Professional Documents
Culture Documents
10 Ilic - Bratislav PDF
10 Ilic - Bratislav PDF
10 Ilic - Bratislav PDF
1 / 2009
Bratislav Ilić
Rezime: Izložbene dvorane Beogradskog sajma značajno su doprinele ravnopravnom učešću Jugoslavije pedesetih godina
dvadesetog veka u dostizanju vrhunskih svetskih primera arhitekture. Zaokret u uspostavljanju javnih skupova i odnosa u
društvu nastaje formiranjem koncepta socijalističke plansko- tržišne privrede. Kao posledica toga objekti prepoznatljivih i
originalnih konstruktivnih sistema na Beogradskom sajmu postaju arhetipovi novih kulturnih i javnih događaja koji će
poslužiti kao uzori na tlu Jugoslavije, ali i van njenih granica. Ovi objekti postaju takođe veoma značajni stvarajući novi
likovni izraz u arhitekturi primenom tehnoloških dostignuća jugoslovenskog inženjerstva.
Summary: The construction of the Belgrade Fair exhibition halls in the 1950s enabled Yugoslav architecture of that era to reach a level
similar to the best examples of world class architecture. The turnaround in establishing public conferences and new social relations came
about due to the formation of a concept of a socialist market economy. One consequence of this was that the buildings of the Belgrade Fair,
with their recognisable and original structure, could become archetypes for new public and cultural events that would serve as an example
not only on in Yugoslavia but also further abroad. The significance of these buildings is reflected in the expression of new design practices
achieved through the application of new technological achievement of Yugoslav engineering.
Key words: structural system, exhibition hall, dome, stress spectrum, shell
2
1
Manević, Milorad Pantović,
Silberman, Foreign Policy, 3-5. 3
Đorđević, et.al, Život i delo srpskih naučnika, 189.
39
građevinsko – arhitektonski fakultet u nišu nauka + praksa 12.1 / 2009
izložbenih dvorana Beogradskog sajma. Akademik prilikom postavljanja lukova primenom privremenih
Đorđe Lazarević u tom kontekstu navodio je značaj zatega.
uloge konstruktera i umetničkog aspekta inženjerskog Nakon završetka kupola prečnika 106 metara
objekta,4 bez obzira na njenu prostornu veličinu: predstavljala je svetski rekord za ovaj vid
„Beogradski sajam kao arhitektura i urbanizam dao je konstrukcije.
prilike njegovim tvorcima da se „iskažu“. Sa druge Može se reći da je univerzalna dvorana Beogradskog
strane, Pantovićeva dotadašnja ostvarenja imala su sajma imala isti revolucionarni značaj za
prevashodno jednostavan formalni izraz, što je premošćavanje velikih raspona javnih objekata
zadržano u osnovnoj koncepciji. Nova arhitektonska prednapregnutim betonom kao što je to bilo
dela ponela su uz formalnu jednostavnost, dostignuće Maksa Berga (Max Berg) primenom
konstruktivnu logičnost i savremeni tehnološki izraz. armiranog betona 1914. godine na Hali stoleća u
Autori svojim zajedničkim delom ostvarili su Vroclavu (Wroclaw).6
maksimalan estetski izraz minimalnim likovnim Značaj univerzalne dvorane Beogradskog
sredstvima. sajma se može sagledati ako se uzmu u obzir i objekti
Pjerluiđi Nervija (Pier Luigi Nervi) iz istog perioda.
2 Hala br. 1 – Univerzalna dvorana Tu svakako treba izdvojiti objekte koji su u određenoj
Konstruktivni sistem hale br. 1 predstavlja kupola meri mogli imati uticaja na konstruktere sajma- glavna
formirana od 80 polulukova I preseka uklještenih hala salona automobila u Torinu (1948-49.) kao i
donjim krajem u krut prsten prečnika 94 metara. palata sportova u Firenci (1955-56.) Uzajamna veza
Između lukova je laka konstrukcija od čelika i može se postaviti i sa objektima koji su nastali ubrzo
durisola sa okruglim otvorima za osvetljavanje. Prsten nakon završetka sajma- mala olimpijska dvorana u
je prednapregnut primenom tri grupe kablova: za Rimu izgrađena 1957-60. godine, i velika palata
pokrivanje momenata u vertikalnoj ravni – pozitivnih sportova izgrađena u periodu 1958-60, a posebno sa
i negativnih, i u horiyontalnoj ravni za pokrivanje projektom sportske i sajamske palate u Đenovi iz
normalne zatežuće sile i horizontalnih momenata. 1961. godine.7 Ovi primeri jasno pokazuju domete
Opterećenje se prenosi do tla preko prstena koji je jugoslovenskog inženjerstva u tom periodu i njihov
oslonjen je na osam V stubova. Svaki V stub fundiran uticaj na razvoj konstruktivnih sistema u svetu.
je na betonskoj piramidi oslonjenoj na „franki“
3 Hale br. 2 i 3- Armiranobetonske ljuske
šipovima.5
Akademik Branko Žeželj primenjivao je Stalna preokupacija akademika Milana Krstića bili su
jedinstveni proizvodni proces istraživanja, površinski nosači. Odlika njegovih konstruktorskih
projektovanja i građenja iz oblasti prednaprezanja, rešenja bila je gotovo uvek neka sistemska inovacija.8
ostvarenih u institutu IMS nakon rata. Ovaj institut je Autor je brojnih smelih konstrukcija: silosa, tornjeva,
veoma značajan kao jedinstven primer objedinjavanja objekata velikih raspona. Autor je prvih ljuski u
velikog broja laboratorija i naučnih institucija u Jugoslaviji (cilindrične ljuske fabrike cementa u
Jugoslaviji. Uvidom u spisak izvedenih objekata Novom Popovcu). Veliku pažnju posvetio je i
Branka Žeželja dolazi se do zaključka da je on u eksperimentalnom ispitivanju sfernih ljuski, koristeći
autorskom timu najbolje vladao teorijskim i emona ljusku dimenzija 12x12 metara i primenjujući
praktičnim znanjem iz oblasti prednaprezanja i ljuske na fabrici viskoze u Loznici raspona 32 metra,
linijskih nosača, i da je bio osoba sa najizrazitijim debljine 6cm neposredno pre izgradnje Beogradskog
naučnim sklonostima od sve trojice autora. sajma.
Hala 1 Beogradskog sajma predstavlja veliku Hale br. 2 i 3 nakon izgradnje imale su
sintezu rezultata naučnog i eksperimentalnog najveće raspone za tu vrstu konstrukcija. Pored
istraživanja u praksi, sa težištem na prednaprezanju. činjenice da je hala br. 3 predstavljala potpuno
Prilikom izvođenja ovog objekta primenjena su originalno arhitektonsko rešenje, mora se pomenuti da
prethodna eksperimentalna istraživanja na modelima su hale obilovale brojnim tehnološkim inovacijama u
(ceo sistem- kupola u razmeri 1:10, kao i luk u izvođenju. Izgradnja hale 2 sa rasponima ljuski od 48
razmeri 1:1). Takođe su primenjena inovativna rešenja
6
Nestorović, Konstruktivni sistemi, 29.
4 7
Lazarević. Izgradnja, 3-6. Nervi, Neue Strukturen, 142-147.
5 8
Maksimović,, et al. 20 godina rada 1948-1968 Beograd. 215. Lazarević. op.cit.
40
građevinsko – arhitektonski fakultet u nišu nauka + praksa 12.1 / 2009
41
građevinsko – arhitektonski fakultet u nišu nauka + praksa 12.1 / 2009
14
Pantović, Arhitektura i urbanizam, 33.
42