

DdsOD = 5.875 in Vanjski promjer kolone bušačih cijevi

DdsID = 5.153 in Unutarnji priomjer kolone bušačih cijevi
Ddc = 9.625 in Vanjski promjer teške šipke
Da = 12.25 in Vanjski promjer bušotine
 = 0.0165 - Faktor linearnog trenja (Darcy)
 = 950 kg/m3 Gustoća fluida u cirkulaciji
 K = 500 [-] - Suma faktora za lokalni gubitak tlaka, svedeno na DdsID
n=3 - Broj mlaznica
C d = 1.01 - Faktor trenja za mlaznicu
L = 10000 ft Dubina bušotine
Ldc = 150 ft Duljina teške šipke (pet segmenata po 30 ft)
wdc , min = 2 m/s Minimalna brzina koju je potrebno ostvariti u prstenastom otvoru
oko teške šipke

15
 Proračun klipne pumpe (3/15)
Parametri lajnera klipne pumpe
ove dvije vrijednosti daju parove
maksimalnog mogućeg protoka i
maksimalno mogućeg tlaka za svaki
pojedini lajner
QLmax i pLmax za svaki lajner!
Lajneri klipne pumpe
Max. working press. Displacement Max HP
liner psi bar lpm m3/s hp
1 2795,00 192,5755 4600,00 0,076667 1980,00
2 3535,00 243,5615 3634,00 0,060567 1980,00
3 4025,00 277,3225 3191,00 0,053183 1980,00
4 4615,00 317,9735 2782,00 0,046367 1980,00
5 5360,00 369,304 2396,00 0,039933 1980,00
6 6285,00 433,0365 2044,00 0,034067 1980,00
7 7475,00 515,0275 1718,00 0,028633 1980,00
8 7500,00 516,75 1419,00 0,02365 1980,00
16
 Proračun klipne pumpe (4/15)

Odabirom određenih sapnica na dlijetu (eng. Jet Bit Nozzle),

mijenjamo njene radne parametre. To znači da odabirom
određene sapnice određujemo kolika će se potencijalna energija
tlaka "isplake" pretvorbom u kinetičku energiju utrošiti na
ispiranje dna bušotine. Taj pad tlaka, zajedno s linearnim i
lokalnim gubicima u cjevovodu treba nadoknaditi isplačna 
pumpa (eng. Mud pump) na površini. I1
D


Fx
Standardne izlazne dimenzije sapnica (izvadak)
Kontrolni
volumen
Dn [in] An [in2] Dn [in] An [in2] Dn [in] An [in2]
0,3438 0,09281 0,4375 0,1503 0,5625 0,2485
0,375 0,1104 0,4688 0,1726 0,625 0,3068 2
0,4063 0,1296 0,5 0,1963 0,6875 0,3712  Dn
I2

17
 Proračun klipne pumpe (5/15)

Pretpostaviti:
• tlak pumpe (tj. tlačna strana pumpe) ne smije prijeći maksimalnu katalošku
vrijednost
• protok kroz pumpu ne može prijeći maksimalnu katalošku vrijednost
• cirkulacija fluida ne smije pasti ispod minimalno dozvoljene (radi podizanja
krhotina) i koja u prstenastom prostoru teške šipke iznosi 2 m/s
• sve prstenaste otvore treba u proračunu svesti na odgovarajući hidraulički
promjer
• suma svih lokalnih gubitaka (osim u sapnici koju računamo zasebno) i gubitka
brzine je svedena na unutarnji promjer kolone bušačih cijevi (drill string)
Treba pronaći:
• snagu koju klipna pumpa mora predati fluidu da bi se ostvarila cirkulacija uz
maksimalno mogući protok (s obzirom na odabrani lajner), i to po sljedećim
kriterijima: (a) najveće predane snage na bušače dlijeto; (b) najveće sile mlaza na
izlazu iz sapnice
• skicirati dijagram opterećenja cirkulacijskog kruga (p-Q karakteristika) te označiti
radne točke

18
 Proračun klipne pumpe (6/15)

Rješenje - početna razmatranja

p-Q ili h-Q karakteristika klipne pumpe (ili bilo koje druge volumenske
pume) se značajno razlikuje od karakteristike centrifugalne pumpe!

Ograničavajući faktori pojedinih lajnera su maksimalni

tlak i maksimalni protok. Određivanje maksimalno
radna karakteristika je okomica, a na kojem ostvarivog protoka prikazuje sljedeća slika:
protoku ju ostvarujemo ovisi o brzini okretanja
p [bar] koljenastog vratila, čime se određuje broj ciklusa p [bar] ovaj lajner ima manji maksimalno mogući protok
premještanja volumena fluida u jedinici vremena, tj.
protok izražen u m3/s
ovaj lajner ostvaruje najveći mogući protok
pLmax pLmax
smanjeni povećani
br. okretaja br. okretaja radna točka za maksimalni ovaj lajner ograničava protok zbog
mogući protok kojeg niskog ostvarivog tlaka
ograničava lajner

radna točka

Qzadano QLmax Q [m3/s] QLmax Q [m3/s]

19
 Proračun klipne pumpe (7/15)

Rješenje - početna razmatranja

Snaga koju pumpa predaje fluidu je uvijek umnožak protoka kroz pumpu i prirasta tlaka.
Pp = Qp p
Primjer: klipna pumpa koju razmatramo u ovom zadatku

područje P > Pmax

linija Pmax

20
 Proračun klipne pumpe (8/15)

Rješenje - početna razmatranja

• Zadatak klipne pumpe je da ostvari cirkulaciju fluida s nekim određenim protokom,

pri čemu gibanje fluida mora savladavati sve linijske i lokalne otpore (padove tlaka)
u sustavu.
• Zbog važnosti pada tlaka na mlaznici dlijeta, taj pad tlaka je izdvojen i razmatra se
posebno.

n... mlaznica (eng. nozzle)

c... cjevovod

p [bar] ptot = pc + pn načelni oblik jednadžbi za pad tlaka za svaki
segment je:

pc = K c Q 2
pc
1   An ,uk   1 1
2

pn =  1 −    2 2 Q 2 = K n ( An ,uk )Q 2
pn 2   A   Cd An ,uk
 
(
K n An ,uk )
An ,uk = An n
Q [m3/s]

21
 Proračun klipne pumpe (9/15)

Rješenje zadatka:
Zadatak ćemo riješiti tako da ćemo definirati pad tlaka u cjevovodu, i to tako da odvojeno gledamo pad tlaka
u sapnicama kod dlijeta, i ostatku cjevovoda.

pumpa K
0
p p = ptot = pds + pdc + pa +  plok + pn = pc + pn
   
sapnica
L cjevovod

Lds
1   An ,uk   1 1
2
Ldc
pn =  1 −    2 2 Q 2  pn = K n ( An )Q 2
0 2   A   Cd An ,uk
Tri paralelno  Pad tlaka u sapnicama,
K n ( An )
(D ) 
spojene sapnice
ID 4 odnosi se na ukupnu
A= ds
površinu svih triju
4 sapnica


pc = (1 +  K ) 2 + 
1 ( L + Ldc ) 1 +  Ldc 1 +  L 1  1  Q 2  p = K Q 2
 c c
 Ads , ID Dds Ads2 , ID Ddc , H Adc2 Da , H Aa2  2
Kc
Pad tlaka u ostatku
cjevovoda
H... označava hidraulički promjer

22
 Proračun klipne pumpe (10/15)

Rješenje zadatka - određivanje hidrauličkih promjera i minimalno potrebnog protoka

Hidraulički promjer (eng. hydraulic diameter) je ekvivalentni promjer neokruglih poprečnih presjeka koji izjednačuje Re
broj za taj neokrugli presjek i okruglu cijev. Hidraulički promjer nije isto kao i ekvivalentni promjer (eng. equivalent
diameter). (Kontradikcija sa Lyons priručnikom, stranica 4-256, gdje je ekvivalentni promjer računat upravo kao hidraulički
- provjeriti!)

Hidraulički promjer za prstenasti


4(DO2 − DI2 )
poprečni presjek
4A 4 =D −D
DH = =
 (DO + DI )
O
O I DI DO

Da , H = Da − Dds = 16.19 [cm]

Ddc , H = Da − Ddc = 6.67 [cm]

ovdje koristimo stvarnu površinu (prsten), jer
član nije vezan uz faktor trenja, već uz
stvarnu poprečnu površinu strujanja

Minimalni potrebni protok (koristimo za provjeru):

Gledajući tablicu za lajnere, vidimo da ovaj

(D 
− Ddc2 )wdc , min = 0.0582 m 3 /s 
protok mogu zadovoljiti samo L1 i L2, koji ne
Qmin = Adc wdc , min  Qmin = 2
a
podnose velike tlakove. Stoga je velika
4 vjerojatnost da ćemo morati spajati pumpe u
paralelu.

23
 Proračun klipne pumpe (11/15)

Rješenje zadatka - određivanje omjera padova tlaka na sapnici i ostatku cjevovoda

kriterij a) maksimalna snaga koja se u sapnicama kriterij b) maksimalni impuls koji se u sapnicama
predaje fluidu predaje fluidu

max! max!
pn 
P = Qpn = Q(p p − pc ) = (p p Q − K c Q 3 ) I = Qwn = Q =
K'
pn Q 2  I = K ' ' pn Q 2
K'

K ''

dP Tražimo Q u kojem će
I = K ' ' pn Q 2 = K ' ' (p p − pc )Q 2  I = K ' ' p p Q 2 − K c Q 4
Pmax → = p p − 3K c Q 2 = 0
dQ jednadžba biti zadovoljena
Tražimo Q u kojem će
dI K ' '  (p p 2Q − 4 K c Q )
3
brojnik biti = 0, dok
= =  =0
2  (p p Q 2 − K c Q 4 ) 
I max
dQ istovremeno nazivnik mora
p p biti ≠ 0
p p − 3K c Q 2 = 0 → Q =
3K c
Provjera:
p p p p p p
p p 2 − 4 K c Q 2 = 0 → Q = p p − K c Q 2 = p p − K c = p p − 0
2K c 2K c 2

Konačno, raspodjela padova tlaka je: Konačno, raspodjela padova tlaka je:
p p 3 p p
p p = K c + pn → p p = pn Pad tlaka u mlaznici treba biti p p = K c + pn → p p = 2pn Pad tlaka u mlaznici trebao bi
3K c 2 2K c biti jednak padu tlaka u
duplo veći od pada tlaka u
ostatku cjevovoda
p p = pc + pn → p p = 3pc ostatku cjevovoda p p = pc + pn → p p = 2pc

24
 Proračun klipne pumpe (12/15)

Rješenje zadatka pod a)

 

K c = (1 +  K ) 2 + 
1 ( L + Ldc ) 1 +  Ldc 1 +  L 1  1  =23872  bar 

 Ads , ID Dds Ads2 , ID Ddc , H Adc2 Da , H Aa2  2  ( m3 s ) 
2

 
Hidraulički promjeri!

Uvjet za a): p p = 3K cQmin

2
= 243  bar 
Rezultirajuća radna točka
(slučajno je vrlo blizu pmax!)
Kc ostaje isti i za zadatak pod b), jer ne p [bar]
ovisi o protoku.

L3 ptot = pc + pn

Rezultirajuća radna točka je

! unutar područja rada lajnera L2.

Lajner L3 ne može ostvariti
dovoljan protok, dok laner L1 ne
može ostvariti dovoljan tlak.
243

ptot = pp
pn pc
L2
L1

pc

Qmin
Q [m3/s]

25
 Proračun klipne pumpe (13/15)

Rješenje zadatka pod a)

snaga pumpe Pp = Qmin p p = 1411 [kW] = 1893 [hp]

S obzirom na to da smo odredili traženi pad tlaka na mlaznici, moramo odabrati mlaznicu iz seta standardnih
mlaznica.
Prvo ćemo izračunati koliki bi trebao biti manji promjer mlaznice da točno zadooljimo uvjet Δpn = 2Δpc.

1   An ,uk   1 1
2
1
pn =  1 −    Q 2
 A = = 0.0003122 [m 2 ]
 1 2pn 2 1 
2 2 n.uk
2   A   Cd An ,uk
 Q 2  Cd + A 2 
 

1 4 An
An = An.uk = 0.000104 [m 2 ]  Dn =
n 
= 1.151  cm  = 0.4532 in 
vidimo da se niti jedna standardna sapnica (v. tablicu) ne podudara s
dobivenim rješenjem → moramo odlučiti koju ćemo od standardnih
upotrijebiti

26
 Proračun klipne pumpe (14/15)

Rješenje zadatka pod a)

Odabiremo prvu manju i prvu veću iz izbora standardnih sapnica i ponavljamo proračun "prema gore",
zadržavajući protok Qmin
Dn = 0.4532 [in]
prva manja standardna sapnica prva veća standardna sapnica

Dn = 0.4375 [in] Dn = 0.4688 [in]

1   An ,uk   1 1 1   An ,uk   1 1
2 2

pn =  1 −    2 2 Q = 186 [bar]
2
pn =  1 −    2 2 Q = 141 [bar]
2

2   A   Cd An ,uk 2   A   Cd An ,uk

p p = pc + pn = 267 [bar] pn : pc = 2.30 p p = pc + pn = 222 [bar] pn : pc = 1.75

tlak pumpe je veći jer je pad tlaka na sapnici veći! Također, tlak pumpe je manji od maksimalnog kojeg daje L2 pa ne
tlak kojeg mora ostvariti pumpa je sada veći od 243 bar, treba mijenjati lajner
koliko maksimalno može podnijeti L2. Ako odaberemo idući
laner L3, tada ne odgovara kriterij minimalnog protoka (QL3 <
Qmin).
Rješenja: Zaključak: usvajamo veću vrijednost izlazne
1. Upotreba druge pumpe s drugim kataloškim vrijednostima površine mlaznice jer je pad tlaka pn manji,
2. Upotreba dvije pumpe u paralelnom spoju radi ostajemo unutar područja rada L2.
ostvarivanja potrebnog protoka

27
 Proračun klipne pumpe (15/15)

Rješenje zadatka pod a)

Grafički prikaz kako odabir sapnice utječe na radnu karakteristiku cirkulacijskog kruga

p [bar] p [bar]
Nova radna točka Nova radna točka

2 x L3 u
paralelnom spoju L3
267
L2 L2
243 243

222

Q [m3/s] Q [m3/s]

28
 Proračun klipne pumpe (19/19)

Riješite sami pod b) ☺

29
 Podsjetnik: kako izgleda MBJ?

modificirana Bernoullijeva jednadžba (MBJ) sadrži sve

elemente koji utječu na promjenu energije fluida kojeg
razmatramo

1 2 1 2  H  1 2
p1 + w1 + gh1 + p p = p2 + w2 + gh2 + pT + 1 + KV +  w2

 2    2 D 2

ulaz energije u fluid izlaz energije iz fluida

∆pp ... "dobitak" tlaka od pumpe

∆pT ... "gubitak" tlaka prema turbini

30
 Načelni primjeri „s ploče”
Slučaj A: "eruptivna" proizvodnja vode U svim primjerima s "ploče" ćemo, radi jednostavnosti,
koristiti kao radni medij idealno nestlačivu vodu
površinski spremnik
ovim ventilom KV
reguliramo protok  H  8  2
pS pS + gH + 1 + KV +
BJ: p R = pC =   4 2Q
   D

K'
D
K ''
Q
zatvaranje ventila (Kv ) otvaranje ventila (Kv )
p

H pC = K'+K''Q2

2
p R = pC
K ''Q
pR = a-bQ
ležište vode K'
Q Q Q
Q
pR Primjerice, na kolokviju može biti zadano da s obzirom na zadane tlakove
i zahtjevani protok, treba pronaći odgovarajući Kv

31
 Načelni primjeri „s ploče”
Slučaj A: "eruptivna" proizvodnja vode - koliki je tlak na točno određenoj poziciji?

KV KV
pS pS

Q
h h
čvor čvor čvor
(eng. node) (eng. node) (eng. node)
tlakovi s obje
strane čvora
 h  8 
moraju biti
H-h H-h pČ = pS + gh + 1 + KV +  4 2Q
2
jednaki
 D D 

  ( H − h )  8
pČ = pR −  g ( H − h ) − 1 +  4 2Q
2

 D D 
Treba odabrati jednu od dvije gornje
jednadžbe pod uvjetom da znamo protok.
pR pR Protok možemo odrediti iz BJ s prethodnog
slide-a i to ako su nam poznati tlakovi,
visine, koeficijenti otpora, itd.

Ovo je primjer NODAL analize i ne dolazi na kolokviju.

32
 Načelni primjeri „s ploče”
Slučaj B: "potpomognuta" proizvodnja vode el. potopnom pumpom (centrifugalna)
površinski spremnik
KV → ako je poznat ∆pp i tlakovi, možemo izračunati Q
pS → ako je poznat Q i tlakovi, možemo odrediti potrebni ∆pp

ventil je
 H  8 
Q potpuno
p R + p p = pc = pS + gH + 1 + KV +  4 2Q
2
otvoren
 D D 
centrifugalnu pumpu
opisujemo kubnom parabolom

p p = a p − b p Q 2
p
H ležište vode možemo opisati
jednadžbom pravca ili može pR + ∆pp
E također u kolokviju doći
pc
višestupanjska
S parabola
ESP ∆pp
P pR = aR − bR Q n p R + p p = pC
n = 1 → pravac (kapljevina)
n = 2 → parabola (kapljevina +
plin)
pS + gH pR

pR Q
ležište vode
Primjerice, na kolokviju može biti zadan protok i prinos jednog stupnja,
pa je potrebno pronaći broj potrebnih stupnjeva ili pak mogu biti zadani
svi parametric pumpe, a protok treba izračunati. 33
 Načelni primjeri „s ploče”
Slučaj B: "potpomognuta" proizvodnja vode el. potopnom pumpom (centrifugalna)
površinski spremnik
KV mogli smo gledati i drugačije, s pozicije pumpe
pS
 H  8 
p p = pc − p R = ( pS − p R ) + gH + 1 + KV +
ventil je
 4 2Q
2
potpuno
Q otvoren  D D 

p
pc < pR → protok treba
pc < p R pc > p R
smanjiti zatvaranjem ventila
H pc
E
S pc > pR → protok treba
P povećati djelovanjem pumpe ∆pp pc - pR

p p = pC − p R
pS + gH pR
Q
pR ležište vode Skicu treba razumijeti načelno. Skicirati treba isto tako samo načelno.

34
 Načelni primjeri „s ploče”
Slučaj C: "potpomognuta" proizvodnja vode klipnom pumpom (volumenska)
površinski spremnik
KV
BJ je identična kao i kod primjera B, ali su oblik karakteristike, tlak,
pS protok i snaga klipne pumpe drugačiji

ventil je
 H  8 
Q potpuno p R + p p = pc = pS + gH + 1 + KV +  4 2Q
2
otvoren  D D 
 H  8 
p p = pc − p R = ( pS − p R ) + gH + 1 + KV +  4 2Q
2

 D D 
p
H pc < p R pc > p R
pc

pc - pR
∆pp,max
ležište vode

pS + gH pR ∆pp kod Qp,max

pR Qp,max Q
Ovakav primjer također može doći na kolokviju. Najveći broj bodova nosi
izračun, za koji trebate jako dobro razumijeti BJ. Skica ide samo načelno
35
 Načelni primjeri „s ploče”
Slučaj D: jednostavni model derivacijske hidroelektrane

linija referentne visine je gore linija referentne visine je dolje

pa pa
z=0

derivacijski derivacijski
kanal kanal
Q Q
H H

ovim ovim
ventilom ventilom
reguliramo reguliramo
protok pa pa
pT protok pT z=0

T T
turbina turbina
 H  8   H  8 
0 = − gH + pT + 1 + KV +  4 2Q
2
gH = + pT + 1 + KV +  4 2Q
2

 D D   D D 
dobijemo isto!

Zadaci s proizvodnjom snage na turbini ne dolaze na kolokviju.

36
 Načelni primjeri „s ploče”
Slučaj E: jednostavni model zavodnjavanja (eng. waterflooding)
površinski spremnik
KV
 H  8 
pS pS + p p = p R − gH + 1 + KV +  4 2Q
2

    D D
ventil je ulaz energije u fluid   
izlaz energije iz fluida
potpuno
Q otvoren
 H  8 
smjer pS + p p + gH = p R + 1 + KV +  4 2Q
2

strujanja je  D D 
prema dolje
vidimo da tlak uslijed visine
stupca pomaže strujanju fluida,
ali unos vode u ležište može pR = f(Q) kod utiskivanja ?
povisiti hidraulički otpor ležišta
H (povećati pR!)
p
Utiskivanje
pR = a + bQn
Q

ležište vode
Proizvodnja
pR = a - bQn

pR Q
Zadaci s utiskivanjem ne dolaze na kolokviju. Ključno je odrediti i
procijeniti kako se mijenja pR s protokom vode koja se utiskuje. Za
očekivati je da će rasti, suprotno padjućoj krivulji tijekom proizvodnje.
37
 Hvala na pažnji

• Pitanja, komentari?

luka.perkovic@oblak.rgn.hr

38
p

∆pv potpora

RADNA
TOČKA

39