Leonarda Vidić

univ.bacc,turism.cult
studentica diplomskog studija Kultura i turizam
lvidic@unipu.hr

KOMPARATIVNA ANALIZA ŽIVOTA JOSEPHA MERRICKA NA

TEMELJU BIOGRAFIJE I NJEGOVOG PRIKAZA U FILMU
"ČOVJEK SLON"

SAŽETAK
Joseph Merrick bio je jedna od prvih osoba u 19. stoljeću koja se uspjela prilagoditi
trendovima svoga vremena na način da je svoju fizičku deformaciju uspio unovčiti u cirkusu.
Predmet ovog istraživanja je komparativna analiza života Josepha Merricka na temelju
biografije i njegovog prikaza u filmu Čovjek slon. Kao cilj, ovo istraživanje ima za utvrditi je
li film vjerodostojan prikaz Merrickova života ili previše odmiče od povijesnih činjenica.
Metode korištene u ovom istraživanju su metoda analize, komparativna metoda i metoda
promatranja. Osnovni rezultat istraživanja jest da biografija puno objektivnije pristupa temi, a
film ima umjetnički, tragičan pristup.

KLJUČNE RIJEČI: analiza sadržaja, biografija, cirkus 19. stoljeća, film, Joseph Merrick,
Čovjek slon
 UVOD

Mediji su sastavni dio naših života, počevši od najranije dobi pa sve do starosti. Slobodno se
može reći da su mediji jedni od najzaslužnijih platformi za formiranje mišljenja ljudi u
današnjem društvu, bila to televizija, radio, ili internet, njihove sadržaje konzumiramo i
svjesno i nesvjesno. U njima se ne pronalazi tema povijesti cirkusa, a i inače, malo je onih
koji pokazuju zanimanje za cirkus 19. stoljeća. Na provođenje ovog istraživanja osobno me
potaknula zanimljivost evolucije cirkusa, od nečeg mračnog i nehumanog gdje su glavne
cirkuske atrakcije bili nerijetko fizički deformirani ljudi ka današnjem obliku kada ga se
asocira sa zabavnim akrobatima i predstavama sa životinjama.

Tema ovog rada je komparativna analiza života Josepha Merricka na temelju biografije i
njegovog prikaza u filmu Čovjek slon. Čovjek slon Davida Lyncha bio je jedan od
kontroverznijih filmova u vrijeme nastanka te je utjecao na formiranje javnoga mišljenja o
Josephu Merricku. Iz raznih diskusija na temu, posebice na internetu, može se iznijeti
zaključak da su mnogi ljudi samo pogledali film, bez čitanja povijesnih činjenica ili
Merrickove biografije. Posljedica takvog načina korištenja medijskih sadržaj vrlo često
rezultira nerazumijevanjem i zabludama o pravim događajima, posebno budući da se pri
snimanju filma mora uzeti u obzir autorska i umjetnička sloboda redatelja.

U ovom će se radu istraživati način na koji je Merrickov život prikazan u dva različita medija
i to na filmu i u knjizi, a s obzirom na socijalne prilike u kojima je živio, predrasude s kojima
se susretao te način na koji je on doživljavao društvo i na koji je društvo doživljavalo njega.

Na početku će se definirati temeljni pojmovi za razumijevanje provedene analize, zatim će se

analizirati jedno od dosadašnjih istraživanja na sličnu temu, a potom će se obraditi
metodologija istraživanja. Na posljetku će se prezentirati rezultati istraživanja i interpretacija
rezultata te dati zaključak o provedenom istraživanju.
 TEMELJNI POJMOVI I DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA

Na samom početku prikaza provedenog istraživanja, zbog opširnosti i kompleksnosti

pojedinih pojmova, vrlo je bitno da se ti pojmovi točno definiraju da bi tijek istraživanja i
dobiveni rezultati bili razumljiviji. U kontekstu istraživanja na temu medija, najvažnije je
definirati film i biografiju koji su ključni pojmovi u ovom istraživanju, a zatim cirkus i cirkus
19. stoljeća.

Film je fotografski i fonografski (slikovni i zvučni) zapis iz izvanjskog svijeta; izvorno na filmskoj vrpci no
zadnjih desetljeća sve češće koristi video, a potom i digitalnu tehnologiju zapisa. Termin se često koristi kao
zajednički naziv za nijemi i zvučni film, a katkad mu se dodaju animirani film i drugi srodni mediji (mediji
pokretnih slika) (Jambrušić, 2011. str. 255).

Za potrebe ovog rada termin film odnosit će se na igrani film.

Nadalje, biografija je opis života, obično istaknute i zanimljive osobe. "To je književna vrsta
s dugom razvojnom tradicijom. Redovito nije težila pukom opisu života osoba, nego su takvi
opisi trebali poslužiti vjerskim, filozofskim, političkim i sličnim ciljevima. Začetkom
biografije drže se djela rimskih pisaca Tacita, Svetonija i Plutarha" (Hrvatska enciklopedija,
1999).

Riječ cirkus dolazi od latinske riječi circus što znači krug, a izvorno je naziv za antičku
pozornicu ili arenu kružnog ili ovalnog oblika u kojoj su se izvodile primjerice za utrke konja,
utrke dvokolica, borbe gladijatora ili druge predstave (Hrvatska enciklopedija, 1999.).

Cirkus 19. stoljeća se uvelike razlikovao od onog što danas pod istim nazivom poznajemo.
Cirkuske zvijezde nisu bili akrobati i uvježbani gimnastičari, već najčešće ljudi s nekim
urođenim defektom, deformacijom i sl., koji se u tadašnje društvo nisu uklapali te su
zarađivali tako što bi od sebe samih napravili svojevrsnu izložbu. Joseph Merrick, tzv.
Čovjek-slon bio je jedan od takvih ljudi. Budući da zbog svojih tjelesnih abnormalnosti nije
mogao zarađivati obavljajući tada normalne poslove, upustio se u cirkusku karijeru. Spletom
okolnosti jedan od tada veoma poznatih doktora, Frederick Treves, pokazao je zanimanje za
Merricka koji mu je omogućio priliku za drukčiji način života od onog koji je donosio cirkus.

U ovom će se radu termin cirkus upotrebljavati za cirkus 18. i 19. stoljeća, odnosno putujuće
karavane-cirkuse, čija je djelatnost zabava gledatelja pri kojoj skupina umjetnika ili prikazuje
ili izvodi razna umijeća. Zvijezde ovakvih cirkusa nerijetko su bile tzv. nakaze, odnosno ljudi
koji su rođeni s nekom deformacijom ili defektom te ih je to činilo zanimljivim izložbenim
primjercima (Adams, 2001, str. 112).

DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA
Istražujući za ovaj rad shvatila sam da je komparativna analiza knjiga i filmova uopće
znanstveno malo istražena tema kao što je i pronaći slična istraživanja na temu komparativne
analize bilo vrlo teško. Primjerice, znanstvenih članaka na Portalu hrvatskih znanstvenih i
stručnih časopisa - Hrčak uopće nije bilo, dok članaka i radova na temu Merrickova
medicinskog slučaja, analize knjiga, osvrte na film i kritike ima mnogo više.

Pregledom dostupne literature, uspjela sam pronaći tek novinski članak Alexa Von Tuzmana
The Elephant Man: Close to the memoirs but not quite the man, objavljen u rubrici Reel
Hystory u internetskom magazinu The Guardian 2009. godine koji ću u nastavku opisati. Taj
se članak bavi usporedbom fragmenata iz filma i načinom na koji su prikazani u usporedbi s
memoarima Josepha Merricka, odnosno stvarnih događaja iz njegova života. Autor navodi da
film započinje scenom žene koja vrišti te bježi od slonova. Ta je scena redateljeva
interpretacija memoara Josepha Merricka u kojima spominje da je njegova majka dok je bila
trudna doživjela traumu kada je 1862. godine odbjegli cirkuski slon počeo trčati prema njoj –
to naravno nije uzrokovalo Merrickovo stanje, no dobrim je dijelom zaslužno za
miskoncepcije toga vremena. Von Tuzman dalje kritizira redatelja Lyncha za pogrešno
oslovljavanje Merricka u filmu; naime kroz cijeli se film prema njemu odnose kao prema
'Johnu' Merricku, što nije njegovo pravo ime. Također redatelju prigovara neispravnu
kronologiju u filmu. S druge strane, Von Tuzman ističe kako se u filmu g. Bytes (Tom
Norman kaže da je on Merrickov 'vlasnik') prema Merricku odnosio neljudski. U filmu ga se,
naime prikazuje kao nasilnog sadista. Nadalje, u tom se članku navodi da se povjesničari s
takvom interpretacijom ne slažu. Oni, naime smatraju da je vrlo lako moguće da je takvo
ponašanje bila samo gluma ne bi li Merrick pridobio simpatiju ljudi te naglašavaju da je,
prema sadržaju memoara, Merrick svojevoljno odlučio nastupati u cirkuskim izložbama kako
bi s Normanom postigao dogovor o financijskom partnerstvu s namjerom da glumi čovjeka-
slona podrijetlom iz Afrike (Von Tuzman, 2009).

Iz prikazanog je članka vidljivo da na film ne treba gledati kao na povijesni podatak, već kao
na umjetničko djelo, interpretaciju Merrickova života. Važno je napomenuti da mi je navedeni
članak pomogao da pomnije obratim pozornost na određene događaje koji bi mi možda u
analizi promaknuli.
 METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

Ovo je poglavlje posvećeno metodologiji znanstveno istraživačkog rada i u njemu će biti

prezentirani predmet, cilj, svrha, pretpostavka te uzorak i okolnosti istraživanja.

Problematičnim se vidi kako istoj temi – Merrickovu životu - dva različita medija pristupaju
na različite načine. Predmet istraživanja je komparativna analiza života Josepha Merricka na
temelju dvaju medijskih oblika - biografije The Elephant man: A Study in Human Dignity
autora Ashleya Montagua te filma Čovjek slon redatelja Davida Lyncha. Analizirat će
sličnosti i razlike u sadržaju dvaju djela, a koje su najistaknutije u prikazu ključnih životnih
trenutaka i socijalnih prilika u kojima je Merrick živio. Konkretno to se odnosi na analizu
odjeće, fizičke sposobnosti, određene događaje koji su na njega utjecali, analizu psihičkog
stanja te na njegove poznanike.

Svrha ovog istraživanja je pokazati razlike između načina na kojoj je temi pristupljeno u dva
različita medija te ukazati na to da se oni mogu bitno razlikovati. Temeljni cilj ovoga
istraživanja je, dakle utvrditi je li film vjerodostojan prikaz Merrickova života ili previše
odmiče od povijesnih činjenica, a to će se učiniti na način da će se istražiti u kojoj se mjeri
ova dva djela razlikuju i nalikuju jedno na drugo.

Osnovna pretpostavka istraživanja s kojom se ušlo u istraživanje je sljedeća:

H: Biografija puno objektivnije pristupa temi i temelji se na stvarnim činjenicama iz života J.

Merricka, dok film ima umjetnički pristup te ga prikazuje kao veću tragediju nego što je to u
stvarnosti bila.

Temeljne istraživačke metode korištene u ovom radu su komparativna analiza medijskog

sadržaja i promatranje. Analiza je ''razlaganje retoričke, gramatičke, stilske, tematske,
formalne, strukturne, estetičke ili kakve druge cjeline u sastavne dijelove. Metoda potječe iz
antike kada je Aristotel postavio tzv. mereologijsko načelo prednosti cjeline nad dijelovima''
(Hrvatska enciklopedija, 1999). U metodologiji znanosti, metoda analize je ''postupak
znanstvenog istraživanja i objašnjenja stvarnosti putem raščlanjivanja složenih misaonih
tvorevina (pojmova, sudova i zaključaka) na njihove jednostavnije sastavne dijelove i
elemente i izučavanje svakog dijela (i elementa) za sebe i u odnosu na druge dijelove''
(Zelenika, 2000. str. 327). Komparativna metoda je prema Zeleniki ''postupak uspoređivanja
istih ili srodnih činjenica, pojava, procesa i odnosa, odnosno utvrđivanja njihove sličnosti u
ponašanju i intenzitetu i razlika među njima. Ova metoda omogućuje istraživačima da dođu
do raznih upućivanja, novih zaključaka koji obogaćuju spoznaju'' (Zelenika, 2000, str. 339).
Metoda promatranja je pak ''prva i osnovna metoda svakog istraživačkog rada, njima se na
izravan način istraživač upoznaje s predmetom, pojavama i procesima, te se pomoću nje
prikupljaju podatci, informacije i činjenice'' (Zelenika, 2000, str. 382).

Jedinice na temelju kojih se provodi analiza su igrani film i biografska knjiga, a komparativna
analiza će se izvršiti na uzorku filma The Elephant Man redatelja Davida Lycha iz 1980.
godine i knjizi The Elephant Man: A Study in Human Dignity autora Ashleya Montagua iz
1979. godine.

Istraživanje je provedeno u rujnu 2018. godine u Puli u nekoliko faza – najprije je pogledan
film prvi put, potom pročitana knjiga te ponovno pogledan film, a zatim je istražena literatura.
 REZULTATI I INTERPRETACIJA ISTRAŽIVANJA

U ovom poglavlju će biti prikazani rezultati istraživanja i interpretacija na način da će se prvo

prikazati rezultati analize sadržaja iz knjige, zatim iz filma, a potom njihove razlike i sličnosti.

Knjiga The Elephant man: A study in human dignity

U knjizi se Montagu okreće povijesti slučaja Engleza Josepha Careya Merricka. Merrick je
rođen 1962. godine u Leichesteru, u Engleskoj. Bolovao je od do danas neidentificirane
genetske deformacije koja je postala vidljiva već u petoj godini života (Montagu, 1979).
Uzrok bolesti do danas je nepoznat. U tadašnje je vrijeme koncept utjecaja emocionalnih
iskustava majke na razvitak djeteta prihvaćen. Merrickova obitelj je njegovo stanje pokušala
objasniti kao rezultat traumatičnog događaja: dok je njegova majka bila trudna, naime, srušio
ju je odbjegli slon iz cikusa (Howell i Ford, 1992). Merrick je isti događaj opisivao u svojoj
autobiografskoj knjižici koju je sa sobom nosio na ekshibicije. Simptomi njegove bolesti bili
su nakupine otvrdnute kože koja je navodno podsjećala na slonovsku kožu te rast i
deformaciju kostura (Howell i Ford, 1992). Od tuda potječe ime 'Čovjek slon'.

U svojoj knjizi Montagu Merricka opisuje kao inteligentnu, mentalno zdravu osobu čije su
tjelesne abnormalnosti bile toliko groteskne i odbojne (ogromna glava, tijelo prekriveno
rastresitim kožnim izraslima, nepravilni udovi) da je u viktorijanskoj Engleskoj široko
percipiran kao nakaza (Slika 1). Ono što je neobično je, međutim, da sve ovo nije 'ugušilo'
Merricka niti ga pretvorilo u mizantropa.

Slika 1: Fotografija Merricka (lijevo) i fotografija Merrickove lubanje (desno)

Izvor: https://www.bbc.co.uk/news/magazine-23863974 2019

Za svoje karijere kao cirkuska zvijezda i ekshibicionist, Merrick se pretvarao da je polu-
čovjek-polu-slon iz Afrike. Merrick je dobrovoljno odlučio napraviti karijeru iz svoga stanja.
Navodno je u 22 mjeseca rada, uspio uštedjeti 50 funti od zarade, što je tada bilo
ekvivalentno godišnjoj zaradi prosječne radničke obitelji.

U drugom dijelu knjige, Montagu usmjerava svoju pažnju na to da pokuša otkriti zašto i kako
je Merrick ostao otvoren prema ljudima, iako nije uvijek dobivao ugodan tretman od društva.
Montagu spekulira da je paraf. Merrick dobio veliku količinu ljubavi od svoje majke tijekom
prve tri ili četiri godine njegovog života i da to mora biti objašnjenje za njegovu osnovnu
stabilnost. Howell i Ford smatraju da je ovo je ''bez sumnje jednostavna teorija u najboljem
slučaju, a drugih podataka koji bi je potrvrdili nema'' (Howell i Ford, 1992, str.108).

Film The Elephant man

Scenarij za film Čovjek-slon kojeg su napisali Chris de Vore i Eric Bergren temeljen je na
istinitoj priči o Josephu Merricku, deformiranom čovjeku koji živi u viktorijanskom Londonu,
a za kojeg se počinje brinuti kirurg Frederick Treves. Režirao ga je David Lynch. Lynch je
želio snimiti film, ali prije toga je morao napraviti nekoliko izmjena u priči kako bi se
odmaknuo od istinitih događaja, ali koje je smatrao zanimljivijim zapletom.

Čovjek-slon bio je veliki kritički i komercijalni uspjeh koji je na kraju dobio čak 8 nominacija
za prestižnu filmsku nagradu Oscar, uključujući i one u kategorijama najboljeg redatelja i
adaptiranog scenarija (osobno za Lyncha). U filmu se umjesto Joseph Merrick koristi ime
John Merrick, a lik Toma Normana, Merrickovog partnera zamijenjen je likom Bytesa koji je
prikazan kao nemilosrdni sadist. Merrick je toliko izdeformiran da mora nositi kapuljaču i
kapu preko lica dok je u javnosti, a Bytes ga smatra mentalno zaostalim. Treves se
profesionalno zainteresira za Merrickovo stanje te ga otkupljuje od Bytesa i dovodi u bolnicu
kako bi ga mogao pregledati. Uskoro se za Merricka saznaje da je izrazito sofisticiran i da se
može jasno izražavati. Uvjeti za njega u bolnici postaju bolji, a dani mu prolaze u čitanju,
crtanju i pravljenju modela crkve koju vidi kroz prozor. Merrick izrazi želju za odlaskom u
vanjski svijet te ga jednoga dana Treves ga dovodi na popodnevni čaj u svoj dom s njegovom
ženom Ann (glumica Hannah Gordon). Merrick im uskoro pokazuje svoje najveće blago koje
ima u posjedu: sliku vlastite majke. Kasnije, Merrick započne primati poznate goste u svojoj
sobi, uključujući i glumicu Madge Kendal (Anne Bancroft) te princezu od Wallesa. Postaje
popularni objekt znatiželje i milosrđa visokog društva. I dok se prema Merricku svi pristojno
ophode po danu, noćni čuvar (Michael Elphick) tajno zarađuje novac dovodeći propalice iz
obližnjih gostionica kako bi se rugali Merricku.

Merrick, uz pomoć prijatelja iz cirkusa, uspijeva pobjeći i nađe se natrag u Londonu.

Međutim, na glavnom kolodvoru počne ga maltretirati grupa dječaka, a on slučajno obori
mladi djevojčicu. Započnu ga proganjati i uskoro ga ulove te tada čujemo njegovu poznatu
rečenicu: "I am not an elephant! I am not an animal! I am… human!'' prije nego se sruši na
zemlju.

Po povratku u bolnicu, Merrick se pomalo oporavlja, ali uskoro postane jasno da umire od
kronične plućne bolesti. Te iste noći, u bolnici, Merrick zahvaljuje Trevesu za sve što je za
njega učinio i završi model crkve na kojoj je svo vrijeme radio. Imitirajući jednu od slika na
svom zidu - dijete koje spava - on pomakne jastuke koji su mu do tada omogućavali ispravno
spavanje, legne na krevet i umre, zamišljajući viziju svoje majke, kako mu citira pjesmu
"Nothing Will Die".

U nastavku će isprva u tablicama biti predočene najbitnije sličnosti i razlike između sadržaja
knjige i filma u tablicama, a potom i tekstualno.

Tablica 1- Razlike u sadržaju knjige The Elephant Man: A Study in human dignity i filma The
Elephant Man

Knjiga - The Elephant Man: Film - The Elephant Man

A Study in human dignity

Merrickovo Ime Joseph John

Crna kapuljača Merrick je crnu halju s Merrick je prisiljen crnu

kapuljačom nosio u jednom halju s kapuljačom nositi
događaju pri odlasku u stalno, jer ga se ljudi boje i
bolnicu s Trevesom ne bi li izaziva gađenje i strah
izbjegao znatiželjne poglede
Čuvar koji je maltretirao Nije naveden ovakav Čuvar je Merricka tukao i
Merricka događaj maltretirao te ga 'prodavao'
kao atrakciju lokalnim
pijancima
Merrickov odnos s Bili su poslovni partneri, Norman (ime promijenjeno
Normanom Merrick se namjerno u Bytes) je bio sadistički
'prodavao' kao čovjek-slon tiranin koji Merricka nije
iz Afrike ne bi li publici bio doživljavao kao čovjeka,
zanimljiviji prikazano je kako ga je
iskorištavao i tukao
 Merrickova smrt Merrickova se smrt tretira Merrickova se smrt
kao nesretni slučaj prikazuje kao izbor s kojim
se pomirio
Izvor: autorica na temelju rezultata analize

Razlike su vidljive od samog početka filma, u kojem je Merrickovo ime promijenjeno iz

Joseph u John. Merrickov je život u filmu prikazan kao čista patnja, gotovo bez trunke
dobrote prema njemu, sve do drugog dijela filma kada ga gosp. Treves vodi u posjet svojoj
ženi. Merrickov je odnos s Normanom (u filmu Bytesom) prikazan u puno gorem svjetlu nego
što to knjiga dokumentira. Prema knjizi, Merrick je kao ekshibicionist dobro Jedna od bitnih
razlika je naravno, Merrickova smrt. Iako je način na koji je umro bio gotovo isti u oba djela,
u filmu je prikazan na mnogo tragičniji način. Prema knjizi i Trevesovoj autopsiji, smrt je
proglašena slučajnom, no u filmu je zbog umjetničke adaptacije Lynch odabrao tragičan
pristup te prikazao to kao Merrickov izbor zarade i vlastiti odabir profesije, iako je u filmu
prikazan kao zarobljenik Bytesa.

Tablica 2: Sličnosti između knjige The Elephant Man: A Study in human dignity i filma The
Elephant Man

Knjiga - The Elephant Man: Film -The Elephant Man

A Study in human dignity

Izgled Merrick je opisan kao Vjerno prikazan opis iz

groteskna pojava s velikom knjige, također i u usporedbi
glavom i izraslinama na sa pravim slikama
tijelu
Izrađivanje modela crkvice Merrick je izrađivao model Merrick je izrađivao model
crkvice koju je vidio kroz crkvice koju je vidio kroz
prozor bolničke sobe prozor bolničke sobe
Napad na Merricka na Napad se zaista dogodio Napad je prikazan, no
kolodvoru kronologija je promijenjena i
dodana je kultna rečenica iz
filma gdje Merrick govori da
nije životinja već ljudsko
biće
Emocionalno i socijalno Prikazan je strah osoblja, no Također je prikazan strah
stanje s vremenom upoznaju osoblja bolnice i prisnost
Merricka te mu daju priliku, koja prema Merricku dolazi s
te odnosi postaju sve prisniji vremenom
Posjeti Merricka su posjetile Prikazani su posjeti princeze
princeza Alexandra, glumica Alexandre i Magde Kendal,
Magde Kendal i kraljica posjet kraljice Viktorije nije
Viktorija prikazan
Što se tiče sličnosti u odijevanju, kostim Čovjeka slona vrlo je vjerno izveden (Slika 2).
Također je redatelj uklopio detalj da je Merrick izrađivao model crkvice koju je vidio kroz
prozor te užasan događaj o napadu na kolodvoru, iako je tu došlo do promjene kronologije u
odnosu na knjigu. Također je Lynch, radi teatralnosti i kreiranja emocije, dodao scenu u kojoj
Merrick govori da je ljudsko biće, a ne životinja. Prikaz njegovog socijalnog i emocionalnog
stanja u bolnici veoma je sličan u oba djela.

Slika 2: Prikaz Josepha Merricka u filmu

Izvor: https://witneyman.wordpress.com/2008/09/04/the-elephant-man 2019.

Film je, smatram, imao tragičniji pristup nego knjiga, no ni knjiga, čini se, nije pouzdan izvor
povijesnih podataka, ponajprije zato što je biografija koja pokušava obuhvatiti osjećaje i
emocije J. Merricka koje autor može samo pretpostaviti budući da ga osobno nije poznavao.
Montagu je također u biografiju dodao neka svoja razmišljanja i interpretacije, a pisana je po
uzoru na Trevesove memoare.

Na kraju, hipoteza nije potvrđena jer ni film ni knjiga ne prikazuju pravu realnost Merrickova
života, to nisu pouzdan povijesni izvor, već ih se može tretirati samo kao književno i filmsko
(umjetničko) djelo.

Ograničenje ovoga rada je u izboru uzorka. Nakon što sam detaljno upoznala temu, uvidjela
sam da sam umjesto Montaguove knjige za drugo istraživanje trebala uzeti Trevesove
memoare, zbog činjenice da je on osobno poznavao Merricka te bi vjerojatno u njima našla
više točnih informacija i povijesnih činjenica za usporedbu. Stoga, taj izvor preporučam za
neka buduća istraživanja.
 ZAKLJUČAK

U ovom je istraživanju provedena komparativna analiza na temu života Josepha Merricka

prema njegovom prikazu u filmu Čovjek slon Davida Lycha i biografije autora Montagua.
Pojmovi na koje se istraživanje fokusiralo bili su igrani film, knjiga, i cirkus 19. stoljeća.

Pri istraživanju literature vidljivo je da u literaturi nedostaje znanstvenih istraživanja na ovu

temu. Novinski članak Alexa Von Tuzmana 'The Elephant Man, close to the memoirs but not
quite the man koji uspoređuje Trevesove memoare i film, najbliže je tome. Prema članku,
biografija i film razlikuju se najviše u prikazu tragičnih momenata Merrickova života. Film
Merrickove životne okolnosti uglavnom prikazuje težima nego biografija.

Provedena je komparacija raznih elemenata prikazanih u filmu i u knjizi - odjeća, fizičke

sposobnosti, događaji koji su utjecali na Merricka, analiza psihičkog stanja, njegovi poznanici
odnosno sugovornici.

Iz provedenog istraživanja može se zaključiti da analizirani sadržaj knjige i filma, iako nisu u
potpunosti identični, ne odudaraju pretjerano. No, ni jedan, ni drugi ne možemo tretirati kao
povijesni izvor, niti ga smatrati apsolutno istinitim. Film je nužno morao biti djelomično
izmijenjen u odnosu na knjigu radi nedostatka zapleta, koji je nužan budući da je to ipak
investicija i treba se svidjeti publici. Hipoteza je, dakle opovrgnuta jer ni knjiga ni film ne
prikazuju pravu realnost Merrickova života, nisu pouzdan povijesni izvor već ih treba tretirati
isključivo kao književno i filmsko (umjetničko) djelo.

LITERATURA
Knjige
1. Adams, R. (2001) Sideshow U.S.A.: Freaks and the American Cultural
Imagination,Chicago, The University of Chicago Press
2. Howell M., Ford, P. (1992). The True History of the Elephant Man (1st ed.), London:
Allison & Busby
 3. Leksikografski zavod Miroslav Krleža (1999). Hrvatska enciklopedija, prvi svezak (A-
Bd). Zagreb
4. Montagu, A. (1979). The Elephant Man: A Study in Human Dignity. London: London
Bridge Books
5. Zelenika, R. (2000). Metodologija i tehnologija izrade znanstveno i stručnog djela,
četvrto izdanje. Rijeka: Ekonomski fakultet u Rijeci

Elektronički izvori:

1. AllMovie (2009). David Lych Biography by Jason Ankeny /on line/. Preuzeto s
https://www.allmovie.com/artist/david-lynch-p100454
2. Jambrušić, A. (2011). 'Zrinjka Peruško (ur.): Uvod u medije', Politička misao, 48(1),
str. 254-257. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/71138
3. Hrvatski jezični portal /on line/. Preuzeto s http://hjp.znanje.hr/
4. The Guardian (2009.) The Elephant Man: Close to the memoirs but not quite the man
/on line/. Preuzeto s https://www.theguardian.com/film/2009/dec/10/the-elephant-
man-reel-history

Leonarda Vidić
lvidic@unipu.hr
 Comparative analysis of Joseph Merrick's life based on biography and his
portrayal in the movie The Elephant Man

___________________________________________________________________________

ABSTRACT

The purpose of this research is to analyse how his life was percieved in a biography and in the
movie and compare the two. Joseph Merrick was one of the first people to capitalize on his
condition, as one of the many physically deformed men who starred in Sideshows, he
managed to make good revenue. The main goal of this reseach is to establish whether the
movie stayed true to historical facts of Merrick's life, or were the facts altered to better suit the
silver screen. The methods used in this reasearch were the analytic method, observation and
comparison method. The hypothesis of the research is that the biography will closer resemble
Merricks life while the movie will have more of the artistic, tragic approach.

Key words: movie, biography, analysis, 19th century sideshow, Joseph Merrick, The Elephant
Man