Današnji Trg bana Josipa Jelačića u Zagrebu prvotno se zvao Harmica, a kip bana bio je okrenut

prema sjeveru. Pune 43 godine spomenuti kip bio je uklonjen s te pozicije, a trg je bio preimenovan
u Trg republike. Uz navedeno, saznajte kad je kip bana Jelačića vraćen na današnje mjesto, zašto je
bio okrenut prema sjeveru kao i još nekoliko zanimljivosti o glavnom trgu hrvatske metropole.

Trg bana Josipa Jelačića u Zagrebu nije oduvijek nosi taj naziv, a i nije izgledao kao danas. Kip bana
Jelačića na duži je period bio uklonjen, prije čega je bio okrenut prema sjeveru, a fontana danas
poznata kao Manduševac povezana je s legendom koja objašnjava nastanak imena Zagreb. U
nastavku saznajte nekoliko zanimljivosti vezanih uz glavni zagrebački trg.

Glavni trg nosio naziv Harmica

Prije priče o promjenama koje su se kroz povijest dogodile na trgu bana Josipa Jelačića, trebate znati
zašto konj kojega ban jaše ima samo jednu nogu u zraku. Naime, postoji pravilo koje je usko
povezano sa smrću junaka.

 Ako je konju samo jedna noga u zraku, osoba je umrla od rana zadobivenih u borbi.

 Ako konj ima obje noge u zraku, osoba je poginulau borbi.

 Konj sa sve četiri noge na zemlji nosi junaka koji je umro prirodnom smrću.

Budući da ban jaše konja čija je prednja noga u zraku, mnogi bi logično zaključili da je umro od
ozljede zadobivene tijekom brobe. Međutim, Jelačić je 16. listopada 1859. godine umro od
uznapredovanog sifilisa, pa se njegov kip smatra iznimkom od općepoznatog pravila.

Glavni zagrebački trg u početku se zvao Harmica, a označava mađarski naziv za ono što je danas
svima poznato kao carina. Na tadašnju Harmicu 19. rujna 1866. godine postavljen je kip bana Jelačića
te je tada trg nosio današnji naziv. Kip je djelu ruku austrijskog kipara Antona Dominika Fernkorna,
koji je također napravio i kip Svetog Juraja koji ubija zmaja, a smješten je u blizini HNK.

Prvotno je kip bana bio okrenut na suprotnu stranu od danas, to jest prema sjeveru. Spomenuta
strana svijeta odabrana je zbog smjera Mađarske u odnosu na Hrvatsku u čast banu Jelalčiću koji je
ugušio Mađarsku revoluciju iz 1848. godine.

Uklanjanje i ceremonijalno vraćanje kipa

Za vrijeme jugoslavenske vlasti ban Jelačić je proglašen ‘slugom stranih interesa’ te je 1947. godine
njegov kip uklonjen, a trg preimenovan u Trg republike. Pune 43 godine zadržan je potonji naziv te
mu je tek 1990. godine vraćeno ime Trg bana Josipa Jelačića. Iste godine održala se prava ceremonija
pri vraćanju banova kipa, samo okrenutog prema jugu kako je i danas pozicioniran.

Istočnu stranu trga krasi fontana poznatija kao Manduševac ili Mandušin zdenac. Legenda kaže da je
Zagreb dobio naziv upravo po lijepoj Manduši koja je zagrabila vodu iz spomenutog zdenca te
napojila vojsku koja je prolazila tim područjem.

Iako je danas centralni dio glavnog grada, područje na kojem se nalazi nije oduvijek bilo u krugu
grada. U doba kad su grad činili Gradec i Kaptol te su bili omeđeni zidinama, današnji centar je bio
polje na predviđeno za boravak došljaka kojima je bio zabranjen pristup unutar zidina. Teka kad se
grad proširio na Ilicu i Staru Vlašku ulicu, Trg bana Josipa Jelačića postao je glavni i najuži dio.  Do
1975. godine na trgu je bio pušten automobilski promet. Danas je to glavna gradska šetnica u kojem
jedino tramvaj prometuje

Stilovi zgrada

Zgrade koje i danas okružuju trg nastale su duhu različitih stilova, od klasicizmna, secesije do
modernizma.