ZBRINJAVANJE MULJA S

UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE
OTPADNIH VODA
doc. dr. sc. Dražen Vouk, dipl.ing.građ.
prof. dr. sc. Davor Malus, dipl.ing.građ.
Domagoj Nakić, mag.ing.aedif.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
Zavod za hidrotehniku
1. UVOD

Ostatak od čišćenja otpadnih voda u obliku mulja

donedavno se odlagao na odlagalištima krutog otpada i
općenito problem mulja nije izazivao veću pažnju.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
Zavod za hidrotehniku
1. UVOD
Projektanti, lokalne vlasti, pa čak i izrađivači studija o
utjecaju na okoliš, čak i danas često ne znaju gdje će se
mulj konačno odložiti, koja obilježja bi trebao imati i
koliko stoji njegovo konačno odlaganje.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
Zavod za hidrotehniku
 1. UVOD
Projekte novih UPOV potrebno je dopuniti opsežnim analizama i
istraživanjima koja će problem muljeva tretirati integralno na
lokalnoj i regionalnoj razini, uz zadovoljenje zakonskih odredbi i
propisa, uzimajući u obzir temeljna ishodišta kao što su:

 kakvoća mulja s gledišta mogućnosti primjene za različite namjene,

 energetska vrijednost mulja,
 jedinična količina proizvedenog mulja,
 kemijski sastav mulja u odnosu na različite mogućnosti njegove obrade na
samom uređaju,
 mogućnost centralizirane obrade,
 trošak odvoza stabiliziranog i dehidriranog mulja van granica Hrvatske,
 raspoloživost za upotrebu na poljop. i ostalim površinama i dr.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
Zavod za hidrotehniku
1. UVOD
Treba istaknuti da u slučaju izgradnje uređaja, kod kojeg nije
riješeno konačno odlaganje mulja, nije završena izgradnja uređaja.
Troškovi obrade i konačnog odlaganja mulja nisu zanemarivi te
kod uređaja veličine od oko 5.000 do 200.000 ES, iznose približno
50% ukupnih troškova poslovanja gradskog uređaja za čišćenje
otpadnih voda.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
Zavod za hidrotehniku
 2. PROBLEMATIKA ZBRINJAVANJA MULJA U
HRVATSKOJ
U Hrvatskoj do danas nije cjelovito riješen problem zbrinjavanja
mulja, niti je isti određen propisima, uputama ili smjernicama.

Odabir optimalnog postupka obrade mulja na UPOV ovisi između

ostalog i o konačnom zbrinjavanju pa je već kod izgradnje uređaja to
nužno uzeti u obzir.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
Zavod za hidrotehniku
 2. PROBLEMATIKA ZBRINJAVANJA MULJA U
HRVATSKOJ
CUPOVZ

Otpadna voda ZAGREB

(160.000.000 m3/god) (1.500.000 ES)

Stabiliziran i dehidriran
mulj
(80.000 t/god)

SPALJIVANJE MULJA PEPEO

ODLAGALIŠTE (80.000 t/god) (18.000 t/god)
 2. PROBLEMATIKA ZBRINJAVANJA MULJA U
HRVATSKOJ
UPOV

Otpadna voda HRVATSKA NAKON 2018.

(350.000.000 m3/god) (4.500.000 ES)

Stabiliziran i dehidriran
mulj
(250.000 t/god)

SPALJIVANJE MULJA PEPEO

ODLAGALIŠTE (250.000 t/god) (57.000 t/god)
2. PROBLEMATIKA ZBRINJAVANJA MULJA U
HRVATSKOJ

Mogućnost ponovne upotrebe

mulja (pepela) u velikoj mjeri
ovisi o njegovom fizikalnom i
kemijskom sastavu.

Također, sastav mulja i pepela

koji se generira na UPOV u
značajnoj mjeri ovisi o
tehnološkom procesu
pročišćavanja vode i same
obrade mulja.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
Zavod za hidrotehniku
 3. OBRADA I ZBRINJAVANJE MULJA

Temeljni ciljevi obrade otpadnog mulja su:

 smanjivanje volumena u svakoj fazi obrade, radi manjih troškova

daljnje obrade te prijevoza obrađenog mulja do konačnog
zbrinjavanja;
 nadziranje razgradnje otpadne tvari, kako bi se spriječili neželjeni
utjecaji na okoliš kod konačnog zbrinjavanja.

Tijek obrade mulja na UPOV-ima najčešće prolazi tri osnovne faze:

 zgušnjavanje (2-12 %ST),

 stabilizacija,
 odvodnjavanje / dehidracija (25-35 %ST).
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
Zavod za hidrotehniku
 3. OBRADA I ZBRINJAVANJE MULJA
Uz prethodno izdvojena tri osnovna postupka obrade mulja,
izdvajaju se i dodatne faze obrade mulja koje se prema potrebi
mogu primijeniti:
• homogenizacija,
• kondicioniranje,
• sušenje,
• termička oksidacija - spaljivanje,
• dezinfekcija.

Energetska razina mulja je relativno visoka te se još uvijek smatra

da je korištenje bioplina iz mulja jedan od najpovoljnijih načina
korištenja energetske razine mulja.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
Zavod za hidrotehniku
 3. OBRADA I ZBRINJAVANJE MULJA
Općenito, obrađeni mulj s uređaja za čišćenje komunalnih
otpadnih voda može se zbrinuti:

 u poljoprivredi, odnosno za slične namjene kao što su cvjećarstvo,

šumarstvo, pašnjaci, sanacija oštećenih dijelova zemljišta (skijališta
i sl.),

 u cementnoj industriji kao gorivo

 korištenjem proizvoda termičke obrade mulja – pepela, primjerice

u građevinarstvu,

 odlaganjem na zemljištu na posebno određenim odlagalištima samo

za mulj, lagunama i sl. (ova mogućnost postoji samo do početka
2017. godine).
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
Zavod za hidrotehniku
 4. MOGUĆNOSTI PONOVNE UPOTREBE MULJA

Iz dosadašnje svjetske prakse proizlazi više mogućih rješenja ponovne

upotrebe mulja i nusprodukata njegove obrade (npr. pepela), među
kojima se ističe sljedeće:

 Korištenje u betonskoj industriji,

 Korištenje u opekarskoj industriji,

 Korištenje pepela pri izgradnji prometnica,

 Korištenje pepela u funkciji poboljšanja tla.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
Zavod za hidrotehniku
 4. MOGUĆNOSTI PONOVNE UPOTREBE MULJA

Korištenje u cementnoj industriji:

Tri su osnovna principa korištenja

mulja/pepela u cementnoj industriji:

 kao sirovine za formiranje klinkera,

 kao alternativnog goriva u procesu
proizvodnje,
 kao zamjenski materijali u cementnim
mješavinama gdje zamjenjuju određeni
udio Portland cementa.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
Zavod za hidrotehniku
 4. MOGUĆNOSTI PONOVNE UPOTREBE MULJA
Korištenje u cementnoj industriji:

Tlačna čvrstoća građevnog materijala (morta) dobivenog uz korištenje različitih

industrijskih otpada
(kao zamjena za 10% cementa)

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
Zavod za hidrotehniku
 4. MOGUĆNOSTI PONOVNE UPOTREBE MULJA
Korištenje u betonskoj industriji:

Najveći potencijal ponovne upotrebe

mulja/pepela u betonskoj industriji odnosi se
na mogućnosti primjene kao zamjene za dio
originalnih sirovina u betonu.

Pepeo se u betonu može koristiti kao

pucolanski aktivan materijal, djelomično
zamjenjujući cement, ili kao inertni filer, koji
zamjenjuje pijesak i/ili fini agregat.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
Zavod za hidrotehniku
 4. MOGUĆNOSTI PONOVNE UPOTREBE MULJA
Korištenje u betonskoj industriji:

Negativni utjecaji zamjene dijela cementa

pepelom pripisuju se povećanim zahtjevima
za vodom uslijed nepravilne morfologije
čestica pepela, djelomičnog smanjenja
tlačne i vlačne čvrstoće te obradivosti
betona, a zabilježena su i dulja vremena
vezanja betona

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
Zavod za hidrotehniku
 5. ZAKLJUČAK

Hrvatska kasni s donošenjem i provedbom nacionalne strategije

gospodarenja muljevima s UPOV.
Problem obrade i zbrinjavanja mulja ne može se rješavati na razini
lokacije jednog UPOV, već na razini velikih prostornih cjelina
(županija i države). Zbog različitih tehnoloških mogućnosti obrade i
zbrinjavanja mulja i mogućih negativnih utjecaja na okoliš,
znanstvena i stručna javnost trebala bi postići konsenzus na razini
države o tome koja su rješenja prihvatljiva za Hrvatsku, i na temelju
tog konsenzusa izraditi plan gospodarenja muljem.
Od rješenja koja se čine prihvatljivim je svakako ponovno korištenje
mulja i njegovih nusproizvoda za različite namjene, odnosno sva ona
rješenja u kojima se višekriterijski postižu optimalni rezultati.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
Zavod za hidrotehniku
HVALA NA PAŽNJI !

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
Zavod za hidrotehniku