Zadatak 081 (Marija, gimnazija)

Dva usporedno spojena kondenzatora C1 i C2 serijski su spojeni s kondenzatorom kapaciteta

C3. Koliki je ukupni kapacitet? Nacrtajte shemu.
Rješenje 081
C1, C2, C3, C=?
Ukupni kapacitet od n serijski spojenih kondenzatora možemo naći iz izraza
1 1 1 1 1
= + + + ... + .
C C C C Cn
1 2 3
Ukupni kapacitet od n usporedno (paralelno) spojenih kondenzatora možemo naći iz izraza
C = C + C + C + .... + Cn .
1 2 3
C1

C3

C2
Budući da su kondenzatori kapaciteta C1 i C2 usporedno (paralelno) vezani njihov ukupni kapacitet je:
C1,2 = C1 + C2 .
Ukupni kapacitet serijski spojenih kondenzatora kapaciteta C1,2 i C3 iznosi:

1
=
1
+
1
⇒
1
=
1
+
1
⇒
1
=
C3 + C1 + C2 (
⇒ C= 1
)
C + C2 ⋅ C3
.
C C1,2 C3 C C1 + C2 C3 C ( )
C1 + C2 ⋅ C3 C1 + C2 + C3

Vježba 081
Dva usporedno spojena kondenzatora C2 i C3 serijski su spojeni s kondenzatorom kapaciteta
C1. Koliki je ukupni kapacitet?

Rezultat:
( C2 + C3 ) ⋅ C1 .
C1 + C2 + C3

Zadatak 082 (Marija, gimnazija)

Na staklenu ploču debljine 1 mm nalijepljena su s obje strane dva kvadrata od staniola
površine 50 cm2. Koju množinu naboja treba prenijeti na taj kondenzator da bi imao napon 1000 V?
Relativna je permitivnost stakla 8. (električna permitivnost vakuuma ε0 = 8.854 · 10-12 C2/(N · m2),
εr – relativna permitivnost sredstva)
Rješenje 082
d = 1 mm = 0.001 m, S = 50 cm2 = 5 · 10-3 m2, U = 1000 V, εr = 8,
-12 2 2
ε0 = 8.854 · 10 C /(N · m ), Q=?
Kapacitet pločastog kondenzatora:
S
C = ε0 ⋅ εr ⋅ ,
d
gdje je ε0 električna permitivnost vakuuma, εr relativna permitivnost sredstva, S površina jedne ploče
kondenzatora, d udaljenost između ploča kondenzatora.
Kapacitet pločastog kondenzatora:

1
 Q
C= ⇒ Q = C ⋅U ,
U
gdje je U napon između ploča.
Množina naboja koju treba prenijeti na taj kondenzator iznosi:
S  2 −3 2
C = ε0 ⋅ ε r ⋅  S − 12 C 5 ⋅10 m −7
d  ⇒ Q = ε 0 ⋅ ε r ⋅ ⋅ U = 8.854 ⋅10 2
⋅8⋅ ⋅ 1000 V = 3.54 ⋅10 C.
 d N ⋅ m 0.001 m
Q = C ⋅U 
Vježba 082
Na staklenu ploču debljine 1 mm nalijepljena su s obje strane dva kvadrata od staniola
površine 50 cm2. Koju množinu naboja treba prenijeti na taj kondenzator da bi imao napon 2000 V?
Relativna je permitivnost stakla 8. (električna permitivnost vakuuma ε0 = 8.854 · 10-12 C2/(N · m2),
εr – relativna permitivnost sredstva)
Rezultat: 7.08 · 10-7 C.

Zadatak 083 (Marija, gimnazija)

Možemo li povećati energiju školskog pločastog kondenzatora, a da ne mijenjamo količinu
naboja na njemu?
Rješenje 083
Q = konstantno, d, C = ?, W=?
Kapacitet pločastog kondenzatora:
S
C = ε0 ⋅ εr ⋅ ,
d
gdje je ε0 električna permitivnost vakuuma, εr relativna permitivnost sredstva, S površina jedne ploče
kondenzatora, d udaljenost između ploča kondenzatora.
Energija nabijenog kondenzatora kapaciteta C jednaka je
1 2
W = ⋅ C ⋅U .
2
+ -
+ -
+ -
+ -

d
S 
C = ε0 ⋅ ε r ⋅ 
d  1 S 2 1
 ⇒ W = ⋅ ε 0 ⋅ ε r ⋅ ⋅U ⇒ W∼ obrnuto razmjerne veličine
1 2 2 d d
W = ⋅ C ⋅U
2 

Mijenjamo li udaljenost d između ploča, mijenja se energija W kondenzatora. Ako je udaljenost d
veća, energija ( i kapacitet) kondenzatora je manja. Ako je udaljenost d manja, energija (i kapacitet)
kondenzatora je veća.
Vježba 083
Možemo li smanjiti energiju školskog pločastog kondenzatora, a da ne mijenjamo količinu
naboja na njemu?
Rezultat: Povećamo udaljenost d između ploča kondenzatora.

2
Zadatak 084 (Tanja, gimnazija)
Kondenzator je sastavljen od 100 listića staniola površine 10 cm · 12 cm, odijeljenih
parafiniranim papirom (εr = 4) debljine 0.2 mm. Svi neparni listići spojeni su zajedno, a isto tako i
parni. Koliki je kapcitet tog kondenzatora?
(električna permitivnost vakuuma ε0 = 8.854 · 10-12 C2/(N · m2), εr – relativna permitivnost sredstva)
Rješenje 084
n = 100, S = 10 cm · 12 cm = 120 cm2 = 1.2 · 10-2 m2, εr = 4, d = 0.2 mm = 2 · 10-4 m,
-12 2 2
ε0 = 8.854 · 10 C /(N · m ), C=?
Kapacitet pločastog kondenzatora:
S
C = ε0 ⋅ εr ⋅ ,
d
gdje je ε0 električna permitivnost vakuuma, εr relativna permitivnost sredstva, S površina jedne ploče
kondenzatora, d udaljenost između ploča kondenzatora.
Dva listića staniola čine jedan kondenzator, tri listića čine dva kondenzatora, četiri listića čine tri
kondezatora, ..., sto listića staniola čine 99 kondenzatora. Ili kraće:
n listića staniola ⇒ n − 1 kondenzator
Kapacitet kondenzatora iznosi:
2 −2 2
S − 12 C 1.2 ⋅10 m −7
C = ( n − 1) ⋅ ε 0 ⋅ ε r ⋅ = (100 − 1) ⋅ 8.854 ⋅ 10 ⋅4⋅ = 2.104 ⋅10 F.
d 2 − 4
N ⋅m 2 ⋅10 m
Vježba 084
Kondenzator je sastavljen od 100 listića staniola površine 10 cm · 6 cm, odijeljenih
parafiniranim papirom (εr = 4) debljine 0.1 mm. Svi neparni listići spojeni su zajedno, a isto tako i
parni. Koliki je kapcitet tog kondenzatora?
(električna permitivnost vakuuma ε0 = 8.854 · 10-12 C2/(N · m2), εr – relativna permitivnost sredstva)
Rezultat: 2.104 · 10-7 F.

Zadatak 085 (Tanja, gimnazija)

Dva sitna tijela jednakih naboja međusobno su udaljena 0.3 m i privlače se silom 50 µN.
Koliko iznosi svaki naboj? (konstanta k za vakuum ima vrijednost k = 9 · 109 N · m2/C2)
Rješenje 085
Q1 = Q2 = Q, r = 0.3 m, F = 50 µN = 5 · 10-5 N, k = 9 · 109 N · m2/C2, Q=?
Električna sila između dvaju točkastih naboja (Coulombov zakon) dana je relacijom:
Q ⋅Q
F =k⋅ 1 2 ,
r2
gdje su Q1 i Q2 naboji, r njihova međusobna udaljenost, k konstanta u vakuumu (a praktično i u zraku).
Svaki naboj iznosi:
Q1 = Q2 = Q  2 2 2 2
 Q ⋅Q Q Q r 2 F ⋅r
Q ⋅Q  ⇒ F = k ⋅ ⇒ F = k ⋅ ⇒ F = k ⋅ / ⋅ ⇒ Q = / ⇒
F =k⋅ 1 2 2 2 2 k k
 r r r
r2 
2 −5
F ⋅r F 5 ⋅10 N −8
⇒ Q= ⇒ Q = r⋅ = 0.3 m ⋅ = 2.24 ⋅ 10 C.
k k 2
9 N ⋅m
9 ⋅ 10
2
C
Vježba 085
Dva sitna tijela jednakih naboja međusobno su udaljena 0.6 m i privlače se silom 50 µN.
Koliko iznosi svaki naboj? (konstanta k za vakuum ima vrijednost k = 9 · 109 (N · m2/C2))
Rezultat: 4.47 · 10-8 C.

3
Zadatak 086 (Marija, gimnazija)
Odredi kolikom će silom međusobno djelovati dva naboja na udaljenosti 5 cm ako na
udaljenosti 1 cm međusobno djeluju silom 5 · 10-4 N.
Rješenje 086
r2 = 5 cm = 0.05 m, r1 = 1 cm = 0.01 m, F1 = 5 · 10-4 N, F2 = ?
Električna sila između dvaju točkastih naboja (Coulombov zakon) dana je relacijom:
Q ⋅Q
F =k⋅ 1 2 ,
r2
gdje su Q1 i Q2 naboji, r njihova međusobna udaljenost, k konstanta u vakuumu (a praktično i u zraku).
1.inačica
Q ⋅Q  Q ⋅Q r1
2  2  2
F1 = k ⋅ 1 2  F1 = k ⋅ 1 2 / ⋅  F1 ⋅ r1
 F1 ⋅ r1
2 Q1 ⋅ Q2 =

2
r1  r1 k k  k
 ⇒  ⇒ Q ⋅Q  ⇒ F2 = k ⋅ 2
⇒
Q ⋅Q  Q ⋅Q   r2
F2 = k ⋅ 1 2 F2 = k ⋅ 1 2 F2 = k ⋅ 1 2
2  2  r2
2 
r2  r2  
2 2 2 2
F1 ⋅ r1 F1 ⋅ r1 F1 ⋅ r1  r1 
⇒ F2 = k ⋅ ⇒ F2 = k ⋅ ⇒ F2 = ⇒ F2 = F1 ⋅   =
2 2 2 r 
k ⋅ r2 k ⋅ r2 r2  2
2
−4  0.01 m  −5
= 5 ⋅ 10 N ⋅  = 2 ⋅ 10 N.
 0.05 m 
2.inačica
Q ⋅Q  Q ⋅Q Q ⋅Q
F1 = k ⋅ 1 2  k⋅ 1 2 k⋅ 1 2
2 2 2 2
r1   podijelimo  F1 r1 F1 r1 F1 r2
 ⇒  jednadžbe  ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒
Q1 ⋅ Q2 Q1 ⋅ Q2 2
Q ⋅Q    F F F r
F2 = k ⋅ 1 2 2 k⋅ 2 k⋅ 2 1
2  r
2
r
2
r2  2 2
2 2 2 2
F2 r1 F2 r1 r1 r 
⇒ = ⇒ = / ⋅ F1 ⇒ F2 = F1 ⋅ 1
⇒ F2 = F1 ⋅   =
F1 r 2 F1 r 2 2 r 
2 2 r 2  2
2
−4  0.01 m  −5
= 5 ⋅ 10 N ⋅  = 2 ⋅ 10 N.
 0.05 m 
Vježba 086
Odredi kolikom će silom međusobno djelovati dva naboja na udaljenosti 10 cm ako na
udaljenosti 2 cm međusobno djeluju silom 5 · 10-4 N.
Rezultat: 2 · 10-5 N.

Zadatak 087 (Marija, gimnazija)

Dvije jednake kuglice nalaze se u zraku na međusobnoj udaljenosti r. Kuglice imaju naboj Q1 i
Q2. Dotaknemo ih i vratimo u prijašnji položaj. Koliki je omjer sila koje među njima djeluju prije i
poslije doticanja?
Rješenje 087
r, Q1, Q2, F1 : F2 = ?

4
Električna sila između dvaju točkastih naboja (Coulombov zakon) dana je relacijom:
Q ⋅Q
F =k⋅ 1 2 ,
r2
gdje su Q1 i Q2 naboji, r njihova međusobna udaljenost, k konstanta u vakuumu (a praktično i u zraku).
Sila prije doticanja kuglica iznosi:
Q ⋅Q
F1 = k ⋅ 1 2 .
r2
Sila poslije doticanja kuglica iznosi:
2
Q1 + Q2 Q1 + Q2 Q1 + Q2 ( ) 2
F2 = k ⋅ 2
⋅
2 ⇒ F2 = k ⋅ 4 ⇒ F2 = k ⋅
Q1 + Q2
.
( )
r 2 r2 4 ⋅ r2
Gledamo omjer sila:
Q ⋅Q Q ⋅Q
k⋅ 1 2 k⋅ 1 2
F1
= r2 F
⇒ 1 = r2 F
⇒ 1 =
4 ⋅ Q1 ⋅ Q2
.
F2 2 F2 2 F2 2
k⋅ 1
(
Q + Q2 ) k⋅ 1
Q + Q2 ( )Q1 + Q2 ( )
4⋅r 2 4⋅r 2

r r
1

Q1 Q2 Q1 + Q2 Q1 + Q2
2 2
Vježba 087
Dvije jednake kuglice nalaze se u zraku na međusobnoj udaljenosti r. Kuglice imaju jednake
naboje Q. Dotaknemo ih i vratimo u prijašnji položaj. Koliki je omjer sila koje među njima djeluju
prije i poslije doticanja?
Rezultat: Sile su jednake.

Zadatak 088 (Marija, gimnazija)

Množina elektriciteta od jednog kulona sadrži 6.25 · 1018 elektronskih naboja. Koliko bi
elektrona otpalo na svaki četvorni metar Zemljine površine kad bi se ta množina elektriciteta jednoliko
raspodijelila po njoj? Polumjer Zemlje je 6400 km.
Rješenje 088
1 C = 6.25 · 1018 e, r = 6400 km = 6.4 · 106 m, N=?
Pretpostavimo li da Zemlja ima oblik kugle njezino oplošje jednako je:
2
O = 4 ⋅ r ⋅π.
Broj elektrona koji otpada po četvornom metru Zemljine površine iznosi:

18 18 18
6.25 ⋅10 elektrona 6.25 ⋅ 10 elektrona 6.25 ⋅10 elektrona elektrona
N= ⇒ N= = = 12143 .
O 2 2 m2
4 ⋅ r ⋅π
( 6
4 ⋅ 6.4 ⋅10 m ⋅ π )
Vježba 088
Množina elektriciteta od jednog kulona sadrži 6.25 · 1018 elektronskih naboja. Koliko bi
elektrona otpalo na svaki četvorni metar Zemljine polulopte kad bi se ta množina elektriciteta
jednoliko raspodijelila po njoj? Polumjer Zemlje je 6400 km.
Rezultat: 6071 elektrona/m2.

5
Zadatak 089 (Marija, gimnazija)
Kolikom ukupnom silom djeluju dva jednaka istoimena naboja na treći isto takav naboj koji se
nalazi na polovini njihova međusobnog razmaka?
Rješenje 089
Q1 = Q2 = Q3 = Q, F=?
Električna sila između dvaju točkastih naboja (Coulombov zakon) dana je relacijom:
Q ⋅Q
F =k⋅ 1 2 ,
r2
gdje su Q1 i Q2 naboji, r njihova međusobna udaljenost, k konstanta u vakuumu (a praktično i u zraku).
r
F2,3 F1,3

r r
Q1 = Q Q3 = Q Q2 = Q
2 2
Sila kojom prvi naboj Q1 djeluje na treći naboj Q3 (budući da su naboji istoimeni, sila je odbojna)
iznosi:
Q ⋅Q 2 2
Q⋅Q Q 4⋅Q
F1,3 = k ⋅ 1 3 ⇒ F1,3 = k ⋅ ⇒ F1,3 = k ⋅ ⇒ F1,3 = k ⋅ .
2 2 2 2
r r r r
     
2 2 2
Sila kojom drugi naboj Q2 djeluje na treći naboj Q3 (budući da su naboji istoimeni, sila je odbojna)
iznosi:
Q ⋅Q 2 2
Q⋅Q Q 4⋅Q
F2,3 = k ⋅ 2 3 ⇒ F2,3 = k ⋅ ⇒ F2,3 = k ⋅ ⇒ F2,3 = k ⋅ .
2 2 2 2
r r r r
     
2 2 2
2 2
4⋅Q 4⋅Q
F = F1,3 − F2,3 ⇒ F = k ⋅ −k⋅ ⇒ F = 0.
2 2
r r
Rezultantna sila jednaka je nula.
Vježba 089
Kolikom ukupnom silom djeluju dva jednaka istoimena naboja na treći isto takav suprotan
naboj koji se nalazi na polovini njihova međusobnog razmaka?
Rezultat: F = 0.

Zadatak 090 (Ivan, srednja škola)

Jedna kugla ima naboj od 8.3 · 10-9 C, a druga – 6.6 · 10-9 C. Kugle su međusobno udaljene 10
cm. Kolikom se silom privlače kugle: a) u zraku b) u vodi relativne permitivnosti εr = 80?
(konstanta k za vakuum ima vrijednost k = 9 · 109 N · m2/C2)
Rješenje 090
Q1 = 8.3 · 10-9 C, Q2 = – 6.6 · 10-9 C, r = 10 cm = 0.1 m, εr = 80,
9 2 2
k = 9 · 10 N · m /C , F=?
Električna sila između dvaju točkastih naboja (Coulombov zakon) dana je relacijom:
Q ⋅Q
F =k⋅ 1 2 ,
r2
gdje su Q1 i Q2 naboji, r njihova međusobna udaljenost, k konstanta u vakuumu (a praktično i u zraku).

a) Kugle se u zraku privlače silom F:

6
 Q ⋅Q
F = k ⋅ 1 2 = 9 ⋅10
9 N ⋅m
2 8.3 ⋅10
⋅
−9
(
C ⋅ − 6.6 ⋅10
−9
) C = − 4.93 ⋅10 − 5 N .
r2 C
2
( 0.1 m )
2

b) U vodi relativne permitivnosti εr kugle se privlače silom F:

2
9 N ⋅m

F=
k Q1 ⋅ Q2
⋅ =
9 ⋅ 10
C
2
⋅
8.3 ⋅10
−9
(
C ⋅ − 6.6 ⋅10
−9
C )
= − 6.16 ⋅10
−7
N.
εr 2 80 2
r ( 0.1 m )
Vježba 090
Jedna kugla ima naboj od 16.6 · 10-9 C, a druga – 3.3 · 10-9 C. Kugle su međusobno udaljene
10 cm. Kolikom se silom privlače kugle: a) u zraku b) u vodi relativne permitivnosti εr = 80?
(konstanta k za vakuum ima vrijednost k = 9 · 109 (N · m2/C2))
Rezultat: – 4.93 · 10-5 N , – 6.16 · 10-7 N.

Zadatak 091 (Ivan, srednja škola)

Atom vodika ima jedan proton u jezgri i jedan elektron koji kruži oko jezgre. Uz pretpostavku
da je staza elektrona kružna, nađite: a) silu kojom međusobno djeluje proton i elektron ako je razmak
između čestica 5.3 · 10-11 m, b) linearnu brzinu elektrona (naboj elektrona i protona e = 1.602 · 10-19 C,
masa elektrona m = 9.11 · 10-31 kg, konstanta k za vakuum ima vrijednost k = 9 · 109 N · m2/C2)
Rješenje 091
r = 5.3 · 10-11 m, Q1 = Q2 = 1.602 · 10-19 C, m = 9.11 · 10-31 kg,
9 2 2
k = 9 · 10 (N · m /C ), F = ?, v=?
Električna sila između dvaju točkastih naboja (Coulombov zakon) dana je relacijom:
Q ⋅Q
F =k⋅ 1 2 ,
r2
gdje su Q1 i Q2 naboji, r njihova međusobna udaljenost, k konstanta u vakuumu (a praktično i u zraku).
Da bi se tijelo gibalo po kružnici, potrebno je da na nj djeluje centripetalna sila
2
v
Fcp = m ⋅
r
koja ima smjer prema središtu kružnice.
a) Sila kojom međusobno djeluju proton i elektron iznosi:
Q1 ⋅ Q2 2 − 19 − 19
9 N ⋅ m 1.602 ⋅ 10 C ⋅ 1.602 ⋅10 C −8
F =k⋅ = 9 ⋅10 ⋅ = 8.22 ⋅10 N.
2 2 2
r C
( 5.3 ⋅ 10
− 11
m )
b) U ovom je slučaju Coulombova sila uzrok kružnog gibanja elektrona oko protona (jezgre). Zato
mora biti Fcp jednaka Coulombovoj sili F:
2 2
v v 2 2 F ⋅r
F = FC ⇒ F = m ⋅ ⇒ F = m⋅ /⋅ r ⇒ F ⋅r = m⋅v ⇒ v = / ⇒
r r m
Q ⋅Q Q ⋅Q
k ⋅ 1 2 ⋅r k ⋅ 1 2 ⋅r
F ⋅r 2 2 k ⋅ Q1 ⋅ Q2
⇒ v= ⇒ v= r ⇒ v= r ⇒ v= =
m m m m⋅r

7
 2
9 N ⋅m − 19 − 19
9 ⋅ 10 ⋅ 1.602 ⋅10 C ⋅ 1.602 ⋅ 10 C
2 6 m
= C = 2.19 ⋅ 10 .
− 31 − 11 s
9.11 ⋅10 kg ⋅ 5.3 ⋅10 m
Vježba 091
Atom vodika ima jedan proton u jezgri i jedan elektron koji kruži oko jezgre. Uz pretpostavku
da je staza elektrona kružna, nađite silu kojom međusobno djeluje proton i elektron ako je razmak
između čestica 2.12 · 10-10 m (naboj elektrona i protona e = 1.602 · 10-19 C, konstanta k za vakuum ima
vrijednost k = 9 · 109 (N · m2/C2))
Rezultat: 5.14 · 10-9 N.

Zadatak 092 (Ivan, srednja škola)

1 −9
Odredi kolika je relativna permitivnost petroleja ako dva jednaka naboja ⋅10 C
3
međusobno djeluju u petroleju na udaljenosti 1 cm silom 5 · 10-6 N.
(konstanta k za vakuum ima vrijednost k = 9 · 109 N · m2/C2)
Rješenje 092
1 −9
Q1 = Q2 = Q = ⋅10 C, r = 1 cm = 0.01 m, F = 5 · 10-6 N,
3
k = 9 · 109 (N · m2/C2), εr = ?
Električna sila između dvaju točkastih naboja (Coulombov zakon) dana je relacijom:
Q ⋅Q
F =k⋅ 1 2 ,
r2
gdje su Q1 i Q2 naboji, r njihova međusobna udaljenost, k konstanta u vakuumu (a praktično i u zraku).
Ako se točkasti naboji nalaze u sredstvu relativne permitivnosti εr, vrijedi:
k Q1 ⋅ Q2
F= ⋅ .
εr r2
Relativna permitivnost petroleja iznosi:
2 2 2
k Q1 ⋅ Q2 k Q⋅Q k Q ε k Q k Q
F= ⋅ ⇒ F= ⋅ ⇒ F= ⋅ / ⋅ r ⇒ εr = ⋅ ⇒ εr = ⋅   =
εr r2 εr r2 εr r2 F F r2 F r
2 2
9 N ⋅m 1 −9 
9 ⋅10
C
2  3 ⋅ 10 C
= ⋅  = 2.
−6
5 ⋅ 10 N  0.01 m 
 
Vježba 092
2 −9
Odredi kolika je relativna permitivnost petroleja ako dva jednaka naboja ⋅ 10 C
3
međusobno djeluju u petroleju na udaljenosti 2 cm silom 5 · 10-6 N.
(konstanta k za vakuum ima vrijednost k = 9 · 109 (N · m2/C2))
Rezultat: 2.

Zadatak 093 (Marija, gimnazija)

Dva točkasta naboja Q1 = + 10-8 C i Q2 = + 2 · 10-9 C nalaze se u zraku međusobno udaljeni 50
cm. Na kojemu se mjestu između njih naboj Q3 nalazi u ravnoteži?
Rješenje 093
Q1 = + 10-8 C, Q2 = + 2 · 10-9 C, r = 50 cm = 0.5 m, Q3, x=?

8
Električna sila između dvaju točkastih naboja (Coulombov zakon) dana je relacijom:
Q ⋅Q
F =k⋅ 1 2 ,
r2
gdje su Q1 i Q2 naboji, r njihova međusobna udaljenost, k konstanta u vakuumu (a praktično i u zraku).
r

Q1 Q3 Q2
x r-x
Sila kojom naboj Q1 djeluje na naboj Q3 iznosi:
Q ⋅Q
F1,3 = k ⋅ 1 3 .
2
x
Sila kojom naboj Q2 djeluje na naboj Q3 iznosi:
Q ⋅Q
F2,3 = k ⋅ 2 3 .
2
(r − x)
Da bi naboj Q3 bio u ravnoteži moraju sile F1,3 i F2,3 biti jednake po iznosu, a suprotnih smjerova. Zato
je:
Q ⋅Q Q ⋅Q Q ⋅Q Q ⋅Q 1
F1,3 = F2,3 ⇒ k ⋅ 1 3 = k ⋅ 2 3 ⇒ k ⋅ 1 3 = k ⋅ 2 3 / ⋅ ⇒
2 2 2 2 k ⋅ Q
x ( )
r − x x ( )
r − x 3
2 2
Q Q2 Q Q2 (r − x) (r − x) Q
⇒ 1 = ⇒ 1 = /⋅ ⇒ = 2 ⇒
2 2 2 2 Q1 2 Q1
x (r − x) x (r − x) x
2
r−x Q2 r−x Q2 r x Q2 r Q2
⇒   = / ⇒ = ⇒ − = ⇒ −1 = ⇒
 x  Q1 x Q1 x x Q1 x Q1

r Q2 x 1 x 1 r
⇒ = 1+ ⇒ = ⇒ = /⋅ r ⇒ x = =
x Q1 r Q2 r Q2 Q2
1+ 1+ 1+
Q1 Q1 Q1

0.5 m
= = 0.346 m.
−9
2 ⋅10 C
1+
−8
10 C
Vježba 093
Dva točkasta naboja Q1 = + 2 · 10-8 C i Q2 = + 4 · 10-9 C nalaze se u zraku međusobno udaljeni
50 cm. Na kojemu se mjestu između njih naboj Q3 nalazi u ravnoteži?
Rezultat: 0.346 m.

Zadatak 094 (Marija, gimnazija)

Dva točkasta naboja nalaze se u zraku međusobno udaljeni 20 cm. Na koju međusobnu
udaljenost treba smjestiti te naboje u ulju, relativne permitivnosti εr = 5, da bismo postigli jednaku
uzajamnu silu djelovanja?
Rješenje 094
rzrak = 20 cm = 0.2 m, εr = 5, rulje = ?

9
Električna sila između dvaju točkastih naboja (Coulombov zakon) dana je relacijom:
Q ⋅Q
F =k⋅ 1 2 ,
r2
gdje su Q1 i Q2 naboji, r njihova međusobna udaljenost, k konstanta u vakuumu (a praktično i u zraku).
Da bismo postigli jednaku uzajamnu silu djelovanja mora vrijediti:
Q ⋅Q k Q1 ⋅ Q2 Q ⋅Q k Q1 ⋅ Q2 1
Fzrak = Fulje ⇒ k ⋅ 1 2 = ⋅ ⇒ k⋅ 1 2 = ⋅ /⋅ ⇒
2 εr r 2 2 εr r 2 k ⋅ Q1 ⋅ Q2
rzrak ulje rzrak ulje
2 2
1 1 1 2 2 2 r r
⇒ = ⋅ ⇒ ε r ⋅ rulje = rzrak ⇒ rulje = zrak / ⇒ rulje = zrak ⇒
2 2
rzrak ε r rulje εr εr

r 0.2 m
⇒ rulje = zrak = = 0.089 m.
εr 5
Vježba 094
Dva točkasta naboja nalaze se u zraku međusobno udaljeni 40 cm. Na koju međusobnu
udaljenost treba smjestiti te naboje u ulju, relativne permitivnosti εr = 5, da bismo postigli jednaku
uzajamnu silu djelovanja?
Rezultat: 0.179 m.

Zadatak 095 (Marija, gimnazija)

Kolika je ukupna masa svih elektrona u naboju 1 C? (naboj elektrona e = 1.602 · 10-19 C, masa
elektrona me = 9.11 · 10-31 kg)
Rješenje 095
Q = 1 C, e = 1.602 · 10-19 , me = 9.11 · 10-31 kg, m=?
Kvantizacija naboja
Električni naboj jedna je od osnovnih osobina elementarnih čestica. Jedinica za električni naboj je
coulomb (C). Najmanja količina električnog naboja, elementarni naboj, iznosi:
− 19
e = 1.602 ⋅10 C.
Naboj nekog tijela može biti samo mnogokratnih tog elementarnog naboja
Q = N ⋅ e,
gdje je N cijeli broj. Dakle, ukupni naboj bilo kojeg tijela jednak je cijelom broju pomnoženome s
elementarnim nabojem. Kažemo da je naboj kvantiziran, sastavljen od osnovnih kvanata elektriciteta.
Q 
Q = N ⋅e  N = broj elektrona  Q 1C − 31
 ⇒ e  ⇒ m = ⋅ me = − 19
⋅ 9.11 ⋅ 10 kg =
m = N ⋅ me   e 1.602 ⋅ 10 C
m = N ⋅ me 
− 12
= 5.686 ⋅ 10 kg.
Vježba 095
Kolika je ukupna masa svih elektrona u naboju 1 C? (naboj elektrona e = 1.602 · 10-19 C, masa
elektrona me = 9.11 · 10-31 kg)
Rezultat: 0.179 m.

Zadatak 096 (Roko, gimnazija)

Dvije jednake kugle naboja 4 · 10-11 C i 10-11 C nalaze se u zraku na udaljenosti koja je mnogo
veća od njihovih polumjera. Odredi mase kugala ako je poznato da je gravitacijska sila kojom se
privlače kugle uravnotežena električnom silom zbog koje se kugle odbijaju.
(konstanta k za vakuum k = 9 · 109 N · m2/C2, gravitacijska konstanta G = 6.67 · 10-11 N · m2 / kg2)

10
Rješenje 096
rzrak = 20 cm = 0.2 m, εr = 5, rulje = ?
Električna sila između dvaju točkastih naboja (Coulombov zakon) dana je relacijom:
Q ⋅Q
F =k⋅ 1 2 ,
r2
gdje su Q1 i Q2 naboji, r njihova međusobna udaljenost, k konstanta u vakuumu (a praktično i u zraku).
Opći zakon gravitacije:
Dva tijela koja možemo shvatiti materijalnim točkama s obzirom na njihovu međusobnu udaljenost
privlače se silom
m ⋅m
F = G⋅ 1 2 ,
r2
gdje su m1 i m2 mase materijalnih točaka, r udaljenost između njih, G gravitacijska konstanta.
Mase kugala iznose:
m ⋅m 
FG = G ⋅ 1 2 
2
r  m1 ⋅ m2 Q ⋅Q m⋅m Q ⋅Q
 ⇒  FG = FE  ⇒ G ⋅ 2
= k⋅ 1 2 ⇒ G⋅
2 2
=k⋅ 1 2 ⇒
2
Q ⋅Q  r r r r
FE = k ⋅ 1 2
2 
r 
2 Q1 ⋅ Q2 2 Q ⋅Q Q ⋅Q
m r 2
⇒ G⋅ =k⋅ /⋅ ⇒ m =k⋅ 1 2 / ⇒ m= k⋅ 1 2 =
2 2 G G G
r r
2 − 11 − 11
9 N ⋅m 4 ⋅ 10 C ⋅10 C
= 9 ⋅ 10 ⋅ = 0.232 kg.
2 2
C − 11 N ⋅ m
6.67 ⋅10
2
kg
Vježba 096
Dvije jednake kugle naboja 2 · 10-11 C i 2 · 10-11 C nalaze se u zraku na udaljenosti koja je
mnogo veća od njihovih polumjera. Odredi mase kugala ako je poznato da je gravitacijska sila kojom
se privlače kugle uravnotežena električnom silom zbog koje se kugle odbijaju.
(konstanta k za vakuum k = 9 · 109 (N · m2/C2), gravitacijska konstanta G = 6.67 · 10-11 N · m2 / kg2)
Rezultat: 0.232 kg.

Zadatak 097 (Ana, gimnazija)

Kuglica mase 150 mg, naboja 10-8 C, obješena je na niti izolatora. Na udaljenosti 32 cm ispod
kuglice stavimo drugu kuglicu. Koliki mora biti po veličini i predznaku naboj na toj kuglici da bi se
napetost niti udvostručila? (konstanta k za vakuum k = 9 · 109 N · m2/C2, g = 9.81 m/s2)
Rješenje 097
m = 150 mg = 1.5 · 10-4 kg, Q = 10-8 C, r = 32 cm = 0.32 m, k = 9 · 109 N · m2/C2,
2
g = 9.81 m/s , Q1 = ?
Električna sila između dvaju točkastih naboja (Coulombov zakon) dana je relacijom:
Q ⋅Q
F =k⋅ 1 2 ,
r2
gdje su Q1 i Q2 naboji, r njihova međusobna udaljenost, k konstanta u vakuumu (a praktično i u zraku).
Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. Pod djelovanjem sile teže sva tijela
padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu.
Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom
Newtonovom poučku
G = m ⋅ g,

11
 gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva
tijela na istome mjestu na Zemlji jednaka.
Q
Kada kuglica visi na niti, napetost niti izaziva težina kuglice:
N1 = G.
r Druga kuglica koju stavimo ispod prve mora imati suprotan predznak naboja kako
bi se privlačile. Sada je napetost niti:
Q1
N 2 = G + Fe .
Budući da zbog uvjeta zadatka mora biti
N 2 = 2 ⋅ N1,
slijedi:
Q ⋅ Q1 Q ⋅ Q1 2
r
G + Fe = 2 ⋅ G ⇒ Fe = 2 ⋅ G − G ⇒ Fe = G ⇒ k ⋅ = m⋅ g ⇒ k ⋅ = m⋅ g /⋅ ⇒
2 2 k ⋅Q
r r
−4 m 2
2 1.5 ⋅10 ⋅ ( 0.32 m )
kg ⋅ 9.81
m⋅ g ⋅r 2 −6
⇒ Q1 = = s = 1.674 ⋅10 C.
k ⋅Q 2
9 N ⋅m −8
9 ⋅10 ⋅10 C
2
C
Vježba 097
Kuglica mase 300 mg, naboja 2 · 10-8 C, obješena je na niti izolatora. Na udaljenosti 32 cm
ispod kuglice stavimo drugu kuglicu. Koliki mora biti po veličini i predznaku naboj na toj kuglici da bi
se napetost niti udvostručila? (konstanta k za vakuum k = 9 · 109 N · m2/C2, g = 9.81 m/s2)
Rezultat: 1.674 · 10-6 C.

Zadatak 098 (Tomislav, tehnička škola)

Kolikom bi se silom privlačile dvije jednake olovne kugle polumjera R = 1 cm međusobno
udaljene r = 1 m kad bismo svakom atomu prve kugle oduzeli po jedan elektron i sve te elektrone
predali drugoj kugli? (gustoća olova ρ =11300 kg/m3, konstanta k za vakuum k = 9 · 109 (N · m2/C2),
naboj elektrona e = 1.602 · 10-19 C, Avogadrova konstanta NA = 6.022 · 1023 mol-1)
Rješenje 098
m1 = m2 = m, R = 1 cm = 0.01 m, r = 1 m, ρ = 11300 kg/m3,
9 2 2 -19
k = 9 · 10 N · m /C , e = 1.602 · 10 C, NA = 6.022 · 1023 mol-1, F=?
Električna sila između dvaju točkastih naboja (Coulombov zakon) dana je relacijom:
Q ⋅Q
F =k⋅ 1 2 ,
r2
gdje su Q1 i Q2 naboji, r njihova međusobna udaljenost, k konstanta u vakuumu (a praktično i u zraku).
Gustoću ρ neke tvari definiramo omjerom mase m i obujma V tijela:
m
ρ = ⇒ m = ρ ⋅V .
V
Sva se tijela sastoje od atoma i molekula koje se nalaze u naprestanome nesređenom gibanju.
Relativna atomska masa Ar, nekog atoma, odnosno molekule Mr, jest broj koji govori koliko je puta
1 1
masa atoma ili molekule veća od mase atoma izotopa 12 C. Masa mase atoma izotopa ugljika
12 6 12
12 C jest atomska jedinica mase (znak: u). Izražena u kilogramima, ta masa iznosi
6
u = 1.66 ⋅10−27 kg .
Prema tome masa jednog atoma je
ma = Ar ⋅ u ,

12
a masa molekule
mm = M r ⋅ u.
Broj atoma i molekula u makroskopskim tijelima vrlo je velik i obično se ne izražava brojnošću, već
veličinom množina, tj. količina tvari (znak: n). Jedinica za količinu ili množinu je mol (znak: mol).
Mol je osnovna jedinica. Mol je količina tvari sustava koji sadrži toliko elementarnih čestica koliko
ima atoma u 0.012 kilograma ugljika 12 ili, jednostavnije rečeno, mol je količina ugljikovih atoma u
12 grama ugljika 12 6 C . Kad se izražava vrijednost množine, nužno je navesti na koje se jedinke ta
vrijednost odnosi. Jedinke mogu biti atomi, molekule, elektroni i sl.
Molna masa M jest
m
M = ,
n
gdje je m masa tvari, a n množina ili količina tvari.
Jedan mol bilo koje tvari sadrži jednak broj jedinki (molekula, atoma i sl.), i to 6.022 · 1023, što je
brojčana vrijednost Avogadrove konstante
NA = 6.022 · 1023 mol-1.
Znajući tu konstantu, možemo naći masu atoma ma, odnosno molekule mm iz izraza
M M
ma = , mm = ,
NA NA
gdje M označuje molnu masu atoma odnosno molekula.
Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. Pod djelovanjem sile teže sva tijela
padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu. Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva
se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom Newtonovom poučku
G = m ⋅ g,
gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka.
82 Da bismo našli molnu masu M olova, odredit ćemo najprije relativnu molekulsku masu Mr.
Pb Ona je jednaka relativnoj atomskoj masi olova čija je vrijednost naznačena u periodnom
207.2 sustavu elemenata.
Mr = 207.2.
Molna masa olova iznosi:
g kg
M = 207.2 = 0.2072 .
mol mol
Računamo masu m olovne kugle polumjera R:
m 
ρ=  m = ρ ⋅V 
V  4 3
 ⇒ 4 3  ⇒ m = ρ ⋅ ⋅ R ⋅π .
4 3  V = ⋅ R ⋅π  3
V = ⋅ R ⋅ π obujam kugle 3
3 
Broj atoma N u olovnoj kugli mase m iznosi:
4 3  4 3  4 3
m = ρ ⋅ ⋅ R ⋅π  m = ρ ⋅ ⋅ R ⋅π  ρ ⋅ ⋅ R ⋅π 3
3 3 3 4 ⋅ ρ ⋅ R ⋅π
 ⇒  ⇒ N= ⋅ NA ⇒ N = ⋅ N A.
m  m  M 3⋅ M
n= , N = n⋅ NA N= ⋅ NA
M  M 
Budući da svakom atomu prve kugle uzmemo po jedan elektron e:
• ukupni naboj (višak protona) prve kugle iznosi

13
 3
4 ⋅ ρ ⋅ R ⋅π  3
N= ⋅ NA  4 ⋅ ρ ⋅ R ⋅π ⋅ e ⋅ N A
3⋅ M  ⇒ Q1 = + .
 3⋅ M
Q1 = + N ⋅ e 
• ukupni naboj (višak elektrona) druge kugle iznosi
3
4 ⋅ ρ ⋅ R ⋅π  3
N= ⋅ NA  4 ⋅ ρ ⋅ R ⋅π ⋅ e ⋅ N A
3⋅ M  ⇒ Q2 = − .
 3⋅ M
Q2 = − N ⋅ e 
Sila kojom se privlače dvije olovne kugle ima vrijednost:

4 ⋅ ρ ⋅ R ⋅π ⋅ e ⋅ N A  4 ⋅ ρ ⋅ R ⋅π ⋅ e ⋅ N A 
3 3
+ 
⋅ − 
Q ⋅Q 3⋅ M  3⋅ M 
F =k⋅ 1 2 ⇒ F =k⋅   ⇒
2 2
r r
2
 4 ⋅ ρ ⋅ R 3 ⋅π ⋅ e ⋅ N  2
 A  4 ⋅ ρ ⋅ R 3 ⋅π ⋅ e ⋅ N 
 3⋅ M   A 
⇒ F =− k⋅   ⇒ F =− k⋅  3 ⋅ M  ⇒
r
2  r 
 
 
2
 4 ⋅ ρ ⋅ R 3 ⋅π ⋅ e ⋅ N 
⇒ F = − k ⋅ A =
 3⋅ M ⋅ r 
 
2
 kg 3 − 19 23 1 
2  4 ⋅11300 3 ⋅ ( 0.01 ) ⋅ π ⋅ 1.602 ⋅10 C ⋅ 6.022 ⋅ 10
9 N ⋅m m mol 
= − 9 ⋅10 ⋅  =
2  kg 
C 3 ⋅ 0.2072 ⋅ 1 m
 
 mol 
18
= − 4.37 ⋅10 N
Vježba 098
Kolikom bi se silom privlačile dvije jednake olovne kugle polumjera R = 2 cm međusobno
udaljene r = 8 m kad bismo svakom atomu prve kugle oduzeli po jedan elektron i sve te elektrone
predali drugoj kugli? (gustoća olova ρ =11300 kg/m3, konstanta k za vakuum k = 9 · 109 (N · m2/C2),
Rezultat: – 4.37 · 1018 N.

Zadatak 099 (Marija, gimnazija)

Dvije jednake kuglice, svaka mase 1.5 g, vise u zraku na izoliranim nitima jednakih duljina
obješenima u jednoj točki. Kuglice nabijemo negativno jednakim količinama naboja i one se razmaknu
na udaljenost 10 cm, dok je kut što ga zatvaraju niti 36°. Koliki je naboj primila svaka kuglica?
(g = 9.81 m/s2, konstanta k za vakuum k = 9 · 109 N · m2/C2)
Rješenje 099
m1 = m2 = m = 1.5 g = 1.5 · 10-3 kg, r = 10 cm = 0.1 m, α = 36°, g = 9.81 m/s2,
9 2 2
k = 9 · 10 N · m /C , Q1 = Q2 = Q = ?
Električna sila između dvaju točkastih naboja (Coulombov zakon) dana je relacijom:

14
 Q ⋅Q
F =k⋅ 1 2 ,
r2
gdje su Q1 i Q2 naboji, r njihova međusobna udaljenost, k konstanta u vakuumu (a praktično i u zraku).
Silu kojom Zemlja privlači sva tijela nazivamo silom težom. Pod djelovanjem sile teže sva tijela
padaju na Zemlju ili pritišću na njezinu površinu. Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva
se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom Newtonovom poučku
G = m ⋅ g,
gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu
na Zemlji jednaka.
Na kuglicu u otklonjenom položaju djeluje sila teža G vertikalno
prema dolje i odbojna Coulombova sila Fe koja je po iznosu jednaka
α horizontalnoj komponenti F1 sile teže G. Iz slike se vidi (uoči
2
Q1 Q 2 pravokutan trokut sa katetama G i F1) da je
F1

α F α α
α
tg = 1 ⇒ F1 = G ⋅ tg ⇒ F1 = m ⋅ g ⋅ tg .
2
2 G 2 2
r G F

Q ⋅Q  Q ⋅Q  Q
2 
Fe = k ⋅ 1 2  Fe = k ⋅ 

2 Fe = k ⋅ 2
r
2  r 2   
Q α
 ⇒  ⇒ r  ⇒ F =
 e 1F ⇒ k ⋅
2
= m ⋅ g ⋅ tg ⇒
α  α  α  r 2
F1 = m ⋅ g ⋅ tg F1 = m ⋅ g ⋅ tg F1 = m ⋅ g ⋅ tg

2  2  2 

α 2 α 2
2 2 m ⋅ g ⋅ tg ⋅r m ⋅ g ⋅ tg ⋅r
Q α r 2 2 2
⇒ k⋅ = m ⋅ g ⋅ tg /⋅ ⇒ Q = / ⇒ Q= ⇒
2 2 k k k
r
0
α −3 m 36
m ⋅ g ⋅ tg 1.5 ⋅ 10 kg ⋅ 9.81⋅ tg
2 2 −8
⇒ Q = r⋅ 2 = 0.1 m ⋅ s = 7.289 ⋅ 10 C.
k 2
9 N ⋅m
9 ⋅ 10
2
C
Vježba 099
Dvije jednake kuglice, svaka mase 1.5 g, vise u zraku na izoliranim nitima jednakih duljina
obješenima u jednoj točki. Kuglice nabijemo negativno jednakim količinama naboja i one se razmaknu
na udaljenost 20 cm, dok je kut što ga zatvaraju niti 36°. Koliki je naboj primila svaka kuglica?
(g = 9.81 m/s2, konstanta k za vakuum k = 9 · 109 N · m2/C2)
Rezultat: 1.458 · 10-7 C.

Zadatak 100 (Denis, srednja škola)

Kugla polumjera 2 cm nabijena je negativno do potencijala 2000 V. Odredi masu svih
elektrona koji čine naboj kugle. (konstanta k za vakuum k = 9 · 109 N · m2/C2, naboj elektrona
e = 1.602 · 10-19 C, masa elektrona me = 9.11 · 10-31 kg)
Rješenje 100
r = 2 cm = 0.02 m, φ = 2000 V, k = 9 · 109 N · m2/C2, e = 1.602 · 10-19 C,
-31
me = 9.11 · 10 kg, m=?
Kvantizacija naboja
Električni naboj jedna je od osnovnih osobina elementarnih čestica. Jedinica za električni naboj je
coulomb (C). Najmanja količina električnog naboja, elementarni naboj, iznosi:
− 19
e = 1.602 ⋅10 C.
Naboj nekog tijela može biti samo mnogokratnih tog elementarnog naboja

15
 Q = N ⋅ e,
gdje je N cijeli broj. Dakle, ukupni naboj bilo kojeg tijela jednak je cijelom broju pomnoženome s
elementarnim nabojem. Kažemo da je naboj kvantiziran, sastavljen od osnovnih kvanata elektriciteta.
Ako je izvor električnog polja točkasta množina naboja Q ili nabijena kugla, onda je potencijal u točki
na udaljenosti r od naboja, odnosno središta kugle, za vakuum jednak
Q
ϕ =k⋅ .
r
Iz formule za potencijal kugle odredimo naboj Q kugle:
Q Q r ϕ ⋅r
ϕ =k⋅ ⇒ ϕ =k⋅ /⋅ ⇒ Q= .
r r k k
Uporabom formule za kvantizaciju naboja dobije se broj elektrona N:
ϕ ⋅r  ϕ ⋅r
ϕ ⋅r  Q= 
Q=  k k ⇒ N = ϕ ⋅r .
k  ⇒  ⇒ N=
Q e k ⋅e
Q = N ⋅e 
 N= 
e 
Masa svih elektrona iznosi:
ϕ ⋅r 
N=  ϕ ⋅r 2 000 V ⋅ 0.02 m − 31 − 20
k ⋅e  ⇒ m = ⋅ me =
2
⋅ 9.11 ⋅ 10 kg = 2.527 ⋅ 10 kg.
 k ⋅ e 9 N ⋅ m − 19
m = n ⋅ me  9 ⋅ 10 ⋅ 1.602 ⋅10 C
2
C
Vježba 100
Kugla polumjera 4 cm nabijena je negativno do potencijala 1000 V. Odredi masu svih
elektrona koji čine naboj kugle.
(konstanta k za vakuum k = 9 · 109 N · m2/C2, naboj elektrona e = 1.602 · 10-19 C, masa elektrona
me = 9.11 · 10-31 kg)
Rezultat: 2.527 · 10-20 kg.

16