Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Rad Aktivna I Pasivna Mrezna
Seminarski Rad Aktivna I Pasivna Mrezna
SEMINARSKI RAD
Predmet: OSNOVE PRENOSA PODATAKA
Mentor: Student:
Prof. Ćamil Sukić Alija Rami
SADRŽAJ
UVOD........................................................................................................................3
PASIVNA I AKTIVNA MREŽNA OPREMA (PODJELA)................................4
PASIVA MREŽNA OPREMA...............................................................................5
Kablovi....................................................................................................................5
Koaksijalni kabal.................................................................................................5
Konektori koaksijalnog kabla..............................................................................6
UTP Kabal...........................................................................................................6
Konektor za UTP kabal........................................................................................7
Fiber optički kabal...............................................................................................8
Konektori optičkih kablova.................................................................................9
Ostala Pasivna mrežna oprema.............................................................................10
AKTIVNA MREŽNA OPREMA.........................................................................12
Ripiter ( Repeater).................................................................................................12
Hab (Hub).............................................................................................................13
Svič (Switch).........................................................................................................14
Ruter (Rooter).......................................................................................................16
IP Adrese...............................................................................................................18
ZAKLJUČAK.........................................................................................................19
LITERATURA ......................................................................................................20
UVOD
2
Seminarski Rad
3
Seminarski Rad
Dakle stime možemo reči da je pasivna oprema sustav vodova (optika i bakar) koja
služi za povezivanje aktivne mrežne opreme. Dok aktivna oprema su svi
elektronički uređaji koji prihvačaju i distribuiraju promet unutar računalnih mreža
tj. imaju memoriju i processor (mrežna kartica, prospojnik , usmjernik)
PASIVNA OPREMA
Koaksijalni kabal
UTP kabal
Fiber optički kabal
Konektori za kablove
Patch panel
Komunikacijski ormar
Naponska letva
AKTIVNA OPREMA
Ripiter (Repeater)
Hab (Hub)
Svič (Switch)
Ruter ( Rooter)
IP Adresa
4
Seminarski Rad
5
Seminarski Rad
Kablovi
Koaksijalni kabal
Koaksijalni kabal ima jedan jedini bakarni provodnik u svojoj sredini (povratni
vod se dobija uzemljenjem). Plastični sloj daje izolaciju između centralnog
provodnika i metalnog oklopa oko njega. Oklop sprečava pojavu interferencija od
fluorescentinih lampi , motora i drugih računara. Iako ga je teško instalirati, ima
veoma širok propusni opseg ( može da podrži velike brzine prenosa) i veoma je
otporan na interferencije. Može se upotrebiti za povezivanje računara na većoj
udaljenosti nego UTP , za iste bitske protoke. U računarskim mrežama su se
koristili RG-58 tzv. “tanki” koaksijalni kabal ( koji podržava 10Mb/s protok u
10Base2 Eternet1 standardizovanim računarskim mrežama ) i 10Base5 tzv. “debeli”
koaksijalni kabal ( koji takođe podržava 10Mb/s protok u 10Base5 Eternet
standardizovanim računarskim mrežama). Broj 2 kazuje da je maksimalna dužina
segmenta 200m( 185m preciznije ) , dok 5 kod debelog kabla do 500m.
UTP Kabal
Kablova ove kategorije EIA/TIA2 ima najviše na tržištu i najjeftiniji su. Kategorija
6 je kadkad previše skupa. Jedno od ograničenja koje treba imati u vidu kod
razvlačenja UTP kabla je da jedan segment ne sme preći 100m dužine.
2
EIA/TIA(Telekomunikacijski standardi)
8
Seminarski Rad
O ovim kablovima ste verovatno najviše slušali, pogotovo kada vam danima ne radi
telefon, jer je magistralna mreža Telekoma uglavnom preusmerena na optičke
kablove. Iako se često krive za probleme u telekomunikacijama, optički kablovi
predstavljaju veoma pouzdan i brz način prenosa podataka. Oni su sačinjeni od
vlakana sa centralnim staklenim jezgrom obavijenim staklenim omotačem. Vlakna
su zaštićena sa nekoliko slojeva zaštitne obloge. Kroz vlakna se prenosi svetlost
(koju proizvodi laserska ili LED dioda). Potpuno su otporni na bilo kakve elektro
magnetne uticaje i najčešće čine osnovu tzv. kičmu (backbone) bilo koje ozbiljnije
telekomunikacione mreže. Kada se pravi računarska mreža, obično se između
spratova polaže optički kabl (vertikalni razvod) zbog velikih rastojanja i većeg
propusnog opsega. Kod polaganja ovog kabla potrebno je poštovati pravila o
njegovom savijanju jer isuviše veliki ugao savijanja može sprečiti prostiranje
svetlosti. 10BaseF je specifikacija koja se odnosi na optičke kablove koji nose
Ethernet (mrežni) signal protoka 10Mbps.
- optički kabal: može biti singlemode3 (svjetlost ulazi u vodič pod samo jednim
kutem) i multimode (svjetlost može ući u vodič pod više kuteva u određenom
rasponu). Sastoji se od jezgre (core) koja vodi svijetlo i skupa ovojnica koji služe
za zaštitu te jezgre.
3
eng (singlemode) - monomodno
9
Seminarski Rad
Postoje različiti tipovi konektora koji se montiraju na optičke kablove. Neki često
korišćeni konektori nose oznake kao što su ST ili SC. Sam proces nastavljanja
kablova se naziva "zatapanje u električnom luku", popularno splajsovanje i zahteva
veoma skupu opremu. Proces je opasan po zdravlje i zbog toga ga mora obaviti
samo sertifikovano osoblje.
10
Seminarski Rad
12
Seminarski Rad
Nakon uvoda u pasivnu mrežnu opremu, na red dolazi opis uređaja koji će
upravljati saobraćajem na mreži. To su takozvane aktivne komponente. Neke su
sofisticiranije od drugih, ali imaju istu namenu, da podatke koje šaljete transportuju
do odredišta, kao i da podatke koje vi potražujete dopreme do vas. Povezivanjem
aktivne mrežne opreme kablovima još uvek nije napravljena računarska mreža, jer
ona podrazumeva i konfigurisanje mrežne opreme.
Ripiter ( Repeater)
13
Seminarski Rad
14
Seminarski Rad
Hab (Hub)
Habovi su jednostavni uređaji koji povezuju grupu korisnik. Habovi prosleđuju sve
pakete( uključujuči email, tekstualne dokumente, grafike, zahteve za štampanje i
slično).Hab4 spada u kategoriju zastarelih uređaja koji ima vrlo jednostavnu ulogu a
to je da, kao obično čvorište, sve što stigne od podataka na jedan od njegovih
konektora (portova) prosledi svima (samo pojačano i očišćeno od šumova, tj.
regenerisano) Ovi uređaji nisu više u upotrebi, osim u laboratorijskim uslovima gde
ova njihova osobina dolazi do izražaja kada treba nadgledati saobraćaj na mreži.
S obzirom na veoma loše karakteristike ovih uređaja, male brzine (10Mbps) i
podložnost koliziji podataka, treba ih izbaciti i zameniti sofisticiranijim svičevima.
4
Hab spada u več zastarelom mrežnom opremom
15
Seminarski Rad
Svič (Switch)
Switch služi za povezivanje dvaju računala unutar iste mreže (LANa) ili za
povezivanje računala i routera za promet koji je namjenjen drugim mrežama.
Switch povezuje parove koji komuniciraju na osnovu njihove fizičke adrese (MAC
adrese). Switch omogućuje komunikaciju više parova istovremeno. Primljeni
promet na jednom portu prebacuje samo na jedan odgovarajući izlazni port (prema
odredišnoj MAC5 adresi). Postoje različiti tipovi switcheva koji mogu imati i
dodatne funkcionalnosti (usmjeravanje prometa po logičkim IP adresama).
Svič (Switch) je uređaj koji se zasigurno najviše koristi. Njihova cena je trenutno
veoma povoljna te su tako ušli i u naše domove. Njihova je uloga da regulišu
saobračaj na mreži. Možemo sve naše računare povezati na svič, a i svič na svič te
tako proširiti našu mrežu. Razlika u odnosu na Hub iako isto izgledaju, jeste da svič
vodi računa o tome koji podatak kome računaru ili mrežnom uređaju prosleđuju.
Svič je u stanju da razlikuje (identifikuje) uređaji koji su povezani na njega.
5
MAC adresa( eng.Media Access Control Adress) je jedinstven broj kojim se vrši identifikacija uređaja
16
Seminarski Rad
Svič je aktivni mrežni uređaj koji povezuje mrežne segmente. Pri komunikaciji dva
računara, Svič kreira virtuelno kolo između njih i omogučava im ekskluzivnu
komunikaciju, što praktično ostalim parovima računara omogućava da simultano
komuniciraju bez opterečivanja drugih mašina. Kao i bridgde mrežni uređaj i Svič
pamti sve MAC adrese na mreži, s`tom razlikom što se kod Sviča na jednom portu
nalazi samo jedna MAC adresa a kod Bridge6 mrežnog uređaja na jednom portu
postoji potencijalni niz MAC adresa koje mora poznavati. Na slici je dat primer
virtuelnog kola komunikacije kod sviča :
6
eng. Bridge ( Most)
17
Seminarski Rad
Ruter (Rooter)
7
WAN (eng.Wide Area Network) ili regionalna računarska mreža.
18
Seminarski Rad
19
Seminarski Rad
IP Adrese
www.microsoft.com = 207.46.192.254
Ovo možete i sami videti tako što odete u command prompt (Start->Run->kucate
Cmd8 i pritisnete enter) windowsa i otkucate nslookup www.microsoft.com
dobićete 207.46.192.254
ZAKLJUČAK
8
CMD (eng.Command Prompt) internetski operativni sistem baziran na komandne linije interfejs.
20
Seminarski Rad
21
Seminarski Rad
LITERATURA :
http://www.wikipedia.com
http://www.racunarskemreze.com/Knjiga
http://www.studenti.rs/skripte/informacione-tehnologije/aktivna-mrezna-
oprema/.com
https://www.sysportal.carnet.hr/node/70
22