Professional Documents
Culture Documents
Aleksandra Vidovic PDF
Aleksandra Vidovic PDF
Vol. 1, N° 1, pp. 93 – 98. June, 2012 | dr Aleksandra Vidović - Ekonomska i pravna strana zaštite robne marke / Trgovačkog žiga
Stručni članak
UDK : 347.772 ; 659.126
JEL: O34, K11
dr Aleksandra Vidović
Panevropski univerzitet APEIRON
Banja Luka
Apstrakt
U aktuelnoj ekonomiji znanja, domaći subjekti će se sve više suočavati sa trgovačkim žigom i kao ekonomskim i
pravnim institutom. Ova činjenica obavezuje nas, na ovladavanje znanjima i informacijama koje se bave pravnim i
ekonomskim aspektima trgovačkihih žigova. Za žig kažemo da je robna marka – simbol ili ime pod kojim se proizvodi ili
usluge javljaju identifikuju i razlikuju od sličnih proizvoda i usluga na tržištu. Trgovački žig postaje brend, onda kada
se dobro pozicionira u svijesti potrošača i kada obezbjeđuje visoku lojalnost potrošača. U domaćoj teoriji i praksi
trgovački žig se prije svega posmatra kao marketinški institut. Ekonomija trgovačkih žigova odnosi se na: uložene i
dobijene vrijednosti u okviru razvoja, održavanja, zaštite, ustupanja ili pribavljanja trgovačkih žigova.
1. Uvod
Definisanjem nematerijalne imovine započela bih uvodni dio ovoga rada, postoje mnogobrojne
definicije ovoga pitanja, jedna od njih jeste da nematerijalnu imovinu definišemo kao imovinu koja
nema materijalnu supstancu, ali ima svoju vrijednost koja je utemeljena na pravno regulisanom
ovlaštenju vlasnika, bilo da se radi o: goodwill, patentu, zaštitnom znaku, autorskom pravu,
pronalascima, odnosno odnosi se na sve vrste intelektualne imovine. Tema ovoga rada jeste
ekonomska i pravna strana žiga, zaštita znaka sa posebnim akcentom stavljenim na trgovačke
znakove.
1
Rad primljen 06.04.2012. godine. Odobren za objavljivanje 15.06.2012. godine. Kontakt autora:
aleksandra.v@apeiron-uni.eu.
93
Socioeconomica – The Scientific Journal for Theory and Practice of Socioeconomic Development
Vol. 1, N° 1, pp. 93 – 98. June, 2012 | dr Aleksandra Vidović - Ekonomska i pravna strana zaštite robne marke / Trgovačkog žiga
Kada govorimo o istorijatu robne marke, kažemo da je istorijat jako dug, kako se može vidjeti iz
najstarijih pisanih tragova koji sežu od još više od 2000 godina unazad. Početci pravne zaštite
marke se nalaze u zakonima iz 1857. (Francuska) i 1875. godine (Engleska). Prvi međunarodni
kodeks zaštite maraka usvojen je na Pariškoj konvenciji još davne 1883. godine, a usvajanje
Madridskog aranžmana za međunarodnu registraciju tvorničkih i trgovačkih maraka iz 1891. godine
polazno je odredište međunarodne pravne registracije i zaštite maraka (Vranješević, 2007: 30)
3. Vrste žigova
Robni žigovi - jesu znakovi koji se koriste u prometu za razlikovanje robe jednog
preduzeća/kompanije od drugog.
Uslužni žigovi - kako se može zakljućiti iz samoga naziva, odnose se na znakove koji se
koriste za razlikovanje usluga koje pruža određeno preduzeće. Usluge mogu biti različitih
vrsta, kao što su finansijski poslovi, bankarstvo, turizam, propaganda ili ugostiteljstvo.
Uslužni žigovi se mogu registrovati, obnoviti, poništiti, prenijeti i licencirati pod istim
uslovima kao i robni žigovi.
Kolektivni žigovi - Znakovi koji se koriste za razlikovanje roba ili usluga koje proizvode ili
pružaju članovi određenog udruženja. Kolektivni žigovi mogu biti efikasan način za
zajedničko reklamiranje proizvoda jedne grupe preduzeća, koja mogu smatrati da će
potrošači teže prepoznati njihove pojedinačne žigove i/ili da će ih glavni distributeri teže
prihvatiti za distribuciju.
Certifikacioni žigovi Znakovi kojima se razlikuju roba ili usluge koje odgovaraju određenim
standardima i koje je odobrilo certifikaciono tijelo. Certifikacioni žigovi se dodjeljuju u
skladu sa definisanim standardima. Može ih koristiti bilo koji privredni subjekt čiji
proizvodi ispunjavaju ustanovljene standarde.
Žig garancije je žig koji koristi više privrednih društava pod nadzorom nosioca prava na žig,
služi kao garancija kvaliteta, geografskog porijekla, načina proizvodnje ili drugih
zajedničkih obilježja robe ili usluga tih preduzeća.
Opštepoznati žigovi Znak treba da ukaže da je isti proizvod po svojim sastojcima, načinu
izrade i drugim elementima drugačiji od proizvoda iste vrste drugih proizvođača. 2
U razvijenom svijetu pitanjima ekonomije razvoja i angažovanja robnih žigova bave se: Stručni
krugovi koji pokrivaju oblast ekonomije razvojnog rada; Međunarodna organizacija za intelektualnu
svojinu; Međunarodni i evropski komitet za standardizaciju; Međunarodna i evropska
2
Kako se stvara žig, Primjena intelektualnog vlasništva br.1, WIPO-Institut za intelektualno vlasništvo BiH
94
Socioeconomica – The Scientific Journal for Theory and Practice of Socioeconomic Development
Vol. 1, N° 1, pp. 93 – 98. June, 2012 | dr Aleksandra Vidović - Ekonomska i pravna strana zaštite robne marke / Trgovačkog žiga
Zakon štiti trgovinski znak, gdje je definisan kao razlikovni znak nekog proizvoda/ usluge nastalog
iz vlasničkog nastojanja neke individue.
Pariska konvencija o zaštiti industrijske svojine. Kako nalaže Pariska konvencija, postoji u
okviru nje jedno načelo koje dozvoljava državljanima zemalja koje su članice Pariske unije,
da imaju ista prava u svim ostalim zemljama Unije kao i da su državljani te konkretne
zemlje. Konvencija predviđa i obaveznu zaštitu uzorka i modela, kod patenta i žiga
predviđena obavezna licenca i obaveza zaštite trgovačkog imena firme u svim zemljama
članicama Unije.
Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova, omogućava sistem međunarodne
registracije žigova gdje se sa podnošenjem prijave, dobija univerzalna pravna zaštita u svim
zemljama koje su pristupile ovom sporazumu. Madridski sporazum: a). omogućava
jednostavan postupak registracije, b). garantuje da razdoblje za moguće odbijanje žiga u
članicama Unije u kojima se traži zaštita neće biti duže od 12 mjeseci prema Sporazumu (ili
mogućih 18 prema Protokolu) c.) omogućava podnošenje naknadnih zahtjeva za proširenje
zaštite međunarodno registrovanoga žiga.
U Italiji je trgovinski znak regulisan „Legge Marchi“ (Zakon o trgovinskim znakovima)3, kasnije
dolazi do manjih promjena 1992 g. Te godine dolazi do pravnog ujednačavanja država članica EU o
pitanjima trgovinskih znakova. U Talijanskom zakonu trgovinski znak ima ulogu privatne prirode,
ali i javne; privatne- zaštita ekskluzivnosti i javne-zaštita potrošača od prevare.
Pored gore navedenih postoji još legislative kojom je regulisano funkcionisanje žigova:
3
Regulisano zakonskim člancima 2569-2574 građanskog zakona i kraljevskim dekretom 21.06.1942 g.br.929,
95
Socioeconomica – The Scientific Journal for Theory and Practice of Socioeconomic Development
Vol. 1, N° 1, pp. 93 – 98. June, 2012 | dr Aleksandra Vidović - Ekonomska i pravna strana zaštite robne marke / Trgovačkog žiga
Svaka zemlja danas ima zavod za registraciju u smislu pravne zaštite maraka. Npr: U Hrvatskoj je
to Državni zavod za intelektualno vlasništvo (bivši Državni zavod za patente i žigove)
(www.dziv.hr). U BiH Institut za intelektualnu svojinu (www.ipr.gov.ba). U Srbiji Zavod za
intelektualnu svojinu (www.zis.gov.rs).
Zabrane zaštite
• Apsolutna zabrana postoji kod znakova: koji se ne mogu grafički prikazati, koji nemaju
osobine različitosti proizvoda jednih od drugih, koji su rezultat onih znakova koji su uobičajeni za
razlikovanje proizvoda ili usluga, koji se sastoje od oblika koji su protivni zakonu, javnom poretku i
moralu, koji reprodukuju ili imitiraju ime, zastavu, medalje ili druge simbole jedne zemlje;
• Relativna zabrana postojanje znaka u upotrebi (npr. znak „Mercedes Benz“ automobili),
postojanje prava intelektualne svojine za drugi oblik prava (Gajić xxxx).
Kada govorimo o naknadama i troškovima vezanim za objavu i priznavanje žigova u BiH i RS kod
Zavoda za intelektualno vlasništvo kažemo da su troškovi i naknade regulisani Zakonom o
administrativnim taksama. 4 Cijene zaštite žiga se kreću od nekoliko stotina do nekoliko hiljada
konvertibilnih maraka, što zavisi od broja znakova koji se zaštićuju, te kategorija i zemalja u kojima
se vrši zaštita.
Tarife su sljedeće:
4
Zakon o administrativnim taksama („Službeni glasnik BiH“ 16/02)
96
Socioeconomica – The Scientific Journal for Theory and Practice of Socioeconomic Development
Vol. 1, N° 1, pp. 93 – 98. June, 2012 | dr Aleksandra Vidović - Ekonomska i pravna strana zaštite robne marke / Trgovačkog žiga
Za objavu priznatog žiga nosilac žiga je dužan da plati 350 dinara. Ako spisak proizvoda i
usluga sadrži više od tri klase međunarodne klasifikacije, također nosilac žiga dužan je da
plati za svaku klasu preko treće još 130 dinara.
Za objavu promjena podataka upisanih u registre koje vodi Zavod, podnosilac zahtjeva
dužan je da plati 130 dinara.
Za izvještaj da li je u Srbiji i Crnoj Gori neki znak zaštićen ili prijavljen kao žig ili oznaka
porijekla proizvoda:
Za izvještaj da li je na ime određenog lica (firme) zaštićen ili prijavljen u Srbiji i Crnoj Gori
žig, dizajn ili oznaka porijekla proizvoda, podnosilac zahtjeva dužan je da plati 2.360 dinara.
Za pružanje informacionih usluga:
- Za jedan primjerak „Glasnika intelektualne svojine“ plaća se 530 dinara.
- Za jednu stranu patentnog spisa plaća se 30 dinara.
Za objavu oglasa u službenom glasilu Zavoda, za 1/8 strane plaća se 1.300 dinara.
Tarife su sljedeće:
Pregled naknada troškova, upravnih taksi vezanih za prijave za međunarodnu registraciju žiga,
upise promjena te takse prema Madridskom sistemu za međunarodnu registraciju žiga:
97
Socioeconomica – The Scientific Journal for Theory and Practice of Socioeconomic Development
Vol. 1, N° 1, pp. 93 – 98. June, 2012 | dr Aleksandra Vidović - Ekonomska i pravna strana zaštite robne marke / Trgovačkog žiga
- individualnih taksi pri naznaci nekih članica Unije prema kojima se primjenjuje
isključivo Protokol;
Ukupni troškovi međunarodne registracije iznose oko 3000,00 eura sa tim da u ovaj iznos ulazi
pravno savjetodavna pomoć.
6. Zaključak
Potrebno je ukazati na značaj samog razvoja ali i angažovanja i stvaranja kako nekih novih
trgovačkih marki/robnog žiga tako i očuvanja već postojećih, koji u današnjem vremenu, u vremenu
povećanje konkurencije predstavljaju jedan od osnovnih uslova za ostvarivanje konkurentne
prednosti, sama konkurentna prednost nam ujedno i predstavlja jednu od dominantnih pretpostavki
uspješnog poslovanja, uveliko nam u ovome pomaže mnogobrojna legislativa.
Literatura
*****
Abstract
In current knowledge of the economy, domestic entities will increasingly face as trademark and trade economic and
legal institute. This fact obliges us to master the knowledge and information that deals with legal and economic aspects
of trademarks.
We say trademark is a symbol or name under which the products or services that occur are identified and distinguished
from similar products and services on the market. Trademark becomes a brand, and then you are well positioned in the
minds of consumers when providing high customer loyalty. In theory and practice of domestic trademark that is
primarily viewed as a marketing institute. The economy of trademarks relating to: the obtained values embedded within
the development, maintenance, protection, transfer or acquisition of trademarks.
98