OPĆENITO O KOSTIMA, ZGLOBOVIMA I MIŠIĆIMA

Kosti – osnovni pojmovi

 građa
o periost, endost
o pars compacta seu corticalis
o pars spongiosa – koštane gredice (trabekule), trajektorijalna građa
o koštana srž (medulla ossium): crvena i žuta
 vrste kosti prema obliku
o ossa longa
o ossa brevia
o ossa plana
o ossa pneumatica
o ossa irregularia
 ossa longa
o dijafiza
o 2 epifize (načelno)
o 2 metafize (načelno)
 ossa plana
o lamina externa et interna
o diploë
 ossa sesamoidea/sezamske kosti – kosti koje su uložene u tetive
 okoštavanje (osifikacija):
o dezmalno – stvaranje koštanog tkiva izravno iz mezenhima, karakteristično za
plosnate kosti lubanje
o enhondralno – stvaranje koštanog tkiva iz hrskavičnog tkiva, karakteristična za
kosti ekstrakranijalnog skeleta
o perihondralno – omogućava rast cjevastih kosti u širinu, odgovara dezmalnom
okoštavanju
 apofize = koštani izdanci koji imaju mehaničku ulogu, a nastaju uglavnom na
cjevastim kostima; pr. acromion, proc. coracoideus, trochanter, tuberositas tibiae,
apophysis anularis (napomena: apofize okoštavaju enhondralno, osim apophysis
anularis na kralješcima koja okoštava dezmalno)

Spojevi kostiju – Waldeyer

a) nepokretni / kontinuirani spojevi (juncturae per continuitatem)

 sindesmoze = vezivni spojevi
o junctura fibrosa – spojevi kolagenim (pr. syndesmosis tibiofibularis) ili
elastičnim (pr. ligg. flava) vezivom
o sutura – šav
 plana / ravni – pr. os lacrimale i os ethmoidale
 squamosa / ljuskasti – pr. os temporale i os parietale
 serrata / nazubljeni – pr. os frontale i os parietale
o gomphosis – klinasti zglob: pr. zubi u alveolama, vomer i rostrum ossis
sphenoidalis
  sinkondroze = hrskavični spojevi
o junctura cartilaginea – vezivno tkivo je hijalina hrskavica; pr. synchondrosis
manubriosternalis, zone rasta dugih kostiju
o symphisis – vezivno tkivo je vezivna hrskavica; pr. symphisis pubica, disci
intervertebrales
 sinostoze = izravni koštani spojevi
o junctura ossea – pr. os sacrum (sinostoze kralježaka)

b) pokretni / diskontinuirani spojevi (juncturae per contiguitatem)

 articulatio plana / ravni zglob –translacijske kretnje (klizanje); pr. art. intercarpeae
 articulatio cylindrica / valjkasti zglob
o klipni – pr. art. radioulnaris proximalis
o articulatio trochoidea / kružni / okretni zglob – pr. art. radioulnaris distalis
o ginglymus / kutni zglob – pr. art. interphalangeae
o articulatio bicondilaris / kondilarni zglob – pr. art. femurotibialis
 articulatio ellipsoidea / jajoliki zglob – pr. art. radiocarpalis, art. atlantooccipitalis
 articulatio sellaris / sedlasti zglob – pr. art. carpometacarpea pollicis
 articulatio sphaeroidea / kuglasti zglob – pr. art. humeri, art. sternoclavicularis
o articulatio cotylica / enarthrosis – konkavno zglobnog tijelo čvrsto obavija više
od ½ konveksnog zglobnog tijela; pr. art. coxae
 amphiarthrosis / nepravilni zglob – kruti zglob s neravnim zglobnim površinama,
omogućava vrlo malu pokretljivost; pr. art. sacroiliaca

Moguće kretnje u zglobovima:

a) zglobovi s 1 osi – valjkasti zglob
 rotacija – trohoidni zglob
 fleksija/ekstenzija – kutni zglob
b) zglobovi s 2 osi – jajoliki i sedlasti zglob
 adukcija/abdukcija
 fleksija/ekstezija
 cirkumdukcija
c) zglobovi s 3 osi – kuglasti zglob
 anteverzija/retroverzija
 adukcija/abdukcija
 unutarnja/vanjska rotacija
 cirkumdukcija
d) kretnje u zglobovima s malom pokretljivošću
 klizenje (translacija) – ravni zglob
 primicanje/odmicanje – amfiartroza
e) posebne kretnje
 opozicija/repozicija – sedlasti zglob palca
 supinacija/pronacija – kružno gibanje podlaktice
napomena: za šaku i stopalo se definira središnja os prema kojoj onda vrijede izrazi adukcija i
abdukcija; za šaku središnja os prolazi kroz 3. prst, a za stopalo kroz 2. prst!
Skeletni mišići – općenito
 podjela po obliku
o m. unipennatus (jednostruko perasti), m. bipennatus (dvostruko perasti)
o m. biceps (dvoglavi), m. triceps, m. quadriceps
o m. biventer (dvotrbušasti) – ima tendo intermedius; pr. m. digastricus
o m. fusiformis (vretenasti)
o m. planus (pločasti) – vlakna prelaze u aponeurozu
o mišić usporednih vlakana – može imati međutetive (intersectiones tendineae);
pr. m. rectus abdominis
 pomoćni organi mišića
o tendo (tetiva) – nastavak endomizija
o međutetiva
o vaginae synoviales tendinum (sluzne tetivne ovojnice)
 vagina fibrosa
 vagina synovialis
 visceralni list
 parijetalni list
 mesotendineum
 vincula tendinum – uski mesotendineum na tetivama prstiju
šake i stopala
o bursa synovialis
o fasciae – tvore intermuskularne septume i mišićne lože; sprječavaju širenje
upala izvan mišićne lože
o ossa sesamoidea
KOSTI RUKE

Scapula (lopatica)
 osnovna struktura:
o rubovi: margo medialis, lateralis et superior
o kutovi: angulus superior, inferior et lateralis
o plohe:
 facies costalis (anterior): fossa subscapularis, linae musculares (3-4)
 facies posterior: fossa supraspinata et infraspinata
 incisura spinoglenoidalis – prolaze v.a.n. suprascapularis
 tuberculum deltoideum – hvatište za m. trapezius
 tuberculum supraglenoidale – intraartikularni, polazište za caput longum m. bicipitis
 tuberculum infraglenoidale – ekstraartikularni, polazište za caput longum m. tricipitis
 incisura scapulae – nadsvođuje ju lig. transversum scapulae superius; ispod lig. prolazi
n. suprascapularis, a iznad a. et v. suprascapularis
 os acromiale – česta varijacija u kojoj je akromion odvojena kost koja može oponašati
frakturu

Clavicula (ključna kost)

 2/3 medijalno konveksno prema ventralno, 1/3 lateralno konkavna prema ventralno;
extremitas sternalis et acromialis
 impressio lig. costoclavicularis
 tuberositas lig. coracoclavicularis
o tuberculum conoideum – dorzalno
o linea trapezoidea – ventralno
 sulcus m. subclavii
 samo 1 epifiza (sternalna!)
 corpus claviculae jedini je dio postkranijalnog skeleta koji osificira dezmalno

Humerus (ramena kost)

 rubovi: margo medialis et lateralis
 plohe: facies anteromedialis, anterolateralis et posterior
 collum anatomicum i collum chirurgicum (locus minoris resistentiae)
 tuberculum minus – ventralni, hvatište za m. subcapularis
 tuberculum majus – dorzalni
o gornja faseta – hvatište za m. supraspinatus
o srednja faseta – hvatište za m. infraspinatus
o donja faseta – hvatište za m. teres minor
 crista tuberculi majoris – hvatište za m. pectoralis major
 cirsta tuberculi minoris – hvatište za m. latissimus dorsi i m. teres major
 tuberositas deltoidea
 sulcus n. radialis – sadrži n. radialis te a. et v. profunda brachii; ozljeda n. radialis pri
frakturi trupa humerusa=viseća šaka
 sulcus n. ulnaris – ozljeda n. ulnaris zbog pritiska o sulkus=kosti muzičara (sulcus
ulnaris sindrom)
 condylus humeri = capitulum (lat.) + trochlea (med.)
 fossa coronoidea (med.), fossa radialis (lat.), fossa olecrani (dorzalno)
 varijacije: processus supracondylaris – moguća kompresija a. brachialis i n. medianus
Ulna (lakatna kost)
 rubovi: margo anterior, posterior et interosseus
 plohe: facies anterior, posterior et medialis
 incisura trochlearis – omeđuju je dorzalno olecranon i ventralno proc. coronoideus
 incisura radialis
 crista m. supinatoris – polazište za m. supinator
 tuberositas ulnae – hvatište za m. brachialis
 proc. styloideus ulnae

Radius (palčana kost)

 rubovi: margo anterior, posterior et interosseus
 plohe: facies anterior, posterior et lateralis
 lunula obliqua – mjesto gdje se dotiču caput radii i sulcus capitulotrochlearis
 tuberositas radii – hvatište za m. biceps brachii
 tuberositas pronatoria – hvatište za m. pronator teres
 incisura ulnaris
 proc. styloideus radii
 crista suprastyloidea
 sulci tendinum musculorum extensorum – na dorzalnoj strani
 tuberculum dorsale radii (Lister) – može se napipati, dijeli tendo m. extensoris carpi
radialis brevis od tendo m. extensoris pollicis longi
 fractura radii in loco typico – 2 cm proksimalno od distalne zglobne površine; nastaje
pri padu na ispruženu ruku s dorzalno flektiranom šakom = ekstenzijska/Collesova
fraktura (vs. fleksijska/Smithova fraktura; često udruženo s frakturom proc. styloideus
ulnae;
ZGLOBOVI RUKE

Zglobovi ramenog obruča:

 articulatio sternoclavicularis
 articulatio acromioclabivicularis
 syndesmosis coracoclavicularis (lig. coracoclaviculare)

Articulatio sternoclavicularis:
 zglobna tijela:
o konveksno: facies articularis sternalis / extremitas sternalis claviculae
o konkavno: incisura clavicularis sterni
o discus articularis – potpuno dijeli zglob u dvije komore
 sveze:
o lig. sternoclaviculare anterius
o lig. sternoclaviculare posterius
o lig. costoclaviculare – vrlo čvrst, priječi kretnje u svim smjerovima
o lig. interclaviculare
 vrsta zgloba: kuglasti (modificirani)
 kretnje: antefleksija, retrofleksija, elevacija, depresija, cirkumdukcija, rotacija

Articulatio acromioclavicularis
 zglobna tijela (oba ravna do elipsoidna, nekongruentna):
o facies articularis acromialis claviculae
o facies articularis acromii
o discus articularis – uglavnom nepotpuni
 sveze:
o lig. acromioclaviculare
o lig. coracoclaviculare = lig. conoideum + lig. trapezoideum
 bursa ligamenti coracoclavicularis
 vrsta zgloba: ravni (ali kretnje kao kuglasti)
 kretnje: kombinirane s articulatio sternoclavicularis

Vlastite sveze skapule:

 lig. coracoacromiale
 lig. transversum scapulae superius – može osificirati i tvoriti foramen scapulae
 lig. scapulae inferius – nije uvijek prisutan, fiksira v.a.n. suprascapularis u incizuri
spinoglenoidalis

Zglobovi ruke:
 articulatio humeri (articulatio glenohumeralis)
 articulatio cubiti
 syndesmosis radioulnaris
 articulatio radioulnaris distalis
Articulatio humeri:
 zglobna tijela:
o konveksno: caput humeri
o konkavno: cavitas glenoidalis / labrum glenoidale (hrskavica koja povećava
zglobnu površinu, osigurava je tendo capitis longi m. bicipitis)
 zglobna čahura: počinje na labrum glenoidale, prelazi preko tuberculum
supraglenoidale i hvata se za collum anatomicum humeri => tuberculum majus i
minus ostaju ekstraartikularno
o recessus axillaris – kaudalni zaton čahure
 sveze:
o lig. coracohumerale
o ligg. glenohumeralia (superius, medium, inferius)
o lig. coracoglenoidale – ostatak tetive m. pectoralis minor
o lig. transversum humeri – nastavak tetive subskapularisa
 sluzne vreće:
a) koje komuniciraju sa zglobnom šupljinom
o bursa subtendinea m. subscapularis – komunikacija sa zglobnom šupljinom je
foramen ovale Weitbrecht
o bursa subcoracoidea – komunicira zasebno ili preko bursa subtendinea
b) koje ne komuniciraju sa zglobnom šupljinom
o bursa subacromialis
o bursa subdeltoidea – često povezana s bursa subacromialis

 vrsta zgloba: kuglasti

 kretnje: anteverzija, retroverzija, abdukcija, adukcija, vanjska i unutarnja rotacija;
usklađene s kretnjama u articulatio sternoclavicularis i articulatio acromioclavicularis
 luxatio humeri = iščašenje ramenog zgloba; najčešći oblik je luxatio subcoracoidea pri
kojem glava humerusa klizi prema naprijed ispod proc. coracoideus

Articulatio cubiti
 složeni zglob:
o articulatio humeroulnaris
o articulatio humeroradialis
o articulatio radioulnaris proximalis
 articulatio humeroulnaris
o konveksno zglobno tijelo: trochlea humeri
o konkavno zglobno tijelo: incisura trochlearis ulnae
o vrsta zgloba: valjkasti
 articulatio humeroradialis
o konveksno zglobno tijelo: capitulum humeri
o konkavno zglobno tijelo: caput radii
o vrsta zgloba: kuglasti (ali kretnje su moguće samo oko 2 osi zbog ligamenata)
 articulatio radioulnaris proximalis
o konveksno zglobno tijelo: circumferentia articularis radii
o konkavno zglobno tijelo: incisura radialis ulnae et lig. annulare radii
 lig. quadratum – distalni produžetak lig. annulare radii
o vrsta zgloba: obrtni (trohoidni)
  zglobna čahura: zatvara sva tri zgloba, epikondili humerusa su slobodni, jača je
sprijeda
o recessus sacciformis – nalazi se distalno od donjeg ruba lig. annulare radii
 sveze:
o lig. collaterale radiale
o lig. collaterale ulnare – ima dva dijela spojena Cooperovim prugama pa je
lepezastog oblika => napet je u svim položajima zgloba
 sluzne vreće:
o bursa bicipitoradialis
o bursa subcutanea olecrani
o bursa subtendineas musculi tripitis brachii
 vrsta zgloba: trochoginglymus
 kretnje: fleksija, ekstenzija, pronacija, supinacija
 cubitus valgus = radijalno odstupanje podlaktice
 cubitus varus = ulnarno odstupanje podlaktice

Syndesmosis radioulnaris:
 membrana interossea antebrachii: dvoslojna (prednji i stražnji sloj vlakana)
o opće načelo dvoslojnih struktura: prednji sloj se pruža od gore lateralno prema
dolje medijalno, a stražnji od gore medijalno prema dolje lateralno
o funkcija:
 sprječava uzdužni pomicanje ulne i radijusa
 služi kao polazište mišića podlaktice
o chorda obliqua – snop na proksimalnom dijelu membrane, ograničava
supinaciju

Articulatio radioulnaris distalis

 zglobna tijela:
o konveksno: circumferentia articularis ulnae
o konkavno: incisura ulnaris radii
o discus articularis – trokutastog oblika (vrh prema proc. styloideus ulnae),
proksimalni dio je u sastavu ovog zgloba, a distalni čini konkavno zglobno
tijelo u radiokarpalnom zglobu
 zglobna čahura: labava, u proksimalnom dijelu između ulne i radijusa nalazi se
recessus sacciformis koji omogućava rotacijske kretnje
 sveze (pojačanja zglobne čahure):
o lig. radioulnare anterius
o lig. radioulnare posterius
 vrsta zgloba: obrtni (trohoidni)
 kretnje: pronacija, supinacija
KOSTI NOGE

Femur (bedrena kost)

 corpus femoris i collum femoris zatvaraju kolodijafizalni kut od 125o
o kut <120o = cox vara
o kut >135o = cox valga
 torzija femura – caput femoris zaokrenut je prema transverzalnoj osovini koljena (12o
u odraslih, a 32o u novorođenčadi)
 trochanter major (lateralno; može se palpirati) i trochanter minor (medijalno i
dorzalno; ne može se palpirati jer je skriven ispod mišića)
 linea intertrochanterica (ventralno) i crista intertrochanterica (dorzalno)
 linea aspera: labium mediale + labium laterale
 linea pectinea – produžetak med. usne lineje aspere, pruža se prema trochanter minor
 tuberositas glutea – proksimalno zadebljanje lineje aspere; ako je posebno istaknuta
zove se trochanter tertius
 tuberculum adductorium – proks. od epicondylus med., hvatište m. adductor magnus
 fraktura vrata femura:
o medijalna (intraartikularna) - odlomljena glava femura
o lateralna (ekstraartikularna) – odlomljeni glava femura i trohanter

Patella (iver)
 najveća sezamska kost u ljudskom tijelu
 basis patellae, apex patellae, facies anterior, facies articularis (podijeljena na veću lat. i
manju med. fasetu)
 habitualna luksacija patele – češća u mladih i kod žena

Tibia (goljenična kost)

 rubovi: margo anterior, interosseus et medialis
 plohe: facies medialis, lateralis et posterior
 facies medialis je konveksna, a facies lateralis konkavna
 na facies posterior nalazi se linea m. solei
 eminentia intercondylaris: tuberculum intercondylare mediale et laterale
 area interondylaris ant. et post. – udubljenja ispred i iza tubercula intercond.
 tuberositas tibiae – distalno prelazi u margo anterior
 gležanjska vilica – između malleolus med. et lat.; obuhvaća gležanjsku kost
 sulcus malleaolaris – za tetive m. tibialis post. i m. flexor digitorum longus
 osobitosti tibije:
o retropozicija glave tibije – dorzalno produžena prema uzdužnoj osi kosti
o retroverzija tibije – nagnutost glave prema dorzalno (3-7o)
o torzija tibije – distalni kraj je prema proksimalnom okrenut za 5-20o prema van
 Blountova bolest – aseptička nekroza med. proks. epifize tibije s genu varum (O-noga)

Fibula (lisna kost)

 rubovi: margo anterior, interosseus et posterior
 plohe: facies medialis, lateralis et posterior
 malleolus lat. – pruža se niže od malleolus med. tibiae
 fossa malleolaris lat. – hvatište za lig. talofibulare posterius
ZGLOBOVI NOGE

Articulatio coxae:
 zglobna tijela:
o konveksno: caput femoris
o konkavno: acetabulum (facies lunata acetabuli, labrum acetabulare, lig.
transversum acetabuli); fossa acetabuli ispunjena je masnim tkivom (pulvinar
acetabuli)
 zglobna čahura: 2 sloja
o površinski – uzdužni, razapet između acetabula i femura, njegova zadebljanja
tvore sveze zgloba kuka
o dublji – kružan, oblikuje zonu orbicularis (lig. ischiofemorale + lig.
pubofemorale) u području vrata femura koja sprječava ispadanje femura iz
acetabula
o sprijeda se veže za linea intertrochanterica, a straga obuhvaća samo 2/3 vrata
femura pa su trohanteri i fossa trochanterica ekstrakapsularno
 sveze:
a) izvanzglobne
o lig. iliofemorale
o lig. pubofemorale
o lig. ischiofemorale
b) unurazglobne
o lig. capitis femoris – između fovea capitis femoris i fossa acetabuli / lig.
transversum acetabuli, sadrži r. acetabularis a. obturatoriae
 lig. iliofemorale:
o najsnažniji ligament ljudskog tijela
o polazište: spina iliaca ant. inf.
o hvatište: linea intertrochanterica
o trokutastog oblika / slovo V (baza na femuru), ima dva dijela (pars medialis et
pars lateralis)
o funkcija:
 med. dio – ograničava fleksiju (i dorzalno nagibanje zdjelice)
 lat. dio – ograničava adukciju i vanjsku rotaciju
 lig. pubofemorale:
o polazište: ramus superior ossis pubis
o hvatište: linea intertrochanterica, lig. pubocapsulare
o između lig. iliofemorale i lig. pubofemorale zglobna čahura je tanka i tu
prolazi m. iliopsoas na čijoj pozadini leži bursa iliopectinea
o funkcija: ograničava ekstenziju, abdukciju i vanjsku rotaciju
 lig. ischiofemorale:
o polazište: tuber ischiadicum, stražnji rub acetabuluma
o hvatište: fossa trochanterica, lig. iliofemorale
o funkcija: ograničava ekstenziju, abdukciju i unutarnju rotaciju
 vrsta zgloba: articulatio cotylica
 kretnje: anteverzija (fleksija), retroverzija (ekstenzija), adukcija, abdukcija, vanjska i
unutarnja rotacija; opseg rotacijskih kretnji znatno se povećava pri pravokutno
savijenom zglobu kuka i koljena
 coxa vara = smanjenje kolodijafizalnog kuta (iskrivljenje vrata femura uz abdukciju)
 coxa valga = povećanje kolodijafizalnog kuta (podizanje vrata femura uz abdukciju)
 coxa saltans = škljocajući kuk
 Articulatio genus
 složeni zglob:
o articulatio femoropatellaris
o articulatio femorotibialis (bicondylaris)
 articulatio femoropattelaris (zglobna tijela):
o konveksno: facies articularis patellae
o konkavno: facies patellaris femoris
 articulatio femorotibialis (zglobna tijela) :
o konveksno: condyli femoris
o konkavno: condyli tibiae (facies articulris superior)
o meniscus medialis et lateralis
 zglobna čahura:
o stratum fibrosum: pričvršćen za tibiju 1 cm ispod rubova hrskavice, a na
femuru doseže straga do linea intercondylaris; sprijeda je srasla s tetivom
kvadricepsa
o stratum synoviale: sprijeda pričvršćen za caput tibiae, straga prodire između
zglobnih faseta facies articularis superior tibiae i zaobilazi area intercondylaris
anterior pa su ligg. cruciata ekstraartikularno smješteni; pričvrsti se u fossa
intercondylaris femoris, za hrskavicu kondila te za rub facies patellaris;
sprijeda i proksimalno unutarnji sloj prelazi u bursa suprapatellaris
 Hoffino masno tijelo – corpus adiposum infrapatellare: prekriva ga stratum synoviale,
leži na lig. patellae; izdanci masnog tkiva:
o plicae alares
o plica synovialis infrapatellaris
o plica synovialis suprapatellaris
 sveze:
a) koje pojačavaju čahuru:
retinaculum o retinaculum patellae mediale – izdanak tetive m. vastus med., nalazi se med.
patellae od lig. patellae
longitudinale o retinaculum patellae laterale – izdanak tetive m. vastus lat., nalazi se lat. od lig.
patellae
o retinacula patellae transversa – lateralni ugl. postoji, a medijalni samo u 30%
slučajeva
o lig. patellae – od apex patellae do tuberositas tibiae
o lig. popliteum obliquum – dio tetive m. semimembranosus, pruža se od
condylus med. tibiae do condylus lat. femoris (dist. med. prema proks. lat.)
o lig. popliteum arcuatum – pojačava stražnji lateralni zid zglobne čahure,
vlakna konvergiraju prema vrhu caput fibulae
o ligg. meniscopatellaria – prisutni u 2/3 slučajeva
b) kolateralne sveze:
o lig. collaterale tibiale – od tuberculum adductorium do med. strane caput
tibiae; ograničava ekstenziju i unutarnju rotaciju; stabilizira med. stranu
koljenog zgloba
o lig. collaterale fibulare – od epicondylus lat. femoris do caput fibulae, križa
tetivu m. popliteus; ograničava ekstenziju i vanjsku rotaciju; stabilizira koljeno
u ekstenziji

c) intrakapsularne sveze (unutarnji ligamenti):

o ligg. cruciata
 lig. cruciatum anterius
  tijek: od area intercondylaris anterior do unutrašnje strane
condylus lat. femoris; spiralno je zavijen, a ima 3 snopa vlakana
(anteromedijalni, intermedijarni i posterolateralni)
 funkcija: anteromedijalni dio ograničava fleksiju, a
posterolateralni ekstenziju; ligament dodatno ograničava i
unutrašnju rotaciju
 lig. cruciatum posterius
 tijek: od area intercondylaris posterior do unutrašnje strane
condylus med. femoris; lepezastog je oblika i ima 2 snopa
(anterolateralni i posteromedijalni); snažniji od lig. cruciatum
ant.
 funkcija: anterolateralni dio ograničava fleksiju (većina vlakana
i glavna funkcija ligamenta), a posteromedijalni ekstenziju
(manji dio vlakana)
 lig. meniscofemorale ant. (Humphrey) et post. (Wrisberg) – od
stražnjeg roga lat. meniskusa do condylus med. femoris i lig. cruciatum
post.
o lig. menisci lateralis – od condylus med. femoris do meniscus lat., iza lig.
cruciatum post.
o lig. transversum genus – između prednjih strana meniscus med. et lat.,
varijabilan
 menisci:
o oblik: slovo C, klinastog presjeka, šira vanjska strana srasla sa zglobnom
čahurom, slobodni krajevi (prednji i stražnji rog) pričvršćeni su kratkim
snažnim vlaknima za kost u area intercondylaris
o meniscus medialis: savijen poput srpa, u kontaktu sa lig. collaterale tibiale,
čvrsto srastao s čahurom pa je slabije pokretljiv
o meniscus lateralis: kružnog oblika, manjeg polumjera od meniscus med., nema
vezu s kolateralnim lig. te je samo djelomice srastao s čahurom pa je
pokretljiviji (i na njega zato otpada 95% ozljeda meniska)
 sluzne vreće i zatoni:
o bursa suprapatellaris – ugl. komunicira sa zglobnom šupljinom
o recessus subpopliteus – uvijek komunicira sa zglobnom šupljinom
o bursa m. semimembranosi – komunicira sa zglobnom šupljinom
o bursa subtendinea m. gastrocnemii meidalis – može komunicirati sa zglobnom
šupljinom
o bursae praepatellares (subcutanea, subfascialis, subtendinea) – ne komuniciraju
sa zglobnom šupljinom
o bursae infrapatellares (subcutanea, profunda)
 vrsta zgloba: trochoginglymus
 kretnje: ekstenzija, fleksija, vanjska i unutarnja rotacija
 klinika:
o Bakerova cista (poplitealna cista) = ispupčenje dorzalne zglobne čahure na
zglobu koljena (sinovijalna hernija), ugl. lezijama medijalnog meniskusa
o Hoffina bolest = traumatsko oboljenje Hoffinog masnog tkiva
o fenomen ladice = pomicanje tibije u odnosu na femur, pri rupturi križnih
ligamenata
o meniskopatija = traumatsko ili degenerativno oboljenje meniskusa, često
uvjetovano zanimanjem (npr. rudarsko koljeno)
o genu varum = O noga; genu valgum = X noga; genu recurvatum = hipereksten.
Spojevi kostiju potkoljenice:
 articulatio tibiofibularis
 membrana interossea cruris
 syndesmosis tibiofibularis

Articulatio tibiofibularis:
 zglobna tijela:
o facies articularis fibularis tibiae
o facies articularis capitis fibulae
 sveze:
o lig. capitis fibulae anterius
o lig. capitis fibulae posterius – slabiji
 u 20% slučajeva recessus subpopliteus komunicira i sa zglobnom šupljinom articulatio
tibiofibularis
 vrsta zgloba: ravni
 kretnje: klizanje, lagana rotacija; kretnje su usklađene s kretnjama u syndesmosis
tibiofibularis

Membrana interossea cruris

 dvoslojna, kao i membrana interossea antebrachii
 proksimalna i središnja trećina su šire od distalne
 u visini caput fibulae nalazi se otvor u membrani za prolazak vasa tibialia anteriora;
iznad syndesmosi tibiofibularis prolaze rr. perforantes vasorum fibularium
 funkcija: stabilizira syndesmosis tibiofibularis i služi kao polazište za mišiće
potkoljenice

Syndesmosis tibiofibularis
 spojne plohe:
o incisura fibularis tibiae
o dio fibule iznad maleolusa
 sveze: osiguravaju stabilnost gležanjske vilice
o lig. tibiofibulare anterius
o lig. tibiofibulare posterius
 zaton:
o recessus tibiofibularis – komunicira sa zglobnom šupljinom gornjeg nožnog
zgloba
 kretnje: sve, ali malog opsega
KOSTI PRSNOG KOŠA

Općenito:
 37 kostiju:
o 12 prsnih kralježaka
o 12 pari rebara
o sternum

Sternum
 osnovni dijelovi:
o manubrium sterni
o corpus sterni – konveksan prema naprijed
o processus xiphoideus
 ostale strukture:
o angulus sterni – kut između manubrima i korpusa
o incisura clavicularis
o incisurae costales I – VII
o incisura jugularis
 spojevi među dijelovima sternuma:
o symphisis manubriosternalis
o symphisis xiphosternalis
 klinika i varijacije:
o foramen sternale – otvor u sternumu nastao kao posljedica nepotpunog
spajanja sternalnih linija tijekom razvoja; relativno je čest (5-9%), uglavnom se
nalazi u visini 4. ili 5. IC prostora te može zakomplicirati sternalnu punkciju
(zato se i preferira punkcija u području crista iliaca)

Costae (rebra)
 podjela:
o costae verae – 7 gornjih parova rebara, dosežu sternum direktno
o costae spuriae – 5 donjih parova rebara, ne dosežu sternum, s time da 8. i. 9. ( a
u 1/3 slučajeva i 10.) rebro hrskavičnim završetkom bivaju pričvršćeni za arcus
costalis
 costae fluctuantes – 10. (u 2/3 slučajeva), 11. i 12. rebro završavaju
hrskavičnm vrškovima slobodno između trbušnih mišića
 dužina: od 1. do 7. rebra se povećava, a od 8. do 12. smanjuje => 7. rebro je najduže
 osnovna struktura:
o os costale – koštani dio rebra, smješten dorzolateralno
 caput costae
 collum costae
 corpus costae
o cartilago costalis – hrskavični dio rebra, smješten ventralno
 caput costae:
o facies articularis capitis costae
 crista capitis costae – na rebrima 2-10
 collum costae:
o tuberculum costae
 facies articularis tuberculi costae
 corpus costae:
o angulus costae, sulcus costae
  zakrivljenosti rebara:
o po površini – radijus zakrivljenja raste prema dolje, tj. zakrivljenost se
smanjuje od kranijalno prema kaudalno (skelet toraksa širi je prema dolje)
o po rubu – smanjuje se od kranijalno prema kaudalno, naglašeno je u području
collum costae; zbog zakrivljenosti po rubu sternalni je kraj rebara položen
dublje u odnosu na vertebralni kraj
o po uzdužnoj osi (torzija) – najviše naglašena na središnjim rebrima; površina
rebara je na sternalnom kraju položena koso, a na vertebralnom okomito
 1. rebro:
o široko i kratko, površine su usmjerene prema gore odnosno dolje, a rubovi
prema medijalno odnosno lateralno
o gornja površina:
 tuberculum m. scaleni anterioris
 sulcus a. subclaviae – dorzalno
 sulcus v. subcalviae – ventralno
 2. rebro:
o duže i uže od 1. rebra, površine su okrenute prema gore i lateralno, odnosno
dolje i medijalno
o vanjska površina: tuberositas m. serrati anterioris
 cartilagines costales:
o okrugle i deblje od pripadajućih kosti
o dužina im se povećava od 1. do 7. rebra, a potom brzo smanjuje od 8. do 12.
rebra
o 6. i 7. rebrena hrskavica često su međusobno zglobno povezane hrskavičnim
mostom
o 3. do 10. rebrena hrskavica savijene su po rubu prema kranijalno (=hrskavični
kut)
o 7. do 10. rebrena hrskavica povezane su kratkim ligamentima i tvore arcus
costalis (rebreni luk); lijevi i desni rebreni luk omeđuju angulus infrasternalis,
tj. epigastrični kut
o starenjem dolazi do okoštavanja rebrenih hrskavica

ZGLOBOVI REBARA I OKOLNIH KOSTIJU

Articulationes sternocostales
 zglobna tijela:
o konveksno: ventralni kraj rebrene hrskavice
o konkavno: incisura costalis sterni
 sveze:
o lig. sternocostale intraarticulare – najjači i najčešće prisutan kod 2. rebra
o ligg. sternocostalia radiata
 membrana sterni – pojačanje sveza na prednjoj strani prsne kosti
o ligg. costoxiphoidea – između 7. rebrene hrskavice i proc. xiphoideus
 vrsta zgloba: polupokretni zglobovi?
o spoj 1. rebra i sternuma uvijek je sinhondroza
o spoj 6. i 7. rebra sa sternumom češto je sinhondroza
 kretnje: klizanje
Articulationes costovertebrales
a) articulatio capitis costae
 zglobna tijela:
o konveksno: facies articularis capitis costae
 rebra 2. do 10. imaju i crista capitis costae
o konkavno: fovea costalis vertebrae thoracicae
 sveze:
o lig. capitis costae intraarticulare – polazi od crista capitis costae prema
intervertebralnom disku, pa nedostaje kod 1., 11. i 12. rebra
o lig. capitis costae radiatum
 vrsta zgloba: kuglasti
 kretnje: klizanje (kretnje su ograničene i usklađene s kretnjama u articulatio
costotransversaria)
b) articulatio costotransversaria
 zglobna tijela:
o konveksno: facies articularis tuberculi costae (1.do 10 rebro)
o konkavno: fovea costalis processus transversi
 sveze:
o lig. costotransversarium
o lig. costotransversarium superius
o lig. costotransversarium laterale
 vrsta zgloba: obrtni
 kretnje: klizanje

Kretnje prsnog koša pri inspiraciji:

 gornji dio prsnog koša: veći je sagitalni promjer prsnog koša
 donji dio prsnog koša: veći je transverzalni promjer prsnog koša
KOSTI ZDJELICE

Os coxae
 os ilium
 os ischii zajednički srasle u području acetabuluma
 os pubis

napomena: os ischii (stražnje omeđenje) i os pubis (prednje omeđenje) tvore foramen

obturatorium

Os ilium (bočna kost)

 2 osnovna dijela:
o corpus ossis ilii
o ala ossis ilii
 facies glutealis – vanjska strana krila bočne kosti, sadrži linea glutealis anterior,
posterior et inferior, polazište za glutealne mišiće
 fossa iliaca – na unutarnjoj strani krila bočne kosti, gornje omeđenje je crista iliaca, a
donje linea arcuata
 linea arcuata – dio granice između male i velike zdjelice
 facies sacropelvina = tuberositas iliaca + facies auricularis

hvatište za ligg. sacroiliaca

 crista iliaca – 3 pruge: labium externum, internum et intermedium
 4 spine: ant. sup., ant. inf., post. sup., post inf.

Os ischii (sjedna kost)

 2 osnovna dijela:
o corpus ossis ischii
o ramus ossis ischii
 spina ischiadica – dorzalno odvaja incisura ischiadica major od incisura ischiadica
minor
 tuber ischiadicum – na donjem kraju incisura ischiadica minor

Os pubis (preponska kost)

 3 osnovna dijela:
o corpus ossis pubis
o ramus superior ossis pubis
o ramus inferior ossis pubis
 facies symphisialis – medijalna ploha okrenuta suprotnoj os pubis
 ostale strukture:
o tuberculum pubicum, crista pubica
o crista obturatoria
o incisura acetabuli
o eminentia ilipubica
o pecten ossis pubis
o sulcus obturatorius
o tuberculum obturatorium anterius et posterius
Zdjelica u cjelini = os sacrum + os coccygis + 2x os coxae (dex. et sin.)
 inclinatio pelvis (nagib zdjelice) – kut između ravnine otvora zdjelice i vodoravne
ravnine, iznosi 60o; axis pelvis (os zdjelice) – povezuje točke mediosag. promjera
 razlike među spolovima:
o M – oštri angulus subpubicus, uža zdjelica, okrugli foramina obturatoria, jače
izbočen promontorij (otvor zdjelice je srcolik)
o Ž – arcus pubicus, šira zdjelica, jajoliki foramina obturatoria, manje izbočen
promontorij (otvor zdjelice je ovalni)
 cavitas pelvis:
o pelvis major – iznad linea terminalis
o pelvis minor – ispod linea terminalis; u žena tvori porođajni kanal
 apertura pelvis superior – omeđuje je linea terminalis
 apertura pelvis inferior – omeđuju je arcus/angulus pubicus/subpubicus,
tuber ischiadicum i ligg. sacrotuberalia
 stijenke male zdjelice:
 straga (konkavno): os sacrum + os coccygis
 sprijeda (konveksno): symphysis pubica
 lateralno: os pubis + os ischii + ligg. sacrospinalia et
sacrotuberalia
 linea terminalis:promontorium ossis sacri, lineae arcuatae, eminentiae ileopubicae,
pecten ossis pubis
 mjere zdjelice u žena:
o arcus pubicus – min. 90o, norm. 110o – 120o
o vanjske mjere:
 distantia interspinosa – između spinae iliacae ant. sup.; 25-26 cm
 distantia intercristalis – između cristae iliacae; 28-29 cm
 distantia intertrochanterica – između trochanteres majores; 31 cm
 conjugata externa – između gornjeg ruba simfize i proc. spinosus L5;
18-21 cm
o unutarnje mjere:
a) mjere otvora zdjelice
 conjugata anatomica – između g. ruba simfize i promontorija; 12 cm
 conjugata vera/obstreticia – između eminentia retropubica i
promontorija = najuže mjesto male zdjelice; 11 – 11,5 cm; računa se
tako da se od conjugata diagonalis odbije 1,5 cm
 conjugata diagonalis – između d. ruba simfize i promontorija; 13 cm
 diameter transversa – najveći poprečni razmak zdjelice; 13,5 cm
 diameter obliqua I – između art. sacroiliaca dex. i eminentia iliopubica
sin.; 12 – 12,5 cm
 diameter obliqua II – između art. sacroiliaca sin. i eminentia iliopubica
dex.; 11,5 – 12 cm
b) mjere zdjeličnog izlaza
 conjugata recta – između d. ruba simfize i vrha trtice; 9,5-10 cm
 conjugata mediana – između d. ruba simfize i apex sacri; 11,5 cm
 diameter transversa – između oba tuber ischiadicum; 10-11 cm
 ravnine zdjelice:
o gornja ravnina ruba simfize – G-ravnina, ravnina otvora zdjelice
o donja ravnina ruba simfize – D-ravnina, širina zdjelice
o interspinalna ravnina – I-ravnina, zdjelični kanal
o ravnina izlaza iz zdjelice – IZ
ZGLOBOVI I SVEZE ZDJELICE

Vezivne sveze zdjelice

 membrana obturatoria – tanka sindesmoza koja sudjeluje u tvorbi canalis obturatorius
te služi kao dodatno hvatište za mm. obturatorii
 ligg. sacroiliaca
 ligg. sacrotuberalia
 ligg. sacrospinalia

Sveze između sakruma i os ischii:

 lig. sacrotuberale – od spina iliaca post. sup. (et inf.) i rubova sakruma i trtice do tuber
ischiadicum
o proc. falciformis – srpoliki snop koji ide do ramus ossis ischii
 lig. sacrospinale – od rubova sakruma i trtice do spina ischiadica; nalazi se ispred lig.
sacrotuberale

Foramen ischiadicum majus – omeđenja:

 gore lateralno – incisura ischiadica major
 medijalno – lig. sacrotuberale
 dolje – lig. sacrospinale
Foramen ischiadicum minus – omeđenja:
 lateralno – incisura ischiadica minor
 dolje medijalno – lig. sacrotuberale
 gore – lig. sacrospinale

Sveze između pojedinih dijelova kostiju zdjelice

 lig. inguinale – od spina iliaca ant. sup. do tuberculum pubicum; radi se o donjem
kraju aponeuroze m. obliquus abdominis externus
 arcus iliopectineus – od središnjeg dijela lig. inguinale do eminentia iliopectinea
 lig. lacunare Gimbernati – najmedijalniji dio lig. inguinale, trokutast s vrhom med.
 lig. pectineale Cooperi – dio lig. inguinale lat. od tuberculum pubicum, pruža se duž
pecten ossis pubis

Lacuna musculorum – omeđenja:

 sprijeda (površnije) – lig. inguinale
 straga (dublje) – os coxae
 medijalno – arcus iliopectineus
Lacuna vasorum – omeđenja:
 sprijeda (površnije) – lig. inguinale
 straga (dublje) – lig. pectineale
 medijalno – lig. lacunare
 lateralno – arcus iliopectineus
Symphysis pubica
 zglobne plohe:
o facies symphisialis ossis pubis sinistri et dextri
o discus interpubicus – ima šupljinu ispunjenu tekućinom (cavum symphyseos)
 sveze:
o lig. pubicum superius
o lig. pubicum inferius (lig. arcuatum pubis)
o lig. transversum perinei seu praeurethrale
 zglobna čahura i sinovijalna ovojnica: nema
 kretnje: primicanje i odmicanje

Articulatio sacroiliaca
 zglobne plohe:
o facies auricularis ossis scari
o facies auricularis ossis ilii
 sveze:
o ligg. sacroiliaca ventralia (anteriora)
o ligg. sacroiliaca dorsalia (posteriora) – longa et brevia
o ligg. sacroiliaca interossea – između tuberositas sacri i tuberositas iliaca
o lig. iliolumbale – od proc. costalis L4 i L5 do crista et tuberositas iliaca
o dodatne sveze: lig. sacrotuberale et lig. sacrospinale
 vrsta zgloba: amfiartroza
 kretnje: nutacija (nagib baze sakruma naprijed, a vrha straga) i kontranutacija

Articulatio sacrococcygea
 zglobna tijela:
o apex ossis sacri
o cornua coccygea
 sveze
o lig. sacrococcygeum anterius
o lig. sacrococcygeum posterius profundum
o lig. sacrococcygeum posterius superficiale
 kretnje: pasivne; pri porođaju se trtična kost pomiče dorzalno
KRALJEŽNICA

Kosti kralježnice

Općenito o građi:
 obično 33-34 kralješka:
o 7 cervikalnih (C1 – C7)
o 12 torakalnih (Th1 – Th12)
o 5 lumbalnih (L1 – L5)
o 5 sakralnih (S1 – S5)
o 3-6 (4-5) kokcigealnih (Co1 – Co6)
 24 je slobodnih (presakralnih kralježaka), sakralna kost je sinostoza čije sraštavanje
završava tek u dobi 17-20 godina
 lordoze: vratna i slabinska; kifoza: prsna

Temeljna građa kralješka:

 corpus vertebrae
o compacta
o spongiosa
 arcus vertebrae
o pediculi arcus vertebrae (2)
o processus transversi (2)
o processus articulares superiores (2)
o processus articulares inferiores (2)
o processus spinosus
o incisura vertebralis superior
foramen intervertebrale – prolaz za n. spinalis
o incisura vertebralis inferior
 foramen vertebrale – prolaz za medulla spinalis

Vertebrae cervicales
 2 odsječka:
o gornji: C1 – C2
o donji: C3 – C7
 osobitosti:
o processus transversum:
 foramen transversarium (za prolaz a. vertebralis)
 sulcus n. spinalis
o corpus vertebra: nizak, straga viši nego sprijeda
o sedlasto oblikovane ploštine, gornja završava s uncus corporis
o processus spinosus: račvast
o foramen vertebrale: trokutast i velik (zbog intumescentia cervicalis medullae
spinalis)
o tuberculum anterius je rudimentarno rebro; na C6 je istaknut kao tuberculum
caroticum (pritiskom na njega može se zaustaviti krvarenje iz račvišta a.
vertebralis)
o tuberculum posterius je pravi processus transversum
o zglobne površine: gotovo ravne, povećavaju se prema dolje i nagnute su prema
straga
o vertebra prominens – naziv za C7, budući da u 70% ljudi ima najizbočeniji
processus spinosus
  C1 (atlas):
o nema corpus (dens axis predstavlja zapravo trup atlasa)
o ima 2 luka: arcus anterior et posterior
 arcus anterior sadrži fovea dentis
 arcus posterior sadrži sulcus seu canalis a. vertebralis
o lukovi se ujedinjuju u massae laterales s kojih se nastavljaju processus
transversi
o processus spinosus je reduciran na tuberculum posterius
o nedostaju pravi zglobni nastavci, a zglobne ploštine nose massae laterales
o facies articulares superiores su ovalne, konkavne prema sagitalno i nagnute
prema medijalno, a mogu biti i razdijeljene
o facies articulares inferiores su ravne i okrugle
 C2 (axis):
o na corpus axis nalazi se dens axis koji ima 2 zglobne površine:
 facies articularis anterior – uzglaba se s fovea dentis
 facies articularis posterior – uzglaba se s lig. transversum atlantis
o facies articulares superiores su ovalne te nagnute prema dorzalno i ventralno

Vertebrae thoracicae
 gornji i donji prsni kralješci su većeg promjera, dok su srednji srcolikog oblika
 corpus vertebrae: ventralno niži nego dorzalno
 prsni kralješci imaju na lateralnim stranama fovea costalis:
o Th1 ima cijelu zglobnu udubinu za 1. rebro i pola za 2. rebro
o Th2 – Th9 imaju po dvije polovične zglobne udubine – jedna na gornjem rubu
za donju polovicu istobrojnog rebra te jedna na donjem rubu za gornju
polovicu sljedećeg rebra
o Th10 ima samo pola zglobne udubine za donju polovicu 10. rebra
o Th11 – Th12 imaju cjelovite zglobne udubine za odgovarajuća rebra
 foramen vertebrale: okrugao i malen
 processus spinosus: dug i usmjeren prema dolje => vrh trnastog nastavka pri palpaciji
leži u razini trupa kralješka ispod
 processus transversus: pruža se lateralno i natrag
 na Th1 – Th10 na processus transversi se nalazi fovea costalis transversalis za spoj s
tuberculum costae

Vertebrae lumbales
 corpus vertebrae: ovalnog oblika
 foramen vertebrale: visok i velik (zbog intumescentia lumbalis medullae spinalis)
 processus spinosus: splošten, usmjerene horizontalno i straga
 processus costalis – rudimenta rebara, nalazi se na laterlnom nastavku
 processus accessorius: neupadljivi processus transversus
 zglobne ploštine:
o gornje – usmjerene medijalno, postavljene okomito, nagnute dorzalno,
konkavne od ventralno prema dorzalno
o donje – usmjerene lateralno, postavljene jedna pokraj druge, konveksne
Os sacrum
 osnovni dijelovi:
o apex ossis sacri
o basis ossis sacri
o facies pelvina – konkavna
o facies dorsalis – konveksna
 facies pelvina:
o lineae transversae (4) – predstavljaju granice trupova sraslih kralježaka
o foramina sacralia ventralia (pelvina)
 facies dorsalis.
o crista sacralis mediana – ostatak sraštenih processus spinosi
o cristae sacrales laterales (2) – ostatak processus transversi
o foramina sacralia dorsalia – između medijane i lateralnih krista
 ostale strukture:
o processus articulares superiores – usmjereni su koso dorzomedijalno
o cornua sacralia
o canalis sacralis
o hiatus sacralis
o facies auricularis
o tuberositas sacralis
 spolni dimorfizam križne kosti:
o M: duga, uska, naglašeno zakrivljena
o Ž: kraća, šira, manje zakrivljena

Os coccygis (coccyx)
 samo Co1 ima obilježje kralješka:
o corpus vertebrae
o processus transversi
o cornua coccygea

Varijacije kostiju kralježnice:

 asimilacija atlasa – srastanje sa zatiljnom kosti, može uzrokovati neurološke
poremećaje; rijetko se javlja
 proatlas – zatiljni kralježak; vrlo rijetko
 blok kralješka – prirođno spajanje kralježaka, obično su u pitanju C2 i C3
 vratno rebro – rudiment rebra na C7 (rijetko C5 ili C6), može pritiskati krvne žile (a.
subclavia) i živce (plexus brachialis) koji opskrbljuju gornje ekstremitete = sindrom
vratnog rebra
 slabinsko rebro – rudiment rebra na L1 (izrastao iz proc. costalis)
 lumbalizacija – S1 nije srastao s os sacrum, već postaje L6
 sakralizacija – L5 ili Co1 je srastao s os sacrum; asimetrična sakralizacija L5 može
inducirati skoliozu i neurološke poremećaje
Zglobovi i ligamenti kralježnice

Disci intervertebrales
 čine ¼ ukupne duljine presakralne kralježnice
 klinastog su oblika u sagitalnom smjeru kako bi kompenzirali prirodni zavoj
kralježnice
 u lumbalnom dijelu su sprijeda viši nego straga
 struktura:
o anulus fibrosus – vanjski prsten koji se sastoji od 10-15 koncentričnih slojeva
kolagenih snopova (kolagen tipa I i II te nešto elastičnoh vlakana); snopovi
dviju susjednih lamela se križaju
o nucleus pulposus – središnja želatinozna jezgra (sastoji se od
glikozaminoglikana i vezane vode) koja dnevnim opterećenjem gubi vodu –
pritom se visina kralježnice može smanjiti do 3 cm navečer
 segment pokretljivosti = 2 susljedna kralješka povezana intervertebralnom pločom
 klinika:
o hernijacija / protruzija diska – istiskivanje jezgre zbog slabljenja vanjskog
prstena, širi se dorzolateralno i pritišće spinalni ganglij u intervertebralnom
otvoru
o Scheuermannova bolest – dijelovi jezgre utiskuju se u trup kralješka, a na
RTG-u se vide kao Schmorlovi čvorići koji se mogu zamijeniti s koštanim
metastazama

Ligamenti kralježnice
 lig. longitudinale anterius – pričvršćen za corpus vertebrae, širi
 lig. longitudinale posterius – pričvršćen za intervertebralni disk, uži
 ligg. flava – spajaju lukove susjednih kralježaka, napeti su u mirovanju i održavaju
fiziološki položaj kralježnice; dalje se istežu pri ventralnoj fleksiji; sastoje se pretežito
od elastičnih vlakana
 ligg. intertransversaria – smješteni između susjednih processus transversi, mogu
nedostajati na cervikalnim kralješcima
 ligg. interspinalia – povezuju susjedne processus spinosi, osiguravaju gornje kralješke
od dorzalnih kretnji
 lig. supraspinale – na vrhovima processus spinosi od C7 do os sacrum
 lig. nuchae – kranijalni je nastavak lig. supraspinale
 sveze križne i trtične kosti:
o lig. sacrococcygeum anterius
o lig. sacrococcygeum posterius superficiale
o lig. sacrococcygeum posterius profundum
o lig. sacrococcygeum laterale

Articulationes zygapophysiales (intervertebrales)

 zglobna tijela: zglobni nastavci susjednih kralježaka
 sveze: ligamenti kralježnice
 kretnje:
o cervikalni dio kralježnice: antefleksija, retrofleksija, laterofleksija, ekstenzija
o torakalni dio kralježnice: laterofleksija i ekstenzija
o lumbalni dio kralježnice: antefleksija, retrofleksija
Zglobovi glave:
 articulatio atlantooccipitalis (gornji zglob glave)
 articulatio atlantoaxialis (donji zglob glave)

Articulatio atlantooccipitalis
 zglobna tijela:
o konveksno: condylus occipitalis
o konkavno: fovea articularis superior atlantis
 sveze:
o membrana atlantooccipitalis anterior – između ruba foramen magnum i arcus
anterior atlantis
o membrana atalntooccipitalis posterior – između ruba foramen magnum i arcus
posterior atlantis, odgovara žutim svezama (ligg. flava) te je probijaju a. et vv.
vertebrales te n. suboccipitalis
 vrsta zgloba: jajoliki (elipsoidni)
 kretnje: inklinacija (antefleksija), reklinacija (retrofleksija), laterofleksija

Articulatio atlantoaxialis
a) articulatio atlantoaxialis mediana
 zglobna tijela:
o konveksna: facies articularis anterior dentis
facies articularis posterior dentis
o konkavna: fovea dentis atlantis
lig. transversum atlantis
 sveze:
o lig. transversum atlantis – između massae laterales atlantis
 vrsta zgloba: trohoidni
 kretnje: rotacija
b) articulatio atlantoaxialis lateralis
 zglobna tijela:
o konveksno: facies articularis superior axis
o konkavno: fovea articularis inferior atlantis
 sveze:
o lig. apicis dentis – između apex dentis i prednjeg ruba foramen magnum
o lig. cruciforme atlantis
 vodoravni dio = lig. transversum atlantis
 okomiti dio – ima uzlazni i silazni dio
o ligg. alaria – od dens axis do rubova foramen magnum
o membrana tectoria – između clivus ossis occipitalis i corpus axis
 vrsta zgloba: jajoliki (elipsoidni)
 kretnje: antefleksija, retrofleksija, laterofleksija
klinika:
 cervikogena glavobolja – uzrokovana artrozom prednjeg zgloba dens axis u starijih
 fraktura dens axis – obično bez posljedica je ligg. alaria i lig. transversum atlantis drže
dens axis u normalnom položaju (nema luksacije)
Topografski odnos sveza između zatiljne kosti, atlasa i aksisa, od naprijed prema straga:
 membrana atlantooccipitalis anterior
 lig. apicis dentis i ligg. alaria
 lig. cruciforme atlantis
 membrana tectoria
 membrana atlantooccipitalis posterior

Kralježnica kao cjelina

Zakrivljenost kralježnice:
 novorođenčad – prvi podražaj za stvaranje vratne lordoze je dizanje glave tijekom
ležanja na trbuhu
 mala djeca – vratna lordoza se definira tijekom sjedenja, a prsni i slabinski kralješci
oblikuju se prema mehaničkim podražajim pri stajanju i hodanju
 adolescenti – konsolidacija normalne zakrivljenosti postiže se u pubertetu
 odrasli – formirana dvostruka S-zakrivljenost, lumbalna lordoza osigurava težište
tijela koje omogućuje uspravno držanje
 stariji – zbog skraćenja intervertebralnih ploča, popuštanje ligamentarnog aparata i
slabljenja mišićnog tonusa, nastaje staračka kifoza
 klinika:
o spondilolisteza – klizanje među kralješcima, često između L4 i L5 zbog velikih
opterećenja i/ili naglašene lumbalne lordoze
o skolioza – naglašena zakrivljenost kralježnice u frontalnoj ravnini
 funckijska skolioza – posljedica razlike u duljini nogu veće do 2 cm
 statička skolioza – posljedica polovične osnove kralježaka (klinasti
kralježak)

Kretnje kralježnice
 anterofleksija i retrofleksija (inklinacija i reklinacija) -
 laterofleksija
 rotacija – opseg rotacija smanjuje se prema kaudalno
KOSTI ŠAKE

Ossa carpi (kosti zapešća)

 proksimalni niz od radijalno prema ulnarno:
o os scaphoideum (čunasta kost) – tuberculum ossis scaphoidei
o os lunatum (polumjesečasta kost)
o os triquetrum (trokutasta kost)
o os pisiforme (graškasta kost)
 distalni niz od radijalno prema ulnarno:
o os trapezium (trapezna kost) – tuberculum ossis trapezii
o os trapezoideum (trapezoidna kost)
o os capitatum (glavičasta kost)
o os hamatum (kukasta kost) – hamulus ossis hamati
 eminentia carpi radialis:
o tuberculum ossis scaphoidei
o tuberculum ossis trapezii
 eminentia carpi ulnaris:
o hamulus ossis hamati
o os pisiforme
 sulcus carpi – koštana prazda između dvije eminentia carpi; in vivo je zatvoren u
canalis carpi (carpalis) pomoću retinaculum flexorum; sadržaj canalis carpi:
tendo m. flexoris digg. superficialis et longi, tendo m. flexoris pollicis longi, tendo m.
flexoris carpi radialis, n. medianus
 varijacije (moguće dodatne kosti uz 8 kanonski kostiju):
o os styloideum – između os capitatum, os trapezoideum i ossa metacarapalia II
et III
o os hamuli proprium – hamulus ossis hamati kao samostalna kost (ne smije se
zamijeniti za frakturu)
o os centrale carpi – između os capitatum, os trapezium i os scaphoideum
 klinika:
o fraktura os scaphoideum – najčešća fraktura kostiju zapešća s dugim
oporavkom i čestim komplikacijama (pseudoartroza i sl.)
o Kienböckova bolest – osteomalacija (aseptička nekroza) os lunatum
o sindrom karpalnog tunela – periferni kompresijski sindrom

Ossa metacarpi (kosti pešća)

 5 kostiju koje se sastoje od 3 dijela: basis, corpus et caput
 ossa metacarpalia II – V su zbijene i međusobno povezane zglobovima
 kosti pešća divergiraju prema distalno pa je pešće distalno šire nego proksimalno;
kosti pešća su također blago konkavne prema palmarno
 pojedinačne kosti:
o os metacarpale I – najkraća i najdeblja, proksimalna je ploha sedlasta, nema
zglobni spoj sa susjednom metakarpalnom kosti
o os metacarpale II – najduža kost pešća, baza ima urez oblika slova V
o os metacarpale III – na bazi se nalazi proc. styloideus u radiodorzalnom kutu
(hvatište za m. extensor carpi radialis brevis)
  spojevi s kostima zapešća:
o os metacarpale I – os trapezium
o os metacarpale II – os trapezoideum i os capitatum
o os metacarpale III – os capitatum
o os metacarpale IV – os capitatum i os hamatum
o os metacarpale V – os hamatum
 klinika:
o karpalno izbočenje – izbočenje proc. styloideus ossis metacarpalis III prema
dorzalno može uzrokovati bol i nadraženost

Ossa digitorum manus (kosti prstiju ruke)

 phalanx proximalis, media (osim palca) et distalis: basis, corpus, caput phalangis
 pojedinosti:
o phalanx proximalis – trup je konkavan prema palmarno, caput je oblika
trohleje
o phalanx media – rubovi su palmarno naglašeni, caput je oblika trohleje
o phalanx distalis – ima distalno proširenje „tuberositas phalangis distalis“ na
kojem inserira vezivo ležišta nokta i vrha prsta
 ossa sesamoidea:
o na bazalnom zglobu palca redovito se nalaze 1 ulnarna i 1 radijalna sezamska
kost
o u 70% slučajeva se na palcu nalazi i interfalangealna sezamska kost
o u 80% slučajeva se na ulnarnoj strani metakarpofalangealnog zgloba V. prsta
nalazi 1 sezamska kost

ZGLOBOVI ŠAKE

Articulatio radiocarpalis (proksimalni zglob šake)

 zglobna tijela:
o konveksno: os scaphoideum, os lunatum, os triquetrum
o konkavno: facies articularis carpalis radii, discus articularis
 podjela zglobne šupljine:
o radiokarpalni odjeljak:
 lateralni okrajak: radijalna faseta radijusa (fovea scaphoidea) – os
scaphoideum
 medijalni okrajak: ulnarna faseta radijusa (fovea lunata) – os lunatum
o ulnarni odjeljak: discus ulnocarpalis – os lunatum et os triquetrum
o recessus ulnaris: palmarno na proc. styloideus ulnae leži sinovijalni zaton
oblika kapljice
 sveze:
o lig. radiocarpale palmare
o lig. radiocarpale dorsale
o lig. ulnocarpale palmare
o lig. collaterale carpi radiale
o lig. collaterale carpi ulnare
 vrsta zgloba: elipsoidni
 kretnje: adukcija, abdukcija, fleksija, ekstenzija, cirkumdukcija
Articulatio mediocarpea (distalni zglob šake)
 zglobna tijela:
o proksimalna konkavna: os scaphoideum, os lunatum, os triquetrum
o distalna konveksna: os capitatum, os hamatum
o proksimalna konveksna: os scaphoideum
o distalna konkavna: os trapezium, os trapezoideum
 zglobna pukotina: 2/3 ulnarno su konkavne, a 1/3 radijalno je konveksna; zglobna crta
ima oblik okrenutog Napoleonovog šešira
 sveze:
o ligg. intercarpalia palmaria
o ligg. intercarpalia dorsalia
o retinaculum flexorum
 vrsta zgloba: zupčasti valjkasti (elipsoidni?)
 kretnje: kombinirane s kretnjama u art. radiocarpalis

Articulationes intercarpales
 zglobna tijela su kosti zapešća
 sveze: ligg. intercarpalia palmaria, dorsalia et interossea
 vrsta zgloba: ravni
 kretnje: klinzanje

Vezivni spojni aparat karpusa – troslojna raščlamba:

 površinski sloj:
o retinaculum flexorum – između eminentia carpi radialis et ulnaris, zatvara
karpalni kanal
o retinaculum extensorum – pomoću 6 vertikalnih septa gradi 6 loža za peolaz
tetiva ekstenzora, ima 2 sloja:
 površinski – iznad tetiva ekstenzora
 duboki – ispod tetiva ekstenzora
 središnji sloj:
o ligg. radiocarpalia
 lig. collaterale carpi radiale
 lig. radiocarpale palmare et dorsale
o ligg. ulnocarpalia
 lig. radioulnare palmare et dorsale
 lig. ulnocarpale palmare et dorsale
 lig. collaterale carpi ulnare
o lig. intercarpale dorsale / lig. carpi arcuatum dorsale / Fickov luk
 duboki sloj:
o ligg. intercarpalia palmaria, dorsalia et interossea

Vezivni spojni aparat karpusa – klinička raščlamba:

 proksimalna palmarna V-sveza: lig. radioulnotriquetrum + lig. ulnolunatum
 distalna palmarna V-sveza: lig. radioscaphocapitatum + lig. capitohamatotriquetrum
 dorzalna V- sveza: lig. intercarp. dors. + lig. radiolunatum + lig. radiotriquetrum dors.
 klinika:
o perilunarna luksacija korijena šake – luksacija šake prema dorzalno
o de Quervainova fraktura – fraktura os scaphoideum s luksacijom distalnog
fragmenta i korijena šake prema dorzalno (prok. frag. ostaje uz os lunatum)
Articulatio carpometacarpalis I / pollicis (zglob palca)
 zglobna tijela:
o os trapezium
o basis ossis metacarpalis I
 sveze:
o lig. carpometacarpale dorsoradiale
o lig. carpometacarpale obliquum anterius et posterius
o lig. trapeziometacarpale
 vrsta zgloba: sedlasti
 kretnje: fleksija, ekstenzija, abdukcija, adukcija, opozicija, repozicija, cirkumdukcija

Articulationes carpometacarpales II – V
 zglobna tijela:
o proksimalna: distalni red kostiju zapešća
o distalna: basis ossis metacarpalis II – V
 sveze:
o ligg. carpometacarpalis palmaria, dorsalia et inerossea
 lig. pisometacarpale – obično se posebno opisuje kao lig. između os
pisiforme i os metacarpale V
 ossa metacarpalia II i III jače su povezana s karpusom od IV i V
 vrsta zgloba: amfiartroze
 kretnje: smicanje

Articulationes intermetacarpales
 zglobna tijela: nasuprotne zglobne plohe metakarpalnih kostije (I. i II. metakarpalna
kost nisu međusobno zglobno spojene)
 sveze:
o ligg. metacarpalia palmaria, dorsalia et interossea
 vrsta zgloba: amfiartroze (ravni?)
 kretnje: nema značajnih kretnji (onemogućene čvrstim svezama)

Articulationes metacarpophalangeae (zglobovi prstiju)

 zglobna tijela:
o konveksno: caput ossis metacarpalis
o konkavno: basis phalangis proximalis
 sveze:
o ligg. collateralia
o ligg. sagittalia
o lig. metacarpale transversum superficiale
o lig. metacarpale transversum profundum
o ligg. palmaria / palmarna ploča (fibrocartilago palmaris)
o Zancollijev kompleks / cirkularni metakarpofalangealni uporišni aparat –
omotava cijeli zglob, a čine ga prethodno navedene sveze koje se spajaju u
Zancollijevoj točki
 vrsta zgloba: kuglasti
 kretnje:
o u fleksiji: fleksija, ekstenzija (ostale kretnje u ovom položaju ograničavaju
ligg. collateralia koji nisu napeti u ekstenziji)
o u ekstenziji: fleksija, ekstenzija, abdukcija, adukcija, cirkumdukcija, rotacija
Articulationes interphalangeae manus
 zglobna tijela:
o konveksno: caput phalangis
o konkavno: basis phalangis
 sveze:
o ligg. collateralia – napeti i u fleksiji i u ekstenziji, a opušteni u središnjem
položaju
o ligg. palmaria (palmarna ploča)
o dorzalna aponeuroza ekstenzora
 vrsta zgloba: ginglymus
 kretnje: fleksija, ekstenzija

KRATKI MIŠIĆI ŠAKE

3 skupine (ukupno 19 mišića):

 mišići tenara (4)
 mišići središnjeg dijela šake (11)
 mišići hipotenara (4)

Mišići tenara:
 m. abductor pollicis brevis
 m. opponens pollicis
 m. flexor pollicis brevis
 m. adductor pollicis

M. abductor pollicis brevis

 P: retinaculum flexorum, tuberculum ossis scaphoidei
 H: preko radijalne sezamske kosti na rub phalanx proximalis I
 I: n. medianus
 F: abdukcija i opozicija u sedlastom zglobu, fleksija u metakarpofalangealnom zglobu

M. opponens pollicis
 P: retinaculum flexorum, tuberculum ossis trapezii
 H: med. rub os metacarpale I
 I: n. medianus
 F: fleksija i adukcija u sedlastom zglobu

M. flexor pollicis brevis

 P:
o caput superficiale: retinaculum flexorum
o caput profundum: os trapezium, os trapezoideum, os capitatum
 H: preko radijalne sezamske kosti na rub phalanx proximalis I
 I: caput superficiale – n.medianus; caput profundum – r. profundus n. ulnaris
 F: obje glave vrše opoziciju i fleksiju u sedlastom zglobu te fleksiju u
metakarpofalangealnom zglobu; caput superficiale vrši abdukciju, a caput profundum
adukciju u sedlastom zglobu
M. adductor pollicis
 P:
o caput transversum: palmarna strana os metacarpale III
o caput obliquum: palmarna strana basis ossis metacarpalis II et III, os
capitatum, os hamatum, lig. carpi radiatum
 H: preko ulnarne sezamske kosti na basis phalangis proximalis I
 I: r. profundus n. ulnaris
 F: adukcija i opozicija u sedlastom zglobu, fleksija u metakarpofalangealnom zglobu

Mišići središnjeg dijela šake:

 mm. lumbricales I – IV
 mm. interossei palmares I – III
 mm. interossei dorsales I – IV

Mm. lumbricales
 broje se od radijalno prema ulnarno, s time da palac nema pridružen lumbrikalni mišić
pa je m. lumbricalis I pridružen II. prstu šake
 I. i II. mišić imaju jednu glavu, a III. i IV. dvije glave
 P:
o I. i II. – s radijalne površine II. i III. tetive m. flex. digg. profundus
o III. i IV. – s dodirnih površina II. i III. te III. i IV. tetive m. flex. digg. prof.
 H: aponeurosis dorsalis digg. II – V
 I:
o I. i II. – n. medianus
o III. i IV. – n. ulnaris
 F: fleksija u metakarpofalangealnom zglobu, ekstenzija u interfalangealnim
zglobovima

Mm. interossei palmares

 broje se od radijalno prema ulnarno, I. je pridružen II. prstu, II. je pridružen IV. prstu,
a III. je pridružen V. prstu; svi su jednoglavi
 P:
o I. – ulnarna strana os metacarpale II
o II. – radijalna strana os metacarpale IV
o III. – radijalna strana os metacarpale V
 H: basis phalangis proximalis, aponeurosis dorsalis digg. II, IV et V
 I: r. profundus n. ulnaris
 F: fleksija u metakarpofalangealnom zglobu, ekstenzija u interfalangealnim
zglobovima, adukcija II., IV. i V. prsta prema središnjoj ravnini
napomena: palac nema palmarni interosealni mišić jer ima vlastiti aduktor, a III. prst
zato što je već smješten u središnjoj ravnini
Mm. interossei dorsales
 broje se od radijalno prema ulnarno, I. je pridružen II. prstu, II. i III. su pridruženi III.
prstu, a IV. je pridružen IV. prstu; svi su dvoglavi
 P: susjedne površine ossa metacarpalia I – V
 H:
o I. – radijalna strana dorzalne aponeuroze II. prsta
o II. – radijalna strana dorzalne aponeuroze III. prsta
o III. – ulnarna strana dorzalne aponeuroze III. prsta
o IV. – ulnarna strana dorzalne aponeuroze IV. prsta
 I: r. profundus n. ulnaris
 F: fleksija u metakarpofalangealnom zglobu, ekstenzija u interfalangealnim
zglobovima, abdukcija (širenje) prstiju od središnje ravnine
napomena: palac i V. prst nemaju dorzalni interosealni mišić jer imaju vlastite
abduktore

Mišići hipotenara:
 m. palmaris brevis
 m. abductor digiti minimi
 m. flexor digiti minimi brevis
 m. opponens digiti minimi

M. palmaris brevis
 P: ulnarni rub aponeurosis palmaris, retinaculum flexorum
 H: koža iznad mišićja hipotenara
 I: r. superficialis n. ulnaris
 F: napinje kožu i štiti v.a.n. ulnaris koji prolaze ispod mišića

M. abductor digiti minimi

 P: retinaculum flexorum, os pisiforme
 H: ulnarni rub basis phalangis proximalis V
 I: r. profundus n. ulnaris
 F: abdukcija i fleksija u metakarpofalangealnom zglobu, ekstenzija u
interfalangealnim zglobovima

M. flexor digiti minimi brevis

 P: retinaculum flexorum, hamulus ossis hamati
 H: basis phalangis proximalis V
 I: r. profundus n. ulnaris
 F: fleksija u metakarpofalangealnom zglobu, ekstenzija u interfalangealnim
zglobovima

M. opponens digiti minimi

 P: retinaculum flexorum, hamulus ossis hamati
 H: ulnarni rub os metacarpale V
 I: r. profundus n. ulnaris
 F: opozicija u karpometakarpalnom zglobu, fleksija u metakarpofalangealnom zglobu
MIŠIĆI RUKE

Mišići ventralne strane trupa:

 m. pectoralis major
 m. pectoralis minor
 m. subclavius
 m. serratus anterior

M. pectoralis major
 P:
o pars clavicularis: med. polovica klavikule
o pars sternocostalis: manubrium et corpus sterni, 2. - 7. rebrene hrskavice
o pars abdominalis: lamina anterior vaginae m. recti abdominis
 H: crista tuberculi majoris
 I: nn. pectorales med. et lat.
 F: adukcija, unutarnja rotacija i anteverzija u ramenom zglobu, pomoćni inspirator

M. pectoralis minor
 P: koštano-hrskavična granica 3. - 5. rebra
 H: proc. coracoideus (srastao s m. coracobrachialis)
 I: nn. pectorales med. et lat.
 F: povlači rameni pojas naprijed i dolje, pomoćni inspirator

M. subclavius
 P: koštano-hrskavična granica 1. rebra (leži u sulcus subclavius)
 H: donja površina klavikule
 I: n. subclavius
 F: povlači klavikulu prema sternumu, osigurava povezanost u art. sternoclavicularis,
zateže fascia clavipectoralis (koja ga obavija) čime zajedno s m. pectoralis minor
održava otvoren lumen v. subclavia

M. serratus anterior
 pars superior:
o P: 1. i 2. rebro
o H: angulus superior scapulae
o F: podizanje skapule, povratak ruke iz elevacije
 pars intermedia (divergens):
o P: 2. i 3. (4.) rebro
o H: margo medialis scapulae
o F: povlačenje skapule prema naprijed i lateralno
 pars inferior (convergens):
o P: 5. – 9. rebro
o H: angulus inferior scapulae
o F: spuštanje skapule, omogućuje dizanje ruke iznad horizontalne ravnine (uz
istodobnu kontrakciju m. deltoideus)
 I: n. thoracicus longus
 funkcija u cjelini: fiksiranje margo medialis uz trup, pomoćni inspirator
Mišići ramenog obruča:
 m. deltoideus
 m. supraspinatus
 m. infraspinatus
 m. teres major
 m. teres minor
 m. subcapularis

M. deltoideus:
 pars spinalis:
o P: spina scapulae, fascia infraspinata
o F: adukcija, vanjska rotacija i retrofleksija u ramenom zglobu
 pars acromialis:
o P: acromion
o F: vanjska rotacija i abdukcija u ramenom zglobu
 pars clavicularis:
o P: lat. 1/3 klavikule
o F: unutarnja rotacija i adukcija u ramenom zglobu
 H: tuberositas deltoidea
 I: n. axillaris
 funkcija u cjelini: snažna abdukcija do horizontale, nosi težinu ruke

M. supraspinatus
 P: fossa supraspinata, fascia supraspinata
 H: tuberculum majus (gornja faseta), zglobna čahura ramenog zgloba
 I: n. suprascapularis
 F: abdukcija i vanjska rotacija u ramenom zglobu (pokretač navedenih radnji),
sprječava uklještenje zglobne čahure

M. infraspinatus
 P: fossa infraspinata, fascia infraspinata
 H: tuberculum majus (središnja faseta), zglobna čahura ramenog zgloba
 I: n. suprascapularis
 F: vanjska rotacija (najsnažnija), abdukcija (podignuta ruka), adukcija (spuštena ruka),
sprječava uklještenje zglobne čahure

M. teres major
 P: margo lat. scapulae, angulus inf. scapulae
 H: crista tuberculi minoris (od tetive m. latissimus dorsi odvaja ga bursa subtendinea
m. teretis majoris)
 I: n. thoracodorsalis i/ili n. subscapularis
 F: unutarnja rotacija, adukcija i retrofleksija u ramenom zglobu

M. teres minor
 P: margo lat. scapulae
 H: tuberculum majus (donja faseta), zglobna čahura ramenog zgloba
 I: n. axillaris
 F: vanjska rotacija, adukcija, sprječava uklještenje zglobne čahure
M. subscapularis
 P: fossa subscapularis
 H: tuberculum minus, crista tuberculi minoris, zglobna čahura ramenog zgloba, crista
tuberculi majoris (manjim dijelom)
 I: n. subcapularis
 F: unutarnja rotacija (najsnažnija), abdukcija (kranijalni dio), adukcija (kod podignute
ruke), sprječava uklještenje zglobne čahure
.
Rotatorna manšeta = tetivna ploča nastala srastanje tetiva kratkih ramenih mišića rotatora, leži
u spatium subacromiale (između fornix et caput humeri), pokrivena je s corpis adiposum
subacromiale;
tetive koje čine rotatornu manšetu:
 tendo m. supraspinati
 tendo m. infraspinati
 tendo m. teretis minoris
 tendo m. subcapularis
 lig. coracohumerale!
klinika: puknuće rotatorne manšete – obično 1-2 cm od koštane insercije

Cjelovite kretnje u ramenom pojasu:

 elevacija ramena: pars descedens m. trapezii, m. levator scapulae, pars clavicularis
m. sternocleidomastoidei, mm. rhomboidei
(+ pars clavicularis m. pectoralis majoris, pars divergens m. serrati anterioris)
 spuštanje ramena: pars descedens m. trapezii, m. pectoralis major (donji dijelovi),
m. pectoralis minor, m. subclavius, pars convergens m. serrati anterioris,
m. latissimus dorsi
 pokretanje ramena prema naprijed: pars divergens et convergens m. serrati anterioris,
mm. pectorales (+ m. levator scapulae)
 pokretanje ramena prema nazad: m. trapezius, mm. rhomboidei, m. latissimus dorsi
(gornji dijelovi)
 okretanje skapule ventralno: pars convergens m. serrati anterioris (+ m. trapezius)
 okretanje skapule dorzalno: mm. rhomboidei (+ m. pectoralis min., m. lev. scapulae)

Pokreti u ramenom zglobu:

 anteverzija: pars clavicularis et acromialis m. deltoidei, m. pectoralis major,
m. supraspinatus, m. coracobrachialis, m. biceps brachii
(+ m. infraspinatus, m. subscapularis, m. teres minor)
 retroverzija: pars spinalis m. deltoidei, m. teres major, m. latissimus dorsi,
caput longum m. tricipitis brachii (najviše)
(+ m. subscapularis, m. teres minor)
 abdukcija: pars acromialis m. deloidei (najsnažniji), m. supraspinatus
(+ pars spinalis et clavicularis m. deltoidei, m. infraspinatus, m. subscapularis,
caput longum m. bicipitis brachii)
 adukcija: m. pectoralis major (najsnažniji), m. teres major, m. latissimus dorsi,
caput longum m. tricipitis brachii
(+ pars spinalis et clavicularis m. deltoidei, caput breve m. bicipitis brachii, m.
coracobrachialis, m. infraspinatus, m. teres minor)
  unutarnja rotacija: m. subcapularis (najsnažniji), m. pectoralis major, caput longum m.
bicipitis brachii
(+ pars clavicularis m. deltoidei, m. teres major, m. latissimus dorsi)
 vanjska rotacija: m. infraspinatus (najsnažniji)
(+ m. supraspinatus, m. teres minor, pars spinalis m. deltoidei, caput longum m.
tricipitis brachii)

Klinika: unutarnji rotatori su 2x snažniji od vanjskih pa se fragmenti pri frakturama

pomiču u smjeru unutarnje rotacije

Mišići nadlaktice:
a) fleksori – inervacija: n. musculocutaneus
 m. biceps brachii
 m. coracobrachialis
 m. brachialis
b) ekstenzori – inervacija: n. radialis
 m. triceps brachii
 m. anconaeus

M. biceps brachii
 P:
o caput longum: tuberculum supraglenoidale, labrum glenoidale
o caput breve: proc. coracoideus (srasla s m. coracobrachialis)
 H: tuberositas radii
 I: n. musculocutaneus
 F:
o rameni zglob:
 caput longum: abdukcija i unutarnja rotacija
 caput breve: adukcija i unutarnja rotacija
 obje glave: anteverzija
o lakatni zglob: fleksija (najsnažniji), supinacija, napinjanje fascia antebrachii

M. coracobrachialis
 P: proc. coracoideus
 H: crista tuberculi minoris, septum intermusculare mediale
 I: n. musculocutaneus
 F: adukcija, unutarnja rotacija, anteverzija, elevacija (sve u ramenom zglobu),
sprječava subluksaciju caput humeri prema kaudalno, vodeći mišić za snop živaca i
žila nadlaktice (probija ga n. musculocutaneus)

M. brachialis
 P: prednja površina dist. polovice humerus, septa intermuscularia
 H: tuberositas ulnae, zglobna čahura lakatnog zgloba
 I: n. musculocutaneus, n. radialis (lat. rubovi)
 F: fleksija u lakatnom zglobu, sprječava uklještenje zglobne čahure
M. triceps brachii
 P:
o caput longum: tuberculum infraglenoidale
o caput laterale: dorzalna površina humerusa (proks. od sulcus n. radialis) i
proks. 2/3 septum intermusculare lat.
o caput mediale: dorzalna površina humerusa (dist. od sulcus n. radialis) i dist.
1/3 septum intermusculare lat.
 H: olecranon, fascia antebrachii, zglobna čahura lakatnog zgloba
 I: n. radialis
 F:
o rameni zglob (caput longum): retroverzija, adukcija, vanjska rotacija
o lakatni zglob: ekstenzija, sprječava uklještenje zglobne čahure (jače razvijena
vlakna koja inseriraju na čahuru zovu se m. articularis cubiti)

M. anconaeus (caput quartum / anconaeus quartus – trokutasti nastavak caput med. tricepsa)
 P: dorzalno od epicondylus lat. humeri, lig. collaterale radiale
 H: olecranon (dorzolat. rub)
 I: n. radialis
 F: ekstenzija u lakatnom zglobu, sprječava uklještenje zglobne čahure, radijalna
komponenta mišića osigurava povezanost radijusa i ulne

Klinika:
budući da su fleksori lakatnog zgloba 30% jači od ekstenzora (zahvaljujući doprinosu
radijalne i ulnarne skupine mišića podlaktice), pri spastičnoj paralizi viđa se fleksija (položaj
kao pri mačevanju)

Mišići podlaktice:
a) ekstenzori – inervacija: n. radialis
 površinski sloj – mišići se protežu ravno
o m. extensor digitorum
o m. extensor digiti minimi
o m. extensor carpis ulnaris
 duboki sloj – mišići se protežu koso
o m. abductor pollicis longus
o m. extensor pollicis lonugs
o m. extensor pollicis brevis
o m. extensor indicis
b) fleksori – inervacija: n. medianus et n. ulnaris
 1. sloj:
o m. pronator teres
o m. flexor carpi radialis
o m. palmaris longus
o m. flexor carpi ulnaris
 2. sloj: m. flexor digitorum superficialis
 3. sloj:
o m. flexor digitorum profundus
o m. flexor pollicis longus
 4. sloj: m. pronator quadratus
c) (brahio)radijalna skupina – inervacija: n. radialis
 površinski sloj:
o m. brachioradialis
o m. extensor carpi radialis longus
o m. extensor carpi radialis brevis
 duboki sloj: m. supinator

Načelo: površinski sloj mišića polazi s humerusa, a duboki od proks. ½ radijusa, ulne i
membrana interossea

M. extensor digitorum communis (4. ekstenzorni karpalni kanal)

 P: epicondylus lat. humeri, lig. collaterale radiale, lig. anulare radii, fascia antebrachii
 H: dorzalna aponeuroza II. – V. prsta na razini glava metakarpalnih kostiju
 I: r. profundus n. radialis
 F: ekstenzija u metakarpofalangealnim zglobovima, ekstenzija proks. i dist.
interfalangealnih zglobova (kad je šaka u fleksiji), razmicanje prstiju, ekstenzija i
ulnarna abdukcija šake

M. extensor digiti minimi (5. ekstenzorni karpalni kanal)

 P: epicondylus lat. humeri (srastao s m. ext. digg. comm.)
 H: dorzalna aponeuroza V. prsta (tetiva je obično podijeljena na 2 dijela)
 I: r. profundus n. radialis
 F: ekstenzija i odmicanje V. prsta, ekstenzija i ulnarna abdukcija šake

M. extensor carpi ulnaris (6. ekstenzorni karpalni kanal)

 P:
o caput humerale: epicondylus lat. humeri
o caput ulnare: olecranon, facies dorsalis ulnae, margo post. ulnae
 H: dorzalna strana basis ossis metacarpi V
 I: r. profundus n. radialis
 F: ekstenzija podlaktice, ulnarna abdukcija šake, ekstenzija šake

M. abductor pollicis longus (1. ekstenzorni karpalni kanal)

 P: facies dorsalis ulnae, membrana interossea, facies dorsalis radii
 H: radijalna strana basis ossis metacarpi I
 I: r. profundus n. radialis
 F: abdukcija i ekstenzija palca u karpometakarpalnom (sedlastom) zglobu, fleksija i
radijalna abdukcija šake, supinacija (slaba)

M. extensor pollicis longus (3. ekstenzorni karpalni kanal)

 P: facies dorsalis ulnae, membrana interossea
 H: dorzalna strana basis phalangis distalis I
 I: r. profundus n. radialis
 F: ekstenzija palca u metakarpofalangealnom i interfalangealnom zglobu, adukcija i
repozicija u karpometakarpalnom zglobu palca, ekstenzija i radijalna abdukcija šake,
supinacija (slaba)
 napomena: tuberculum dorsale radii je hipomohlion (centar rotacije) za ovaj mišić
M. extensor pollicis brevis (1. ekstenzorni karpalni kanal)
 P: facies dorsalis ulnae, membrana interossea, facies dorsalis radii (ispod m. abd. poll.)
 H: dorzalna strana basis phalangis proximalis I
 I: r. profundus n. radialis
 F: ekstenzija i abdukcija u karpometakarpalnom zglobu palca, radijalna abdukcija
šake, supinacija (slaba)
 napomena: zajedno s m. abd. poll. longus u dist. 1/3 križa brahiorad. mišiće

M. extensor indicis (4. ekstenzorni karpalni kanal)

 P: facies dorsalis ulnae, membrana interossea
 H: dorzalna aponeuroza II. prsta
 I: r. profundus n. radialis
 F: ektenzija II. prsta, približavanje II. prsta III. prstu, ekstenzija šake

M. extensor digiti brevis manus – prisutan samo u 10% slučajeva

 P: dist. red karpalnih kostiju
 H: dorzalna aponeuroza II. prsta
 I: n. interosseus dorsalis
 F: ektenzija II. prsta

M. pronator teres
 P:
o caput humerale (snažna): epicondylus med. humeri, septum intemusc. med.
o caput ulnare (slaba): proc. coronoideus ulnae
 H: tuberositas pronatoria radii
 I: n. medianus
 F: pronacija, fleksija u lakatnom zglobu
 klinika: između dvije glave m. pronator teres leži pronatorni kanal kroz koji prolazi
n. medianus koji može pritiskom biti oštećen (periferni kompresijski sindrom)

M. flexor carpi radialis

 P: epicondylus med. humeri, septa intermuscularia, fascia antebrachii
 H: palmarna strana basis ossis metacarpi II
 I: n. medianus
 F: pronacija, fleksija i radijalna abdukcija šake, slaba fleksija u lakatnom zglobu

M. palmaris longus – nedostaje u 14% slučajeva

 P: epicondylus med. humeri, fascia antebrachii
 H: aponeurosis palmaris
 I: n. medianus
 F: napinje palmarnu aponeurozu, slaba pronacija te slaba fleksija u lakatnom zglobu i
zglobu šake
 klinika: tetiva se koristi za autolognu transplantaciju
M. flexor carpi ulnaris
 P:
o caput humerale: epicondylus med. humeri, fascia antebrachii
o caput ulnare: olecranon, proks 2/3 margo post. ulnae
 H: tetiva obuhvaća os pisiforme i potom se dijeli na dva dijela koji se hvataju na:
o hamulus ossis hamati (kao lig. pisohamatum)
o basis ossis metacarpi V (kao lig. pisometacarpale)
 I: n. ulnaris
 F: fleksija i ulnarna abdukcija šake, slaba fleksija u lakatnom zglobu
 klinika: između dvije glave ovog mišića nalazi se kubitalni kanal koji vodi n. ulnaris s
ekstenzorne na fleksorsku stranu podlaktice te čini predilekcijsko mjesto za ozljedu n.
ulnaris pritiskom (periferni kompresijski sindrom)

M. flexor digitorum superficialis

 P:
o caput humerale: epicondylus med. humeri
o caput ulnare: proc. coronoideus ulnae
o caput radiale: facies ant. radii (ispod hvatišta m. pronator teres)
 H: bočne strane corpora phalangium mediarum II – V;
neposredno prije insercije svaka se tetiva podijeli na dva kraka (bifurcatio tendinis)
čime nastaje procjep za tetivu m. flexor digg. profundus;
dist. od navedenog procjepa oba kraka tetiva tvore chiasma tendinum Camperi na
razini između srednje i distalne falange
 I: n. medianus
 F: fleksija u interfalangealnim zglobovima II. do V. prsta, fleksija šake (retinaculum
flexorum je hipomohlion), slaba fleksija u lakatnom zglobu
 tetivni luk: između humeralnog i radijalnog polazišta, premošćuje n. medianus i a. et
v. ulnaris
 napomena: mišićni trbuh za II. prst često je zapravo dvotrbušasti s međutetivom

M. flexor digitorum profundus

 P: proks. 2/3 facies ant. ulnae i membrana interossea
 H: basis phalangis distalis II – V, tetive prolaze kroz procjep m. flex. digg. superfic.
 I: n. medianus i n. ulnaris
 F: fleksija u interfalangealnim zglobovima II. do V. prsta (jača ako je šaka dorzalno
flektirana), fleksija i ulnarna adukcija šake

M. flexor pollicis longus

 P:
o caput radiale: facies ant. radii, membrana interossea
o caput humerale (nedostaje u 30%) : epicondylus med. humeri
 H: palmarna strana basis phalangis distalis I
 I: n. interosseus ant. (od n. medianus)
 F: fleksija u interfalangealnom zglobu palca, opozicija u karpometakarpalnom zglobu
palca, fleksija i radijalna abdukcija šake
M. pronator quadratus
 prema položaju razlikuju se dvije glave:
o caput superficiale (trokutastog oblika)
o caput profundum
 P: dist. ¼ facies ant. ulnae
 H: dist. ¼ facies ant. radii
 I: n. interosseus ant. (od n. medianus)
 F: pronacija, osigurava povezanost radijusa i ulne, napinje čahuru dist. radiouln. zgl.

M. brachioradialis
 P: margo lat. humeri, epicondylus lat. humeri, septum intermusculare lat.
 H: facies lat. radii
 I: n. radialis
 F: u pronaciji je supinator i snažan fleksor lakatnog zgloba, u supinaciji je pronator

M. extensor carpi radialis longus (2. ekstenzorni karpalni kanal)

 P: margo lat. humeri, epicondylus lat. humeri, septum intermusculare lat.
 H: dorzalna strana basis ossis metacarpalis II
 I: n. radialis
 F: ekstenzija i radijalna abdukcija šake, fleksija u lakatnom zglobu, pronator pri
fleksiji ruke, supinator pri ekstenziji ruke

M. extensor carpi radialis brevis (2. ekstenzorni karpalni kanal)

 P: epicondylus lat. humeri
 H: dorzalna strana bassis ossis metacarpalis III, proc. styloideus ossis metac. III
 I: r. produndus n. radialis
 F: ekstenzija i radijalna abdukcija šake, fleksija u lakatnom zglobu

M. supinator
 P: epicondylus lat. humeri, crista m. supinatoris ulnae
 H: radius (između tuberositas radii i tuberositas pronatoria)
 I: r. profundus n. radialis
 F: supinacija
 Frohseov tetivni luk: kranijalni rub površinskog dijela m. supinator naslonjen je na
duboki dio mišića te je često tetivan i oblikuje luk; navedeni luk je predilekcijsko
mjesto za kompresiju r. profundus n. radialis na ulazu u kanal supinatora (između
površinskog i dubokog sloja mišića)
KOSTI STOPALA

Medijalni (tibijalni) niz kostiju stopala:

 talus
 os naviculare
 ossa cuneiformia
 ossa metatarsalia I – III
 ossa digitorum I – III

Lateralni (fibularni) niz kostiju stopala:

 calcaneus
 os cuboideum
 ossa metatarsalia IV – V
 ossadigitorum IV – V

Klinička podjela kostiju stopala:

 stražnji dio stopala: talus, calcaneus
 srednji dio stopala: os naviculare, os cuboideum, ossa cuneiformia
 prednji dio stopala: ossa metatarsalia, ossa digitorum pedis

Ossa tarsi (kosti nožja):

 proksimalne kosti: talus, calcaneus
 distalne kosti: os naviculare, os cuboideum, ossa cuneiformia
 varijacije (moguće dodatne kosti uz kanonske kosti): os trigonum (na stražnjem rubu
talusa, javlja se u 13% slučajeva), os tibiale externum, os sustentaculi, calcaneus
secundarius, os peroneum, os cuboideum secundarium

Talus (gležanjska kost)

 uzdužna osovina kosti: prema distalno i medijalno
 osnovni dijelovi:
o corpus tali
o collum tali
o caput tali
 corpus tali:
o trochlea tali
o facies superior trochleae
o facies malleolaris medialis et lateralis
o processus lateralis tali
o processus posterior tali
o sulcus tendinis m. flexoris hallucis longi – odvaja tuberculum mediale od
tuberculum laterale
 collum tali:
o sulcus tali – zajedno sa sulcus calcanei čini sinus tarsi
o facies articularis calcanea posterior
o torzija vrata talusa
 caput tali:
o facies articularis navicularis
o facies articulari lig. calcaneonavicularis plantaris
o facies articularis calcanea media et anterior
Calcaneus (petna kost)
 uzdužna osovina kosti: od straga i medijalno prema naprijed i lateralno
 strukture:
o tuber calcanei – hvatište za tendo calcanei Achillis
o processus lateralis et medialis tuberis calcanei – polazište / hvatište za brojne
plantarne mišiće i ligamente
o facies articularis cuboidea – sedlasta površina
o facies articularis talaris posterior, media et anterior
o sulcus calcanei – sudjeluje u tvorbi sinus tarsi
o sustentaculum tali – ispod njega prolazi tendo m. flex. hallucis longi
o trochlea fibularis (peronealis) – hipomohlion tetivi m. peroneus longus
 klinika:
o gornji petni kljun (kljun kalkaneusa) – suvišna kost u hvatištu Ahilove tetive
o donji petni kljun – trnasta kost ispod tuber calcanei, uzrokuje tarzalgiju (petnu
bol)
o fraktura kalkaneusa – koštana kidajuća fraktura hvatišta Ahilove tetive
o Haglundova peta – razvojna varijanta jako presvođene apofize tuber calcanei
(Haglundova egzostoza)

Os naviculare (čunasta kost)

 smještena između caput tali i ossa cuneiformia
 dvije strane: facies dorsalis et facies plantaris
 strukture:
o tuberositas ossis navicularis
o 3 zglobne fasete za ossa cuneiformia

Ossa cuneiformia (klinaste kosti)

 baza os cuneiforme mediale usmjerena je plantarno, a ostale dvije kuneiformne kosti
dorzalno – takav raspored pojačava poprečni svod stopala
 os cuneiforme mediale ima s gornje strane izdanak – crista dorsalis
 klinika:
o dorzalna stopalna kvrga – ispupčenje između os cuneiforme mediale i os
naviculare ili os metatarsale I

Os cuboideum (kockasta kost)

 lateralna strana kosti kraća je od medijalne
 strane i strukture:
o prednja strana – zglobne plohe za IV. i V. metatarzalnu kost
o gornja strana – facies dorsalis, hrapava
o stražnja strana – zglobna ploha za kalkaneus
o donja strana – tuberositas ossis cuboidei, sulcus tendinis m. peronei longi
o medijalna strana – zglobna ploha za os cuneiforme lat. i os naviculare
o lateralna strana – početak sulcus tendinis m. peronei longi
Ossa metatarsalia (kosti donožja):
 5 metatarzalnih kostiju građe slične metakarpalnim kostima (basis, corpus, caput),
kosti II – V su međusobno u zglobnom kontaktu
 pojedinosti:
o tuberositas ossis metatarsalis I – hvatište za m. peroneus longus
o tuberositas ossis metatarsalis V – hvatište za m. peroneus brevis
 corpus je u presjeku trokutastog oblika i uzdužno je zavinut; torzija je najjača kod I.
metatarzalne kosti u koje je proks. dio zavinut prema unutra, a dist. prema van
 plantarna površina os metatarsale I ima dva žlijeba za ossa sesamoidea
metatarzofalangealnog zgloba nožnog palca
 klinika:
o stresna fraktura (marš sindrom) – lom zbog preopterećenja
o hallux valgus – lateralno prelamanje nožnog palca u metatarzofalangealnom
zglobu zbog opterećenja

Ossa digitorum pedis

 građa je istovjetna falangama na ruci, s time da 5. prst u 25% slučajeva ima samo dvije
falange (kao palaca)

ZGLOBOVI STOPALA

Articulatio talocruralis (gornji nožni zglob)

 zglobna tijela:
o konveksno: trochlea tali
o konkavno: pars distalis tibiae et fibulae
 zglobne plohe:
o facies articularis inferior tibiae – facies superior trochleae tali
o facies articularis malleoli med. (tibiae) – facies malleolaris med. tali
o facies articularis malleoli lat. (fibulae) – facies malleolaris lat. tali
 sveze:
o lig. talofibulare anterius et posterius
o lig. collaterale mediale (lig. deltoideum)
 pars tibiotalaris anterior duboki dio sveze
 pars tibiotalaris posterior
 pars tibiocalcanea
površinski dio sveze
 pars tibionavicularis
o lig. collaterale laterale
 lig. calcaneofibulare
 lig. talofibulare anterius
 lig. talofibulare posterius
 uloga sveza:
o prednja vlakna – osiguravaju gornji nožni zglob pri plantarnoj fleksiji
o stražnja vlakna – osiguravaju gornji nožni zglob pri dorzalnoj ekstenziji
o srednja vlakna – sprječavaju prelamanje stopala prema medijalno / lateralno
 vrsta zgloba: ginglymus
 kretnje: fleksija, ekstenzija
 klinika:
o distorzija (izvrtanje, uganuće) i ruptura ligamenata
o fraktura gležnja (nožnog zgloba) – najčešći prijelom donjeg uda
Articulatio subtalaris / articulatio talocalcaneonavicularis (donji nožni zglob)
 donji nožni zglob podijeljen je s lig. talocalcaneum interosseum (sinus tarsi) u prednji
dio (articulatio talocalcaneonavicularis) i stražnji dio (articulatio subtalaris), ali riječ je
o funkcionalnoj cjelini
 zglobna tijela:
o art. subtalaris
 konveksno: facies articularis talaris posterior calcanei
 konkavno: facies articularis calcanea posterior tali
o art. talocalcaneonavicularis
 konveksno:
 facies articularis navicularis capitis tali
 facies articularis calcanea anterior tali
 facies articularis calcanea posterior tali
 konkavno:
 facies articularis ossis navicularis
 facies articularis talaris anterior calcanei
 facies articularis talrais posterior calcanei
 sveze:
o art. subtalaris:
 lig. talocalcaneum mediale et laterale
 lig. talocalcaneum posterius
 lig. talocalcaneum interosseum
 lig. talonaviculare
 lig. calcaneonaviculare plantare – podupire uzdužni svod stopala, u
ligament je ugrađena hrskavica (fibrocartilago navicularis)
o art. talocalcaneonavicularis:
 lig. talofibulare anterius et posterius
 lig. calcaneonaviculare mediale (lig. neglectum)
 lig. calcaneonaviculare – dio lig. bifurcatum
 pars tibionavicularis lig. deltoidei
o sveze zajedničke donjem i gornjem nožnom zglobu:
 lig. collaterale mediale (lig. deltoideum)
 lig. calcaneofibulare
o sveze u sinus tarsi:
 lig. talocalcaneum interosseum
 lig. canalis tarsi
 retinaculum mm. extensorum inferius
 vrsta zgloba: trochoginglymus
 kretnje: fleksija, ekstenzija, abdukcija, adukcija, everzija, inverzija (kretnje su
kombinirane: fleksija + adukcija + inverzija i ekstenzija + abdukcija + everzija)
 klinika:
o sindrom sinus tarsi – bolovi i oticanje u sinus tarsi poslije inverzijske traume ili
artroza i sl. patoloških procesa

Lig. bifurcatum:
 lig. calcaneonaviculare
 lug. calcaneocuboideum
Articulatio calcaneocuboidea (nije opisano u Waldeyeru – napisano po Jalšovcu)
 zglobna tijela:
o facies articularis cuboide calcanei
o facies articularis ossis cuboidei
 sveze:
o lig. calcaneocuboideum dorsale (lig. bifurcatum)
o lig. calcaneocuboideum plantare
o lig. plantare longum
 vrsta zgloba: ravni
 kretnje: klizanje

Articulatio tarsi transversa (Chopartov zglob)

 obuhvaća dva zgloba:
o art. talonavicularis
o art. calcaneocuboidea – opisan gore
 sveze:
o lig. calcaneocuboideum
o lig. calcaneonaviculare
 kretnje: rotacija, neznatno fleksija i ekstenzija

Articulatio cuneonavicularis (nije opisano u Waldeyeru – napisano po Jalšovcu)

 sveze:
o ligg. cuneonavicularia plantaria et dorsalia
 vrsta zgloba: ravni / amfiartroza ?
 kretnje: klizanje (malog opsega)

Articulationes intercuneiformes (nije opisano u Waldeyeru – napisano po Jalšovcu)

 sveze:
o ligg. intercuneiformia plantaria, dorsalia et interossea
 vrsta zgloba: ravni / amfiartroza ?
 kretnje: klizanje (malog opsega)

Articulatio cuneocuboidea (nije opisano u Waldeyeru – napisano po Jalšovcu)

 zglob između os cuboideum i os cuneiforme laterale
 sveze:
o lig. cuneocuboideum plantare, dorsale et interosseum
 vrsta zgloba: ravni / amfiartroza ?
 kretnje: klizanje (malog opsega)

napomena:
ligg. tarsi plantaria/dorsalia/interossea
=
ligg. intercuneiformia + cuneocuboidea plantaria/dorsalia/interossea
Articulationes tarsometatarsales (Lisfrankov zglob)
 postoje tri zgloba:
o os cuneifrome mediale – os metatarsale I
o ossa cuneiformia intermedium et laterale – ossa metatarsalia II et III
o os cuboideum – ossa metatarsalia IV et V
 položaj Lisfrankove zglobne linije može se utvrditi palpacijom tuberositas ossis
metatarsalis V
 sveze:
o ligg. tarsometatarsalia plantaria et dorsalia
o ligg. cuneometatarsalia interossea
 vrsta zgloba: ravni / amfiartroza ?
 kretnje: klizanje (malog opsega)

Articulationes intermetatarsales
 zglobovi između ossa metatarsalia II – V
 sveze:
o ligg. metatarsalia plantaria, dorsalia et interossea
 vrsta zgloba: ravni / amfiartroza ?
 kretnje: klizanje (malog opsega)

lig. plantare longum:

 polazište:tuber calcanei
 hvatište:
o duboka vlakna: tuberositas ossis cuboidei (lig. calcaneocuboideum plantare)
o površinska vlakna (duža): ossa metatarsalia II – V, prelaze preko tendo m.
peronei longi
 funkcija: održavanje stabilnosti uzdužnog svoda stopala

Articulationes metatarsophalangeae
 zglobna tijela:
o konveksno: caput ossis metatarsalis
o konkavno: basis phalangis proximalis
 sveze:
o ligg. plantaria
o ligg. collateralia
o lig. metatarsale transversum superficiale
o lig. metatarsale transversum profundum
 vrsta zgloba: kuglasti
 kretnje:
o u fleksiji: fleksija i ekstenzija
o u ekstenziji: fleksija, ekstenzija, abdukcija, adukcija, cirkumdukcija
- kretnje su analogne kretnjama u metakarpofalangealnim zglobovima šake
Articulationes interphalangeae
 zglobna tijela:
o konveksno: caput phalangis
o konkavno: basis phalangis
 sveze:
o ligg. plantaria
o ligg.collateralia
 vrsta zgloba: ginglymus
 kretnje: fleksija, ekstenzija

Svodovi stopala:
 uzdužni: osiguravaju ga m. tibialis post., kratki mišići tabana i lig. plantare longum
o medijalni luk (viši): tuber calcanei, talus, os naviculare, ossa cuneiformia, ossa
metatarsalia I – III
o lateralni luk (niži): tuber calcanei, os cuboideum, ossa metatarsalia IV – V
 poprečni: osiguravaju ga m. tibialis post. i m. peroneus longus
o ossa tarsi (calcaneus, talus, os naviculare, ossa cuneiformia, os cuboideum)
 klinika:
o pes varus = uzdužni svod viši
o pes valgus = uzdužni svod niži

MIŠIĆI STOPALA

podjela:
a) mišići dorzuma
b) mišići plante:
 mišići medijalnog dijela plante
 mišići središnjeg dijela plante
 mišići lateralnog dijela plante

Mišići dorzuma stopala: - inervira ih n. peroneus profundus

 m. extensor hallucis brevis
 m. extensor digitorum brevis

M. extensor hallucis brevis

 P: calcaneus
 H: dorzalna aponeuroza palca (phalanx proximalis I)
 I: n. peroneus profundus
 F: ekstenzija nožnog palca

M. extensor digitorum brevis

 P: calcaneus
 H: dorzalna aponeuroza II. – IV. prsta
 I: n. peroneus profundus
 F: ekstenzija II. – IV. prsta
Mišići medijalnog dijela plante stopala:
 m. abductor hallucis
 m. flexor hallucis brevis
 m. adductor hallucis

M. abductor hallucis
 P: proc. med. tuberis calcanei, tuberositas ossis navicularis, os cuneiforme med.
 H: basis phalangis proximalis I (u tetivu je umetnuta med. sezamska kost)
 I: n. plantaris mediali
 F: abdukcija palca prema medijalno, fleksija u metatarzofalangealnom zglobu palca,
podupire uzdužni svod stopala

M. flexor hallucis brevis

 P: os cuneiforme med.
 H:
o caput mediale: basis phalangis proximalis I (medijalna strana, preko medijalne
sezamske kosti)
o caput laterale: basis phalangis proximalis I (lateralna strana, preko lateralne
sezamske kosti)
 I: n. plantaris medialis (caput mediale), n. plantaris lateralis (caput laterale)
 F: fleksija palca u metatarzofalangealnom zglobu

M. adductor hallucis
 P:
o caput obliquum: basis ossis metatarsalis II – IV, os cuneiforme laterale,
os cuboideum
o caput transversum: lig. metatarsale transversum profundum, zglobna čahura
metatarzofalangealnih zglobova
 H: basis phalangis proximalis I (preko lat. sezamske kosti)
 I: r. profundus n. plantaris lateralis
 F: adukcija palca, fleksija palca (caput obliquum), podupiranje poprečnog svoda
stopala (caput transversum)

Mišići središnjeg dijela plante stopala:

 m. flexor digitorum brevis – površinski sloj
 m. quadratus plantae srednji sloj
 mm. lumbricales I – IV
 mm. interossei plantares I – III
 mm. interossei dorsales I – IV duboki sloj

M. flexor digitorum brevis

 P: proc. med. tuberis calcanei, aponeurosis plantaris
 H: basis phalangis mediae II – V (kroz tetive prolaze tetive m. flex. digg. longus)
 I: n. plantaris medialis
 F: fleksija prstiju II – V, podupire uzdužni svod stopala
M. quadratus plantae
 P: calcaneus (med. i lat. rub)
 H: tendo m. felxoris digg. longi
 I: n. plantaris lateralis
 F: akcesorni fleksor prstiju

Mm. lumbricales
 broje se od medijalno prema lateralno, s time da palac nema pridružen lumbrikalni
mišić pa je m. lumbricalis I pridružen II. prstu stopala
 P: tendines m. flexoris digg. longi
 H: basis phalangis proximalis II – V, aponeurosis dorsalis digg. II – V
 I:
o I. i II. – n. plantaris medialis
o III. i IV. – n. plantaris lateralis
 F: fleksija u metatarzofalangealnim zglobovima II. – V. prsta

Mm. interossei plantares

 riječ je o jednoglavim mišićima
 P: os metatarsale III – V
 H: basis phalangis proximalis III – V, aponeurosis dorsalis digg. III – V
 I: n. plantaris lateralis
 F: fleksija u metatarzofalangealnom zglobu, ekstenzija u interfalangealnim
zglobovima, privlače prste prema palcu i II. prstu

Mm. interossei dorsales

 riječ je o dvoglavim mišićima
 P: dodirne površine ossa metatarsalia I – V
 H: basis phalangis proximalis II – IV, aponeurosis dorsalis digg. II – IV (II. prstu
priduženi su I. i II. dorzalni interosealni mišić)
 I: n. plantaris lateralis
 F: fleksija u metatarzofalangealnom zglobu, ekstenzija u interfalangealnim
zglobovima, šire prste stopala

Mišići lateralnog dijela plante stopala: - inervira ih n. plantaris lateralis

 m. abductor digiti minimi
 m. flexor digiti minimi brevis
 m. opponens digiti minimi

M. abductor digiti minimi

 P: tuber calcanei, aponeurosis plantaris
 H: phalanx proximalis V (lat. strana)
 I: n. plantaris lateralis
 F: fleksija i abdukcija V. prsta, podupire uzdužni svod stopala
M. flexor digiti minimi brevis
 P: lig. plantare longum, basis ossis metatarsalis V
 H: basis phalangis proximalis V
 I: n. plantaris lateralis
 F: fleksija i abdukcija V. prsta

M. opponens digiti minimi

 P: lig. plantare longum, basis ossis metatarsalis V
 H: os metatarsale V (lat. rub)
 I: n. plantaris lateralis
 F: pomiče os metatarsale V u tarzometatarzalnom zglobu medijalno ili lateralno
MIŠIĆI NOGE

Mišići zgloba kuka:

a) unutarnji / prednji:
 m. iliopsoas
 m. psoas minor
b) vanjski / stražnji / glutealni:
 površinski
o m. gluteus maximus
o m.tensor fasciae latae
o m. gluteus medius
 duboki
o m. gluteus minimus
o m. piriformis
o m. obturatorius internus
o m. obturatorius externus
o m. gemellus superior
o m. gemellus inferior
o m. quadratus femoris

M. iliopsoas
 P:
o m. psoas major
 površinski sloj: Th12 – L4
 duboki sloj: proc. costarii L1 – L5
o m. iliacus: fossa iliaca
 H: trochanter minor femoris
 I: plexus lumbalis (m. psoas major), n. femoralis (m. iliacus)
 F: fleksija, adukcija i vanjska rotacija u zglobu kuka; u ležećem položaju podiže trup;
m. psoas major savija kralježnicu prema naprijed
 bursa iliopectinea: između čahure zgloba kuka i m. iliopsoas

M. psoas minor (prisutan u 30% slučajeva)

 P: Th12 – L1
 H: fascia iliaca, eminentia ileopectinea
 I: plexus lumbalis
 F: zateža ilijačnu fasciju i pomaže pregibanju kralježnice prema naprijed

M. gluteus maximus
 P: facies glutea ossis ilii (iza linea glutea posterior), fascia thoracolumbalis, sacrum,
coccyx, lig. sacrotuberale
 H: proks. 2/3 za tractus iliotibialis (fascia lata), dist. 1/3 za tuberositas glutea
 I. n. gluteus superior
 F: ekstenzija i vanjska rotacija u zglobu kuka (antagonist m. iliopsoas); proks. vlakna
vrše abdukciju, a distalna adukciju;
ovaj mišić omogućuje uspravljanje tijela i sprječava pregibanje naprijed pri uspravnom
stavu; vlakna koja se veže za tractus iliotibialis napinju fascia lata i podupiru krajnju
rotaciju koljena
 bursa trochanterica – nalazi se između trochanter major i m. iliopsoas
M. tensor fasciae latae
 P: spina iliaca anterior superior
 H: tubeculum tractus iliotibialis Gerdy
 I: n. gluteus superior
 F: fleksija, abdukcija i unutarnja rotacija u zglobu kuka, pritišće glavu femura u
acetabulum, stabilizira zglob koljena

M. gluteus medius
 P: ala ossis ilii (facies glutea)
 H: trochanter major
 I: n. gluteus superior
 F: abdukcija u zglobu kuka, stabilizacija zdjelice u frontalnoj ravnini i sprječavanje
spuštanja zdjelice pri hodanju;
stražnja vlakna: ekstenzija i vanjska rotacija u zglobu kuka
prednja vlakna: fleksija i unutarnja rotacija u zglobu kuka
 bursa trochanterica m. glutei medii

M. gluteus minimus
 u potpunosti prekriven s m. gluteus medius
 P: ala ossis ilii (facies glutea)
 H: trochanter major
 I: n. gluteus superior
 F: kao m. gluteus medius
 bursa trochanterica m.glutei minimi

Trendelenburgov znak = spuštanje zdjelice pri hodanju na stranu zamašne noge (ili gegajući
hod kod obostranih ozljeda) pri ozljedama ili insuficijenciji malih mišića stražnjice

M. piriformis (može nedostajati ili biti podijeljen na 2 – 3 dijela)

 P: facies pelvina ossis sacri, rubovi foramina sacralia pelvina, rubovi incisura
ischiadica major
 H: trochanter major
 I: plexus sacralis (dorzalne grane)
 F: abdukcija i vanjska rotacija u zglobu kuka
 bursa trochanterica m. piriformis

M. obturatorius internus
 P: membrana obturatoria i okolne kosti (unutarnja površina)
 H: fossa trochanterica
 I: plexus sacralis, n. gluteus inferior, n. pudendus
 F: retroverzija, adukcija i vanjska rotacija u zglobu kuka
 mišić se provlači kroz foramen ischiadicum minus, a incisura ischiadica minor mu je
hipomohlion
 bursa ischiadica m. obturatorii interni
M. obturatorius externus
 P: membrana obturatoria (vanjska površina), ramus ossis ischii
 H: fossa trochanterica
 I: n.obturatorius
 F: adukcija i vanjska rotacija u zglobu kuka
 potpuno je prekriven ostalim mišićima zgloba kuka

M. gemellus superior
 P: spina ischiadica
 H: tendo m. obturatorii interni (fossa trochanterica)
 I: plexu sacralis
 F: adukcija, retroverzija i vanjska rotacija u zglobu kuka

M. gemellus inferior
 P: tuber ischiadicum
 H: tendo m. obturatorii interni (fossa trochanterica)
 I: plexu sacralis
 F: adukcija, retroverzija i vanjska rotacija u zglobu kuka

M. quadratus femoris
 P: tuber ischiadicum
 H: trochanter major, crista intertrochanterica
 I: n. gluteus inferior, n. ischiadicus
 F: vanjska rotacija u zglobu kuka

M. triceps coxae = m. obturatorius internus + m. gemellus superior + m. gemellus inferior

Mišići natkoljenice:
 aduktori (medijalna skupina)
 ekstenzori (prednja skupina)
 fleksori (stražnja skupina)

Aduktori natkoljenice:
 m. pectineus
 m. gracilis
 m. adductor longus
 m. adductor brevis
 m. adductor magnus
 m. adductor minimus

M. pectineus
 P: pecten ossis pubis, eminentia iliopubica, tuberculum pubicum
 H: linea pectinea femoris, linea aspera femoris
 I: n. femoralis (rjeđe n. obturatorius)
 F: fleksija, adukcija i vanjska rotacija u zglobu kuka
M. gracillis
 P: ramus inferior ossis pubis, ventralna strana pubične simfize
 H: tuberositas tibiae, fascia cruris (zajedno s tendo m. sartorii et m. semitendinosi =
pes anserinus superficialis)
 I: n. obturatorius
 F:
o zglob kuka: adukcija i fleksija
o zglob koljena: savijanje i unutarnja rotacija

M. adductor longus
 P: ramus superior ossis pubis, ventralna strana pubične simfize
 H: labium mediale lineae asperae femoris
 I: n. obturatorius
 F: adukcija i fleksija u zglobu kuka

M. adductor brevis
 P: ramus inferior ossis pubis
 H: labium mediale lineae asperae femoris (proks. od m. adductor longus)
 I: n. obturatorius
 F: adukcija i fleksija u zglobu kuka

M. adductor magnus
 P: ramus inferior ossis pubis, ramus ossis ischii, tuber ischiadicum
 H: labium mediale lineae asperae, tuberculum adductorium epicondyli medialis
 I: n. obturatorius, n. tibialis (n. ischiadicus)
 F: adukcija, fleksija i unutarnja rotacija u zglobu kuka
 hiatus adductorius Hunter – između vlakana tetive m. add. magnus i tijela femura,
predstavlja distalni kraj canalis adductorius

M. adductor minimus
 P: ramus inferior ossis pubis
 H: labium mediale lineae asperae
 I: n. obturatorius
 F: adukcija, fleksija i vanjska rotacija u zglobu kuka

Jahačka kost – heterotropna osifikacija aduktora prouzročena mikrotraumama pri jahanju

(myositis ossificans)

Ekstenzori natkoljenice: i inervira ih n. femoralis

 m. sartorius
 m. quadriceps femoris

M. sartorius
 P: spina iliaca anterior superior
 H: tuberositas tibiae, pes anserinus superficialis
 I: n. femoralis
 F:
o zglob kuka: fleksija, abdukcija, vanjska rotacija
o zglob koljena: fleksija, unutarnja rotacija
M. quadriceps femoris
a) m. rectus femoris:
 P:
o caput rectum: spina iliaca anterior inferior
o caput reflexum: rub acetabuluma i čahura zgloba kuka
 H: basis paltellae
 F: fleksija u zglobu kuka
b) m. vastus medialis
 P: linea intertrochanterica, labium mediale lineae asperae, septum intermusculare med.
 H: basis patella, retinaculum patellae mediale
 F: unutarnja rotacija koljena
c) m. vastus lateralis
 P: trochanter major, linea intertroch., labium lat. lin. asperae, septum intermusc. lat.
 H: basis patellae, retinaculum patellae laterale
 F: vanjska rotacija koljena
d) m. vastus intermedius
 P: prednja i bočna površina corpus femoris
 H: basis patellae
 vlakna koja polaze najdistalnije sežu prema bursa suprapatellaris i čine m. articularis
genus koji napinje čahuru koljena i sprječava njeno uklještenje
mišić u cjelini:
 I: n. femoralis
 F: ekstenzija u koljenu, pridržni mišić za stajanje i hodanje; funkcija patele je
povećanje okretnog momenta koljena
 napomena: patela je u potpunosti uložena u tetivni aparat kvadricepsa, budući da se
tetive vastusa i rektusa hvataju za patelu, a od patele polazi lig. patellae do tuberositas
tibiae

Fleksori natkoljenice:
 m. semimembranosus
 m. semitendinosus
 m. biceps femoris

M. semimembranosus
 P: tuber ischiadicum
 H: pes anserinus profundus:
o medijalni svitak tetive: condylus medialis tibiae
o srednji svitak tetive: lig. popliteum obliquum
o lateralni svitak tetive: fascia m. poplitei
 I: n. tibialis
 F:
o zglob kuka: ekstenzija i adukcija, stabilizacija zdjelice
o zglob koljena: fleksija i unutarnja rotacija
 bursa m. semimembranosi (ispod medijalnog svitka tetive)
M. semitendinosus
 P: tuber ischiadicum
 H: tuberositas tibiae (pes anserinus superficialis)
 I: n. tibialis
 F: kao i m. semimembranosus
o zglob kuka: ekstenzija i adukcija, stabilizacija zdjelice
o zglob koljena: fleksija i unutarnja rotacija

M. biceps femoris
 P:
o caput longum: tuber ischiadicum, lig. sacrotuberale
o caput breve: labium lat. lineae asperae, septum intermusculare lat.
 H: caput fibulae
 I: n. tibialis (caput longum), n. fibularis communis (caput breve)
 F:
o zglob kuka: ekstenzija i vanjska rotacija
o zglob koljena: fleksija i vanjska rotacija
 bursa subtendinea m. bicipitis femoris anterior

Mišići potkoljenice:
 ekstenzori (prednja skupina)
 fleksori (stražnja skupina): površinski i duboki
 peronealni (lateralna skupina)

Ekstenzori potkoljenice: - sve ih inervira n. peroneus profundus

 m. tibialis anterior
 m. extensor digitorum longus
 m. extensor hallucis longus
 m. peroneus tertius

M. tibialis anterior
 P: facies lat. tibiae, membrana interossea cruris, fascia cruris
 H: os cuneiforme mediale, os metatarsale I; hvatišna tetive vezana je pomoću
retinacula mm. externsorum superius et inferius
 I: n. peroneus profundus
 F: ekstenzija i inverzija (unutarnja rotacija/supinacija) stopala

M. extensor digitorum longus

 P: condylus lat. tibiae, membrana interossea cruris, caput fibulae, margo ant. fibulae
 H: dorzalne aponeuroze II. – V. prsta (tetive prolaze ispod retinaculum mm. ext. inf.)
 I: n. peroneus profundus
 F: ekstenzija stopala i II. – V. prsta, everzija (vanjska rotacija/pronacija)

M. extensor hallucis longus

 P: membrana interossea, facies medialis fibulae
 H: basis phalangis distalis I, aponeurosis dorsalis (tetiva prolazi ispod retinacula ext.)
 I: n. peroneus profundus
 F: ekstenzija stopala i palca, inverzija/everzija (ovisno o položaju stopala)
M. peroneus tertius
 P: fibula, membrana interossea
 H: basis ossis metatarsalis V
 I: n. peroneus profundus
 F: ekstenzija i vanjska rotacija stopala

Peronealni mišići: - inervira ih n. peroneus superficialis

 m. peroneus longus
 m. peroneus brevis

M. peroneus longus
 P: caput/corpus fibulae, condylus lat. tibiae, septa intermuscularia cruris, fascia cruris
 H: os cuneiforme mediale, basis ossis metatarsalis I
 I: n. peroneus superficialis
 F: fleksija i everzija stopala, podupiranje poprečnog svoda stopala

M: peroneus brevis
 P: corpus fibulae, septa intermuscularia cruris
 H: tuberositas ossis metatarsalis V
 I: n. peroneus superficialis
 F: fleksija i everzija stopala
napomena: hipomohlion oba peronealna mišića je malleolus lat., a zajedničke tetivne ovojnice
pričvršćuju retinacula mm. peroneorum superius et inferius; na kalkaneusu tetiva m. peroneus
brevis prolazi iznad, a tetiva m. peroneus longus ispod trochlea peronealis; ovojnice tetiva
(vagina plantaris) leže u koštanom kanalu kojeg premošćuje lig. plantare longum

Fleksori potkoljenice: - sve ih inervira n. tibialis

 površinski:
o m. triceps surae
o m. plantaris
 duboki:
o m. tibialis posterior
o m. flexor digitorum longus
o m. flexor hallucis longus
o m. popliteus

M. triceps surae:
a) m. gastrocnemius
 P:
o caput mediale: condylus med. femoris (bursa subtend. m. gastrocnemii med.)
o caput laterale: condylus lat. femoris (bursa subtend. m. gastrocnemii lat. –
prisutna u 15% slučajeva; također, u tetivi caput lat. u 15-20% slučajeva nalazi
se sezamska kost fabella)
b) m. soleus
 P: linea m. solei tibiae, margo med. tibiae, caput fibulae, arcus tendineus m. solei
mišić u cjelini:
 H: tuber calcanei (tendo calcanei Achilis, bursa tendinis calcanei)
 I: n. tibialis
 F: fleksija u zglobu koljena (m. gastrocnemius), fleksija i inverzija stopala
M. plantaris
 P: condylus lat. femoris
 H: tuber calcanei
 I: n. tibialis
 F: sprječava uklještenje vasa tibialia posteriora pri fleksiji koljena

M. tibialis posterior
 P: membrana interossea cruris, facies post. fibulae et tibiae
 H:
o snažniji tibijalni dio tetive: tuberositas ossis navicularis
o slabiji, lepazasti fibularni dio tetive: ossa cuneiformia intermedium et laterale,
os cuboideum, basis ossis metatarsalis II - IV
 I: n. tibialis
 F: fleksija i inverzija stopala, zateže uzdužni i poprečni svod stopala

M. flexor digitorum longus

 P: facies posterior tibiae, duboki list fascia cruris
 H: phalanx distalis II – V (tetive probijaju odgovarajuće tetive m. flex. digg. brevis)
 I: n. tibialis
 F: fleksija i inverzija stopala, fleksija zglobova prstiju, pomaže odgurivanju prednjeg
dijela stopala od tla, podupire uzdužni svod stopala

M. flexor hallucis longus

 P: fibula, membrana interossea
 H: basis phalangis proximalis I (tetiva je s junctura tendinum vezana za tetive fleksora
prstiju što pojačava fleksiju)
 I: n. tibialis
 F: fleksija interfalangealnog zgloba palca, ostalo kao m. flex. digg. longus

M. popliteus
 P: condylus lat. femoris (recessus subpopliteus)
 H: facies posterior tibiae, proks. od linea m. solei
 I: n. tibialis
 F: unutarnja rotacija koljena, stabilizacija koljena u posterolat. području, vuče
medijalni menisk prema natrag i lateralno

Chiasma cruris = križanje tetiva m. tibialis posterior i m. flexor digitorum longus

 u dist. stražnjem dijelu potkoljenice, malo proks. od med. maleola
 tetiva m. tibialis post. križa tetivu m. flexor digg. longus s unutarnje strane te prema
distalno dolazi njoj s medijalne strane

Chiasma plantare = križanje tetiva m. flexor hallucis longus i m. flexor digitorum longus
 ispod sustentaculum tali na kalkaneusu
 tetiva m. flex. hallucis longus križa s unutarnje (dublje) strane tetivu m. flex. digg.
longus te prema distalno dolazi njoj s medijalne strane
ARTERIJE RUKE

A. axillaris – nastavak a. subclavia, započinje ispod klavikule i m. subclavius, nakon što prođe
donji rub m. pectoralis major nastavlja se u a. brachialis;
ogranci (porijeklo ogranaka je vrlo varijabilno):
a) ogranci proksimalnog dijela arterije (od klavikule do gornjeg ruba m. pect. minor):
 rr. subscapulares – za opskrbu m. subscapularis
 a. thoracica superior (suprema) – za opskrbu mišića ventralne stijenke
b) ogranci središnjeg dijela arterije (dio arterije prekriven s m. pect. minor):
 a. thoracoacromialis – probija fascia clavipectoralis i u Mohrenheimovoj jami daje
ogranke:
o r. acromialis – završava u rete acromiale, opskrbljuje m. pectoralis major i
m. deltoideus
o r. clavicularis – opskrbljuje klavikulu, m. subclavius i art. sternoclavicularis
o r. deltoideus – opskrbljuje m. deltoideus u sulcus deltoideopectoralis
o rr. pectorales – opskrbljuju mm. pectorales
 a. thoracica lateralis – početno križa v. axillaris, opsrkbljuje mišiće bočne strane prsne
stijenke, daje ogranke:
o rr. mammarii laterales – opskrbljuju lateralni dio dojke
c) ogranci distalnog dijela arterije (od d. ruba m. pect. minor do d. ruba m. pect. major):
 a. subscapularis – daje grane za m. subscapularis te potom daje ogranke:
o a. circumflexa scapulae – prolazi kroz foramen triangulare i u području fossa
infraspinata anastomozira s a. suprascapularis
o a. thoracodorsalis – prolazi s n. thoracodorsalis između m. latissimus dorsi i
m. serratus anterior i opskrbljuje navedene mišiće; križa interkostobrahijalne
živce straga
 a. circumflexa humeri anterior – obavija collum chirurgicum humeri, daje granu za
rameni zglob, opskrbljuje m. deltoideus i tendo capitis longi m. bicipitis
 a. circumflexa humeri posterior – jači ogranak od anterior, zajedno s n. axillaris
prolazi kroz foramen quadrangulare, obavija collum chirurgicum, opskrbljuje rameni
zglob, bursa subacromialis, m. deltoideus te caput lat. et longum m. tricipitis

Krvožilne mreže u području skapule (kolateralni krvotok):

 rete arteriosum acromiale
o r. acromialis a. thoracoacromialis
o a. auprascapularis
o a. circumflexa humeri posterior
 rete arteriosum scapulare
o a. transversa colli
o a. suprascapularis
o a. circumflexa scapulae
A. brachialis – seže od donjeg ruba m. pectoralis major do pregiba lakta, nalazeći se u sulcus
bicipitalis medialis;
ogranci:
 a. profunda brachii – odvaja se neposredno distalno od hvatišta m. teres major, pruža
se između med. i lat. glave tricepsa, prolazi kroz sulcus n. radialis te daje ogranke:
o aa. nutriciae humeri
o r. deltoideus
o a. collateralis media
o a. collateralis radialis
 r. anterior
 r. posterior
 a. collateralis ulnaris superior – pruža se zajedno s n. ulnaris po stražnjoj strani septum
intermusculare mediale do lakatnog zgloba gdje sudjeluje u tvorbi rete articulare cubiti
 a. collateralis ulnaris inferior – odvaja se neposredno iznad lakatnog zgloba, pruža se
po m. brachialis, probija septum intermusculare mediale te utječe u rete art. cubiti
 a. radialis – nastavlja smjer pružanja a. brachialis, odvaja se na razini zglobne
pukotine lakatnog zgloba
terminalne grane (prema tekstu u Waldeyeru):
 a. ulnaris
 a. interossea communis – prema većini drugih literatura (a i slikama u Waldeyeru!)
ova arterija je ogranak a. ulnaris!, a terminalni ogranci a. brachialis su a. radialis i
a. ulnaris

Rete articulare cubiti:

 arterije koje sudjeluju u tvorbi:
o aa. collaterales (media, radialis, ulnaris sup. et inf.)
o aa. recurrentes (radialis, ulnaris, interossea)
 klinika: anastomoze ovih arterija omogućuju podvezivanje a. brachialis distalno od
odvajanja a. profunda brachii bez da se ugrozi opskrba podlaktice

A. radialis – cijelom dužinom podlaktice leži površinski (u proks. 1/3 između m. brachiorad. i
m. pronator teres, a u dist. 2/3 između m. brachiorad. i m. flex. carpi rad.), prati je r. superfic.
n. radialis;
ogranci:
a) ogranci na podlaktici i u području radiokarpalnog zgloba:
 a. recurrens radialis – pruža se uz n. radialis natrag na nadlakticu i anastomozira s
a. collateralis radialis
 a. nutricia radii
 r. carpalis palmaris – sudjeluje u tvorbi rete carpi palmare
 r. palmaris superficialis – sudjeluje u tvorbi arcus palmaris superficialis
 r. carpalis dorsalis – sudjeluje u tvorbi rete carpi dorsale
b) ogranci na šaci:
 a. metacarpalis dorsalis I
 a. princeps pollicis – odvaja se nakon što a. radialis prođe kroz m. interosseus dors. I i
dijeli se na:
o aa. digitales palmares propriae I (dvije)
o a. radialis indicis – opskrba radijalne strane II. prsta, može biti i ogranak arcus
palmaris profundus u 12% slučajeva
A. ulnaris – ponire ispod m. pronator teres, prolazi između dubokih i površinskih fleksora te
se zajedno s n. ulnaris pruža uz radijalni rub m. flexor carpi ulnaris do korijena šake gdje
prolazi ispod palmarne aponeuroze, a iznad retinaculum flexorum; može se palpirati samo u
dist. 1/3 podlaktive;
ogranci:
a) ogranci na podlaktici i u području radiokarpalnog zgloba:
 a. recurrens ulnaris – anastomozira s aa. collaterales ulnae
o r. anterior – prolazi ispred epicondylus med.
o r. posterior – prolazi iza epicondylus med.
 a. nutricia ulnae
 a. interossea communis
o a. interossea anterior – pruža se po membrana interossea do m. pronator
quadratus te probija opnu i završava u rete carpi dorsale
o a. interossea posterior – ide kroz membrana interossea na ekstenzornu stranu,
probija m. supinator i pruža se prema rete carpi dorsale, daje ogranak:
 a. interossea recurrens – anastomozira s r. posterior a. coll. Radialis
 a. comitans n. mediani – može biti i ogranak a. interossea ant., u do 8% slučajeva žila
nadomješta a. radialis kao a. mediana
 r. carpalis dorsalis – sudjeluje u tvorbi rete carpi dorsale, daje ogranak:
o a. metacarpalis dorsalis V – nastavlja se u a. digitalis dorsalis V na ulnarnoj
strani V. prsta
 r. carpalis palmaris – sudjeluje u tvorbi rete carpi palmare
b) ogranci na šaci:
 r. palmaris profundus – probija mišiće hipotenara i sudjeluje u tvorbi arcus palmaris
profundus

Arcus palmaris profundus

- arterije koje sudjeluju u tvorbi:
 a. radialis – osigurava glavni dotok krvi
 r. palmaris profundus a. ulnaris
- ogranci:
 aa. metacarpales palmares III et IV – opskrbljuju mm. interossei, a na kraju najčešće
utječu (anastomoziraju) u aa. digitales palmares communes
 rr. perforantes – anastomoziraju s aa. metacarpales dorsales
 ogranci proksimalne strane arterijskog luka (po Jalšovcu) – opskrbljuju kosti i
zglobove pešća
- opkrbno područje: kosti i zglobovi pešća, interosealni i lumbrikalni mišići, palac i radijalna
strana II. prsta

Arcus palmaris superficialis – leži između palmarne aponeuroze i tetiva fleksora, nešto je
distalnije položen u odnosu na arcus palmaris profundus; u 60% slučajeva luk je nepotpuno
zatvoren
- arterije koje sudjeluju u tvorbi:
 a. ulnaris – osigurava glavni dotok krvi
 r. palmaris superficialis a. radialis
- ogranci:
 aa. digitales palmares communes – u visini basis phalangis proximalis dijele sa na:
o aa. digitales palmares propriae (po 2)
- opskrbno područje: III. – V. prst, ulnarna strana II. prsta
Napomena: a. digitalis palmaris propria koja teče medijalnom stranom V. kosti zapešća se ne
dijeli, već nastavlja tijek ulnarnom stranom prsta kao a. palmaris digiti minimi ulnaris

Rete carpi dorsale – nalazi se s dublje strane tetive m. extensor digitorum

- arterije koje sudjeluju u tvorbi:
 r. carpalis dorsalis a. radialis
 r. carpalis dorsalis a. ulnaris
 a. interossea anterior
 a. interossea posterior
- ogranci:
 aa. metacarpales dorsales II – IV – teku po intermetakarpalnim prostorima između
tetiva ekstenzora i dorzalnih interosealnih mišića; u razini caput ossis metacarpalis
daju ogranke:
o aa. digitales dorsales (po 2)
o r. perforans – prodire na palmarnu stranu gdje anastomozira s odgovarajućom
a. digitalis palmaris communis

Rete carpi palmare

- arterije koje sudjeluju u tvorbi:
 r. carpalis palmaris a. radialis
 r. carpalis palmaris a. ulnaris
 a. interossea anterior
 rekurentni ogranci arcus palmaris profundus

Raynaudov fenomen: vazospazam uglavnom pogađa arterije II. – V. prsta, češće u žena

VENE RUKE

2 venska sustava:
 površinske vene (potkožne vene) – leže iznad fascije, površnije od kutanih živaca
 duboke vene (prateće vene) – leže ispod fascije
- oba venska sustava imaju zalistke, a povezani su preko rr. perforantes (communicantes) koji
obične nemaju zalistke čime se omogućava tok krvi u oba smjera

Površinske vene ruke:

a) na šaci:
 rete venosum dorsale manus – prima krv iz vv. intercapitulares i vv. metacarpales
dorsales, vene su šire od vena na palmarnoj strani; iz ove venske mreže nastaju:
o v. basilica antebrachii – na ulnarnoj strani
o v. cephalica antebrachii – na radijalnoj strani
o v. mediana antebrachii – varijabilna
o v. chepalica accessoria – varijabilna, utječe u v. cephalica
 arcus venosus palmaris superficialis – dvije prateće vene istoimenog arterijskog luka,
prima krv iz vv. digitales palmares
b) na ostatku ruke:
 v. mediana cubiti – pruža se od distalno radijalno prema proksimalno ulnarno te
povezuje vene na pregibu lakta; tipično je mjesto za vađenje krvi i davanje
intravenskih injekcija
 v. mediana antebrachii – ako postoji, u području pregiba lakta račva se u obliku slova
„V“ na v. mediana cephalica i v. mediana basilica koje zamjenjuju v. mediana cubiti
 v. basilica – nalazi se na medijalnoj strani ruke, u području nadlaktice pruža se
površno od sulcus bicipitalis med. te na sredini nadlaktice probija površinsku fasciju
(hiatus basilicus) i ulijeva se u v. brachialis
 v. cephalica – nalazi se na lateralnoj strani ruke, u području nadlaktice leži površno od
lat. ruba m. biceps brachii ili sulcus bicipitalis lat., a zatim seže između m. deltoideus i
m. pect. major do trigonum deltoideopectorale gdje probija fascia clavipectoralis i
utječe u v. axillaris

Duboke vene ruke:

 prate arterije s kojima su povezane zajedničkom ovojnicom
 većina pratećih vena su parne (po 2 za svaku arteriju) osim:
o proksimalni dio v. brachialis
o v. axillaris
 parne prateće vene međusobno obilno anastomoziraju te čine mrežu oko arterije

LIMFA RUKE

2 sustava limfne odvodnje:

 površinske limfne žile – prate tijek površinskih vena
 duboke limfne žile – prate tijek arterija i dubokih vena

Površinske limfne žile ruke:

 na dlanu izgrađuju finu mrežu, a na dorzalnoj strani šake grublju mrežu u obliku
petlje; iz dorzalne mreže polaze limfne žile koje prate v. cephalica i v. basilica do
pregiba lakta
 u pregibu lakta 30% limfnih žila odlazi u nlly. cubitales superficiales i
nlly. supratrochleares
 iz pregiba lakta većina limfnih žila prati v. basilica, a manji dio v. cephalica
 manji dio limfnih žila prati površinske vene u dubinu, a veći dio nastavlja površinski
tijek do nlly. axillares superficiales (koji se nalaze izvan aksilarne fascije u sulcus
bicipitalis medialis)

Duboke limfne žile ruke:

 prate arterije podlaktice, u pregibu lakta u njihov su tijek uključeni nlly. cubitales
profundi
 na nadlaktici prate žile i živce u sulcus bicipitalis med. te završavaju u nlly. axillares
superficiales
Nodi lymphoidei axillares
 ima ih 8 – 50, međusobno su povezani spletom limfnih žila (plexus lymphaticus
axillaris)
 razlikuju se dvije osnovne skupine:
o nlly. axillares superficiales
o nlly. axillares profundi
 odvodne limfne žile iz nlly. axillares tvore truncus subclavius; truncus subclavius na
desnoj strani zajedno s truncus jugularis tvori truncus lymphaticus dexter, a na lijevoj
strani se ulijeva u ductus thoracicus ili samostalno u lijevi venski kut

Nlly. axillares superficiales – 5 skupina LČ smještenih u spatium axillare

 nlly. axillares pectorales (seu anteriores)
o smještaj: iza i na rubu m. pectoralis minor
o područje drenaže: bočna i prednja strana prsnog koša, dojka
o Sorgiusov LČ – nekonstantan, nešto veći, smješten na 3. zupcu m. serratus
 nlly. axillares subscapulares (seu posteriores)
o smještaj: uz lateralni rub skapule između m. subscapularis i m. teres major,
prate vasa subscapularia
o područje drenaže: stražnji dio ramena, stražnja strana prsnog koša
 nlly. axillares brachiales (seu laterales / humerales)
o smještaj: uz v. cephalica u sulcus deltpideopectoralis i na fascia axillaris
o područje drenaže: cijela ruka
 nlly. axillares thoracoepigastrici
o smještaj: prate n. thoracicus longus i smješteni su na fasciji m. serratus anterior
o područje drenaže: bočna i prednja strana prsnog koša
 nlly. axillares interpectorales
o smještaj: između mm. pectorales
o područje drenaže: dojka, limfu odvode prema nlly. apicales

Nlly. axillares profundi – 2 skupine LČ, leže unutar spatium axillare med. od snopa živaca
 nlly. axillares centrales
o smještaj: centralno u spatium axillare uz snop žila i živaca, iza m. pect. major
o područje drenaže: skupljaju limfu iz ostalih skupina LČ
 nlly. axillares apicales (seu infraclaviculares)
o smještaj: ispod klavikule, uz v. axillaris i iznad m. pect. minor
o područje drenaže: limfa iz nlly. centrales, dojka, površinske limfne žile koje
prate v. cephalica
ŽIVCI RUKE

Plexus brachialis
 nastaje od rr. ventrales C5 – Th1 koji čine 3 snopa:
o truncus superior: C5 – C6
o truncus medius: C7
o truncus inferior: C8 – Th1
 svaki snop dijeli se na jednu ventralnu i jednu dorzalnu granu (dividio ventralis et
dorsalis) koje se ujedinjuju u 3 fascikula:
o fasciculus lateralis:
divisio ventralis trunci superioris + divisio ventralis trunci medii
o fasciculus medialis: divisio ventralis trunci inferioris
o fasciculus posterior:
divisiones dorsales trunci superioris, medii et inferioris
 sva tri fascikula raspoređena su oko a. subclavia i a. axillaris
 topografija: pleksus ima dva dijela
o pars supraclavicularis – nalazi se u stražnjem skalenskom prostoru iza i iznad
a. subclavia; čine ga trunkusi i divizije
o pars infraclavicularis – nalazi se u pazuhu; čine ga fascikuli i terminalne grane
 ogranci:
a) ogranci pars supraclavicularis
o rr. musculares – direktne grane iz korijena pleksusa za m. longus colli i mm.
scaleni
o ventralne grane:
 n. subclavius (C4, C5) – seže ispred a. subclavia prema m. subclavius
 n. pectoralis med. et lat. (C5 – Th1) – inerviraju mm. pectorales
o dorzalne grane:
 n. dorsalis scapulae (C4, C5) – probija m. scalenus medius i inervira
m. levator scapulae i mm. rhomboidei
 n. suprascapularis (C4 – C6) – pruža se ispod lig. transversum scapulae
prema m. supraspinatus i m. infraspinatus koje inervira
 n. thoracicus longus (C5 – C8) – probija m. scalenus medius s 2 – 3
ogranka koji se ujedine u deblo koje inervira m. serratus anterior
 n. subscapularis (C5 – C7) – inervira m. subscapularis i m. teres major
 n. thoracodorsalis (C6 – C8) – inervira m. latissimus dorsi
b) ogranci pars infraclavicularis
o fasciculus lateralis
 n. musculocutaneus
 radix lateralis n. mediani
o fasciculus medialis
 radix medialis n. mediani
 n. ulnaris
 n. cutaneus antebrachii medialis
 n. cutaneus brachii medialis
o fasciculus posterior
 n. axillaris
 n. radialis
N. musculocutaneus (C5 – C7)
 tijek: probija m. coracobrachialis, dospijeva između m. biceps brachii i m. brachialis te
potom dolazi lateralno od tetive bicepsa gdje probija površinsku fasciju i nastavlja
tijek kao:
o n. cutaneus antebrachii lateralis – inervira radijalnu stranu podlaktice
 inervacija:
o motorička: fleksorska loža nadlaktice
o osjetna: radijalna strana podlaktice (kao n. cutaneus antebrachii lat.)

N. medianus (C6 – Th1)

 nastaje spajanjem radix med. et lat. koji čine vilicu medianusa koja obuhvaća a.
axillaris
 tijek: leži u sulcus bicipitalis med., spiralno zavija oko a. brachialis (prvo leži lat. od
arterije, u sredini nadlaktice je ispred, a u pregibu lakta med. od arterije); u pregibu
lakta prolazi kroz pronatorni kanal (tunel medianusa) i pruža se između m. flexor digg.
superficialis et profundus; prolazi ispod retinaculum flexorum kroz karpalni kanal i
dolazi u palmarnu regiju šake
 ogranci:
o rr. musculares – za inervaciju mišića podlaktice oko lakatne jame
o rr. articulares – za inervaciju zglobne čahure lakta
o n. interosseus antebrachii anterior – prati istoimenu arteriju, inervira mišiće
podlaktice
o r. palmaris – inervira kožu iznad zapešća
o r. communicans cum nervo ulnari – odvaja se na razini arcus palmaris superfic.
o r. thenaris – inervira mišiće tenara, pruža se distalno u konveksnom luku prema
radijalno i daje tri grane:
 1 površinska – inervira m. abductor pollicis brevis
 2 duboke – inerviraju m. opponens pollicis i caput supericiale m.
flexoris pollicis brevis
o nn. digitales palmares communes (3 živca) – inerviraju mm. lumbricales I – II
(III) i dijele se u:
 nn. digitales palmares proprii – inerviraju kožu 3 ½ radijalna prsta šake
 anastomoze:
o s n. musculocutaneus (u 30% slučajeva)
o s n. ulnaris na nadlaktici
o s n. ulnaris u srednjoj 1/3 podlaktice = Martin-Gruberova anastomoza
o s n. ulnaris na dlanu: r thenaris n. mediani s r profundus n. ulnaris = ansa
thenaris ili Cannieu-Richeova anastomoza
 inervacija:
o motorička:
 svi mišići prednje (fleksorske) skupine podlaktice, osim m. flexor carpi
ulnaris i ulnarni dio m. flexor digg. profundus koje inervira n. ulnaris
 svi mišići tenera, osim m. adductor pollicis i caput profundum m.
flexoris pollicis brevis
 mm. lumbricales I – II
o osjetna:
 koža iznad zapešća i dlana šake
 koža 3 ½ radijalna prsta (palmarna strana sve falange te dorzalno samo
dist. falanga)
  klinika:
o rano grananje r. thenaris u karpalnom kanalu – živac se može pružati kroz mali
tenarni tunel u retinaculum flexorum te je stoga ugrožen pri operaciji sindroma
karpalnog tunela
o potpuna kljenut n. medianus – šaka u položaju zakletve: pri stiskanju šake 3
radijalna prsta ostaju ispružena, dok su IV. i V. prst savinuti, palac se ne može
oponirati (proba s palcem i malim prstom) te je u adukciji i dorzalnoj fleksiji
o majmunska šaka – nastaje kod atrofije mišića tenara
o pokušaj samoubojstva – pri rezanju žila zapešća ozljede nastaju ovim redom:
n. medianus, tetive fleksora šake, a. radialis; bolnost ozljede n. medianus čest
je razlog odustajanja od pokušaja samoubojstva

N. ulnaris (C5 – Th1)

 tijek: izlazi iz fasciculus medialis i pruža se najprije medijalno od a. brachialis te
potom kroz septum intermusculare mediale dolazi na stražnju stranu nadlaktice u
sulcus n. ulnaris humeri; dalje se pruža iza epicondylus med., prolazi između obje
glave m. flexor carpi ulnaris te dospijeva na fleksorsku stranu podlaktice gdje se nalazi
medijalno od a. ulnaris; potom se pruža ispod m. flexor carpi ulnaris do zapešća gdje
prolazi izvan karpalnog kanala u Guyonovu ložu prema dlanu
 ogranci:
o rr. musculares – inerviraju m. flex. carpi uln. i ulnarni dio m. flex. digg. prof.
o rr. articulares – inerviraju zglobnu čahuru lakatnog zgloba
o r. palmaris – pruža se prema koži zapešća na ulnarnoj strani
o r. dorsalis – pruža se prema dorzalnoj strani zapešća gdje se dijeli na:
 nn. digitales dorsale (5 živaca) – inerviraju ekstenzornu stranu 2 ½
ulnarna prsta
o r. superficialis – inevira m. palmaris brevis te potom daje ogranke:
 n. digitalis palmaris communis – dijeli se na:
 nn. digitales palmares proprii (2 živca) – inervacija nasuprotnih
strana IV. i V. prsta
 n. digitalis palmaris proprius – nastavak r. superficialis koji inervira
ulnarnu stranu V. prsta
o r. profundus – inervira mišiće hipotenara, mm. lumbricales III et IV, sve mm.
interossei, m. adductor pollicis i caput profundum m. flexoris pollicis brevis
 inervacija:
o motorička:
 svi mišići fleksorne strane podlaktice koje NE inervira n. medianus (m.
flexor carpi ulnaris, ulnarni dio m. flexor digg. profundus)
 mm. lumbricales III et IV, svi mm. interossei
 mišići tenara koje NE inervira n. medianus (m. adductor pollicis, caput
profundus m. flexoris pollicis brevis)
 mišići hipotenara
o osjetna: koža ulnarne strane šake:
 2 ½ prsta dorzalno
 1 ½ prst palmarno
  klinika:
o šaka nalik pandži (papku): ekstendirani proksimalni članci, flektirani srednji i
distalni članci, palac je u abdukciji i ne može se aducirati (= pozitivan
Fromentov znak: otežano držanje predmeta između palca i kažiprsta), pri
stiskanju šake IV. i V. prst ostaju istegnuti, V. prst se ne može približiti palcu
pri opoziciji, fleksija i ulnarna abdukcija šake su otežani
o sindrom sulcus ulnaris – kompresija n. ulnaris u istoimenom sulkusu
o sindrom Guyonova tunela – kompresija n. ulnaris u Guyonovoj loži, očituje se
parestezijom IV. i V. prsta te kasnije boli u zglobu šake

N. cutaneus antebrachii medialis (C8, Th1)

 tijek: izlazi iz fasciculus medialis, pruža se usporedno s v. axillaris, v. brachialis i
v. basilica prema distalno, s v. basilica probija fasciju nadlaktice i završno se grana
 ogranci i inervacija:
o r. anterior – osjetna inervacija kože prednje površine podlaktice
o r. posterior – osjetna inervacija kože ulnarne površine podlaktice

N. cutaneus brachii medialis (Th1, Th1)

 tijek: izlazi iz fasciculus medialis, priključuje mu se n. intercostobrachialis iz
n. intercostalis II
 inervacija:
o osjetna: koža na medijalnoj strani nadlaktice

N. axillaris (C5, C6)

 tijek: izlazi iz fasciculus posterior, prati a. circumflexa humeri posterior kroz lateralni
pazušni otvor
 ogranci:
o n. cutaneus brachii lateralis superior – obilazi stražnji rub m. deltoideus i pruža
se prema ramenu
o rr. musculares
 inervacija:
o motorička: m. deltoideus, m. teres minor
o osjetna: koža ramena (lateralni dio)

N. radialis (C6 – Th1)

 tijek: polazi od fasciculus posterior, nalazi se u sulcus n. radialis gdje ga prati
a. profunda brachii te potom spiralno zavija oko srednje 1/3 humerusa i prolazi između
m. brachioradialis i m. brachialis prema fleksornoj strani lakta gdje se terminalno
grana
 ogranci:
o n. cutaneus brachii posterior – inervira kožu stražnje strane nadlaktice
o n. cutaneus brachii lateralis inferior – inervira kožu lat. strane nadlaktice
o rr. musculares (prije ulaska u canalis n. radialis) – inerviraju m. triceps brachii
o n. cutaneus antebrachii posterior – inervira kožu stražnje strane podlaktice
o rr. musculares (nakon izlaska iz canalis n. radialis) – inerviraju radijalne mišiće
podlaktice
 terminalne grane
o r. profundus – mješovita grana, probija m. supinator i pruža se spiralno oko
radijusa prema stražnjoj skupini mišića podlaktice
 n. interosseus antebrachii posterior – nastavak r. profundus, inervira
duboko mišićje podlaktice i čahuru radiokarpalnog zgloba
o r. superficialis – osjetna grana, pruža se lateralno od a. radialis, prekrivena je s
m. brachioradialis, zavija na dist. 1/3 podlaktice ispod tetive m. brachioradialis
prema straga
 nn. digitales dorsales (5 živaca) – inerviraju dorzalnu stranu 2 ½
radijalnih prstiju
 r. communicans cum n. ulnari – anastomoza s r. dorsalis n. ulnaris
 inervacija:
o motorička:
 svi ekstenzori nadlaktice
 svi ekstenzori i radijalni mišići podlaktice
o osjetna:
 stražnja strana nadlaktice i podlaktice
 koža radijalnog dijela dorzuma šake, dorzalna strana 2 ½ radijalnih
prstiju
 napomena: nema područja autonomije (tj. sva područja kože koje
opskrbljuje n. radialis mogu inervirati i drugi živci)
 klinika:
o viseća šaka – posljedica ozljede r. profundus; šaka se ne može dorzalno
flektirati, a pri ispruženoj podlaktici se ne može supinirati
o ozljeda u sulcus n. radialis – pri frakturi humerusa
o ozljeda iznad sulcus n. radialis – gubitak funkcije tricepsa
o cheiralgia paraesthetica – izolirano oštećenje r. superficialis (rijetko), očituje se
parestezijama i boli u inervacijskom području, uzrok mogu biti preuske lisice
(tzv. „uzetost zatvorenika“)
ARTERIJE NOGE

A. iliaca externa
 tijek: prolazi uz granice velike i male zdjelice do lacuna vasorum gdje ispod lig.
inguinale prelazi u a. femoralis
 ogranci:
o a. epigastrica inferior – prolazi prema vagina m. recti abdominis, anastomozira
s a. epigastrica superior (a. thoracica interna), daje ogranke:
 a. cremasterica (M) / a. lig. teretis uteri (Ž)
 r. pubicus – anastomozira s a. obturatoria (corona mortis)
o a. circumflexa ilium profunda – paralelno s lig. inguinale seže prema crista
iliaca, opskrbljuje duboke bočne trbušne mm., anastomozira s a. iliolumbalis
(a. iliaca interna)

A. femoralis
 tijek: počinje u lacuni vasorum, prolazi ispod m. sartorius te potom kroz canalis
adductorius i hiatus adductorius te prelazi u a. poplitea
 ogranci:
a) ogranci koji se odvajaju u femoralnom trokutu:
o a. epigastrica superficialis
o a. circumflexa ilium superficialis – seže prema spina iliaca anterior superior
o a. pudenda externa superficialis et profunda – daju ogranke:
 rr. inguinales – opskrbljuju ložu i LČ ingvinalnog područja
 rr. scrotales/labiales anteriores
o a. profunda femoris – seže prema lat. i dorzalno, daje ogranke:
 a. circumflexa femoris medialis – između m. pectineus i m. iliopsoas
 r. superficialis – opskrba kože iznad trigonum femorale
 r. profundus – prema dorz. strani collum femoris
 r. acetabularis – prema zglobu kuka
 r. ascendens – anastomozira s a. obturatoria
 r. descedens – opskrba aduktora
 a. circumflexa femoris lateralis
 r. ascendens
 r. descendens
 r. transversus
 aa. perforantes I – III: krajnje grane, probijaju aduktore te dolaze na
stražnju stranu natkoljenice, daju ogranke:
 a. nutricia femoris superior – od a. perforans I
 a. nutricia femoris inferior – od a. perforans III
b) ogranci koji se odvajaju unutar aduktornog kanala:
o a. descendens genus – spušta se kroz canalis adductorius, probija septum
vasoadductorium i opskrbljuje m. vastus mediales te daje ogranke:
 rr. articulares – sudjeluju u tvorbi rete articulare genus
 r. saphenus – prema čahuri zgloba koljena
 klinika: a. femoralis se ne smije podvezivati distalno od odvajanja a. profunda femoris
jer rete articulare genus ne osigurava dovoljan kolateralni optok
A. poplitea
 tijek: seže od hiatus adductorius kroz fossa poplitea po stražnjem zidu zglobne čahure
koljena i preko m. popliteus do tetivnog luka m. soleus
 ogranci:
o a. superior medialis genus
o a. superior lateralis genus prema rete articulare genus i rete patellae
o a. inferior medialis genus prema rete articulare genus, rete patellae i rete
o a. inferior lateralis genus infrapatellare
o a. media genus – oprskrbljuje perimeniskalni prostor i rete centroarticulare za
ligg. cruciata
o aa. surales – opskrba mišića lista
 terminalni ogranci (Waldeyer):
o a. tibialis anterior
o a. tibialis posterior
o a. peronea (fibularis) – prema nekim literaturama, ovo je grana a. tibialis post.
 klinika: a. poplitea se ne smije podvezivati

A. tibialis anterior
 tijek: kroz otvor u membrana interossea cruris dospijeva u ekstenzorsku ložu
potkoljenice te seže distalno između m. tibialis anterior i m. extensorum digg. longus;
dalje prolazi ispod retinaculum mm. extensorum inf. te prelazi u a. dorsalis pedis
 ogranci:
o rr. musculares – opskrbljuju ekstenzore potkoljenice
o a. recurrens tibialis anterior prema rete articulare genus
o a. recurrens tibialis posterior
o a. malleolaris anterior medialis prema rete malleolare laterale
o a. malleolaris anterior lateralis

A. tibialis posterior
 tijek: počinje ispod arcus tendineus m. solei i seže zajedno s dubokim fleksorima
(medijalno od n. tibialis) prema straćnjem medijalnom području gležnja gdje leži
između tetiva m. flex. digg. longus i m. flex. hallucis longus; ispo retinaculum mm.
flexorum (tarzalni kanal) prelazi u a. plantaris medialis et lateralis
 ogranci:
o rr. musculares – opskrbljuju fleksore potkoljenice
o r. circumflexus peronealis – opskrbljuje m. soleus
o rr. malleolares mediales – prema rete malleolare mediale
o rr. calcanei – prema tuber calcanei
o a. nutricia tibiae

A. peronea (fibularis)
 tijek: seže po stražnjoj strani fibule, distalno dolazi ispod m. flex. hallucis longus te
završava na stražnjoj strani lateralnog gležnja (rr. malleolares laterales)
 ogranci:
o rr. musculares – za m. soleus, duboke fleksore i mm. peronei
o a. nutricia fibulae
o r. perforans – prolazi kroz membrana interossea prema rete malleolare lat.
o r. communicans – anastomozira s a. tibialis post. iznad nožnog zgloba
o rr. malleolares laterales – krajnje grane prema rete malleolare lat.
o rr. calcanei – prema rete calcaneum
Rete articulare genus:
 a. femoralis:
o r. descedens a. circumflexae femoris lateralis
o a. genus descedens
 a. poplitea:
o rr. musculares
o a. genus superior medialis et lateralis
o a. genus inferior medialis et lateralis
 a. tibialis posterior:
o r. circumflexus peronealis
 a. tibialis anterior:
o a. recurrens tibialis anterior
o a. recurrens tibialis posterior

A. dorsalis pedis
 tijek: seže lateralno od tetive m. ext. hallucis longus i prati n. peroneus profundus
 ogranci:
o a. tarsalis lateralis – opskrbljuje kratke ekstenzore prstiju i čahura lat. donožja
 a. metatarsalis dorsalis V
o aa. tarsales mediales – uglavnom dvije manje arterije
o a. metatarsalis dorsalis I – po nekim lit. odvaja se od a. arcuata
 aa. digitales dorsales – 2 arterije
o a. arcuata – odvaja se prema lateralno u visini Lisfrankove zglobne linije i
anastomozira s a. tibialis posterior; daje ogranke:
 aa. metatarsales dorsales II – IV – daju ogranke:
 aa. digitales dorsales – po 2 iz svake a. metatarsalis dorsalis
 a. plantaris profunda – prodire u I. intermetatarzalnom prostoru kroz m.
interosseus dorsalis I prema planti stopala te sudjeluje u izgradnji arcus
plantaris profundus

Rete malleolare mediale

 a. malleolaris anterior medialis (a. tibialis anterior)
 rr. malleolares mediales (a. tibialis posterior)
 aa. tarsales mediales (a. dorsalis pedis)

Rete malleolare laterale

 a. malleolaris anterior lateralis (a. tibialis anterior)
 rr. malleolares laterales (a. peronea)
 r. perforans (a. peronea)
 a. tarsalis lateralis (a. dorsalis pedis)

A. plantaris medialis
 tijek: slabija krajnja grana a. tib. post., seže uz medijalni rub stopala između
m. abductor hallucis i m. flexor digg. brevis
 ogranci:
o r. superficialis – završava kao a. plantaris hallucis medialis
o r. profundus
A. plantaris lateralis
 tijek: snažnija krajnja grana a. tib. post., prolazi po lateralnom dijelu stopala između
m. flex. digg. brevis i m. quadratus plantae
 ogranci:
o arcus plantaris profundus
 aa. metatarsales plantares I - IV
 rr. perforantes proximales
 rr. perforantes distales
 aa. digitales plantares communes – nastavljaju tijek aa.
metatarsales plantares, daju ogranke:
o aa. digitales plantares propriae I – IV – po 2 iz svake
a. digitalis plantaris communis
 anastomoze arcus plantaris:
 r. plantaris profundus a. dorsalis pedis
 r. profundus a. plantaris medialis
o a. digitalis plantaris propria V – nastavlja tijek a. plantaris lateralis

A. iliaca interna
- parijetalni ogranci:
 a. iliolumbalis – prolazi iza m. psoas major
o r. lumbalis – opskrbljuje m. psoas major i m. quadratus lumborum
o r. iliacus
o r. spinalis
 aa. sacrales laterales
o rr. spinales
 a. obturatoria – seže ispod linea terminalis prema canalis obturatorius
o r. pubicus – anastomozira s r. pubicus a. epigastricae inferioris
o r. acetabularis – ulazi u lig. capitis femoris
o r. anterior et posterior – opskrbljuju m. obturatorius ext. i mm. adductores
 a. glutea superior – prolazi kroz foramen suprapiriforme
o r. superficialis – između m. gluteus maximus i m. gluteus medius
o r. profundus – između m. gluteus medius i m. gluteus minimus
 a. glutea inferior – prolazi kroz foramen infrapiriforme, opskrbljuje m. gluteus max.
o a. comitans nervi ischiadici

VENE NOGE

2 venska sustava:
 površinske vene (potkožne vene) – leže iznad fascije = epifascijalne
 duboke vene (prateće vene) – leže ispod fascije = subfascijalne
- oba venska sustava imaju zalistke, a povezani su preko rr. perforantes (communicantes); za
razliku od istoimenih anastomoza dubokih i površinskih vena ruku, na nozi rr. perforantes
imaju zalistke koji osiguravaju jednosmjeran tijek krvi iz sustava dubokih vena u sustav
površinskih vena
Površinske vene noge:
a) na stopalu:
 rete venosum dorsale pedis
 rete venosum plantare pedis
b) na ostatku noge:
 v. saphena parva – nastaje kod lateralnog ruba stopala, prema proksimalno prolazi
zajedno s n. suralis između glava m. gastrocnemius; na sredini lista prolazi kroz fascia
cruris i ulijeva se u v. poplitea
 v. saphena magna – nastaje kod medijalnog ruba stopala, seže proksimalno po
medijalnoj strani donjeg uda te se kroz hiatus saphenus ulijeva u v. femoralis; prije
utoka prima okolne površinske vene:
o v. epigastrica superficialis
o v. circumflexa ilium superficialis venska zvijezda
o vv. pudendae externae
 v. femoropoplitea – površinska anastomoza između v. saphena parva i v. saphena
magna, seže ukoso od distalno i dorzalno prema proksimalno i ventralno te se na
proksimalnoj 1/3 natkoljenice „ulijeva“ u v. saphena magna

Duboke vene noge:

 prate arterije donjeg uda; arterije stopala i potkoljenice imaju po dvije prateće vene,
dok arterije poplitealne jame i natkoljenice imaju po jednu prateću venu

Perforantne vene noge:

 Boydove vene – veza između v. saphena magna i vv. tibiales posteriores u području
lista
 Cockettove vene – veza između v. saphena magna i vv. tibiales posteriores u području
iza medijalnog gležnja
 klinika – pregled pri insuficijenciji vena:
o soleusova točka – ulazno mjesto Cockettove vene III između m. soleus i
dubokih fleksora
o gastroknemiusova točka – mjesto na sredini lista koje postaje vidljivo pri
insuficijenciji vv. perforantes između vv. koje opskrbljuju m. gastrocnemius i
v. saphena parva

LIMFA NOGE

2 sustava limfne odvodnje:

 površinske limfne žile – prate tijek površinskih vena
 duboke limfne žile – prate tijek arterija i dubokih vena

Površinske limfne žile noge:

 one koje prate v. saphena magna (limfni kolektori) dobivaju dotoke i s ekstenzorne
strane noge te sežu bez prekida do nlly. inguinales superficiales iz kojih potom odlaze
limfne žile kroz fascia lata do nlly. inguinales profundi
 one koje prate v. saphena parva vode u fossa poplitea gdje odlaze ili prema nlly.
poplitei (superficiales) ili prema limfnim kolektorima oko v. saphena magna
Duboke limfne žile noge:
 one koje prolaze ispred membrana interossea mogu u proks. 1/3 potkoljenice završiti u
nly. tibialis anterior
 one koje prolaze iza membrana interossea bez prekida dolaze u nlly. poplitei
(profundi)
 proksimalno od fossa poplitea, limfne žile prate vasa femoralia i dolaze do nlly.
inguinales profundi ispod lig. inguinale

Daljni tok limfe:

 iz nlly. inguinales prema Rosemüllerovom LČ u lacuna vasorum te potom prate vasa
iliaca do nlly. iliaci
 konačno limfa odlazi u periartoalne LČ

ŽIVCI NOGE

Plexus lumbosacralis
 plexus lumbalis – ventralne grane Th12 – L4 (s time da u sastav lumbalnog spleta
ulazi samo gornja ½ ventralne grane L4)
 plexus sacralis – ventralne grane L4 – S3 (s time da u sastav sakralnog spleta ulazi
samo donja ½ ventralne grane L4, a u sastav može ulaziti i dio S4)
 truncus lumbosacralis – spoj lumbalnog i sakralnog pleksusa, nastaje anastomozom L4
i L5

Rr. dorsales
 nn. lumbales: L1 – L3 daju nn. clunium superiores za osjetnu inervaciju regio glutea
ispod crista iliaca
 nn. sacrales: daju nn. clunium medii za osjetnu inervaciju regio glutea oko brazde
stražnjice

Plexus lumbalis:
 rr. musculares – kratke grane za m. psoas major et minor i m. quadratus lumborum
 n. iliohypogastricus (Th12 – L1)
 n. ilioinguinalis (L1)
 n. genitofemoralis (L1 – L2)
 n. cutaneus femoris lateralis (L2 – L3)
 n. femoralis (L1 – L4)
 n. obturatorius (L1 – L4)

N. iliohypogastricus
 tijek: između stražnje površine bubrega i prednje površine m. quadratus lumborum,
potom iznad crista iliaca prodire između m. transversus abdominis i m. obliquus
internus abdominis te dolazi između m. obliquus internus et externus abdominis
 ogranci:
o rr. musculares – za trbušne mišiće
o r. cutaneus lateralis – prema koži oko kuka
o r. cutaneus anterior – prema koži prepona
N. ilioinguinalis
 tijek: prolazi kao i n. iliohypogastricus kroz trbušne mišiće, potom leži na unutarnjoj
strani lig. inguinale i prolazi kroz anulus inguinalis superficialis prema koži vanjskih
genitalija
 ogranci:
o rr. musculares – prema trbušnim mišićima
o nn. scrotales / labiales anteriores – prema koži skrotuma / velikih usana

N. genitofemoralis
 tijek: prodire kroz m. psoas major i spušta se po njemu
 ogranci:
o r. femoralis – prolazi lateralno od a. femoralis kroz lacuna vasorum, osjetno
inervira kožu oko hiatus saphenus
o r. genitalis – prolazi lateralni i dorzalno od funiculus spermaticus / lig. teres
uteri, kroz ingvinalni kanal; motorički inervira m. cremaster, a osjetno skrotum
(odnosno labia majora), periorchium i kožu medijalne strane natkoljenice

N. cutaneus femoris lateralis

 tijek: seže ukoso preko m. iliacus prema spina iliaca anterior superior i dospijeva ispod
lig. inguinale i pod fascia lata nastavlja tijek na laterlnoj strani natkoljenice; potom
probija fasciju u sredini i dolazi u potkožje
 inervacija:
o osjetna: koža lateralne strane natkoljenice

N. femoralis
 tijek: seže u žlijebu između m. psoas major i m. iliacus prema lacuna musculorum te
ispod lig. inguinale prema ekstenzornoj strani natkoljenice gdje se lepezasto
terminalno grana
 ogranci:
o rr. musculares – za m. iliopsoas, m. quadriceps, m. sartorius i m. pectineus
o rr. cutanei anteriores – prema koži prednje strane natkoljenice
o n. saphenus – prolazi lat. od a. femoralis kroz aduktorni kanal, probija
membrana vasoadductoria te potom i fascia cruris u visini caput tibiae te seže s
v. saphena magna do medijalnog gležnja; daje ogranke:
 r. infrapatellaris – inervira kožu medijalne i prednje strane koljena
 rr. cutanei cruris mediales – inerviraju kožu medijalne i prednje
površine potkoljenice i medijalnog gležnja

N. obturatorius
 tijek: seže medijalno prema unutrašnjoj strani male zdjelice, provlači se ispod
m. psoas major, križa linea terminalis na razini art. sacroiliaca te prolazi kroz canalis
obturatorius do aduktora natkoljenice
 ogranci:
o r. anterior –prolazi ispred m. adductor brevis te daje ogranke za m. pectineus,
m. adductor longus, m. adductor brevis i m. gracilis; daje i krajnju granu:
 r. cutaneus – inervira kožu medijalne strane natkoljenice
o r. posterior – prolazi iza m. adductor brevis te daje ogranke za m. obturatorius
externus i m. adductor magnus; daje i osjetnu granu:
 r. articularis – inervira čahuru zgloba kuka
Plexus sacralis:
 rr. musculares – kratke grane za m. obturatorius internus, m. piriformis i m. quadratus
femoris
 n. gluteus superior (L5 – S1)
 n. gluteus inferior (L5 – S2)
 n. cutaneus femoris posterior (S1 – S3)
 n. ischiadicus (L4 – S3)
 n. pudendus (S2 – S4)

- sakralni splet smješen je na prednjoj površini sakralne kosti ispred m. piriformis, a iza
a. iliaca interna

N. gluteus superior
 tijek: s istoimenim KŽ prolazi kroz foramen suprapiriforme
 inervacija:
o motorička: m. gluteus medius et minimus, m. tensor fasciae latae

N. gluteus inferior
 tijek: s istoimenim KŽ prolazi kroz foramen infrapiriforme
 inervacija:
o motorička: m. gluteus maximus
o osjetna (Jalšovec): čahura zgloba kuka

N. cutaneus femoris posterior

 tijek: prolazi zajedno s n. ischiadicus kroz foramen infrapiriforme; distalno od donjeg
ruba m. gluteus maximus nalazi se subfascijalno, potom prodire kroz fascia lata u
sredini dorzalne strane natkoljenice i proteže se do fossa poplitea
 ogranci:
o nn. clunium inferiores – inerviraju kožu donjeg dijela regio glutea
o rr. perineales – inerviraju kožu međice i vanjskih genitalija

N. ischiadicus
 tijek: prolazi kroz foramen infrapiriforme i prelazi preko m. triceps coxae i
m. quadratus femoris te se spušta prema natkoljenici između tuber ischiadicum i
trochanter major; križa m. biceps femoris te stiže u fossa poplitea gdje se obično
terminalno grana (ali može se granati već i na razini foramen ischiadicum)
 kolateralni ogranci:
o rr. musculares – za m. triceps coxae, m. quadratus femoris, m. biceps femoris,
m. semimembranosus, m. semitendinosus i m. adductor magnus
o r. articularis – za inervaciju čahure zgloba kuka
 terminalni ogranci:
o n. tibialis
o n. peroneus communis
N. tibialis (L4 – S1)
 tijek: kroz fossa poplitea prolazi lateralno od v. poplitea te dospijeva ispod tetivnog
luka m. soleus između površinskih i dubokih fleksora; dalje se pruža lateralno od vasa
tibialia posteriora kroz tarzalni kanal iza medijalnog gležnja gdje se terminalno grana
 kolateralni ogranci:
o rr. musculares – za mišiće stražnje lože natkoljenice i potkoljenice te
m. adductor magnus
o rr. articulares – za inervaciju čahure zgloba koljena i nožnih zglobova
o n. interosseus cruris – osjetni ogranak, seže po membrana interossea do čahure
gornjeg nožnog zgloba
o n. cutaneus surae medialis – inervira kožu lista, ujedinjuje se s r. communicans
peroneus n. cutanei surae lateralis u n. suralis
o rr. calcanei mediales – inerviraju kožu pete
 terminalni ogranci:
o n. plantaris medialis
o n. plantaris lateralis

N. plantaris medialis
 tijek: prolazi kroz medijalni (gornji) kanal lakune vazonervorum, nalazi se površnije
od tetive m. flex. digg. longus
 ogranci:
o rr. musculares – za m. flex. digg. brevis i m. abductor hallucis
o r. medialis – inervira caput mediale m. flex. hallucis brevis i kožu palca
o r. lateralis
 nn. digitales plantares communes – inerviraju mm. lumbricales I – II
 nn. digitales plantares proprii – po 2 od svakog communis,
inerviraju kožu između I. i IV. prsta

N. plantaris lateralis
 tijek: seže lateralno od istoimene arterije, prolazi kroz lateralni (donji) kanala lakune
vazonervorum, nalazi se ispod tetive m. abductor hallucis
 ogranci:
o rr. musculares – za m. quadratus plantae i m. abductor digiti minimi
o r. superficialis
 nn. digitales plantares communes
 nn. digitales plantares proprii – inerviraju kožu lateralnog dijela
IV. prsta i kožu V. prsta
o r. profundus – inervira m. flex. digiti minimi brevis, m. opponens digiti
minimi, sve mm. interossei, mm. lumbricales III – IV, m. adductor hallucis o
caput laterale m. flex. hallucis brevis

N. suralis
 tijek: nalazi se u potkožju, prema distalno se pruža po stražnjoj strani potkoljenice
prateći v. saphena parva te dolazi do malleolus lateralis i lateralne strane stopala
 ogranci:
o rr. calcanei laterales – inerviraju kožu pete
o n. cutaneus dorsalis lateralis – n. suralis se nastavlja u ovaj živac koji inervira
kožu lateralne strane V. prsta i anastomozira s n. cutaneus dorsalis intermedius
N. peroneus communis (L4 – S2)
 tijek: ide po medijalnoj strani m. biceps femoris prema caput fibulae neposredno ispod
kože i fascije; poput vijka se omotava oko collum fibulae te prodire u dubinu između
mm. peronei te se terminalno grana
 kolateralni ogranci:
o rr. musculares – za caput breve m. bicipitis femoris
o rr. articulares – za čahuru koljenog zgloba
o n. cutaneus surae lateralis – inervira lateralnu stranu kože lista
 r. communicans peroneus – spaja se s n. cutaneus surae medialis
 terminalni ogranci:
o n. peroneus superficialis
o n. peroneus profundus

N. peroneus superficialis
 tijek: seže prema distalno prekriven s m. peroneus longus do talokruralnog zgloba
 kolateralni ogranci:
o rr. musculares – za mm. peronei
 terminalni ogranci:
o n. cutaneus dorsalis medialis daju nn. digitales dorsales pedis kao
o n. cutaneus dorsalis intermedius terminalne ogranke – osjetna in. II. – V. prsta
N. peroneus profundus
 tijek: kroz septum intermusculare cruris anterius dolazi u ekstenzornu ložu
potkoljenice te zajedno s vasa tibialia anteriora seže prema dorzumu stopala
 kolateralni ogranci:
o rr. musculares – za ekstenzore
o rr. articulares – za čahure zgloba stopala
 terminalni ogranci:
o nn. digitales dorsales pedis – inerviraju kožu dorzalne strane I.
intermetatarzalnog prostora te dodirne plohe I. i II. prsta, osim distalnih
članaka

N. pudendus
 tijek: najdistalniji živac sakralnog spleta, pruža se prema straga i dolje između m.
piriformis i m. coccygeus zajedno s a. et v. pudenda interna te prolazi kroz foramen
infrapiriforme kao najmedijalnija strukutura; dalje prolazi kroz foramen ischiadicum
minus te ponovno dolazi na dno zdjelice; s a. et v. pudenda interna nalazi se unutar
canalis pudendalis Alcock te se u razini stražnjeg ruba m. transversus perinei
superficialis terminalno grana
 kolateralni ogranci:
o n. rectalis inferior – inervira m. sphincter ani externus, sluznicu analnog kanala
te kožu oko analnog otvora
 terminalni ogranci:
o n. perinealis – brzo se podijeli na:
 n. perinei profundus – prvo se nalazi unutar spatium perinei
profundum, a potom probija fascia diaphragmatis urogenitalis inferior i
prelazi u spatium perinei superficiale; inervira mišiće međice
 nn. scrotales / labiales posteriores – pružaju se unutar spatium perinei
superficiale prema naprijed i inerviraju kožu vanjskih genitalija
 o n. dorsalis penis / clitoridis – pruža se prema naprijed u spatium perinei
profundum, a potom probija fasciju i dolazi u spatium perinei superficiale te
nastavlja do penisa / klitorisa koje osjetno inervira; n. dorsalis penis nalazi se
lateralno od a. dorsalis penis između tunica albuginea i fascia penis profunda
 inervacija:
o motorička: mišići urogenitalne dijafragme, m. sphincter ani externus,
m. levator ani
o osjetna: sluznica analnog kanala, koža međice, pars spongiosa urethrae,
stražnju stranu skrotuma / velikih usana, penis (osim korijena) i klitoris

N. coccygeus
 tijek: posljednji spinalni živac, izlazi iz spinalnog kanala kroz hiatus sacralis te se
terminalno grana
 ogranci:
o r. anterior – zakreće prema naprije i probija m. coccygeus te ulazi u sastav
plexu coccygeus
o r. posterior – anastomozira s dorzalnim granama S4 – S5 te sudjeluje u osjetnoj
inervaciji kože trtice
 plexu coccygeus = ventralne grane S4 – S5 + r. anterior n. coccygei
o nn. anococcygei – ogranci trtičnog spleta koji inerviraju m. coccygeus i
m. levator ani te kožu između analnog kanala i vrha trtične kosti

Klinika (lezija pojedinačnih živaca noge):

 n. femoralis – otežano hodanje i penjanje uz stube (oslabljenja fleksija kuka), ukočen
hod s koljenom u hiperekstenziji (onemogućena fleksija koljena, ali i ekstenzija protiv
otpora), oslabljen patelarni refleks, ispadi osjeta u inervacijskom području
 n. obturatorius – noga se pri hodanju u zamahu vodi cirkumdukcijom u zglobu kuka,
ispad osjeta na unutrašnjoj strani natkoljenice (anestezija oblika jahaćih hlača)
 n. gluteus superior – nemoguća abdukcija u zglobu kuka, noga zdrave strane se spušta
pri hodanju prilikom stajanja na paretičnoj strani = Trendelenburgov znak
 n. gluteus inferior – ekstenzija u kuku je oslabljena, ustajanje iz sjedećeg položaja i
penjanje uza stube nisu izvedivi
 n. ischiadicus – hodanje je ograničeno, ali moguće ako je očuvana funkcija ostalih
živaca noge (koji inerviraju gluteuse, ekstenzore i aduktore natkoljenice); fleksija
stopala je poremećena, javljaju se ispadi osjeta lateralne i dorzalne strane potkoljenice
i stopala;
o ishijalgija (sindrom ishijasa) – uzrokovana je kompresijom (npr. prolaps diska)
ili nepravilnim davanje im. Injekcije; simptomi i znakovi:
 bolovi u lumbalnoj regiji koji se prenose sve do ruba stopala
 bolovi se mogu pojačavati pri kihanju, kašljanju ili pritiskivanju
 osjetljivost kralježnice pri pritisku s zatezanjem paravertebralne
muskulature, bol pri pritisku na Valleixove točke
 čuvajuće držanje s nogom u blagoj fleksiji i vanjskoj rotaciji
 uzetost muskulature prstiju stopala, oslabljen Ahilov refleks
 pozitivni Lasègueov znak i Moutard-Martinov znak
 n. tibialis – kandžasto zgrčeno stopalo (zbog ispada mm. interossei)
 n. fibularis communis – pijetlov hod: pacijent abnormalno podiže nogu da stopalo ne
bi zapinjalo o tlo, dorzalna ekstenzija nije moguća, pacijent hoda po vrhu stopala