SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ VITEZ

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

VITEZ

ULOGA I ZNAČAJ MARKETINGA U POSLOVANJU

NEPROFITNIH ORGANIZACIJA NA PRIMJERU
UDRUGE EKO MLADOST BUGOJNO

SEMINARSKI RAD
 TRAVNIK, 2020.

SADRŽAJ
1. UVOD...................................................................................................................4
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA.......................4
1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA...............................................5
1.3. STRUKTURA RADA......................................................................5
1.4. ZNANSTVENE METODE...............................................................6
1.5. RADNA I POMOĆNE HIPOTEZE..................................................6
2. ODREĐENJE POJMA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA........................ 7
2.1. STRUKTURA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA..............................11
2.2. KLASIFIKACIJA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA........................12
2.3. MISIJA I CILJEVI NEPROFITNIH ORGANIZACIJA......................13
2.4. PROBLEMI NEPROFITNIH ORGANIZACIJA.............................14
3. MARKETING AKTIVNOSTI NEPROFITNIH ORGANIZACIJA...........15
3.1. KARAKTERISTIKE MARKETINGA NEPROFITNIH
ORGANIZACIJA...................................................................................16
4. ULOGA I ZNAČAJ MARKETINGA U POSLOVANJU NEPROFITNE
ORGANIZACIJE „EKO MLADOST“ BUGOJNO.............................................22
4.1. VIZIJA, MISIJA I CILJEVI „EKO MLADOST“ BUGOJNO..............22
4.2. SWAT ANALIZA.............................................................................24
ZAKLJUČAK...........................................................................................................28
LITERATURA..........................................................................................................30

2
 1. UVOD

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Uloga i značenje neprofitnih organizacija u društvu već su više od 40 godina

predmetom mnogih znanstvenih i stručnih rasprava. To je područje postalo
zanimljivo znanstvenoj i stručnoj javnosti potkraj pedesetih godina dvadesetoga
stoljeća u sklopu intenzivnijeg proučavanja odnosa između triju temeljnih odrednica
svakog suvremenog društva: države (vlade), zajednice ljudi i tržišta kao općih i
specifičnih kategorija, vezano ponajprije uz njihove zadaće i odgovornosti.

Postoji mnogo znanstvenih i stručnih rasprava koje ukazuju na postojanje pozitivne

interferencije između sustavne primjene marketinga i učinkovitosti djelovanja
organizacija u profitnom i u neprofitnom sektoru. Mnogobrojna recentna istraživanja
ističu potrebu kvalitetnog funkcioniranja neprofitnih organizacija u svakom
društvu/zajednici i, između ostaloga, potenciraju važnost sustavne i učinkovite -
strateške primjene marketinga.
Koncept neprofitnih organizacija je socijalni, područje njihovog djelovanja društvo, a
rezultati su im kvalitativni i nemjerljivi. Iako su im područja djelovanja različita,
svima je ipak zajednički altruizam – naklonost i ponašanje kojem je cilj pomaganje
drugome u kojem se ne očekuje neka vrsta nagrade od drugih. Danas kada je broj
neprofitnih organizacija u porastu mora postojati dovoljna upoznatost javnosti sa
njihovom svrhom djelovanja. Iako se sve ulaže u projekte i marketing uz ne tako
velik financijski budžet ljudi ne shvaćaju ciljeve takvih organizacija. Članstvom u
neprofitnoj organizaciji uvidjela sam da je taj problem najviše zastupljeni kod mladih
osoba, studenata kojima su neprofitne organizacije mogućnost stjecanja znanja i
vještina za budući poslovni svijet i povezivanje sa potencijalnim poslodavcima.
Međutim, problematika je to današnjice gdje bi se trebalo više poticati mlade da
budu aktivni, a ne samo pasivni dio društva. Upravo je to problematika ovog
završnog rada.
Temeljni problem neprofitnih organizacija je njihova iznimna važnost koja se često
zanemaruje te njihova pozicija među svim sektorima u današnje vrijeme.

3
Neprofitnim organizacijama cilj je rješavanje određenih društvenih problema, tj.
usmjerene su na boljitak zajednice. Stoga je kvalitetno upravljanje te primjena
marketinga od iznimne važnosti za djelovanje ovih organizacija. U ovom radu
promatrat će se konkretan primjer neprofitne organizacije Eko Mladost Bugojno, te
je pažnja usmjerena na analizu primjene marketinga u samoj organizaciji.

1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Osnovni cilj i svrha ovoga rada je istražiti i objasniti kako marketinške

aktivnosti mogu djelovati na uspješnost poslovanja neprofitnih organizacija. Opći cilj
ovog rada je analiza specifičnosti neprofitnih organizacija i uloga marketinga u
njihovom djelovanju. Specifični cilj je na primjeru Udruge Eko Mladost Bugojno
pružiti uvid u svrhu i važnost primjene marketinga u djelovanju neprofitnih
organizacija.

1.3. STRUKTURA RADA

Struktura rada ovog seminarskog rada je koncipirana u 4 poglavlja.

Prvo poglavlje, predstavlja :

1. Uvod, sadrži četiri podpoglavlja i to:

- Problem, predmet i objekt istraživanja,

- Svrha i ciljevi istraživanja,

- Struktura rada,

- Znanstvene metode, i

- Radna hipoteza i pomoćne hipoteze.

Drugo poglavlje, analizira pojam neprofitnih organizacija.

Treće poglavlje odnosi se na aktivnosti marketinga neprofitnih organizacija.

Četvrto poglavlje, analizira marketing Udruge Eko Mladost Bugojno.

4
 1.4. ZNANSTVENE METODE

U ovom seminarskom radu koristit će se više stručnih-znanstvenih metoda kao

što su;

1. Metod prikupljanja podataka prikupljanje podataka u društvenim

istraživanjima predstavlja prvu fazu procesa istraživanja društvenog fenomena.
Načini na koje će podaci biti prikupljeni utjecat će i na kvalitetu samih podataka.To
se isto odnosi i na ovaj rad.

2. Metode analize i sinteze sadržaja po kojoj će se analizirati značaj kvalitete i

upravljanje kvalitetom u dostizanju poslovne izvrsnosti kroz pojedinačne elemente.
Uz sintezu pojedinačnih elemenata moguće je doći do ukupnih sintetičkih
zaključaka.

3. Komparativna metoda, omogućava komparaciju očekivanih rezultata.

4. Deduktivni metod će poslužiti da iz opšteg suda izvućemo posebni sud o

tematici i predmetu istraživanja ovog seminarskog rada.

1.5. RADNA I POMOĆNE HIPOTEZE

U seminarskom radu postavlja se jedna radna hipoteza.

Na temelju predmeta i cilja istraživanja postavlja se glavna (radna) hipoteza

seminarskog rada: H1: “Neprofitne organizacije imaju sve značajniju ulogu u
društvu, a uspješnost njihovog djelovanja uveliko zavisi od uspješnosti primjene
neprofitnog marketinga u njihovom poslovanju.”

P.H.1.: Dobro poznavanje neprofitnog marketinga, koji objedinjuje društveni

marketing i marketing neprofitnih organizacija, doprinosi razumijevanju potrebe za
njegovom primjenom u poslovanju neprofitnih organizacija.

P.H.2.: SWOT analiza je snažan alat u izradi poslovnog plana neprofitne

organizacije.

5
P.H.3.: Dosljedna primjena marketinga u izradi i implementaciji poslovnog plana
ima veliku ulogu i značaj za uspješnost poslovanja neprofitne organizacije.

2. ODREĐENJE POJMA NEPROFITNIH

ORGANIZACIJA

U današnje vrijeme sve više se stavlja naglasak na neprofitni sektor. Da bi se

njegova uloga objasnila, potrebno je prvo sagledati pojmove neprofitnih organizacija
koje čine upravo taj neprofitni sektor.

„Neprofitni sektor obuhvaća sve pojedince i organizacije koji pomažu da društvo

(p)ostane zajednica odgovornih pojedinaca okrenutih prema osobnom/obiteljskom
napretku, ali i napretku zajednice.“1

Samo ime neprofitnih organizacija govori da su to sve one organizacije koje ne

ostvaruju profit (ili dobit) nego za cilj poslovanja imaju ostvarenje nekog određenog
javnog interesa.

„Demokratska društva karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (država),

privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo). Najkraće rečeno, civilno društvo
jesu građani koji se aktivno i slobodno upliću u sve sfere društvenog djelovanja.“ 2
Prema raznim definicijama neprofitnih organizacija, može se zaključiti da njihov
pojam pripada takozvanom trećem sektoru. Civilni tj., treći sektor sastoji se od
građana koji ujedno obavljaju rad za svoje interese ali i za dobrobit cijele zajednice.
Snaga civilnog sektora se može promatrati kroz zajednicu građana koji sa
zajedničkim djelovanjem kroz njihove aktivnosti (najčešće volonterskim radom)
pridonose ostvarenju javnog interesa.

Sve organizacije koje funkcionišu u jednom društvu mogu se podjeliti na državne

organizacije (javni sektor) i nedržavne organizacije (privatni sektor). Nedržavne

1
Alfirević N., Pavičić J., Najev Čačija Lj. , Mihanović Z. ,Matković J. : Osnove marketinga i
menadžmenta neprofitnih organizacija , Zagreb, 2013,str.20
2
Dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Civilno_dru%C5%A1tvo pristup 20.08.2020 godine.

6
organizacije, koje pokreću građani na osnovu svoje privatne inicijative, su
organizacije civilnog društva. Sve nedržavne organizacije se dijele na:3

a. Profitne (komercijalne) – to su one organizacije čije djelovanje ima za

cilj stvaranje profita i uvećavanje postojećeg kapitala (npr. preduzeća
u privatnom vlasništvu), i

b. Neprofitne – to su organizacije koje ne stvaraju profit, ili ako ga

stvaraju, ne ulažu ga u ponovno uvećanje kapitala, već u druge
različite dobrotvorne i humane ciljeve (npr. u humanitarne i
dobrotvorne aktivnosti).
Obično se neprofitne organizacije definiraju kao „ sve organizacije koje služe
ostvarivanju nekog javnog interesa, ali im osnovna svrha postojanja nije ostvarivanje
profita“ 4. „Sve neprofitne organizacije nastaju, djeluju i definirane su okruženjem
koje obuhvaća političke, ekonomske, društvene i tehnološke komponente“ 5. Ono što
je specifično za neprofitne organizacije su akcije koje se provode. Radi promjena na
bolje, neprofitne organizacije provode društvene akcije koje se prema autorima
Alfirević, Pavičić, Najev Čačija, Mihanović i Matković dijele na:

 Instrumentalno- racionalne

 Vrijednosno- racionalne

 Tradicionalne

 Afektivne

Kriterij kojeg se trebaju pridržavati sve neprofitne organizacije je da se ne smije

ostvarivati profit u privatne svrhe. Ipak, takve organizacije ponekad i ostvare neku
vrstu profita. Taj profit ne bi smio ići za privatne svrhe ili se trošiti na svoje članove
nego organizacija bi trebala sav ostvareni profit usmjeriti u unaprjeđenje djelatnosti
same organizacije kojom se bavi da bi organizacija mogla što više rasti.

Jedna od najvažnijih sastavnica neprofitnih organizacija su društvene promjene koje

se mogu postići navedenim akcijama, a sve u korist cjelokupne zajednice. Kako bi se
ostvario pomak u društvu potrebno je razvijati društvene mreže koje predstavljaju
3
Paunović, Ž.: “Civilno društvo”, u Zborniku:Petrović B. (ured.): Civilno društvo i nevladin sektor ,
Palgo centar, Beograd, 2002., str. 19.
4
Alfirević N., Pavičić J., Najev Čačija Lj. , Mihanović Z. ,Matković J. : Osnove marketinga i
menadžmenta neprofitnih organizacija , Zagreb, 2013,str.21
5
Isto.47

7
pojedince ili skupine koje zajednički djeluju te na taj način stvaraju društvene
mogućnosti koje uz pomoć potrebnih resursa dovode k ostvarenju ciljeva vidljivih u
društvu. Upravo je važnost u tome da neprofitne organizacije djeluju ne samo unutar
svog djelovanja već su usmjerene širem području. Većina autora se slaže kako
postoje osnovne komponente koje su specifične za neprofitne organizacije. Poznati
stručnjaci Alfirević, Pavičić, Najev Čačija, Mihanović i Matković 6važnost, tj. ulogu
određuju:

 Društvene akcije

 Birokracija

 Društvene promjene

 Društvene mreže

 Socijalni kapital

 Javno zagovaranje

 Lobiranje

 Okruženje

 Otuđenje

 Socijalizacija

 Solidarnost

 Zajednica

Na same neprofitne organizacije brojni analitičari gledaju kritičkim osvrtom.

Smatraju ih onima koji djeluju na tržištu u ulozi konkurenta brojnim poslodavcima
jer različitim potporama i netransparentnim izvorima sredstava i radnom snagom
mogu narušiti važnost tržišta.

Istodobno se uočava i problem kako postoji sve više neprofitnih organizacija

od kojih većina ni ne djeluje ili ostvaruju prihode od državnih institucija što utječe na
značaj i aktivnosti takvih organizacija. Bitno je razumjeti kako se prilikom traženja
donacija moraju sagledati svi problemi, a ne samo oni koji su bitni za tog donatora te

6
Isto.23

8
je to problem koji je vidljiv kod većine neprofitnih organizacija koje bi se trebale
baviti svim problemima i postupno ih planski rješavati.

Područje neprofitnih organizacija temeljito se proučava potkraj 1950-ih

godina i to u sastavu proučavanja triju temeljnih odrednica svakog suvremenog
društva, a poznati autor Pavičić 7ih navodi:

 Država

 Zajednica ljudi

 Tržište

Neprofitne organizacije vežu se za društvenu odgovornost, tj. osjećaj

pripadnosti zajednici. Bez tog osjećaja zajednica bez čovjeka ne može funkcionirati.
Svrha im je da se potaknu promjene i pomaže članovima društva bez obzira na
različitosti i osobnosti svakog pojedinog čovjeka. Upravo se ta različitost stavlja na
prvo mjesto. Za rad neprofitnih organizacija su potrebni financijski i ljudski resursi.
Financijsku potporu neprofitne organizacije osiguravaju iz privatnih izvora (najčešće
preko donacija gospodarskih subjekata i građana), javnih izvora koji su ujedno i
prevladavajući izvor financiranja (državnih donacija koje daju vlada, gradovi, općine
itd.), članarina te preko sredstava iz stranih izvora koje se dobiju preko inozemnih
programa.8 Bitno osoblje u neprofitnim organizacijama, osim zaposlenika na
pozicijama, zapravo čine volonteri. Prikupiti volontere koji su spremni na rad koji se
u pravilu ne plaća je oduvijek bio značajni problem neprofitnih organizacija jer je
teško natjecati se s plaćama privatnog sektora.

2.1. STRUKTURA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Neprofitne organizacije imaju hijerarhijsku organizacijsku strukturu koja se

može poistovjetiti sa menadžerskim načinom organiziranja. Njihova organizacija kao
cjelina povezuje i usklađuje poslove koji se moraju obaviti na pojedinačnim
razinama kako bi se ostvarili. Poznati autori Alfirević, Pavičić, Najev Čačija,

Pavičić J. : Strategija marketinga neprofitnih organizacija, Zagreb, 2003,str.23

7

8
Dadić, L.: Važnost fundraisinga za održivost neprofitnih organizacija, Sveučilište u Rijeci,
Rijeka,2016 , str. 80.

9
Mihanović i Matković 9navode da postoje tri faze prilikom odabira organizacijske
strukture i podjele rada:

 Raščlamba ukupnog zadatka organizacije

 Departmentalizacija (oblikovanje organizacijskih jedinica)

 Uspostavljanje mehanizma koordinacije.

Na samom vrhu organizacijske strukture nalazi se osoba odgovorna za

provedbu cjelokupnog projekta ili zadatka koji se želi obaviti, a ispod te osobe
dolaze cjeline, tj. odjeli ili funkcije članova koji se brinu za provedbu svog dijela
zadatka. Na taj način se ukupan zadatak organizacije dijeli na raščlanjene zadatke
svakog odjela u kojima tim članova nastoji na zajednički način težiti ostvarenju
vlastite misije i vizije. Najpopularniji oblik ustrojstva kod neprofitnih organizacija je
funkcijska organizacijska struktura.

Posebnost je u tome što se na sličan način uz korištenje zajedničkih resursa

povećava produktivnost ljudi koji su specijalizirani za određeni posao koji obavljaju.
Naime, ovakav način rada u kojemu su organizacijske jedinice okrenute poslovima
kao što su: pružanje usluga, prikupljanje sredstava itd. Prihvatljiv je za većinu
zaposlenika, volontera i članova organizacije. Iako funkcijska organizacijska
struktura donosi i neki oblik centralizacije od strane top menadžera javlja se problem
spore komunikacije i donošenja odluka te se zbog sporog reagiranja na okolinu
odužuju zadaci i ne rješavaju se na kvalitetan način i gubi se njihovo značenje. Isto
tako organizacije se koncentriraju previše na najučinkovitije rješavanje zadataka
umjesto na zadovoljavanje potreba korisnika i dionika organizacije. Kako bi se
suzbio centralizirani način djelovanja uvodi se divizijska organizacijska struktura.
Divizijska organizacijska struktura stavlja članove u povoljan položaj jer menadžeri
na nižim hijerarhijskim razinama preuzimaju ovlasti od najviše razine te mogu
ravnomjerno podjeliti zadatke svojim članovima i sudjelovati u donošenju važnih
odluka koje se tiču cijele organizacije.

9
Alfirević N., Pavičić J., Najev Čačija Lj. , Mihanović Z. ,Matković J. : Osnove marketinga i
menadžmenta neprofitnih organizacija , Zagreb, 2013,str.187-188

10
 2.2. KLASIFIKACIJA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Neprofitne organizacije se mogu osnovati od strane građana te od strane vlade

u skladu sa zakonom o neprofitnim organizacijama i dijele se na privatne i javne.
Neprofitne organizacije koje pokreću građani osnovane su sa ciljem pružanja usluga i
djelovanja za dobrobit cijele zajednice i brigu za tu zajednicu .

Najpoznatije nedržavne neprofitne organizacije prema autoru Pavičić

10
klasificiraju se u sljedeće skupine:

 Kultura i rekreacija

 Obrazovanje i istraživanje

 Zdravstvo

 Socijalne usluge

 Okoliš

 Razvoj i stanovanje

 Pravo, zagovaranje i politika

 Religija

 Međunarodne aktivnosti

 Filantropsko posredovanje i promoviranje volonterstva

 Poslovne i strukovne udruge, sindikat .

S druge strane neprofitne organizacije može osnovati vlada te se dijele na

vladine ili javne i nevladine ili privatne neprofitne organizacije. Svrha postojanja
nevladinih organizacije je ostvarivanje ciljeva koji su postavljeni od strane grupe
građana koji su i sami osnivatelji, a sve bez posredovanja države .

Temeljni pravni oblici neprofitnih organizacija su:

 udruge,

 zaklade,

10
Pavičić J. : Strategija marketinga neprofitnih organizacija, Zagreb, 2003,str.23

11
  ustanove i

 fondacije,

a uz njih država financira i kontrolira svoje organizacije koje se bave

rješavanjem sličnih problema .

Nastanak neprofitnih organizacija može se povezati sa društvenom

odgovornošću, tj. pripadnosti ljudi zajednici jer se bez tog osjećaja ne bi mogla
generirati potreba da se ta zajednica očuva vrijednostima koje razvijaju i pomažu
njezinim članovima. Neprestane promjene u društvu dovode do povećanja broja
neprofitnih organizacija ili broja članova tih organizacija te osoba koje razmišljaju u
tom smjeru i koje se žele priključiti u rješavanje problema. Također, uvijek se u tom
procesu javljaju zaključci kako je neprofitni sektor odlična podloga i podrška
političkih promjena, a sa druge strane zlouporabe koje stvaraju nepovjerenje. No, na
kraju sve ovisi o razmišljanju pojedine osobe .11

2.3. MISIJA I CILJEVI NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Za pravilno ostvarenje i rješavanje zadataka potrebno je postaviti pravilne, a

samim time i motivirajuće ciljeve. Ciljevi neprofitnih organizacija određuju se na
temelju ponašanja ciljne skupine dionika. Na taj način sve aktivnosti koje se provode
usmjerene su ciljnom segmentu koji određuje odluku i uvjete za ostvarenje tih
ciljeva. Važno je da oni budu što jasnije postavljeni i usklađeni sa misijom
organizacije. Ciljevi više razine menadžera moraju biti usklađeni sa onima na nižim
razinama. Drugim riječima, kada je riječ o provedbi projekta postoje zajednički
ciljevi koji se tiču svih projekata i koji se nastoje provoditi u svim situacijama, a
zasebno za svaki projekt posebno provode se rješenja radi postizanja određenih
ciljeva specifičnih za taj projek.
12
Ciljeva neprofitnih organizacija koje navodi poznati autor Pavičić proučavajući
neprofitne organizacije u praksi se najčešće odnose na:

 Opću razinu kvalitete djelovanja

11
Pavičić J.: Ishodišne determinante strateškog pristupa marketingu neprofitnih organizacija, Zagreb,
2001.str.106
12
Pavičić J. : Strategija marketinga neprofitnih organizacija, Zagreb, 2003,str.106

12
  Konkretne ciljeve vezane uz elemente marketinškog miksa

 Diferenciranost ponude

 Pozicioniranje u svijesti ciljnih skupina

 Diverzificiranje djelovanja u nove segmente.

Razlika između ciljeva u marketingu neprofitnih i profitnih organizacija je

postojanje različitih temeljnih ciljeva. U profitnim organizacijama to je najčešće
profit, a u neprofitnim ostvarivanje neke koristi za zajednicu. Kako bi se svi ciljevi
ostvarili potrebna je potpora dionika koji pripomažu u radu organizacije.

2.4. PROBLEMI NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Jedan od osnovnih problema neprofitnih organizacija je raspolaganje novcem

i nedostatak sredstava iz državnog proračuna. U neprofitnim organizacijama primarni
cilj nije ostvarivanje profita i preraspodjela dobiti, ali ipak organizacije raspolažu
doniranim novcem koji moraju ulagati u daljnje poslovanje i u pokrivanje svojih
troškova.

Također su dužne biti transparentne kako bi javnosti bili poznati razlozi trošenja
njihovog novca. Što se tiče nedovoljne financijske potpore od strane države i ostalih,
to je nešto što niti jedna organizacija nije oslobođena na žalost. Potrebno je
usredotočiti se na ključna partnerstva i zajednički tražiti resurse za smanjene
troškova.

Jedan od problema neprofitnih organizacija je i neposjedovanje dovoljno sredstava

kako bi se privukli visoko kvalificirani radnici i zadržali na svojim pozicijama. Može
se reći da je i problem neinformiranost financijera o tome gdje završava njihova
donacija, i u koje svrhe, te što mnogi ne vjeruju humanitarnim akcijama i u njihov
cilj.13

Kao drugi problem neprofitnih organizacija može se navesti problem održivosti.

Samo zato što imaju misiju, ne mora značiti da će organizacije godinama živjeti.
Potrebno je oslanjati se na one snažne odnose koji su izgrađeni, a potom još više

13
Štimac, H.; Cah, M. : Utjecaj okruženja na marketinško pozicioniranje SOS Dječjeg sela Hrvatska,
Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek,2012, str. 196

13
izgrađivati. Neprofitne organizacije moraju ne samo pronaći zaposlenike posvećene
uzroku ili misiji organizacije, već i tražiti buduće vođe koji će ih gurati naprijed i
pomagati povećati njihov doseg.

Voditelji organizacije trebaju svakodnevno unaprjeđivati svoja znanja i prenositi ih

ostalim sudionicima za bolje poslovanje organizacije te za bolje praćenje i analizu
tržišta. Također je potrebno informirati se o najboljem načinu upotrebe resursa, ali uz
nestabilnu financijsku potporu, problem održivosti neprofitnih organizacija je najviše
prisutan.

Problem neprofitnih organizacija je i primjenjivanje samog marketinga.

Organizacije koje imaju u vidu kako primijeniti marketing postižu bolje rezultate
prema svojim ciljnim skupinama, uspješnije zadovoljavaju potrebe potrošača te se
kaže za njih da su „marketinški orijentirane“.14

Unatoč velikom zanimanju za marketing mnoge neprofitne organizacije još se drže

po strani ili ga ne primjenjuju u svom poslovanju jer neki stručnjaci gledaju na
marketing kao prijetnju prema njihovom djelovanju. Isprepleću se razna mišljenja,
među kojima i kako je marketing zapravo samo „oglašavanje“.

3. MARKETING AKTIVNOSTI NEPROFITNIH

ORGANIZACIJA

Marketing se može definirati kao skup aktivnosti i procesa za stvaranje,

komuniciranje, isporuku i razmjenu ponuda putem kojeg pojedinci i grupe dobivaju
ono što im je potrebno ili što žele.

Marketing neprofitnih organizacija se ogleda prema marketingu profitnog sektora, te

se može reći da su u središtu svake organizacije, bez obzira kojem sektoru ona
pripada, kupci i njihove želje te zadovoljenje njihovih potreba.

Marketing neprofitnih organizacija je skup aktivnosti kojima se osmišljava i

pospješuje planiranje, provedba, distribucija i komuniciranje djelovanja organizacija
koje ostvaruju neki određeni javni interes, ali im osnovna svrha postojanja nije
ostvarivanje profita.
14
Pavičić, J.: Ishodišne determinante strateškog pristupa marketingu neprofitnih organizacija:
teorijska razrada, Ekonomski pregled, 52 (1-2): 2001, str. 113.

14
3.1. KARAKTERISTIKE MARKETINGA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Može se reći da neprofitna organizacija koristi marketing za rast i financiranje

same organizacije. Uspješno i kvalitetno poslovanje neprofitne organizacije u
društvu je namjera svake organizacije te se stoga stavlja naglasak na pravilnu
primjenu marketinga koji može utjecati na samo poslovanje, na zadovoljenje njihove
misije, vizije i ciljeva te može omogućiti brže rješavanje određenih društvenih
problema.

Kako navodi Pavičić, dosadašnja istraživanja navode na zaključak da su osnovni

zadaci marketinga u neprofitnim organizacijama razumijevanje i zadovoljavanje
potreba društva, osmišljavanje programa komunikacije organizacije s okruženjem i
osiguravanje kvalitetnog ukupnog funkcioniranja organizacije.15

Marketing neprofitnih organizacija svoja obilježja pronalazi u profitnom sektoru iz

kojeg su discipline i aktivnosti prešle u javno, tj. društveno usmjerenje. Savremeni
marketing jedan je od one vrste koji se primjenjuje u neprofitnim organizacijama i
koji je usmjeren na misiju i njezino ispunjenje i aktivnosti iz kojih proizlaze moralne
i kulturne odrednice društva prema kojemu su usmjereni ciljevi organizacije.
Osobito je važan odnos prema sardanicima i donatorima koji je najbolje temeljiti na
dugoročnoj saradnji te je najbitnije povjerenje .

Neki od njih su koje navode Alfirević, Pavičić, Najev Čačija, Mihanović i Matković
16
su:

 Klijenti

 Članovi organizcije

 Zajednica

 Korporacije

Pavičić, J.: Strategija marketinga neprofitnih organizacija, Masmedia, Zagreb, 2003.,str. 31.
15

16
Alfirević N., Pavičić J., Najev Čačija Lj. , Mihanović Z. ,Matković J. : Osnove marketinga i
menadžmenta neprofitnih organizacija , Zagreb, 2013,str.153

15
  Individualni donatori

 Mediji

 Zaposlenici

 Volonteri

 Drugi važni društveni akteri

Odnos prema dionicima pridonosi ugledu organizacije koja ih svojim kreativnim i

zanimljivim stavom prema javnosti mora pridobiti kako bi bila riječ o obostranoj
koristi. Autori iz područja marketinga navode tri komponente koje su ključ uspjeha u
marketingu:

 Prikupljanje informacija o tome što korisnici žele

 Podjela tih informacija unutar organizacije na učinkoviti način

 Poduzimanje aktivnosti temeljene na prikupljeni informacijama.

Marketing neprofitnih organizacija bi trebao biti višedimenzionalan tako da bude

prilagođen različitim subjektima koji imaju različite potrebe. Ta usmjerenost
naglašava isticanje od konkurencije jer naravno postoji mnogo neprofitnih
organizacija, a za dobar marketing je bitna prepoznatljvost. Ona se temelji na
odnosima prema svima navedenim, na društvenoj odgvornosti i usmjerenosti samih
aktivnosti prema potrebama učesnika, volontera i članova. Marketinška orijentacija
se još naziva i društvenom orijentacijom jer je riječ o iskorištavanju što više resursa i
sredstava za djelovanje k postizanju društvene koristi. Kako je marketing cjelokupni
koncept odnosa sa javnošću u neprofitnom sektoru je bitno da su u nega uključene
sve strane koje pridonose djelovanju. S jedne strane bitno je upoznavanje javnost sa
radom organizacije, a s druge oglašavanje dionika koji pripomažu svojim resursima i
angažmanom.Često zbog kritika upućenih profitnom dijelu marketinga na dio
oglašavanja i prevari kupaca javlja se otpor razvoja marketinga u neprofitnom
sektoru, no on je krajnje bitan za zadovoljenje želja i potreba kupaca. Za većinu
neprofitnih organizacija marketing je vrlo nejasna koncepcija i često se poistovjećuje
s promocijom i aktivnostima za primanje donacija, a pravilan pristup je temeljen na
zadovoljenje potreba dionika .

16
Marketing neprofitnih organizacija primjere korištenja treba pronalaziti u profitnom
sektoru jer imaju isti cilj, zadovoljiti svoje korisnike. U neprofitnom sektoru
razmjena se ne događa. Umjesto novca jada koja je povezana sa psihološkim
zadovoljstvom i nekakvim osjećajem da ste učinili nešto za zajednicu17.

Neprofitni marketing se povezuje s ljudima, idejama i organizacijom te uključuje

društvo. Marketing neprofitnih organizacija definira se kao „skup aktivnosti kojima
se osmišljava i pospješuje planiranje, provedba, distribucija i komuniciranje
djelovanja organizacija koje ostvaruju neki određeni javni interes, ali im osnovna
svrha postojanja nije ostvarivanje profita.“18. to što za cilj nemaju ostvariti profit ne
znači da ga nema već znači da se ne dijeli među članovima, zaposlenicima i
volonterima nego se koristi za ulaganje u organizaciju čime se poslovanje podiže na
veći nivo.

Marketing neprofitnog sektora organizacijama daje izravne koristi: bolje mogućnosti

istraživanja potreba i želja članova, načine zadovoljavanja, osiguranje ljudskih i
financijskih resursa, kontrolu, organiziranje i planiranje aktivnosti za postizanje
ciljeva ,bolje razumijevanje i komunikaciju među zaposlenicima i volonterima te
utječe na inovativnost organizacije. Utvrđivanje načina kako određeni marketinški
napori djeluju iznimno je teško i nemjerljivo te je potrebno mnogo godina da se
19
evidentira napredak. Signali uspješnosti u smislu financijskih povrata potječu iz
prodaje vlastitih usluga, donacija, zaklada i naknada, a mogu se javiti i u
nefinancijskim oblicima što se očituje u dobrovoljnom radu, pružanju besplatnih
fizičkih resursa i besplatnim savjetima.20 Ciljna publika u neprofitnom sektoru se
odnosi na one na koje se želi uticati da kupuju proizvode, koriste usluge, da doniraju,
surađuju i volontiraju. Bez obzira na koji segment ciljne publike se želi uticati, svaka
21
ponuda treba imati svoju vrijednost navodi četiri osnovne ciljane grupe neprofitnih
organizacija:

 Korisnici- oni zbog kojih neprofitne organizacije djeluju

17
Alfirević N., Pavičić J., Najev Čačija Lj. , Mihanović Z. ,Matković J. : Osnove marketinga i
menadžmenta neprofitnih organizacija , Zagreb, 2013
18
Pavičić J. : Strategija marketinga neprofitnih organizacija, Zagreb, 2003
19
Andreasen A. R. : Rethinking the Relationship Between Social/Nonprofit Marketing and
Commercial Marketing ( 2012.) , str. 36.-41.
20
Andreasen A. R. : Rethinking the Relationship Between Social/Nonprofit Marketing and
Commercial Marketing ( 2012.) , str. 36.-41.
21
Andreasen A.R.,Kotler P. : Strategic marketing for nonprofit organizations (2008.)

17
  Donatori- oni koji financiraju poslovanje

 Posrednici- pomažu pri povezivanju s korisnicima

 Zaposlenici/volonteri- oni koji djeluju unutar organizacije.

Sa obzirom na ograničene resurse neprofitne organizacije trebaju stvarati

dugoročne odnose sa svojim donatorima kako bi dobili resurse pomoću kojih će
zadovoljiti potrebe svojih korisnika, a u svemu tome im podršku pružaju zaposlenici
i volonteri. Svaka neprofitna organizacija treba stalno obavljati i unaprjeđivati
aktivnosti koje zadovoljavaju interese organizacije i društva u cjelini. Obavljanjem
aktivnosti koje su potrebne društvu organizacija postiže određen ugled i to joj
pomaže pri privlačenju novih potencijalnih donatora i članova/korisnika. Pravilnom
primjenom marketinga organizacija ostvaruje koristi kod boljeg istraživanja želja i
potreba korisnika i njihovog učinkovitog zadovoljenja kao i bolje osiguranje i
korištenje resursa. Marketing organizaciji omogućuje bolju kontrolu, planiranje,
organiziranje i koordinaciju aktivnosti i podiže funkcioniranje organizacije na veći
nivo. Sve polazi od zadovoljenja svojih korisnika te treba istražiti što oni uistinu žele
i što im je potrebno,a ne slijepo vjerovati da je baš taj proizvod potreban tržištu bez
prethodne analize. U centru uvijek treba biti korisnik, a tek onda organizacija.
Profitni i neprofitni marketing imaju isti cilj, a to je zadovoljenja potreba i želja
korisnika. Profitni marketing je usmjeren na individualne pojedince, dok se
neprofitni usmjerava na društvo u cjelini . 22Mnogo je teže zadovoljiti ciljane skupine
u neprofitnom sektoru jer se sastoji od različitih dionika dok profitni sektor uvijek
cilja željene grupe ljudi i ne treba se previše prilagođavati. Profitni sektor usmjeren
je na kupce, dobavljače i medije dok se neprofitni sektor treba usmjeravati primarno
na ljude s određenim problemima te na donatore, partnere, volontere i medije .
23
Rezultati i koristi su u profitnom marketingu kvantitativno mjerljivi i financijski
rezultati se mogu prikazati dok se u neprofitnom marketingu koristi teško mjere jer
su povezane s rješavanjem društvenih problema koji su od javnog interesa. Cilj
profitnog marketinga je povećati prodaju, ostvariti profit i smanjiti troškove, a
neprofitnom marketingu je cilj ostvariti što veće društveno blagostanje i nisu
usmjereni na ostvarivanje profita u svrhu zarade i povećanja kapitala već nastoje
zaradu usmjeriti na financiranje svojih redovitih djelatnosti i unaprjeđenje same
22
Dolničar S. , Lazarevski K. : Marketing in non-profit organizations: An international perspective,
2009.str.47
23
Andreasen A.R.,Kotler P. : Strategic marketing for nonprofit organizations (2008.)p-112

18
organizacije na veći nivo. 24 Dugi niz godina je potreban neprofitnim organizacijama
kako bi vidjele koliko su utjecale na pojedince i jesu li uspjele umanjiti određeni
društveni problem. Vlasnici profitnih organizacija su ulagači i dioničari koji
raspoređuju ostvarenu dobit dok neprofitne organizacije nemaju svoje vlasnike i
sastoje se od udruženih građana koje veže osjećaj pripadnosti i zajedno su usmjereni
na rješavanje društvenih problema. Glavni izvor prihoda profitnog sektora su prodaja
proizvoda i pružanja usluga , dok su u neprofitnom sektoru izvor prihoda donacije i
pokloni. Neprofitne organizacije uveliko zavise od primljenih donacija bez kojih ne
bi mogli financirati svoje proizvode, usluge i aktivnosti jer cijena za određene usluge
kod njih zapravo ne postoji već se financira putem donatora dok profitni sektor prima
novčane iznose za proizvod ili odrađenu uslugu. Neprofitne organizacije uveliko
zavise i od svojih volontera i njihove podrške te trebaju stvarati dugoročne odnose sa
njima kako bi im pomogli u vodstvu organizacije. Potrebno je steći znanje i iskustvo
kako bi se uspješno baratalo marketinškim aktivnostima.

Neprofitni sektor bi trebao učiti o upravljanju i organiziranju marketinga od

profitnog sektora i prestati izbjegavati korištenje marketinških aktivnosti jer su one
prijeko potrebne za funkcioniranje i uspjeh organizacije. Kako bi se uspješno
upravljalo marketingom unutar organizacije potrebno je upotrebom različitih
marketinških aktivnosti nastojati zadovoljiti potrebe, ostvariti ciljeve i društveno
odgovorno se ponašati. Andreasen i Kotler 25plan provođenja marketinških aktivnosti
u neprofitnoj organizaciji dijele na sljedeće faze:

 analizu,

 planiranje,

 primjenu i

 kontrolu.

Potrebno je definirati svaku stavku marketinških aktivnosti te provesti analizu stanja

u kojem se organizacija trenutno nalazi zatim isplanirati što sve želi provesti, koji su
joj ciljevi i na koga želi uticati te definirati marketinški miks, potom ga primijeniti uz
pomoć određenih sredstava i u završnici izvršiti kontrolu jesu li postignuti zadani

24
Previšić J. ,Ozretić Došen Đ. : Osnove marketinga, Zagreb, travanj, 2007., str. 1-24.
25
Andreasen A.R.,Kotler P. : Strategic marketing for nonprofit organizations (2008.)p-131

19
ciljevi.Kako stručnjaci iz područja marketinga ističu da se razlikuje nekoliko vrsta
strategija marketinga, a to su:

 Strategija diferencijacije

 Strategija usmjerena na uspostavljanje odnosa s kupcima

 Strategija marketinga za zrela i opadajuća tržišta

 Strategija rasta

 Strategija horizontalne i vertikalne integracije

 Strategija diverzifikacije

 Spajanje i akvizicija

Promocija u neprofitnim organizacijamavpredstavlja cjeloviti program aktivnosti i

resursa usmjerenih na komuniciranje sa svim sadašnjim i budućim ciljnim skupinama
kako bi se informativno djelovalo u svrhu ostvarenja ciljeva organizacije. Neprofitne
organizacije prema autorima Alfirević, Pavičić, Najev Čačija, Mihanović i
Matković26 koriste se sredstvima promocije koja se temelje na promotivnom miksu, a
najčešća sredstva su:

 Oglašavanje

 Osobna prodaja

 Odnosi s javnošću

 Unapređenje prodaje

 Direktni marketing

Proces upravljanja porukom sastoji se od koraka koji su usuglašeni sa sredstvima

promocije koja se koriste. Najprije je potrebno odrediti potrebu za komuniciranjem
unutar organizacije i izvan nje kako bi se uskladila komunikacija same organizacije
kao cjeline ili određenog proizvoda. Nakon toga potrebno je odrediti ciljeve
promocije prilikom kojih je potrebno analizirati ciljnu skupinu, samu organizaciju i
analizu promotivnih aktivnosti. Kada je središnji dio promocije određeni

26
Meler Marcel : Neprofitni marketing , Osijek, 2003..str.134

20
komunikacija se može odvijati kao masovna ili ciljna, a najbitnije je da se provodi
kontrola procesa promocije.

4. ULOGA I ZNAČAJ MARKETINGA U POSLOVANJU

NEPROFITNE ORGANIZACIJE „EKO MLADOST“
BUGOJNO

4.1. VIZIJA, MISIJA I CILJEVI „EKO MLADOST“ BUGOJNO

U današnje vrijeme, nagomilani ekološki problemi predstavljaju jedan od

važnijih problema koji se trebaju što prije otkloniti. Ljudi ne vide da su, zbog
vlastitih radnji, oni sami odgovorni za zagađenje, a stoga i za očuvanje planete.
Počele su se poduzimati ključne akcije kako bi se sačuvao planet. Bosna i
Hercegovina raspolaže s mnoštvo organizacija, većinom neprofitnih, za očuvanje
okoliša i podizanje ekološke svijesti kao što je Udruga Eko Mladost Bugojno, koja je
i predmet istraživanja ovog seminarskog rada.

Kako je navedeno na njihovoj službenoj internetskoj stranici, ekološka organizacija

Eko Mladost Bugojno (predstavlja se i skraćenicom EMB) neprofitna je, nepolitička,
nevladina, nezavisna udruga građana kao rezultat predanog i volonterskog
višegodišnjeg rada skupine mladih ekologa na području općine Bugojno.

Udruga je osnova 2007.godine, a u Matični registar je upisana 2008.godine. Glavni

pokretač Udruge je gospodin Saša Janković.

Glavne djelatnosti Udruge su zaštita prirode i okoliša te postizanje održivog razvoja,

zatim socijalne djelatnosti i zaštita ljudskih prava. Pomoću njezinih projekata i
programa, Udruga omogućava kvalitetniju zaštitu prirode, potiče javnost na ulaganje
i doniranje sredstava te podiže razinu informiranosti o potrebi očuvanja prirodnih
vrijednosti okoliša i drugihprirodnih resursa. Glavni ciljevi udruga koje se bave
očuvanjem okoliša, kao što je i EMB, su poticanje aktivnosti u području istraživanja
kako očuvati okoliš, poduzeti prvi korak prema održivom razvoju i upotrebi ekološki
prihvatljive tehnologije.

21
Danas je EMB član mnogih okolišnih mreža kao što su:

a. EKO liga

b. Danube Environmental Forum

c. EKO forum

d. Zeleni telefon.

Imovinu Udruge čine novčana sredstva stečena uplatom članarina, sponzorstva,

dobrovoljni prilozi i darovi, nagrade, novčana sredstva stečena obavljanjem
djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi itd.

Udruga se financira preko obavljenih projekata, a putem ostatka sredstava

osiguravaju se plaće zaposlenika te plaćaju režije i ostali troškovi koji nastanu kroz
poslovanje te prihodom od članarina koje plaćaju osobe koje žele postati članovi
Udruge. Zaposleni djelatnici izvršavaju poslove vođenja projekata, rad na Zelenom
telefonu, edukaciji i radionicama za djecu, provedbi kampanje o gospodarenju
otpadom, administrativne poslove. U posljednjih desetak godina Udruga je provela
značajna tri projekta koje je financirala

Misija - Misija je osnovna funkcija ili zadatak udruge te bilo kojeg njegovog dijela.
Udruga EMB potiče i promiče odgovoran odnos čimbenika u zajednici prema
prirodi, okolišu te se fokusira na izgradnju ekološki održivog društva temeljenog na
učinkovitom korištenju resursa.

Vizija - Vizija treba biti sastavljena tako da pokazuje u kojem smjeru udruga, ima
namjeru krenuti svojim radom. Vizija Udruge EMB predstavlja osviješten odnos
članova zajednice prema prirodi i okolišu.

Ciljevi - Svako poduzeće, tj. udruga, mora imati jedan ili više ciljeva kojima teži te ti
ciljevi trebaju predstavljati ostvarene rezultate provođenja planiranih i organiziranih
aktivnosti. U ciljeve Udruge EMB ubrajaju se:

a. zaštita prirode, okoliša, održivog razvoja;

b. potpore razvoju civilnog društva, volonterstva i aktivnom djelovanju

mladih;

c. promicanja i potpore cjeloživotnog učenja i izvaninstitucionalnog

obrazovanja;

22
 d. humanitarnog djelovanja u skladu s posebnim propisima i zakonima;

e. poticanja, promocije i razvoja društveno odgovornog ponašanja i

poslovanja, ekodruštvene ekonomije i društvenog poduzetništva;

f. obavljanje drugih aktivnosti koje doprinose ostvarivanju ciljeva

osnivanja utvrđenih Statutom sukladno zakonu.

Na temelju istaknute vizije, misije i ciljeva, Udruga svoje poslovanje i rad bazira na
određenim vrijednostima od kojih je neke važno spomenuti, kao: volonterizam,
dosljednost u postizanju ciljeva, transparentnost u radu, odgovornost, suradnja,
tolerancija, inovativnost, nenasilna komunikacija, strpljenje u postizanju rezultata,
odvažnost, stručna osposobljenost te mnogi drugi.

4.2. SWAT ANALIZA

SWOT analiza je analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji, dakle internih i

eksternih, pozitivnih i negativnih faktora skopčanih za proces donošenja i
sprovođenja odluka i predstavlja akronim izraza na engleskom jeziku (Strengths,
Weaknesses, Opportunities, Threats). Analiza oblasti koji su najvažnije za populaciju
mladih de biti pregledno predstavljena kroz SWOT matricu u kojoj de se jasno
vidjeti koji su to unutrašnji i spoljašnji faktori koji mogu pomoći ili odmoći u
sprovođenju ciljeva i misije udruge EKO MLADOST BUGOJNO. SWOT analiza je
kvalitativna analitička metoda koja kroz 4 čimbenika nastoji prikazati unutarnje
snage i slabosti udruge sa prilikama i prijetnjama iz okruženja radi identificiranja
mogućnosti za održivost poduzeća. U strateškom planu Udruge Eko Mladost
Bugojno 2017.-2020. može se proučiti njihova SWOT analiza.

SNAGE SLABOSTI

 stručnost u području okoliša i  potkapacitiranost zaposlenih u

prirode unutar radnog tima
 iskustvo zaposlenih u području
civilnog sektora
 iskustvo u provođenju i
organiziranju edukacija,
radionica, okruglih stolova,
građanskih akcija, stručnih
organizaciji s obzirom na količinu
aktivnosti
 nedostatak prostora i opreme za
organiziranje i provođenje nekih
aktivnosti
 nedostatak volonterskog rada
 nedovoljna evaluacija i praćenje

23
 skupova rada organizacije
 prepoznatljivost organizacije na  kašnjenje sa pripremama
lokalnom i kantonalnom nivou projektnih prijedloga
 motiviranost za prenošenje  nedostatak rada organizacije na
znanja motivaciji mladih
 iskustvo u pisanju i provođenju  nedostatak suradnje sa
projekata financiranih od nevladinim organizacijama iz
lokalnih, regionalnih, nacionalnih drugih sektora
i EU fondova
 otvorenost za suradnju sa drugim
sektorima
 fleksibilnost organizacije
 kreativnost
 politička neovisnost
 trenutna financijska stabilnost
 članstvo u Mreži Zelenih
telefona, i EKO lige
PRILIKE PRIJETNJE

 prepoznavanje okolišnih udruga u  u civilnom sektoru područje

sustavu zaštite okoliša kao
nezaobilaznog dionika/partnera
 sve veće prepoznavanje važnosti
okolišnih i prirodnih tema u
medijima
 postojeći samofinancirajući
programi
 dobra suradnja sa stručnjacima u
području okoliša, prirode i šire
 dugogodišnja suradnja i
partnerstva sa okolišnim
udrugama na nacionalnoj razini
 konstantan rad na apliciranju
projekata i programa na natječaje
 dobra suradnja sa školama,
dječjim
 dugogodišnja suradnja sa javnim
ustanovama i jedinicama lokalne
samouprave na području općine
Bugojno i SBK
 EMB je najaktivnija organizacija
koja se bavi okolišem i prirodom
okoliša i prirode nije toliko
zastupljeno na nacionalnoj i
regionalnoj razini što umanjuje
prilike za apliciranje projekata
 smanjenje financijske stabilnosti
 nedostatak interesa lokalnih
zajednica i mladih za aktivno
uključivanje u rješavanje
okolišnih problema
 nedostatak interesa javnosti za
doprinos civilnom društvu
 nedostatak interesa za
volontiranje
 nepoklapanje i loša provedba
zakona u području zaštite okoliša
i prirode
 nezainteresiranost jedinica
lokalnih samouprava za
poboljšanje rada komunalnog
redarstva
 nezainteresiranost lokalnog
stanovništva za okolišna ljudska
prava
24
 na području SBK  odlazak osposobljenih djelatnika,
aktivista i volontera zbog
nepredvidljivih okolnosti

Iz prikazane SWOT matrice vidljivo je da je Udruga Eko Mladost Bugojno

identificirala puno više snaga i prilika nego slabosti i prijetnji. Njezine glavne snage
koje se mogu izdvojiti su stručnost i iskustvo zaposlenih u području okoliša i prirode
te financijska stabilnost i samostalnost što je oduvijek bio problem neprofitnih
organizacija.

Članstvo u Mreži Zelenih telefona, Eko lige joj omogućuje da se „pročuje“ te ostvari
prepoznatljivost organizacije na lokalnoj i kantonalnoj razini. Važno je istaknuti i
iskustvo u provođenju i organiziranju edukacija, radionica, okruglih stolova,
građanskih akcija, stručnih skupova čime potiče volonterstvo diljem Bosne i
Hercegovine

Slabosti Udruga Eko Mladost Bugojno su prije svega nedostatak volonterskog rada i
neuključenost mladih u programe i projekte, što je glavno uporište rada neprofitnih
organizacija, te nedostatak prostora i opreme za organiziranje i provođenje nekih
aktivnosti. Do sada je ostvaren određen broj objava na TV postajama i u novinama,
ali je potrebno i dalje razvijati i povećavati prisutnost Udruge u medijima. Od prilika
je važno istaknuti dobru suradnju sa školama, dječjim vrtićima, te dobru suradnju sa
stručnjacima u području okoliša, prirode i šire. Udruga Eko Mladost Bugojno je
najaktivnija organizacija koja se bavi okolišem i prirodom na području SBK.

25
 ZAKLJUČAK

Neprofitne organizacije služe da bi se ostvario neki javni interes, odnosno

svojim djelovanjem uklanjaju uzroke i posljedice društvenih problema koji otežavaju
ili onemogućavaju poželjno funkcioniranje društva. Skraćeno rečeno, neprofitne
organizacije služe za boljitak cjelokupne zajednice. One su značajno pridonijele
izgradnji civilnog društva. Profit koji neprofitna organizacija ostvari prilikom
poslovanja se reinvestira ponovno u organizaciju za poboljšanje dosadašnje
djelatnosti. Kroz rad se može vidjeti kako postoje mnoge klasifikacije neprofitnih
organizacija npr. na zaklade, ustanove, udruge, umjetnost, kulturu itd., no, svim
neprofitnih organizacijama je zajednička jedna stvar, a to je stvaranje pozitivnih
promjena u društvu.

Neprofitne organizacije su primarno usmjerene na ostvarenje svojih ciljeva, tj.

ostvarenju opće društvene koristi. Može se reći da su osnovni zadaci marketinga
neprofitnih organizacija spoznati i zadovoljiti potrebe ciljnih grupa i unaprijediti
komunikaciju same organizacije s okruženjem. Marketing neprofitnih organizacija je
bitna djelatnost koja je najvažniji dio neprofitnih organizacija. Prilikom realizacije
projekata potrebna su financijska sredstva dionika i društvo koje se potiče na
sudjelovanje upravo marketingom. Međutim, sve promjene koje se žele ostvariti
moraju informirati, obrazovati i aktivirati ljude doprinos koji je bitan za globalnu
stabilnost. Problem se javlja kada iako postoji dobro odabrana strategija marketinga i
dobro isplanirani projekti, mladi koji su primarna orijentacija neprofitnih
organizacija nisu uključeni u njihove aktivnosti. Postoji veliki broj neprofitnih
organizacija, no današnje društvo je previše pasivno za poticanje takvih organizacija.
Bitno je ulaganje u njihov rad jer sposobnosti, vještine i znanje koje se vraća ulažući
svoje ideje i mogućnosti je nezamjenjivo. Čovjekov odnos prema okolišu doveo je do
niza globalnih problema. Svojim nedovoljno osviještenim djelovanjem, ljudi iz dana
u dana ugrožavaju planet.

Brojne posljedice nečuvanja okoliša zahtijevaju odgovoran odnos suvremenog

društva prema okolišu. Na primjeru Udruge Eko Mladost Bugojno, može se vidjeti

26
kako ona primjenjuje marketing za provođenje mjera zaštite okoliša i održivog
razvoja. Podići ekološku svijest, na vrijeme uvidjeti problem u prirodi, razmišljati o
njegovom riješavanju te imati ekološko znanje je zadaća same Udruge Eko Mladost
Bugojno. Ovaj rad je usmjerio pažnju na važnost primjene marketinških aktivnosti i
strategija u ostvarenju uspješnih rezultata tj. svojih ciljeva poput programa i
projekata same Udruge. Brojne organizirane radionice i izleti u prirodu za djecu,
cijeli popis projekata na službenoj web stranici koje je organizacija provela te pojave
u raznim medijama pokazuju samo njihovu volju i želju za boljim promjenama u
okolišu i ljubav prema prirodi. Navedenim tekstom u radu smatramo da smo potvrdili
osnovnu i pomoćne hipoteze ovog rada.

27
LITERATURA

Knjige

1. Alfirević N., Pavičić J., Najev Čačija Lj. , Mihanović Z. ,Matković J. :

Osnove marketinga i menadžmenta neprofitnih organizacija , Zagreb, 2013

2. Andreasen A. R. : Rethinking the Relationship Between Social/Nonprofit

Marketing and Commercial Marketing, 2012 ,

3. Andreasen A.R.,Kotler P. : Strategic marketing for nonprofit organizations

2008.

4. Meler Marcel : Neprofitni marketing , Osijek, 2003.

5. Pavičić J. : Strategija marketinga neprofitnih organizacija, Zagreb, 2003

6. Pavičić J.: Ishodišne determinante strateškog pristupa marketingu neprofitnih

organizacija, Zagreb, 2001.

7. Previšić J. ,Ozretić Došen Đ. : Osnove marketinga, Zagreb, travanj, 2007

Publikacije

1. Dolničar S. , Lazarevski K. : Marketing in non-profit organizations: An

international perspective, 2009.

2. Bosnić I. , Prezentacija: Neprofitni sektor u Hrvatskoj, 2012./2013.

3. Dadić, L. : Važnost fundraisinga za održivost neprofitnih organizacija,

Sveučilište u Rijeci, Rijeka,2016 .

4. Paunović, Ž.: “Civilno društvo”, u Zborniku:Petrović B. (ured.): Civilno

društvo i nevladin sektor , Palgo centar, Beograd, 2002.

5. Štimac, H.; Cah, M. : Utjecaj okruženja na marketinško pozicioniranje SOS

Dječjeg sela Hrvatska, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek,2012.

Web stranice

28
1. Dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Civilno_dru%C5%A1tvo pristup
20.08.2020 godine.

29