Professional Documents
Culture Documents
Metahistorijska Analiza
Metahistorijska Analiza
Odsjek za povijest
Akademska godina 2019./2020.
Georges Duby
William Marshal: The Flower of Chivalry
METAHISTORIJSKA ANALIZA
1. UVOD.....................................................................................................................................1
2. ISTRAŽIVAČKO PITANJE..................................................................................................2
6. ZAKLJUČAK.........................................................................................................................8
7. BIBLIOGRAFIJA...................................................................................................................9
1. UVOD
Georges Duby bio je francuski povjesničar rođen 1919. godine. Kao jedan od
najcjenjenijih medijevista 20. stoljeća bio je član Francuske akademije te je predavao na
sveučilištu Marseilles-Aix-en-Provence te na Collège de France. Njegova doktorska
dizertacija Društvo u XI. i XII. stoljeću u pokrajini Mâconnaise smatra se njegovim
najvažnijim djelom. Bio je analist te je njegovo područje zanimanja bilo srednjovjekovno
društvo, točnije, razvoj feudalnog društva i viteštva, brak i uloga žene u srednjovjekovnome
društvu te povijest mentaliteta. Napisao je mnoga djela, a među najpoznatijima su Tri staleža
ili izmišljanje feudalizma, Vitez, žena, svećenik i Doba katedrala: umjetnost i društvo 980–
1420. Bio je vrstan pisac koji se znao približiti široj javnosti, zbog čega su njegova djela bila
popularna1.
Njegovo djelo William Marshal: The Flower of Chivalry posvećeno je, kao što sam
naslov pokazuje, Williamu Marshalu koji se uzdigao iz običnoga viteza u regenta kralja
Henrika III. te je zbog svog životnog djelovanja ubrzo nakon smrti proglašen „najboljim
vitezom koji je ikada živio“ 2. Knjiga je objavljena 1984. godine u Parizu pod originalnim
naslovom Guillaume le Maréchal ou Le meilleur chevalier du monde te se uvelike temelji na
Marshalovoj biografiji iz 13.stoljeća pod naslovom L'Histoire de Guillaume le Maréchal. Za
ovu analizu korišten je engleski prijevod Richarda Howarda iz 1985. godine.
Sama knjiga podijeljena je na 5 dijelova koji nemaju naslov, nego su samo numerirani,
a označavaju različite etape u Marshalovom životu. Međutim, kronološki slijed Marshalovog
života počinje tek od trećega dijela u kojemu se govori o njegovom djetinjstvu i mladosti, dok
se u četvrtom dijelu govori o njegovoj zreloj dobi za vrijeme služenja Henriku Mladom, a u
petom dijelu o njegovom braku i služenju kraljevima Rikardu Lavljeg Srca, Ivanu Bez Zemlje
i Henriku III. Prvi dio paradoksalno započinje njegovom smrću, a drugi je dio posvećen
analizi izvora i ženskim likovima koji se spominju u izvoru. Bitno je istaknuti da ova
Dubyjeva studija nije čista biografija, niti je njegova namjera bila napisati biografiju, već mu
je cilj bio analizirati Marshalovu biografiju između redaka i pomoću nje proučiti i prikazati
društvo 12. stoljeća i na prijelazu iz 12. u 13. stoljeće. Naglasak je posebice bio na viteškome
kodeksu kojeg se sam Marshal pridržavao čitav svoj život.
1
Daniel Francis Callahan, Encyclopaedia Britannica, s.v. „Georges Duby“.
2
Georges Duby, William Marshal: The Flower of Chivalry, prev. Richard Howard (New York: Pantheon Books,
1985), 26.
1
2. ISTRAŽIVAČKO PITANJE
Kao što je već nagoviješteno u uvodu, Dubyjev je cilj bio izvući iz Marshalove
biografije što je moguće više podataka o društvu toga vremena, pogotovo o viteštvu. Sam je
rekao kako je Marshalova biografija iz 13. stoljeća neprocjenjiva i da bi bez nje znali jako
malo o viteštvu toga vremena 3. Smatra da je prava vrijednost ovoga djela upravo to što se iz
Marshalovog života može objasniti viteški kodeks te da se iz brojnih anegdota mogu izvući
podaci o ženama i brakovima tog vremena, o odnosima kraljeva i njihovih vazala, te o
funkcioniranju hijerarhijskoga feudalnog društva. Sljedeći citat pokazuje upravo njegov cilj
istraživanja:
„Indeed, I am less concerned with facts than with the way in which facts were
remembered and spoken of. I am not writing the history of events. That history is written,
and extremely well. My concern is to shed light on what is still very dimly seen, drawing
on this testimony, whose exceptional value I have indicated, for what it teaches us of the
culture of chivalry. I want to try to see the world the way these men saw it.“ 4.
Iako se ne može nazvati klasičnim istraživačkim pitanjem, jasno nam naznačava čime se želi
baviti u svome djelu. Kao pravi analist, ne želi napisati novu biografiju, niti se baviti
povijesnim činjenicama i događajima, već želi prodrijeti duboko u društvo toga vremena i
prikazati ga iz perspektive ondašnjih ljudi. No, iako u svome djelu govori o ženama,
napominje kako će prvenstveno pričati o „muškome“ svijetu, koncentrirajući se na viteški
svijet kojim su dominirali muškarci5.
3
Duby, William Marshal: The Flower of Chivalry, 33.
4
Slobodan prijevod: „Zapravo, manje me zanimaju činjenice nego način na koji su se činjenice pamtile i
govorile. Ne pišem povijest događaja. Ta je povijest napisana, i to vrlo dobro. Moja briga je osvijetliti ono što se
još uvijek vrlo nejasno vidi, izvlačeći iz ovoga svjedočenja, čiju sam izuzetnu vrijednost naznačio, za ono što nas
uči o viteškoj kulturi. Želim pokušati vidjeti svijet onakvim kakvim su ga ti ljudi vidjeli.“ Ibid., 38.
5
Ibid.
2
3. PRIKAZ I ANALIZA ODABRANIH IZVORA I BIBLIOGRAFIJE
Druga velika prednost bila je njegovo dobro poznavanje tematike kojom se bavio u
ovoj knjizi, i ne samo to, već i činjenica da je prethodno objavio nekoliko djela upravo na
temu feudalnog društva Srednjeg vijeka. Naravno, ta je djela iskoristio za pisanje ove knjige.
Upravo su mu ona poslužila za uspoređivanje, nadopunjavanje i interpretiranje podataka na
koje je nailazio u Marshalovoj biografiji, a među njima su već spomenuta Tri staleža ili
izmišljanje feudalizma, Vitez, žena, svećenik i Doba katedrala: umjetnost i društvo 980–1420.
Osim njih, iskoristio je i svoja djela koja se bave ekonomskom i religijskom tematikom (The
Making of Christian West, 980-1140, Rural Economy and Country Life in Medieval West, The
Early Growth of the European Economy: Warriors and Peasants from the Seventh to the
Twelfth Century), tako pokazujući kako je uzimao u obzir sve sastavnice društva koje mogu
utjecati na njegov razvoj.
3
Bloch (La Société féodale) i Jacques Le Goff (La Civilisation de l'Occident médiéval) te
Dubyjev student Jean-Pierre Poly (La Mutation féodale). Vidljivo je da je Duby pažljivo birao
djela vodećih medijevista onoga vremena koji se nisu bavili isključivo događajnicom, već
određenim aspektima srednjovjekovnoga društva, kao što su pravo (Éric Bournazel), povijest
mentaliteta (Jean-Pierre Poly), povijest seksualnosti (James A. Brundage), itd. Veliki dio
bibliografije sačinjavaju studije o feudalnom društvu, ekonomiji, ratovanju i viteštvu.
Odmah pri čitanju prve rečenice vidljivo je da djelo nije napisano klasičnim
znanstvenim stilom. Duby je unutar analize podataka i svojih zaključaka ukomponirao
dijaloge, retorička pitanja i opise osjećaja povijesnih osoba koje se spominju u djelu te je sve
to zajedno spojio pomoću svojega osebujnog stila koji se može nazvati i poetičnim.
Marshalov život, a pogotovo njegovu smrt, opisuje na jedan prisan, pa skoro i intiman način,
da nam se može pričiniti kao da ga je osobno poznavao. Naravno, to nimalo ne umanjuje
znanstvenost samoga djela, niti njegovu kritičnost i objektivnost. Udaljavanje od ovakvoga
intimnog pisanja može se razabrati u Dubyjevoj analizi samoga društva i njegovim
zaključcima. Ovakav stil pisanja možda upravo pogoduje temi samoga istraživanja jer se
Duby koncentrira na mentalitet i odnose među ljudima 12. i 13. stoljeća.
4
savršenoj slici12. Nadalje, Duby je svjestan da se Marshalova biografija uvelike temelji na
sjećanjima Johna D'Erleyja i upozorava kako su neki nedostaci u biografiji rezultat zaborava.
5
kako odsutnost žena u naraciji biografije upravo pokazuje stupanj obzira koji su muškarci
imali za žene u tom vremenu16.
16
Ibid., 53-54.
17
Ibid., 44.
6
koncentrirati na značenje kraljevske moći, nego na činjenice koje su već odavno opisane u
raznim sintezama18.
Duby je vrlo uspješno odradio svoj zacrtani cilj – prikazao je društvo iz 12. i početka
13. stoljeća s naglaskom na viteštvo služeći se biografijom Williama Marshala. Izvukao je iz
biografije sve ono što mu je pomoglo da stvori sliku društva onoga vremena te je u isto
vrijeme analizirao Marshalov život. Kao što je već ranije spomenuto, njegov je cilj bio
pokazati da Marshalova biografija ima puno veću vrijednost nego što se na prvi pogled čini i
u tome je uspio. Ne samo da je prikazao viteštvo u svojoj srži, život i vrijednosti običnoga
viteza i njegov položaj u društvu, već je i sagledao položaj žena, stav Crkve prema viteškim
turnirima, odnos kraljeva i njihovih vazala te političke veze između Engleske i Francuske.
Prodirući duboko u psihu viteza, daje cjelovitu karakterizaciju Williama Marshala i pomoću
njegovoga lika izgrađuje sliku engleskoga viteza 12. stoljeća. No, treba uzeti u obzir da je
Marshal ipak poseban primjer. Rijedak je vitez koji se uspio uzdići na tako visok položaj i
proći kroz sve ono što je Marshal prošao kako bi došao na položaj regenta. Prosječan vitez
ipak nije imao toliko sreće, ni bio toliko uspješan. Međutim, čini se da je Duby toga bio
svjestan jer ne uzima Marshalovu biografiju kao zakon, već ju uspoređuje sa znanjem o
viteškom društvu koje je postojalo do tada i podacima iz biografije upotpunjuje to znanje.
Nedostatak samoga djela je nepostojanje fusnota, tj. u djelu nema fusnota prema kojima bi se
moglo vidjeti iz koje je bibliografske jedinice Duby koristio pojedine podatke. Jednako tako
koristio je i citate iz Marshalove biografije, pogotovo za dijaloge, a nije stavio s koje je
stranice te citate uzeo.
18
Ibid., 132.
7
6. ZAKLJUČAK
Djelo prije svega pripada historiji mentaliteta zbog detaljnog opisa viteškoga kodeksa i
kako ga je percipirao sam vitez, osjećaja časti, požrtvovnosti, hrabrosti i uljudnosti te opisa
svakodnevice u kojoj je Marshal živio. Nadalje, djelo pripada mikrohistoriji jer ne proučava
velike i sudbonosne događaje i razvoje društva, nego običnoga viteza i društvo u kojemu je
živio. Naravno, treba uzeti u obzir da je William Marshal, iako skromnih početaka, bio
prominentna i važna osoba u engleskoj povijesti. Međutim, s obzirom na to da se najveći dio
djela bavi Masrhalovim životom dok je bio samo vitez, a ne i barun, te s obzirom na to da je
cilj Dubyjeve studije bio analizirati viteško društvo, a ne kraljeve i vojskovođe, djelo se može
svrstati pod „historiju odozdo“. Također, djelo se može uvrstiti pod socijalnu povijest upravo
zbog proučavanja razvoja viteškog i feudalnog društva, i pod ekonomsku povijest zbog
analiziranja važnosti novca u tom vremenu, što je on značio vitezu te kako je do njega mogao
doći. Naposljetku, djelo se može smatrati i svojevrsnom biografijom jer je u cijelosti
ispripovijedan Marshalov život.
Bez sumnje djelo William Marshal: The Flower od Chivalry predstavlja nešto novo i
moderno. Ne samo da je pisana posebnim Dubyjevim stilom koji omogućava široj javnosti da
uživa u ovoj knjizi, već je i vjeran primjer historije mentaliteta koja se još razvijala u vremenu
kada je ova knjiga objavljena. Nasuprot mnogim djelima okupiranim događajnicom, ova
knjiga događaje svrstava u drugi plan, a u prvi stavlja čovjekovu psihu. Štoviše, važan je izvor
za sve istraživače viteškoga mentaliteta. Sigurno može poslužiti i onima koje zanima život
Williama Marshala. Ovim djelom Duby nas je uveo u viteški svijet pun hrabrosti,
požrtvovnosti, intriga i ljubavi te je pokazao koliko se podataka može izvući iz jednog izvora.
8
7. BIBLIOGRAFIJA