Kontrukcijska Geometrija Skripta PDF

Vlasta Szirovicza
Ema Jurkin
DESKRIPTIVNA GEOMETRIJA
HDKGIKG & GF Zagreb

UDŢBENICI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS
Doc. dr. sc. Vlasta Szirovicza
Mr. sc. Ema Jurkin
DESKRIPTIVNA GEOMETRIJA
I. izdanje
Zagreb, 2005.
Recenzenti:
Doc. dr. sc. Ivanka Babić
Prof. dr. sc. Branko Kučinić
Doc. dr. sc. Ţeljka Milin Šipuš
Prof. dr. sc. Sanja Varošanec
Lektor:
Prof. dr. sc. Lada Badurina
Grafičko oblikovanje ovitka:

Ranko Čerić, akad. slikar - grafičar
Objavljivanje ovog sveučilišnog udţbenika odobrilo je Povjerenstvo za znanstveno-nastavnu literaturu

Sveučilišta u Zagrebu rješenjem broj 02-528/5-2005. od 23. lipnja 2005.
ISBN 953-98814-2-0
Izdavači: GraĎevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i

Hrvatsko društvo za konstruktivnu geometriju i kompjutorsku grafiku
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb
UDK 514.18(075.8)(086)
SZIROVICZA, Vlasta
Deskriptivna geometrija <Elektronička
građa> / Vlasta Szirovicza, Ema Jurkin. -
1. izd. - Zagreb : Građevinski fakultet
Sveučilišta : Hrvatsko društvo za
konstruktivnu geometriju i kompjutorsku
grafiku, 2005. - (Udžbenici Sveučilišta u
Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum
Zagrabiensis)
Zahtjevi sustava: Windows 2000, XP; MS

PowerPoint 2000 ili noviji. - Stv. nasl. s
nasl. zaslona. - Bibliografija.
ISBN 953-98814-2-0 (Društvo)
1. Jurkin, Ema
I. Nacrtna geometrija -- Udžbenik
450704099
Predgovor
Ova je knjiga napravljena u programskom paketu Microsoft PowerPoint koji, iako nije crtački
program, pruţa izuzetne edukacijske i didaktičke mogućnosti.
Čini se da je upravo sada pravi trenutak za objavljivanje ovakva udţbenika deskriptivne
geometrije, matematičke discipline kojoj je primarni cilj razvijanje prostornog zora i matematičkog
načina zaključivanja, a tek onda izraţavanje ideja crteţom kao vaţnim komunikacijskim oblikom
što datira iz prapovijesti čovječanstva. Znatan broj inţenjera nije svjestan uloge deskriptivne
geometrije u vlastitoj naobrazbi. Nastanak ovakve knjige pokazuje prednost uporabe računala, koje
je samo sredstvo komunikacije, a nipošto ne kreator.
Velika je prednost ove knjige animacija svake konstrukcije; animacija zamjenjuje tekst opisa
konstrukcije u klasičnom udţbeniku. Druga je prednost mogućnost pozivanja na raniju
konstrukciju (zahvaljujući hipertekstnoj organizaciji, tj. linkovima), a to skraćuje vrijeme učenja.
Knjigom se moţe sluţiti svaki korisnik koji ima pristup računalu, i to bez ikakva prethodnog
znanja o računalu i programskoj podršci.
Sadrţaj ove knjige zajedničke su osnove dodiplomskog kolegija Deskriptivna geometrija koji se
izvodi na većini tehničkih fakulteta, napose na onima koji su znali procijeniti ulogu deskriptivne
geometrije u izobrazbi budućih inţenjera. Knjiga je namijenjena studentima i profesorima, ali i
učenicima srednjih škola jer ne pretpostavlja prethodno znanje geometrije, osim elementarnog.
Pretpostavka je da će animacija i dopadljiv kolorit knjige zainteresirati i druge znatiţeljnike, a
moţda neke potaknuti na sličan pokušaj u nekom drugom području.
Autorice
U Zagrebu 2005.
Upute za korištenje udžbenika
Ovu je knjigu moguće koristiti pod Microsoftovim operativnim sustavom Windows

2000 ili Windows XP pomoću programa MS PowerPoint 2000 te višeg.
Kazalo otvarate dvostrukim klikom lijevom tipkom miša na ime 00-Kazalo.

Ţeljenu prezentaciju otvarate dvostrukim klikom na broj u Kazalu uz naziv
prezentacije. Svaki klik lijevom tipkom miša (ili pritisak na tipku ENTER) proizvodi
jednu radnju na ekranu. Završetkom prezentacije iste nas naredbe – klik lijevom
tipkom miša ili pritisak tipke ENTER – vraćaju u Kazalo.
Pritiskom tipke ESC u svakom je trenutku moguće prekinuti prezentaciju i vratiti se u
Kazalo.
Pojedina prezentacija moţe se otvoriti i neposrednim klikom na odgovarajući broj.
Unutar teksta podcrtan broj znači hipertekstnu vezu (link) s odreĎenim slajdom. Ako
se taj slajd ne nalazi u istoj prezentaciji, pritiskom se tipke ESC vraćamo na početnu
poziciju. Ako je pozvani slajd u istoj prezentaciji, povratak je na raniji slajd moguć
klikom na crnu strelicu na desnoj strani tog slajda.
U gornjem desnom kutu svakog slajda pločica je s naredbama za kretanje unutar
prezentacije. Naredbe su ove: otvoriti idući slajd, otvoriti prethodni slajd, vratiti se na
početak prezentacije, otići na kraj prezentacije.
KAZALO:
1. Konstrukcije krivulja 2. stupnja

O krivuljama drugog reda 18
Elipsa prema definiciji 21
Hiperbola prema definiciji 30
Parabola prema definiciji 41
Konstrukcije parabole 43
2. Neke ravninske konstrukcije

Rytzova konstrukcija 57
Tangente kruţnice 58
Rektifikacija kruţnice 64
Konstrukcija pravilnih mnogokuta 67
Konstrukcija nekih elemenata elipse 70
2
3. Geometrijske transformacije u ravnini

Perspektivna kolineacija i afinost 72
Afinost kruţnice i elipse 86
4. Mongeova metoda projiciranja

O projiciranju. Projekcije točke 97
Projekcije pravca 108
Ravnina 118
Pravac u ravnini 124
Zadavanje ravnine 138
Presječnica dviju ravnina 141
Probodište pravca i ravnine 147
Okomitost 157
Bokocrt 165
Stranocrt 175
Projiciranje ravninskih likova 188
3
5. Geometrijska tijela s osnovicom u jednoj od ravnina projekcija

a) uglata tijela
Prizme. Piramide 199
b) obla tijela
Valjci. Stošci. Kugle 202
6. Geometrijska tijela s osnovicom u općoj ravnini

Pravilna uglata geometrijska tijela 207
Kocka 208
Stoţac 1 204
Stoţac 2 205
Stoţac 3 205
Kvadratska piramida 201
Valjak 202
4
7. Aksonometrijske metode
Kosa aksonometrija 220
Kosa projekcija 234
Eckhartova metoda 248
Ortogonalna aksonometrija 251
Kupole 261
8. Presjeci
a) Presjeci uglatih ploha
Prizmatične plohe. Prizme 265
Piramidalne plohe. Piramide 271
b) Presjeci oblih ploha
Oble plohe 278
Presjek stošca 283
Presjek valjka 300
Presjek kugle 311
Presjek elipsoida i hiperboloida 314
Presjek nekih oblih ploha 321
5
9. Probodišta pravca i plohe. Dirne ravnine

a) Probodišta plohe pravcem
Probodišta stošca pravcem 321
Probodišta valjka pravcem 329
Probodište kugle pravcem 330
b) Dirna ravnina plohe
O dirnoj ravnini plohe 331
Dirna ravnina stošca 332
Dirna ravnina valjka 334
Dirna ravnina kugle 335
Dirna ravnina elipsoida 336
Dirna ravnina torusa 337
6
10. Prodori
O prodorima uglatih i oblih ploha 339
Vrste prodornih krivulja 4. reda. Prodor
stošca i valjka 348
Prodor rotacijskih valjaka 381
Prodor kosih kruţnih valjaka 399
Prodor rotacijskih stoţaca 417
Prodori s kuglom. Metoda koncentričnih kugala 433
Prodori s torusom 459
11. Kotirana projekcija

O kotiranoj projekciji. Mjerilo 471
Ravnina 475
Okomitost 481
Rotacija 484
Pravilno geometrijsko tijelo 487
7
12. Primjena kotirane projekcije. Metoda slojnica.

Idealni tereni. Topografske plohe 494
Horizontalna prometnica 505
Prometnica u nagibu 517
Raskriţje 528
Bibliografija 8
[1] I. Babić, S. Gorjanc, A. Sliepčević, V. Szirovicza: Konstruktivna geometrija –

vježbe, HDKGIKG – Zagreb, 1994.
[2] I. Babić, S. Gorjanc, A. Sliepčević, V. Szirovicza: Nacrtna geometrija – zadaci,
HDKGIKG – Zagreb, 2002.
[3] V. Niče, Deskriptivna geometrija, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
[4] V. Szirovicza, A. Sliepčević: Nacrtna geometrija I, Element – HDKGIKG,
Zagreb, 1995.
[5] A. Sliepčević, V. Szirovicza: Nacrtna geometrija II, Element – HDKGIKG,
Zagreb, 1996.
[6] N. Sudeta, I. Petrunić: Svodovi kao dijelovi kugline plohe u ortogonalnoj
aksonometriji, KoG·7, 2003, 29-34.
O ravninskim krivuljama
Definicija 1. Svaki skup od 1 točaka ili pravaca u ravnini neprekinuto povezanih nekim
zakonom naziva se ravninskom krivuljom.
Ovisno o matematičkom zakonu koji ih definira, krivulje se dijele na algebarske i
transcendentne, već prema tome je li ih moguće u pravokutnom Kartezijevu koordinatnom
sustavu predočiti algebarskom ili transcendentnom jednadžbom. Algebarske krivulje mogu se
klasificirati u odnosu na neka svojstva: red, razred i stupanj.
Definicija 2. Red realne algebarske krivulje jednak je broju n svih sjecišta, realnih i
imaginarnih, te krivulje i bilo kojeg pravca njezine ravnine.
Definicija 3. Razred realne algebarske krivulje jednak je broju m svih tangenata, realnih i
imaginarnih, koje je moguće položiti na tu krivulju iz bilo koje točke njezine ravnine.
Ako su za neku krivulju red i razred jednaki, n = m, krivulja ima stupanj n.
Teorem. Dvije realne ravninske algebarske krivulje km i kn – od kojih je jedna m-tog, a

druga n-tog reda – sijeku se u m n točaka. Sjecišta mogu biti realna i konjugirano
imaginarna.
O zakrivljenosti krivulja
Svaka kružnica siječe svaku krivulju kn n-tog
reda svoje ravnine u 2n točaka.
Dvije krivulje 2. reda sijeku se u četiri točke.
Padnu li zajedno dva Padnu li zajedno tri realna sjecišta Padnu li zajedno četiri
realna sjecišta kružnice i kružnice i krivulje, kružnica se zove sjecišta kružnice i krivulje,
krivulje, kružnica se zove oskulacijska kružnica ili kružnica kružnica se zove
dirna kružnica krivulje kn zakrivljenosti krivulje kn u toj točki. hiperoskulacijska kružnica
u toj točki. krivulje kn u toj točki.
T T
r T
r
Definicija 4. Zakrivljenost krivulje u točki T jednaka je recipročnoj vrijednosti polumjera

oskulacijske kružnice u toj točki.
Napomena. Hiperoskulacijska kružnica postoji samo u tjemenima krivulje, odnosno u točkama u kojima
zakrivljenost poprima ekstremne vrijednosti.
O krivuljama drugog stupnja
Krivulje drugog stupnja zovu se još čunjosječnice ili konike.
Krivulja drugog reda ima s nekim pravcem dva sjecišta koja mogu biti:
realna i različita konjugirano imaginarna realna koja su pala u istu

– sekanta – pasanta točku – tangenta
Važno! Prostor u kojemu će se provoditi daljnja razmatranja bit će realni projektivni

prostor, odnosno uobičajeni prostor našeg zamišljanja, nadopunjen beskonačno
dalekim elementima na sljedeći način:
– Svaki pravac ima jednu beskonačno daleku točku u kojoj ga sijeku svi s njim paralelni pravci.
– Svaka ravnina ima jedan beskonačno dalek pravac u kojem se siječe sa svima njoj paralelnim
ravninama. Sve beskonačno daleke točke svih pravaca jedne ravnine leže na njezinu beskonačno
daleku pravcu.
Svaki pravac ravnine, pa i beskonačno dalek pravac, siječe svaku
koniku te ravnine u dvjema točkama. Slijedi:
Klasifikacija krivulja 2. stupnja prema vrsti sjecišta s
beskonačno dalekim pravcem ravnine:
g E1 E2 P 1= P 2 H1 H2
elipsa (kružnica) parabola hiperbola

konjugirano imaginarna sjecišta realna sjecišta pala zajedno realna i različita sjecišta
O promjerima krivulja drugog stupnja
Definicija 5. Promjer krivulje 2. reda skup je polovišta međusobno paralelnih tetiva.
Središte krivulje 2. reda polovište je svakog promjera.
Konjugirani promjeri konika

Definicija 6. Dva su promjera konike konjugirana ako prvi raspolavlja tetive paralelne s drugim
promjerom, i obratno.
Definicija 7. Dva su promjera konike konjugirana ako su tangente na koniku u krajnjim točkama
jednog promjera paralelne s drugim promjerom, i obratno.
Par konjugiranih promjera konike koji su međusobno okomiti zovu se osi konike.
Iz def.7. Svaka dva međusobno okomita promjera kružnice konjugiran su par promjera.
. S
S S
Elipsa
Elipsa je skup od 1 neprekinuto povezanih točaka
8
ravnine za koje je zbroj udaljenosti od dviju čvrstih
točaka te ravnine konstantan.
Čvrste točke F1 i F2 nazivamo žarištima ili fokusima elipse,
a udaljenosti točke T elipse od žarišta radij-vektorima r1 i r2 te točke.
r1 = d(T,F1)
r2 = d(T,F2)
E = {T : r1 + r2 = 2a}
mala os
a2 - b2 = e2 C r1 + r2 = 2a
T
a r1
b r2
a a
A a F1 e S e F2 a B velika os
b
a velika poluos
d(S,A) = d(S,B) = a
S središte b mala poluos
F1, F2 žarišta, fokusi d(S,C) = d(S,D) = b
A, B, C, D tjemena e linearni ekscentricitet
d(S,F1) = d(S,F2) = e
Konstrukcija elipse kojoj su zadane velika
poluos a i mala poluos b:
k (S,a)
a = 5,5 cm, b = 3,5 cm
C
k (C,a) k (S,b)
A F1 S F2 B
D
a = 5,5 cm, b = 3,5 cm k (F2,r1) k (F1,r1)
C
k (F1,r2) k (F2,r2)
A F1 r1 S r2 F2 B
D
k (F2,r1) k (F1,r1)
a = 5,5 cm, b = 3,5 cm
C
k (F1,r2)
k (F2,r2)
A F1 r1 S r2 F2 B
D
a = 5,5 cm, b = 3,5 cm k (F2,r1) k (F1,r1)
C
k (F1,r2) k (F2,r2)
A F1 r1 S r2 F2 B
D
poluos a i mala poluos b: RD
Konstrukcija središta hiperoskulacijskih
kružnica (kružnica zakrivljenosti)
C
RA RB
A F1 rA S F2 B
D
rC
RC
Konstrukcija tangente u točki elipse kao
simetrale vanjskog kuta radij-vektora
C
T
A F1 S F2 B
D
poluos a i mala poluos b: Konstrukcija normale u točki
elipse te središta oskulacijske
kružnice (kružnice zakrivljenosti)
C
T
t
n
.
A F1 S F2 B
RT
D
Hiperbola
Hiperbola je skup od neprekidno povezanih točaka
1
8
ravnine za koje je apsolutna vrijednost razlike
udaljenosti od dviju čvrstih točaka te ravnine
konstantna.
Te dvije čvrste točke F1 i F2 nazivamo žarištima ili fokusima
hiperbole, a udaljenosti točke T hiperbole od žarišta radij-vektorima
r1 i r2 te točke.
r1 = d(T,F1)
r2 = d(T,F2)
H = {T : | r1 - r2 | = 2a}
imaginarna os
asimptote – tangente u beskonačno

dalekim točkama
T
r1 | r1 - r2 | = 2a
a2 + b2 = c2
e r2
b
e a a e
F1 A B F2
S realna os
b
a realna poluos
S središte d(S,A) = d(S,B) = a
F1, F2 žarišta, fokusi b imaginarna poluos
A, B tjemena e linearni ekscentricitet
d(S,F1) = d(S,F2) = e
Konstrukcija hiperbole kojoj je zadana realna poluos a i linearni
ekscentricitet e:
a = 2 cm, e = 3 cm.
k (S,a) k (S,e)
F1 A S B F2
ekscentricitet e:
a = 2 cm, e = 3 cm. asimptote
F1 A S B F2
ekscentricitet e.
k (F1,r1)
k (F2,r2)
r1 r2
F1 A S B F2
ekscentricitet e.
k (F2,r1)
k (F1,r2)
r1 r2
F1 A S B F2
ekscentricitet e.
k (F2,r1) k (F1,r1)
k (F1,r2) k (F2,r2)
r1 r2
F1 A S B F2
ekscentricitet e.
k (F2,r1) k (F1,r1)
k (F1,r2) k (F2,r2)
r1 r2
F1 A S B F2
ekscentricitet e.
t
Konstrukcija tangente
r1
u nekoj točki T
r2
F1 A S B F2
ekscentricitet e.
t
Konstrukcija središta hiperoskulacijskih
kružnica (kružnica zakrivljenosti)
T
R F1 A S B F2
ekscentricitet e.
t
F1 A S B F2
Na svakoj sekanti udaljenosti

su točaka hiperbole od
asimptota jednake.
Parabola
Parabola je skup od 1 neprekidno povezanih točaka u ravnini
8
koje su jednako udaljene od jednog čvrstog pravca i jedne čvrste
točke te ravnine.
Ta se čvrsta točka F naziva žarištem ili fokusom, a čvrsti pravac
d ravnalicom ili direktrisom parabole.
d(T,F) = r r – radij-vektor
P = {T : d(T,F) = d(T,d)}
p = d(F,d) = parametar parabole

d T
d (T,F) = d (T,d)
A F
F žarište, fokus o os
A tjeme d ravnalica, direktrisa
p = d (F,d) = parametar
Konstrukcija parabole kojoj su zadani direktrisa, fokus i os.
d(F,d) = 14 mm
o
A F
d(F,d) = 14 mm
d k (F,p)
p o
A F
d(F,d) = 14 mm
d k (F,r)
r o
A F
d(F,d) = 14 mm
k (F,r)
d
r o
A F
d(F,d) = 14 mm
k (F,r)
r o
A F
d(F,d) = 14 mm k (F,r)
r o
A F
d(F,d) = 14 mm
d
Konstrukcija središta
hiperoskulacijske
kružnice u tjemenu
o
A F R
d(F,d) = 14 mm
t
d T Konstrukcija tangente
u točki parabole kao
simetrale vanjskog
kuta radij-vektora.
Napomena. Drugi je fokus
o parabole u beskonačno
dalekoj točki osi.
K A F L
d (K,A) = d (A,L)
d(F,d) = 14 mm
t
d T
o
A F
1. Razredna parabola
Definicija. Ravninska krivulja koju omata neprekinuti skup od 1 pravaca

povezanih nekim zakonom zove se omotaljka ili razredna krivulja, a pravci te
familije jesu tangente omotaljke.
Teorem. Sve tangente parabole sijeku svake njezine dvije tangente u sličnim
nizovima.
Beskonačno dalek pravac ravnine jest tangenta svake parabole u toj ravnini.
Neka su zadane dvije tangente parabole s diralištima T i T.
Konstruirati parabolu.
P t T
Neka su zadane dvije tangente parabole s diralištima T i T.
Konstruirati parabolu.
T KA = AL
os
d
t
L
K A F
P t T
Konstruirani su žarište, os, tjeme i ravnalica parabole na osnovi
sljedećih svojstava:
1. Polovište spojnice dirališta dviju tangenata parabole spojeno sa sjecištem tih

tangenata čini promjer parabole (slijedi iz afinog preslikavanja parabole).
2. Svi promjeri parabole međusobno su paralelni.
3. Tangenta parabole u nekoj je točki simetrala kuta radij-vektora; jedan radij-vektor

usporedan je s osi, odnosno promjerom parabole.
4. Sjecište bilo koje tangente parabole s njezinom osi udaljeno je od tjemena

parabole koliko i sjecište osi i okomice na os položene tim diralištem (04-10).
2. Konstrukcija parabole pomoću projektiviteta
Zadano je tjeme, tjemena tangenta i točka parabole. Konstruirati parabolu.
A a Iz zadanog
• smjer beskonačno daleke
točke parabole
• parabola je proizvod
projektiviteta dvaju pramenova
pravaca (A) (C )
Na temelju navedenog
slijedi konstrukcija.
C
Rytzova konstrukcija
Elipsa je zadana parom konjugiranih promjera. Konstruirati veliku i malu os elipse.
b
P1 a – velika poluos
b – mala poluos
P
C
a
B
M
S N
A
D
Q
Konstrukcija kružnica zakrivljenosti u
tjemenima elipse.
Tangente kružnice
Međusobni odnos pravca i kružnice:
sekanta tangenta pasanta

Tangente povučene iz točke na kružnicu
1. točka T na kružnici k 2. točka T izvan kružnice k

t1
D1
S c
S
r
k T k T
t
t2 D2
Tangenta t jest pravac kroz T
okomit na ST.
– konstrukcija kružnice c kojoj je dužina ST promjer
– sjecišta kružnica k i c dirališta su D1 i D2
3. točka T unutar kružnice k tangenata t1 i t2.
Tangente nisu realne. – prema Talesovu teoremu kutovi su SD1T , SD2T
pravi.
Zajedničke tangente dviju kružnica
Konstrukcija zajedničkih tangenata
kružnica k1 i k2
D11 c
t1
k1 A D12
k3 t k2
S1 S2
t’
B
D22
t2
D21
Neka je r1 r2 .
Konstruirana je kružnica k3 (S1,r3), r3 = r1- r2. Određene su tangente t i t’ iz točke S2 na k3.
Diralište D11 sjecište je kružnice k1 sa S1A. Tangenta t1 paralelna je s t.
Tangenta t2 paralelna je s t’ i prolazi kroz D21.
kružnica k1 i k2
c
k4
t1
k1 t3
k2
S1 S2
t4
t2
Neka je r1 r2 .
Konstruirana je kružnica k4 (S1,r4), r4 = r1+ r2.
Tangente t3 i t4 paralelne su s tangentama iz točke S2 na k4.
kružnica k1 i k2
t1
k1 t3
k2
S1 S2
t4
t2
Rektifikacija kružnice
Prenošenje kružnog luka na pravac
Konstrukcija A. Kochanskog – približna konstrukcija broja π
1. kružnica k sa središtem S
2. promjer AB kružnice k
A
3. tangenta t u točki B
4. točka C na t takva da je CSB 30
5. točka D na t takva da je CD 3r
S r
2
2 2 3
AD AB BD 2r 2 3r r r
3 r
30
r 1 AD 3.14153 t
3.14159 r r r
C B D
Prenošenje kružnog luka na pravac
Dan je kružni luk kružnice k nad središnjim kutom .
1. tangenta t kružnice k u točki A

2. točka C na pravcu p takva da je AC 3r
3. sjecište D tangente t i pravca BC
Duljina dužine AD približno k
je jednaka duljini luka AB. B
D
S p
A
r r r C
Napomena:
Veličina pogreške ovisi o kutu . t
Što je kut manji, pogreška je manja.
Konstrukcija ima praktičnu vrijednost
za 0 30.
Prenošenje kružnog luka s jedne kružnice na drugu
Kružni luk kružnice k1 (S1,r1) nad središnjim kutom 1

treba prenijeti na kružnicu k2 (S2,r2).
k2
k1 D
B2
B1
1 2
C1 r1 r1 S1 r 1 A r2 S2 r2 r2 C2
t
1. diralište A kružnica k1 i k2 0
Napomena. 30
2. zajednička tangenta t u točki A
3. prenošenje kružnog luka A1B1 na tangentu t
4. duljina dužine AD približno je jednaka duljini luka AB1
5. prenošenje dužine AD na kružnicu k2
6. duljina luka AB2 približno je jednaka duljini dužine AD
Peterokut
Konstrukcija peterokuta, ako je poznat polumjer opisane kružnice
Q
a) konstruirati polovište
G dužine PS
b) konstruirati kružnicu
s5 k(G,GQ)
P G S
Peterokut
Konstrukcija peterokuta, ako je poznata stranica AB
D
k(B,AN) k(A,AN)
a) konstruirati polovište G
stranice AB
Q b) konstruirati kružnicu
E C k(G,GQ) N
c) C = k(B,a) k(D,a)
a E = k(D,a) k(A,a)
A G a B d N
Sedmerokut
Konstrukcija stranice sedmerokuta, ako je poznat polumjer opisane kružnice
F
P a) konstruirati simetralu
H dužine AO
E b) dužina PS približno
s7 je jednaka stranici
sedmerokuta
A S O
B
C
Konstrukcija male osi elipse ako je poznata velika os i bilo koja točka elipse
Zadana je velika os elipse

AB=2a i točka T.
k
N Kružnica k(T,a)
C siječe simetralu
T1 dužine AB – pravac
na kojem je mala os
T2
– u dvije točke M i
T N.
A S K B Polumjer TM siječe
M veliku os u točki K.
k2
Duljina dužine TK
mala je poluos elipse,
jer je jednaka dužini
D
ST2.
k1
Dokaz konstrukcije temelji se na (12-5).
Konstrukcija tangente u točki elipse ako su poznate bilo koje dvije njene
međusobno paralelne tangente s diralištima
P1
P2 G – polovište T1P2
H – polovište T2P1
T
H
t t – tangenta elipse s
G T2 diralištem u točki T
T1
Napomena. Analitički dokaz konstrukcije izveden je u

knjizi H. Sachsa “Ebene isotrope Geometrie”.
Perspektivna kolineacija u ravnini
Kolineacija u ravnini jest transformacija ravnine koja čuva kolinearnost točaka.

Ili: Kolineacija u ravnini bijektivno je preslikavanje ravnine na sebe koje
preslikava točke u točke, a pravce u pravce, pri čemu je sačuvana incidencija
točke i pravca. (Točka T1 na pravcu p1 preslikava se u točku T2 koja mora ležati
na slici p2 pravca p1.)
Definicija: Kolineaciju u ravnini u kojoj postoji točno jedan fiksni pravac o,

čije se sve točke preslikavaju same u sebe, i točno jedna fiksna točka S o,
koja se preslikava sama u sebe, nazivamo perspektivnom kolineacijom.
Fiksni se pravac zove os perspektivne kolineacije, a fiksna točka središte ili
centar perspektivne kolineacije. Pravci koji prolaze središtem zovu se zrake
perspektivne kolineacije i jedini su pravci (osim osi) koji se preslikavaju sami
u sebe. Na njima leže parovi pridruženih točaka.
Napomena 1. Osim središta i točaka na osi perspektivne kolineacije nema
daljnjih točaka koje se preslikavaju same u sebe.
Teorem: Perspektivna kolineacija jednoznačno je određena središtem S, osi o i

parom pridruženih točaka A1 i A2.
S1 S2
A1 o1 o2
K1 K2
A2
z1 = z 2
Napomena 2. Os nije jedini pravac koji se preslikava sam u sebe. Zrake se
preslikavaju same u sebe, ali tako da su im fiksne samo dvije točke (središte S i
sjecište s osi).
Preslikavanje točke perspektivnom kolineacijom
Traži se točka B1 kao perspektivno kolinearna slika točke B2.
Pri konstrukciji se koriste sljedeća svojstva perspektivne kolineacije:

– parovi pridruženih točaka leže na zrakama perspektivne kolineacije,
– parovi pridruženih pravaca sijeku se na osi perspektivne kolineacije.
S
B2
A1 q1
K1=K2
o B1
A2
z
q2
Preslikavanje pravca perspektivnom kolineacijom
• Pravac preslikavamo pomoću bilo koje njegove točke.
• Sjecište s osi perspektivne kolineacije fiksna je točka.
Konstruirati p2 ako je zadan p1.
S
B1
p1 A1
B2
A2 p2
o
Traži se slika beskonačno daleke točke pravca p1.
Slike svih točaka beskonačno daleka pravca ravnine leže na nedoglednom pravcu n.
Pravac koji se preslikava u beskonačno dalek pravac ravnine zove se izbježni pravac i.
P2
S
B1
P1
p1 Q1 A
1
i
B2
n
A2 Q2 p2
o Q2
Preslikavanje trokuta perspektivnom kolineacijom
S
C1 A1 o
B1
A2
B2
Konstrukcija se temelji na
svojstvima (11-3).
C2
Preslikavanje trokuta perspektivnom kolineacijom
D1
S
C1
A1
B1 D2 o
i A2
Trokut B2C2D2 siječe
izbježni pravac!
C2
B2
Preslikavanje četverokuta perspektivnom kolineacijom
B2
X2
C2
D2 A2
X1
o A1 B1
D1
Zaključak: perspektivno kolinearna

slika paralelograma nije paralelogram
jer preslikavanje ne čuva paralelnost.
C2
Preslikavanje krivulja perspektivnom kolineacijom
Budući da se perspektivnom kolineacijom beskonačno daleke točke općenito

preslikavaju u konačne, te neke konačne točke u beskonačne (nedogledni i izbježni
pravac /11-5/), krivulja drugog reda preslikava se u bilo koju drugu krivulju drugog
reda.
Za razumijevanje treba znati klasifikaciju konika (01-4) u odnosu na vrste
sjecišta s beskonačno dalekim pravcem ravnine.
Pri tome je važan položaj krivulje koju preslikavamo prema izbježnom pravcu.
Ovisno o tome siječe li zadana konika izbježni pravac u paru realnih ili
konjugirano imaginarnih točaka, ili ga dodiruje, slika te konike bit će hiperbola,
elipsa ili parabola.
Definicija: Afinost je perspektivna kolineacija kojoj je
os u konačnosti, a središte u beskonačnosti.
• zrake afinosti paralelni su pravci
• g je zraka svake afinosti
Teorem: Afinost u ravnini jednoznačno je određena s osi i parom

pridruženih točaka.
Svojstva:
A1
 čuva paralelnost o
 čuva djelišni omjer
A2
z
Preslikavanje pravca pomoću afinosti
M1 p1
A1
o
A2
M2
p2
Preslikavanje trokuta pomoću afinosti
C2
B2
X1 o
A2
B1
A1 X2
C1
Parovi afino pridruženih stranica sijeku se na osi afinosti!
Preslikavanje paralelograma pomoću afinosti
A1 C2
D1
o
X1
B2
D2
B1
C1
X2
A2
Afina slika paralelograma jest paralelogram. Zašto? (11-10).
Preslikavanje krivulja afinošću
Budući da se afinošću u ravnini točke u konačnosti preslikavaju u točke u

konačnosti, a beskonačno daleke točke u beskonačno daleke, slijedi da se
elipse preslikavaju u elipse (ili kružnice), hiperbole u hiperbole, a parabole u
parabole (01-4).
Iz svojstava perspektivne afinosti slijedi:

• promjer konike preslikava se u promjer pridružene konike
• konjugirani promjeri konike preslikavaju se u konjugirane promjere
pridružene konike.
Afinost između kružnice i elipse
C
Konstruirati elipsu e1 kao
afinu sliku kružnice k u
afinitetu (o, S, S1). Pri tome
vrijedi S
A B
Definicija 1. Dva su promjera
elipse konjugirana ako su pri
afinom preslikavanju kružnice
u elipsu nastali kao afina slika
međusobno okomitih promjera D os
kružnice (01-5).
D1
Par okomitih promjera kružnice

preslikava se u par konjugiranih
S1
promjera elipse. A1 B1
C1
Konstruirati veliku i malu os elipse C
zadane parom konjugiranih promjera
koja je afino pridružena danoj
kružnici
S
A B
D os
G
D1
Velika i mala os elipse
konstruiraju se pomoću
Talesova teorema. S1
B1
A1
C1
Preslikavanje kružnice ortogonalnim afinitetom
S1
T1
o
T2
S2
Afinost kružnice i elipse u kojoj je jedan promjer zajednički zraka
afinosti okomita je na taj promjer.
Elipsa je zadana velikom i malom osi.
os
a) smjer zrake C1 b)
C =C2
k1 C smjer zrake
os A2 B2
A 1= A S =S1 A S =S2 B
B =B1
k2
D
D =D2
D1
AB = A1B1 – svaka točka na tom pravcu CD = C2D2 – zajednički promjer kružnice i
pridružena je sama sebi, pa je on os afinosti elipse, pa je taj pravac os afinosti
Promjeru CD elipse pridružen je onaj Promjeru AB elipse pridružen je onaj
promjer C1D1 kružnice koji je okomit na promjer A2B2 kružnice koji je okomit na
A1B1 – def. 1 (12-1) . C2D2 – def. 1 (12-1) .
Afinost je ovdje određena osi i parom Afinost je ovdje određena osi i parom
pridruženih točaka C – C1 (ili D – D1). pridruženih točaka A – A2 (ili B – B2).
Konstrukcija točaka elipse pomoću afinosti
Elipsa je zadana velikom i malom osi AB i CD.
p1= p2
1. U afinitetu između zadane elipse i kružnice
k1 os je incidentna s AB, a zrake su C p
paralelne s CD. T1
T2
2. U afinitetu između elipse i kružnice k2 os T
je incidentna s CD, a zrake su paralelne s
AB. A S B
Može se dokazati da je nekom pravcu p k2

kroz S u području elipse pridružen u oba D
afiniteta isti pravac p1 p2. k1
Istodobnom kombinacijom obaju afiniteta

dobivamo točke afino pridružene elipse.
Točka T, koja je afino pridružena točkama T1

i T2, sjecište je dviju zraka dvaju afiniteta.
Na temelju navedenih zaključaka izvodi se sljedeća konstrukcija elipse.

Konstrukcija elipse iz velike i male osi pomoću afiniteta
t2 Napomena. Konstrukcija točaka

t1 elipse pomoću afinosti izvodi se na
C t onim dijelovima krivulje na kojima
T1 krivulja nije aproksimirana
hiperoskulacijskim kružnicama.
T2
T
Tangenta t u točki T elipse
A S B afino je pridružena tangenti
k2 t1 u afinitetu s kružnicom k1,
odnosno tangenti t2 u
afinitetu s kružnicom k2.
D k1
Zadaci
1. Konstruirati tangente iz točke P na elipsu koja je zadana velikom i malom osi.
a) Odabran je afinitet nad kružnicom k2

o (12-4) jer se u tom afinitetu točka P
P P2 nalazi na osi afinosti, pa je sama sebi
pridružena.
u v b) A-A2 (odnosno B-B2) u tom su
u2 v2 afinitetu par pridruženih točaka.
C
c) Konstruiraju se tangente u2 i v2 iz
U U2 V2 V točke P (07-2) na kružnicu k2.
d) Dirališta U2 i V2 preslikavaju se
A A2 B2 B u točke U i V elipse pomoću para
k2 pridruženih točaka ili prethodnom
konstrukcijom.
D
Zadaci
2. Konstruirati sjecišta pravca p i elipse koja je zadana velikom i malom osi.
p1 a) Odabran je afinitet između elipse i

X1 kružnice k1 (12-4).
b) Pravac p iz područja elipse
preslikava se u pravac p1 iz područja
kružnice pomoću neke točke X.
C1 c) Odrede se sjecišta M1 i N1 pravca
X
p p1 i kružnice k1.
C N1
d) Na zrakama afinosti odrede se
N afino pridružene točke M i N, koje
o su tražena sjecišta pravca p i elipse.
A B
Napomena. Ta su sjecišta geometrijski
točno određena bez iscrtavanja elipse.
D M
k1
M1
Afinost između elipse zadane parom konjugiranih promjera
i kružnice nad većim promjerom
P1
Iz def. 1 (12-1) slijedi:
R1
– MN je zajednički promjer elipse P
i kružnice MN je os afinosti,
R
– promjer PQ elipse preslikava se
u promjer P1Q1 kružnice P – P1
je zraka afinosti.
Konstrukcija točke T (odnosno M o
R) elipse ako je zadana njezina S N
afina slika T1 k1 (R1 k1 ):
a) pomoću para pridruženih
točaka P – P1, k1 T
b) koristeći svojstvo da se paralelni pravci t
Q
preslikavaju u paralelne pravce (R – R1). T1
Tangenta t elipse u točki T afina je slika t1
tangente t1 kružnice s diralištem u točki T1. Q1
Velika i mala os elipse može se dobiti Rytzovom konstrukcijom (06).

Afinost između elipse zadane parom konjugiranih promjera i
kružnice nad manjim promjerom
PQ – zajednički promjer
elipse i kružnice PQ je
os afinosti. P P2
Par konjugiranih promjera M2
elipse jest afina slika para
konjugiranih promjera
kružnice, a oni su uvijek .
međusobno okomiti. M
S N
t2
MN je afina slika promjera T2
M2N2 kružnice, pa su M i M2 t N2
(odnosno N i N2) par T k2
pridruženih točaka, a njihova Q2 Q
je spojnica zraka afinosti.
Tangenta u točki elipse jest afina

slika tangente afino pridružene o
kružnice u pridruženoj točki.
Zadaci
3. Konstruirati tangente iz točke izvan elipse na elipsu zadanu parom
konjugiranih promjera
P1
Opći princip:
P
a) uspostaviti afinost
elipse i jedne od
kružnica sa
zajedničkim
promjerom M S N
b) preslikati točku T u
područje kružnice
G H
c) zadatak riješiti u H1
području kružnice k1
(07-2) Q
d) rješenja preslikati u G1
područje elipse T
T1
O projiciranju
Dva osnovna načina projiciranja: centralno i paralelno
a) centralno
O centar projiciranja
zrake projiciranja
C
A
B
Cc
Bc
Ac
ravnina projekcije
Trokut AcBcCc centralna je projekcija trokuta ABC.

O projiciranju
b) paralelno koso projiciranje Paralelno projiciranje kod
kojeg su zrake projiciranja
C okomite na ravninu projekcije
naziva se ortogonalnim
projiciranjem.
A
B
Cc
Ac
Bc
Trokut AcBcCc kosa je paralelna projekcija trokuta ABC.

T
Mongeova metoda projiciranja
Tc je ortogonalna projekcija točke T na
ravninu , koja se zove ravnina
.
Tc
projekcije ili ravnina slike.
Mongeova metoda metoda je ortogonalnog projiciranja na dvije međusobno

okomite ravnine projekcija, od kojih je jedna horizontalna, a druga vertikalna.
Horizontalna ravnina 1 zove se

2 tlocrtnom ravninom, a vertikalna
ravnina 2 zove se nacrtnom
ravninom.
1
Projekcije točke
2
T’’
Odredimo ortogonalne
projekcije točke T na T
ravnine projekcija 1 i 2.
Tx 1x2
T’
1
T’
T ’ – tlocrt točke
T ’’ – nacrt točke
TT’ = T’’Tx jest udaljenost točke T od ravnine 1.
TT’’ = T’Tx jest udaljenost točke T od ravnine 2.

Projekcije točke Kvadranti
T’’
II.
2
I.
Tx x
III.
1
T’ IV.
Spojnica T’T’’ okomita na os x
zove se ordinala točke T. Točka T u I. je kvadrantu
Ravninama 1 i 2 • T’ ispod osi x
trodimenzionalan je prostor • T” iznad osi x
podijeljen u četiri dijela –
kvadranta.
Točke u kvadrantima Točka A u drugom
je kvadrantu
A’’
A
2 II. A’
A’’
A’ x
A’
x
2
B’
Točka B u trećem B’
je kvadrantu
x
B’
III.
x 1
B
B’’
B’’
Točke u kvadrantima
Točka C u četvrtom je
kvadrantu
2
x
C’’
C’ C’
1
C’
C’’
IV. C
2 F = F”
F = F”
E” x E” x
F’ F’
E =E’
E = E’ 1
E 1 F 2
Koordinate točke
+z T( x,+y,+z)
II. +z (-y)
2
z T’’
z
T I.
0 (-x) 0 1 +x
x +x
x
y III.
+y 1
IV. y
+y (-z) T’
+z
B’ C’
B’’
0 1 +x
C’’ D’’
+y B( x,-y,+z) C( x,-y,-z) D’ D( x,+y,-z)
II. kvadrant III. kvadrant IV. kvadrant
Projekcije dužine
2
A’’ A’’
B’’ A
B’’
x
A’ . B
1x2
A0
B’
A’ . .
d
B0 .
A0
d
B0 B’
1
Općenito vrijedi: Prava veličina dužine, koja je u općem

položaju prema ravninama projekcija,
d’ d, d” d određuje se prevaljivanjem projicirajućeg
trapeza A’B’BA oko A’B’ u ravninu 1.
Ista se prava veličina može Prava se veličina dužine može
dobiti prevaljivanjem trapeza odrediti i pomoću tzv.
ABB’’A’’ u 2. diferencijalnog trokuta.
D’’
d A0
B’’ C’’
B0 x
A’’
B’
x C’
d
D’
A’ D0
Posebni položaji dužina naspram ravnina projekcija
G’’
A’’ E’’ d
B’’ C’’ d D’’ H’’
d
x
F’’ x
x x
G’ H’
A’ d
d E’ F’
C’ D’
B’
CD || EF 1 GH 2
1
AB || 1 EF ||
CD || 2
2
Zaključak
a) Ortogonalna projekcija dužine na ravninu manja je od prave veličine dužine.
b) Dužina se projicira u pravoj veličini ako leži na ravnini projekcije ili je s njom
paralelna.
c) Dužina se projicira u točku ako je okomita na ravninu projekcije.
Koje se projekcije gornjih dužina vide u pravoj veličini ?
Projekcije pravca
P1 = p 1 P2 P2 ” 2
P1 – prvo probodište pravca
P2 = p 2
P2 – drugo probodište pravca p’’
p
P1’’ 1x2
P2 ’
p’ P1 P1 ’
Ili: Tlocrt pravca dobije se tako da pravcem

p’ P1’P2’ – tlocrt pravca položena ravnina okomita na 1, koja se zove
P1 P1 ’ P2’ 1x2
prva projicirajuća ravnina, presiječe 1.
p’’ P1”P2” – nacrt pravca Ili: Nacrt pravca dobije se tako da pravcem
položena ravnina okomita na 2, koja se zove
P2 P2’’ P1’’ 1x2 druga projicirajuća ravnina, presiječe 2.
Određivanje prvog i drugog probodišta
P2’’
q”
p’’ Q1’
Q2”
P1’’ 1x2
1x2
P2 ’ Q 1” Q2’
p’
P1 ’ q’
Posebni položaji pravaca prema ravninama projekcija
Ako je pravac paralelan s nekom ravninom

2
p’’ projekcije, njegovo je probodište s tom
ravninom u beskonačnosti.
p P1’’ x
p’ P1
1
P2
Q2’’ q’’
a) p’’ b)
P1’’ x
x
Q2’
Q1
p’ P1’ q’
Pravac p na sl. a) paralelan je s 2, dok je q na sl. b) paralelan s 1.

Posebni položaji pravaca prema ravninama projekcija
a) p’’ b) q’’ c)
m’’
x x
x
q’ m’
p’
p || 1 p || 2 m m
2 1
q 2 q || 1
d) e) f)
t’’ s’ = s’’
x d” x x
t’
d’
t d s
2
1 1x2
Prvi i drugi prikloni kut pravca
Prvi prikloni kut pravca, 1= (p,p’), kut je koji pravac zatvara sa svojim tlocrtom .
Prava veličina 1 u prvoj se projicirajućoj ravnini određuje tako da pravac prevalimo u 1 (13-9).
Drugi je prikloni kut pravca, 2= (p,p’’), kut koji pravac zatvara sa svojim nacrtom.
Prevaljivanjem pravca p u 2 određuje se prava veličina drugog priklonog kuta 2= (p,p’’).
P2 p0 2
2
P10
2
p’’
p
P1’’ 1x2
P2 ’ . 1
p’ 1 P1
p0
1
Prvi i drugi prikloni kut pravca
Pravac se može prevaliti

P2’’ pomoću bilo koje svoje
točke, ali je ponekad
p0
2 jednostavnije koristiti
p’’ prvo ili drugo probodište.
A”
P10
P1’’ 1x2
1= (p,p’)
P2 ’
A’ 2= (p,p’’)
.
p’
1
P1 ’
p0 A0
P20
Točka i pravac
T p T’ p’ T’’ p ’’
P’’
T’’ a) T p
M’’
p’’ b) N p
N’
c) M p
P’’
1 1x2
d) P p i njegovo je drugo
probodište
P’ N’’
T’ e) P1 p i njegovo je
p’ prvo probodište
M’
P’1
Zadatak
p’’
Na pravac p od njegove točke
A’’
T nanijeti zadanu dužinu d.
d’’
d T’’
P1’
d’’
B’’
Uputa. Prava se veličina B’ x

dužine vidi na projekciji
pravca samo onda ako taj P1’’ B0 d’
pravac leži u jednoj od
ravnina projekcija ili je d T’
d’ A’
paralelan s njom.
U općem slučaju pravac je
T0
potrebno prevaliti u jednu
od ravnina projekcija. d p’
A0 p0
Dva pravca
Dva različita pravca trodimenzionalnog prostora mogu biti:
a) paralelni,
b) ukršteni (ukriženi),
c) mimosmjerni (mimoilazni).
e’’
a) a’’ b) d’’ c)
b’’ c’’ f ’’
S’’
x x x
a’
b’ S’
d’ c’ e’
f’
a || b a’ || b’ a’’ || b’’ c d=S
Napomena. Ako su projekcije pravaca paralelne, pravci ne moraju
biti paralelni.
Primjer. Ako pravci okomiti na os x imaju paralelne projekcije, ne
moraju u prostoru biti paralelni (21-8 zad. d).
Zadaci
b) Nacrtati projekcije pravca p koji je
a) Nacrtati projekcije pravca q u točki A(1,-,-) ukršten s pravcem g, a
koji sadržava točku T, paralelan paralelan je s 1 i 2. Pravac g zadan
je s ravninom 1 i siječe zadani je točkama F(4,1,1) i G(0,3,3).
pravac p.
G’’ p’’
p’’
A’’
g’’
q’’ S’’ T’’ F’’
0 x
x 1
S’
F’
g’
p’
q’ T’ A’
p’
G’
Ravnina
Zajednički pravac dviju ravnina zove se presječnica tih ravnina. Presječnica ravnine s
ravninom 1 zove se prvi trag, a s ravninom 2 drugi trag ravnine.
Ravnina je svojim dvama tragovima u prostoru potpuno određena, osim ako r1 = P   1
prolazi kroz os 1x2 (21-8). Ravnine se označavaju velikim grčkim slovima, r2 = P   2
npr. (r1,r2), (s1,s2), (d1,d2), (a1,a2),...
r2 2
r2
x
r1
1x2
P
r1
1
Posebni položaji ravnina prema ravninama projekcija
a) b)
2 2
r b2
.2 x x
.
b1
r1 1 1
b2
r2
x x
r1 b1
P  1 ( r2  1x2 ) B  2 ( b1  1x2 )
P je prva projicirajuća ravnina B je druga projicirajuća ravnina
Posebni položaji ravnina prema ravninama projekcija
c) d)
2 2
a2

x x
A
s1
1 1
a2
x
x
s1
A  1  A  2 ( a1)   2    1 ( s2)
A je druga projicirajuća ravnina  je prva projicirajuća ravnina

Posebni položaj ravnine prema ravninama projekcija
e) f)
2 2
d2
g2
 x
 x
g1
d1 1 1
d2
g2
x x
g1
d1
  1x2  1x2    1    2
Koordinatizacija ravnine
z
Z(0,0,z) 2
Ravnina P(X,Y,Z) r2
X(x,0,0)
O x

Y(0,y,0) r1
z
1
y r2
z
x x
y
r1
y
Ravnine zadane tragovima
A(5,2,3) B(3,3,-4) (4,2,)

a2 b2
s2
0 1 x 0 1 x
0 1 x
a1 b1 s1
(,2,1) (-2,,2)
d2
d2
0 1 x
0 1 x
d1
d1
Pravac u ravnini
Ako je pravac u ravnini, prvo mu je probodište na prvom tragu,
a drugo probodište na drugom tragu te ravnine.
p P1 s1, P2 s2 (1)
P2
2
s2
p p”
P1 ” 1x2
P2’
p’
P1
s1
1
Pravac u ravnini
p P1 s1, P2 s2 P2’’
P1’= p’ s1, P1” x P1” p” s2

p’’
P2”= p” s2, P2’ x P2’ p’ P1’’ x
P2’
Pravac u ravnini zadan je samo p’
jednom svojom projekcijom. Druga
je projekcija određena gornjim P1’
uvjetom.
s1
Zadaci
Odrediti nacrt pravca a u ravnini . b) c)
a’’
s2 s2 = a’’
a) A2’’ A1’
a’’
s2 x A1’’ x
A2’
A2’ A1’’ x s1
a’
A1’ a’ s1
s1 a’
d)
s2
A2’’ x
Napomena: ako je prva projicirajuća
ravnina, nacrt pravca a nije određen. a’
s1
Sutražnice 2
r2
m’’ M2’’
m
M2’
m’
P
r1
1
r2
m’’ M2’’
Pravac ravnine paralelan s 1, a time i s prvim
tragom, zove se sutražnica prve skupine ravnine. x
m P m 1 m’ r1, m’’ x M2’
Sve su sutražnice prve skupine m’

ravnine P međusobno paralelne. r1
Sutražnice 2
r2
n’’
n
N1”
n’
N1’
r1
1
r2
n’’
Pravac ravnine paralelan s 2, a time i s drugim
tragom, zove se sutražnica druge skupine ravnine. N1” x
n P n 2 n’’ r2, n’ x
n’
Sve su sutražnice druge skupine N1’
ravnine P međusobno paralelne. r1
b) Odrediti nacrt
Zadaci sutražnice m ravnine P.
a) Odrediti nacrt
sutražnice a ravnine . r2 m’’
m’ M1’
a’’ s2 x
A2”
M1”
x A2’
r1
c) Naći nacrt sutražnice n ravnine .
s1 Q2” d2
Uputa. Potrebno je
T’’ n’’ uzeti neki pomoćni
a’ pravac q ravnine
q’’
Q1” x koji siječe n u nekoj
Q2’ točki T.
T’ n’
q’
Q1’ d1
T2
Priklonice 2
r2
t’’
t
1
t’ .
T1
r1
T2’’
1
r2
t’’
Pravac ravnine okomit na prvi trag zove se
priklonica prve skupine ravnine. T1’’ x
Sve su priklonice prve skupine ravnine P međusobno paralelne. T2’
t P t r1 t’ r1 t’
.
T’
Prvi prikloni kut ravnine jednak je prvom priklonom r1 1
kutu jedne njezine priklonice prve skupine.
T2
Priklonice 2
r2
t’’
t
1
t’ 1 .
T1
r1
T2’’
1
r2
t’’
Pravac se ravnine okomit na prvi trag zove
priklonica prve skupine ravnine. T1’’ x
Sve su priklonice prve skupine ravnine P međusobno
T2’
paralelne.
t P t r1 t’ r1 T20 t’
1 .
T’
Prvi prikloni kut ravnine jednak je prvom r1 1
priklonom kutu jedne njezine priklonice prve skupine.
Priklonice
Pravac ravnine okomit na drugi trag zove se priklonica druge skupine ravnine.
Sve su priklonice druge skupine ravnine međusobno paralelne.
r2
q P q r2 q’’ r2
Drugi prikloni kut ravnine Q10 . q’’

jednak je drugom priklonom Q2”
2
kutu jedne njezine priklonice
druge skupine.
x
Q1” Q2’
q’
Q1’
r1
m’’
Zadaci b) Odrediti tragove
ravnine P kojoj je r2
a) Odrediti nacrt pravac m priklonica
priklonice prve skupine M2’ M1’’
prve skupine. x
a u ravnini .
.
M2’’ M1’
s2
a’’ c) Odrediti prvi prikloni kut
r1 m’
ravnine kojoj je pravac p
A2’ A1” x priklonica druge skupine. T2”
s2
A1’
. P2” . p’’
s1
a’ P2’ P1” x
T2’
Za određivanje se prvog s1
A2” priklonog kuta ravnine p’ 1
može odabrati bilo koja
priklonica t prve t’ T1’
T20
skupine te ravnine. P1’
Točka u ravnini
Točka je u ravnini ako je na bilo kojem pravcu te ravnine (14-7).
T T p
P2
2
s2
T
p
1x2
P1
s1
1
Točka u projicirajućoj ravnini
A” 2 B” 2
A r s2
.2 x B
x
.
s1
r1 A’ B’
1 1
B” s2
A” r2
x x
A’
r1 s1
B’
Sve točke koje leže u prvoj Sve točke koje leže u drugoj
projicirajućoj ravnini imaju projicirajućoj ravnini imaju nacrt
tlocrt na prvom tragu te ravnine. na drugom tragu te ravnine.
b) Odrediti tlocrt točke T u ravnini
Zadaci pomoću sutražnice druge skupine.
a) Odrediti nacrt s2
točke T u ravnini m’’
pomoću priklonice
prve skupine. T’’
m’ M1’
s2 T’ x
T’’
b’’ M1”
s1
c) Odrediti nacrt točke u ravnini koja je
B1” x zadana dvama ukrštenim pravcima.
B2’ a”
B1’ b” Uputa. Svaki pravac
s1 . T’’ B” N” ravnine siječe sve

T’ ostale pravce te
A”p’’ ravnine. Točkom T
b’ x položen je bilo koji
pravac p.
N’
p’
B2”
T’ B’ A’ a’
b’
Pramen ravnina
Sve ravnine koje sadržavaju jedan pravac čine pramen ravnina. Taj se pravac zove
nosilac pramena ravnina.
U pramenu ima 1 ravnina. Njihovi prvi tragovi prolaze prvim, a drugi tragovi drugim probodištem
pravca nosioca (16-1).
P2’’
g2
e2
p’’ d2
a2
b2 P2’ x
P1’’ d1
a1 e1
b1
p’
g1
P1’
Određenost ravnine
Ravninu određuju:
• dva ukrštena (ukrižena) pravca,
• dva paralelna pravca,
• jedan pravac i točka izvan njega,
• tri nekolinearne točke (tri točke koje ne leže na istom pravcu).
Konstrukcija tragova ravnine određene
a) dvama ukrštenim pravcima b) dvama paralelnim pravcima
A2’’
r2 B2’’ n’’
a’’
b’’ m’’
S” M1’ M2’’
r2
B1’’ A1’’ N2’ N1’’ x

x
A2’ B2 ’ M1’’ M2’
S’ N2’’ N1’
a’
b’ A1’ n’ m’
r1 r1
B1 ’
c) pravcem i točkom koja ne leži na pravcu d) trima nekolinearnim točkama
N2” M2”
r2
C’’
m” p’’
n”
T’’ A’’
M’’
r2 B’’
m”
M1’’ N2’ M2’
P2 ’ x
P1’’ x M1” C’ N1”
m’ P1 ’ P2’’ A’
m’ n’
T’ M’ M1’
s1
p’ M1’ B’
r1
Uputa. Točkom T položimo bilo koji
pravac ukršten (ili paralelan) s pravcem
p. Odabrana je sutražnica druge skupine. N1’
Napomena. Zadaci c) i d) temelje se na zadacima a) i b).

Presječnica dviju ravnina
Zajednički se pravac dviju ravnina zove presječnica tih ravnina.
a2 b2
A B
a1 b1
Zajednički se pravac dviju ravnina zove presječnica tih ravnina.
a2 b2
Q2
A Q1 B
a1 b1
s2
a) s2 b) Q2”
r2
r2 Q2’’ q’’
Q2’ x
q’’
Q1’’
Q2 ’
x
Q1’’
q’
r1 s1
Q1’ Q1’
s1 q’ r1
Na temelju slijedi:
Napomena. Tlocrt presječnice
Q1 r1 , Q 1 s1 Q 1 = r1 s1
pada u prvi trag ravnine (prva
Q2 r2, Q2 s2 Q2 = r2 s2 projicirajuća ravnina).
s2 q’’ s2 p’’ r2
Q2’’
r2
x
Q2’ x
r1
p’
s1
r1
q’
Napomena 1. Presječnica je sutražnica

prve skupine ravnine P jer je druga Napomena 3. Presječnica drugih
projicirajuća ravnina paralelna s 1. projicirajućih ravnina okomita je
Napomena 2. Q1 je u beskonačnosti. na 2.
Presječnica dviju paralelnih ravnina
|| d1 || s1 d2 || s2 Ne vrijedi obrat!
Paralelne ravnine imaju
paralelne tragove. d2
d2 s2
s2
x
d1
x
s1
Ove dvije ravnine nisu paralelne,

iako su im tragovi paralelni (21-6).
s1
d1
Presječnica paralelnih ravnina
beskonačno je dalek pravac.
Zadaci
b) Konstruirati tragove ravnine
a) Odrediti tragove ravnine koja je koja sadrži točku P, a paralelna
paralelna sa zadanom ravninom P, a je s pravcima a i b.
sadrži točku T.
r2
m’’ P2”
r2 p’’ q’’ a’’
T’’
P’’ b’’
s2
M1’’ x P2’ P1” x
Q1”
s1
a’
r1 m’ q’
M1’ T’ Q1’ r P’
1 p’
b’
Napomena. Pravac je paralelan s ravninom ako je P1’
paralelan s bilo kojim pravcem te ravnine.
Uputa: Točkom P položiti pravce p || b i q || a.

Probodište pravca i ravnine
Pravac koji ne leži u danoj ravnini ima s njom točno jednu zajedničku točku
koja se zove probodište pravca i ravnine.
Ako je pravac paralelan s ravninom, probodište je u beskonačnosti.
Konstrukcija probodišta
pravca p i ravnine P: 
1. pravcem p položi se bilo p

koja ravnina ;
q
2. odredi se presječnica q
ravnina P i ; N
3. sjecište pravaca p i q P
traženo je probodište N.
Napomena. Pravcem p može se položiti bilo koja ravnina iz pramena [p].
Presječnice svake od njih sa zadanom ravninom P prolaze točkom N.

p
N q
P
p 
N q
P
N
q
P

p
q
N
P
a) Probodište pravca i ravnine
zadane tragovima
p’’ r2 Q2’’
Shema rješenja:
1. p   q’’ d2
Radi jednostavnosti konstrukcije
 je projicirajuća ravnina. N’’
Q1’’ 1x2
2.    = q (18-3)
Q2’
3. q  p = N N’
Q1’
p’ = d1 = q’
r1
b) Probodište pravca p i ravnine p”
zadane ukrštenim pravcima (a, b) q’’
b’’
N’’
1) p    1 1’’
Pravcem je postavljena prva
projicirajuća ravnina .
2’’
M’’
2) P   = q a’’
Pravci a i b probadaju ravninu
 u točkama 1 i 2, a njihova je
spojnica presječnica q ravnina
P i .
3) q  p = N M’
a’
Napomena. Na isti se način
N’ 2’
konstruira probodište pravca i 1’
ravnine zadane dvama
paralelnim pravcima. p’ =d1=q’
b’
c) Probodište pravca i
projicirajuće ravnine Konstruirati probodište pravca p
(paralelan s osi x) i ravnine .
Zajednička točka N pravca p i
ravnine P projicirat će se u prvi s2
trag ravnine. Zašto? p’’ d2  q’’
S’’
N’’
p’’ r2 x
p’
x S’
s1 q’
r1
Presječnica druge projicirajuće
N’ p’ ravnine  položene pravcem p i
ravnine  jest sutražnica q ravnine
 (18-4).
Probodište trokuta pravcem
C’’
Uputa. Radi jednostavnosti
konstrukcije pravcem je p’’ d2  q’’
N’’
položena druga projicirajuća
ravnina , te konstruirana P’’
njezina presječnica s
ravninom trokuta (19-7). M’’ B’’
A’’
x
C’ q’
d1 N’
B’
Napomena. Na isti se P’
način konstruira
probodište pravca i
p’
M’
ravnine zadane
paralelogramom. A’
Transverzala dvaju mimosmjernih pravaca
Definicija. Transverzalom mimosmjernih
pravaca nazivamo svaki pravac koji siječe
t’
te pravce.
b” = d2 a”
Zadatak. Konstruirati transverzalu N”
pravaca a i b koja sadrži točku T. A2”
T” S” s2
b s”
S2”
T
t M”
N A1” x
a M 
s1 S2’ A2’
S’
Shema rješenja: M’
A1’ T’
1. (a, T) =  a’
s’
2. b   = N N’
3. (T, N) = t d1
t” b’
4. t  a = M
Okomitost
Neka je N točka ravnine P. Postoji samo jedan pravac koji prolazi točkom N i okomit je
na danu ravninu P. Taj se pravac zove okomica ili normala ravnine P u točki N.
Važne činjenice:
• Pravac je okomit na ravninu ako je T
okomit na barem dva pravca te ravnine.
n o
• Ako je pravac okomit na ravninu, onda je
okomit na sve njezine pravce
(napomenimo pritom da se okomiti pravci
ne moraju nužno sjeći, npr. n i q). P
N
• Svakom točkom prostora prolazi jedan i
..
samo jedan pravac okomit na zadanu
ravninu. q
• Ravnina je okomita na neku
ravninu ako sadržava barem jedan
pravac okomit na tu ravninu.
Okomitost pravca i ravnine
Pravac okomit na ravninu okomit je

na svaki njezin pravac, pa i na njezine
n tragove pravac n okomit je i na sve
r2 sutražnice prve i druge skupine.
• m – sutražnica 1. skupine
q • q – sutražnica 2. skupine
N n m P, m || 1 n’ r1
n q P, q || 2 n’’ r2
m
Objašnjenje. Projekcije su međusobno
okomitih pravaca okomite ako je barem jedan
r1
P od tih pravaca paralelan s ravninom
projekcije.
n P n’ r1 n’’ r2
Zaključak:
U trodimenzionalnom prostoru okomiti mogu biti:
1) pravac i ravnina
2) dva pravca
3) dvije ravnine n’’ r2
.
U projekcijama općenito vrijedi sljedeće:
1) za pravac okomit na ravninu: x
n P n’ r1 n’’ r2 .
n’ r1
2) za dva međusobno okomita pravca: a b a’ b’ a” b”
3) za dvije međusobno okomite ravnine: P r1 s1 r2 s2

Dva temeljna zadatka 2. Zadanom točkom
postaviti ravninu okomitu
na zadani pravac.
1. Zadanom točkom postaviti p’’
pravac okomit na zadanu r2 T’’
ravninu. .
T’’ r2
n’’ s”
S1 ”
x
.
x
.
p’
n’ T’ s’ S1 ’
r1 T’ r1
Uputa. Za konstrukciju tragova ravnine koristi

se sutražnica druge skupine (ili prve skupine!)
koja sadrži točku T.
Zadaci
a) Konstruirati tragove simetralne b) Zadanom točkom T postaviti
ravnine dužine AB. pravac okomit na ravninu zadanu
dvama ukrštenim pravcima (bez
m” B’’ uporabe tragova).
P’’
s2 a’’
b’’ m’’
.
3’’ n’’ T’’
A’’ M1”
S” .
B’ s’’
. 1’’ 2’’
M1’
m’ P’ x
s1 3’ 2’
A’ m’
S’
.
Definicija. Skup točaka u prostoru od kojih n’
T’
je svaka jednako udaljena od krajnjih točaka
b’ s’
dužine leži u simetralnoj ravnini te dužine. 1’
Simetralna ravnina okomita je na dužinu i

a’
sadržava njezino polovište. Uputa. Koristiti bilo koje sutražnice prve i druge skupine.
d) Odrediti udaljenost točke T
Metrički zadaci od pravca p.
c) Odrediti udaljenost točke T od ravnine P. Shema rješenja: 1) T P p (20-4)
2) n P = N (19-6)
Shema rješenja: 1) T n, n P
3) d (T,N) (13-10)
2) n P = N (19-6)
3) d (T,N) (13-10) T’’
N0 d
T0 N’’ r2
d2 p’’
N’’ r2
n’’ x
q’’
T’’
d2
T0 d N’
x
T’
d1 p’
r1 n’
N’ d1 q’ r1
T’
e) U točki S ravnine P uzdignuti f) Pravcem p postaviti ravninu
okomicu na ravninu duljine d. koja je okomita na ravninu P.
d s2
p’’ r2
V’’ r2
n” S’’
n’’
.
S’’ s’’
x x
S’
S’ .
p’
s1 n’
S0 p0
.
V’ s’
n’ d Uputa! Ravnina je okomita na
r1 drugu ravninu ako sadrži barem r1
jedan pravac okomit na tu ravninu.
V0 n0
g) Odrediti udaljenost točke T od ravnine .
Shema rješenja: 1. T n, n
2. n =S (19-6)
3. d (T,S)
f) Odrediti udaljenost točke T od pravca p.
n’’
s2 T’’
d T”
d’’ = d
p”
S’’
x x
d’
d’ n’ . T’
p’
S’ T’ s1
Bokocrt
Ravnina 3 zove se bokocrtna ravnina,
a okomita je na ravnine 1 i 2. Ravnina 2 odabrana je za ravninu
slike ili projekcije, pa se u nju rotira
3 oko osi z. Dobiveni se bokocrt
1, 2, 3 dijele prostor na 8 oktanata. naziva lijevim bokocrtom.
+z
T’’’ T’’
2
T -y
-x T’’’ O +x
3
-z
T’
+y
1
Točka
+z
+z
T’’’ U’
T’’
U’’’
U’’
+y +x
+y +x
T’
+y
+y
Točka T nalazi se u prvom, dok se točka U nalazi u drugom oktantu.

P20 Pravac
a) Odrediti probodišta pravca p sa svim trima ravninama projekcije.
z b) Odrediti treću projekciju i

treće probodište pravca a.
P2’’’ P2’’
p0
p’’’ z a’’
a’’’ A3’
p’’ A2”
3 A2’’’
y P1’’’ A3’’ A3’’’
x
P3’’ P1’’ P2’ x

y A2’
P3’’’ p’
P1’
P3’ a’
y
y
Odrediti treći prikloni kut pravca!
Treći prikloni kut pravca kut je koji tvori pravac sa svojom trećom projekcijom.
Ravnina
2
r2
r3
r1
z
1
r2
r3
x
r3 = P 3 y
r1
y
Sutražnice i priklonice treće skupine
Sutražnica treće skupine ravnine pravac je Priklonica treće skupine ravnine pravac je
ravnine paralelan s 3, dakle i s njezinim ravnine okomit na treći trag te ravnine.
trećim tragom.
z
z
s3 s2
s2 p’’’
r3 . p’’
s’’’
y s’=s’’ x x
y
s1
p’
y s1
Postoji 1 sutražnica i priklonica treće skupine. y
Bilo koja priklonica treće skupine ravnine i njezina treća projekcija određuju treći prikloni kut te ravnine.
Zadaci
a) Odrediti udaljenost b) Odrediti presječnicu
točke A od ravnine . dviju ravnina P i .
z
A’’ r2
A’’’ z
s2 s3
d t’’’ s1
. t’’
N’’
N’’’ r3 s2
s3 x
y x
y
N’
t’
A’
y s1 r1
Napomena 1. Ravnina treća je projicirajuća ravnina. y
Napomena 2. Isti je princip rješenja zadatka: U točki

ravnine postaviti okomicu na ravninu zadane duljine.
Zadaci
c) Odrediti probodište pravca p i ravnine . d) Konstruirati projekcije pravca q
z koji sadržava točku A, a paralelan
je sa zadanim pravcem p.
B’’’
B’’
p’’’ z
s3 p’= p’’ P2’’’ P2 ”
N’’’
N’’ A’’’
A’’ A”
x B’’’
q’’’ B”
A’’’ y p’’’ P2 ’ x
B’ y
M’’’ M”
A’
B’
N’ s1 M’ q’ q”
A’
y p’ p”
y s2
Napomena. Svi pravci q || 3
Napomena. Pravac paralelan s 3 nije jednoznačno točkom A čine pramen pravaca.
određen svojim tlocrtom i nacrtom, nego mu je Svaki od njih ima projekciju q’ q”.
potrebno zadati projekcije nekih dviju točaka. Jednoznačno rješenje daje bokocrt.
Ravnina simetrije i ravnina koincidencije
2
a”
K A
A’’
B C’ B’ B’’
II. I.
x s1 s2 k1 k2
1
A1’=A1”=A2’=A2”
III. IV.
C’’
D’ D’’
A’
a’
b’ = b”
Ravnina simetrije raspolavlja I. i III. kvadrant.
A, C B, D K
Ravnina koincidencije raspolavlja II. i IV. kvadrant.
a = AC b = BD K
a) Probodište pravca s ravninom
simetrije i ravninom koincidencije
b) Presječnica ravnine s ravninom
A’’
p’’ r2
B’ B’’ m”
x s1 s2 k1 k2 A” a”
x s1 s2 k1 k2
p’
A’ m’
B’ = B” A’
a’
p =A b’= b”
r1
p K=B P =a
P K=b
c) Probodište pravca s ravninom
pomoću bokocrta
d) Točkom T položiti ravninu
z paralelnu s ravninom simetrije
P2’’’ P2 ”
s3 p” z
p’’’ s3
N’’’ N”
x P1’’’ P1 ” s1 s2 k1 k2 d3
P2 ’ s1 s2 k1 k2
p’
N’
P1 ’ T”
k3 R’’’ R’= R” T’’’
T’ d1=d2
y
y
N=p
R=p K
Stranocrt
Svaka se nova ravnina projekcije 3, okomita na jednu od ravnina projekcija ( 1 ili 2), zove
stranocrtna ravnina.
Ortogonalna se projekcija točke na
1 3 = 1 x3
stranocrtnu ravninu zove stranocrt točke.
Stranocrtnu ravninu prevalimo u tlocrtnu ravninu oko osi 1x3 na jednu ili drugu stranu.
3
T”
T
T’’’
x
T’
.
3
T’’’
1x3
1
I. stranocrtna ravnina 3
Na isti bi se način konstruirao stranocrt točke na

ravnini 3, okomitoj na ravninu projekcije 2.
T”
P’’’
1x2
P” 2x3
T’
. 1x2
1x3
T’’’
P’
Napomena. Općenito je svejedno je li izabrana stranocrtna ravnina okomita na 1 ili 2.

Stranocrtna projekcija ravnine
3 1 3 3 s1
s3 = 3
T’’’ s3 2
T
3
s3 T”
T s2
T’’’
x
T’ s1
s3
.
3 T’’’
1x3 T”
s2
1
1x2
T’ s1
.
s3
Ravnina za stranocrtnu je ravninu projicirajuća. T’’’
1x3
Zadaci
1) Odrediti udaljenost točke T od ravnine .
Uputa. Za stranocrtnu ravninu 3 odabrati takvu T’’ G’’

ravninu koja je okomita na 1 i na . Time zadana
ravnina postaje treća projicirajuća ravnina. .
s2 N’’
1x2
Za konstrukciju trećeg traga s3 umjesto bilo

koje točke T ravnine P odabrana je točka G na G’
drugom tragu ravnine. Zašto tako odabrana s1 N’
točka pojednostavljuje konstrukciju? .
N’’’ G’’’
. .
T’ s3
Tražena se udaljenost projicira na stranocrtnu ravninu
d
u pravoj veličini (20-8). Zašto? 1x3
T’’’
Napomena. Na isti se način rješava zadatak: U točki ravnine postaviti okomicu na ravninu zadane duljine.
2) Odrediti udaljenost točke T od pravca p.
T”
Uputa. Budući da je pravac
d”
paralelan s 1, zadatak je N” p”
moguće riješiti uvoĎenjem
jedne stranocrtne ravnine –
usporediti 20-8 f).
1x2
T’
d’ p’
.
T’’’ N’
.
d
p’’’ 1x3
3) Konstruirati probodište pravca p i ravnine .
s2
Stranocrt traženog p’’
probodišta N na trećem
A’’
je tragu s3 ravnine .
N’’ G’’
Zašto? (20-8).
1x2
G’ P1’’
s1 A’
N’
A’’’ P1’
p’
G’’’
Napomena. Isti je zadatak N’’’
riješen na drugi način u s3
(19). Rješavanje na ovaj p’’’
način preporučuje se kod P1’’’
onih zadataka kod kojih se
traže probodišta više
pravaca s istom ravninom. 1x3
4) Zadanom točkom D položiti ravninu P paralelnu s
ravninom te odrediti udaljenost tih ravnina.
d s3 2x3
P || r1 || s1 r2 || s2 r3 || s3 r3
D’’’
d (P, ) = d (r3, s3) M’’’
D’’
s2
r2 M’’ x
Napomena 1. Udaljenost dviju
ravnina mjeri se po bilo kojem pravcu
okomitom na te dvije ravnine i
M’ s
jednaka je udaljenosti probodišta tog r1 1
pravca s ravninama. D’
II. stranocrtna ravnina 4
4 3
3 4 = 3x4
2
AIV
3x4
. AIV
3
4
A”
A’’’ x
A
.
1x3
A’ 1
Druga stranocrtna ravnina 4 s prvom stranocrtnom ravninom 3 čini jedan novi sustav ortogonalnih
ravnina projekcija. On je neovisan o tlocrtnoj i nacrtnoj ravnini.
II. stranocrtna ravnina
T”
1x2
TIV . T’
.
T’’’
1x3
3x4
I. stranocrtna ravnina 3 postavljena je

okomito na 1 i zatvara s 2 bilo koji kut.
II. stranocrtna ravnina 4 postavljena je
okomito na 3 i zatvara s 1 i 2 bilo koji kut.
Po istom se principu mogu postavljati

nove stranocrtne ravnine projekcija.
II. stranocrtna projekcija pravca
3 || p 3 1
p’’’ || p
4 3 4 p 3 4 = 3x4 p’’’ p 4 = pIV
3x4
pIV
.
3 pIV
4
p’’’ p
x
p’
1x3 .
P1’’’ 1
P1’
Zadaci p’’ T’’
A’’ d’’
4) Odrediti udaljenost točke T
od pravca p. N’’
P2’’
1x2
Uputa. Zadatak se rješava
dvostrukom primjenom P2’
stranocrta: A’ d’
N’
p’ T’
3 || p 3 1
P2’’’
 4 – usporedi 22-5.
1x3 p’’’
N’’’ .
d’’’ T’’’
3x4
A’’’
pIV
d TIV
Po istom se principu rješavaju sljedeći zadaci:
5) Odrediti najkraću udaljenost (odnosno najkraću transverzalu) dvaju mimosmjernih pravaca.

Uputa. Pomoću dvije stranocrtne ravnine treba postići da se jedan od pravaca projicira u točku.
6) Odrediti udaljenost dvaju paralelnih pravaca.

Uputa. Dvostrukom se primjenom stranocrta pravci projiciraju u točke. Udaljenost je točaka
jednaka udaljenosti pravaca.
7) Konstruirati projekcije pravca koji je jednako udaljen od triju paralelnih pravaca.
Uputa. Pomoću dvije stranocrtne ravnine treba postići da se pravci projiciraju u tri točke.
Središte kružnice opisane tom trokutu četvrta je projekcija traženog pravca.
8) Odrediti pravu veličinu kuta dviju ravnina.
Uputa. Prva se stranocrtna ravnina postavlja paralelno s presječnicom dviju ravnina, a druga
okomito na nju, tako da je četvrta projekcija presječnice točka. Četvrti tragovi ravnina odreĎuju
traženi kut.
Odrediti pravu veličinu kuta dviju ravnina
zadanih trima nekolinearnim točkama
B” D” q”
C”
1x2
A”
C’
B’ qIV
C’’’
q’’’ DIV
A’ D’
q’
1x3
D’’’ BIV
B’’’
3x4
Projiciranje ravninskih likova
a) Trokut. Četverokut. Kružnica.
C’’
C’’
A’’ B’’
A’’ A’’ B’’

B’’
C’’ x x x
C’ C’
A’ C’ B’
B’
A’ B’
A’
1a. 1b. 1c.
Trokut se ABC na sl. 1a. vidi u tlocrtu i nacrtu s različitih strana, Trokut na sl. 1c. paralelan je s 2,
dok se onaj na sl. 1b. vidi s iste strane u objema projekcijama. pa se u nacrtu vidi u pravoj veličini.
Traži se nacrt točke D.
D’’
B’’
C’’
A’’ A’’ S’’
B’’ D’’
C’’ x
x
D’ D’
C’
S’
C’
A’ A’
B’
B’
Nacrt točke D određen je iz činjenice da projekcija
paralelograma mora biti paralelogram.
S’’
Projekcija je kružnice kružnica
ako je ravnina kružnice paralelna
s ravninom projekcije.
x
Projekcija je kružnice dužina ako je
ravnina kružnice okomita na ravninu
projekcije.
S’
Konstrukcija prave veličine ravninskog lika
b) Geometrijski likovi u projicirajućim ravninama
1. Odrediti pravu veličinu trokuta u 2. Konstruirati projekcije kružnice koja leži
prvoj projicirajućoj ravnini P. u drugoj projicirajućoj ravnini ako je zadan
tlocrt središta i polumjer r.
C’’
r2 r2 r
C’’
r
A’’ S’’
r
B’’ x D’’
. x
r20 A’
A’
A0
C’
C’ S’ D’
B’
r1
B0 r1
C0 Uputa. Prava se veličina
lika određuje B’
prevaljivanjem lika u 1.
Konstrukcija prave veličine ravninskog lika
b) Geometrijski likovi u općim ravninama – rotacija ravnine oko traga
Rotacija jedne točke ravnine P oko r1 u 1
  1    P    r1
  P = t  t  r1 T2 2
r2
t – priklonica prve
skupine ravnine P S
t’’
ST1 – polumjer
t
rotacije 
t’
S’ .
.
 T1
r1
(S)
1
Napomena. Uočite da ravnina P može rotirati
oko traga r1 u 1 na dva načina!
Rotacija točke ravnine oko traga u 1. Antirotacija točke F
iz 1 u ravninu P.
r2
r2
T2”
S’’
T’’
t’’
x
T2’ T1” F”  (T)” x
t’ (S*)
T’
S’
t’ T1’
t0 T*0
T1’ T20 T0 t0
S0
(S) T*’
r1
r1 F’  (T)’
Napomena. Na isti bi se način izvela rotacija oko Za antirotaciju se može koristiti priklonica
prve skupine t točkom T.
drugog traga u ravninu 2.
C’’ r2
Zadaci
A’’
1) Konstruirati pravu
veličinu trokuta ABC. B’’
Uputa.
C’
a) Odrediti tragove ravnine
trokuta pomoću dvaju
ukrštenih pravaca (17-4 d).
A’ B’
b) Rotirati točku A u 1. A0
c) Točke (B) i (C) konstruirati

(B)
pomoću afinosti (os r1) (11-12).
r1
(A)
(C)
s2
S0
Zadaci
2) Ravnina  zadana je
tragovima s1 i s2. Konstruirati S’’ k’’
projekcije kružnice k  
kojoj je središte točka S, ako
je zadana duljina polumjera r.
x
r
k’
Projekcija je kružnice općenito
elipsa kojoj treba odrediti r
veliku i malu os.
VAŽNO! S’
U svakoj je projekciji velika r

os na sutražnici, a mala na S0
priklonici odgovarajuće (k) r
skupine (duljina se male osi r
određuje pomoću prevaljene (S)
priklonice).
s1
Velika se i mala os tlocrtne
elipse projiciraju u konjugirane
promjere nacrtne elipse.
Zadaci s2
3) Konstruirati projekcije kvadrata
kojemu je jedna stranica na pravcu p, p’’
q’’
a jedan vrh u točki A. D’’
C’’ A’’
Uputa.
a) (p, q) =  (pomoću
B’’ x
dvaju paralelnih pravaca)
b) Rotirati točku A u 1. D’ p’
C’
c) p || q  (p) || (q)
q’
d) •(A)(B)(C)(D) A’
jedno od dvaju rješenja B’ A0
e) Pomoću afinosti (11-13)  (C) (B)

A’B’C’D’ s1
f) Ordinalama 
A”B”C”D” (D) (A)
(q)
Napomena. Projekcija je kvadrata uvijek paralelogram. (p)
Zadaci s2
4) Trokut ABC leži u C’’

ravnini 1. Treba ga
rotirati u ravninu . T’’
A’’
Uputa.
a) Konstruirati prevaljenu
priklonicu prve skupine (C) B’’
nekom točkom T zadane
ravnine (23-6).
b) Sve su prevaljene (B) B’
priklonice prve
skupine međusobno
paralelne. T’
c) Tlocrte preostalih (A)
točaka odrediti pomoću
afinosti (11-12.)
C’
d) Nacrti se točaka mogu T0
konstruirati pomoću
sutražnica, ali i na razne
druge načine. Istraži kako! A’
s1
A0
Geometrijska tijela
Dio prostora omeđen ravnim i oblim plohama, ili samo ravnim, ili samo oblim
plohama geometrijsko je tijelo koje može biti uglato ili oblo, pravilno ili
nepravilno, uspravno ili koso.
Kažemo da je geometrijsko tijelo pravilno ako mu je baza pravilan
geometrijski lik, a os tijela okomita na ravninu baze sve izvodnice
odnosno bridovi pravilnog tijela jednake su duljine.
Napomena. Neka tijela imaju bazu koja je pravilan geometrijski lik i izvodnice ili bridove jednakih
duljina, ali je os tijela kosa u odnosu na ravninu baze, pa se nazivaju kosim tijelima (25-2).
Uglata geometrijska tijela zovemo poliedrima. (O pravilnim poliedrima 26. )
Pri projiciranju tijela na neku ravninu nisu vidljive projekcije svih njegovih
ploha. Bridovi se, odnosno crte koje dijele vidljive dijelove tijela od nevidljivih
pri projiciranju na neku ravninu projekcije, zovu konture toga tijela.
Neka je točka na plohi geometrijskog tijela ako je na pravcu odnosno krivulji

koja pripada toj plohi.
Prizme
Prizme mogu biti trostrane, četverostrane,..., pravilne ili nepravilne, uspravne ili kose.
b) kosa trostrana
Trostrane D’’ F’’ E’’
a) uspravna pravilna trostrana nacrtna kontura
D’’ E’’ F’’

nacrtna kontura
T’’
F’
T’’
x
A’’ C’’ B’’
x D’
A’’ B’’ C’’ E’
C’
C’=F’ tlocrtna kontura
T’
A’= D’
T’ tlocrtna kontura A’
B’
B’=E’
Napomena. Iz tlocrta se točke ne može Nacrt se točke T na pobočki ABDE može naći
zaključiti o njezinu položaju u nacrtu. pomoću bilo koje dužine te pobočke.
Četverostrane prizme
c) paralelopiped (kvadar) d) kosa kvadratska
Paralelopiped je četverostrana prizma
kojoj je baza paralelogram. Može biti T’’
uspravni ili kosi. nacrtna kontura
E’’= H’’ F’’= G’’
A’’= B’’ C’’= D’’

x
D’= H’ C’= G’ T’
tlocrtna kontura
A’= E’ B’= F’ Pravac nosilac točke T pokazuje na kojoj se

pobočki ona nalazi. Ovdje je taj pravac sutražnica
Oznake vrhova pokazuju da je riječ o kvadru. prve skupine ravnine pobočke. Točka T na gornjoj
je strani pobočke koja je u nacrtu nevidljiva.
Rješenje. Dodati bokocrtnu projekciju!
Piramide
Piramide mogu biti trostrane, četverostrane, peterostrane,..., pravilne ili nepravilne,
uspravne ili kose. b) kosa kvadratska
a) pravilna trostrana nacrtna kontura
V’’
nacrtna kontura
T’’
T’’
x x
A’’ C’’ B’’
C’
T’
tlocrtna kontura
V’ tlocrtna kontura
T’
A’ B’
Zaključak: Točka T nalazi se na
Točka T leži na pobočki ABV. Odrediti joj tlocrt. donjoj prednjoj strani piramide.
Valjci
Valjci mogu biti uspravni ili kosi; kružni, eliptički, parabolički, hiperbolički, ...
– što ovisi o krivulji baze.
a) uspravni kružni ili rotacijski
Nacrt točke M na vidljivoj izvodnici

nije jednoznačno određen.
a’’ N’’ b’’
Tlocrt je točke N na nevidljivoj
M’’ izvodnici jednoznačan.
x
Izvodnice su a i b konturne za nacrt;
sve su izvodnice valjka, čija su prva
N’ probodišta (nožišta) na prednjem dijelu
kružnice baze, u nacrtu vidljive.
a’ b’
M’
Valjci N’’
P’’
b) kosi kružni
S”
U tlocrtu su vidljive one izvodnice
čija prva probodišta leže na vidljivom T’’
dijelu kružnice baze između izvodnica
a i b. M’’ x
c’’ d’’
U nacrtu su vidljive one izvodnice a’
čija prva probodišta leže na prednjem
c i d. c’ d’
Točka T na donjem je dijelu M’

valjka. Odrediti njezin nacrt P’’
pomoću izvodnice. b’
S’
T’
Tlocrt se točke P, koja je na stražnjem
dijelu valjka, može geometrijski točno
N’
odrediti pomoću izvodnice
ili kružnog presjeka.
Stošci
Stošci mogu biti uspravni ili kosi; kružni, eliptički, parabolički, hiperbolički, ...
– što ovisi o krivulji baze.
a) uspravni kružni ili rotacijski

U tlocrtu su vidljive sve izvodnice stošca.
V’’
U nacrtu su vidljive one izvodnice
čija prva probodišta leže na prednjem
P’’ a i b.
a’’ b’’
T’’
Točka T zadana nacrtom može ležati s
x prednje ili stražnje strane stošca. Njezin
položaj pokazuje vidljivost izvodnice
koja njome prolazi.
T’ Nacrt se točke P može odrediti pomoću

izvodnice ili kružnog presjeka.
a’ V’ b’
P’
Stošci
b) kosi kružni c’’
U tlocrtu su vidljive one izvodnice P’’

čija druga probodišta leže na S’’
gornjem dijelu kružnice baze
između izvodnica a i b.
a’’ b’’
U nacrtu su vidljive one izvodnice
čija druga probodišta leže na
vidljivom dijelu kružnice baze
d’’
između izvodnica c i d.
(Konstrukcija konturnih izvodnica – x
07-2). c’ d’
a’ b’
Nacrt se točke P, koja je na gornjem P’ S’

dijelu stošca, može geometrijski
točno odrediti pomoću izvodnice ili
kružnog presjeka.
Kugle
T’’ k” m’’ Kontura kugle u tlocrtu je kružnica

e, koja se u nacrt projicira u dužinu.
S’’ e’’ e – ekvator
Kontura kugle u nacrtu kružnica je m,
koja se u tlocrtu projicira u dužinu.
m - meridijan
x Točka je na kugli ako je na nekoj
kružnici kugle. Pogodne su one
kružnice koje su paralelne s
jednom od ravnina projekcija.
Odrediti nacrt točke T koja je na
S’ gornjoj strani kugle.
m’
k - paralela
T’ e’
k’
Pravilna uglata geometrijska tijela
Pravilna uglata geometrijska tijela omeđena su pravilnim, međusobno sukladnim

geometrijskim likovima i zovu se pravilni poliedri. Može im se upisati i opisati kugla.
Pet pravilnih poliedara jesu:
TETRAEDAR
Sastoji se od:
4 jednakostranična trokuta
6 jednakih bridova
4 vrha; svakim prolaze po 3 brida
HEKSAEDAR – KOCKA
Sastoji se od:
6 sukladnih kvadrata
12 jednakih bridova
8 vrhova; svakim prolaze po 3 brida
OKTAEDAR
Sastoji se od:
8 sukladnih jednakostraničnih trokuta
12 jednakih bridova
3 jednake, međusobno okomite
dijagonale triju kongruentnih kvadrata
DODEKAEDAR
Sastoji se od:
12 sukladnih peterokuta
30 jednakih bridova
IKOSAEDAR
Sastoji se od:
20 sukladnih jednakostraničnih trokuta
30 jednakih bridova
12 vrhova; svakim prolazi po 5 bridova
Konstrukcija projekcija pravilnih geometrijskih tijela
koja su u općem položaju prema ravninama projekcija
Za rješavanje se zadataka ovog poglavlja pretpostavlja poznavanje konstruktivnih postupaka

obrađenih u četvrtom poglavlju ovog udžbenika.
O pravilnim geometrijskim tijelima – (24-1) i (26).
Napomena. Uz zadane elemente svaki od zadataka ima jedno ili konačan broj rješenja. Neki se
od zadataka mogu riješiti na nekoliko načina, pa je najčešće izabran najkraći i najjednostavniji. U
idućim je primjerima sugeriran pristup rješavanju te vrste zadataka: prostorna skica s ucrtanim
zadanim elementima, shema rješenja s pozivom na rješenje određenog koraka iz četvrtog
poglavlja te konstruktivno izvođenje.
1. zadatak
Konstruirati projekcije kocke kojoj
s2
na pravcu p leži jedan brid, a jedan je
H’’
vrh pobočke kojoj pripada taj brid
točka A (A p). E’’ p’’
q’’
G’’
D’’
E C’’ F’’ A’’
B’’ x
D’ p’
A a p C’
H’ q’
Shema rješenja: A’
a) (A, p) = G’ B’ A0
b) rotacija ravnine ; konstrukcija
kvadrata ABCD (23-9) (dva rješenja!) (C) (B) a
E’
c) u vrhovima baze postaviti pravce F’ n’ s1
okomite na ravninu baze i na njih E0
nanijeti duljinu a osnovnog brida (D) (A) n0
a
kocke (20-7 e) (dva rješenja!).
d) odrediti vidljivost u projekcijama (p) (q)
Shema rješenja – II. način
a) A P, P p
točka A (A p). b) p P=B
A p
Shema rješenja – II. način:
a) A P, P p
točka A (A p). b) p P=B
c) rotacija ravnine P; konstrukcija
kvadrata ABFE
P E F
d) na pravac p od točke B nanijeti
C duljinu brida kocke a AB C
A B p
e) odrediti ostale vrhove kocke
Napomena. Zadatak ima četiri rješenja.

2. zadatak
s2 V’’
Konstruirati projekcije rotacijskog stošca
kojemu je baza u ravnini P(r1,r2). Središte r2
n” S0
je baze u točki S(-, S”) te ravnine, dok je
vrh stošca u ravnini  || 1. Zadana je
duljina polumjera baze r.
r S’’ k’’
V

x
k’
S r
P S’
r
Shema rješenja:
S0
a) Konstruirati projekcije kružnice baze (23-8).
r
b) S  n  P n    V (19) V’ r
c) Konturne se izvodnice mogu n’
konstruirati pomoću afinosti (12-7).
d) Odrediti vidljivost. r1
r2
3. zadatak
V’’
Konstruirati projekcije rotacijskog
stošca kojemu je vrh u točki V, a o”
baza u ravnini P (r1, r2) dira 2. r
S0
V
S’’
P x
S
Shema rješenja: S’
a) V  o, o  P, o  P = S
b) d (S, r2 ) = r o’
S0
c) U nacrtu i tlocrtu konstruirati
veliku i malu os elipse (23-8).
d) Konturne izvodnice mogu se r1
konstruirati pomoću afinosti (12-7). V’
4. zadatak r
S0
Konstruirati projekcije rotacijskog stošca
koji duž izvodnice AV dira 1, a kojemu je r
promjer baze 2r.
2r
r
S’’
V0 r
g2 V’’ A’’ x
1 g1
C’
V’
r
Shema rješenja:
a) Pravcem AV postaviti ravninu B’
osnog presjeka okomitu na 1. S’
r A’
b) Konstruirati nacrt središta.
c) Konstruirati nacrt stošca 2r S0
pomoću osnog presjeka. D’
B0
5. zadatak
o’’
Konstruirati projekcije pravilne
kvadratske piramide kojoj je
V’’
na pravcu o os, u točki A jedan D’’ C’’
vrh osnovice, a v duljina visine.
v
s2 (D)
o S’’
V B’’
A’’ (A)
(S) x
.
 V’
A’ o’ (C)
S
A
D’
(B)
Shema rješenja: S’
a) A ,   o (20-4 b)
b) o   = S (19-6) B’
. s1
c) Konstruirati projekcije kvadrata (23-9). C’ S0
o0
d) Na o od S nanijeti duljinu visine v  V0
vrh V (dva rješenja) (20-7).
e) Odrediti vidljivost.
6. zadatak
Konstruirati projekcije rotacijskog
valjka kojemu je GH tetiva kružnice U0
g2
osnovice, a os o duljine d leži u o’’ o0
ravnini . U’’
o d S0
P
S P H H’’
s2 r2
P’’
G 
S’’
G’’
. x
o’
Shema rješenja: g1
a) Konstruirati simetralnu ravninu  U’ .
dužine GH (20-5).
S0
b) o =    (18-3) s1
c) Ravnina osnovice P  o, GH  P. r1 r S’
d) o  P = S (19-6)
G’
e) Konstruirati kružnicu k (S, SG) (23-8).
f) Na o nanijeti d od S (dva rješenja!) (20-7). P’
g) Odrediti vidljivost u projekcijama. H’
O kosom projiciranju
Postupak se kojim se neki prostorni objekt projicira paralelnim zrakama projiciranja na
ravninu slike zove paralelno projiciranje (13-2).
Poseban slučaj paralelnog projiciranja kod kojeg zrake projiciranja čine s ravninom slike
kut 90 jest koso paralelno projiciranje.
Neka svojstva kosog projiciranja:

A’ A a) A A
s b) g g ako je g s
c) A g A g
A
d) m || n m || n
e) sačuvani su omjeri
f) d (A B) d (A B) tj. projekcija dužine može biti veća,
jednaka ili manja od svoje prave veličine
B
g) tj. projekcija kuta može biti veća,
jednaka ili manja od svoje prave veličine
A
itd.
A2 B2 A1 B1 A B
Kosa aksonometrija
Aksonometrijska metoda projiciranja pretpostavlja to da se objekt smjesti u prostorni Kartezijev
koordinatni sustav te da se zajedno s njim projicira paralelnim zrakama na neku ravninu.
Ako su zrake projiciranja okomite na ravninu projekcije ortogonalna aksonometrija.
Ako su zrake projiciranja kose prema ravnini projekcije kosa aksonometrija.
Temeljni teorem kose aksonometrije jest Pohlkeov teorem:
Neke se tri dužine u ravnini - OA, OB, OC - koje izlaze iz točke O, a ne leže na istom
pravcu, mogu smatrati kosom paralelnom projekcijom triju jednakih i međusobno
okomitih dužina u prostoru OA, OB, OC, koje izlaze iz točke O.
z
C
OA = OB = OC B y Na temelju Pohlkeova teorema
. 1. po volji izbor aksonometrijskih

O . . projekcija koordinatnih osi
A x
z
2. po volji izbor jediničnih dužina
C na tim koordinatnim osima
y
B (prikrate u smjeru osi)
O
A
x
Koordinatni sustav u kosoj aksonometriji
s pogledom odozgo s pogledom odozdo
z
z
y
x
O x
y O
Zbog zornosti se aksonometrijske

Za dx = dy = dz = 1 - IZOMETRIJA
slike preporučuju se sljedeća
ograničenja:
10 15° prikrate u smjeru osi
20° 30° dy dx dz 1
Koordinatni sustav u kosoj aksonometriji
s pogledom odozgo s pogledom odozdo
z
z
y
x
O x
y O
Zbog zornosti se aksonometrijske

Za dx = dy = dz = d - IZOMETRIJA
slike preporučuju sljedeća
ograničenja:
10° 15° prikrate u smjeru osi
20° 30° dy dx dz 1
Kosoaksonometrijska slika točke
Prikrate su u smjeru z
koordinatnih osi npr.: T”
T’’’ T”
z
dx = 0,8 d
T’’’
dy = 0,7 d T
dz = 0,9 d y x
O
d
T’
kutovi proporcionalnosti x
y O
dz y
dx
0,9 d dy
0,8 d T’
0,7 d
z
P
Pogled odozdo
P”
y x
P’
Uvećanje 2 puta!
Kosoaksonometrijska slika pravca i ravnine
U izometriji nacrtati pravac U izometriji nacrtati
p P1P2[P1(2,3,0), P2(5,0,4)]. ravninu P(5,3,4).
z z
P2 r3 r2
p
1 1
1 1
1 1
x x
y y r1
P1
Konstrukcija kosoaksonometrijske slike objekta
z
Izometrija s pogledom odozgo
z x
O
O x s pogledom odozdo
y
z
y
x
O
z
z x
O
x s pogledom odozdo
y
z
y
x
O
z
z x
O
x s pogledom odozdo
y
z
y
x
O
Probodište pravca i ravnine u kosoj aksonometriji
z
Shema rješenja (19):
1. p r2
r3 P
2. =q
p P2
3. q p=N
d2
d3 Q2
N
p”
Q3
q P1 d1= p’
Q1
x
y r1
Probodište pravca i ravnine u kosoj aksonometriji
z
Shema rješenja (19):
1. p r2
r3 P
2. =q
p P2
3. q p=N
d2
d3 Q2
N
p”
Q3
q P1 d1= p’
Q1
x
y r1
Kosoaksonometrijska slika stošca
dva puta uvećati
z z
V”
V”
V
S” x
O
S’=V’
x
y
C
1. Rytz osi elipse. y

S B
2. Točna konstrukcija konturnih
izvodnica pomoću afinosti.
– Približna konstrukcija: tangente A
na hiperoskulacijske kružnice u
tjemenima A i B (07-2). D
dva puta uvećati
z z
V”
V”
V
S” x
O
S’=V’
x
y
C
.
1. Rytz osi elipse. y
S B
2. Točna konstrukcija konturnih .
izvodnica pomoću afinosti (12-11).
– Približna konstrukcija: tangente A
tjemenima A i B (07-2). D
dva puta uvećati
z z
V”
V”
V
S” x
O
S’=V’
x
y
. H
y
S
G .
– Približna konstrukcija: tangente
tjemenima A i B (07-2).
dva puta uvećati
z z
V”
V”
V
S” x
O
S’=V’
x
y
.
y
S
.
Kosa projekcija
Kosa je projekcija vrsta kose aksonometrije kod koje su dvije
koordinatne osi (najčešće x i z) paralelne s ravninom slike.
•Projekcije x, z koordinatnih osi x, z međusobno su okomite.

z z
•d x= dz = d
•Dužine, likovi, krivulje,... paralelne s ravninom (x, z)
projiciraju se u pravoj veličini.
M – točka na osi y M' '
n d y d O M OM – prikrata na y M M' O x x
y
Preporuke zbog zornosti: M'
30, 45, 60 y
n 1 2, 2 3, 3 4
Točka
30 Prikraćivanje ordinate točke

2 z
n pomoću trokuta M'M’O.
3 T T''
Između ortogonalnog i kosog
tlocrta postoji afina srodnost:
• os afinosti jest os x,
M' ' • zrake su paralelne s M'M.
M M' O x
z T
T''
y T'
M' T' M M'
y T'
pogled odozgo M' '
O x
y
pogled odozdo M' T'

y
Pravac
U kosoj projekciji 30 , n 2 3 nacrtati pravac p P1 P2 P1(2,4,0), P2 (4,0,5) .
z
P2 P2
p
p’’
1
O M' ' P1''
M M' 1 x
1 P2 '
p’
P1
y p’
M'
P1
y
Ravnina
U kosoj projekciji 30 , n 2 3
nacrtati tragove ravnine P(8,6,5).
z
r2 r2
r3
1
O M' '
M M' 1 x
1
r1
y M'
r1
y
U kosoj projekciji 30 , n 2 3 konstruirati probodište pravca
p P1 P2 P1 (2,4,0), P2 (4,0,5) s ravninom P(8,6,5).
z
P2 P2
e2
e3 p
r3 r2 r2
1 S2
P s
O
M M' 1 e1 x
1
r1 1. Zadanim se pravcem p
P1
položi ravnina E(e1,e2).
S1
M'
y P1 2. Odredi se presječnica
r1
s = E P.
S3
3. Sjecište p s = P
traženo je probodište.
y
Kosa projekcija valjka s bazom u (x, z) ravnini
30
z
2
n
3 M”=N”
G” M
G G’ O x
N’
N’
y M’
G’
M’
30
z
2
n
3 M”=N”
G” M
G G’ O x
N’
N’
y M’
G’
M’
30
z
2
n
3 M”=N”
G” M
G G’ O x
N’
N’
y M’
G’
M’
30
z
2
n
3 M”=N”
G” M
G G’ O x
N’
N’
y M’
G’
M’
Konstrukcija kose projekcije kružnice koja je u ravnini (x, y)
Elipsa k afino je pridružena z

kružnici k’ u afinitetu između
koordinatnih ravnina (x, y) i
(x, y). x je os afinosti.
1
Pomoću afine srodnosti O A
određeni su konjugirani 1
M M' 1 x
promjeri AB, CD. S'
C D
B S'
y M'
k'
Osi elipse određene su

korištenjem Talesova poučka.
y
Kosa projekcija spoja dviju greda
30 Uputa. Donju gredu nacrtati gledajući

z odozgo, a gornju gledajući odozdo.
2
n
3 Odvojiti nacrte!
G”
G G’ O x
y
G’
y
30
z
2
n
3
y
G”
G G’ O x
y
G’
y
30
z
2
n
3
y
G”
G G’ O x
y
G’
y
30
z
2
n
3
y
G”
G G’ O x
y
G’
y
Eckhartov postupak
konstrukcija je aksonometrijske slike objekta, a čini je sljedeće:
razdvajanje ortogonalnih projekcija objekta te njihovo postavljanje u bilo koji
međusobni položaj.
pogled odozgo
z z pogled odozdo
z' '
z' '
y
y O A x
O'' y' ' O
O' z' A' '
A O' z' A' '
O'' y' '
x x' ' x' '
y' A' y' A'
x'
x'
Kroz O’ bira se po volji smjer z , a iz O’’ smjer y.

Sjecište O pravaca y i z aksonometrijska je projekcija ishodišta prostornog
koordinatnog sustava O(x, y, z).
Os x se određuje pomoću bilo koje točke A osi x.
Konstrukcija aksonometrijske slike spoja dviju greda
donjeg dijela s pogledom odozgo, a gornjeg s pogledom odozdo
z z1
z' '
y1
O1 A1 Grede imaju
x1 zajednički tlocrt.
x' '
O'' y' '
O A' '
y
O' z' A
x
y' A'
Preporuka: x'
z z''
O x, y, z i O1 x1, y1, z1 simetrični su u odnosu na x’’.
Konstrukcija aksonometrijske slike spoja dviju greda
donjeg dijela s pogledom odozgo, a gornjeg s pogledom odozdo
z z1
z' '
y1
O1 A1 Grede imaju
x1 zajednički tlocrt.
x' '
O'' y' '
O A' '
y
O' z' A
x
y' A'
Preporuka: x'
z z''
O x, y, z i O1 x1, y1, z1 simetrični su u odnosu na x’’.
Ortogonalna aksonometrija
Ortogonalna aksonometrija jest aksonometrijska metoda kod koje se objekt
zajedno s prostornim pravokutnim koordinatnim sustavom O(x, y, z), koji
je u općem položaju prema ravnini slike , ortogonalno projicira na ravninu .
tračni trokut:
z
x, y, z projekcije koordinatnih osi x, y, z
Z XY , XZ , YZ tragovi ravnina Oxy, Oxz, Oyz u ravnini
x Oyz, y Oxz, z Oxy x YZ , y XZ , z XY

Y1
X1 O X1, O Y1, O Z1 projekcije priklonica OX1, OY1, OZ1
ravnina Oxy, Oxz, Oyz
Y O X
.
y
Z1
x
Točka z T’
z
x
Z (z)
(O)
T’’
y
X1 Y1
(x) z
(y)
O (x)
y
Z1
X T’
Y T
x
O
(O) T’’
x
y
Stožac S (4,3,0), v 6, r 3 s bazom u ravnini Oxy.
z
zo
z
vo
X1 Y1
V
Oo
(y)
O ro (x)
y
Z1 O
X
Y
x
ro ro ro
S x
y
(O)
Valjak S (4,0, 4), v 6, r 3 s bazom u ravnini Oxz.
Z (z)
(O)
Oo z
ro
ro
X1 Y1 S
(x)
vo
O
U
y
Z1 O
X
Y
x
y x
yo
Stožac S (4,3,0), v 6, r 2 s bazom u ravnini Oxy.
z
zo
z
vo
X1 Y1
V
Oo
(y)
O ro (x)
y
Z1 O
X
Y
x
ro ro
S x
y
(O)
Valjak S (4,0, 4), v 6, r 3 s bazom u ravnini Oxz.
Z (z)
(O)
Oo z
ro
X1 Y1
(x) S
vo
O (x) V
y
Z1 O
X
Y
x
y x
yo
Ortogonalno aksonometrijska slika objekta
z z
zo
X1 Y1
Oo
(y) (x)
O
y
Z1
X
Y x O
z (O)
x
M 1:2 y
x
Ortogonalno aksonometrijska slika objekta
z z
zo
X1 Y1
Oo
(y) (x)
O
y
Z1
X
Y x O
z (O)
x
M 1:2 y
x
Ortogonalni
Eckhartov postupak
z z' '
(z)
(O) x' '

O'' y' '
O
Y (x)
y (O)
X
x
(y) O' z'
(x)
y'
x'
Ortogonalni
Eckhartov postupak
z z' '
(z)
(O) x' '

O'' y' '
O
Y (x)
y (O)
X
x
(y) O' z'
(x)
y'
x'
Trostruko uvećanje
Viseća kupola
z
Mala se os presječne
elipse može konstruirati
zo kao u (10) ili u (36-3).
Konturne točke: pravac a

presječnica je ravnine
Između ravnine (x, y) konturne kružnice kugle i
i njezina rotiranog ravnine kružnice
a paralelne s (y, z). Pritom
položaja u ravninu
slike x), (y)) postoji vrijedi: paralelne ravnine
afinost. presječene trećom imaju
paralelne presječnice.
Oo
Kontura kugle u Isto vrijedi za
ortogonalnoj paralelnu kružnicu na
O stražnjoj strani kugle.
aksonometriji
jest kružnica. (x)
(y)
y
x
U ovom primjeru
kružnice paralelne s (x, z)
nemaju s konturnom
kružnicom kugle
zajedničkih dirnih točaka.
(O)
Viseća kupola
z
zo
Oo
(y) (x)
y
x
(O)
Trostruko uvećanje Bizantska kupola
z
ili kupola s pandantivima
Kroz os z postavljena
stranocrtna ravnina
zo okomita na ravninu slike
siječe kuglu u kružnici
koja se prevali u ravninu
slike. Traži se stranocrt
kružnice – ekvatora e
gornje polukugle.
e0
Konturne točke na
kupoli:
Oo
presječnica ravnina
O konturne kružnice
kugle i kružnice
(y) (x)
paralelne s (x, y),
koje su obje
y x okomite na
stranocrtnu ravninu,
projicira se u
stranocrtu u točku.
(O)
Bizantska kupola
z ili kupola s pandantivima
zo
Oo
(y) (x)
y
x
(O)
Prizmatične plohe. Prizme
Prizmatična ploha nastaje gibanjem pravca u prostoru koji siječe stranice nekog poligona
i ostaje sam sebi paralelan. Taj je pravac izvodnica plohe, a poligon ravnalica.
Prizma je dio prostora omeđen

prizmatičnom plohom i dvjema
p paralelnim ravninama.
Ovisno o vrsti poligona, ona može

biti pravilna i nepravilna, trostrana,
A4
A1 četverostrana, peterostrana,...
A2 A3
Presjeci prizme:
a) ravninom paralelnom
s bazom
dobije se poligon
sukladan bazi
Presjeci prizme:
s bazom
dobije se poligon
sukladan bazi
b) ravninom paralelnom
s pobočnim bridom
dobije se paralelogram
Presjeci prizme:
s bazom
dobije se poligon
sukladan bazi
b) ravninom paralelnom
s pobočnim bridom
dobije se paralelogram
c) ravninom u općem
položaju dobije se
poligon koji je afino
pridružen bazi
Presjek uspravne prizme općom ravninom
E’’ F’’ H’’ G’’
r2 Vrhovi presječnog poligona
probodišta su pobočnih
d2 bridova prizme s ravninom
4’’ 3’’
presjeka.
Stranica presječnog poligona
1’’ presječnica je ravnine pobočke
2’’ x i ravnine presjeka.
A’’ B’’ D’’ C’’
4’ D’=H’ Napomena: Nacrt se
presječnog poligona može
A’=E’
odrediti i pomoću sutražnica
3’ presječne ravnine.
1’
d1 C’=G’ (Obrazložite!)
Prava veličina presječnog
četverokuta može se
2’ odrediti rotacijom ravnine
B’=F’
P u jednu od ravnina
r1 projekcija (23-7).
C’’
Normalni presjek kose
.
trostrane prizme r2 B’’
A’’
Uputa. Pomoću stranocrta odrediti x
probodišta svih pobočnih bridova
s ravninom presjeka (22-6). A1
r1
Važno: Stranocrt je okomit
. A’
na ravninu presjeka i na onu
ravninu projekcije u kojoj je C’
baza tijela.
Ravnina presjeka za stranocrtnu je

B’
ravninu projicirajuća.
.
Između ravnine presjeka i ravnine A’’’ . r3

B’’’
baze postoji afinost; C’’’
os afinosti – r1= 1 P 1x3
A – A1 par pridruženih točaka

Piramidalne plohe. Piramide.
Piramidalna ploha nastaje gibanjem pravca u prostoru koji siječe stranice nekog poligona,
a jedna njegova točka miruje. Taj je pravac izvodnica plohe, točka je vrh, a poligon
ravnalica.
Piramida je dio prostora omeđen
V piramidalnom plohom i dijelom
ravnine unutar stranica poligona.
p Piramida može biti uspravna ili kosa.
Ovisno o vrsti poligona, uspravna
A4 piramida može biti pravilna i
A1 nepravilna, trostrana,
A2 A3 četverostrana, peterostrana,...
Presjeci piramide:
s bazom
dobije se poligon
sličan bazi
Presjeci piramide:
s bazom
dobije se poligon
sličan bazi
b) ravninom kroz vrh
dobije se trokut, dužina
ili točka (prodiskutirati!)
Presjeci piramide:
s bazom
dobije se poligon
sličan bazi
b) ravninom kroz vrh
dobije se trokut, dužina
ili točka (prodiskutirati)
c) ravninom u općem
položaju dobije se
poligon koji je
perspektivno kolinearno
pridružen bazi
Presjek piramide projicirajućom ravninom
30 Između ravnine baze i
ravnine presjeka postoji
V” perspektivna kolineacija:
10 r2 V – centar
20 r1 – os
3’’
2’’ A – 1 par pridruženih
točaka (probodišta jednog
1’’ pobočnog brida s ravninom
C’’ x baze i s ravninom presjeka).
A’’ C’ B’’
Prava veličina presječnog trokuta
2’ može se odrediti:
V’ • prevaljivanjem ravnine oko r2 u
1’
2 ili
A’ 3’
• rotacijom oko r1 u 1.
r1 B’
Presjek kose piramide općom ravninom
Stranocrtna ravnina 2x3
okomita je na presječnu
ravninu i onu ravninu
projekcije u kojoj je baza.
V’’
. 1’’’
2’’’
Između ravnine presjeka i 1’’ 3’’’
ravnine baze postoji
perspektivna kolineacija: r3
V – centar, 3’’
r2 – os,
r2 2’’
a par pridruženih točaka jest?
x
1’
r1 2’
3’
• Prava veličina presječnog
trokuta može se dobiti:
• prevaljivanjem oko r3 ili
• rotacijom oko r1 ili r2. (23-7).
V’
Plohe
Definicija 1. Skup od 2 točaka u prostoru kontinuirano povezanih po nekom pravilu
čini (omata) plohu.
Definicija 2. Red realne algebarske plohe jednak je broju n svih probodišta (realnih i
imaginarnih) bilo kojeg pravca prostora s plohom, uz uvjet da pravac ne pripada toj
plohi.
Definicija 3. Razred realne algebarske plohe jednak je broju tangencijalnih ravnina
koje se mogu položiti nekim pravcem prostora na tu plohu.
Ako su red i razred jednaki, ploha ima stupanj.
Podjela ploha prema načinu nastanka: rotacijske, klizne,...

Podjela ploha prema broju pravaca: opće (konačan broj pravaca), pravčaste (beskonačno
mnogo pravaca),...
Opće plohe
Plohe 2. stupnja:
a) rotacijske
• valjak, stožac, kugla
• rotacijski elipsoid spljošteni ili izduženi
• dvoplošni rotacijski hiperboloid

• jednoplošni rotacijski hiperboloid
s direkcijskim stošcem • rotacijski paraboloid
b) nerotacijske plohe 2. reda
• troosni elipsoid, eliptički paraboloid,...

• hiperbolički paraboloid (hipar)
Rotacijska ploha 4. reda – torus
Nastanak nekih ploha
1. Stožasta ploha
Nastaje neprekinutim gibanjem pravca po ravninskoj krivulji (pravac nije u ravnini te krivulje)
tako da jedna točka tog pravca miruje (usporedi s 39).
Ta se točka zove vrh stošca, pravac je izvodnica, a krivulja se zove ravnalica ili osnovna krivulja.
2. Valjkasta ploha
Ako je vrh stožaste plohe beskonačno daleka točka izvodnice, nastaje valjkasta ploha.
3. Kuglina ploha
Nastaje rotacijom kružnice oko jednog promjera.
4. Opća rotacijska ploha

Nastaje rotacijom neke ravninske krivulje oko čvrstog pravca koji je u ravnini te krivulje.
Pravac se zove os plohe.
5. Elipsoid (spljošteni i izduženi)
Nastaje rotacijom elipse oko male ili oko velike osi.
6. Torus
Rotacijom kružnice oko čvrstog pravca koji leži u ravnini te kružnice, a ne siječe je, nastaje
prstenasta ploha ili torus. Ploha je 4. reda.
O presjecima ploha
Definicija 4. Presjek neke plohe ravninom P skup je svih

zajedničkih točaka (realnih i imaginarnih) plohe i ravnine, tj.
P = { T: T &T P}
Teorem 1. Presjek realne algebarske plohe n-tog reda ravninom ravninska

je algebarska krivulja n-tog reda.
Dokaz slijedi iz definicija reda plohe i reda krivulje.
Opći princip konstrukcije točaka presječne krivulje:

Zadanu plohu i zadanu ravninu P siječemo sustavom ravnina i (i = 1,..., k), pri
čemu je k po volji izabran broj. Svaka ravnina iz i siječe plohu u nekoj krivulji
ci, a presječnu ravninu u pravcu pi. Sjecišta pravca pi i krivulje ci točke su tražene
presječne krivulje c, tj.
c= P = U [( i ) (P i )], i R
i
Presječnu krivulju najčešće konstruiramo metodom stranocrta.

Presjeci stožaste plohe ravninom
Stožasta ploha nastaje neprekinutim gibanjem pravca p po ravninskoj krivulji c,

tako da jedna točka V tog pravca miruje (p nije u ravnini krivulje c) (usporediti s
piramidalnom plohom /39-1/).
Definicija. Presječna krivulja stožaste plohe skup je probodišta izvodnica te

plohe s ravninom presjeka.
Presjek plohe 2. reda ravninom krivulja je 2. reda.
Presječna krivulja kružnog stošca može biti:

• raspadnuta, ako presječna ravnina sadrži vrh stošca
• neraspadnuta (kružnica, elipsa, parabola, hiperbola).
Za razumijevanje presjeka kružnog stošca potrebno je znati pogl. 1 (01-4)

a) Vrste raspadnutih presječnih krivulja stošca
a) ravnina siječe stožastu b) ravnina siječe stožac u c) ravnina siječe stožac

plohu u dvjema realnim i dvjema beskonačno u paru konjugirano
različitim izvodnicama blizim izvodnicama – imaginarnih izvodnica
dirna ravnina – realna je jedna točka
b) Vrste neraspadnutih presječnih krivulja stošca
a) presjek stošca ravninom u hiperboli
– dvije izvodnice
probadaju ravninu
presjeka u
beskonačnosti, a sve
ostale u konačnosti
– ravnina položena
vrhom paralelno s
ravninom presjeka
siječe stožac u dvjema
realnim i različitim
izvodnicama (usporedi
/41-2/ a).
b) presjek stošca ravninom u paraboli
– jedna izvodnica
probada ravninu
presjeka u
beskonačnosti, a sve
ostale u konačnosti
– ravnina položena vrhom

paralelna s ravninom
presjeka dirna je ravnina
stošca (usporedi /41-2/ b).
c) presjek stošca ravninom u elipsi
– sveizvodnice probadaju
ravninu presjeka u
konačnosti, dakle presječna
ravnina nije paralelna ni s
jednom izvodnicom stošca
– ravnina položena vrhom

paralelno s ravninom presjeka
siječe stožac u paru
konjugirano imaginarnih
izvodnica (usporedi /41-2/ c).
Perspektivna kolineacija kod presjeka stošca ravninom
uspostavljena je između ravnine presjeka P i ravnine baze 1
A1 = i V
1
A=i P
(A1, A ) – par
pridruženih točaka
V – središte perspektivne
A
kolineacije P
r1 = P 1 – os perspektivne
kolineacije
r1
i
1
A1
Perspektivna kolineacija kod presjeka stošca ravninom
uspostavljena je između ravnine presjeka P i ravnine baze 1
A1 = i V
1
A=i P
(A1, A ) – par
pridruženih točaka
V – središte perspektivne
kolineacije A
r1 = P 1 – os perspektivne P
kolineacije
B
r1
i
B1
1
A1
Presjek stošca projicirajućom ravninom u elipsi
1. Presječna se krivulja r2
u nacrtu projicira u A”
dužinu AB.
O”=C”=D”
2. AB i CD par su
konjugiranih promjera B”
elipse.
x
3. Elipsa je perspektivno
kolinearna slika kružnice
baze.
C’
4. Tangenta u točki presjeka
kolinearno je pridružena A’ B’
tangenti u pridruženoj točki
baze.
D’ T’
T1
t1
t’ D1
r1
Plašt rotacijskog stošca s presječnom krivuljom
Radi rektifikacije (08-3) kružnicu baze treba podijeliti na
r2 12 dijelova ( 30 ) i provesti navedenu konstrukciju.
A” Probodište svake izvodnice s ravninom presjeka treba zarotirati

na konturnu izvodnicu jer se na njoj u nacrtu vidi udaljenost od
O”=C”=D” vrha stošca do točke presjeka u pravoj veličini.
B” 0
x 1 A
9
10 8 2 V
C’
11 7
3 A
A’ V’ B’
0 6
4
B
1 5
D’ 5
4 12
2 6
3 D1 11
r1 7 10
8 9
Presjek stošca projicirajućom ravninom u paraboli
r2
1. Ravnina presjeka paralelna je
s jednom izvodnicom, pa je A”
presječna krivulja parabola.
1”=2” g2
2. Točke presječne krivulje
dobivamo postavljanjem t2
pomoćnih ravnina vrhom stošca t’’
ili paralelno s bazom. x
3’
3. Tangenta u točki presječne t1
1’
krivulje presječnica je
tangencijalne ravnine i ravnine
presjeka. Tangenta se može
dobiti i pomoću perspektivne
t’ A’
kolineacije.
2’
4’
r1
Presjek stošca projicirajućom ravninom u hiperboli
r2
1. Ravnina presjeka paralelna je
s dvjema izvodnicama, pa je
presječna krivulja hiperbola.
2. Dužina AB jedan je promjer

hiperbole, pa je polovište te dužine A”
središte hiperbole.
O”
3. Točke presječne krivulje
konstruiraju se pomoću presječnih B”
ravnina kroz vrh stošca ili
paralelnih s bazom stošca. x
4. Asimptote hiperbole prolaze

središtem O i paralelne su s
izvodnicama koje probadaju ravninu
presjeka u beskonačno dalekim
točkama. O’ B’
A’
Napomena. Vidljivost je određena uz

pretpostavku da nema gornje baze.
r1
Presjek stošca ravninom u kosoj aksonometriji
Shema rješenja:
s2 Vrhom stošca položene
z druge projicirajuće ravnine
sijeku stožac u
B’’ izvodnicama, a ravninu
s3 presjeka u pravcima; u
njihovim su sjecištima točke
presječne krivulje. (Opći
princip 40-6)
M B O’’=C’’=D’’ Konturne točke mogu se
konstruirati pomoću:
O D N a) perspektivne kolineacije
A’’ (vidi 41-6)
C b) pomoćnih ravnina
y M1 t N1 položenih konturnim
x izvodnicama.
T A
Geometrijski točna konstrukcija
nožišta konturnih izvodnica (12-11).
t1 C1 T1 Konstrukcija tangente na bazu pomoću

afinosti (12-9) ili konstrukcijom (10-2).
s1
Presjek stošca trima ravninama
z V''
1. Presjek je ravninom hiperbola
jer je ravnina paralelna s dvjema s2
izvodnicama stošca krivulja E'' d2
ima dvije beskonačno daleke r2
B'' 1''
točke. F''=G''
2. Presjek je ravninom P elipsa jer
su probodišta svih izvodnica stošca s O''=C''=D''
ravninom presjeka u konačnosti. 0 1 A'' x
T'' S''
H' 3'
3. Presjek je ravninom parabola D'

jer je ravnina paralelna samo s F'
jednom izvodnicom krivulja ima E'
T' A'
jednu beskonačno daleku točku. B' S'=V' O' 1'
G'
C'
Slijedi aksonometrijski I'
y s1 2' d 1 r1
prikaz konstrukcije:
Presjeci stošca u aksonometriji
-
z
-
V
-
r3
E
a
s2 d2
a3 A r2
1
O''
D
-
y b2
O
N C S -
M x
O1 r1
s1
B a1
b1
V’’
Presjek rotacijskog stošca općom ravninom
A’’
1. Stranocrtom postižemo da r2
C’’
ravnina presjeka postane
D’’ O’’
projicirajuća.
B’’
2. Presječna se krivulja
u stranocrtu projicira u
dužinu AB.
A’ C’
3. AB i CD g1 V’
konjugirani su r1
promjeri elipse.
O’
4. Presječna je elipsa B’
D’
perspektivno kolinearna
slika kružnice baze.
r3
5. Jedan način dobivanja A’’’ O’’’=C’’’=D’’’ B’’’ 1x3
konturnih točaka u nacrtu jest
konstrukcijom presječnice ravnine
konturnih izvodnica i ravnine P.
V”
Presjek kosog stošca
općom ravninom
r2
Točke na konturnim izvodnicama u q”
L” A”
tlocrtu mogu se dobiti: T”
K” O” t” C”
• pomoću stranocrta
D” J” Q ”
• perspektivnom kolineacijom. B” 1 1x2
Točke na konturnim izvodnicama u V’

nacrtu mogu se dobiti: M’
d1
M1 D’
• pomoću stranocrta B’
• perspektivnom kolineacijom iz K’
tlocrta A’ O’ Q1’
g1 t’
S’ N’ r1
• pomoću ravnine konturnih
izvodnica ; T’ N1 .
C’ B’’’
P = q, K q, A1 C1 B0
K je perspektivno kolinearna slika
središta S baze stošca, odnosno K je C0
t1 T1 S’’’
probodište osi stošca s ravninom P. K’’’ O’’’=C’’’=D’’’
T’’’
1x3 d3 O D0
Tangenta u točki presječne krivulje može 0
A’’’ T0 V’’’
se dobiti npr. perspektivnom kolineacijom.
r3 t0
Odrediti pravu veličinu presječne krivulje! A0
Presjek kosog stošca r2 s2
3”=4”
u hiperboli
Konstrukcija konturnih
7”=8” izvodnica u tlocrtu –
B”
zajedničkih tangenata
O” dviju kružnica (07-5)
V” Točke se na konturnim
A” izvodnicama u tlocrtu
3’ mogu dobiti:
g2
perspektivnom
5”=6” 7’ kolineacijom – točka M
1”=2” ili konstrukcijom
U1
N1 M’ probodišta izvodnice n
B’ – točka N.
2’ na izvodnici n
5’ O’ 8’
A’ V’ nema konturne točke.
4’
Asimptote se mogu dobiti kao u
41-11 ili perspektivnom
A1 kolineacijom: tangenti u točki T1
6’ (odn. U1) baze kolinearno je
M1 pridružena tangenta u beskonačno
dalekoj točki presječne krivulje na
1’
izvodnicama u P.
r1 T1 Napomena. Ravnina P nije paralelna s osi stošca.
s1
Presjeci valjka
Valjak je specijalan slučaj stošca kojemu je vrh u beskonačnosti.
Definicija. Presječna krivulja valjkaste plohe skup je probodišta

izvodnica s ravninom presjeka.
Presječna krivulja kružnog valjka može biti kružnica ili elipsa.

Parabolički se valjak može presjeći samo u paraboli, a hiperbolički samo u
hiperboli.
Ako je ravnina presjeka paralelna s osi valjka, presječna se krivulja raspada na
dva paralelna pravca.
Između ravnine baze i ravnine presjeka postoji afino pridruženje, pri čemu je
presječnica tih ravnina os afinosti.
Presjeci rotacijskog valjka
Ravnina presjeka paralelna Ravnina presjeka nije paralelna ni s

je s bazom kružnica bazom ni s osi valjka elipsa
Presjeci rotacijskog valjka
Ravnina presjeka paralelna Ravnina presjeka dira

s osi dvije realne i valjak u dvjema
različite izvodnice. beskonačno blizim
izvodnicama.
Presjek rotacijskog valjka projicirajućom ravninom.
Plašt valjka s presječnom krivuljom.
1. Presječna je krivulja elipsa koja se u nacrtu 2. Pomoću konstrukcije A. Kochanskog
projicira u dužinu, a u tlocrtu u kružnicu. (08-1) razvije se plašt.
A A
A”
r2
B” B
1 2 3 4 5 6 7 8 1
8 7 6
O/2
1 A’ B’
5
2 4
3
r1
Presjek rotacijskog valjka općom ravninom
1. Presjek se rješava
pomoću stranocrta (22-6)
presječna se krivulja B”’
projicira u treći trag. C”’=D”’=O”’
Stranocrtna se ravnina A”’ B”
postavlja okomito na
r3 C”
ravninu P i na onu
ravninu projekcije koja O” r2
sadržava bazu.
D”
2x3
2. Velika i mala os u tlocrtu –
A”
Rytzova konstrukcija (06).
B’
3. Prava se veličina presječne krivulje D’ N’

konstruira rotacijom presječne ravnine r1
O’
u 1 ili 2 ili njezinim prevaljivanjem M’ C’
oko r3 u 2.
A’
Presjek rotacijskog valjka projicirajućom ravninom u kosoj projekciji
1. Paru okomitih z d2
promjera kružnice baze
afino je pridružen par T2
konjugiranih promjera C t T r2
t2
presječne elipse (12-1). K’ M s2
r3
2. Konturne točke B2
pomoću afinosti O B
ili A
ravnine konturnih x
s3 N
izvodnica. D L’
3. Tangenta u točki
r1
presječne krivulje
pomoću afinosti
ili y
kao presječnica d1
tangencijalne
ravnine i ravnine
presjeka. y
Presjek rotacijskog valjka drugom projicirajućom
ravninom u kosoj projekciji
z =-
z
r3
r2 = -
r2
- -
C M -
S''' b2
-
b
-
-
r - -
O B -
3
S U
-
A
-
b3
- -
y N D x =-
x
-
-
a3 a
-
a1
- -
y r1
Presjek rotacijskog valjka općom ravninom u kosoj aksonometriji
z
1. Konstrukcija velike i
male osi elipse ako je
poznat par konjugiranih r3
promjera elipse.
2. Nožišta se konturnih
izvodnica mogu
odrediti pomoću
kružnica zakrivljenosti r2
(02-7).
x
r1
Presjek rotacijskog valjka općom ravninom u kosoj aksonometriji
z
1. Par okomitih promjera

kružnice baze afino je s3 d2
pridružen paru
konjugiranih promjera r3
A
presječne elipse.
M
2. Tražene promjere e2
dobivamo postavljanjem D
O
pomoćnih ravnina i . e3
C r2
3. Konturne se točke
mogu dobiti pomoću N x
afinosti ili pomoću B e1
presječnice ravnine y
konturnih izvodnica E s1
i ravnine presjeka P.
d1
r1
Presjek horizontalnog rotacijskog valjka ravninom
t”
Par konjugiranih
promjera presječne g2 C” r2
elipse dobije se tako
da valjak O” Q2” s2
presijecamo kroz os M” A” B” N”
ravninama koje su
D” Q2’
okomite na 1, x
odnosno na 2. T1”
q’
M’
B’ r1
C’
Rytz velika i mala os (06).

O’ D’
A’ T1’
N’ g1
Presjek horizontalnog rotacijskog valjka ravninom
r2
C'' t''
T''
i''
k''
1''
S'' N''
M'' A'' B'' s''
e''
D'' 1' T''1 1 x2
Tangenta u točki T T'''
1
presječne krivulje T'3 T'1 r3

konstruirana je s' 1'''
i'
pomoću stranocrta. M'
T'
T'''
3
t' B'
C'
e'
S'
D'
A' N'
T''' = i'''
r1 k'
N''' = M''' t'''
1
x3
k''' = e'''
Presjek kugle
Presječna krivulja kugle uvijek je kružnica.

Projekcija presječne kružnice može biti:
a) kružnica – ako je ravnina presjeka paralelna s ravninom projekcije
b) dužina – ako je ravnina presjeka okomita na ravninu projekcije
c) elipsa – ako je ravnina presjeka u općem položaju prema ravnini
projekcije.
Presjek kugle prvom projicirajućom ravninom
C’’
M’’
Presječna je krivulja kružnica
koja se u tlocrtu projicira u r2
dužinu, a u nacrtu u elipsu.
A’’ S’’ B’’
O’’
t’’
t2
T’’ D’’ N’’

T1’’
Neka je dana točka T na .
donjem dijelu kugline r1 = t’
plohe.
Nacrt točke T dobijemo B’
pomoću kružnog presjeka T1’
S’
paralelnog s 1 ili s 2.. M’=N’
O’=C’=D’ t1
Tangenta u točki presječne krivulje T’
presječnica je dirne ravnine kugle i A’
ravnine presjeka.
Presjek kugle općom ravninom A’’
M’’
Stranocrt se postavlja okomito
na r1 ili r2. C’’ S’’ D’’
O’’
r2
Duljina promjera CD dobije se N’’
pomoću horizontalnog kružnog x
B’’
presjeka m.
Konturne točke u tlocrtu D’ r1

(na ekvatoru) konstruiraju F’
A’
se pomoću stranocrta.
M’ O’ S’
E’ B’ N’ g1
C’
O’’’=C’’’=D’’’
r3 A’’’ E’’’=F’’’ B’’’
Konturne točke u S’’’ m’’’
nacrtu odrede se 1x3
postavljanjem
ravnine  || 2.
Presjek elipsoida 3’’
s2 1’’ C’’
Horizontalni su presjeci pr” p’’
spljoštenog rotacijskog elipsoida
A’’ S’’ B’’
kružnice, dok su ostale presječne
krivulje elipse. O’’
Presječna krivulja 2’’ D’’ g2
ravninom  jest elipsa. 4’’ x
Promjer CD okomit na 1 može
se konstruirati na sljedeći način:
prva projicirajuća ravnina  (CD)
zarotira se oko osi elipsoida tako da A’
postane paralelna s 2.
pr ’ S’
Presječna se elipsa (u ) zarotira u
konturnu elipsu nacrta, a pravac p u pr . 3’=4’
O’=C’=D’
Pomoću afinosti (12-8) konstruiraju se p’
sjecišta 1 i 2 pravca pr s konturnom elipsom,
te zarotiraju na pravac p  točke C i D. g1 B’
s1
Konstruirati konturne točke u nacrtu!
Presjek jednoplošnog
rotacijskog hiperboloida
A) Jednoplošni rotacijski hiperboloid
nastaje rotacijom hiperbole oko njezine V”
imaginarne osi. Rotacijom njezinih k”
asimptota oko istog pravca nastaje O” r2
asimptotski stožac.
 || P , V   g2
Ravnina  siječe jednoplošni
hiperboloid u hiperboli, a asimptotski
x
stožac u dvjema izvodnicama 
presjek hiperboloida ravninom P jest g1
hiperbola.
k’
Asimptote prolaze središtem O O’
presječne hiperbole i paralelne
su s izvodnicama stošca u
ravnini . V’
r1
k – grlena
kružnica
Nastanak jednoplošnog z
p
B) Jednoplošni rotacijski
hiperboloid nastaje
rotacijom pravca q oko
nekog njemu
mimosmjernog pravca p.
Na plohi postoje dva sistema
izvodnica.
Svakom točkom hiperboloida S

prolaze dvije izvodnice, svaka iz
drugog sistema. Sve izvodnice
sijeku grlenu kružnicu k, čiji je
polumjer jednak najkraćoj
udaljenosti pravaca p i q.
q
x
y
Nastanak jednoplošnog z
p
B) Jednoplošni rotacijski
hiperboloid nastaje
rotacijom pravca q oko
nekog njemu
mimosmjernog pravca p.
Na plohi postoje dva sistema
izvodnica.
Svakom točkom hiperboloida S

prolaze dvije izvodnice, svaka iz
drugog sistema. Sve izvodnice
sijeku grlenu kružnicu k, čiji je
polumjer jednak najkraćoj
udaljenosti pravaca p i q.
x
y
Presjek hiperboličkog paraboloida r2
Hipar je zadan vitoperim
A” C”
četverokutom ABCD (četiri
točke koje ne leže u istoj
ravnini). Konstruirati presjek
plohe ravninom P.
l1 ” l2 ”
D” 1x2
O hiparu! B”
Pravce l1 AB, l2 CD, l3 B’
( || AD, 1) zovemo
ravnalicama plohe. Izvodnice plohe l1 ’
transverzale su tih ravnalica i tvore
jedan sistem izvodnica {j}. Ako za
C’
ravnalice odaberemo pravce j1 AD,
j2 BC i j3 ( || AB, 1), A’
dobivamo još jedan sistem izvodnica
l2 ’
{l}. Ravnine i zovemo
direkcijskim ravninama. Sve
izvodnice iz sistema {j} paralelne su s
direkcijskom ravninom , a
r1 D’
međusobno su mimosmjerne, dok su
sve međusobno mimosmjerne
izvodnice iz sistema {l} paralelne s
direkcijskom ravninom .
Presjek hiperboličkog paraboloida r2
Hipar je zadan vitoperim
A” C”
četverokutom ABCD (četiri d2
točke koje ne leže u istoj T”
ravnini). Konstruirajte presjek t”
ravninom P. l1 ” l2 ”
Napomena. Nacrtane su
izvodnice iz sistema {j}. B” D” 1x2
Moglo bi se dokazati da je B’
ovaj presjek dio hiperbole.
Presjeci tako postavljena
AD
l1 ’
hipara ravninama okomitim na
1 jesu parabole. Tu se plohu
ne može presjeći u elipsi. B’’’ T’ C’
t’ d1
A’
Svakom točkom T plohe
prolaze dvije izvodnice, l1’’’ l2 ’
po jedna iz svakog
sistema. One određuju r3 r1
ravninu , koja dira D’
plohu u točki T. A’’’
Tangenta t u točki T presječne

krivulje presječnica je dirne
ravnine i ravnine presjeka P. D’’’
l2’’’ 1x3
C’’’
90
B0
Presjek torusa
Presjek torusa krivulja je 4. reda 50 r2
D0 20 B’’
jer je torus ploha 4. reda. 60
Neraspadnuta presječna krivulja C0 1”=2” 5”

može biti jednodijelna, jednodijelna s 70 6”
dvostrukom točkom ili dvodijelna. 40 C’’= D’’
Presjek torusa ravninom okomitom na 20
os krivulja je raspadnuta u dvije A0 1’’= 2’’ 4” S’’
30
kružnice. Padnu li te dvije kružnice
zajedno, ravnina je dirna. A’’ 3”
Meridijanski presjeci (kroz os)
parovi su sukladnih kružnica.
Princip rješavanja: torus siječemo

ravninama paralelnim s 2. x
Pravu veličinu presječne krivulje
najjednostavnije je dobiti 2’
3’ 2’ 5’
prevaljivanjem u 2.
4’ 6’ S’
Kod konstrukcije koristiti simetričnost krivulje! A’ C’ B’
Tangenta u točki presječne krivulje D’
presječnica je dirne ravnine i ravnine r1 7’ 10’
presjeka. 1’ 8’ 1’ 9’
o’
Probodište stošca pravcem q’’
Opći princip: V’’
a) pravcem postaviti bilo koju ravninu
iz pramena [p]. p’’
b) ravninom presjeći stožac (41) G’’
krivulja 2. reda P’’
c) sjecišta pravca i krivulje tražena su H’’
probodišta
Uputa. Probodišta je x
najjednostavnije geometrijski Q1’’ P1’’
točno konstruirati
postavljanjem ravnine vrhom
stošca. P1’
H’ r1
V’
Vrhom stošca V i pravcem p
određena je ravnina koja G’
P’
stožac siječe u izvodnicama.
Pritom je korišten bilo koji p’
pravac q.
q’ Q1’
Probodište pravca i stošca u kosoj aksonometriji
Q2”
Uputa. Pravcem p i vrhom V položena ravnina z
siječe stožac u dvjema izvodnicama. V”
a) q || p, 1V q P2”
V
b) (p, q) = P (r1, r2)
c) P i1, i2 p
r2
d) i1 p=M p”
i2 p=N q N
M
i2
i1 q’ x
. .
p’
S
y
r1
P1’
Q1’
Probodište pravca i stošca u kosoj aksonometriji
Q2”
Uputa. Pravcem p i vrhom V položena z
ravnina siječe stožac u dvjema izvodnicama. V”
a) q || p, V q P2”
V
b) (p, q) = P (r1, r2)
c) P i1, i2 p
r2
d) i1 p=M p”
i2 p=N q N
M
i2
i1 q’ x
. .
p’
S
y
r1
P1’
Q1’
p P1 P2 P1 (1, 6'5, 0), P2 (9, 0, 5'5) sa stošcem
S (4'5, 3, 0), V (4'5, 3, 4'5), r 3 .
z
Baza je stošca kružnica k

koja se projicira u V''
elipsu k. V
Elipsa k afino je
pridružena kružnici
k’. x je os afinosti.
1
Pomoću afine srodnosti O A
određeni su konjugirani 1
M M' 1 x
promjeri AB, CD.
C D
B S'=V' S'=V'
y M'
k'
Osi su elipse određene

na temelju Talesova poučka.
y
p P1 P2 P1 (1, 6'5, 0), P2 (9, 0, 5'5) sa stošcem
S (4'5, 3, 0), V (4'5, 3, 4'5), r 3 .
z

elipsu k. V
Elipsa k afino je
O
M M' x
S'=V' S'=V'
y M'
k'
y
U kosoj projekciji 30 , n 2 3 konstruirati probodište pravca Q2
p P1 P2 P1 (1, 6'5, 0), P2 (9, 0, 5'5) sa stošcem
S (4'5, 3, 0), V (4'5, 3, 4'5), r 3 .
z
P2
Baza je stošca kružnica k q''
elipsu k. V''' e2
V p
q
Elipsa k afino je q''' p''
p'''
e3 O p'
M M' x
Q3 q'
e1
Q1 S'=V' S'=V'
P1
y M'
P3
Vrhom V i pravcem p postavljena Ravnina E je određena
je ravnina E. pomoću pravca q
P'1 paralelnog s p kroz V.
y
p P1 P2 P1 (1, 6'5, 0), P2 (9, 0, 5'5) sa stošcem
S (4'5, 3, 0), V (4'5, 3, 4'5), r 3 .
z
P2
elipsu k. V''' e2
V p
Elipsa k afino je p''
p''' i2
pridružena kružnici i1
k’. x je os afinosti. I1 I2
e3 O p'
M M' x
e1
S'=V' S'=V' i1 i i2 se određuju

P1 pomoću afinosti.
y M'
P3 e1 Sjecišta I1 i I2
Vrhom V i pravcem p postavljena izvodnica i1 i i2
je ravnina E. Ta ravnina siječe s pravcem p
stožac duž dviju izvodnica i1 i i2. tražena su probodišta.
P'1
y
p P1 P2 P1 (1, 6'5, 0), P2 (9, 0, 5'5) sa stošcem
S (4'5, 3, 0), V (4'5, 3, 4'5), r 3 .
z
P2
elipsu k. V'''
V p
Elipsa k afino je p''
p''' i2
pridružena kružnici i1 I2
k’. x je os afinosti. I1 I2
O p'
M M' x
S'=V' S'=V'
P1
y M'
P3 Sjecišta I1 i I2
Vrhom V i pravcem p postavljena izvodnica i1 i i2
je ravnina E. Ta ravnina siječe s pravcem p
stožac duž dviju izvodnica i1 i i2. tražena su probodišta.
P'1
y
Probodište valjka pravcem
Svaka ravnina iz pramena N”

p’’
[p] siječe valjak u krivulji
G’’
2. reda (42).
r2
H’’ q’’
Uputa. Pravcem postaviti
T’’
ravninu koja valjak siječe
M” P2’’
u izvodnicama, odnosno Q2’’
paralelnu s osi valjka.
x
1. bilo koja
točka T p M’ Q2’ P2’
T’
2. T q, q MN H’
3. (p, q) = P G’ q’
p’
N’
P’’ p’’
Probodište kugle pravcem M’’
Svaka ravnina iz pramena

[p] siječe kuglu u kružnici S’’
(43-3). d2 N’’
P1’’ x
Uputa. Pravcem p
postaviti projicirajuću P1’
ravninu i u prevaljenom N’
položaju odrediti p0 S’
probodišta. N0
O’
M’
P’
O0 p’ = d1
M0
P0
O dirnoj ravnini plohe n
Dirna (tangencijalna) ravnina plohe u

nekoj točki T sadrži tangente na sve
krivulje plohe koje prolaze tom točkom. T
Dirna ravnina jednoznačno je određena

dvjema tangentama na dvama
ravninskim presjecima u točki T.
Svakom točkom stožaste i valjkaste

plohe prolazi jedna izvodnica, pa svaka
dirna ravnina dira plohu duž cijele
izvodnice. Prema tome, sve točke na istoj
izvodnici imaju istu dirnu ravninu. Takva
se ravnina još naziva torzalna ravnina.
Zbog te je činjenice lako odrediti dirnu ravninu stošca ili valjka u nekoj točki.
Pravac se točkom T okomit na dirnu ravninu plohe u toj točki zove normala plohe.
Dirna ravnina stošca t2
V’’
Točkom T, koja je na prednjoj

strani stošca, postaviti dirnu
(tangencijalnu) ravninu na
stožac. T’’
x
Prvi trag dirne ravnine
tangenta je osnovice,
dok se drugi trag može
odrediti pomoću:
V’
a) sutražnice točkom T
ili vrhom V, T’
b) drugog probodišta
izvodnice.
t1
Konstruirati dirne ravnine
stošca paralelne s pravcem p d2 V’’
p”
Shema rješenja:
q”
t2
1. Postaviti pravac
q || p, V q (18-6). Q1’ Q2”
2. Pravcem q postaviti
dirne ravnine. x
Komentirati rješenja! Q1” Q2’
q’
t1
V’
d1 p’
Dirne ravnine valjka s2
q’’
Konstruirati dirne ravnine P’’

valjka koje sadrže točku P.
r2
Q2’ Q1’’ x
Uputa. Točkom P
postaviti pravac q r1
paralelan s osi valjka.
Pravcem q položiti Q1’
Q2’’ S’
dirne ravnine.
P’
Napomena. Zadatak ima dva
realna rješenja ako se točka P q’
nalazi izvan valjka.
s1
Dirna ravnina kugle
Dirna ravnina kugle u nekoj točki
određena je dvjema tangentama na
dvije presječne kružnice tom točkom
(49). Pogodne su one kružnice koje su
S’’ paralelne s ravninama projekcija.
t’’
Tangente t i u sutražnice su
d2
T’’ dirne ravnine .
u”
x
t’ d1
u’ T’ Dirna ravnina u svakoj točki
kugle okomita je na polumjer
S’ ST kugle u toj točki, pa je to
najjednostavniji način
konstrukcije tragova dirne
ravnine.
Dirna ravnina elipsoida o’’
Nacrt se točke T dobije d2

pomoću horizontalnog V’’
kružnog presjeka, a točno
se odredi pomoću afinosti T’’ k’’= u’’
(12-8).
x
t’’
Dva pogodna presjeka za određivanje
t’
dirne ravnine (49) u točki T jesu: d1
horizontalni presjek u kružnici k te T’
k’
meridijanski presjek (kroz os o).
Meridijanski su presjeci sukladne o’
elipse. Tangente na te elipse u
diralištima – točkama kružnice k – u’
čine rotacijski stožac čiji se vrh
odredi pomoću afinosti.
Tangenta u na kružnicu k i tangenta t na

meridijanski presjek određuju dirnu ravninu .
V’’
Dirna ravnina torusa

o
Konstruirati dirnu ravninu T’’*
torusa u točki T na gornjoj u’’ T’’
strani plohe.
d2 t’’
x
Pogodni presjeci za
u’
određivanje dirne
ravnine (49) jesu
horizontalni (kružni) i T’* S’
meridijanski (par d1
sukladnih kružnica).
Točka V vrh je dirnog T’
stošca torusa, a njegove
su izvodnice tangente na t’
meridijanske presjeke u
diralištima, koja su točke
dirne kružnice.
Dirna ravnina torusa
o
Konstruirati dirnu ravninu
torusa u točki T na gornjoj s’’ T’’
strani plohe.
d2 R’’
s’
d1 S’
Dirna se ravnina torusa
može odrediti i kao
dirna ravnina kugle T’ R’
.
upisane torusu, koja u
točki T dira torus.
O prodorima dviju ploha
Prodor ili presjek dviju ploha skup je svih točaka zajedničkih objema plohama.
Dobivene točke leže na zatvorenoj prostornoj liniji: krivulji ili poligonu, što ovisi o vrsti
ploha koje su u prodoru. Te plohe mogu biti uglate ili oble.
Prodorna linija može biti jednodijelna ili dvodijelna, ovisno o međusobnom položaju
ploha: prolazi li jedna ploha u potpunosti kroz drugu, nastaje dvodijelna linija; ako jedna
ploha samo zadire u drugu, nastala je prodorna linija jednodijelna.
Prodor dvaju tijela dio je prostora zajednički tim dvama tijelima. (Tijelo je
omeđeno dijelovima ploha.)
Projekcija prostorne prodorne linije ravninska je zatvorena linija.

a) Prodori piramidalnih i prizmatičnih ploha
Prodor kvadratske piramidalne s K”

trostranom prizmatičnom plohom
Uputa. Odrediti probodišta svih bridova
jedne plohe s drugom plohom, odnosno M”
odrediti presječnice pobočnih ravnina
dviju ploha.
L”
Prodor piramidalne i prizmatične plohe x
jest prostorna poligonalna linija.
Prodorni poligon u ovom je slučaju

jednodijelan. Takva se vrsta prodora
zove nepotpun prodor ili zador.
Potpun prodor nastaje kad jedno tijelo

u potpunosti prolazi kroz drugo tijelo.
Prodorna poligonalna linija u tom je
slučaju dvodijelna.
Prodor kvadratske piramidalne s K”
trostranom prizmatičnom plohom
M”
L”
x
b) Prodori oblih i prizmatičnih
(piramidalnih) ploha
Prodor stožaste plohe s A” C” B”

trostranom prizmatičnom plohom L”
Uputa. Stožac siječemo

ravninama – pobočkama
prizme.
Dokaži da je konstruirani x
luk dio hiperbole!
Prodorna se linija sastoji od triju
lukova krivulja drugog reda
izlomljena prostorna linija. C’
Prodor je potpun prodorna

je krivulja dvodijelna.
L’
B’
A’
Prodor stožaste plohe s trostranom
prizmatičnom plohom
x
Prodor stožaste plohe s trostranom
prizmatičnom plohom
Vidljivost tijela u prodoru može biti

i drugačija, ako se odstrani gornji
dio prizme i donji dio stošca.
x
Prodor valjkaste plohe s trostranom
piramidalnom plohom
Izlomljena se prodorna
prostorna linija sastoji od
lukova krivulja drugog reda.
Valjak siječemo
ravninama – pobočkama
piramide – u eliptičkim
lukovima. x
Prodor valjkaste plohe s trostranom
piramidalnom plohom
x
O prostornim krivuljama
Definicija. Red algebarske prostorne krivulje broj je svih sjecišta te krivulje s

bilo kojom ravninom prostora. Krivulja n-tog reda ima n sjecišta s ravninom.
Točka se u kojoj krivulja samu sebe siječe naziva dvostrukom točkom (ili višestrukom!) te
krivulje.
Neka je s d označen najveći mogući broj dvostrukih točaka koji ne uzrokuje raspad prostorne
krivulje n-tog reda. Vrijedi sljedeće:
( n 2) 2
d= ako je n paran broj
4
(n 1)(n 3)
d= ako je n neparan broj.
4
Napomena. Lako je izračunati sljedeće:
• najniži red prostorne algebarske krivulje jest 3,
• neraspadnuta prostorna krivulja 3. reda ne može imati dvostrukih točaka,
• neraspadnuta prostorna krivulja 4. reda može imati najviše jednu dvostruku točku,
• ima li neka krivulja veći broj dvostrukih ili višestrukih točaka od dopuštenog, raspast će se na
krivulje nižih redova; zbroj redova tih dijelova jednak je redu te krivulje.
Vrste neraspadnutih prostornih krivulja 4. reda
jednodijelna dvodijelna jednodijelna s dvostrukom

točkom
Vrste raspadnutih prostornih krivulja 4. reda
Raspad može još biti:

• na krivulju 2. reda i
dva pravca
• na četiri pravca.
dvije krivulje 2. reda

koje se sijeku u
krivulja 3. reda i pravac
dvjema točkama
O ravninskim krivuljama višeg reda
Teorem. Ortogonalna projekcija prostorne krivulje n-tog reda ravninska je krivulja istog
reda.
Točka se u kojoj ravninska krivulja samu sebe siječe naziva dvostrukom točkom te krivulje. Ima li
neka krivulja veći broj dvostrukih ili višestrukih točaka od dopuštenog, raspast će se na krivulje
nižih redova; zbroj redova tih dijelova jednak je redu te krivulje.
Najveći mogući broj D dvostrukih točaka ravninske krivulje n-tog reda koji ne dovodi do raspada
krivulje iznosi
(n 1)(n 2)
D=
2
Napomena. Iz navedene se formule može zaključiti sljedeće:
• ravninska krivulja 3. reda može imati jednu ili nijednu dvostruku točku
• ravninska krivulja 4. reda može imati 0, 1, 2 ili 3 dvostruke točke.
O prodorima oblih ploha
Teorem. Dvije algebarske plohe n-tog reda i m-tog reda prodiru se u prostornoj
algebarskoj krivulji m·n-tog reda.
Opći princip konstrukcije točaka prodorne krivulje:
• Zadane plohe i siječemo sustavom ravnina i (i = 1,...,j) u krivuljama ki i li.
• Krivulje k i l u istoj ravnini sijeku se u m·n točaka zajedničke točke dviju ploha
• Prodorna krivulja q jest m·n-tog reda
Napomena. Ponekad se umjesto

ravnina odabire sistem ploha i k
(i = 1,...,j), kugala, valjaka, ...
Q l
q
Prodori valjkastih i stožastih ploha metodom presječnih ravnina
Za konstrukciju prodorne krivulje pravčastih ploha najpogodnije je uzeti sistem takvih ravnina koje
će obje plohe sjeći po izvodnicama:
a) za dva valjka: ravnine b) za dva stošca: ravnine c) za valjak i stožac: ravnine
paralelne s osima obaju vrhovima stožaca vrhom stošca paralelne s osi valjka
valjaka
U
1 1
2 1 2 2
V V
4 3 3
3 4
4
• U navedenim je slučajevima prodorna krivulja prostorna krivulja 4. reda.

• Vrsta prodora ovisi o međusobnom položaju ploha koje se prodiru.
Prodorna krivulja 4. reda može biti: Uputa. Konstruirati sljedećim redom:
• jednodijelna bez dvostruke točke • dvostruku točku (ukoliko postoji)
• jednodijelna s dvostrukom točkom • obratišta
• dvodijelna • točke na konturnim izvodnicama u svakoj
• raspadnuta na krivulje nižih redova. od projekcija.
Konstrukcija prodorne krivulje rotacijskog valjka i rotacijskog stošca
1. nepotpun prodor p” V”
Pravac p nosilac je pramena ravnina
ili zador
koje sijeku obje plohe u izvodnicama.
Granične ravnine koje daju realne

. točke prodora tangencijalne su na
različite plohe jedna ploha zadire u
M”=N” drugu, tj. na objema plohama postoje
izvodnice koje ne sudjeluju u prodoru.
a2 b2
c2 U nacrtu se prodorna krivulja projicira u
luk kružnice – osnovice valjka. Zašto?
M’
U graničnim ravninama nastaju obratišta
(ili tjemena) prodorne krivulje. Izvodnice
one plohe koju tangencijalna ravnina
siječe tangente su u obratištima.
V’ Nužno je konstruirati točke prodora

tlocrtnih konturnih izvodnica valjka (tlocrt
stošca nema konturnih izvodnica!). Uočimo
a1 b1 pritom da je desna konturna izvodnica
c1 izvan granične ravnine B.
N’
p’
Pravac p nosilac je pramena ravnina
ili zador
koje sijeku obje plohe u izvodnicama.
Granične ravnine koje daju realne

. točke prodora tangencijalne su na
različite plohe jedna ploha zadire u
M”=N” drugu, tj. na objema plohama postoje
izvodnice koje ne sudjeluju u prodoru.
a2 b2
c2 d2 U nacrtu se prodorna krivulja projicira u
luk kružnice – baze valjka. Zašto?
M’
U graničnim ravninama nastaju obratišta
(ili tjemena) prodorne krivulje. To su točke
u kojima se krivulja obrće ili vraća.
Izvodnice plohe koju tangencijalna
ravnina siječe tangente su u obratištima.
V’ Nužno je konstruirati točke prodora tlocrtnih
konturnih izvodnica valjka.
Desna je konturna izvodnica valjka izvan
a1 b1
d1 granične ravnine B!
c1
N’ Po potrebi se konstruiraju točke prodora u općoj
p’ ravnini pramena!
ili zador
M”=N”
M’
V’
N’
p’
V”
2. Ako dvije plohe imaju zajedničku
tangencijalnu ravninu – , nastaje
dvostruka točka prodorne krivulje
(po dvije izvodnice svake plohe D” .
padaju zajedno četiri točke
prodorne krivulje padaju u istu točku).
M”=N”
d2
e2
U graničnoj ravnini E nastaju obratišta. g2
Ravnina rješava konturne točke na M’

lijevoj konturnoj izvodnici valjka.
D’ V’
e1
d1 g1
N’
V”
M”=N”
d2
e2
Ravnina rješava konturne točke na
lijevoj konturnoj izvodnici valjka. M’
Najnižu je točku prodorne krivulje

moguće preciznije konstruirati
pomoću horizontalne ravnine koja
dira valjak u najnižoj izvodnici, a
stožac siječe u kružnici. D’ V’
Isto vrijedi za najvišu točku prodorne
krivulje.
e1
d1 g1
N’
V”
M”=N”
d2
e2
Ravnina rješava konturne točke na
lijevoj konturnoj izvodnici valjka. M’
Najnižu je točku prodorne krivulje

moguće preciznije konstruirati
pomoću horizontalne ravnine koja
dira valjak u najnižoj izvodnici, a
stožac siječe u kružnici. D’ V’
Isto vrijedi za najvišu točku prodorne
krivulje.
Ovo je granični slučaj nepotpuna i g1

e1
potpuna prodora! d1
N’
V”
2.
D” .
M”=N”
M’
D’ V’
N’
V”
3. potpun prodor
• Sve izvodnice stošca sudjeluju u prodoru.
• Obje su granične ravnine tangencijalne na
stožac, a sijeku valjak.
M”=N” • Prodorna je krivulja dvodijelna i ima
b2 četiri obratišta.
a2 c
2
M’ Na lijevoj konturnoj izvodnici valjka

postoje realne točke prodorne krivulje.
V’
a1 b1
c1
N’
V”
3. potpun prodor
• Sve izvodnice stošca sudjeluju u prodoru.
• Obje su granične ravnine tangencijalne na
stožac, a sijeku valjak.
M”=N” • Prodorna je krivulja dvodijelna i ima
b2 četiri obratišta.
a2 c
2
M’ Na lijevoj konturnoj izvodnici valjka

postoje realne točke prodorne krivulje.
Napomena. Potpun prodor bio bi i u slučaju

kad je valjak unutar stošca – granične su
V’
ravnine tangencijalne na valjak a sijeku stožac.
a1 b1
c1
N’
V”
3. potpun prodor
M”=N”
M’
V’
N’
V”
4. raspad prodorne krivulje
Dvije zajedničke tangencijalne ravnine dviju
ploha 2. stupnja uzrok su nastanka dviju
dvostrukih točaka prodorne krivulje. Prema . .
(56-1) prostorna se krivulja 4. reda s više
dvostrukih točaka od jedne raspada na
krivulje nižeg reda. U ovom su slučaju to M”=N”
a2 b2
dvije krivulje 2. reda – dvije elipse.
M’
Paru je okomitih promjera baze valjka
pridružen par konjugiranih promjera
svake od dviju elipsi (42-1). O1
Na osi valjka središta su traženih elipsi.

V’
Promjer elipse konjugiran konstruiranom
O2
promjeru spojnica je najniže i najviše točke
prodorne krivulje.
a1 b1
N’
V”
4. raspad prodorne krivulje
. .
M”=N”
a2 b2
c2
M’
O1
V’
O2
a1 b1
c1
N’
V”
4. raspad prodorne krivulje na dvjema
krivuljama 2. reda
. .
M”=N”
M’
O1
V’
O2
N’
Prodor valjka i stošca u kosoj aksonometriji
5. Konstruirati
kosoaksonometrijsku projekciju V’’’
prodorne krivulje rotacijskog valjka
s bazom u 3 i rotacijskog stošca s V
bazom u 1. Polumjer baze stošca
odrediti tako da plohe s prednje
strane imaju zajedničku
tangencijalnu ravninu.
Uputa. M
Za preciznu je konstrukciju
prodorne krivulje prethodno
potrebno odrediti nožišta
konturnih izvodnica na N
objema plohama.
S
5. Konstruirati
V
s bazom u 3 i rotacijskog stošca s p
bazom u 1. Polumjer baze stošca b3
Uputa. Ravnine iz pramena
[p] sijeku stožac i valjak u M
izvodnicama.
Zajednička tangencijalna ravnina A
dvostruka točka prodorne krivulje.
N
c3
Granična ravnina B obratišta. a3
Slučajno je jedna od konturnih b1
izvodnica valjka tangenta u S
jednom od obratišta. c1
a1
Sljedeće se ravnine iz [p] postavljaju nožištima
konturnih izvodnica dviju ploha. To su ravnine
s tragovima (c1, c3), (d1, d3), (e1, e3).
5. Konstruirati
V
N
c3
d3
a3
b1
S
c1
d1
a1
5. Konstruirati
V
odrediti tako da plohe s prednje e3
N
c3
d3
a3
b1
S e1
c1
d1
a1
5. Konstruirati
V
odrediti tako da plohe s prednje e3
N
c3
d3
a3
b1
S e1
c1
d1
a1
5. Konstruirati
V
bazom u 1. Polumjer baze stošca
S
Primjena prodora
Konstruirati projekcije prodora gornje stražnje četvrtine rotacijskog valjka s bazom u 3
(os MN) i gornje polovine rotacijskog stošca s bazom u 2. Polumjer stošca odrediti tako
da plohe s gornje strane imaju zajedničku tangencijalnu ravninu.
z
dio prodorne krivulje valjka i stošca
dio presječne krivulje valjka
. ravninama i
V’
– prodorna je krivulja jednodijelna
s dvostrukom točkom
y V’’’ V” x
M’’’=N’’’ M” t1 g1 N”
y
Primjena prodora
z
. ravninama i
V’
y V’’’ V” x
M’’’=N’’’ M” N”
y
Primjena prodora
z
. A” ravninama i
V’
y O” C” V’’’ V” x
– točka O središte je presječne
M’’’=N’’’ M” N” elipse u prvoj projicirajućoj ravnini
C’
T, a točka C tjeme male osi;
– točka A tjeme je velike osi elipse
t1
y
O’
Primjena prodora
.
V’
y V’’’ V” x
C”
M’’’=N’’’ M” N”
C’
y
Primjena prodora
Kosa aksonometrija dx= dy= dz= d
d3
y
d2
V”
V q
V’’’
V’
Primjena prodora
d3
y
d2
V”
V q
V’’’
V’
Primjena prodora
y
d3
d2
V”
V q
V’’’
V’
Primjena prodora
A2
A1
y
.
O2
O1 V”
x
C1 C2
V q
V’’’
V’
Primjena prodora
A2
A1
O2
O1 V”
x
C1 C2
V q
V’’’
V’
Primjena prodora
V”
V q
V’’’
V’
Prodor dvaju rotacijskih valjaka
1. Konstruirati projekcije prodorne a2
krivulje rotacijskih valjaka [baza u 2,
os MN, M(5,14,5), N(5,0,5), r = 4] i [os
SQ, S(-2,2,5.8), Q(12,12,5.8), r1 = 3]. U c2
točki T(-,-,4) prodorne krivulje koja je na Q”
S”
stražnjoj strani valjka konstruirati M”=N”
tangentu prodorne krivulje.
b2
Uputa.
0 1
Osi su obaju valjaka paralelne s 1, pa se
postavlja pramen ravnina paralelnih s 1. N’
S’
Shema rješenja.
a) Konstruirati obratišta u graničnim
ravninama (izvodnice plohe koju granična
ravnina siječe tangente su u obratištima) –
dvodijelna krivulja (56-13).
b) Konstruirati konturne točke na valjku .
Q’
M’
os MN, M(5,14,5), N(5,0,5), r = 4] i [os
SQ, S(-2,2,5.8), Q(12,12,5.8), r1 = 3]. U
točki T(-,-,4) prodorne krivulje koja je na e2
S” Q”
b2
Uputa.
0 1
postavlja pramen ravnina paralelnih s 1. N’
S’
Shema rješenja.
c) Konstruirati konturne točke na valjku –
koristiti reducirani stranocrt.
Q’
M’
os MN, M(5,14,5), N(5,0,5), r = 4] i [os d2
SQ, S(-2,2,5.8), Q(12,12,5.8), r1 = 3]. U
c2
točki T(-,-,4) prodorne krivulje koja je na S” Q”
b2
Uputa. 0 1
N’
postavlja pramen ravnina paralelnih s 1. S’
Shema rješenja.
c) Konstruirati konturne točke na valjku –
koristiti reducirani stranocrt. Q’
d) Po potrebi postaviti još neku ravninu.
M’
Prodor dvaju rotacijskh valjaka
1. Konstruirati projekcije d2 = t”
prodorne krivulje rotacijskih T”
valjaka [baza u 2, os MN, T1’’’
M(5,14,5), N(5,0,5), r = 4] i [os
T’’’ t’’’
SQ, S(-2,2,5.8), Q(12,12,5.8), r1 = S” Q”
3]. U točki T(-,-,4) prodorne M”=N”
M”=N”
krivulje koja je na stražnjoj strani
valjka konstruirati tangentu
prodorne krivulje. S’’’ 0 1
N’
S’ t1
Tangenta se u točki T prodorne t’ T1’

krivulje može dobiti kao presječnica
tangencijalnih ravnina položenih na T’
obje plohe duž izvodnica koje
prolaze točkom T. 1x3
d1
Q’
M’
Prodor dvaju rotacijskih N”
valjaka jednakih polumjera
2. Plohe imaju dvije zajedničke

tangencijalne ravnine dvije
dvostruke točke raspad S” Q”
prodorne krivulje na dvije
elipse.
Uputa. 0 1
Baza svakog od valjaka afino je M”
pridružena svakoj elipsi. Spojnica S’
dvostrukih točaka zajednički je
promjer tih elipsi, a središta su im u
sjecištu osi valjaka.
Paru okomitih promjera baze afino je
pridružen par konjugiranih promjera M’=N’
elipse (42-6).
b1
Q’
a1

elipse.
Uputa. 0 1
elipse.
b1
Konturne se točke na izvodnicama
uspravnog valjka mogu odrediti
korištenjem reduciranog stranocrta. Q’
Osi valjaka određuju zajedničku ravninu
simetrije, pa su time određene visine točaka i na a1
lijevoj konturnoj izvodnici uspravnog valjka.

elipse.
Uputa. 0 1
elipse.
b1
Konturne se točke na izvodnicama
uspravnog valjka mogu odrediti
korištenjem reduciranog stranocrta. Q’
Osi valjaka određuju zajedničku ravninu
simetrije, pa su time određene visine točaka i a1
lijevoj konturnoj izvodnici uspravnog valjka.
2.
S” Q”
0 1
M”
S’
M’=N’
Q’
Križni svod z
3. Prodor dvaju rotacijskih valjaka
jednakih polumjera (osi im se sijeku). .
Konstrukcija kose projekcije

kružnice (34-10). x
Nožište se konturne izvodnice
može točno odrediti pomoću
afinosti (12-11).
y
Križni svod z
jednakih polumjera (osi im se sijeku). . a2

a3
afinosti (12-11).
Valjci su jednaka polumjera, pa se

prodorna krivulja raspada na dvije y
elipse (57-8) za koje su poznati
konjugirani promjeri.
Osim velike i male osi pomoću

Rytzove je konstrukcije (06) nužno
odrediti konturne točke pomoću
ravnina paralelnih s 1. y
Križni svod z
3. Prodor dvaju rotacijskih valjaka b2

b3
a3
afinosti (12-11).


Križni svod z
3. Prodor dvaju rotacijskih valjaka b2

b3
a3
afinosti (12-11).


Križni svod z
jednakih polumjera (osi im se sijeku). .
y
Primjena
4. Primjena prodora dvaju rotacijskih
a) projekcije prodorne krivulje dvaju rotacijskih valjaka
valjaka različitih polumjera čije se osi z
sijeku.
z
x
s2
y M’’’=N’’’ M” U”=V” N” x y
b) projekcije presječnih krivulja valjka [os

MN] ravninama paralelnim s 3 dijelovi
kružnica
y
Prodor je potpun, a prodorna krivulja dvodijelna. Zbog zajedničke ravnine
simetrije paralelne s 1 tlocrt je dvostruko brojena krivulja 2. reda – hiperbola.
Primjena
4. Primjena prodora dvaju rotacijskih
a) projekcije prodorne krivulje dvaju rotacijskih valjaka
valjaka različitih polumjera čije se osi z
sijeku.
z
x
y M’’’=N’’’ M” U”=V” N” x y
b) projekcije presječnih krivulja valjka [os

MN] ravninama paralelnim s 3 dijelovi
kružnica
y
Primjena
4. Primjena prodora dvaju rotacijskih valjaka u kosoj projekciji s pogledom odozdo.
= 35
n=1 z
Napomena. Konstrukcija kose projekcije valjka s bazom u bokocrtnoj ravnini (42-5).

Primjena
= 35
n=1 z
d3
d2
y M
y
Primjena
y M
y
Prodor dvaju kosih kružnih valjaka
Uputa. Bilo kojom točkom K
postaviti pravce paralelne s
osima valjaka. Pravci p i q
određuju jednu iz pramena
paralelnih ravnina koje oba
valjka sijeku u izvodnicama.
p”
q”
K”
p’
q’
K’
r1
Jedna od graničnih ravnina tangencijalna je na

bazu jednog valjka, a druga na bazu drugog. Na
svakom od valjaka postoje izvodnice koje ne
sudjeluju u prodoru, pa je prodorna krivulja
jednodijelna.
Prodor dvaju valjaka
Uputa
1. Odrediti obratišta
prodorne krivulje.
2. Konstruirati točke na
konturnim izvodnicama
na tlocrtnim
projekcijama valjaka.
3. Konstruirati točke na
konturnim izvodnicama
na nacrtnim
projekcijama valjaka.
4. Spojiti dobivene točke
uz određivanje
vidljivosti prodorne
krivulje.
Dogovor. Vidljive su točke prodorne
krivulje sjecišta dviju vidljivih
izvodnica i označene su svijetlom
bojom. Sve će nevidljive točke biti
označene tamnom bojom.
Izvodnice plohe koju granična ravnina siječe tangente su u obratištima!

točaka u tlocrtu
Vidljivo je da su nožišta
konturnih izvodnica 1, 2 i 3
unutar graničnih ravnina, dok
je izvodnica 4 izvan njih.
3
4
1
točaka u tlocrtu
3
4
1
točaka u tlocrtu
3
4
1
točaka u tlocrtu
3
4
1
točaka u tlocrtu
Uočimo da ova ravnina slučajno

sadržava i izvodnicu 5, koja je
konturna za nacrtnu projekciju.
3
4
1
točaka u tlocrtu i nacrtu

3
4
1
točaka u tlocrtu

3
4
1
točaka u nacrtu
3
4
6 5
1
točaka u nacrtu
3
4
6 5
1
točaka u nacrtu
3
4
7
6 5
1
točaka u nacrtu
3
4
7
6 5
1
točaka u nacrtu
3
4
8
7
6 5
1
točaka u nacrtu
3
4
8
7
6 5
1
Redoslijed spajanja točaka

prodorne krivulje ovisi o
redoslijedu nožišta odgovarajućih
izvodnica na jednoj od baza.
3
4
8
7
6 5
1
Redoslijed spajanja točaka

prodorne krivulje ovisi o
redoslijedu nožišta odgovarajućih
izvodnica na jednoj od baza.
Posebnu pozornost treba obratiti
na tangente u obratištima.
3
4
8
7
6 5
1
P2 ”
Prodor rotacijskih stožastih ploha
p”
1. Konstruirati projekcije
prodorne krivulje rotacijskih V”
stožaca: s osnovicom u 1 i s
osnovicom u 2.
Vrhovima se stožaca postavlja pramen
ravnina (56-5).
Granične ravnine iz pramena pravca
[p] diraju različite plohe, pa će prodorna U”= M”
krivulja biti jednodijelna. a2
S” b2
M’ b1
S’=V’
a1
U’
p’
P1 ’
P2 ”
p”
stožaca: s osnovicom u 1 i s c2
osnovicom u 2.
ravnina (56-5).
[p] diraju različite plohe, pa će prodorna U”= M”
S” b2
Unutar graničnih ravnina treba postaviti
ravnine koje sadrže desnu konturnu M’ b1
izvodnicu horizontalnog stošca te lijevu c1
vertikalnog stošca.
S’=V’
a1
U’
p’
P1 ’
P2 ”
p”
osnovicom u 2.
ravnina.
[p] diraju različite plohe, pa će prodorna d2 U”= M”
S” b2
izvodnicu horizontalnog stošca te lijevu d1 c1
S’=V’
a1
U’
p’
P1 ’
P2 ”
p”
osnovicom u 2.
ravnina.
[p] diraju različite plohe, pa će prodorna d2 U”= M”
S” b2
izvodnicu horizontalnog stošca te lijevu d1 c1
S’=V’
a1
U’
Napomena. Zbog gustoće izvodnica nisu konstruirane sve točke
prema naputku (56-5), kao i obje projekcije dobivenih točaka.
p’
P1 ’
P2 ”
p”
stožaca: s osnovicom u 1 i s
osnovicom u 2.
U”= M”
S”
M’
S’=V’
U’
p’
P1 ’
Prodor dvaju rotacijskih stožaca u kosoj aksonometriji
P3’’’
2.
Pravac postavljen vrhovima
stožaca nosilac je pramena
z presječnih ravnina.
p’’’
Granične ravnine pokazuju da je
V’’’ prodorna krivulja jednodijelna.
V
U’’’
y
V’ U’
P1 ’
p’
P3’’’
2.
Nužno je konstruirati:
z • obratišta
• točke prodora na konturnim
izvodnicama vertikalnog stošca
4 izvodnicama horizontalnog stošca
V
Nožište se konturne izvodnice može
p točno odrediti pomoću afinosti (12-11).
U’’’
3
x
2 1
y
V’
P1 ’
P3’’’
2.
z • obratišta
V
p točno odrediti pomoću afinosti (12-11).
U’’’
3
x
2 1
y
V’
P1 ’
P3’’’
2.
z • obratišta
V
p točno odrediti pomoću afinosti.
U’’’
3
x
2 1
y
V’
P1 ’
P3’’’
2.
z • obratišta
V
U’’’
3
x
2 1
y
V’
P1 ’
P3’’’
2.
z • obratišta
V
U’’’
3
x
2 1
y
V’
P1 ’
P3’’’
2.
z • obratišta
V
U’’’
3
x
2 1
y
V’
P1 ’
P3’’’
2.
z • obratišta
V
U’’’
3
x
2 1
y
V’
P1 ’
P3’’’
2.
z • obratišta
V
U’’’
3
x
2 1
y
V’
P1 ’
P3’’’
2.
4
V
U’’’
3
x
2 1
y
V’
P1 ’
P3’’’
2.
U’’’
y
V’
P1 ’
Prodor valjka i kugle
Prodorna krivulja kugle i rotacijskog valjka prostorna je krivulja 4. reda. Dvije koaksijalne rotacijske
plohe prodiru se uvijek u kružnicama. Ravnine su tih kružnica okomite na njihovu zajedničku os.
Ako je polumjer
kugle jednak
polumjeru baze
valjka, dvije kružnice
padaju zajedno
S” S” kugla dira valjak.
x x
S’ S’
Prodor valjka i kugle
S” S”
x x
S’ S’
2” N”
Prodor valjka i kugle ako plohe
nisu koaksijalne
Iz projekcija je vidljivo da valjak prolazi
kroz kuglu (potpun prodor), pa je 4”
prodorna krivulja 4. reda dvodijelna. a2 e” S”
Tlocrt prodorne krivulje 4. reda 3”

jest dvostruko brojena kružnica.
Za konstrukciju je točaka prodorne
krivulje najpovoljnije koristiti metodu
presječnih ravnina paralelnih s 2. 1” x
Prodorna je krivulja simetrična u odnosu na M”
dvije ravnine: horizontalnu A točkom S
te vertikalnu , koja sadržava središte
kugle i os valjka. e’
1’=2’
U ravnini nalazi se najviša i najniža točka
prodorne krivulje.
s1 S’
U ravnini leže konturne točke valjka, M’=N’
3’=4’
g1
2” N”
nisu koaksijalne
prodorna krivulja 4. reda dvodijelna. e” S”


1’=2’
U ravnini nalazi se najviša i najniža točka r1
prodorne krivulje.
s1 S’
a u ravnini P konturne točke kugle.
3’=4’
g1
2” N”
nisu koaksijalne


kugle i os valjka. e’ b1
1’=2’
U ravnini nalazi se najviša i najniža točka r1
prodorne krivulje.
s1 S’
3’=4’
Granične ravnine i B tangencijalne su d1 g1
ravnine valjka.
2” N”
nisu koaksijalne


1’=2’
U ravnini nalazi se najviša i najniža točka
prodorne krivulje.
S’
3’=4’
Granične ravnine i B tangencijalne su g1
ravnine valjka.
Prodor valjka i kugle – središte
kugle ne leži na osi valjka
Ako baza valjka dira
tlocrtnu konturu kugle, Ako je zajednička ravnina simetrije
Ako baza valjka siječe
prodorna je krivulja paralelna s 2, nacrt je prodorne
tlocrtnu konturu kugle,
jednodijelna s dvostrukom krivulje krivulja 2. reda.
prodorna je krivulja
jednodijelna. točkom.
S” S” S”
S’ S’ S’
M’
M’ M’
Prodor stošca i kugle
Prodorna krivulja kugle i rotacijskog stošca prostorna je krivulja 4. reda, koja se raspada na dvije
kružnice ako su plohe koaksijalne.
Može se dogoditi da te
dvije kružnice padnu
zajedno kugla dira
stožac.
S”
S”
x x
S’ S’
Prodor stošca i kugle
S”
S”
x x
S’
S’
Prodor stošca i kugle – središte kugle nije na osi stošca
Zadane su projekcije rotacijskog V”

stošca i središte kugle O. Polumjer
kugle odrediti tako da plohe s
prednje strane imaju zajedničku
dirnu ravninu.
Uputa. Ravnina , određena središtem O
kugle i osi SV stošca, zajednička je O”
ravnina simetrije tih ploha.
Nužno je konstruirati: x V’’’

• točke na tlocrtnoj konturi kugle S”
O’’’
O’
V’=S’
s1

dirnu ravninu.
Uputa. Ravnina , određena središtem
O kugle i osi SV stošca, zajednička je O”
ravnina simetrije tih ploha.
Nužno je konstruirati: x V’’’

• točke na tlocrtnoj konturi kugle S”
• točke na nacrtnoj konturi stošca
Napomena. Točke na O’’’

nacrtnoj konturi kugle nije
moguće točno konstruirati g1
(ravnina ). O’
V’=S’
s1

dirnu ravninu.
O”
x V’’’
S”
O’’’
O’
V’=S’
s1

dirnu ravninu.
O”
x
S”
Prodorna krivulja može biti

jednodijelna bez dvostruke O’
točke te dvodijelna. V’=S’
Usporediti s (60-7)!
s1
Prodor dviju kugala
k2
Prodorna krivulja dviju p”
kugala krivulja je 4. reda
A”
raspadnuta na dvije
U” kružnice, od kojih je U”
jedna uvijek beskonačno O”=C”=D”
daleka imaginarna (tzv.
apsolutna kružnica). S” B”
x
S” Spojnica se
središta kugala
naziva centrala. D’
x
Ravnina se zajedničke S’ U’ p’
kružnice dviju kugala A’ O’ B’
S’= U’ okomita na centralu
zove kordalna
C’
ravnina tih kugala.
Ako je centrala paralelna s
k1
2, kordalna je ravnina
druga projicirajuća.
Prodor dviju kugala
k2
Prodorna krivulja dviju p”
kugala krivulja je 4. reda
A”
raspadnuta na dvije
U” kružnice, od kojih je U”
jedna uvijek beskonačno O”=C”=D”
daleka imaginarna (tzv.
apsolutna kružnica). S” B”
x
S” Spojnica se
središta kugala
naziva centrala. D’
x
Ravnina se zajedničke S’ U’ p’
kružnice dviju kugala A’ O’ B’
S’= U’ okomita na centralu
zove kordalna
C’
ravnina tih kugala.
Ako je centrala paralelna s
k1
2, kordalna je ravnina
druga projicirajuća.
Prodor dviju kugala kojima je O0
centrala u općem položaju .
S”
(S, r1); (U, r2) O”
Tragovi se kordalne ravnine U”
određuju pomoću stranocrta. a2
Kugle se prodiru u kružnici
koja leži u ravnini A (43-3).
– određuje tlocrtne 1x2
konturne točke kugle

– određuje tlocrtne
konturne točke kugle D’
a1
d1 U’
P – određuje nacrtne
konturne točke kugle B’
O’ s3
r1
– određuje nacrtne S’ A’
konturne točke kugle . U’’’
C’
A’’’
C’’’=D’’’=O’’’ B’’’
1x3 S’’’
g3
Prodor dviju kugala kojima je O0
S”
(S, r1); (U, r2) O”
Tragovi se kordalne ravnine U”
određuju pomoću stranocrta. a2
Kugle se prodiru u kružnici
koja leži u ravnini A.
– određuje tlocrtne 1x2
konturne točke kugle

– određuje tlocrtne
konturne točke kugle D’
a1
U’
P – određuje nacrtne
konturne točke kugle O’
– određuje nacrtne S’
konturne točke kugle . U’’’
C’
A’’’
B’’’
1x3 S’’’
Prodor dviju kugala kojima je
S”
(S, r1); (U, r2) O”
U”
a2
1x2
a1
U’
O’
S’
. U’’’
A’’’
B’’’
1x3 S’’’
Primjena
Prikazati dijelove kuglinih ploha C”
omeđenih njihovom prodornom
krivuljom i presječnim
krivuljama ravninama P i .
1x2
(r1 = s1 podudara se s prvim tragom A” S” O” U” B”
kordalne ravnine k1)
k1
B’
S’
a1
O’=C’=D’
b1 U’
A’
Primjena
omeđenih njihovom prodornom r2
1x2
kordalne ravnine k1) r1
• za konstrukciju se presjeka k1
B’
koristi stranocrt s3
• r3 i s3 zadani su proizvoljno S’
a1
O’=C’=D’
b1 U’
A’
1x3
r3
Primjena
Prikazati dijelove kuglinih ploha s2 C”
omeđenih njihovom prodornom r2
1x2
kordalne ravnine k1) r1 = s1
• za konstrukciju se presjeka
k1
B’
a1
O’=C’=D’
b1 U’
A’
1x3
r3
Primjena
1x2
kordalne ravnine k1)
• za konstrukciju se presjeka
B’
O’=C’=D’
U’
A’
1x3
r3
Primjena
Prikazati dijelove kuglinih ploha
1x2
Na temelju ovog je zadatka

izgrađen sistem kuglinih ljusaka
na zgradi Opere u Sidneyu
(Australija). Kuglini se segmenti
spojeni u obliku školjki uzdižu
do visine od 67 m.
Zgrada opere u Sydneyu (Australija)
Metoda koncentričnih kugala
Metoda se sastoji u postavljanju kugala
različitih polumjera sa zajedničkim
središtem u sjecištu osi danih rotacijskih
ploha. Traži se prodor pojedine kugle s
jednim i drugim valjkom (60-1).
Metoda se koristi ako vrijedi sljedeće:

• plohe su rotacijske
• osi se ploha sijeku
• zajednička ravnina simetrije
paralelna je s ravninom projekcije
Kugla upisana u širi valjak

obratišta prodorne krivulje.
Zajednička ravnina simetrije valjaka

paralelna je s 2 nacrt je prodorne
krivulje hiperbola.
Ako uži valjak proširimo tako da valjci

imaju jednake polumjere, prodorna se Napomena. Tlocrtnu projekciju
krivulja raspada na dvije elipse (57-14). ovog prodora nepotrebno je crtati.
U projekciji su to asimptote hiperbole. Zašto?
Metoda koncentričnih kugala
Prodor valjka i torusa
1. Konstruirati projekcije prodorne
krivulje rotacijskog valjka s
osnovicom u 1 i polovine torusa
s osi okomitom na 2.
Uputa.
Postavlja se pramen ravnina paralelnih s 2.
Ravnine tog pramena sijeku valjak u dvjema
izvodnicama, a torus u dvjema kružnicama.
Shema rješenja.
a) konstruirati obratišta u graničnim ravninama
(tragovi a1 i b1)
Valjak i torus imaju zajedničku tangencijalnu ravninu,
pa prodorna krivulja ima dvostruku točku.
b1
b) odrediti točke na konturnim kružnicama
torusa (trag c1)
c1
a1
Uputa.
Shema rješenja.
(tragovi a1 i b1)
b1
torusa (trag c1) d1
c) odrediti točke na konturnim izvodnicama c1
valjka (trag d1)
a1
Uputa.
Shema rješenja.
(tragovi a1 i b1)
b1
torusa (trag c1) d1
c) odrediti točke na konturnim izvodnicama ce1
1
valjka (trag d1)
a1
d) odrediti nekoliko općih točaka prodorne
krivulje (trag e1)
e) tangenta u općoj točki prodorne krivulje presječnica je dirnih ravnina valjka i torusa (54).
Uputa.
Shema rješenja.
a) konstruirati obratišta u graničnim
ravninama (tragovi a1 i b1)
Jedna granična ravnina tangencijalna je
ravnina torusa, a druga valjka,
pa je prodorna krivulja jednodijelna.
b1
torusa (trag c1)
c1
a1
Uputa.
Shema rješenja.
b1
torusa (trag c1) d1
c) odrediti točke na konturnim izvodnicama c
1
valjka (trag d1)
a1
Uputa.
Shema rješenja.
b1
torusa (trag c1) d e1
1
c) odrediti točke na konturnim izvodnicama c

1
valjka (trag d1)
d) odrediti nekoliko općih točaka prodorne a1
krivulje (trag e1)
e) Tangenta u općoj točki prodorne krivulje presječnica je tangencijalnih ravnina valjka i torusa (54).
Prodor kugle i torusa
krivulje kugle i torusa koji imaju
zajedničku ravninu simetrije paralelnu
s 2, a os je torusa okomita na 2.
Uputa.
Ravnine tog pramena sijeku torus u dvjema,
a kuglu u jednoj kružnici.
Te se kružnice u tlocrtu projiciraju na prvi trag
presječne ravnine, a u nacrtu se vide u pravoj
veličini.
Shema rješavanja.
a) određivanje točaka na konturama torusa i
kugle u nacrtu (trag a1)
a1
Prodor kugle i torusa
krivulje kugle i torusa koji imaju
zajedničku ravninu simetrije paralelnu
s 2, a os je torusa okomita na 2.
Uputa.
Ravnine tog pramena sijeku torus u dvjema,
a kuglu u jednoj kružnici.
Te se kružnice u tlocrtu projiciraju na prvi trag
presječne ravnine, a u nacrtu se vide u pravoj
veličini.
Shema rješavanja.
a) određivanje točaka na konturama torusa i
kugle u nacrtu (trag a1) c1
e1
b) određivanje točaka na konturi torusa u
tlocrtu (tragovi b1 i c1) a1 d1
c) određivanje nekoliko općih točaka b1
prodorne krivulje (tragovi e1 i d1)
d) određivanje najnižih točaka prodorne
Napomena. Zbog zajedničke ravnine simetrije nacrt je krivulja 2.
krivulje
reda. O položaju središta kugle prema središnjoj kružnici torusa
ovisi koja je to krivulja. U ovom je slučaju to luk hiperbole.
Prodor stošca i torusa
krivulje rotacijskog stošca i četvrtine
torusa koji imaju zajedničku ravninu
simetrije paralelnu s 2, a osi im se ne
sijeku.
Uputa.
Zadatak se rješava metodom kliznih kugala.
Metoda se primjenjuje kada su oba tijela
rotacijska, a osi se ne sijeku.
Kugle svaku od ploha prodiru u kružnicama,
kojima treba odrediti središte i polumjer.
Shema rješavanja.
1) Odrediti točke u zajedničkoj ravnini
simetrije u nacrtu.
sijeku.
Uputa.
Shema rješavanja.
simetrije u nacrtu.
2) Kroz os torusa postaviti nekoliko ravnina
koje će presjeći torus u kružnici izvodnici
(osni presjek).
Središte je te kružnice na kružnici središnjici torusa.
3) Iz tog središta uzdići okomicu na presječnu ravninu.
Središte je kugle u sjecištu te okomice s osi stošca.
4) Polumjer se određuje tako da je na toj kugli (spomenuta)
kružnica izvodnica torusa.
sijeku.
Uputa.
Shema rješavanja.
simetrije u nacrtu.
(osni presjek).
sijeku.
Uputa.
Kugle obiju ploha prodiru u kružnicama,
a treba im se odrediti središte i polumjer.
Shema rješavanja.
simetrije u nacrtu.
(osni presjek).
O kotiranoj projekciji
Mjerni broj k R, kojim je označena udaljenost neke točke od ravnine , zove se kota točke.
Metoda se ortogonalnog projiciranja na horizontalnu ravninu, pri kojoj je točka određena

svojom projekcijom i kotom, naziva kotiranom projekcijom.
Ravnina je slike uobičajeno

horizontalna ravnina. Sve točke
te ravnine imaju kotu k = 0, pa
se ta ravnina naziva nultom
horizontalnom ravninom i
označava 0. T k
Ravnine paralelne s nultom

1
nazivaju se nivo-ravninama.
Ravnine su s cjelobrojnim k 0
kotama glavne nivo-ravnine;
one s pozitivnom kotom iznad,
a s negativnom ispod nulte
T’
ravnine.
horizontalna ravnina
Mjerilo
Kota točke izražena je u metrima, dok se na slici crta umanjeno u mjerilu koje se
naziva mjerilom slike.
Mjerilo se zadaje numerički u obliku kvocijenta M = 1 : a, tj. prava veličina dužine duljine
jednog metra na slici iznosi 1/a m.
Npr. Dužina d =7 m imat će na slici u mjerilu 1:200 duljinu 3.5 cm.
H
Točka
Točka se u kotiranoj projekciji prikazuje G’(-3) 0
H’(+5)
svojim tlocrtom i kotom. F’(0)
Dužina G
Prava se veličina neke dužine u kotiranoj projekciji određuje analogno konstrukciji u Mongeovoj
projekciji (13-9).
B’(+2)
A0 d Mjerilo 1m
P’(0) B0
Točka P ima kotu nula i
A’(-3) nalazi se u ravnini slike 0.
Pravac
Pravac se prikazuje tlocrtnom projekcijom na kojoj je označen smjer
pada, te projekcije i kote onih točaka čija je visinska razlika 1 m. R
Tlocrtna se udaljenost projekcija dviju točaka pravca kojima
je visinska razlika 1m zove interval pravca i označava s ip. T p
1 1m
• nagib pravca n = tg =
i p
Graduiranje pravca postupak je određivanja p’ 0 ip T’(1) R’(2)

projekcija točaka cjelobrojnih kota visinske
razlike 1m.
Graduirati pravac koji je zadan:

a) kotiranom projekcijom bilo kojih dviju njegovih točaka,
b) projekcijom, smjerom pada i kotom jedne njegove točke te nagibom (ili intervalom).
a) N’(4.3) M 1:100 1m
0.4 m
4
1.0m
3 Pogodno je prevaljivanje u nivo ravninu 2.6

N0
M’(2.6) – q0 prevaljeni je položaj pravca q u 2.6,
q0 a prikloni kut pravca prema ravnini
slike – usporedi poglavlje 4 (14-5).
q’
Pravac
Pravac je zadan svojom projekcijom p’,
b) 5 P’(4.8) smjerom pada, kotom jedne svoje točke i
nagibom np = ½. Crtati u zadanom mjerilu.
4 3.8 Mjerilo: konstruktivno
p’ 1m
ili brojčano M 1:50
1
n= ip = 2 m
i
p
Dva pravca
5
3 5 6
S’(4) 7
f’
2 4
3 4
3
b’ d’ e’
a’
c’
paralelni
a || b paralelne projekcije ukršteni mimosmjerni
isti smjer pada
jednake intervale
Ravnina
Slojnice ravnine presječnice su ravnine s horizontalnim ravninama. Glavne su slojnice one s
cjelobrojnim kotama. Međusobno su paralelne i okomite na priklonicu ravnine. Sve točke na istoj
slojnici imaju istu kotu.
Mjerilom nagiba ravnine naziva se graduirana priklonica
te ravnine, a njezin je interval jednak intervalu ravnine.
8
Ravnina se predočava mjerilom nagiba
i projekcijama glavnih slojnica. s8 7
8
s7 6
7
s6
8 6 
i
7
6 Ravnina je potpuno određena dvjema

slojnicama ili mjerilom nagiba.
5 1
n 
 
i 
Zadavanje ravnine:
a) dvjema slojnicama b) mjerilom nagiba M 1:100
1m n = 3/4
M 1:100 1m
9
s5.3 2.3m
5 i = 4/3m 8
4
0.8m 7
s3.8
3
P 
Pravac i točka u ravnini

7 Kao i u Mongeovoj metodi, priklonica
6 definira nagib ravnine, odnosno njezin
7 prikloni kut prema horizontalnoj
5
T’(5.5)
ravnini (16-7).
i
6 4 Pravac je u ravnini ako je
1m
graduiran slojnicama te ravnine.
5 p’ Točka je u ravnini ako je na
1m
 nekom pravcu te ravnine.
4
P
Određivanje ravnine:
a) dvama ukriženim pravcima b) dvama paralelnim pravcima
10
10
9 6 6
6
10 8
S’(9) 5 5
8 5
8
P
 a’ b’
a’
c) pravcem i točkom (T  p), M 1:50 d) trima nekolinearnim točkama
4
C’(5.6)
4 A’(3.2)
3.7
T’(3.7)
3 B’(2.5)
3
p’ Napomena. Ovaj se zadatak može riješiti
na jedan od tri navedena načina.
Pravcem p položiti ravninu B zadanog nagiba
5 4 1m ili M 1:50 Prostorno rješenje:
B2
Sve ravnine B nagiba 1 koje prolaze
T’(5) Np = 4 5 jednom točkom pravca p omataju stožac.
5 nB = 1
4
4 p’ iB = r =1
T(5)
B1
 n = tg = v/r = 1/ i
Ako je v = 1  r = i v
Diskusija. nB = np
 S 4
1. nB > nP  2 realna i različita rješenja r p’
2. nB = nP  dvostruko rješenje
4
3. nB < nP  konjugirano imaginarna rješenja

Dvije ravnine
Paralelne ravnine Presječnica dviju ravnina
5
6
6 6
4 6
5
5 5
3
5
4
A B B
q’
E
Mjerila su nagiba paralelna, odnosno Ako dvije ravnine imaju jednake

intervale, njihova je presječnica
    nA= nB  iA= iB
A B
simetrala kuta istoimenih slojnica.
Probodište pravca i ravnine
Ravnina P zadana je mjerilom nagiba, a pravac p svojom točkom D (6.7) i nagibom n = 3/2.
U mjerilu 1:33 odrediti probodište pravca i ravnine.
M
1m  3 cm , tj.
Princip rješenja (19-1). 1m
 M
4 np = 3/2  ip = 2/3 m  2 cm
p’
5
0.7 i = 1.4 cm
6
4
• Pravcem p položiti
bilo koju ravninu .
7
6 5 N’(5.3) • Odrediti presječnicu q
i
5 q’ ravnina P i  (sjecišta
6 istoimenih slojnica
4
6 dviju ravnina).
5 1m
• Odrediti tlocrt i kotu
D’(6.7) probodišta N prevaljivanjem
4 7 intervala.
P
Okomitost pravca i ravnine
ip p’
1m
T . 3
4
1m 2
i T’ ip
5
p
Ako je pravac okomit na ravninu, onda je:

• projekcija pravca paralelna s mjerilom nagiba ravnine
• smjer pada pravca suprotan smjeru pada ravnine
• interval pravca recipročan intervalu ravnine.
Zadaci
1) Konstruirati simetralnu ravninu dužine AB. (20-5) M 1:100 ili 1m
• graduirati pravac a AB B0
B’(18.6)
• konstruirati polovište P
0.8m 1m
dužine AB 18
• točkom P postaviti 13
17
simetralnu ravninu 16
14
P’(15.4)
• konstruirati interval 15
s15.4
ravnine i 15
16 0.4i
14
.
17 0.4m
13
A’(12.2)
a’
Zadaci
2) Odrediti udaljenost točke T od ravnine .
a’
M 1:50 ili 1m
• točkom postaviti pravac a 0,3ia
okomit na ravninu (64-1) ia
s8 . 3
0,3m T’(4,3)
• konstruirati probodište N 8 4
pravca a i ravnine (63-6)
7 5
d
s7
• odrediti pravu veličinu 6 N’(6,
N’(6,4)
dužine TN (62-2) q’ N0
7
0,4m
8 7
8
Rotacija ravnine u neku horizontalnu ravninu
M 1:50 ili 1m

s1 T’(1)
T s1 1m
T0
s0 (s1)
s0
(T) T’(1) (T)
0
(T)
Rotacija se ravnine može izvesti za kut  ili
180 – . Os je rotacije slojnica – presječnica
ravnine  i nivo-ravnine projekcije.
Postupak je rotiranja očito jednak onom u Mongeovoj metodi (23-6). I ovdje se između
ravnine i njezina rotiranog položaja može uspostaviti afinost (s0, T’, (T )).
Zadaci
1) Odrediti pravu veličinu kuta dvaju ukriženih pravaca. M 1:125 ili 1m
np= 2/3  ip=1.5m M

1.2cm
nq= 4/5  iq=1.25m M
1.0cm 17 16
15
16 16
S0 14
13
14
14 13 12
S’(15) 12
13
12

p’  q’
(S)
(q) (p)
Zadaci
2) Konstruirati kotiranu projekciju kružnice kojoj je zadano središte S (6) i tangenta
t = KL[K(9)L(4)].
M 1:100 ili 1m K0
• Odrediti ravninu D’(8.5)

9
kružnice . K’(9) K0
• Projekcija kružnice 8 8
općenito je elipsa. (T)
S’(6) . 7
Usporedi (23-8). s6 7 r
B’(6)
• Za ravninu slike odabrana 6
6 A’(6) r r T’
je nivo-ravnina 6 5
    6 = s6 , 5 r
L’(4)
s6 – trag ravnine.
4 L0
2.5m
Mala se os elipse C0 C’(3.5) t’
može dobiti pomoću
prevaljene priklonice (K)
točkom S. (t)

Pravilno geometrijsko tijelo s osnovicom u općoj ravnini
Konstruirati kotiranu projekciju trostrane
pravilne piramide kojoj je baza u ravnini
P, a pobočni brid duljine d = 5m na V0 o’
12
pravcu p (np = 3/2). 7
1m ili M 1:80
o a’ 8
V ip = 2/3m 11
9
8
9 S’
p 10 14 10
13
12 0,6io
11 V’(11,4) io
10 12 9
A0 9 0,6io .
S 8 13
A 7 A’ (7,2) 14 8
P p’ 6
p0 q’ A
8
Shema rješenja: 9
1. p P = A (63-6)
2. na p od A nanijeti d = 5m V P
3. V o, o P, o P = S
4. (A)(B)(C) (rotacija u 8!)
Konstruirati kotiranu projekciju trostrane B’(11,6)
12
1m ili M 1:80
o a’ 8
V ip = 2/3m 11
9
(A)
S’
p 10 14 10
13
12 0,6io
11 V’(11,4) io C’(9,8)
10 12 9
A0 9 0,6io .
S A0 8 13
A 0,8m 7 A’ (7,2) 14 8
P p’ 6
p0
A
8
Shema rješenja: 9
1. p P = A (S)
3. V o, o P, o P = S (C)
(B)
Konstruirati kotiranu projekciju trostrane B’(11,6)
12
1m ili M 1:80
o a’ 8
V ip = 2/3m 11
9
(A)
S’
p 10 14 10
13
12 0,6io
11 V’(11,4) io C’(9,8)
10 12 9
A0 9 0,6io .
S A0 8 13
A 0,8m 7 A’ (7,2) 14 8
P p’ 6
p0
A
8
Shema rješenja: 9
1. p P = A (S)
3. V o, o P, o P = S (C)
(B)
Konstruirati kotiranu projekciju presječne krivulje kosog kružnog valjka
[osnovice su u horizontalnim ravninama, os MN, M(5), N(10), r = 3.4m]
ravninom [n = 1/3, s5]. (Mjerilo 1:200)
M
I. Graduirati os
i = 3m = 1.5cm
1m
8 N’(10)
9
8
7
7
6
6
M’(5)
s5
II. Traži se probodište osi MN s ravninom .
1m
8 N’(10)
9
8
7 O’(6.9)
7
6
8
6
7
M’(5)
s5
5
P
III. Okomitim promjerima baze afino su pridruženi konjugirani promjeri presječne elipse u
1m afinosti između ravnina i 5.
B’(8.5)
L’ (8.2)
8 N’(10)
9
8
7 L1 O’(6.9)
7
C’(6.9) D’(6.9)
6
8
6 0.3m
7
M’(5)
K’ (5.6) 6
A’(5,3)
s5 K1
5
P
III. Okomitim promjerima baze afino su pridruženi konjugirani promjeri presječne elipse u
1m afinosti između ravnina i 5.
B’(8.5)
L’ (8.2)
8 N’(10)
9
8
7 L1 O’(6.9)
7
C’(6.9) D’(6.9)
6
8
6 0.3m
7
M’(5)
K’ (5.6) 6
A’(5,3)
s5 K1
5
P
23.5
23.5 23.5
Idealni tereni 23
24
Teren je u idealnu slučaju 23 24
23 22
nagnuta ravnina. 22 22
21 21
Mjerilo 1:100 21
0 1m +20 20
Na terenu se nalazi plato na 19
koti 20. 19
Potrebno je: 19
19 18 18
• odrediti presjek platoa i terena 18
17
– razdjelnu (neutralnu liniju) 17
16 17
• postaviti ravnine nasipa nagiba
n = 2/3 i odrediti rub nasipa 16
• postaviti ravnine usjeka nagiba
n = 4/5 i odrediti rub usjeka
M
iN=3/2m iN=1.5cm
M
iU = 5/4 iU = 1.25cm Za točnije je određenje ruba usjeka
• u ovom se slučaju umeće kružni stožac potrebno napraviti interpolaciju.
Početak nagnute prometnice na idealnu terenu
Mjerilo 1:100 9
0 1m 7 8
Redoslijed rješavanja: 7
• graduirati prometnicu
• odrediti presjek prometnice i 6
terena – razdjelnu liniju 6
• postaviti ravnine nasipa nagiba 5
n = 2/3 i odrediti rub nasipa 4 5
5
(63-4) 4 4
• postaviti ravnine usjeka nagiba 5 3
n = 4/5 i odrediti rub usjeka 4 3
M 3
iN=3/2m iN=1.5cm
Mjerilo 1:100 9
9
0 1m 8
7 7 8
• graduirati prometnicu 7 8
9
5
4 3
M 3
iN=3/2m iN=1.5cm
2
M
iU = 5/4 iU = 1.25cm
Mjerilo 1:100 9
9
0 1m 8
7 7 8
• graduirati prometnicu 7 8
9
5
4 3
M 3
iN=3/2m iN=1.5cm
2
M
iU = 5/4 iU = 1.25cm
Topografske plohe
Svaki se ograničen dio
Zemljine površine zove
topografska ploha.
Brdo je topografska ploha.
Ako ga siječemo
horizontalnim ravninama u
razmacima od 1m (ili 10m),
dobijemo nepravilne
zatvorene topografske linije,
slojnice terena.
izohipse – visinske slojnice

izobate – dubinske slojnice
Kotirana se projekcija nekog dijela terena, prikazana

slojnicama u nekom mjerilu, zove topografska karta.
Topografske plohe
topografska ploha.

Ako ga siječemo
dobijemo nepravilne
zatvorene linije, slojnice
terena.

Topografske plohe
topografska ploha.

Ako ga siječemo
dobijemo nepravilne
terena.

Topografske plohe
Zemljine površine zove V
topografska ploha.
S
Ako ga siječemo
dobijemo nepravilne
terena.

Točka se s najvišom kotom na terenu zove vrh.
Izdužen se vrh naziva sljeme.
Točka se u kojoj slojnica terena samu sebe siječe naziva sedlo.
Topografske plohe
gušće slojnice strmiji teren
Linije se najvećeg nagiba na

terenu zovu padnice jer
pokazuju tok oborinskih voda. 4
Mjerilo 1:100 . .
98 7 . 6 5 4
0 1
.
Zadatak. Odrediti kotirane
projekcije presjeka terena sa .
zadanim ravninama,
projicirajućom i općom P. 9
8
7
Presjek se terena 6
projicirajućom ravninom zove 5
4
poprečni profil terena.
P
14 13
Trasiranje
A’ 12
Zadatak. Spojiti točke A i B na
terenu linijom zadanog nagiba n = 1.
Mjerilo 1:50 11 C
0.7m
.
10.7
0 1
Trasa je zamišljena os ceste, željeznice,
kanala, nasipa i sl. prikazana tlocrtnim
položajem u položajnom nacrtu.
n=1 i = 2cm D
Uputa. Svi pravci prostora istog nagiba točkom A 10
čine rotacijski stožac, kojemu je polumjer baze
jednak zadanom intervalu ako je visina stošca 1m
(63-4). Traže se izvodnice stošca graduirane
slojnicama terena. Njihova su nožišta sjecišta baze
stošca sa slojnicom terena koja je u istoj nivo-ravnini. B’ 9
Ako kružnica ne presiječe susjednu

slojnicu, linija se trase postavlja u
smjeru padnice, a nagib joj je manji od Interpolacija slojnica terena
1, što je za trasu poželjno. Nagib trase
ne smije biti veći od nagiba terena. • ovu konstrukciju treba ponoviti nekoliko puta da se
dobije dovoljan broj točaka tražene slojnice
Postoji i druga varijanta.
Kod odabira varijante vodi se računa
o propisima, naseljenosti područja,
važnosti ceste, ekologiji...
Neki pojmovi potrebni pri projektiranju prometnica*
Prometnica je zajednički naziv za građevine ili medije po kojima se odvija promet. Prometnicama
pripadaju sljedeće građevine: ceste, željeznice, ulice u naseljima, biciklističke staze, pješačke
staze, izgrađeni kanali za plovidbu, uspinjače, žičare, prometne površine u zračnim lukama.
Prometnicu sa svim pratećim objektima – nasipima, usjecima, kanalima – nazivamo trupom
prometnice.
Donji ustroj ili zemljano tijelo prometnice dio je trupa ceste, željeznice ili drugih prometnih
građevina koji obuhvaća sve dijelove do razine posteljice (planuma).
Planum (ravnik) završna je površina donjeg ustroja prometnice.
Propust je manja građevina koja služi za propuštanje oborinske vode kroz trup prometnice.
Poprečni profil je presjek terena i zemljanog tijela prometnice ravninom okomitom na projekciju osi
prometnice u po volji odabranim točkama.
Uzdužni profil je presjek ceste vertikalnom ravninom kroz os planuma.
Nivo-linija je prividni presjek planuma ceste s plohom usjeka.
Niveleta ili razinica kanala crta je dna kanala u njegovu uzdužnom presjeku (profilu).
* Vidi: Leksikon građevinarstva, Zagreb 2002.

Horizontalna ravna cesta
Na kotiranoj je projekciji terena ucrtana os horizontalne ravne ceste širine planuma
5m na koti 15. Prikazati tlocrt trupa prometnice.
Shema rješavanja metodom slojnica

1. graduirati cestu (ako nije horizontalna)
2. odrediti razdjelnu (ili neutralnu) liniju
3. postavljati ravnine ili plohe nasipa
rubovima planuma (nagib nN = 2/3) i
odrediti presjek s terenom
4. konstruirati kanale i nivo-linije* uz
planum; kanale po terenu (minimalni
uzdužni pad u usjeku uz horizontalnu
prometnicu nk = 1%; širina dna kanala
40cm)
5. postavljati usječne ravnine ili plohe
(nagib nU = 4/5) i odrediti presjek s
terenom
6. postaviti poprečni profil* – provjera
točnosti konstrukcije metodom slojnica.
* Termini (68-11)
Na kotiranoj je projekciji terena ucrtana os horizontalne ravne prometnice širine 3m na
koti 15. Prikazati tlocrt trupa prometnice.
Mjerilo 1:250 17 16 15 14
19 18
13
0 1m
Prema shemi rješavanja 12
• razdjelna linija 12
• ravnina nasipa 13
M
iN=3/2m iN=0.6cm 1m 14
• postavljanje kanala
+15
14
13
Dimenzije kanala uz
12
horizontalnu prometnicu
Početna dubina Dubina kanala
kanala 40cm nakon 10m
4:5 4:5
40 1:1 50 1:1
40 40 50 50 40 62,5
u mjerilu (mm): 1.6, 1.6, 2.0 2.0, 1.6, 2.5
Na kotiranoj je projekciji terena ucrtana os horizontalne ravne prometnice širine 3m na koti
15. Prikazati tlocrt trupa prometnice.
Mjerilo 1:250 17 16 15 14
19 18
19 13
0 1m 18
Prema shemi rješavanja 12
17
• razdjelna linija 12
16
• ravnina nasipa 13
M .
iN=3/2m iN=0.6cm 14
• postavljanje kanala
+15
• ravnina usjeka
M 14
iU = 4/5 iU = 0.5cm .
13
16
Dimenzije kanala uz
17 12
horizontalnu prometnicu
Početna dubina Dubina kanala
kanala 40cm nakon 10m
4:5 4:5
40 1:1 50 1:1
40 40 50 50 40 62,5
u mjerilu (mm): 1.6, 1.6, 2.0 2.0, 1.6, 2.5
Mjerilo 1:250 17 16 15 14
19 18
19 13
0 1m 18
17 12
12
Poprečni je profil presjek 16
terena i zemljanog tijela 13
.
prometnice ravninom 14
okomitom na projekciju
osi prometnice u po volji +15
odabranim točkama.
14
.
13
Ravnina se poprečnog 16
profila prevaljuje u 17 12
horizontalnu ravninu na
koti prometnice.
Mjerilo 1:250 17 16 15 14
19 18
19 13
0 1m 18
17 12
12
.
odabranim točkama.
14
.
13
koti prometnice.
Mjerilo 1:250 17 16 15 14
19 18
19 13
0 1m 18
17 12
12
.
odabranim točkama.
14
.
13
koti prometnice.
Mjerilo 1:250 17 16 15 14
19 18
19 13
0 1m 18
17 12
12
.
odabranim točkama.
14
.
13
koti prometnice.
Usporediti s (69-1)!
Horizontalna cesta u kružnom zavoju
Na kotiranoj je projekciji terena ucrtana os horizontalne ceste širine planuma 4m (kota 22), koja
se u kružnom luku polumjera R = 20m proteže od A do B. Prikazati tlocrt trupa prometnice.
25
24 23
Mjerilo 1:200 22
0 1m 21
Prema shemi rješavanja (69-1) A’
• razdjelna linija
22
• ploha nasipa nN = 2/3
20
Rub planuma slojnica je 22 plohe nasipa,
pa je projekcija mjerila nagiba te plohe
okomita na taj rub. Slojnice su nasipne
plohe kružnice, a ploha je rotacijski stožac
čiji se vrh projicira u središte zavoja.
M
iN=1.5m iN= 0.75cm
19
21 20
19
20 21
S B’
25
24 23
Mjerilo 1:200 22
0 1m 21
• produbljavanje kanala uz
22
horizontalnu cestu u zavoju 20
Minimalni pad kanala jest 1%
svakih 10m pad kanala iznosi 10cm.
r 1800.10
Iz l = = 28
1800 20 3.14
19
20
Kružnom luku duljine 10m odgovara 21
središnji kut 28,6 . 280 19
20 21
S B’
25
24 23
Mjerilo 1:200 22
0 1m 21
A’
4:5
Početna dubina 22
40 1:1
kanala 40cm 20
40 40 50
u mjerilu (mm): 2.0, 2.0, 2.5
4:5
Dubina kanala 50 1:1
nakon 10m
19
50 40 62.5 21 20
u mjerilu (mm): 280 19
2.5, 2.0, 3.125
4:5 20 21
Dubina kanala 60 1:1
nakon 20m
60 40 75
u mjerilu (mm): 3.0, 2.0, 3.75
S2 S1 S S3 S
4
B’
S1 i S2 središta su kružnica rubova kanala i nivo-linije unutrašnje strane zavoja, a S3 i S4 vanjske strane.
Rotacijski stožac – ploha usjeka
s unutarnje strane zavoja
rub dna kanala –
zavojnica na stošcu
slojnice plohe usjeka
– kružnice
rub planuma
nivo-linija
Ortogonalna projekcija zavojnice na stošcu Arhimedova je spirala koju aproksimiramo kružnicom.

25 25
24 23
24
Mjerilo 1:200 22
23
0 1m 21
• ploha usjeka nU = 4/5
22
Nivo-linija planuma slojnica je 22 plohe 20
usjeka, pa je projekcija mjerila nagiba te .
plohe okomita na tu kružnicu. Slojnice su 23
usječne plohe kružnice, a ploha je 24
rotacijski stožac čiji se vrh ne projicira 25
u središte zavoja, nego u točke S2,
26
odnosno S4.
M
iU=1.25 iU= 0.625cm 19
21 20
m
280 19
21
S2 S S4 B’
Ravna cesta u usponu
Mjerilo 1:200 Planum prometnice širok 4m ima uspon 8% od A do B. U
mjerilu 1:200 prikažite tlocrt trupa prometnice.
0 1m M
nC = 8% iC = 12.5m 6.25cm
Prema shemi rješavanja (69-1) • razdjelna linija

• ravnina nasipa nN = 2/3 iN = 3/2m M iN = 0.75 cm
9 10 11 12 13 14 15 16 17
A’(11) 12 13 14 B’
Postavljanje ravnine nasipa
2
2
1
0
0
0 1m 2 M
nC = 8% iC = 12.5m 6.25cm

• ravnina nasipa nN = 2/3 iN = 3/2m M iN = 0.75cm
9 10 11 12 13 14 15 16 17
9
10
11
A’(11) 12 13 14 B’
11
10
0 1m 2 • pad kanala (dubine 40cm) prati pad ceste
• ravnina usjeka nU = 4/5 iU = 5/4m M iU = 0.625cm
Prema shemi rješavanja (69-1)
9 10 11 12 13 14 15 16 17
17
9 16
10 15
14
11
A’(11) 12 13 14 B’
11
14
10
15
16
17
0 1m 2 • pad kanala (dubine 40cm) prati pad ceste
• ravnina usjeka nU = 4/5 iU = 5/4m M iU = 0.625cm
9 10 11 12 13 14 15 16 17
17
9 16
10 15
14
11
A’(11) 12 13 14 B’
11
14
10
15
16
17
Cesta u usponu u kružnom zavoju
Planum ceste širok 5m uspinje se nagibom 7% u kružnom luku polumjera
Mjerilo 1:250 30m od A prema B. U mjerilu 1:250 prikažite situaciju zemljanih radova.
13
12
0 1m iC = 100/7 = 14.3m 11
• iz (69-9) = 14.3·1800/ 30·3.14 = 27.30 10

11 B’
M
• ploha nasipa nN = 2/3 iN = 1.5m 0.6cm 9
10
9
7
27.30
27.30
27.30
A’(8)
13
12
0 1m iC = 100/7 = 14.3m 11
• iz (69-9) = 14.3·1800/ 30·3.14 = 27.30 10

11 B’
M
10
I. način: 8 7
8
• slojnica nasipa kružnica je određena 9
trima točkama – njezino središte (S1)
sjecište je simetrala tetiva
9
II. način: 7
• slojnica nasipa krivulja je
aproksimirana dijelovima
27.30
kružnica
Napomena. Konstrukcija je 27.30
točnija od one u I. načinu.
27.30
S1
A’(8) S
Konstrukcija plohe nasipa uz nagnutu cestu u zavoju
A5
rub planuma 5
A4
4
3
A3
2
0
1
0
Konstrukcija plohe nasipa uz nagnutu cestu u zavoju
3
M 1:100 Rub planuma u kružnom zavoju
zavojnica je na valjku, a ploha
2 nasipa (odnosno usjeka) zavojna je
ploha čije slojnice aproksimiramo
rub planuma kružnicama. Izvodnice te plohe
diraju uspravni rotacijski valjak
polumjera R sa središtem baze u
središtu zavoja S.
1 R = r · nC · 1/nN
R – polumjer baze valjka

300
300 r – polumjer zavoja = 12m
nC – nagib ceste = 16%
nN – nagib nasipa = 2/3
300 S3
0 R R = 12 · 16 · 1.5 = 2.88cm
r S2 S M
iN = 1.5m 1.5cm
S1
r 12 3 . 14 30 0
za = 300 l 6 . 28 m
1800 180 0 S0
13
12
0 1m iC = 100/7 = 14.3m 11
• iz (69-9) = 14.3·1800/ 30·3.14 = 27.30 10

11 B’
M
10
r nC
Polumjer baze valjka: R = 7
nN 8 8
30 7 / 100 M 9
RN= = 3.15m 1.26cm
2/3
Slojnice nasipa sastoje se od dijelova
kružnih lukova čija se središta
9
projiciraju na bazu valjka, a dirališta su
7
tangenata položenih na tu bazu. U
ovom primjeru za konstrukciju plohe
nasipa s vanjske strane zavoja valjak 27.30
diramo zdesna, a za unutarnju stranu
zavoja slijeva.
27.30
• pad kanala dubine 40cm prati pad ceste
27.30
S1
A’(8) S
13
12
13
0 1m iC = 100/7 = 14.3m 11
12
11
• iz (69-9) = 14.3·1800/ 30·3.14 = 27.30 10
11 B’
M
• ploha usjeka nU = 4/5 iU = 1.25m 0.5cm 9
10
r nC
Polumjer baze valjka: R = 7 11
nU 8 12
8
30 7 / 100 M 9 13
RU= = 2.63m 1.05cm
4/5
Slojnice usjeka sastoje se od dijelova
kružnih lukova čija se središta
9
projiciraju na bazu valjka, a dirališta su
7
tangenata položenih na tu bazu. U
ovom primjeru za konstrukciju plohe
usjeka s vanjske strane zavoja valjak 27.30
diramo slijeva, a za unutarnju stranu
zavoja zdesna.
27.30
27.30
A’(8) S
Raskrižje u istoj razini
Cesta širine planuma 5m ima uspon 5% od A (21) prema B. U C prelazi u razini preko horizontalne
željezničke pruge širine 3m. U mjerilu 1:250 prikažite tlocrt trupa prometnica.
Mjerilo 1:250
21 22 23
24 25
0 1m
Prema shemi rješavanja (69-1) 

• graduiranje ceste 26
M
iC = 8cm
20m
Horizontalna pruga ima u
raskrižju 40cm nižu kotu
od planuma ceste (visina 21.8
pragova i tračnica).
• razdjelna linija B’
A’(21) 22 C’ 23
obje su prometnice
u usjeku 22.2
• kanali prate pad ceste pa se ne

produbljuju – u istoj su razini s
kanalima pruge u raskrižju 
dubina im je 80cm
• kanalima uz željezničku
prugu daje se uzdužni pad
1% od raskrižja na objema
stranama (početna dubina
40cm)
Mjerilo 1:250
21 22 23
24 25
0 1m
Dubina kanala
uz cestu
26
4:5
80 1:1
80 40 100
21.8
u mjerilu 3.2 1.6 4.0
A’(21) 22 C’ 23 B’
22.2
Mjerilo 1:250
21 22 23
24 25
0 1m
Produbljivanje kanala
uz željezničku prugu
26
Početna dubina
kanala 40cm
4:5
40 1:1
21.8
40 40 50
u mjerilu (mm):1.6, 1.6, 2.0 A’(21) 22 C’ 23 B’
22.2
Dubina kanala
nakon 10m
4:5
50 1:1
50 40 62.5
u mjerilu (mm): 2.0, 1.6, 2.5
Mjerilo 1:250
21 22 23
24 25
0 1m
• ravnina usjeka nU = 4/5

26
uz cestu 26
25
iU = 5/4m M iU = 0.5cm 24
23
22
21.8
A’(21) 22 C’ 23 B’
22.2
22
23
24
25
26
Mjerilo 1:250
21 22 23
24 25
0 1m

26
uz cestu 26
25
iU = 5/4m M iU = 0.5cm 24
23
22
21.8
A’(21) 22 C’ 23 B’
22.2
22
23
24
25
26
Mjerilo 1:250
22.5
21 22 23
24 25
0 1m
23
22
22
23
24
uz željezničku prugu 22.5 26
26
25
iU = 5/4m M iU = 0.5cm 24
23
Mjerilo nagiba ravnine usjeka 22
uz željezničku prugu okomito 21.8
je na nivo-liniju koja ima kotu
21.8.
Zbog produbljivanja kanala uz A’(21) 22 C’ 23 B’
prugu potrebno je postaviti
četiri usječne ravnine. 22.2
22
23
24 23.8
25
26
23
25
23
24
24
25
22
22
26
Mjerilo 1:250
22.5
21 22 23
24 25
0 1m
23
22
22
24
23
22.5 26
26
25
24
23
22
21.8
A’(21) 22 C’ 23 B’
22.2
22
23
24 23.8
25
26
23
25
23
24
24
25
22
22
26
Raskrižje u dvjema razinama
Željeznička pruga širine 2m horizontalna je do točke A (44), a od A prema B ima pad 4%. Horizontalna cesta
(na koti 49) širine planuma 4m prelazi iznad pruge. U mjerilu 1:200 prikažite situaciju zemljanih radova.
Mjerilo 1:200 45
46
47 B’
0 1m
43.5
Shema rješenja  48
• iP = 25m
• produbljivanje
kanala uz prugu do A’(44)
A (prema 69-2)
+49
– dubina kanala
nakon d (CA) = 26m
4:5 44
66 1:1
66 40 82.5
u mjerilu (mm):
3.3, 2.0, 4.125
C’
Mjerilo 1:200 45
46
47 B’
0 1m
43.5
Shema rješenja  48
• ravnina usjeka
nU = 4/5 uz prugu
– uz horizontalni dio planuma (69-2) A’(44)
– uz dio planuma u nagibu (70-4)
+49
48
47
46 44
45
45
46
47
C’
Mjerilo 1:200 45
46
47 46 B’
0 1m 47
• ravnina nasipa uz 48 43.5
cestu nN = 2/3 48
+49
48
47
A’(44)
48
47
46 44
45
45
46
47
48
45
46
48
47
C’ 47
46
Mjerilo 1:200 45
46
47 46 B’
0 1m 47
48 43.5
48
+49
48
47
Zbog konfiguracije A’(44)
terena nasipe treba
zaštititi kanalima
dubine 40cm, 48
udaljenim 1m od 47
46 44
nožice nasipa.
45
45
46
47
48
45
46
48
47
C’ 47
46
Perspektivna slika raskrižja u dvjema razinama
*) autor konstrukcije i animacije Boris Uremović

Kontrukcijska Geometrija Skripta PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Kontrukcijska Geometrija Skripta PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kontrukcijska Geometrija Skripta PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Vlasta Szirovicza

HDKGIKG & GF Zagreb

Grafičko oblikovanje ovitka:

Objavljivanje ovog sveučilišnog udţbenika odobrilo je Povjerenstvo za znanstveno-nastavnu literaturu

Izdavači: GraĎevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i

Zahtjevi sustava: Windows 2000, XP; MS

ISBN 953-98814-2-0 (Društvo)

Ovu je knjigu moguće koristiti pod Microsoftovim operativnim sustavom Windows

Kazalo otvarate dvostrukim klikom lijevom tipkom miša na ime 00-Kazalo.

1. Konstrukcije krivulja 2. stupnja

2. Neke ravninske konstrukcije

3. Geometrijske transformacije u ravnini

4. Mongeova metoda projiciranja

5. Geometrijska tijela s osnovicom u jednoj od ravnina projekcija

6. Geometrijska tijela s osnovicom u općoj ravnini

9. Probodišta pravca i plohe. Dirne ravnine

11. Kotirana projekcija

12. Primjena kotirane projekcije. Metoda slojnica.

[1] I. Babić, S. Gorjanc, A. Sliepčević, V. Szirovicza: Konstruktivna geometrija –

Ako su za neku krivulju red i razred jednaki, n = m, krivulja ima stupanj n.

Teorem. Dvije realne ravninske algebarske krivulje km i kn – od kojih je jedna m-tog, a

Dvije krivulje 2. reda sijeku se u četiri točke.

Definicija 4. Zakrivljenost krivulje u točki T jednaka je recipročnoj vrijednosti polumjera

realna i različita konjugirano imaginarna realna koja su pala u istu

Važno! Prostor u kojemu će se provoditi daljnja razmatranja bit će realni projektivni

elipsa (kružnica) parabola hiperbola

Konjugirani promjeri konika

asimptote – tangente u beskonačno

Na svakoj sekanti udaljenosti

Parabola je skup od 1 neprekidno povezanih točaka u ravnini

p = d(F,d) = parametar parabole

Definicija. Ravninska krivulja koju omata neprekinuti skup od 1 pravaca

1. Polovište spojnice dirališta dviju tangenata parabole spojeno sa sjecištem tih

2. Svi promjeri parabole međusobno su paralelni.

3. Tangenta parabole u nekoj je točki simetrala kuta radij-vektora; jedan radij-vektor

4. Sjecište bilo koje tangente parabole s njezinom osi udaljeno je od tjemena

Međusobni odnos pravca i kružnice:

sekanta tangenta pasanta

1. točka T na kružnici k 2. točka T izvan kružnice k

Konstrukcija A. Kochanskog – približna konstrukcija broja π

Dan je kružni luk kružnice k nad središnjim kutom .

1. tangenta t kružnice k u točki A

Kružni luk kružnice k1 (S1,r1) nad središnjim kutom 1

Zadana je velika os elipse

Napomena. Analitički dokaz konstrukcije izveden je u

Kolineacija u ravnini jest transformacija ravnine koja čuva kolinearnost točaka.

Definicija: Kolineaciju u ravnini u kojoj postoji točno jedan fiksni pravac o,

Teorem: Perspektivna kolineacija jednoznačno je određena središtem S, osi o i

Pri konstrukciji se koriste sljedeća svojstva perspektivne kolineacije:

Zaključak: perspektivno kolinearna

Budući da se perspektivnom kolineacijom beskonačno daleke točke općenito

Teorem: Afinost u ravnini jednoznačno je određena s osi i parom

Budući da se afinošću u ravnini točke u konačnosti preslikavaju u točke u

Iz svojstava perspektivne afinosti slijedi:

Par okomitih promjera kružnice

Može se dokazati da je nekom pravcu p k2

Istodobnom kombinacijom obaju afiniteta

Točka T, koja je afino pridružena točkama T1