Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • 2K views

    Metodika Nastave Prirodoslovnog Područja

    Uploaded by

    Samo Ja
    Vesna Kostović-Vranješ Metodika nastave prirodoslovnog područja

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content

    You might also like

    Metodika Nastave Prirodoslovnog Područja

    Uploaded by

    Samo Ja
    2K views131 pages
    Vesna Kostović-Vranješ Metodika nastave prirodoslovnog područja

    Original Title

    Metodika nastave prirodoslovnog područja

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Vesna Kostović-Vranješ Metodika nastave prirodoslovnog područja

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    2K views131 pages

    Metodika Nastave Prirodoslovnog Područja

    Uploaded by

    Samo Ja
    Vesna Kostović-Vranješ Metodika nastave prirodoslovnog područja

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 131
    AR Vesna Kostovié-Vranjes - METODIKA NASTAVE PREDMETA PRIRODOSLOVNOG PODRUCJA > 2 a Ae | é 7 4 Sk) Skolska knjiga | _— |. |= | r SADRZA] REDGOVOR Tr Pera do 2 eee rodeos sorenenom ies reIRoDOSLOVLE UFURKULU O8VEZNOG OBRKZOVANA ‘ot = Poterane| sin eal — a etn nse prams poets = Ope predates pda * 2 See dreabeao ced piodsonog edn = roles u kuru 2 obveznoobrazvanie Pe anne acn cl Nacoaiom nom ana — % cee ewer prodsienh sap obrzoim sina TOOIKA NASTAVE Sr Poem netdie ase ; > uns nares peda prtodesoreg pee — 2 nce nae rena oie Nh wae etude hsv predmeta prodostog poi at 7 crane dina POZNAVAN)E UNASTA si r “ Spomnnanje nasa pedetapvodolomeg poruth “ ‘Ose spa ° Ca ahustveno spoanavan “ Sh Spoanavanie time {ZvORIZNANJA U NASTAMI PREDMETA PRIRODOSLOVNOG PODRUCIA 2 Ti lwvora starnast kao izvorznanja = * 2 err nda asta print prvodesoog pods ——— S22. Auta nastana srdstva “ 523, Audiovzvlnanastava stedeva ‘6 424 Tekstualh iver anaja é 525, Ratunan sacrtajikao iver maja @ Internets sadajhas ior ena o Come JAGALA U NASTAVI PREDMETA PRIRODOSLOVNOG PODRUCIA_72 64 Grafoskop (ps proton) ™* 62 Flckamera s 2 Ratunalo % 7, _METODICK OBLICI RADA U NASTAVI PREDMETA PRIRODOSLOVNOG PODRUCJA _78 74 Fontan oblikrads © 72, Grapiobicrada 2 18. Timsk abl rade o 75. Rad uparovina 8 24 ndiduanirad ° 8 _NASTAVNE METODE U NASTAVI PREDMETA PRIRODOSLOVNOG PODRI %0 Si Metoda demonstracie ™ S11 Demonstitanjeprecneta * 2 bemonsvacia mitrskopshi prepara jim mikroskopom 2 513. Damonstracnmitrskopslh prepaatau projekt * 514 Demonstraciapokusa 6 515. Demonstracia nastavnih Fimova %8 16 Demonstraiainvora aan roel s 517. Damonstracazidne slike 101 82. Metoda rater radona 103 13. Metoda usmenog agar (monolostaalromasta. 106 84 Metoda raxgovor (dijo, erotematsa) 107 5 Matoda rad ma tekst 108 Ne Metods pean a 17 Metodacrtana (strat radon) rr 1 labor umvedavanjenastavih mets 1» 9. STRATEGIE ODGOJA I OBRAZOVANJA U NASTAV PREDN RIRODOSLOVNOG PODRUG) 4 81 Nastayne svatgi ativnog ween "7 ae es bis eb a Skok ser Suara tbr 200 Primer pstne pripreme za nastavnu jenicu Ekolsko boost bea borovana kre, nasa’ predmet Surat kts used) strukowoSkl 2a smjet Sumas tbnigar 206 Tor vata vmjrenanastave 90> Prmjer sane pripreme a nactavupredmeta Statarstvo ured strukown)Skl 2 sirer Agatti tear mu 102 Projlananastave - P Sears 24 Pimjerpsone pripreme a nastaw predmeta Osnove paras blest sadn strukovnoj hola sme eternal teri¢ar as 25. Primjer sane prpreme anasto predneta Tehnologi zanimani rnastavnog pode Blogs higenom ekolgijom usednoj strukowno) skal za mer Kuhar a 102 Prinjar ueenihog pros 10> nterdaiplinars nstava doe enermana nastev terial z starve cia zadataka odo ‘Shrazovani 8 081220} Z . DMETA PRIRODOSLOVNOG PODRUCIA es HL. IZVANUCIONICKA NASTAVA PREDMETA PRIRODOSLOVNOG 1 14, VREDNOVANJE POSTIGNUCA UCENIKA U NASTAVI PREDMETA PRIRODOSLOVNOG PODRUCIA no chr Vainostinvadioikenstave — ito Planranetpipremane evanuionékemastave _— 11 Pragnje ueenihoihpostignuge _ 2 12. Proveravanewéeikowhpostignuéa 12 Usman provieravanie = a» tho Wate vanutionlkenasteve KO OBLIKOVANJE ODGOINO-OBRAZOVNOG PROCESA 160 | 1422 Pisano proveravanje a a 1023 Prakien provjernvanje 2 145. Projejvanjeuenikovhpostignuta a 1S Osjnjvanjevéenikowh postigua as 1422. alate ategoreacenjaja oa 1493, Altematimo ocjonjvanj uenihh postignuéa 0 14231 Orjenhajeradau gp 9 Tra Hae odgene-obrazovnog procese @ toa. Nastan’ st de odgojno-obrarovng process tna, Etape nastavnog sata foe Uvodenj ao etapa nastavnog 53 weet (adhanjenovh nastamhseitj ao etapa nastavnag ata ta. Vjetbanje Ha tapanastavmog sata vos Ponanj ko apa rastavnog st thas, Projravanje ko etapa nastavneg sats — : 132 Ocjenvane ada prjektu = M34 Paget pl cjnjvanjs 25 13,_ PLANIRANE, PROGRAMIRANE | PRIPREMANE NASTAVE PREDMETA PRIRODOSLOVNOG PODR! LUTERATURA ‘po Planivane i programirane nastave fo. Pripremane neste ———— - carr pare ra ptpremanjenastamog sata bs 184 Prine pan ppv 8 nasa stv ast paint out Diskusija = Sea 20 indoownog poi 1 ve 51 Prins pane na nest prea Fm poopimdnih au oe = Used srkomo ok a snjer Popa wharf nest — 11 ei @ 22 Pane anh prema at rd komo al oe 2 za emer Sars thir = Oe Prine plane pipe za astm jedi Boo hastov éetjk gta ast pene! Zaft uma ured suo) eee Cama asta more cba pornos tkom masta? — = PRIRODOSLOVLJE a: POVIJESNIRAZVO} PRIRODOSLOVLJA 12 ZNACENJE PRIRODOSLOVLJA U SUVREMENOM SVIJETU, —— lnutavanje pride stao je kal ‘eo postojanie dog rods. Iz pore pukog pretlavanj, Boe se za gl st |opstana, Drax koji se nalasio w vjénom kretan, Tutanu (teint upomavao je fvetni prostor, stvamost hoa gaje kewl, 2 tine sjeao praktiénoiskustvo i znanao pron pojata- ‘a procesima. Zahvalujti upravo Eoviskovo) ‘adezalstii pote pronalatana odgovera na pitas priodnejstarost procesima i pois ‘ama, o som postank | razvoju, ult meet U pritodL. na Zemli | u sven, steten su se speraj tiekom povistinagomilavale Tako se rand piodesone ce au sponse do ature syake swwremene judske 2jednice Prirodosovie, sup prodnihananost strate cpa produ svt Sender wrespor, od tomskejezgr prekoorgansih sustava do Tjdajenioga dle sve eratvaente re prirodnihananosti usmjeran jena promiens loje a iv upto te ne tava sho ritst zroka sila koje praia tin mijenam, Iakoau tert pritodslomna pout blag emia fh, pak ee danas podrate prirdaih _manost prose ulueuje gogra. gealg J lastononiju Pioedoslowne spornos tree ridonose eohupnom napretiasuvemenogéo- ‘eka, omogueaapimpilagodbu brzom aos ‘anos tehnketehologie jum tere 2a ‘dgovornedelovane prema vom ara, som todnom daitvenom ool. Stacia pina pritodoslvaa nana osim Stone tere raat ehnologama, danas se prinjenuluu mein farmsceutsh)iprehrambee| indi proizvodn uporabl energie te uporab abov lah neobnolivah priv resurea Uprave prirodosloune spozaje i ranvijene te nln prirodoslovne Kompetencie preduvjet sz urkladhvane Cvjlovih pores skladu $ odstvinramojem, odnosne predivjst si preladavanje kiize u drut, gospodarst | okoliu, koja je postala svakidatnjia sureme: noo ko, aloe pokazue tendency porastau godinama koje dalaze. Zao je od ‘vow suvremenom druttw posto pores | cbverasakog tenorika Zemjate ob za vale drdave da wede cbrazovane xa. odr razr u svoj odgojno-obrazovne sustave. ko |e obrzovane 2a odtvost celotivoti proce pak najet do edgovorostu pismenjivan 2 odrivort pada na obrazovnesustave kj te bajosposobit mladezs prepararane problema ralokano| rain kick promijane aktivno Aelvane teh ako pripremat za vot rad fdraivom drustvu. Kako 8 defini odrdtvog ‘anja, zadovojvane potteba sadasne gene ‘acer ugrofavaiabudtih generac da 22 ovale svje potted, posaa jedan Kuen slemenat uformulianju i provodenju rarvojai pallka jet, nun je koneepei odrvog re: ‘ja operacionalzai | prnjenjivat w past radi osiguravanja dugoreénograzoja drs | ‘tuvana col. Za uspein | ative clove ‘odrdivom drut, med ostalog potebna je na osnove manstvenogprouévanja pojdinth discipline koje se ubraa uprbodne manos biologie. Kemi, Fike, geogratie,geologie | sstronomije ABCA 1 ronal tt rs ve oblie dv organiza, oow ‘ane nasiegvana proce une Fhrlagede a ool wav sta, opt. gad. po arp abn ‘obmj poee ane Leo ras sh chee scion ar os ono pod prods pope 28 gem ye | jeans ebm eve eto: ie Pod ee pa Fees ars ee patorinot ath ceocmnn Balms Zensen | ah ube ia toc Cheeta rid elie. ga —Zems ows. | _ ze ei fermi mee cowsn = REET | ; el near ai pode ano ha heist _peidnpovona strona | hej svar pose smowowya — Stidapewen ieee En 1a. POVIJESNI RAZVO} PRIRODOSLOVLJA —————_—_—_————————— sa koje Govek sje pve priradoslone spo- [rae stiecotekom borbezaopstanak pakies ‘ermenor presto it psi promatra samo orient privdnih essa, Humanized 0 vot poducinanjeodiedoneahvatokakobis- ledae rate potetkoge prvi teuje stops poteocljno uparnavat i iuéavati odnosno Pocee jeu o priv u pdt Usamom po- eth zuavanjapitode’ prrodnihpoava ve Se onjecao bespomoean jar nije mogtepravino {vei ueotno-postedine vere pa su stogs njagove poten tumaéenjapriradnih poava bila temelena nastics ritlogiia pose na rneanatickim pradenims | tumaéenjima gba rebeskih jel hoa detovanana Zemiu. O& ‘os pragevjeka prema lartt rrodnom okoiu prikeraj eit ala poputertedavotinano Ta pe Lascas u Franesko| koji pots i ‘dba palealfita UK 1), Uprav se paleo stare kameno dab, smatra prvim revo Fandobljm Covi Hoe je tejalootpritie od 25 miljuna gona pri Kast do oko 10 000 tgodina pri Krista. Nati apa o prin procesima ul po tietuod statog Wek datine eka Nii Eufat teiakinendij Kies near ltr narod, costal uprvepisan spomenikeo yptrb bi- ljaza ieee nasal 2700. godine pre Kreta apis ougoju votna za koje se pretpostea da su natal 1100, godine pre Krista, Posh ca su vain api starth Egipeana kod kojh je reicing, 39 doba,dovegrlarelatimo sok stupan. Njhovo peznavaje vesting bazar riakoritenjmprirodahpipavak,destilana rlrlsnihvods pare, vstine tena rede 1ekora ile su temel x nastanakpeanih pops 50 raat jekovith bij, 700 ekovith sed ‘tara'900lenidihrecapata ocemu sedate ‘adit paps nstalu to doba kk, ote europkeprrodoslavne znanost pte sazapadne obale Male Aj stadasjog rash putota ime stoke zapada te sever ug Zavljeme strin Grka i Rimljanatumadens pi rodhihprocesa i pojava postupno se orlobada ‘lige misticama, apostaj ave vie deskrptiv ra tekathad ekspeimentalna Uantieko debe flozfi nastoe skupt, zapzatiisistematira {i postojeéaananj kako o piri tako i 0 Arustvenim pojvams, pa of randoblje nasa ‘mo enciklapedistom fazom priodnihzpanost. "Mnogiflzof toga dobapolasanjurcionano bast nastanakprivod, riven ramolkest I pojave u nj. Tako su ueeic jonske tole 6 stojeu pre Krista, polusall bjasnit mast nakprode is jednogeednithog potatka Tales (oko 625-346. god. pie Krist) je seatren ca Je rire natalie vods, prema Anakeimenu je nastala 2 2raka, roma Horak vae, a re ‘ma nalsimendrulzneodredenog vor, Aric floof su tumaél kako je priodajedinstvene, altineiserpn raznoie, psu stoga razalkost "prirodiobjatnjaal seni nepretanim ke tanjem razitkom A EL I TE SST apne manostvatajesolactomste(oko Osim soe shapio manja noi retain sapited els) prerslojjesve pod! Aisa susa2:jdiojesten sustavovh so ed of tama, raters eli e-_ssaos te polio rcv bia ome seers ie Gros ned) Aomsti__ razon estvl koja prema regen mien ty aoecletiGrgh suse baijelige- _bilastalnaineprenjerta Kaoje wotlouaazns see eaoinerlnimsastajjem rat azoliont hia tov lz eo fn Tee het toma upazom prstoru, seh kslatrin onan take ur ae elieobjerneajedinsts svn bies ji Historia naturals, evctopeli vin, serine promfertesatalakojestier- sta po skupinama 520 footiskh wate wee tar borberuprotnostiuvetrom pro- lao jesmatrao da su ular stuprew sta aaa fa sravedeno chen rekon neponenvitedaserganninemopu ret eed caumew veloc neprestano jedan drug peje or ej zero] rasta mera propa ‘eznoiosti iv big postal tere manstene ‘Hetematzeie i bilatke evluc, Arstotel je Into su grt ilzaf steeneprlrodoslovne ian po tame to je uta rene zanost rae aeslenon prkupla iil, s pola- Physi aro tema zancetosbetnama ‘Shoe eedwanat tumatenja. pk st oni dal Peta zoo histor time posta tele 0 ana Rom udu znanostina, Netlog Rei njpovacielokupnogdelvara des Cite tome je imac gk mise Aistotel_ gn sar zasuiimaa ute snanost 9 deen ser ee pre Krista, jeg matemo pois pode postavnju ij 0 at cat wtemeljtelem mnogih prodesovnhprrod \rocima ravi te weeny o vain ecg atc scram cele eegetopeal ore SSE See Sabicea ata cere tops pecan ea tay Wa 2laser 225s a5S Sees ‘odna poijestananostobijkama (Per phyton _ietatvao gradu funk oganizama, lkovta istoriass opisam 350 bl vets, 29g degs vost baka i natineheeona boesti, ar SABLA MEBeh 3 ix eg 4 ema toeltjom arene tan» saat eg ava post ene : Lpazia aaa ead x ataaeglives nse itgee canon Recep cae Death = 4 2am Snes ppctmimeteemirsiel i gaa leet saa Bl s2rP il = Bars TA Oe moskom pti lene eee Udox liu, th Sag ma ae ea paecinechiaanetee Srergratet mg ee Bike MAL aoe (Sef nao ina aa ap Sac 2S Hh Be 275) i= acne bt C220 AD2 Potpunije opie 800 bil vista toe ar vnstavanje po skupinama dao je gtk eee boteigar Pedi Dioskorid (stole) u en ikopediekovtg ble Poukaoljdenu koja se danas smata prvom materjom medkace Stupleneznnis 0 prvi starg visks obvi levimekdravnikPinje Stari (23-79) udehs owes pried (Naturals histori sastalenom, ist s mnogobrojnim organizmima iz tropekh ara jer je Aleksandr mej bio amin ‘ao mjestou hoje zansteviel mgulstaaiat orgenizme, a dobivenereultatewsporedivatis bjlenim spornsjms Nakonpropadanja Riskog Casta svstom je Tovadala praznovjre i neznanj, 2 tare le ‘enh dele Bil abrejonokaénjavan, ako fo sednjkovna znanstvenaiatraivanie bls ‘Vetagoci pod utjcaor raul ibe, pak Te pole mnoge nove ej \znanstvena oli at nsjati j20 to doba, bio Toma Akvis Ua,” HA), pedi a pornati flozofketéanskeskolastie, post po vokataina dekazivajada nema soba meds anon clgigne ms te potumageju kako rita big nastele od ntive var pod tlecalem ried {ow tras koeimaju moe eve enh Malobrojn poke stednjorekownog ins avai prrde bil su 8enoranirarmrfloskin ‘bijetinatemajnima na opazanimatopsive piu jedinorlzatsomaspkts.0 emu nan These pit rgaizama uj Pysiologu, Bovenjewpiodi oj se isu mola rcionalne han tumagea uutjcajem nadnareni sla 2h duhove (od renesanse, ponsipie bog oslobadan od al ethrés novih mali. relight nea goin (ano proiodh sad ae pntedie nanos se poeiaj av “SE nog tina manstverin so- ‘Saome Naji anrstvenidbe nese ca Nahant coed do Xynciasa 51) hoje romans eevee ‘oda pivode pj atom poe rade doiaetnatenl pie erp 500 rach era. ake Behe a Roe parse uo wenn Mtns, onde de Vin um) ete Sattar. area njegarh stat Siapotn as tenebe prod aponee han fog ‘od dobarenesansepitedeslowna manos po Stupno potea udajavt od nepostednog isk ve fednostanog skuplinna injeice {last Fike tomellene na tak steéenim spor pa stoge zantveic 15.1, staljéa ponovno Poets potebnim opstanima kak b por Biv opomg postjne hipoteze intemal ‘dobivenihreclata dan nove sme idee ‘rex: denjem odredenog problema, Posebno ‘adn logy u priodomanstvenim istrative ma imao fe pals astronom Niala Koper (0873, 1543) koe objvio aor ohaiocen tenor sustavueieta uj Derevolationibue erbium caelestum tvdett dase Zama chet ‘oko sje ostida leu oko Sunca SRA? Zbog Ielocentine toe Kopernik se amet prim rmodernimastronomom. Poniskuvloguuznan- stvenom opisivan planeta sstava ima je Johannes Hepler (157-1630). oie posta kona tz-Kepleoizanisopsomgibanjapla- ‘nets spometu jedstarsh matematihh form: lahojejemoguée revit opataninaplasima {L079 Najpznatia Keplerovatwrdna je da planet ne kre po krtnim, nag po eliptenim Dutanjsma, Ocem moderne pritadosiovne ma host ee ematra Galileo Gaile (1566, ~ 1642) Jat eon u zmanstvenaitatvana weo okspe Fimentalnu metodu \ matematitho formulianje fiialihzakona te time postavo temlj la: Sine ithe SLA 72 Osim toga on je abssnio slobodan pad, postvi jednadabu kosog hea, ‘dreio paraboghu putanju zm, ofr cio 4‘ njezinuprinjensnalukave mostove Galea opr Johannes Repl) Gale Gal Je fonsturao i teleskop koji e otro planine rnalMjesecs, eat uptervs stl i avjencan onstrukiiu Mljetne staze Rarvojem manstvenih tench jet priv deosionarucevanj usmeraajusenaprocese ivi bicima snagletenom orjentaciom na pre: ‘ent proutsvanjupoanazakoitostipokojme ‘eka svoti proces! uanimalnimorganizmima Utim se okolnastima spornaa priadostovmih procesapotinj banat na potankom ana ‘ju problema na ekspeimentu i samostalnom otlevanu to uote nglrae)prirodih na nos a posebice bolle Vanuuogu urazvoju prirodosivaima Willa Harvey (57. - 1657), ozs po proavanj nk sai pak objasnenjakvotoka, Medutin Harvey je vata po tex da sve vo nastaje zeta (at. omne ‘eum 2x ov) koje postvi na temalu cep Fimentalna doblventhdokarao vazmnotavanu sisavaca,Onjeusvom de Resprovaoradanju Aivtinj psan spsjarjejanesparmalestanice te nastjejeigteoplodee jae stance toni van Leeuwenhosk (1632 ~ 723) re dom otecem vskokvalltenih eta 600 vista ritteskope, otvora je moguénostivéavan mi Toskopsk sith objkat organiama(SURA. Utrenuthakada su mnoga pita bila ovorena Lecuwenhoek, poslje nazvan ocam ikobioo feopino jeri jodnestaniene organize, bakterjeetroctei sperm Osim mikroshop sh stultua, on je ena Zivot cits raaiith organiza pa je prvi opis fvotn (Gkiskakaca tej opsa0{cbesnio gradu kr votinogsustavapotok kr kroz keplare Pr Shite Kovistenjeskroskopasmatra se Robert Hooke (1635-1703), koieezltat vo i Iroskopskih trativanja objavo wl Mcro= grophiagSuxa)anjegoraananstvena str “anja temeluvremenim bilotkimgranams ‘Yjtstradvenasu nezamslve bez mikroshoskh iaugavenje:citologi, mivobolog- istolgi iembrologi. (i sedine 7 talinc,dotadatnj animanie 2 Them potpuno pret, ebemiear se used toéuju na porno straivanetvarite tine postar [pu ternjeanstveno-itrathackoj ken Tako Robert Boyle (1627, ~ 1681) trio dsj sak ‘lmant jdintvena esta ar koja se ne mote diet ne jednostrnj var, a bitanst nan ftvenk Henry Cavendish (1731. ~ 1810) otro atin proivodnje vodka u plinovitom stan injevanjem Hsing na poesinu metal ao Sto jecink it lao, SvedskiKemigar Carl Sehesle {a2 —1786 othe prinutnast ska arab a ‘ritanai keer Joseph Piste (733.~1804) dokana eds lagaranjem vodka u aka nasal eda ko su dabivent Kerli ezltat nasal [srtivanima paki iho nije potpunoezunio pesuprao bog toge mgt zanstenil ok va poneviati poke i objansvaldabivene tenuate Tako janes keiar Antoine Lavo ine (1743, ~ 174) ponalane sksperimenata Udi da su vod element ada je vod ‘Spo vedika isha te da su metal element, 2 [eclnespojei kj sdrdavoj voit. Upravo ne me 5LKA 8, Anon vanLeuvenhonk. Bn fm SUKA 9,0) chases Darvin, engl nate pri temelu dobivenih ecultats, Lavoe je rzvio tear da se element raza jedan of dr goga ludruujuuraitin ombinacjama, St Fe posta temelesuvremene km (04 Avstotlj bilo mnogo pokuiaa sista Zana organizama, al najpatpunt zmansvent susta temel btanicke nomenklaturenapravio evel svedskidestriptmibotaigar Car Linné (1707. ~ 1778). svom prvom dja Systema ne fara Linné jo svaku bij stu imenovao s va latiska mens, x. binarnanomenkltis ako da je prvim imenom eznatavao skupinu (rd), 8 drugim imenom organizam (wrstu). Uprave Lnnéave dvostruke atinsko imenovaie organ zanasezadrale do danas postal jetemal2a vedio vera med sta i za utvadvae nyhova evelutvnog avo). Stge je Linné pro aéenocem suvremane aksonomijasmarase "jednim od zaetnitaskologie. me ‘ry ORIGIN oF seectEs 19, stoljéu nog bile! strata ou grad corganzara ‘uve da au blk | 2hotinje tgradene od stania(Schleiden, 1858 Schwann, 1838 kojeimajusoju specfens grad funk Ju (Brown, 1831). Tere sen usporedvanu, srodnostravtku rgaizama anja sekompa- rativnsanatomstiRlogenetsk nan tumoéens, a utemelital flogene je engleski manstvenk prirodoslovac Charles Darwin (1609. ~ 1882) Uprave Darwinove (ka) isravnj fos bilnh i votnskih organiza te gealoskh sljeva i ani jor staat go Tosh raadobl jekom ehspedcebrodom Be- age (justo) uvjetovala sunastanak negove tear da je sje promjenj madsobno povezan,Naznakesojhspazaja Darin je dao uj Putovanejednog priredoslovce ok sv: eta, aaa tore dae u dl Postonok voto ;utem piednog adabira (The Origin of Species) (Sur. azakjuenarazmatarjau djl O pode jetindovjekalkoje Darwinava eon evlucl sivn bien pomotukoncepeie renin svi ‘omnih oblka proces priodnog odabla (x. {wotlk evolu la caso poemizans {etarane i opovgavan,ipak je ona postal temel azunijranu evolu vogsieta, Bar tana to so se danas 2a da je prion ode birkojije Darwin opisivao same jena od sila oj pre biolodheveluaju pak se Charles Darwin atta ocem evolu 12. kajem 9, ipoéethom 20, stljetanastupa espe imental fzatutavaja 2nansvenh istina prirdnim enanosima to omeguéavapostupn ‘ev pen priedosomi gana avjedno se Stvarajupredujtizaprinjenu nanos upraks Razv)pitedosoenestava se danas azar vena ltaivanje povodo seu suverenim a: boratoriina ss auvremenom tehnooglom, a uprrednam obs ZNACENJE PRIRODOSLOVLJA U SUVREMENOM SVIJETU nl sm Prirodosint saris duboko ukorejent {Tudstom duh tod daba praovka su po Sirnje prtodeneIudske mettle usheséan fhveta tivo seta koma Cvokpripada Tako [Manas suiramenom dtr kajebarakterzta brat rane) tehrogla, atime brojne mogue ost proalaenja now zanstvenihspozras isaac ad 0 temelinaiskonsojradoza Ton veka i potrebi za odgovoria na ptan fo svom postr, ranoj, le jest u pro A syemir. ek suprirdostoe poznsie bile bitne ea aro) drugs znanstventh dcil> raza prinjn usakidasnjam Hot Tako 5 pve spoenajo grad organizama sto ihjeovsk [jecno kod Kana votina | bazairana hug bile temel potetcima medicine a prve spoznsie o uzgou ij tere su botanic, agronomi Sumarstv. Danas, stalleinaskupln, prove favani i nadograivan rezltaiprirodslovih {srtivena majo jes uaz dsciplina tna od medicine farmaclepreko prehrambene Indust prolzvodne | risnoss energie str ‘van koritenj rod resursa,odnosno svi znanstvenim dsiplinama koe pronalaze redenj wusladvanaudstih potebasoéwe ‘om pvodnog i duttvenog olewia, au sad Sodivim rvojem- LU suvemenom situ prrodemanstvena zn jase satu opi vaanstvom Eoyetanstvs, 2 ueene prtodosoa je muna za azine jednosnog sustvesvakogpoedinca vt rad ZL stltu, tog jedan od vatihzadatak tgoja ebrazovana ken preodasiovnihsa- {raja stjecanje san ptodnim pojvama sustavima te ajcaneprkodosovne psmenest ompetenci oj ovakoga tebajuuvestiu nan sven natn azn razumjvane pode proces uj trazumjevanjeovjlakaojzina integralog dpa oiimacdgovorn logy uod- anu pride ramote Kako se priodosovnt sctiaj emallenaopstanna jerejina. log om azmisanjy{materatihom zakjutivanu tak oni omoguu ranianelgikog rat nog ikitkog mina te oblikovanje pozitivsh vows prema znanoat,tehnlogi. drut ‘hol. Uprveprrodslo’ sar prirdo- “Toma psmenospridonosaktinam oven situnjmaoeahtjevajv mane trunost al ‘ranvou interesa 2 istradivane | obrazovaie prodoslovnom podrugj, Zato se smatra da je Pojedina prrodarnansteno opsmenien ako je uojo manstenukoncepei metode,portipke Inala dono oka staralackom je ‘anu problema te ako razumij wv potebu _pativomog prradsloog abrazovana, (0 potetha ovogstaliedanaglatana 0 potebs _poticanjom mld na bolle usvaane prirado- slovnih obrazvai sdrsj te inbor zanimanj podrugju priednih manos tehnolgie. ako rarsjanjetemelnih ompetenia tx podrudia prirodeslovja potinje na potatky pr imarnog rar aot onan veznom dbrazovaju, ip w karim godinama formanog obrazovanjepodinje opadat interes een a sada iz pritedosoi Kako su u suvrrenom drastv patrebne vif reine opéth ompetentnost u podruj prides ine _ove prinjen, za ati sudjlovanje evo sradanina u joni asprvams, donoteju od Tuk i zakonodawstv ako fe unio vane a svakom stupjyformalnog obraorai jomagutt ieovit hontinulanousjaieprrodoeernth ‘nana rezwaiepriodesounepsmencsti pri rodeiovis kompetencia PRIRODOSLOVLIE U KURIKULU OBVEZNOG OBRAZOVANJA 4.4, POVIJESNI RAZVO} NASTAVE PRIRODOSLOVYA +22, POSEBNOST VAZNOST NASTAVNIH PREDMETA PRIRODOSLOVLJA 213, OPIS PRIRODOSLOVNOG PODRUCIA 214, ODGO}NO-OBRAZOVNI CILJEVI PRIRODOSLOVNOG PODRUCIA, ‘PRIRODOSLOVUJE U KURIKULU ZA OBVEZNO OBRAZOVANIE —— Uprav sbogvainostipreodosow nih znanj i prodeslownih kompetencl 2 ‘oti radu anremenom rust trea poser posomast vet ad pottkaprimarneg cbrarove a usmjeiti na usijane prvodamanstvenh sadrsis, na prtdomanstveno opimeniivan {razvjanje pritodostovih Kompetenc. Osim postaanja temel przedoslovnog ogeja ab ‘arena s osnovn) kl azn jj proces dajprovodt tontinutano jlevie a posebi- 2a. ca jevatno andra ga jekom sednodkaitog sbrervanja hada, upravil, pone opadat ne teres ueenika za sadrisie it priodoson Zato ieusuvremenom drtty nun tiskom formal nog obrzovania postavit ele pritdaanan stvene pismenost te hontina razne opch kompetenciau poducj pride Slvjs Jako bi sutra radnorpercbn pojedinct rool atvna jet profesonsino dslovati sila s odtvin razon POVIJESNI RAZVO] NASTAVE PRIRODOSLOVLJA sm Kako suse anil spaanaje o prt tke Jenapredovao {werden prodaznanstveninsa Jrtsjaunastarn’ proces Jasnoje dau probing} ‘jedi ie postjalo organiiano prenoinje _marja.asvespozajeo prod kojsuljudste- ‘allusvaidsjjborbiz opstanck, pencil su ‘sevsmenona sedetenarattaje Utom surardo- ‘jms oes ote ai ipojein oi Selstiall uodredenimjstnama Semen senaluplenespoanaestecene tijekom vada halts poese saps sistemas Najtarie cia avis su su plodnim do Tama ska in, Ganga (nd), Eufrat, Tigris (Sumerani Nil (Epa te su upravo na tim po Aruna poste orgeizranog odgoa abrazo ‘anja Sumeraniu3.tsulecu pe Krist sna sare Solezabogat hojinas elabotani- 4,220, minrlogtj, materatita, gama ateologia, stim sholama su pian eden i einowne’prepsval Klinastim psmam do ada prikupionespomaje Kin oanoj od ota Sita, abvazovl su samo bogete mushareekoj su vl kinesko pismo 15 000 znakovakojina Sub dostupni svt spi Obs odga Kink subi sistematénct ruts, aabrazovanje do ‘bog dréavnag cnoika ij ulutvao pede _znanost Ike su starom Egipt pronaden’ prvi piso pried ob wjekene posto pis’ dokasi ‘onatnima prenotenjaznanana lade generac |e Osatel2apsa na popu udaknz drab usvojit nana iti pojvama i procesima uptvodi + ste esnovmpmnos | usvot er prio- desea » une onc tg ano > razumt logy privodcznanstventh spornaja ‘uranoju tehnke i tehnolgie te doprinosu bo- jem Seu > eit vadnost postignuca preednihzmanostt Uuponjsnom kontakt rao clase > matina pourdanepodatezrailith vere te ott njhovuvanostuusvajnjy sania > raumjetvanot pos u laboratoru pr redneck me > anuj nutnot teense nastve us ra sposcbnostisnalazana (onjentace) priv > nautit upoteljvat mere instrament te pst pozomo vest jednostayne pokure > tit vanible pr prouéavanjudanepradne ojve te strat njhowu meduovimost » nautti aspravatio pokusima, analisai, vrednovatii tumatitprikupjne podathe > ati priazatirezultate opatana | mjernia srafikonom. tableom, matematicim irazom, ‘tematskom karom > rat hrtografshupismenost > oristtieifomacisom ehnologiom phan obo! iprarhars pedals > opisvat prize pojves pomoéu osnovath oncapispredosova, > oft eo medatinv s oinh > uotevatvrednovat orange prinenenth rods, yttn moda tora > mat posta pitanja tat odgovore, 8 rmostlna retvati probleme (suradvat tm skom radu > uso znanj potrebna za oftvane rtade tndgovorno se ednasit prema uporabi prod bogatstava ur odrtivirazvej val privodna ravnoteu | bialosksramolicot > svoj medunarodn! susty Frith ein pads jor jeden » manana peta stat oven > uot tamale sl gibaiau prio avons, pretvrbe ‘pris energie, eettromagnetne ‘ale pojve > upoanat grad stoma iatomsks jag, sv} soli ta prj a ha > pont sot cis thé njhov er "aire gost sls rn ra ve tna vatnost gen nhs log uno ‘sljedivanju : " . > rant sposbnosttumaéena piodno-geo tafskihpojava i procesa na Zemin lokalnojs label ain, PRIRODOSLOVLJE U KURIKULU ZA OBVEZNO OBRAZOVANJE —_—_———— sm Nacionalniokvint kurikulum rantje tt tngojne-obrazovne azine, osu: prediklsh tol obrazovene,osnovnoftlsko opée ob “eanoobrezovanje | srednjotholko obrazovaje ‘Osnovnatolsa rain wos te srdrjosol ‘ska razina omer koji oso vist Sole cine jedn clin opéegodgoia i obrazovania. Kako ta jecanje tore kompetencia nije dost ho osmogodinj és abrazvaneNaclonalnim Seokvinimburklumom, uzosmogodinj ope ‘hrazovane propiujzjedlcka opéeobrazov- hu jecgra ustedrji strukovaim i ujetigkin $olama te zjedihaengra 289 glomanje COpéesbrezovna jexgr usredajin tukovnim { “unjtnikim skalama je minimalno opée obra {ovaj Hoje e Sols dutnaosigurat encima Cee minimum opesobrasomnh sarzaa ca stjecanetemelnh kompetenciaw tin tklama {anos 60% strukovnogaodnosno unjtnighogs erklau prom ened i 40 % strukoynoge csinosoumjetickogs kvkulaudrogome razr Gu Uzevenim ranadina trogoiajhéetvero sodinjh strukovnth ol uo opéeabrazomih Secriaju stukomomu kurkulyvsiostuktut Tompetencla defiant srukomemloalikac- jam Udieopéeobrazovnihsodrtajaovisiostup- hu razvoj wenikovhspesebnosti ueeikovim ‘onostima te projet nartavnlba 0 sposobno ‘ima pojedinca za nastava abrazo Ginnazje kao opéeobrazovne srednje Shale u Cilostimajopésobrazvn kur pa je zbog toga ajina opceabrarovanje Set dubje od ‘veznoga opéagaabrezvanastrukornih kala Ncional hii rau odredujajedichs jexgru za sve gna,» vino otpu gina je (open, jena, matematizha i prirdostvnel, ‘ona se produblje | protrje novi sadiaima, predmatima i modula 25. ‘Odgojno-obrazovne razine i ciklusi Nacionalnoga okvirnoga kuriku- tuma ‘lgojno-cbrazovi ck u Ncionalnome oir nom kurkulumy obubvaéajy nekolko godine {alos oko odredene odgoinorcbrazone razne te aj aednithsodgojpo-obrazome c- {jv ednasna oekvaja to ue treba posi odredenomerazinam cu Ovisno 0 do} o-obrazonin azn dba uteri ko Ein je cain Nadonanomeokvimom ar kala odedena 3 at odgono-obrazowna c ‘usa ca secant kompetenc UH 16). Prelstin lll iV razedosnomne ska srg cts V.VL aed osnovne Sol. tei {Nil ezed osname sale. Ctr ius odnost senalillrazedsrednh strewn uth ‘Sola dok ett cu gnazaracbulvaca sya etirazeda, Neola o tome sto se ctw fils used tukovre umetiin Sk Tama odnosi na pra va tazreda, opéeobrazovn sada ov skolama mogu se poutavati ‘avi racredima, vino ostrukownor prt Tpotebara utente Otto sponse tla pin pete eat ust lrinane programe fgsno- komad deep chasroga cla ecesne cbraoh po prednwnh raved fede lt godine jergenomealiorame senatelina medusobne povezanst‘smisiene _(aiferencranome) i Stlskom hl DLT a KOLA Pers 252 Raspored prirodostovnih sadriaja usu ote vino oclsuoekvain vsnidkim kmpe- pa chico eadianna tenciomaprctarina Naconinom imo hrelams. “Tiekom omnovnotalsogistedaotklsog bra zovajau podruj prrodosovaueenc sjsu temelna maja Piao sda Nacionalnom ovimom arm su asporedent Eto formalnog ebrazovanspoethsima, au atom peed sim su ropa Ser incimenince= > prtodnim pjovama tsustavina: ian ln: riod aj Pant Zen Mater {sama ula prod a Kojeme Covel Ht niihova svostva, Zivot, Gibanja isle Energia lektromagnetnimtermodinarikim pojavama, {amicns} Zasnkcelnunavedene suche ltvsslingoajme sama odo tenebojeceunastanomproceubtcbadene i enrge meduelvn mova esti spared pireddovih sata po clam 1 Post anasto ‘.pnmoDa Goviex 2Lieathanjtkonunian 5. Odea 1 Orertac uw prostore 2 Zam Suncesstvn UL PLANET ZEMYA 3 rie anova Zale Feet Hina vd, ta, 2 se 4 Prodan bogs 5. Pedocsvanf poet pestorh proces _ 1 Yitizert ML ngrERyALIY 2 Sttureisvesa ova SVO)STVA 3. reoznvanie po via ukvaie ‘Kenia promfnereitinest CT Tirana 2 Gok ele anor 4. Brat proces {Nata teota Soa ——— a 2p GIBANAL SIE eae 2 Tirana val ek SS ee 2 Eektromagnets vl tlt LENERGIA 5. Atom toma ra, mente etice 4 Bolan nn razojusemira na koumlofo) ain te vant ‘anos kv; uoeavej vainost otra Fiteara kao cenove za osmilavanie | zvedbu suvremen wredaja > sostvima tar ke ingrad tv ne sv jet pocese u koja te tar Sud, mater Jama kj priv dabivaju jednostavnim postupcima, al one poizvedene u suvremeno) Fushi oftia keira blogs, koje se ost ‘aj na panatanjyprvdnih proces, pobre ‘ove tebnologijeuprizvodni hanetjekova te ‘rdonose rave medicine > struktu funksionirnju ah sustav: po laze od staice kao esnovnejediniceZvogs ia otha ae mck submolklsk te- ref svta tae nasedvaja proces koims te gens zaps ostarje u neko od raznolikh hla vot; wen ute ofedinkama i votnim ‘iechicama ekosustvateopragodbl ivinbigs “jet clita stom evolucje > geoprostornjegovinzakonitostia, prod him pojavoma\pocesima na Ze nstank, ‘eget | zadenj eoloskogaiprostornoge s+ sve ute da jholos sustav elated snostigovjeha prod a prostomisustavrenitat ako sunaveene ist prvodosovne cline usa Procesauregiiama:uteomeducdnosuprivednh tri ciueaabrazcvana pakseo¢eivanauee lemenatairustvnih pjavai proces osnala- nhs postognuta raj onan ockiusu ob ‘enju poston predogavaju presto. anu-_azorana. Kakobirarunjelraciu otekvanin ‘mjvanju i vecnovanju podstakaoekootkim i _utenikim postgnutine ural citusima prostorim sustaima:pripremalusezaatwnoi _abrazovana,u TABU eprikazane vporedba savjesno delovanjedrstvuteodgovorandnos _ofekvaih utenikh postignuea za pr cline roma oklisu priednim bogatstvima Prirda i éovek\ pra tom Povjestsnanost | razvolvlzeie &poedinim cusima navede riuNacionalnom shvrnom kuru (2011), MMBBTOIZER sono wena pstigna po ctusin a el = pia vj anos prema pd ‘vet rnjere ec th ian aor sida hot ‘opis lake Su se Wieom azoj detent mela tumatene reed pj, ‘=os orden print anlsra dnos veka pride mae speed rao chase em ponies acide ‘Teese pode peepee ohfenensonmalz ache owes redo raat ocean ocd uter ree ‘rato nastvene reg objene postal ala oven pois nano sor ei one prijs ‘=a nanstven | teols voue kom pore cerven eae vuole SNL ano primers hank lathe tena ‘opiatirconltich epithet ‘opis tor temodnaril, like gel aamolote ole argument prtodonantver poled ast. obs redullonzam halican ‘sprit ole arte pote wracumgevey tke mae cern inna iy ee SSE METODIKA NASTAVE 38, POJAM METODIKE NASTAVE 4.2, METODIKA NASTAVE PREDMETA PRIRODOSLOVNOG PODRUCJA Metodiku nasteveodredenog na stamog predmeta Esto jos nazvaj | primie- jana ddakska tog prednets, tobi uputivalo rato dajematodita do dldatike i ror ob razovanj, ako j idaktikagrana pedagogi, onda bi metodka nastave bila dio pedagogie I eon odgoj. Danas se metodiko nartave ‘sata zasebnom samoetalnom manstvenom, Israivathom | azojaom dicptinom koa ro ea zakonitost nastave pojeding nartavnog predate, odgejno-obrazoynog podruta i ne= og dragog odgojne-abrazovnog rad ij el 3a ‘= Pojam motocike nastave pojege od gre ke je métdes, to sna ietratvaie por, pristpanje pojavama hoje se proves, put ‘van tine. ednosno natin djlovaja sk plans puthojin se doles do unapred uvide- nog cia Prema epistemolgl gr pistome, _anje manost apistsmologia-znaneto zn nos) meted nastave mezeme defn kao sintetlu diciplna koja poverjepedagogiske {pshologiske manost sa manstvenim sad Jima i metedama koje laze adr) odgoino ‘abrazomog process jednognastavngpredmeta ‘Wodgono-abrezovn podruta. Ake Bima a 5 sali nastavn predmet koji se pougava u Ska & possbiceu strukvnim sklama imal asebna motos nastaveadredenog predmet. onde bi teebalapostojt: metadikanastave medicinke rikrobiolog metodikanastavenutrconiams, retodita nsteve snatomie flog, metod POJAM METODIKE NASTAVE eee ‘azumjei odoin { obrazovne pojve i procese ‘oj se jj ib se magi jv thorn ute ja poucavana odedanog nastavnogsadraja ra bilo kaj stupnju cbrazovaj, lo se za meta stave abe rant snoninl. poput nanost 0 obrazovaju (engl sconce of. eu tation, research of eduction. research in education, pak svaka metocika nastave raz tra prtpostavke vane za pouearane | een, rao) ueanikihhoncepej te wee) rziith aspeatastukana proces ween ‘a nastavehigone, metodia nastaveehologijet drivograzvoja metodikanartavepojprvedne botanik,metoddanastavezasttebila meted stave pedalogie metic nastavedendolgi J, metodikanastave ziti fun, metoika na stare ftocenclogje metodianastave parzitsth blest, metodikanastavedentalne morfologie rmetodikanastave fue vtinskh organiza ma metodkanastae biotehnologje metodica rnastave primjenjene kam, metodicanastave prohrambene tehnologia, metocike nastave tehnologijevode, metodkanastave materia, metoditanastaveprimjenione ike, meted nastave bofzke, metodikanastave trmodina mike mnoge drug. Nc nastavih predmets strukovnim programma za stjecanj halflacle rmedicinsha seta, mediinsh teria dentant asistet,kozmetcar ov teh, prehrer beni tehniar,devodjlei tbr, vterinarski tenor, agrotehnigt, Sumarsh tehniar id. pripoda ein vecim dela, nekom pall pritodnih mance biologie, ker, fa, ge (fata geologiaiuinterdecipiname prone nanos pate nastavn predmeteraéemo ull {Et unastvnepradmetepodruaprrodnhzna~ nos Kako postoezjednida obiljedanatavsh predietapvodeslovnog podria. atime sina ‘hil proces ue poueavanj nastavih ‘ara predneta kot u lin vein ijelom pripadaju nekom pal privodnih znanosti onda fatemo govrt o metic nastae pede prodostomog podrua 32. sida sprethadno navedenim Mtodita no stave predmet privdeslnogpodruja prom lanuimacdredenepritedorlovne sarin homda eee uvojeprrodasloyna nas rant~ ‘ju kone o bitin pojavamsprocesims pte steknucenommu prodesloymupismenost {eran yeitne i odgone vrjednostpotrebne zafivot rad na odetiv natin 2 stot. Stogs Se Metodikanastave predmetapirdoslownog podria baw sadrajime piodosiovnog obra~ oven, nastavom prtedoslovlj,stukturom rastamog proces, nastavnim metodama stra tegiama.oxganizacjom nastave, rate po- ‘ignuca uenika | rednovanom procsauéenja {poutavana pares METODIKA NASTAVE PREDMETA PRIRODOSLOVNOG PODRUCJA al sm mene nto nate rns pie Slsonog part patna sv ho font pblena ogi obra tmp ‘Shean boc asta meee teste pou uotevaje debe te redone nstvnih proba te prvine Teiesne provadanenestve pret ot pga prcdasornam pod. Ped Ted mete nase tne a “dna mastve prednatapiodolomog o Su he, sucuaj obhoveje s fae lonalaej patna tna apne ‘Shesvenepdagtih prinp, penalty pute edna pene onvetvane obr- Tova ag pak cadsta plnne [Rapreane aston at, pines tenenasee elo rada etic “umentace pean petits stent treath esa gin rasta predmetie, unin evant ‘niki ievodhoskih ble ada vrednovenfe rnastaog proces lako je metoia nastavepredmetaprrodolo nog podrujeevretowtemiiena na supstatnim prtdoslnimananestinaivisokom stuprj- ‘ove intediscpinarmostiipak seu vl) mje temel ne metedologi drustveih itrasvajs, a poutbice on vezanih za istrativanjeodgono tdrazovng process nastavne prakse. Usklopt ‘Svohntrativanarazvoje,ausuradnsazman~ stveilma izdrstvenogthumanistitkog pod je pedagei puller, scion). metodta rastave predmetaprredoslovnog pod ime fn glvna pdruej interes, ao Surazve im plementacjn hurl engl eurculum design ain poudavana ueena te ednovane post ruta ten, 324. Zadaéa i zadatci metodike nastave predmeta prirodoslovnog podrugja Metodikanastve,opéeit, kao suste bith pitanja nastaveodredonog nastavng predmeta Tipodrugja ne dae nastavni stoge serie tad, vee mu pata vlle maguenoit 2a je gov staralati tad w nastaynom proces. Tako se metola nastave prednetaprirodosovnog pediuga kao zarebnamanstvena disiplina oj routavazakontostodgoj i obrazovana na- stave pritodosiowl,zasnivananzu metodikh postupta kot she 2a kreatvno osmiljvenje rmowsnihnastavnih cenara iskom nastave priodosija, Kako bi yak nastevnik pride: Slijamogeaoavartplaniranecijevanastnag, predmetapriodesleljsko relia, onteba bi Srugnoi meted oeposabjn 2 kriiko pro ‘isaneireliranjonastavnog process, 2a je tomalna zadaéametodike nestave predmetapri- rodeslovnog podria strutnol metodick oso Sobljvanj za kticko promilane nastavnog pradmeta tn jp toma on osunivanj druge 2 dace metoikonastae atojeestaranezsdaéa poe nates mai mastaynogprograns rrodosiova Kaka bisestvarlplnian cle “aadatei nestveprirdoslvi, nna je porno codabrat otis wodne aktivost nastane sadrae oj éeseobradiva, ode redosied poedinh nartaunih aktivnostt previa aj nianjetunveravajeraieithnastaynhmetoda Inastamihstrategi tiekom nastvnog procesa, ‘osmistl indvidne trove intake blk rad olde pticat krestivn, staat { produktivno migjene te pronacl moguenort Interdscipinrnog povsivanja nastavh sadr- aja rai nastavnihpredmet, Kio i svakd rad ako inastani rad odnosno proces pouts ‘anal uni, taba wednovat pa jewrednovanje rnastavnog ada treda zadaca metodikenastave rodeslva Metoltanastave predmata prradosounog po- draj se zasivanatemelnim zadatcina: pov jesnom. toriskom,praténom | etraivackon zadatu, Powjesnizadatek metodite nastve prirodoslovja omaguéava spornavane teka ‘anoja prtodoslovnog nastavagg podratjaj nastave prrodoslovle te sprecavakorltenje Imetodikih refanja koje su se tjokom razve Js plaza eto neracionalna{nfunkcionane Teorijski adatak obuhaéateoriehu osnovs rnastaog raa sustayno upoavanj vain teorjskit metodigkih gles, hove razuni jvane wednovane,pribvaéanje i odbacivan, toe temel 2 pratno realitanje metodicke prakse Prati adatak se dno na primer teorisih metodkh znnje u nastaoj pak ‘vse: materjshojitehnko xnovi stave suvremengjnastavngjehnolagt specfienors | vainostustojvana raat invanueionekh obi rada,paniranj,priprenanu ‘odjelatvo renjunastavnogradatepratenju i vrednovan rezltata odgojn-obrazovnog eda. Kako meto dia nstave predmetapradoslovneg podria ne doje gotova metoditha rete, od zine vainostjeistratival adatkkojprouéava na staymu palo, aradpovedavania stave uin- ovitost Uprav rez itradvanianastayne prakseupuejunastayie na evetuaine prob leme\ moguéa tena te supotic|zakreativne ‘osmilavanenastrmh cena. Odnos metodike nastave predmeta prirodoslovnog podrugja i drugih znanstvenih disciplina Meta nastave predmeta pritadesovnog po- Arua temaj se na unretavanu prrodeslovnth lacipina je spoanaje laze w nastav sada codredenog nastavnog predmetaprivadesenja (biologi hema, ik, ogra, geologia, medina, agronomia, eterna, masta, ko Tog) soda pedagogilh scipina pea pedagostnspovest pedagogi, korpaationa pedagogis.cdaktk) | nepedagogistih discl- Pine (ozo logha, soli, pshologi Kako delta ho pedagogink ranaproutava opéezlontost pinjejveusakornnastavnor prodmet. od programienaiplaianadoustio= Jovanja nastave tka je sho povezanasmetod om nastave predmeta prrodeslovnag podrutia js kris pein digakhim zakontostima sponnaje 0 indvduolizcilnostamnog process restonim metodama i dobtikin prinipima, bce rode unastavi i oganizacj nstovneg procesate th priagodava specitenostime pric ‘oslonih nasty sada, asm orentaci- ju nastavng rad, odnasnozedata, zadatake pa pravinestodgjno-obvazrnog rada dale pea pedogogla, koa se temeli na spounajams ovis pedagoge pa a metodianastave pred prota pivodosiovnog podrutja Kors njihorin porejama imtodiki enjia te thuzkr- {eke premise presima uelost ih zbog Specifenostprvodeslomih sedrtaja modi. tomjerene na uéenika nino je poznarai opt Zaboitesti | nacelapsihitkog tvota Gov puhiche znatajke uteri ovsno o rthow Tidkom ranoj te pshooske probleme ucens hog éegae meta nartave predmetsprirodo slornog podruta povezan sopéont.razvojnom pedagosiom pshelogiom toga vakinastavnik nora pornvatiazvoj pivakh funk ude te zat optezakoitostnaélaEovjekov pt hitkog ota kako Bi mogao bra iw nastavt ‘se hoist pedagotki postupima koi Ge dati ‘odgovanjlodgejno-sbrazoniutinak, Nestea proces ne moieme promatrat van drstveih Ckolnostpasuspornaesdialogie odrustvenim “aonitstina i odnesinaunvta alt ude Shh edna tml 28 rzumjevane. rain odabirane{uretavanje scilskh abla ne Stownogradakoj pridonose sola venta ‘azvjanjuprevih cj odnosa tolerance § postovanaasiitost, Matic nastavepred- neta prrodoslownagpodruéa potebne su spo Thaje log laze xe prasnoosmijvanje ‘goine-abrzomograda te rarianje pravinog ‘jena zaklctana, vaka znanstvena cst ‘lina, pa tak metodkenatave predmeta pri Fodostovnog podrute teal se na erltstina {anstvenihistativana debivenihprimjenom ‘dtedene metodlogjeznanstvenog ada (gr mmethodos ~ postupak logos ~ ijt, gover. U ‘rednovaiunastarog ada metodike prakse pomate metodlogia pedagogisiogstativane {Gttistihe motode empire straivajal Et reaulttistrdvana omogueavuusarsvanjet “unapredivane astavepriodosiow eenje je atmos (kurtvo} po Jedina (unital kojomsepostizepromjenapo- ‘atania ono je intgraisosetino-praktenog { misaono-teoriskog spoznavana, a rerutett tens mogu bit veaniuzrazv)spotabestna Ssparnajnom (ognitimom, dotiviainom fe fimom) i praktinom (psthomotornom) podrue= jus Tiskom process obrazovanja, metodghi sustavn organisranoguéena pojedinac uals ‘odredena mani, raja yestine | sporobnor ‘tne privat pelo svt ik SPOZNAVANJE U NASTAVI Zone, kao sustaveinjeica i generalzacla © objeltina)stvarnost koje je Zovekusvoio tnajno zadréaou svoj sist. oituje ska postgnués koje nate weanjam, a redstva riseenoerballipsthomotorik sta pri rihodgovora koje poedinacneb mogao dat ber _kera Na teal uvejanog nanaueeik mate ‘preponat reproduc sede redt problem | rat primniti nauéeno u novi situaia- ‘na Vein uence vjdbanjem (ueejem) stotenih tpn nizva nauenth opera koje ‘mate dobro i brio ives lem tena nekog 2adatha. Zatz od znanjayjitna koje steeu, sposobnostiserazwjjuudenjem pa 8 takorarojm senor (siting perceptive), pratgni(manualng),carazaninteleltvalh ‘42. SPOZNAVANJE U NASTAVI PREDMETA PRIRODOSLOVNOG PODRUCIA ‘= 511415, obrarvanjo joao osnovnhpedagotih agile nae spssbnoet (mentane) sporobnost raza halite lienst ‘ osposobljav ta urpjetn obaane neke de Intros Dok je tradiconalna nastava bila temajens ne nate saso, pant | ponov verana masta va ptieravo|ueenikove esas, omogueava Istrashak pristup ranviakrestiost svar ‘0. Unjst slaseja glean, suremen ute trebanauiistrashat pronalasti nove spozajel samestanostjecat zara. unjesto zapandivanje ‘iza serviranih injenia treba bi osporblen za neko promisaneinfornacia aunjesto verbal: nog eprodicariazapameenag te bit ospo- seblenzastvaralaca prijenanaueenog,Stogs se suremena nastava tema na née ita britet promis i stvorlactprimijenti, a 24- datak suvremenog nastavnta je orporobit ue nike 2 samostaln uel alka Lvandkolsko i cjelziatno une) urprinjena rain obi specnavanja Zaranued aranstvenogspanar au jem enanstventedo nvihsposnaj doles nepoznatin.naporim dagetranin ptm na ees mnoge utara. uenk uz pomee nasa ria, nstavih sadraiapriagodenh jegovim paihafitin sposobnortima nataash meta pozratemetodlogie sigur, aramimtradim puter tht ottrivena SEWZORNE —PRAKTIENE —UZRAZAINE_—_INTELEXTUAINE SPOZNAVANJE U NASTAVI PREDMETA PRIRODOSLOVNOG PODRUCJA ean fm Usvakidatnjem thotu ovekieokruen ni- 20m pojmovaiefoumacia koje najesée ira {da pri tome tog nj i syjestanU nastayno} praksi nedopustvo je neplansko spoznavanje replanso usvjene pojmova pa je toga spo Enavaje nani al nase. dodo novobrarovnog rads. Spenaji put unastvite ‘nel senazakoritestima zanstventh poled, Bll na iz proces oj rezultaju straranjem i upamelvanjom odredeth spoznaje poimora [suv iss Spounsni proces potnj osetinin ‘opazaniemn Kojim nastiest ili odrzi po jedinthsojstava predmeta i pojavau svijet pojedinceaktvnim procesom percipirana or- aniiojuseIntegrraj interpret ojetne informecie i tako se omogucave uparnavanie predmot, pojaa li dogedaa.Osjtina ope Eons proce porcipiania omoguéu utene, Konceptuslicacj lj, razmiljanj azure ‘area renltat navedenih proces jestvaranje ‘osjetiinih dojmove, ‘cepel,aptrakel Unestavikoja nat specfgan spoznajn proces rmoguée eral neposredan psredan spor 1 pu. Inui je neposredan pu spoznava ‘oj jew nasa onganizitantako da uéeieh hepostedne promataju predmete, procese 1 pojve koje #9 proutavau,istodabno se osl raj na syoje stetenoiskstvo {predznanje te ra tema tge formirlu ravine predodtbe poimove i zakone ako je indukeja dul put {pak jo 20 uéenike nals | naljednostavnl ‘atin spaznavaia pase unastai esto rab ze dobivanj opt zakona iz pojedinacwih te ada suonkretne predodtbe muni predujeta strarane latenihpojmova praia, Zara ‘od indukej, deduelja je posted spoznajni putukojem nastavnk djeueencima gotore? fnanja ur demonstraci vorne stvarnost i rastavnog sredstv, sto ueencima omoguéyje ‘zepéagzekuelvanepojedinaenoga. Osim pi- mene indultirnog i deduktivnog spornajnog puta spomavatje moguée analizomisinteron, tpéeg i pojedinatng ikonleetnogapstrakt | nog Kako temedi anlethvidovaspoznanih tora porto zara poveranosttakoih nije ‘moguéeodvojat paz jelonito speznavanje {Unasta patrebno umredavat adit spozna)- ne postupe (inital, asocels, analogs, sjemino on2ANE osenuaumsct encnane areas eae Sone rorcorac I uA arse ee ontas, analiza sinter, apstake, ask sis specialize geneaiaca.mitaciat radia po ebrseu je spozninipostpak kojim se najgesée vist upocetnimfazama uenjeza utenje pojmova, postupka | ponafanja Asoc. Jaci slozenitspeznan\postupa kot omo- guéujeudratvane, spajane, ednosna pover ‘ane pjedinihopatanja,predodb i pojmova testvaranjenovh form, Zaralku od analogje kojom se utvedyjuslenortipodudamoss medi objltinaspoenavarakoise clin acu, ontast omoguéujeutdvanje eae spot nostimedu izuéavanim obektina predmetina I peavama. Ako se Zle fue pojedin’ cj lov neke celine att ovsnosti med jim, primjenje se analiza estan line na Sastaynedijelve,Suprotn analin,sintez spcznajni postupak koji se spa dijlovi us Slene,esporobljvat se za raztite misaone operace (anaiirane, sintezraje, uspored Vanje.aptrahirane,Klasfcrane, general {anj induktivnoideduktvnozalutivane) te ‘prinenjvani stezenihzanjeu2ivotno pra. ato jebitnaKontnsteno rant spescbnost promatrana\prinjenivati ge u svi etapams fastavnog proces. Poces ostiog spomnavau rasta predmeta prodoslovnag podrtja mote se realizrati ne Farle nine {na razkitim prostrima (od Utionice do prirdnog i drustvenog okruia) ‘igs natin osjetiinogspoonavania je proms ‘rane prtdrih pregmetapojevaojima nasa enkstne spares ja. Ak ie mogutecr fanart neposredne promatrane 2 ueeni¢ st prethodne promatali predmte ilo jamal ‘dtedeno sist onde Se speznavanjeteme= Tira segaju U nekim sutsjevina je moguée Tors se mastom ueeika, boa je soistvena teicima na peti priarog obrezovana ai {prinjenvenavisim rasinama abazovanj. aol ‘eval logickededultvnozaljucivaj.Zbog remoguénestnepostedna promatana, kos thst promatranjaprostoro| vrerens ale inepristupaé opasn,moguésjeformiranje ‘Spoons promatrajem opisivanjem nastavih ‘redstv (np suh prepare, malleoskopslpre- pat model, nastavn ln, cre il fotografi) “Femoljd ena spnajama nastalim osjtinin spomavanjem, «po pore ulueyjuei mast, Ueeni moguopsvat otal predodtbe te strat nove spore. ‘Osim izrvnog i neiranog promatranj ak Jem promatranjas obstom na trajane. vodene, ‘haters mero ivodenja. Pomatraja nog bitraliitog jana, teniténa atotrsa ugotrn, i mogu bit jednabratna, velratna Ti pvodina. Tskom nastavnog procesa Cs su jednokratnakrathotrja promatana koje fabe gotove na svakom nastavao stu bilo da Se promarau prrorine il asteya sedate Medutinjdnokrtnaepromabarjamogu cba Tat tijetom dutegrezdobi npr. promatrajaw riod, sklekom vu 2o0ioekom i botaigkom ‘tu radnojorganzaii,prodaslovnom mize ‘fr Pojdin masta’ sda predmetaprirodo- slong prada zahtijeaj dugotanaprome teenja ka nogutajtiodnakelco dana do cele rastavne godine Prinjr dugg promatra~ ‘sjnsupraceafenalosih pjav prio vino ‘godin’ Miatskim etna, adablonobito ‘Einkoit, nun je wenidko vodenjednevike ‘moteja(uojers bite rena promatena. ‘ta ek stupa, pe fotografie promatraih bjekata dr). Neovsn dul traanakratho- trae dugotsna jest rvedena fo ution ivan jel promatrana mogu bit vodena od aston samostlnauprethodn priser (een te mogu bit ato elstezitetskojim ese dobival et i man biojpodataka. gaa Iskustveno spoznavanje Iskustvonesposnavanj polaa od spoznavanjs tran terlenog na lettin praktenim ‘htvnstina, su nasty predmata prvodoson ‘og podrasjs magus je pment istrazivanje priounih abjskas polva simula prod procese il istratvajetekor nastavnog sata Ti tjekom dutegrardbla u slopu weenighog projekt. Ulutivanjem ueenia uiskustveno, Prektieno, spoanavanjesmanjue se verbazam i senzualzam, a uéeniko postavauabtivne inike koe ievodenjem pratiénth opera samostalna spol eset | pojmovne sperma vane to wit vainost sponavanapraklérim radom 2 prinjnjanje wsvakidaénjom svat Istustvenapralténa spomavanj oven pra ‘ean {umn ad, ukojem je praktena operac- Jn samo poveric iomedu osjtne | pojmovne Spazna pe primjnom atafvackh akties radovau nasal predeta przodesloenog pod "at osim skustenog speznaanj,omagueeno ‘anianje edn highend ohne uh {druihsposobnostutenla.Zato reba utenike poticatna smestalno sperravanj strativaner Uzodgovarjucupomet nstania pr defnirans problema uvidivanu petpestavk‘ postupka Isat, éomoguei samostalno anal ranerentata smostalno donotaniezakutaka irazmiaiaonovostetenim spznajama aol znanstenomisrativanu take usta ‘arjuprimjenjenomunastaitebavoditratuna 0 etapamaiskustvenog speznavane (84 7) Na potetkasakogistrativana, tem ena pathos iclustvina | predenanime, vee SUA 17 ape ieacronag poenvene ‘reba uodt | pecs problemitraivania kj. emu lakiatipostavanepretpostak hip ez). Nakon utwedvana plana erasivana utr prafik | pratnice| PLoD me 51420. rad vita sla model { metodo teat naasimo ratte pode rnastavnih redstaa oviano tome zakojse a= torkge outa. ames horistenapodela premanatinuperiprana na auditvna,viuana, tudiviusina i tekstuana azvjem nformacisto-komunitactshetshnolo- ‘Sjeuenicima nastacimasu dostupnirazitt Fatunalni etka sat bilo dasusimljen, tn CO-ina {DVD-ma lsh je moguée prewzettt pretentrai interet, poput graft prikars. [udizaps videorapisa, 3D model, mkied- ‘hth prtae, lebron nteratinh udbent- {av edukciskih program anima simulac Iakoje rant raunalne edukaciske materisle rmoguée wisi kao | droge nastavnasedstva, preme nina peciprare uauditvns,vzvalns odiovzulnatkatualna asta stedstve pak ‘hyesbop nihove ronan vatnstispecieno- inaboj ovo zsebnu kategorii nator nih redstia nena racunaln soda Zoogvatnostprimjene asta stedsta pro ‘enuuenia va nataviktebatiekom pripre- tnanjutvedikoanastavnasredstva ima nas: Dolagenj.odabrtt adeloatan primi ijekor. fastavepravino ga prezntat ueenicima, Me- futm, ue da eeniima zorno prezentianeh ‘adit nastavnikstvaranastanestucle uke jimazomost postje sana sei shor sso {dobro rst vem brojrnastavnth sredstava, Stunjetje neuomjeronostweeithe psn i porsne promatraneprikazang (np tiskor trade grade cijta havi se: vornom stvar= ‘notéu, modelom etetom). Kako ne bi napravio ropust odbc prijen natant sredstve hastavik treba ode ojenastavna sredstva ‘primera ostvarenjzadatahanastave (2 ‘preitprvilan dab prinjeraioltinenastav= rik sredstva),kodath treba primi tijekom rastvnog sat (dre vijreprezentanjl, Toko ih prin tiekom nastavnog process {odredit natin esto prezentiaia) te koko jit ueenke proces spomavanjaradom na feabranomenastarnm stestws (drei nt te altvnogueerithog sposnavajakrestivneg ‘rijenivania speaai) 524. Vizualna nastavna stedstva —_— Viewlna nostana sedetva su apron sh pine natavih stedstava pa th nije moguce sve favest al ae eu nasa rabe: ret slic es fotografie gran shem. lagen ist Aimovi alka na plot panou anelgr } ano od plata tk iropoa),prospektpriodni- te (il, svtn rude oamin) repaatt } Inodel. Predhostveine aul sredstavajsto Su jefine.uanicims ilo atratina zanna recunljva,a astvnicy dostupna te jednostv ‘hz pripremutpreental.Veualnanastavna Sredate ric mau vine dimers koje rrogubit dvdimensionale tedimensionaine, ts obzvom na hows didaktihs funk st tien iene, nepoketne)inamiene(porene ‘montane. Pinjerstatienog vzualnog nastav= nog sredstva je dvodimenzionalna geogrfska arta Republie Hrvatski tredimenzionaln re- efi prikac Republic Hrvaste,prinje vizwe ‘og trodimenaionsinog | dinaminog nastavnog reds glu LIRA RE wns sav sed catia, | eda ‘are, ‘het makes, SranENA ppt, | ermopiases niosops | prepaat prepare spllacja, | globus Theol fim, | Spat DINAN Elena | SDalagaia, oh Siramle aoa ———$—$—$_— eee dglobus su vizalna nstavna sedan raponedno|stvarnostiersupapsranem ih tngniz ii how deo zadzal sa js invorestvamosi osm tvta.Stoge prepara opiujmokao pepareanuneposredi stvarmest jel unastayne ve ka vor nana. re para mogu bit: shi (plodov ijk, Ysture Boliaiail putea), dermopasti (pepariane ivotne). moat orgazm how ajo u alkohol) loskopsk (tenutani,pivemeni ‘rand oh, kost stu Saba je strana prparata to ito se on mogu promatrat samo tvanacdnosn na ja se mote zapaati ‘lina obi oj, ane mogu se sptvat pase toga ne moguls druga njhova soit (st mad ~ jes ji) su imita tie ivore stvarost | predtavjdidaltih blikovans kop ivorne stvamosti, Najetée tu trdimenzonala montana (dnarina) nx Stanastedstvateve mogupoketat rasta promatrt st evih strana saz ledta, 2 time omoguesju shaéane prostorosiodnosa Ivelicna Model og prrodn objet prikazat ‘umanjen (model son}, vedan (mods ota) ‘djelovima mode oka) unatrsnost objets (vlefni mode! vetola,Porebnawstamodela jermulez kj priazaje abst upivodno} elit, Chl bo te je were kop ievorne starno stsnpt ators model oz Zovjeka i model five Slike su mira (staténa), dvodimenzionalna rastevn stedstva koja se Zeto prinjoruj stay er su dostupna, jeftin i jednostavna Za prnjenu. U nstavl se abe: ele zide al te. unetnidkereproduki,ske ix udibenika (primi drag iterate foto ie bo, aplkete, rime projec ska (dieporii, protnice, slike na prezentaciama 1 PowerPoint) te dinemiéno projiane sis ratunalam 2). me 110424, lite adn ka, Fotografia. ha bt. proiicn Nastavnic esto sami araduju proce gr {ofoie)sodredenim ertstima i sherama i Jekom sata ertaubredama ubojtcrtefe ne pl Prikom ade sia asta more vod acne vel sl, vermont ocradavaia objet i ojve prelednastpnost sles pikazanim i BD, ‘ipienim dotalima,umjetnidoj ait dak tikka eblikovanost.Uneieveme iad sta Shem, talc il rafkne laksa je mogue noi shniana odredenog rita terature Il preuzimana internatskh sik te dodatnom ‘obradom i dopunom unekom ratunalnom pro aromas, sm 51425 she tenants brea arom propane Pl natant ‘nina ores Ps terete so opens aan op wing process naganpuéenighhiskustav sukorina LU nastevnom procesu abe se, osm fotografia 5.2.2 su ‘je until nasty ween (priedne | . ponajpleuéeniku kot late jer omoguésvape ‘Auditivna nastavna sredstva ‘istbaiepravinog smenog iriaa,azvjanje Audiovizualna nastavna sredstva, laltume zamentos,poizedhlpogonitape proces rail aplkacla (rel slike, f Tpunelnskeptodrine Apttocjesovaidea Slgurnosu javtome nas ijwmom anode sojh mis leita a drugim unicima su privat i zaimlfija od laguna eras tami seve hase pret cavtina, _Auditvnarastavnasedstva sauna vatno Audtvircina nstoma sredstvo uke st rmagretina platen fepllom na sklsplo&u estou nasa oj oxi vere vena. na- 2bog speieng rena inaina objijevananuivzunukomponents puta goto jer tote pooeod lta sopra flea. ava rogh ai nastvenkalistrurck) tes poiaja za sve paz intovertiane ue- —_rekontrukejuievomnesbamosU vu skp ‘Ovinjndnostaimnastarimstedstommaguée_ukjveju aural prvodnog i drestenag sik oi ges usudt predstavitiostalina sine pastavnhsredteva ure ute nasty Feamaatebjektuclestlepcrajemiza — cruj rae etna, zakove i pode i inka Vere bees eoteh Morse eee aes ee ate ‘eta pian odreden’ proces SUA, crenata potana tania radioens (e- ef teagats, al slut rzvigutserncie, tylovaunnim stv sdetor tesa {eovlsto injec, popagondna pork dr) prvacane rath isna pravinoverbalno pai nastavhon iaagne (aitivnakompo Eeiet subjeat dgonebrazornog process Jamun opr an wpb ata, nol pepe jecestozstupljenaunastavnoj prakt za rah ‘od primjene nog eudozapis. placa viualna Komponen) Audit ivr anana, osim nastavila | uéeni-_Naeuvreenij oli auiovizuanihnastavnih tloganja nasa, weeik, kao | lagania ‘a puma 77}. mogubit nanstveil struct sredstvasu webinar eng webinar web based dogi ul nog bitvijedn ever an diene strat lien zone) sein), ednosn intr mined teste ako rs hh emnanats ee koiidatusadetajeveznezakonketunastvns gil prenasenj nai informacias pomaty Se pena odabrnureen s ruin ior fem u Holi stanow kj rade (mun otra uote vitae We tina ann, Hestvnkov age nikalo bolnic, veteriashaambulatapelopiedna bina pedavena aon seminar. hone Sie it esnoni ior ann ao sje lo radrug, pried oaniacia a) Kako la- cj honerence oven such spore {dionalnjnasteitada astavikslehio tance june ite monctonspredug,_ hogrsanatjecaja ove asta 9 “Seni lagejemprenosinastanesdaje | Prestrutna il neprinjerena sposabnostine wee ae, vuln takstinaKomuniaca med oj en bal ot prod na rik plarizanimnastanim zadatcimanastamik —sdonicima Lj se nals na aim okaca- istintinkak sul preantan U sue] taba dogo signe sui nati tempe a, kos meinaina nee preneewlvo ‘Sok aston organo vdtel astave ive agar te rpm taj oj €2 predavana pute teeta igeme tah so roma potrbi korg Tesi agate fami ms mogerottomunces pede ‘scam portant tans, sunt waite {presinat prate matron omoguteva ssnotan panne ink detupe intents psie Onn navedenh oie ‘webinar eto on onoguta em ‘utfomacja timed predeata soit, Cine ie nt nal tine nape ebrazo proce | omoguty posta alth rete sdeje2aprinen webinar nat. nom proce sae bj ima rune o- tien sina beatin tom Moor Off iveMeting anaeriive ona nfhovpinen peda webind- aod jones agena ei ist Tema strcnetuneeinneserina Stnmnattaon rae ‘teins pronase sink vet edtanih fee 26 cuetap poses tane air sushisbve poetic tse nari ue sm SUKA27 ng enaje ni inar webinar tp Foeweskla t/t Sue Sorel gs ijhadrginatictinatskomnastareg = I hte pgldtorprrorwordpresscom/ pa je njegovoiclagene odmjereno i usmjreno rlljudenjuéenkau atin stjcane zmanjs Nastavnikov aganeje opravdancunastavin situajama ada ne postj moguénos prinjene “rugog iver znana kod wadenja noth oblike rade pa je nino verbs objasjenlepojediuh ‘apa, kod obranagana npoznath il struc tet ili kad neplnirananastavna situa ‘Shue nasteviovo dodatno obracagan=: Iskustve utenika ims vain ulogu u natant ‘ato so sujecnstenajersustetenaurantim ‘kruima, nate natin ura azdo~ biime pase voi prema sari, koi | ‘tp/Imojamatura net/webinari, tp! ww srceanigghrimeadleroot) Nata finjelauzeto vaio pastano sede jer jo slim sadrsje,natinom prikaivanjat ‘retnenam trai pilagoden cljevimanastave ipsivoiekin arom sposabnestimauéetka Kojima jenamijenon Sia, 2k poke omoge eves upornavaneebjetioe starost prod nihobjekata proces | pata paéak ion Kok Su preston i remenskludaljn il pstrakn Pasitoma sbileja nastavnog na su Sto maie brat il spon prrodne proceso, poeéati Ssmanjt ein vgn predmeta prikaati po ese neprisupaene fudskom promatranj po jave analiza, sntetniatl\ povezati clin, Drkazetipokusekoj seu razredu ne bi most [vest predotii davnu profs u sadainost | pil prostrnuudlonast Rant projet (ideo, DVD i LCD projekt) u sklopu stele slim parnikom i aéunalom cine rastavnt fim sredstvom dvosrjeene komurikaie rh rnastavik mote snimit,pohranit | upotebi- tikad je potrebna, Ovino 9 sadtau nastayne jedinicenastavrik mate tiekom sata prikazat (el sua di mas aaj patshnn mate stoi lt pojaine sana dat potpunia bjinjen poverainformacis prj obrade- sim sada, Na iterate moguée pronaé vel bj nastay= info edkofjevedinanaengleskom ext pasate posebno treba stalnutnastayne love ‘ahrvatskom exkuimotake CARNetove video= portale Bltear hp Pbalazarcarmeth) kof Su nekaa Cink videos obrazo¥nog progr: tua Zagreb fia, Kako su nasteal flow bil hekade srl navideovpeam, oni su zbog ‘aris gale ehnolgieiprestanka kore ‘javideoprojetoratrebal posta neskvistv ‘resnimavanjer digital oli postvanjem ha CARNetoy videoportal Boltozarnanovo su postal dostupa | prinjnji u obrazomne she Na portal fe objjeno 7 nastavih flmora 13 Lategoria (riod biologi aka, kerja, zemlops kologla oki rave ziti, pi rode drut, interdsiplinara podrutla id) su dlnom Yoana prinjerent za prinjens ‘jakom nastavnog sata 5.24, Tekstualni izvori znanja Unastviseupottebljvajrazntelstualn vor _znanj, nae udsbri al jigs, éasopis, ravine enclopedi preweic sls prospetit drs anon vere tekstas sada sinter- nota Tektusnanastavnastedstva mogubit pu- ‘ikacjnamijenone det ueancima stale pu- Dike Publik kje niu pseneao masta materiel mogu sabi uprocesu poutavanjat Utena kao dedatn informacje ii material 8 Samostalan rad uteita, al uz prethodno meto= {ike oblikovan, to podrazumjvaodabirenie i prlagodavanietekstuanih sadrsjepotrebams rastavemoguénestima genta, Unastav pred neta prtedosioynog podrutau sedjim str own skolama moguee je kris serait struenimcesopeinanamijenenim strureeina ‘dredenog podrate:Proda, Prrdoslovl Eko rej, Gorpodorstva oko, jn jest Fvatslistomatolotki yon Sestiskglsnik Hivatse ume Glen za Sumarskepoluse. Sj Inenarstvo, Agronomst glasik lasik bine Zastite Hrvatski vetrinarstvesik. Hrvatski zsopla prehrany, tehnelogi bitehnologi Tnutcionzan.Veternarek stnic, Stogorstva Ribarstva Mlletarstvo, Geo, Geografskhorizont Merja Udbanik je naasEeuporebljovan tor ana ‘unastv jr je destapan vim ueniima, tera jean ween sade, ujednojeiputokar za ‘edate ivore Koj és emoguét pronalazenje novi informacia, Zto ga odeduaro kao ka tzu u kool se prema pedageskin,pstholoskim, ‘idaleekim i metodickim nacslma dau pret dene spoznsjeodredene snanost ili struke, & radi ostvarvajaedgojne-cbrazovaihzadataka ‘odredenog nastavnog predmeta Za raze od tradlclonalaihuaabeniks koje ik informatin, slg struenim kyjigama,s wabranim sadiaina ‘odtedene nanos sistmatisranim ugavnom po istimbeiteijina ka uzanost danas su udbe ric idaktch i metodil oblikovan, sce: ‘at edabranepotrebne informacje, date 2a ‘cen 2a samostaln usajanje maria upute _akoritenje drugim ora znana 525. Ragunalni sadréaji kao i2vor znanja Raxojom novhtehnalogamijenasedrstvo.na= ‘hn 2vjnaRomunicaraiposlovana a nadin ueena poueaana,Obvzomi suite seen = [akin prtsom tehnoloke revluce postupno Se menjjuhako bi prinjreno prem uene 2 vot ad u dtalnom dob, Stoga se sue mena nastava orienta prema ween (engl. amer-centred paradigm) enki jeohrten resursima za len pseu abrazoenom pnt ur arn tert esti (cana sais ‘adunanj pssbnaposorosposvej forme: tio pismenosti abrazo primi’ infrma- ck thomunacsketenologie (eng ICT, Information ond Communication Technologie) Informa homunikacistatehnologi ul éaje ante tehnoloke alate jresure ko ‘upotreblaajuHako 2a komutkciju, tak ia vara. pohvanjvanjeupravjane nformaco ‘ma ajestogs onajedan od toma grader blokova suwremenog obrazovana erga dink ‘azunjvane poredovanieettinahoncepej Ta. Kako bie raguna kao nastavno orude (engl teaching tool mogl abit nastaynam proces bj ino ati nastaaia informa ‘Hei pismene (engl computer literacy) te spo sobre zaradsinformatckam tehnalogjom ong Fluent with Information Tehnoogy 1) 5251 Internets sadriaji kao izvorznanja Brat rao informacist i komunihacske teh rnologie btn je promijenioobrazovr clin, 8 bog bog, ravnopravnog i neograniganog Pristupainformacjama, moguénostharistenjs postojeih brarovnihietrativatih programa ‘te njihova prilagodavana ovisno o zahtjevima ‘nastave internet porta vatan natal lat kj ‘omoguéava skustveno, straivatko i ofvorend een: Moguénostorstena internets u obra: zoe she su mnogobrona a obrazone ati= nosti na internet mogu se grit relia bi global razed, eletonho mentorstvo, Uden problomeke projekt de. Najastuplen oblic orton internet je ra: jena ishustavaputam elkteonske pote (eng ‘emai i racithdrustvenh met (Facebook Tote de) koje omguéaiypoedinia me ‘navanaprirodnih objekata\poav,lodena poluss, postupaka {operacias pomotu koh Uueeniel rari osjetiino spoznavane, teu sporobros planskog promatanj uporabe pt orate usa raja nana, alt vest ne nave. Ovn metod nastavnog rada mote + primijent laboratory, won Sblskort labinet, vary, holstom tuiliuprvednomt drstvenom ool Kakojezametodu pratirh radova potrebno nat desta prbora materials, Primjena ave metods ovis oraspletves po {rabmihsrdstava za praktiean rad pase stoge orgniia kao individualan rad ad wmanjin stupinama (od 2 do 4 ueeika) Dostupnostpetebnog matrjalaipibeatete- fina obuhvatnostradnog sada jet ko ‘wat paktenh vada e asta rire 5 uenicma povesttikom nastaynog process, ‘koje panranizadatak prabtiznog rade mane 2ahjevan,moguéeeprimljentistorsniradne-

    You might also like