Reljef BiH se dijeli na peripanonsku oblast, nisku Hercegovinu i na planinsko-kotlinsku BiH.

Peripanonska oblast:
Peripanonska Bosna (ili Bosanska Posavina) nizinsko je i brežuljkasto područje na sjeveru zemlje, uz
rijeku Savu, široko 80-ak km; nizina u dolinama savskih pritoka prodire dalje i na jug. Doline Une i
Sane, Vrbasa, Bosne i Spreče te Drine razdvajaju pojedina brežuljkasta područja. Visine su uglavnom
100–300 m. Izdvajaju se manje, osamljene, otočne planine (Prosara, 363 m, Motajica, 652 m, Vučjak,
368 m), ali ni visine najvećih uzvisina (Kozara, Majevica) ne prelaze 1000 m.

Niska Hercegovina
Nisak Hercegovina je najmanja oblast BiH. Nalazi se južno od planina Čabulje, Prenja, Veleža,
Snježnice i Viduše. Dosta je uravnjena zbog taloženja golemih količina nanosa Neretve i njenih
pritoka. Debele naslage naplavnog materijala stvorile su tlo pogodno za razvoj poljoprivrede i
naseljavanje. U pordručju niske Hercegovine se izdvaja Mostarsko blato i Bijelo polje, Popovo polje i
Hutovo blato.

Planinsko-kotlinska oblast
Planinsko-kotlinsku oblast dominiraju planinski lanci, kotline i riječne doline. Dinarski paninski sistem
okosnica je ovre regije, a geološki gledano, prevladavaju krečnjaci ili vapnenci i dolomiti. Njenu
sjevernu granicu čine Grmeč, Čemernica, Uzlomac, Borja, Konjuh i Javor. Unutar dinarske planinske
oblasti radom rijeka nastala su veća dolinska proširenja koja nazivamo kotline. Kotline imaju
zaravnjena dna jer su u njima jedno vrijeme bila jezera. Najznačajnija i najveća(1000 km 2) je
Sarajevsko-zenička kotlina u dolini rijeke Bosne. Od ostalih treba spomenuti Uskopaljsku i Jajačku u
dolini Vrbasa te Fočansku i Goraždansku udolinu Drine.