Razred 0 PDF

NASTAVNI PLAN I PROGRAM
ZA 3. RAZRED DEVETOGODIŠNJE
OSNOVNE ŠKOLE
Juni, 2018.
GODIŠNJI
REDNI SEDMIČNI BROJ BROJ
OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI
BROJ NASTAVNIH SATI NASTAVNIH
SATI
1. Bosanski jezik i književnost / 4 140
Hrvatski jezik i književnost/
Srpski jezik i književnost
2. Engleski jezik – prvi strani jezik 2 70
3. Prvi strani jezik** 2 70
4. Matematika 4 140
5. Moja okolina 2 70
6. Muzička kultura 2 70
7. Likovna kultura 2 70
8. Tjelesni i zdravstveni odgoj 2 (3) 70 ( 105)
9. Informatika 1 35
UKUPNO: 19 (20) 665 (700)
Izborni, fakultativni predmet

10. Vjeronauka/ Društvo/Kultura/ Religija 1 35
UKUPNO OPTEREĆENJE UČENIKA: 20 (21) 700 (735)
1
SADRŽAJ
BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST/ HRVATSKI

JEZIK I KNJIŽEVNOST/ SRPSKI JEZIK I
KNJIŽEVNOST ................................................................ 3
MATEMATIKA ............................................................... 19
MOJA OKOLINA ............................................................ 29
MUZIČKA/GLAZBENA KULTURA ............................. 39
LIKOVNA KULTURA .................................................... 51
TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ........................... 61
2
Na osnovu člana 70. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i
Hercegovine( “Službene novine Federacije BiH”, broj 35/5), u skladu sa čl. 24. Zakona
o osnovnom odgoju i obrazovanju ( “ Službene novine Kantona Sarajevo”, broj:23/17 i
33/17) ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo je imenovao Komisiju
za izmjene nastavnih programa za osnovnu školu za razrednu nastavu iz predmeta
Bosanski jezik i književnost/ Hrvatski jezik i književnost/ Srpski jezik i književnost,
Matematika, Moja okolina,Muzička/Glazbena kultura, Likovna kultura i Tjelesni i
zdravstveni odgoj u sastavu:
Hajrudin Neradin, prof. razredne nastave
Adisa Šuvalija, prof. razredne nastave
Azra Nikšić, prof. razredne nastave
Amra Medar, nast. razredne nastave
Irma Hurić, magistar razredne nastave
BOSANSKI JEZIK I
KNJIŽEVNOST/ HRVATSKI
JEZIK I KNJIŽEVNOST/ SRPSKI
JEZIK I KNJIŽEVNOST
( 4 časa sedmično – 140 časova godišnje)
NASTAVNI PROGRAM
3. RAZRED
Sarajevo, juni 2018.godine
3
KANTON SARAJEVO
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade

OSNOVNA ŠKOLA
Predmet: BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST/

HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST/
SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
3. razred
4
BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST/ HRVATSKI JEZIK I
KNJIŽEVNOST / SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - III razred
(4 časa sedmično- 140 časova godišnje)
OBRA ZLOŽENJE
Prema nalogu Ministra za obrazovanja, nauku i mlade Kantona Sarajevo, Elvira
Kazazovića, oformljen je stručni tim učitelja/nastavnika/profesora razredne nastave, koji su
izvršili analizu nastavnog programa za I, II, III, IV i V razred devetogodišnje osnovne škole.
Definisana su područja analize (razvojna primjerenost, povezanost i ujednačenost
sadržaja i ishoda, logička povezanost različitih predmetnih područja u tematske i druge
cjeline), a u analizu su bili uključeni nastavnici koji su realizirali nastavu u I, II, III i IV
razredu devetogodišnje osnovne škole, kao i primjeri iz prakse koji argumentuju potrebu za
promjenom (dječiji radovi, dokumentacija, planovi i analize nastavnika). Rezultati analiza su
bili dopunjeni i fokus grupama sa roditeljima (šta su primijetili da je djeci bilo teško/lako,
nerazumljivo, da li se sa nekim sadržajima ne slažu i zašto, šta je bilo uspješno...) te su dati
prijedlozi za izmjene, koje je usaglasio stručni tim Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona
Sarajevo.
Izvršene su određene korekcije Nastavnog programa iz nastavnog predmeta Bosanski
jezik i književnost/ Hrvatski jezik i književnost/ Srpski jezik i književnost za treći razred
devetogodišnje osnovne škole:
* Oblast KNjIŽEVNOST:
- Nastavna jedinica „Trčimo za suncem“, N.K.Hadžić se ne realizuje ( realizuje se u
drugom razredu);
- Nastavna jedinica „Slavuj“, H.K.Andersen se ne realizuje;
- Nastavna jedinica „Domovina nije riječ iz spomenara“, Ismet Bekrić se realizuje;
- Nastavna jedinica „Bosna“, Nedžad Ibrišimović se ne realizuje.
* Oblast KULTURA IZRAŽAVANjA:

- Nastavna jedinica „Prepričavanje na osnovu zajednički sastavljenog plana“ se ne
realizuje;
- Nastavna jedinica „Pričanje događaja predstavljenog slikom“ se ne realizuje.
* Oblast MEDIJSKA KULTURA:

- Nastavna jedinica „Internet kao medij“ se realizuje.
* Oblast JEZIK:
- Nastavna jedinica „Abeceda“ se ne realizuje;
- Nastavna jedinica “Samoglasnici i suglasnici“ se ne realizuje;
- Nastavna jedinica „Vježbe koncentracije u funkciji trajnijeg pamćenja: Od slova u
slijedu koji ne daje riječ sastavi riječ: roziver elet, itel,hejims.“ se ne realizuje;
- Nastavna jedinica „ Imaš niz riječi. Prepiši samo imenice i glagole. Imenice u žuta
polja, a glagole u plava polja“ se ne realizuje;
- Nastavna jedinica „ Imaš riječi. Dopiši slovo i dobićeš novu vrstu riječi, sad izostavi slovo
i ponovo riječ sa novim značenjem“ se ne realizuje;
- Nastavna jedinica „ Izgovor i pisanje glasova č i ć u imenicama za označavanje
5
zanimanja“ se ne realizuje;
- Nastavna jedinica „Subjekat i predikat“ se realizuje.
Čitanje i pisanje
Usavršavanje tehnike čitanja :pravilno i izražajno čitanje
Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog
Usvajanje štampanih slova ćiriličnog pisma

Ščitavanje, čitanje riječi ,rečenica štampanih ćiriličnim pismom
Čitanje kraćeg teksta štampanog ćiriličnim pismom ,reprodukcija pročitanog
Čitanje i interpretacija
književnog teksta Čitalačka štiva
Lektira
Jezik
Rječnik
Gramatika
Pravogovor
Pravopis
Kultura izražavanja
Narativni oblici
Prepričavanje
Medijska kultura
Filmske vrste:Igrani film (film za djecu- glumac,uloga,gluma)
Izražajna sredstva filmske umjetnosti :Filmska slika,zvuk,tišina,muzika
(književno djelo-film,uporedba)
Internet kao medij
6
ČITANJE I PISANJE
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI - OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO
PODRUČJE AFEKTIVNO PODRUČJE PSIHOMOTORIČKO
OČEKIVANI REZULTATI
Znanja,vještine,sposob Stavovi,vrijednosti,interesi PODRUČJE
nosti
U latiničnom pismu Knjiga nije samo Kombinuje riječi Mogu se usredsrediti na
poruka,nego i pokrete radi sadržaj,slušati s ciljem da čuju
Usredsređenost pažnje radost,užitak prenošenja poruke informaciju,priču, pjesmu
na sadržaj
prepoznavanje Čitanjem prikupljamo Rješavaju zadatke tipa:
ortografskih znakova informacije , Predstavljaju Pročitaj i objasni šta to znači,
i njihove funkcije širimo znanje, situacioni kontekst Pročitaj i dopuni nepotpunu
posebno u glasnom poboljšavamo neverbalnim znacima rečenicu,
čitanju komunikaciju (pogledom izražavam Pročitaj i objasni svojim riječima,
sumnju, Dopiši izostavljene riječi i
Mogućnost Ne čitamo samo knjige strah,nježnost). rečenice,
razumijevanja Sastavi rečenice od napisanih
i reprodukcije Čitamo tragove, Izrazom lica riječi,
Čitamo misli, pokazuju kako se Uspostavi pravilan redosljed
Mogućnost uočavanja Čitamo karte, osjećao lik u priči, riječi u rečenici,
uporišnih mjesta u Prepoznajemo namjere kako je izgledao u Pročitaj i ispričaj šta si pročitao,
tekstu (čitamo), situaciji:razočarenja, Pročitaj i kaži šta je izostavljeno
Prepoznajemo osjećanja. izgubljenosti,ili kad u rečenici,priči.
Sposobnost je bio sretan
uopštavanja Čitamo da bismo Rečenica može zadržati smisao
razumjeli sebe i svijet ako u njoj jednu riječ zamijenimo
Čitanje rečenica u sebi, oko sebe. Sastavljanje rečenica drugom, ili ako izostavimo neke
razumijevanje smisla od riječi koje riječi.
Knjige su važne i u su ispremetane,a da
Čitanje kraćeg teksta u sticanju iskustva rečenica nosi Razumjeće šta znači čitati s
sebi ,odgovori na (Čitamo uputstva, mudrost i da je namjerom da dođu do određenih
postavljena pitanja poruke,informacije) poticaj za razmišljnje informacija
- o toku događaja
- likovima Čitamo iz knjiga,sa Riječ do riječi – Znaju naći u rječniku riječ,pojam.
- zaključivanje o TV ekrana, plakata, poruka
poruci reklamnih panoa, Znaju u knjizi ( analizom
kompjuterskog monitora. Štampane sadržaja) doći do tražene
Čitanje poslovice , riječi,rečenice,tekst stranice,odnosno naslova.
objašnjavanje smisla Pismo je veoma važno u prepisujemo pisanim
komunikaciji. slovima Znaju povezati pronađene
Pisanje pisanih slova informacije.
latiničnog pisma , Kompjuter ne može Pisanje poruka
pravilno povezivanje zamijeniti naše pisanje. pisanim slovima Čitaće rado i bez zahtjeva
u strukture riječi odraslih.
Lijepo pisanje je znak
poštovanja,uvažvanja Pisanje o iskustvu U pisanju
U ćiriličnom pismu osobe kojoj pišemo. (nekoliko rečenica ) Znaju slova latinice na razini
(Desilo mi se; automatizirane radnje,pišu lijepo.
Zna štampana slova Pismo je dio jezičkog Vidio sam ;
ćirilice,ščitava riječi i kulturnog identiteta Uplašio sam se) Povezuju slova,a pisanje već ima
rečenice ,čita. lični pečat.
Važno je znati iskazati
Razumije smisao misao u usmenoj i Usvojili su štampana slova
pročitanog i pisanoj formi ćiriličnog pisma,ščitavaju,čitaju
reprodukuje riječi,rečenice,tekst i razumiju
pročitano.
7
- PROGRAMSKI SADRŽAJI-
Č i t a nj e i pisanje sadržaja pisanih latiničnim pismom
Čitanje naglas i čitanje u sebi
Dalji rad na razvijanju i usavršavanju tehnike čitanja (pravilnosti, brzine i izražajnosti)

 Čitanje proznog teksta, priče, bajke
 Čitanje dramskog teksta
 Čitanje poetskog teksta
 Čitanje stripa
 Usvajanje štampanih slova ćirilice i pravilno čitanje riječi i rečenica
Razumijevanje sadržaja štampanih latiničnim pismom i u obimu:

 Razumijevanje sadržaja na razini reprodukcije pročitanog
 Razumijevanje na razini uočavanja glavnog događaja, glavnih i sporednih likova
 Razumijevanje na razini uopštavanja i formulisanje podnaslova logičkim cjelinama
u književnom tekstu
 Razumijevanje kao rezultat uviđanja uzroka i posljedice , formulisanje poruke
Razumijevanje sadržaja štampanih ćiriličnim pismom
 Razumijevanje na razini uočavanja događaja

 Na razini mogućnosti odgovaranja na postavljena pitanja
 Dopunjavanje nepotpunih rečenica
 Mogućnost ilustriranja pročitanog
P i s a nj e
Dalji rad na usavršavanju tehnike pisanja

Usavršavanje estetske strane rukopisa
- Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirane sadržaje iz neposredno datog okruženja

- Pisanje rečenica o pročitanim sadržajima
- Pisanje o sadržajima mašte
- Prepisivanje riječi,rečenica, kraćeg teksta
- Pisanje po diktatu (diktat s komentarom, objašnjeni diktat,diktat s predusretanjem
pogrešaka,izborni diktat,stvaralački diktati,kontrolni diktat)
8
ČITANJE I INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA
ODGOJNO – OBRAZOVNI CILJEVI, ZADACI I ISHODI UČENJA
SPOZNAJNO PODRUČJE AFEKTIVNO PODRUČJE PSIHOMOTORIČKO
Znanja,vještine,sposobnosti Stavovi,vrijednosti,interesi PODRUČJE
Zapažanje bitnih misli Učenici su svjesniji Pisanje o Tekst štampan latiničnim
u tekstu značaja knjige pojedinostima pismom čitaće pravilno i
iz književnog teksta izražajno
Izdvajanje rečenica Čitamo s ciljem
koje upućuju na poruku prikupljanja informacija Prepisivanje rečenica, Čitaće rado,radi
o ljudima i događajima, karakterističnih kraćih zadovoljstva
Zapažanje međusobne pojavama i okruženju dijelova teksta
povezanosti rečenica Razumjeće uputstva:Čitaj
i dijelova teksta Opis predmeta,likova brže,sporije,pročitaj u sebi i
Vjerovanje u važnost pojava u prirodi, kaži šta si pročitao, čitaj
Uočavanje logičkih oosobina pretvara u slike,boje tako da ti se u glasu
cjelina u tekstu crteže, stripove prepoznaje nježnost,
- poštenja, strogost.
Formulisanje - međusobnog Neka to bude grub glas, čitaj
podnaslova uvažavanja Izmjena toka događaja tako da se u glasu osjeća
dijelovima teksta osobina koje su važne za u priči ilustriranjem radost, tuga...
uspjeh: rad, upornost,
Izražavanje doživljaja saradnja i Razrješavanje Razumjeće poruku i moći će
teksta na svoj način kooperativnost, situacije pomoću je iskazati u formi kratke
samokontrola stripa rečenice
Pokazati inventivnost u Ponašanje u situacijama
izboru riječi u neuspjeha Moći će prepričati tekst
prepričavanju Predstavljanje na reproduktivnoj razini
Usklađenost riječi i djela dominantnih osjećanja Moći će u prepričavanja
Uočavanje opisa prirode, bojom uključiti elemente
lika, pojave Vrijednost, otvorenosti, kreativnosti: promjenom
u književnom tekstu vedrine, optimizma u Crtanje u funkciji toka događaja u priči
životu razrješavanja (uvođenjem novog lika u
Povezati pjesničku sliku, konflikta priču), promjenom
likovni izraz, muziku Sposobnost u priči završetka, ili unošenjem
razumijevanja elemenata deskripcije
Iskustvo lika i smisla života: (proširivanje teksta)
moje iskustvo živimo da bismo Dio teksta zamjenjuje
Pisanje dijaloga razumjeli smisao, znali ilustracijom Moći će samostalno pročitati
iz teksta s novim doživljavati ljepotu i tekst i odgovoriti na zadatke
obrtima stvarati lijepo, da koji se odnose na
doprinesemo razvoju Ponuđenu ilustraciju - tok događaja,mjesto i
Poređenje tekstova ljudske zajednice i stavljamo u kontekst vrijeme,glavni događaj u
humanijem životu priče priči
(U kojim se tekstovima - osobine glavnih i
pojavljuju pozitivni Sila ne vodi Ilustriramo ključne sposrednih likova
likovi ničem i nigdje riječi u priči - formulirati podnaslov
U kojim pričama dijelu teksta
smo upoznali sebične Razgovorom se mnogo Neverbalnim znacima Znaće šta je priča,razlikovati
osobe? može postići Pokazujem bajku i basnu
U kojoj smo priči dominantno osjećanje Znaće šta je pjesma, stih,
prepoznali pravdu? Prijateljstvo je važno lika strofa
Prepoznavaće dramske
Moja omiljena priča Mudrost je važna i testove
je mogućnost predviđanja Prepoznaće strip i znati
posljedica određenog predstaviti dijeloveteksta ili
postupka događaje i likove stripom
9
Čitanje i interpretacija književnog teksta / Programski sadržaji /
Priča:
 tok događaja,
 mjesto i vrijeme radnje,
 uočavanje najvažnijih trenutaka u priči
Likovi u priči: Glavni i sporedni
Osobine likova : Osobine likova u priči
Logičke cjeline u priči
Formulisanje podnaslova dijelovima (logičkim cjelinama) teksta
Priča u stripu, dramatizacija priče u stripu
Bajka
- Pjesma
Književnoteorijski pojmovi :
(Orijentacione naznake obima i dubine)
Priča – pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretacije na nastavnim satima)

U pričama čitamo o događajima i doživljajima, o životinjama,pisci maštaju i pišu priče. Priču
možemo prepričati. Možemo ilustrirati pročitano. Iz priče učimo o životu. U priči najčešće
nema natprirodnih bića i čudesnih događanja .
Priča ima sadržaj.
Priča je ispričana određenim redom: ima početak,glavni dio i kraj.
Lik u priči i basni
Postoje glavni i sporedni likovi; O glavnom se liku najviše govori. Priča u nama izaziva
osjećanja.
Čitajući priču mi doživljavamo radost, tugu, bude nam lijepo, ugodno ili neugodno.
Doživljaj možemo izraziti riječima, pokretom ,crtežom, slikom,zvukom.
Basna je kratka priča u kojoj su glavni likovi životinje, a ponekad i biljke i predmeti. Basna
ima sadržaj i pouku.
Bajka je priča uglavnom namijenjena djeci koja se često bavi nepostojećim i izmišljenim
radnjama i likovima kao što su vile i vilenjaci, čarobnjaci, patuljci, vještice i sl.
Pjesma: Pjesmu čitamo, učimo napamet recitujemo. I pjesma u nama izaziva različita
osjećanja .
Pjesmu ne prepričavamo.
Igrokaz : U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Glumci predstavljaju likove igrom
na pozornici prikazuju tekst. Prava pozornica postoji u pozorištu ( kazalištu).
Gledalište, pozornica, publika-gledatelji (objašnjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije

dramskog teksta).
10
JEZIK
ODGOJNO – OBRAZOVNI CILJEVI , ZADACI I OČEKIVANI REZULTATI
Književni tekstovi
Alija H.Dubočanin: Želja
Ahmet Hromadžić: Plamena
Luko Paljetak: Rijeka
Jevrejska narodna pjesma: Izgubljeno stado
Ešref Berbić: Čuvar
Bisera Alikadić: Na pijaci
Azra Mulalić: Lastavice
Oton Župančič: Zlatna kantica
Jermenska priča: Ćup sa zlatom
Stanislav Femenić: Ratoborni snješko
Rizo Džafić: Skrovište
Zoran Jovanović: Drug
Šimo Ešić: Kako je procvjetala prva visibaba
Šukrija Pandžo: List na putu
Narodna basna: Vrba i trn
Ferida Duraković: Važnost
Fikreta Kenović-Salihović: Asja
Stanko Rakita: Cvjetovi
Ivica Vanja Rorić: Čudesna pjesma
Ismet Bekrić : Domovina nije riječ iz spomenara
Grigor Vitez: Zima se razboljela
Lektira
Nasiha Kapidžić-Hadžić:Pjesme (po izboru)

Šimo Ešić:Vezena torbica
Ahmet Hromadžić: Zelena šuma (Priče:Ledena gora;Prijatelji;Miš vitez)
Stanislav Femenić: Idi pa vidi
Đani Rodari:Telefonske priče
11
SPOZNAJNO AFEKTIVNO
PODRUČJE PODRUČJE PSIHOMOTORIČK OČEKIVANI
Znanja,vještine,sposobnost Stavovi,vrijednosti,interes O PODRUČJE REZULTATI
i i
Jačati saznanje o značaja Poticanje interesa za jezik Razumijevanje Vidljiv je i mjerljiv
riječi i jezika u analizom književnih djela značaja usmenog i napredak u izražavanju
Rječnik
komunikaciji i ukupnom pisanog načina s obzirom na izbor

učenju Poticati interes i uticati na izražavanja izražajnih sredstava i
saznanje o širokim spretniju upotrebu
Riječ-smisao-poruka mogućnostima Pokušaji usklađivanja riječi u usmenom i
Riječ ima mnogo značenja, govornog i pisanog izraza izražavanja u pismenom
sasvim usmenoj i pisanoj izražavanju
određeno značenje ima u Znanje o jeziku i umijeće formi
rečenici(uočavanje na pisanja u funkciji Razlikuju pojmove:
primjerima) razvijanja sposobnosti Postepeno Imenica
samostalnog izražavanja oslobađanje (vlastita,zajednička, da
Razlikuje imenice i odvajanje od li označavaju nešto
i glagole u obimu koji je Subjekat i predikat u reproduktivnog umanjeno ili uvećano)
naznačen u programskim rečenici pristupa i slobodnije, Glagol-riječi koja
sadržajima Glagol kao predikat ličnije izražavanje označava radnju, stanje
Imenica kao subjekat ili zbivanje;
Gramatika
Subjekat i predikat u Poboljšanje Prošlo, sadašnje i

rečenici koncentracije na buduće vrijeme;
Poznavanje značenja bitne elemente učenici se
Prepoznaje gramatički riječi pomaže u sadržaja samopojmovno
ispravnu od gramatički orijentaciji i u drugim upoznaju sa glagolskim
neispravne rečenice podrujima: Razvijanje kulture vremenima
Razumiju pojmove slušanja sagovornika (programske zahtjeve)
Pravilno artikuliše -tekst,djelo bez obzira na Prepoznavanje subjekta
sve glasove ,posebno -naslov teksta razlike u jeziku, i predikata u rečenici.
glasove č,ć,dž,đ,h, -pisac,pjesnik nivou razvijenosti Znaju da rečenica može
te glasovne skupove je i ije -dio teksta komunikativnih biti
u riječima -sadržaj priče sposobnosti izjavna,upitna,uzvična,
u potvrdnom ili
Jasno izgovara riječi Šta je tačka, Uvažavanje posebnih odričnom obliku
Izgovara rečenice jasno i zarez,upitnik,uzvičnik potreba
tempom koji obezbjeđuje Pisaće pravilno
Pravogovor pravopis
sagovornika
slušanje Znanje daje sigurnost,a (govorne teškoće, riječcu ne i riječcu li uz
i razumijevanje sigurnost jača motivaciju smetnje,oskudan glagol
izgovorenog za dalje učenje,jača rječnik,sporost u
samopoštovanje pisanju ,crtanju) Poznavaće znakove
Zna gdje treba napisati interpunkcije u obimu
veliko slovo Pomoć i saradnja koji je Programom
u prepoznavanju predviđen i pravilno ih
zahtjeva upotrebljavati u
Razvijanje pismenom radu i
jezičkih sposobnosti uvažavati u čitanju
Razumijevanje
upotrebne vrijednosti Moći će uočiti
jezika i ispraviti greške u
svom radu
12
JEZIK - PROGRAMSKI SADRŽAJI
U ovom su području sljedeće cjeline:

 Rječnik
 Gramatika / slovnica
 Pravogovor (ortoepija )
 Pravopis (ortografija)
Rječnik
Gramatika
Vrste riječi:
Imenice
Vlastite i zajedničke
Umanjenice i uvećanice
G l a g o l i (radnja, stanje, zbivanje); Prošlo, sadašnje, buduće vrijeme
Subjekat i predikat
Rečenica: Izjavna , upitna , uzvična

Potvrdna(jesna), odrična(niječna )
Gramatički ispravan red riječi u rečenici (povezivanje riječi, rečenica u smislene cjeline)
Dopuni, promijeni riječ u rečenici da ona ne mijenja smisao, napiši riječi u niz koji ima
smisao, složi rečenice prema slijedu događaja )
Pravogovor i pravopis
Veliko i malo slovo
Pisanje imena planina , polja, rijeka

Tačka, upitnik i uzvičnik na kraju izjavne, upitne , uzvične rečenice
Pisanje odrične riječce ne uz glagole
Pisanje upitne riječce li u upitnim rečenicama
Glasovi i glasovni skupovi: č, ć , dž , h, je , ije u izgovorenim i napisanim riječima
Pravilan izgovor i pisanje glasova č, ć , dž i đ u umanjenicama ( čamčić,prozorčić,
lončić,ključić, pendžerčić )
13
KULTURA IZRAŽAVANJA
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI, ZADACI I OČEKIVANI REZULTATI
AFEKTIVNO
SPOZNAJNO PODRUČJE PODRUČJE PSIHOMOTORIČKO
Znanja, vještine,sposobnosti Stavovi, vrijednosti, PODRUČJE
interesi
- Znaju šta je govor, šta Svjesniji su ljepote Izbor riječi koje će Govori i piše gramatički tačno
razgovor jezika govora, uljepšati priču /zahtjevi Programa/
komunikacije i uloge
- Memorisanje teksta i vježbanja, čitanja Prepisivanje rečenica s Piše jasne rečenice i logički ih
reprodukcija osnovnih u izgrađivanju kulture unošenjem promjena povezuje u cjelinu teksta
informacija i poruka usmenog i pisanog s obzirom na značenje
izražavanja Uspješno prepričava tekst na
- Prepričavanje teksta na Promjene usmjerene na osnovu uopštenih pitanja u
osnovu uopštenih pitanja Uočavaju da je kultura stil usmenoj i pisanoj formi
govora sastavni dio opće
Prepričavanje teksta s kulture Kraj priče Može prepričati tekst
promjenom kraja priče predstavljamo unošenjem elemenata
Naš govor govori o nama pantomimom kreativnosti: promjena
Razumijevanje poruke koju su (poželjno u govoru, završetka priče
pročitali nepoželjno,kontrola Pokazujem izrazom lica unošenjem elemenata
izgovorenog) dominantno osjećanje u deskripcije.
Jačanje kompetencije još priči
uvijek elementarnog Riječ može ohrabriti, Može opisati situaciju,
jezičkog komuniciranja oraspoložiti, može govoriti o iskustvu na
na usmenoj i pisanoj razini djelovati poticajno, jednostavan način
obeshrabriti i uvrijediti)
Može povezati sadržaj u
Ispoljavaju interes i želju cjelinu (vezani tekst) tako da
za učenjem su prepoznatljivi: uvodni dio,
glavni i završni dio i da je
Razlikuju važne i manje moguće prepoznati uzrok i
važne podatke u posljedicu (koherencija i
informacije kohezija)
Svjesni su razlika u Izoštravanje percepcije

načinima govora
- pred razredom Kritički razmišlja i zna misao
- pred nepoznatim izraziti u usmenoj i pisanoj
slušaocima formi
- kada neko drugi govori (Ovo nije dobro jer.................,
- kada oni govore Mislim da je ova poruka
veoma mudra zato što.........,
Uče o potrebi Ljudi nedovoljno brinu o
prilagođavanja govora i okolini pa to može štetno za...
ponašanja situaciji Objasniću..... )
(jačina glasa, boja, brzina)
Može kritički promatrati
vlastiti pismeni rad i
procijeniti:
uučiti dobre strane i one koje
mogu biti bolje(rukopis mi je
dobar, ali imam mnogo
grešaka u ...., moja priča ima
početak, glavini dio, nema
završetka; ovaj je rad bolji od
onih prethodnih....
14
Programski sadržaji
Prepričavanje
Prepričavanje na osnovu uopštenih / uopćenih pitanja 2+2+2
Prepričavanje s promjenom kraja priče 2+2+2
Tematika
Sadržaji nastave kulture izražavanja su u neposrednoj stvarnosti i iskustvu

(događaji i doživljaji, predmeti, biljni i životinjski svijet, igra, druženje, rad, stvaralaštvo)
Književni tekstovi
Sadržaji filma, radija i televizije
Sadržaji mašte
15
MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO- OBRAZOVNI CILJEVI,ZADACI I OČEKIVANI REZULTATI
AFEKTIVNO
SPOZNAJNO PODRUČJE PODRUČJE PSIHOMOTORIČK OČEKIVANI
Znanja,vještine,sposobnosti Stavovi,vrijednosti,intere O PODRUČJE REZULTATI
si
Usvajanje znanja o Film je veoma Priču iz čitanke Učenici će znati da je
filmu privlačan , nudi pretvaramo u igrani film priča koja
korisne informacije o filmsku priču ima svoj tok.
Percepcija i recepcija ljudimaživotu,prirodi,a (ilustriramo slike,
Sadržaja filma li može biti veoma dijelimo uloge, Filmsku sliku prate:
štetan ako ne znamo igramo pred, muzika,zvuk,tišina .
Razumijevanje igranog filma ( i napraviti izbor razredom )
u filmu je uočljiv tok događaja, Uloge tumače glumci .
mjesto i vrijeme radnje, likovi) Postepeno djelovati na Likovi u filmskoj priči
stavove : Nije sve Reprodukcija mogu biti dobri, hrabri,
U književnom tekstu je jezik dobro što je privlačno snimljenog govora pošteni, ali i loši,
osnovno sredstvo i drago i pokazivanje kukavice , prevaranti,
ilustriranog sadržaja baš kao i u priči, baš
U filmu slika, riječ, zvuk, tišina O svemu valja kao i u životu
razmisliti
Sposobnost razlikovanja Možemo osmisliti i Moći će govoriti o toku
filma za djecu i filma za Razvijanje pozitivnih muziku koja prati događaja, kritički
odrasle stavova prema prikazivanje govoriti o likovima
filmovima koji su
Glumci tumače uloge. umjetnička djela Poređenje likova Znaju zašto postoji
Oni glume u filmu. iz književnih tekstova napomena
i likova iz filmskih pred projekciju:
Šta znači oznaka RP Internet je veoma priča RODITELJSKA
privlačan , nudi PAŽNJA
korisne informacije, Šta to znači? Koje i
Internet kao medij ali kakve sadržaje djeca ne
može biti veoma štetan smiju gledati? Zašto ?
ako ne znamo
napraviti izbor pri Imaće toliko snage da
korištenju informacija kažu sebi:
«Neću gledati taj film.
Bolje je da uradim
zadaću,ili da pročitam
koju stranicu,ili da to
vrijeme posvetim
igri,druženju..»
Medijska kultura
Programski sadržaji
Filmske vrste:Igrani film (film za djecu- glumac, uloga, gluma)

Izražajna sredstva filmske umjetnosti:Filmska slika,zvuk,tišina,muzika
(književno djelo-film,usporedba)
Internet kao medij
16
U FUNKCIJI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRŽAJA I OSTVARIVANJA
POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU:
Specifične
Oblici jezičke Komunikacijski Estetske aktivnosti,
metode i postupci
komunikacije postupci sadržaji i sredstva
i oblici rada
U čitanju i pisanju: Aktivnosti RECEPCIJE Posmatranje Slike događaja,predmeta,
grupna i monografska Slušanje bića,pojava
obrada štampanih slova Pretpostavke: Doživljavanje
ćiriličnog pisma(drugo Tišina i usredsređenost Izražavanje Čitanje,recitovanje,
pažnje prema izvoru
polugodište) informacija
pjevanje
Ščitavanje Aktivnosti PRODUKCIJE Govorne igre u funkciji Igranje uloga

Čitanje brzine mišljenja i
Analiza na /Usmene/pismene/ reagovanja Čitanje
reproduktivnoj razini prepričavanje
Analiza usmjerena Pretpostavke: Neverbalno i verbalno
na kreativnu produkciju Opisivanje
Adekvatna motivacija
Poznavanje sadržaja
Globalna i detaljna Posjedovanje adekvatnog
Riječ i Slikanje
analiza ,upoređivanje leksičkog bogatstva pokret,gest,mimika
Jezička i stilska analiza Kreativno pisanje
Etička analiza INTERAKCIJA
Analiza likova Pokreti i radnje,značenje Sadržaji :
Gramatička analiza Uzajamno djelovanje priče,bajke,basne,
učesnika koji koriste Na osnovu glasa naučno-popularni
Induktivni i deduktivnu produkciju i interakciju prepoznajemo osjećanja tekstovi, uspavanke,
metod Razmjena informacija Mašta kao komunikacija stripovi
Pretpostavke :
Heuristički metod Ljepota nam govori
Rješavanje problema Pažljivo slušanje s ljepotom razgovaramo Filmovi u funkciji
Međusobno uvažavanje (cvijet na kamenu,cvijet razvijanja estetskog
Grupni oblika rada Mogućnost anticipacuje na livadi,ubrani cvijet; senzibiliteta
Rad u parovima (predviđanja)reakcije drvo u šumi,drvo u
Frontalni rad gradskoj vrevi ... Dramski tekst i
Individualni rad MEDIJACIJA Rijeka moru govori) interakcija
Individualiziranirad (Usmena /pismena /
Igraonice –maštaonice Istovremeno prisustvo Igre riječi Sredstva:
recepcije i produkcije u
Igraonice-radionice funkciji
Govor
Igraonice- pričaonice prenošenja informacije Pišemo reklame, Likovni sadržaji
nekom trećem licu oglase Gluma
(prepričavanjem teksta (obične,duhovite) Muzika
Individualni programi učenik je posrednik između Pokret
u učionici za sve teksta i onog kome Upozorenje koa
prepričava; komunikacija
Pretpostavke: Slušamo glasove
Poznavanje sadržaja
Posjedovanje adekvatne
u prirodi i
terminologije oponašamo
Sposobnost selekcije
sadržaja po važnosti
17
Didaktičko-metodičke napomene
U prvom i drugom razredu učenici su usvojili štampana i pisana slova latinice,čitanje i pisanje
Treba nastaviti rad na usavršavanju kvaliteta čitanja ( pravilno čitanje , čitanje brzinom koja odgovara
karakteristikama teksta ,unošenje elemenata izražajnosti ), čitanje s razumijevanjem, kritičko čitanje i
uočavanje uporišnih mjesta.Vježbati čitanje naglas i čitanje u sebi.
U pisanju latiničnim pismom treba realizirati vježbe primjerene učenicima III razreda koje su
navedene uz programske sadržaje.Raditi na estetskoj strani rukopisa i istovremeno ne zaboraviti da u
trećem razredu učenički rukopis počinje poprimati obilježje njegove osobnosti.
U prvom polugodištu usvajaju štampana slova ćirilice,ščitavaju i čitaju.Prestaje potreba
oponašanja tuđeg pisanja.Dijete formira vlastiti i prepoznatljiv rukopis.
Isto se dešava i sa drugim aktivnostima. Učenici čitaju,pa su samim tim samostalniji u učenju.Tek
će samostalna komunikacija s tekstom uticati na emocionalno otvaranje učenika prema knjizi i
prihvatanje knjige srcem.To je presudno u razvoju čitalačke samostalnosti i otvorenosti prema knjizi.
U interpretaciji književnog teksta još je uvijek u prvom planu doživljaj književnog djela, uočavanje
i izražavanje onih elemenata koji su učeniku III razreda, s obzirom na ukupne karakteristike,
najbliži:događaj,tok radnje , upečatljiva mjesta , likovi i njihove karakteristike. Postepeno ih
počinjemo navikavati na uopštavanja,pa određujemo i podnaslove dijelovima teksta.To je istovremeno
priprema za sate kulture izražavanja.Još uvijek učenike ne treba opteretiti složenijim
pojmovima.Neka čitaju ičitaju.Čitanje će ih obogatiti,pa će kasnije i pojmove bez teškoća
razumjeti.Moramo čekati vrijeme i spremnost učenika( u psihološkom smislu) za recepciju sadržaja
koji su suviše uopšteni.
Sadržaji nastave maternjeg jezika,posebno sadržaji kulture izražavanja morali bi biti u funkciji
doživljavanja bogatstva i ljepote ljudskog govora.Nastavnik im to pokazuje i vlastitim govorom,
demonstrira nijanse u tonu,jačini i boji glasa,rečeničnim ritmom i intonacijom,a ukupan uspjeh
posmatra samo u kontekstu promjena na planu komunikacije shvaćene u najširem značenju riječi.
Nastava maternjeg jezika je u funkciji razvoja opštih sposobnosti,svijesti o jeziku i kulturi .
To je moguće postići jasnim određenjem ciljeva i posredstvom sadržaja koji su povezani sa sadržajima
drugih nastavnih predmeta.
Evo i primjera moguće podjele nastavnih sati po područjima, s tim da nastavnik ima slobodu da u
procesu planiranja,na osnovu procjene potreba njegovog odjeljenja, odstupi od ovog modela.
Čitanje i pisanje / 45/ Čitanje i interpretacija / 45 /

Usavršavanje tehnike čitanja :pravilno i izražajno čitanje književnog teksta
Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog
Usvajanje štampanih slova ćiriličnog pisma Čitanačka štiva 32
Ščitavanje, čitanje riječi, rečenica štampanih ćiriličnim Lektira 13
pismo.Čitanje kraćeg teksta štampanog ćiriličnim pismom
Jezik / 30 / Kultura izražavanja /12/

Rječnik Pravogovor Narativni oblici
Gramatika Pravopis Prepričavanje (12)
Medijska kultura / 8 /
Filmske vrste: Igrani film (film za djecu- Glumac, uloga, gluma)
Izražajna sredstva filmske umjetnosti: Filmska slika, zvuk, tišina, muzika
(književno djelo-film, usporedba)
Internet kao medij
18
KANTON SARAJEVO

OSNOVNA ŠKOLA
Predmet: MATEMATIKA
3. razred
19
MATEMATIKA – III RAZRED
OBRA ZLOŽENJE
Sarajevo.
Izvršene su određene korekcije Nastavnog programa iz nastavnog predmeta
MATEMATIKA za treći razred devetogodišnje osnovne škole:
- Nastavna jedinica “Sabiranje duži” se ne realizuje;

- Nastavna jedinica “ Oduzimanje duži” se ne realizuje;
- Nastavna jedinica “ Ugao/ kut” se ne realizuje;
- Nastavna jedinica“ Polovine, trećine, četvrtine, petine i desetine broja kao količnici
dijeljenja brojem redom brojevima 2, 3, 4 , 5 i 10” se ne realizuje .
20
OČEKIVANI REZULTATI /
PODRUČJA UČENJA CILJEVI
ISHODI UČENJA
Znanje Sticanje znanja: Učenici bi trebali znati:
- upotreba simbola - koristiti matematički
- predstavljanje jezik i simbole za
prirodnih brojeva do osnovne matematičke
100 na brojevnoj operacije u skupu
pravoj brojeva do 100
- povezivanje broja i - rješavati složenije
skupa tekstualne zadatke
- formiranje brojnog - uočiti vezu i redoslijed
niza do 100 između osnovnih
- osnovne računske računskih operacija i
operacije u skupu vršiti provjeru jedne
brojeva do 100 operacije pomoću
- usvajanje osnovnih druge
mjera i mjernih - mjeriti, upoređivati i
jedinica, upoznavanje procjenjivati pomoću
njihovih međusobnih jedinica za dužinu,
odnosa masu, vrijeme…
- crtanje i označavanje
osnovnih geometrijskih
figura (prava,
poluprava, duž…)
Sposobnosti i vještine Razvijanje:
- logičkog I kritičkog - da uz pomoć
mišljenja nastavnika procjenjuje,
- sposobnosti kritičkog upoređuje i u
vrednovanja vlastitih jednostavnim
rezultata I njihovo situacijama donosi
uspoređivanje sa zaključke
rezultatima drugih - koristi kreativnost i
- sposobnosti maštu za rješavanje
predviđanja, mjerenja, njima primjerenih
uspoređivanja i problema
procjenjivanja - koristiti jednostavni
matematički jezik za
saopštavanje ideja
Vrijednosti i stavovi Razvijanje pozitivnih
vrijednosti i stavova: - pokazivati više
- prema sebi samom samopouzdanja i
- prema drugima odgovornosti
- prema okolini - poštovati različite
- prema učenju stavove
- prepoznati ulogu i
značaj matematike u
svakodnevnom životu
21
PROGRAMSKI SADRŽAJI
PROGRAMSKA STRUKTURA PREDMETNIH PODRUČJA
1.Sabiranje i oduzimanje do 100
2.Ravne i zakrivljene plohe (površi) likovi, linije (crte)
3.Množenje i dijeljenje do 100
4. Mjerenje, uspoređivanje i procjenjivanje

____________________________________________________________________
1. Sabiranje i oduzimanje do 100
- Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4)
- Upoznavanje relacija  i 
- Sabiranja brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka manji od 10
(ab+cd, b+d<10) i odgovarajuća oduzimanja
- Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka jednak 10 i
odgovarajuća oduzimanja.
- Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka veći od 10 i
odgovarajuća oduzimanja.
- Sabiranje više sabiraka. Zagrade
- Oduzimanje više brojeva. Zagrade.
- Veza sabiranja i oduzimanja
- Zadaci sa dvije operacije
- Brojevni izrazi. Rješavanje jednostavnijih jednačina.
- Izračunavanje nepoznatog sabirka.
- Izračunavanje nepoznatog umanjenika.
- Izračunavanje nepoznatog umanjioca.
- Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci.
- Redni brojevi do 100
- Parni i neparni brojevi do 100.
- Stotice prve hiljade
2. Ravne i zakrivljene plohe (površi), likovi i linije (crte)
- Prava (pravac), poluprava, duž– crtanje i obilježavanje

- Crtanje paralelnih i okomitih pravih.
- Upoređivanje duži. Podudarne duži.
- Crtanje likova oblika trougla (trokuta), kvadrata, pravougaonika (pravokutnika),
kružnice i kruga
22
3. Množenje i dijeljenje do 100
- Množenje kao sabiranje jednakih sabiraka.

- Znak «» (puta). Množitelj, množenik (množenje broja i množenje brojem) i produkt
(proizvod).
- Faktori ili činioci.
- Množenje brojeva ( i množenje brojem) prve desetice.
- Tablica množenja.
- Broj 1 i broj 0 kao faktori množenja.
- Osobine proizvoda: zamjena mjesta faktora (komutativnost i asocijativnost)
- - Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+b
- Djeljenik (broj koji se dijeli), djelitelj (broj kojim se dijeli), količnik (rezultat
dijeljenja).
- Dijeljenje brojevima prve desetice.
- Količnik čiji je djeljenik broj 0.
- Količnik čiji je djelitelj broj 1. (Dijeljenje nulom nema smisla)
- Tablica dijeljenja.
- Veza množenja i dijeljenja.
- Množenje zbira i dijeljenje zbira.
- Osobine dijeljenja: distributivnost.
- Vantablična množenja i vantablična dijeljenja (30:2, 152).
- Rješavanje jednačina oblika 3X=18, X4=24, 45:X=5, X:9=8)
- Računske operacije prvog i računske operacije drugog reda. Red računanja u izrazima
sa više računskih operacija. Upotreba zagrada.
4. Mjerenje, upoređivanje i procjenjivanje
- Mjerenje dužine. Jedinice za dužinu. (1m, 1 dm, 1 cm)

- Mjerenje mase. Jedinice za masu (1kg, 1 dag, 1 g)
- Jedinice za tečnost (1 l, 1 dl)
- Jedinice za vrijeme (godina, mjesec, tjedan, dan, sat, minuta)
- Jedinice za novac (KM, KF)
23
MATEMATIKA ZA III RAZRED DEVETOGODIŠNJEG OBRAZOVANJA
VRIJEDNOSTI, AKTIVNOSTI
SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI AKTIVNOSTI UČENIKA
STAVOVI, PONAŠANJE NASTAVNIKA
I Sabiranje i oduzimanje do - Prepoznaju, zapisuju, čitaju - Sposobnost korištenja - Osposobljeni su za - Učestvuju u svim etapama i - Sadržaje Nastavnog
100 i porede brojeve do 100 matematičkog jezika i samostalan rad, rad u oblicima rada (grupa, tim, par) programa utvrđuje prema
simbola parovima, malim i velikim - Aktivno sudjeluju u interesima i posobnostima
- Upoznavanje relacija ≤ i ≥ - Sabiraju i oduzimaju grupama matematičkim igrama i učenika i prilagođava
- Sabiranja brojeva prve usmeno i pismeno sa i bez - Sposobnost primjene primjenjuju ranije stečena zahtjeve postavljene
stotice kada je zbir prelaza do 100 matematičkih znanja u - Pokazuju smisao, želju, znanja i iskustva programom kako bi isti bio
naznačenih jedinica sabiraka svakodnevnom životu interes i odvažnost za - Čitaju i zapisuju brojeve do uspješno ostvaren
manji od 10 (ab+cd, b+d<10) - Rješavaju jednostavne otkrivanje i istraživanje 100
i odgovarajuća oduzimanja jednačine i tekstualne - Samostalno i timsko novog i nepoznatog - Predstavljeju odnose među - Stavlja naglasak na
- Sabiranje brojeva prve zadatke do 100 formulisanje zaključaka brojevima koristeći razumijevanje osnovnih
stotice kada je zbir - Pokazuju zainteresovanost matematičke znake matematičkih pojmova
naznačenih jedinica sabiraka - Rješavaju jednostavnijie - Razvijanje logičke prilikom upoznavanja novih - Identifikuju prethodnika i
jednak 10 i odgovarajuća nejednačine sposobnosti kroz igru i pojmova i proširivanja sljedbenika zadanog broja - Pomaže djeci da
oduzimanja. rješavanje matematičkih matematičkog znanja - Pri računanju zbira koriste poboljšaju izražavanje
- Sabiranje brojeva prve - Koriste redne brojeve do problema zamjenu mjesta sabiraka svojih matematičkih ideja i
stotice kada je zbir 100 - Pokazuju interes za (osobina komutativnosti zbira) zapažanja
naznačenih jedinica sabiraka - Sposobnost za razmjenu učestvovanje u - Koriste simbole za računske
veći od 10 i odgovarajuća - Koriste jednostavne tabele informacija, rezultata i matematičkim-kolektivnim operacije - Prilagođava nastavu
oduzimanja. iskustava sa drugovima/ igrama - Sabiraju i oduzimaju u skupu svakom učeniku
- Sabiranje više sabiraka. - Interpretiraju (pravilno) cama i nastavnikom brojeva do 100 pojedinačno
Zagrade jednostavnije grafikone - Rješavaju probleme kroz - Predviđaju približan rezultat
- Oduzimanje više brojeva. - Sposobnost kritičkog igru i zabavu poštujući operacija - Primjenjuje pristupe i
Zagrade. - Koriste matematički jezik, vrednovanja vlastitih pravila - Rješavaju probleme postupke kojima se uvažava
- Veza sabiranja i oduzimanja rješavaju matematičke i rezultata i upoređivanje sa korištenjem sabiranja i stepen razvoja djeteta
- Zadaci sa dvije operacije logičke zadatke rezultatima drugih (par, - Vrednuju lične i oduzimanja
- Brojevni izrazi. Rješavanje grupa, razred...) stavovedrugih - Računaju na različite - Pomaže djeci da kritički
jednostavnijih jednačina. - Čitaju, zapisuju, upoređuju načine, verikalno i sagledaju ono što su naučili
- Izračunavanje nepoznatog stotice prve hiljade - Razvijanju pozitivne horizontalno, pomoću
sabirka. stavove, ponašanja za rad i brojne ose - Tematski povezuje
- Izračunavanje nepoznatog igru - Koriste jednostavne grafikone nastavne sadržaje unutar
umanjenika. i interpretiraju ih Nstavnog plana i programa
- Izračunavanje nepoznatog - Imenuju i zapisuju redne
umanjioca. brojeve do 100 - Uključuje matematiku u
- Jednostavniji tekstualni - Čitaju, zapisuju i upoređuju druge nastavne oblasti
(problemski) zadaci. stotice prve hiljade
- Redni brojevi do 100
- Parni i neparni brojevi do
100.
- Stotice prve hiljade.
-Rimski brojevi XI-C
24
II Ravne i zakrivljene - Zapažaju i imenuju ravne i - Sposobnost uočavanja - Osposobljeni su za - Putem dvaju čula osjećaju
plohe (površi), likovi i linije zakrivljene površine i razlika između paralelnih i samostalan rad, rad u odnose granice/ivice i regije/ Pomaže učenicima da nauče
(crte) klasificiraju ih okomitih pravih parovima, malim i velikim područja, linije, površine i pravilno koristiti
- Prepoznaju i imenuju grupama prostora geometrijski pribor pri
- Prava (pravac), poluprava, pojmove: prava, poluprava, - Uočavanje likova oblika crtanju i konstruiranju
duž– crtanje i obilježavanje duž, kružnica i krug trougla, kvadrata, - Pokazuju smisao, želju, - Samostalno crtaju paralelne i geometrijskih likova oblika
- Crtanje paralelnih i - Konstruišu pravougaonik, pravougaonika i kruga u interes i odvažnost za okomite pravce koristeći trokuta, kvadrata,
okomitih pravih. kvadrat, trokut i kružnicu okruženju otkrivanje i istraživanje geometrijski pribor pravougaonika i kruga
- Upoređivanje duži. - Razlikuju kružnicu i krug novog i nepoznatog
Podudarne duži. - Samostalno uočavaju, - Konstruiraju likove oblika
- Crtanje likova oblika definišu,razlikuju linije i - Sposobnost pravilnog trougla, kvadrata,
trougla (trokuta), kvadrata, konstruišu ih korištenja geometrijskog pravougaonika i kruga
pravougaonika - Crtaju pravu i polupravu pribora
(pravokutnika), kružnice i - Konstruišu duži i
kruga. matematički ih označavaju
- Predviđaju, procjenjuju i - Rješavaju probleme kroz
upoređuju rezultate mjerenja igru i zabavu poštujući
- Vrše precizna mjerenja pravila
geometrijskim priborom,
zapisuju i predstavljaju
rezultate
- Rješavaju geometrijske
zadatke i probleme
- Vrednuju rezultate
cjelokupnog rada
III Množenje i dijeljenje do - Prepoznaju znak “•” kao - Sposobnost međusobnog - Učestvuju u sastavljanju i - Vrše pripremne radnje za - Sadržaje Nastavnog
100 oznaku za množenje i znak povezivanja i korištenja rješavanju matematičkih osnovne operacije programa utvrđuje prema
“:” kao oznaku za dijeljenje osnovnih računskih operacija zadataka iz svakodnevnog - Sastavljaju i rastavljaju interesima i posobnostima
- Množenje kao sabiranje - Znaju množiti i dijeliti u do nivoa automatizma života brojeve učenika i prilagođava
jednakih sabiraka. skupu brojeva do 100 - Dovode u vezu odnose između zahtjeve postavljene
- Znak «•» (puta). - Sposobnost razlikovanja - Množe i dijele u skupu brojeva i operacija programom kako bi isti bio
Množitelj, množenik - Usvojili su tablicu značenja termina brojeva do 100 - Brojne serije izražavaju uspješno ostvaren
(množenje broja i množenje množenja i dijeljenja do “jednakost” i “ jednačina” verbalno i simbolički
brojem) i produkt nivoa automatizma kao i “nejednakost” i - Rješavaju probleme kroz - Interpretiraju operacije kroz - Stavlja naglasak na
(proizvod). “nejednačina”. igru i zabavu poštujući transformacije razumijevanje osnovnih
- Faktori ili činioci. - Rješavaju jednostavnije pravila - Koriste strelice, grafikone, matematičkih pojmova
- Množenje brojeva (i jednačine i nejednačine tabele, simbole za operacije i
množenje brojem) prve brojne relacije - Pomaže djeci da
desetice. -Samostalno sastavljaju i - Pravilno interpretiraju poboljšaju izražavanje
- Tablica množenja. rješavaju jednostavne grafikone i tabele svojih matematičkih ideja i
- Broj 1 i broj 0 kao faktori matematičke probleme - Koriste množenje i dijeljenje u zapažanja
množenja. putem jednačina i svakodnevnim radnjama i
- Osobine proizvoda: nejednačina situacijama - Tematski povezuje
25
zamjena mjesta faktora -Osposobljeni su za - Istražuju različite načine nastavne sadržaje unutar
(komutativnost i rješavanje matematičkih množenja i dijeljenja Nstavnog plana i programa
asocijativnost) zadataka sa više računskih
- Pisanje dvocifrenog broja u operacija, sa i bez upotrebe - Dijele na jednake dijelove
obliku a•10+b zagrada.
- Djeljenik (broj koji se - Predviđaju približan rezultat
dijeli), djelitelj (broj kojim
se dijeli), količnik (rezultat - Vrednuju rezultate
dijeljenja).
- Dijeljenje brojevima prve
desetice.
- Količnik čiji je djeljenik
broj 0.
- Količnik čiji je djelitelj broj
1. (Dijeljenje nulom nema
smisla)
- Tablica dijeljenja.
- Veza množenja i dijeljenja.
- Množenje zbira i dijeljenje
zbira.
- Osobine dijeljenja:
distributivnost.
- Rješavanje jednačina
oblika 3•X=18, X•4=24,
45:X=5, X:9=8)
- Računske operacije prvog i
računske operacije drugog
reda. Red računanja u
izrazima sa više računskih
operacija.
- Upotreba zagrada.
IV Mjerenje, upoređivanje - Mjere uz korištenje - Sposobnost samostalnog - Pokazuju zainteresovanost - Poduzimaju mjerenja i - Mjerenje, upoređivanje i
i procjenjivanje dogovorenih jedinica i mjerenja i zapisivanja prilikom upoznavanja novih predviđaju rezultate procjenjivanje objašnjavaju
sprava; tačno izražavaju rezultata pojmova i proširivanja - Koriste instrumente za djeci koristeći što više
- Mjerenje dužine. Jedinice rezultate mjerenja matematičkog znanja mjerenje primjera i očiglednih
za dužinu. (1m, 1 dm, 1 cm) - Mjere koristeći se mjernim sredstava iz okruženja
- Predviđaju rezultate - Pokazuju interes za jedinicama
- Mjerenje mase. Jedinice za mjerenja i provjeravaju učestvovanje u - Izražavaju rezultate mjerenja
masu (1kg, 1 dag, 1 g) rješenja zadataka u kojima se matematičkim-kolektivnim - Koriste standardne jedinice za
koriste mjerne jedinice igrama mjerenje dužine, mase, mase,
- Jedinice za tečnost (1 l, volumena tečnosti, vremena i
1dl) - Rješavaju probleme kroz novca
- Jedinice za vrijeme - Koriste standardne igru i zabavu poštujući - Koriste mjerenje za rješavanje
26
(godina, mjesec, tjedan, dan, jedinice za dužinu, masu, pravila problema
sat, minuta) volumen, vrijeme i novac u - Logički zaključuju i računaju
svakodnevnom životu - Prikupljaju podatke iz stvarnih
- Jedinice za novac (KM, situacija
KF) - Znaju zapisati veličine za - Vrednuju rezultate mjerenja
mjerenje mase, volumena - Koriste kreativne postupke za
tečnosti, vremena i novca u rješavanje svakodnevnih
obliku: problema i objašnjavaju
1,5kg = 1 kg 500 g poduzete postupke
1,5l = 1l 5 dl - Pripremaju didaktički materijal
1,5h = 1h 30min - Samostalno smišljaju zadatke
1,5 m = 1m 5 dm
27
DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE
za III razred devetogodišnje osnovne škole
Za uspješno savladavanje programskih sadržaja u nastavi matematike trećeg razreda

devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja neophodno je napraviti uspješan spoj tradicionalnih i
savremenih oblika i metoda rada. Pri tome je značajno da se vodi računa o spoznajnim
mogućnostima učenika, o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematičkih zakonitosti, te o
interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima će se apstraktni pojmovi i činjenice približiti
učeničkim spoznajnim mogućnostima.
 Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni, brojevni i perceptivno-predodžbeni

(korištenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva.
 Približiti sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka manji od
10 (ab+cd, b+d<10). Na primjer 23+34, 3+4<10
 Objasniti sabiranje i oduzimanje s prelazom različitim metodama
 Kroz poučavanje i učenje brojeva, a naročito množenja i dijeljenja, insistirati na
razumijevanju a tek kasnije na zapamćivanju.
 Produbljivanje i proširivanje pojma brojeva do 100, te stotica do 1000
 U geometrijskim sadržajima učenika dovesti na nivo prepoznavanja, poimanja,
imenovanja i označavanja (prava, duž, ugao, kružnca…).
 Primjenjivati didaktički materijal s ciljem boljeg razumijevanja određenih matematičkih
radnji.
 Kroz različite oblike rada poticati I razvijati samostalnost, kooperativnost, kreativnost i
istraživački duh.
 Prikupljanje didaktičkog materijala iz okoline i njegova primjena u adekvatnim
situacijama.
 Ukazivati na oblike, slike i primjere predmeta u bližoj okolini.
 Nastojati uspostaviti što tješnju korelaciju unutar samog predmeta a i sa drugim
predmetima
Pomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni, brojevni i perceptivno-
predodžbeni.
 Uz pomoć brojevne linije omogućiti očiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine i
stotica prve hiljade
28
KANTON SARAJEVO

OSNOVNA ŠKOLA
Predmet: MOJA OKOLINA
3. razred
29
MOJA OKOLINA - III RAZRED
OBRA ZLOŽENJE
Prema nalogu Ministra za obrazovanja, nauku i mlade Kantona Sarajevo, Elvira Kazazovića,
oformljen je stručni tim učitelja/nastavnika/profesora razredne nastave, koji su izvršili analizu
nastavnog programa za I, II, III, IV i V razred devetogodišnje osnovne škole.
Definisana su područja analize (razvojna primjerenost, povezanost i ujednačenost sadržaja i
ishoda, logička povezanost različitih predmetnih područja u tematske i druge cjeline), a u analizu
su bili uključeni nastavnici koji su realizirali nastavu u I, II, III i IV razredu devetogodišnje
osnovne škole, kao i primjeri iz prakse koji argumentuju potrebu za promjenom (dječiji radovi,
dokumentacija, planovi i analize nastavnika). Rezultati analiza su bili dopunjeni i fokus grupama
sa roditeljima (šta su primijetili da je djeci bilo teško/lako, nerazumljivo, da li se sa nekim
sadržajima ne slažu i zašto, šta je bilo uspješno...) te su dati prijedlozi za izmjene, koje je
usaglasio stručni tim Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo.
Izvršene su određene korekcije Nastavnog programa iz nastavnog predmeta MOJA
OKOLINA za treći razred devetogodišnje osnovne škole:
- Nastavna tema : » Značaj biljaka za ishranu ljudi » se ne realizuje, jer se realizuje kao
dio nastavne teme „ Biljke i životinje; Životne zajednice“.
- Nastavna tema : » Međusobna zavisnost biljnog i životinjskog svijeta» se ne realizuje,

jer se realizuje kao dio nastavne teme „ Biljke i životinje; Životne zajednice“.
- Nastavna jedinica : « Obradivo i neobradivo zemljište « se ne realizuje;
- Nastavna jedinica : « Plodno i neplodno zemljište « se realizuje.
- Nastavna tema : » Poljoprivreda u zavičaju» se realizuje;
- Nastavna tema : « Zdrava ishrana « se ne realizuje, jer je u programu Tjelesnog i

zdravstvenog odgoja;
- Nastavna tema : « Duhan, alkohol i droga « se ne realizuje, jer je u programu

Tjelesnog i zdravstvenog odgoja;
30
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
PODRUČJA
UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI
Učenici znaju:
 osnovne pojmove vezane za uži i širi
zavičaj
Sticanje znanja o:  aktuelnosti u užem i širem zavičaju
 Užoj i široj okolini,užem i širem zavičaju i  razlike između žive i nežive
dešavanjima u njima prirode,sličnosti i razlike između živih
 Međusobnoj ovisnosti među živim bićima, bića
 Čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi,  pravilan odnos čovjeka prema prirodi
ZNANJE
 orijentaciji u prostoru,geografskoj karti, privredi i  odrediti glavne i sporedne strane svijeta

poljoprivredi u zavičaju pomoću sunca,kompasa i objekata u
 naseljima i saobraćaju u užem i širem zavičaju, prirodi i na geografskoj karti
uzajamnoj ovisnosti ljudi  šta čini privredu zavičaja
 promjenama na biljkamai životinjama u različita  osobine naselja u užem i širem zavičaju
godišnja doba,životnim zajednicama biljaka i  uzajamnu ovisnost ljudi u užem i širem
životinja zavičaju
 uočiti i opisati promjene na biljkama i
životinjama u različita godišnja doba
 šta čini životna zajednice biljaka i životinja
 koristiti prethodna iskustva
 koristiti određene kriterijeza prikupljanje i

zapisivanje podataka
Učenici će:
 posmatrati
 uz pomoć nastavnika razvijati plan
 samostalno ili u grupi izvoditi zaključke
istraživanja
 razvijati kritičko razmišljanje
SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE
 samostalno ili ugrupi planirati

 pratiti redosljed i uputstava pri istraživanju
 provoditi istraživanja
i mjerenju
 izvoditi mjerenja
 dobivati i prezentirati dokaze  uz pomoć nastavnika procjenjivati
 razmatrati dokaze i vršiti procjene relevantnost podataka i informacija
 prenositi informacije putem individualnog i
timskog rada
 praviti jednostavna poređenja,raspravljati o
tome šta se dešava i u kojim uvjetima,te
kroz:
donositi odgovarajuće zaključke
 traženje ideja i provođenjem jednostavnih
posmatranja i ogleda,te poređenjem svojih
 koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za
predviđanja sa stvarnim rezultatima
rješavanje problema
 sistematiziranje znanja
 prezentiranje postignutih rezultata
 koristiti jednostavan naučni jezik za
saopštavanje ideja i za imenovanje i opis
živih bića,tvari,pojava i procesa u prirodi i
društvu
Učenik će razviti pozitivne vrijednosti i Učenik će razviti pozitivne
STAVOVI
VRIJEDN
stavove: vrijednosti i stavove:

OSTI I
 prema sebi samima,prema drugima,svojoj  prema sebi samima,prema drugima,svojoj

porodici,okolini i učenju kao cjeloživotnom porodici,okolini i učenju kao cjeloživotnom
procesu procesu
31
SADRŽAJI /TEME
1.PRIRODAIPRIRODNI PROCESI
1. 1. BILJKE I ŽIVOTINJE; ŽIVOTNE ZAJEDNICE

1.2.ŽIVOTINJE; DOMAĆE I DIVLJE
1.3.PTICE
1.4. PLODNO I NEPLODNO ZEMLJIŠTE
1.5.RAVNICE I POLJA U ZAVIČAJU
1.6.POZNATE PLANINE I ŠUME U ZAVIČAJU
1.7. VODE UZAVIČAJU
2.VRIJEMEIPROSTOR
2.1. ORIJENTACIJAU PROSTORU; (GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA,
STAJALIŠTE,VIDIK,VIDIKOVA LINIJA, RAZLIČITI NAČINI ORIJENTACIJE)
2.2.GODIŠNJA DOBA
2.3.PRAĆENJE VREMENSKIH PROMJENA; KALENDAR PRIRODE
3.GEOGRAFSKAKARTA
3.1. IZGLED UŽEG I ŠIREG ZAVIČAJA; RELJEFNA OBILJEŽJA
4.DRUŠTVO
4.1.NASELJA U ŠIREM ZAVIČAJU
4.2.PRIVREDA U ZAVIČAJU
4.3.POLJOPRIVREDA U ZAVIČAJU
4.4.SAOBRAĆAJ U ŠIREM ZAVIČAJU
4.5.MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA
4.6. PROŠLOST, SADAŠNJOST, BUDUĆNOST
4.7.PRAZNICI
5. HIGIJENA I ZDRAVLJE
5.1. HIGIJENA
5.2.ZDRAV OKOLIŠ
32
DIDAKTIČKO-METODIČKENAPOMENE
Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i očekivani rezultati učenja u područjima

znanja, razvoja sposobnosti, sticanja vještina, vrijednosti, stavova i ponašanja. Područje
znanja čine sadržaji i procesi s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti koje su od bitnog
značaja za uvođenje učenika u istraživački rad i razvoj naučnog mišljenja.
U ovom razredu šire se znanja o školi i porodici/obitelji, mjestu življenja i njegovoj okolini,
životu i radu ljudi, uzajamnoj povezanosti između živih bića.
Novi sadržaji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini kao domovini i državi, te na znanje i
razumijevanje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti kao toka vremena i dešavanja koje
karakterišu međusobna povezanost i odnosi, geografskoj karti, širem zavičaju i dešavanjima u
njemu.
Također se šire znanja i u dijelu koji se bavi izučavanjem prirode, kroz sadržaje o čovjeku i
njegovom odnosu prema prirodi, te izučavanjem životinjskog i biljnog svijeta u bližem
okruženju.
Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i
prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu sa različitih aspekata.U skladu s
tim, potrebno je voditi računa i o međupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih
školskih projekata.
Da te teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni,
uzimajući u obzir razvoj nauke, njenu primjenu i korištenje, te uticaj na društvo i okolinu i
korištenjem metodologije aktivnog učenja. U smislu toga predloženi model može da posluži
kao pomoć nastavniku.
33
AKTIVNOST
NASTAVNIKA
VRIJEDNOSTI,
SPOSOBNOSTI I AKTIVNOST (ORGANIZACIJA I
TEME ZNANJE STAVOVI,
VJEŠTINE UČENIKA METODE NASTAVE I
PONAŠANJE
UČENJA,
OCJENJIVANJE)
Posjedovanje znanja o ljudima, Razlikuju biljni od
biljkama i životinjama u različita životinjskog svijeta. Ispravan stav prema Saradnja, posmatranje, Planiranje, osmišljavanje igara
godišnja doba; Uočavaju promjene i životne biljkama koje se prikupljanje informacija, i interakcijskog učenja.
o promjenama u prirodi i prirodnim procese kod biljaka i životinja. upotrebljavaju u ishrani dogovaranje, Komuniciranje sa
procesima na biljkama i životinjama u ljudi. diskutiranje, učenicima/cama, diskutiranje.
ljeto; Prepoznaju karakteristike Uzgoj i njegovanje razmjena iskustava, Upućivanje učenika na
o vrtu i radovima u vrtu tokom ljeta; godišnjih doba, uočavaju jestivog bilja. predviđanje. različite izvore znanja.
o njivi i radovima na njivi u toku ljeta; promjene na biljnom i
o voćnjaku i vinogradu u toku ljeta; životinjskom svijetu. Svojim ponašanjem ne Ispunjavanje domaćih Uključivanje roditelja i drugih
o voću i povrću koje dozrijeva u ljeto; Prave razliku između vrta, narušava sklad između zadataka. uposlenika u školi u
1. PRIRODA I
o žitaricama i industrijskim biljkama, voćnjaka, vinograda i njive. biljnog i životinjskog realizaciju programskih
PRIRODNI
njihovom uzgajanju i upotrebi; Razlikuju voće od povrća. svijeta. sadržaja. Motiviranje učenika
PROCESI
razlikama između zeljastih i drvenastih Razlikuje drvenaste od Svjesnost o značaju Sakupljanje, za rad.
biljaka; zeljastih biljaka. očuvanja biljnog i sistematiziranje,
1.1. BILJKE I
o životnim zajednicama; vrt, voćnjak, Posmatraju, prepoznaju, zaključivanje, izrada
ŽIVOTINJE;
livada, šuma zaključuju. panoa. Planiranje, pripremanje i
ŽIVOTNE
podsticanje učenika na
ZAJEDNICE
Učenici/ce znaju da ljudi uzgajaju Uspostavljaju logičke Pomaganje drugima. kreativan i istraživački rad.
različite biljne vrste; žitarice, voće, zaključke o uzajamnosti Predlaganje i rukovođenje
povrće, znaju njihov značaj za ishranu biljnog i životinjskog svijeta. školskim projektom. .
ljudi.
Samostalano ili u saradnji sa
Posjeduju osnovna znanja o uzgoju drugima uzgajaju cvijeće u
cvijeća, te o tome da su biljke učionici i ne zagađuje životnu
proizvođači kisika koji je neophodan za sredinu, brinu se da ona uvijek
život ljudi i životinja. bude čista i zdrava.
Definiraju lance ishrane.
34
Imaju osnovna znanja o domaćim Razlikuju domaće od divljih Pozitivan stav o Posjeta farmi,posjeta Pripremanje, organizacija
životinjama – znaju podjelu na krupne i životinja. životinjama. seoskom domaćinstvu. posjeta seoskim
sitne domaće životinje, o mladunčadima Štiti životinje, svjestan Crtanje domaćih i divljih domaćinstvima i farmama za
domaćih životinja i njihovim Prikupljaju podatke, je koristi koje pružaju životinja. uzgoj stoke.
karakteristikama. posmatraju, zaključuju, koriste divlje i domaće Izrada panoa. Izrada didaktičkim materijala.
Znaju da uzgoj domaćih životinja može dodatne izvore znanja. životinje Ispunjavanje domaćih Posmatranje i praćenje
1.2. ŽIVOTINJE; biti nomadski i stajski. zadataka. napretka učenika.
DOMAĆE I DIVLJE Prepoznaju i imenuju divlje životinje i
njihovu mladunčad, znaju njihove
karakteristike.
Znaju uzajamnu zavisnost ljudi, biljaka
i životinja – razumiju i objašnjavaju
lance ishrane.
Posjeduju osnovna znanja o pticama u Razlikuju pojedine vrste ptica Pozitivan stav o Posmatranje, Osmišljavanje situacija za
zavičaju i njihovim karakteristikama u zavičaju. pticama. U toku zime zaključivanje. interaktivno učenje.
Izvodu logičke zaključke o pomaže pticama Izrada kućica za ptice. Organizacija izleta.
pticama, njihovom, životu, stanaricama. Podsticanje razvoja radnih i
1.3. PTICE ishrani brizi za potomstvo. Ne uništava gnijezda navika.
ptica.
Prepoznaju plodno i neplodno Ne zagađuje obradivo Posmatranje, bilježenja,

Znaju razlikovati plodno od neplodnog tlo. zemljište otpadom. zaključivanje. Organiziranje malih radnih
zemljiša. Prikupljaju, sistematiziraju, Ukazivanje drugima na akcija, motiviranje učenika.
zaključuju. značaj obradivog Učešće u akcijama
1.4. PLODNO I zemljišta. pošumljavanja goleti
NEPLODNO .
ZEMLJIŠTE
Pozitivan stav i odnos Posjeta ravnici ili polju u Planiranje, pripremanje,

Znaju posmatrati geografska obilježja Uočavaju geografska obilježja prema prirodnim zavičaju, posmatranje, podsticanje, vođenje.
zemljišta u zavičaju i da zelena boja na zemljišta u zavičaju. ljepotama naše zaključivanje. Izrada edukativnih i
geografskoj karti predstavlja ravnice. Prema boji na geografskoj domovine. didaktičkih materijala.
1.5. RAVNICE I POLJA
karti pronalaze ravnice i brda. Bilježenje, pomaganje,
U ZAVIČAJU
Imenovati ravnice i polja u širem sistematiziranje.
zavičaju. Uspostavljaju logičke veze u Saradnja sa lokalnom
životnoj zajednici polja. zajednicom i porodicom.
Posjeduje osnovna znanja o polju kao Procjenjivanje postignuća.
životnoj zajednici.
35
Imaju osnovna znanja o planinama i Neposredno uočavaju i Svjestan je prirodnih Posjeta najbližoj planini Razvijanje interesovanja i
znaju imenovati planine u zavičaju. opisuju karakteristike planine. ljepota planina u Posjeta šumi u blizini poželjnih navika učenika.
Posmatraju, bilježe, izvode zavičaju. Sa roditeljima škole, prikupljanje, Praćenje zdravlja učenika.
Poznaje, imenuje i ima osnovna znanja zaključke. ili sa razredom izvodi posmatranje, Motiviranje učenika na igre i
o poznatim izletistima u svom zavičaju. Uspostavljaju logičku vezu u izlete u prirodu. zaključivanje. sport.
životnoj zajednici šume. Organizacija izleta u šumu.
Posjeduju osnovna znanja o šumi kao Ispravan stav o Razvijanje ljubavi prema
životnoj zajednici. Razlikuju crnogorično drveće šumskom bogatstvu prirodnim ljepotama BiH.
1.6. PLANINE I ŠUME
od bjelogoričnog. Opisuju, domovine. Motiviranje, praćenje,
U ZAVIČAJU
Posjeduju osnovna znanja o vrstama navode karakteristike, procjenjivanje.
šuma i vrstama drveća - bjelogorično prikupljaju, sistematiziraju, Svjestan je značaja
(listopadno), crnogorično (zimzeleno). zaključuju. šuma za opstanak
čovjeka i životinja
Imaju znanja o značaju i očuvanju Prepoznaju opasnosti od
šuma, pošumljavanju, opasnosti od požara, otklanjaju te
požara, iskorištavanju šuma. opasnosti. Nabrajaju koristi od
iskorištavanja šuma.
Imaju osnovna znanja o Razlikuju čistu od zagađene Svojim ponašanjem ne Posmatranje i uočavanje Organizacija i izvođenje
karakteristikama vode. vode, tekuću od stajaće. zagađuje čistu vodu. karakteristika vode. različitih ogleda sa vodom.
Znaju razlikovati stajaće od tekućih Posmatraju, zaključuju, izvode Učestvuje u akcijama
voda. jednostavne oglede. uređenja izvora u Izvođenje ogleda sa Priprema materijala, kao i
Posjeduju znanja o izvoru i toku rijeke, Bez problema određuju lijevu prirodi. vodom. cjelokupnog nastavnog
određivanju lijeve i desne obale, znaju i desnu obalu rijeke. procesa.
1.7. VODA
šta je ušće. Uspostavljaju logičke veze u Učešće u uređenju
Znaju da život i zdravlje ljudi ovisi o životnoj zajednici voda. izvora. Organizacija uređenja izvora..
vodi. Na osnovu boje na
Imaju osnovna znanja o životnoj geografskoj karti prepoznaju Štednja vode.
zajednici vode. vode.
Znaju uočiti vode na geografskoj karti
Posjeduju osnovna znanja o glavnim i Pomoću Sunca određuju Shvataju važnost Izlet u bližu okolinu Organizacija izlaska u prirodu.
2. VRIJEME I
sporednim stranama svijeta. glavne i sporedne strane pravilne orijentacije u škole. Orijentacija u
PROSTOR
svijeta. prirodi. prostoru; određivanje Usmjeravanje, praćenje,
Znaju da se u prirodi može orijentisati Znaju se orjentirati u prostoru glavnih pomaganje učenicima..
2.1. ORIJENTACIJA U
pomoću kompasa i elemenata iz prirode pomoću kompasa i elemenata strana svijeta.
PROSTORU;
(panj, mahovina, zvijezda Sjevernjača) i iz prirode (panj, mahovina, Posmatranje, crtanje,
GLAVNE I
građevinskih objekata (crkve, džamije) zvijezda Sjevernjača) i zaključivanje.
SPOREDNE
te grobalja. građevinskih objekata (crkve,
STRANE SVIJETA,
džamije) te grobalja.
STAJALIŠTE,
Imaju znanja o stajalištu, vidiku i Pojmove stajalište, vidik i
VIDIK, VIDIKOVA
vidikovoj liniji. vidikova linija koriste
LINIJA. RAZLIČITI
pravilno. Posmatraju, bilježe,
NAČINI
prikupljaju, izvode zaključke.
ORIJENTACIJE
36
Posjeduju elementarna znanja o smjeni Shvataju da godišnja doba Razvijanje svjesti o Razvijanje svjesti o Pripremanje i rukovođenje
2.2. GODIŠNJA DOBA godišnjih doba i smjeni dana i noći. zavise od jačine zagrijavanja prirodnim pojavama i prirodnim pojavama i izvođenja učeničkih
dijelova Zemlje, odnosno procesima. procesima. istraživačkih ogleda /
(Kretanje tijela- veza Zemlja se okreće oko svoje ose (smjena njenog položaja u odnosu na projekata.
između kretanja Zemlje, dana i noći) i oko Sunca (smjena Sunce.
Sunca i dnevnog vremena; godišnjih doba). Dok se Zemlja
Zavisnost radova ljudi od jedanput okrene oko svoje ose prođe
vremenskih promijena u jedan dan i smijene se dan i noć.
prirodi)
.
Imaju osnovna znanja o vremenskim Prate vremenske promjene i Svjesnost o Učešće u posmatranju Pripremanje i rukovođenje
2.3. PRAĆENJE promjenama i atmosferskim bilježe ih u kalendar prirode. vremenskim vremenskih promjena, izvođenja učeničkih
VREMENSKIH padavinama. Izvode zaključke na osnovu promjenama i bilježenje. istraživačkih ogleda /
PROMJENA; praćenja. Opisuju vremenske različitosti klime. Izvođenje različitih projekata.
KALENDAR Znaju se koristiti kalendarom prirode, promjena. Ispravno korištenje ogleda sa vodom. Ukazivanje na koristi i štete
PRIRODE raspoznaju i pravilno koriste simbole. Samostalno vode zidni simbola za vođenje Izvođenje zaključaka. vremenskih promjena.
kalendar prirode. kalendara prirode. Predviđanje.
Raspoznaju reljef prema Svjestan je prirodnih Pripremanje, organizacija i
3. GEOGRAFSKA
Učenici znaju prepoznati reljefna konfiguraciji zemljišta. ljepota u zavičaju. Sa Posmatra, istražuje i realizacija nastave.
KARTA
obilježja - udubljenja, uzvišenja i ravne Predstavljaju geografske roditeljima ili sa zaključuje o izgledu Praćenji napretka učenika i
dijelove zemljišta. elemenate na geografskoj razredom izvodi izlete reljefa šireg zavičaja procjena postignuća.
3.1. IZGLED UŽEG I
karti. Prepoznaju kartu užeg u prirodu.
ŠIREG ZAVIČAJA;
Raspoznaju vrste karata ( slijepa, zavičaja.
RELJEFNA OBILJEŽJA
tematska,geografska)
(KANTONA SARAJEVO)
3.1.1. Ravnice i polja
3.1.2. Uzvišenja- planine
3.1.3. Rijeke
Posjeduju osnovna znanja o naseljima u Razlikuju vrste naselja i Ponaša se u skladu sa Posjeta selu – gradu. Priprema i realizacija posjete
užem i širem zavičaju i uočavaju ih na kartografske znakove za njih. prilikama u kojima se Posmatranje, ilustriranje. selu – gradu.
4. DRUŠTVO geografskoj karti. nalazi.
Razlikuju grad i selo, znaju tipove sela, Imenuju i razlikuje različite Cijeni urbanu i ruralnu
4.1. NASELJA U ŠIREM razumiju život u gradu i na selu. grane privrede u naseljima. sredinu pozitivno.
ZAVIČAJU – Razumiju kulturu življenja i imaju
(Kanton Sarajevo) osnovna znanja o očuvanju životne
sredine.
4.2. PRIVREDA U Učenici/ce imaju osnovna znanja o Imenuju različite grane Cijeni privredu u Posjete, posmatranje, Organizacija nastave van
ZAVIČAJU – privredi. privrede. zavičaju. razgovor, zaključivanje. učionice.
OSNOVNA Znaju nabrojati tvornice u zavičaju.
ZNANJA
37
Učenici/ce imaju znanja o poljoprivredi, Imenuje i razlikuje različite Ispravan stav prema Posjete, posmatranje, Pripremanje, organizacija i
poljoprivrednim granama i njihovim grane poljoprivrede. radu i zanimanjima razgovor, zaključivanje. realizacija nastave.
4.3. POLJOPRIVREDA U karakteristikama ( ratarstvo, stočarstvo, ljudi u zavičaju. Praćenji napretka učenika i
ŠIREM ZAVIČAJU peradarstvo, industrijske i krmne biljke, procjena postignuća.
povrtlarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, Organizacija nastave van
lov i ribolov) učionice.
Razlikuju vrste saobraćaja i Sposobni su se kretati putem U saobraćaju se ponaša Učešće u saobraćaju u Osmišljavanje interakcijskih
saobraćajnih sredstva. u naselju i van naselja, u skladu sa propisima. različitim situacijama. saobraćajnih igrica.
Razumiju učešće djece u saobraćaju na odnosno putem koji ima Učešće u saobraćajnim Saobraćajne vježbe van
4.4. SAOBRAĆAJ U putu od kuće do škole, imaju znanja o trotoar i putem koji to nema. simulacionim igrama. učionice.
ŠIREM ZAVIČAJU saobraćajnoj povezanosti naselja u Koriste javni prevoz,
užem i širem zavičaju i to uočavaju na prepoznaju saobraćajna
geografskoj karti. Pravilno se kreću sredstva.
putevima u naselju i van naselja.
Znaju granice Bosne i Hercegovine i Prepoznaju državna obilježja; Pozitivan stav o Bosni i Izrada državnih Razvijanje ljubavi prema
4.5. MOJA DOMOVINA prepoznaju državna obilježja Bosne i grb, zastavu, himnu. Hercegovini kao obilježja; grba i zastave. domovini.
BOSNA I Hercegovine. domovini. Sakupljanje slika i
HERCEGOVINA tekstova koji govore o
našoj domovini.
Razumiju pojam prošlosti, sadašnjosti i Određuju događaje iz Izgrađen pozitivan stav Razgovor, zaključivanje, Priprema materijala i
budućnosti, imaju osnovna znanja za prošlosti, sadašnjosti,planiraju o prošlosti. računanje sa jedinicama vizuelnih sredstava za rad.
izradu trake vremena. budućnost. Pravilno ponašanje. za vrijeme. Pomoć učenicima u
4.6. PROŠLOST,
Ispravna predstava o Izrada trake vremena. samostalnom radu.
SADAŠNJOST,
budućnosti. Priprema materijala,
BUDUĆNOST
interakcijskih igrica, pomoć
učenicima u samostalnom i
grupnom radu.
Znaju nabrojati vrste praznika (državni, Razlikuju vrste praznika. Slavi državne i druge Učešće u aktivnostima Učešće u pripremi organizaciji
vjerski, školski). praznike i ima na obilježavanju proslave praznika.
4.7. PRAZNICI Pripremaju i slave praznike u lokalnoj pozitivan stav o praznika. Upućivanje
zajednici. praznicima. čestitki. Organiziranje
proslave rođendana.
Za zdravlje je vazno održavati ličnu Održavaju ličnu higijenu i Pozitivan stav o ličnoj Samostalno održavanje Stvaranje preduvjeta za
5. HIGIJENA I higijenu, higijenu stambenog prostora i higijenu životnog prostora. higijeni. lične higijene. održavanje lične higijene u
ZDRAVLJE okoliša. Održava ličnu higijenu Pazi na higijenu školi.
Znaju koje su najčešće bolesti školske samostalno ili uz boravišnog prostora..
5.1. Higijena djece. manju pomoć odraslih.
Znaju čuvati okoliš, znaju značaj čistog Čuvaju zdrav okoliš. Svjestan je ekologije. Aktivno učešće u Organizacija akcija očuvanja
zraka i značaj boravka u prirodi za Prepoznaju znak za reciklažu Pozitivan stav o eološkim aktivnostima zdravog okoliša.
5.2. ZDRAV OKOLIŠ zdravlje. na ambalaži. zdravom okolišu. odjeljenja, škole,
Razvrstavaju otpad i odlažu ga Ponašanje u skladu sa zajednice.
na za to predviđeno mjesto. zdravim okolišem
38
KANTON SARAJEVO

OSNOVNA ŠKOLA
Predmet: MUZIČKA/ GLAZBENA

KULTURA
3. razred
39
MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA – III RAZRED
( 2 časa sedmično - 70 časova godišnje )
OBRA ZLOŽENJE
Sarajevo.
Izvršene su korekcije Nastavnog plana i programa iz nastavnog predmeta MUZIČKA/

GLAZBENA KULTURA za treći razred devetogodišnje osnovne škole:
PREPORUKA
U toku školske godine učenici treba da nauče najmanje 15 pjesama.
U toku školske godine učenici treba da nauče najmanje 9 muzičkih igara.
U toku školske godine učenici treba da nauče najmanje 12 brojalica.
U toku školske godine učenici trebaju kroz slušanje upoznati najmanje 13 kompozicija.
Za programske sadržaje koji se odnose na Dječije stvaralaštvo predlažemo najmanje 6
časova.
40
PODRUČJA OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI

CILJEVI
UČENJA UČENJA
Sticanje znanja o:
- Dalji rad na artikulaciji i intonaciji
- Adekvatna upotreba gradacije u tempu Učenici bi trebali imati znanje i
(spor, umjeren, brz) i dinamici (p, mf, f ); od razumijevanje:
soliste do hora/zbora - Da zajedničko muziciranje treba vježbati i
- Adekvatna upotreba Orffovih muzičkih da lijepog muziciranja u horu nema bez
instrumenata uz pjevanje tačnog pjevanja I uklapanja svakog
- Upoznavanje informativno orkestarskih pojedinaca,
instrumenata po grupama (gudački, duhački - Uočava i obrazlaže razlike između
drveni i limeni, udaraljke), zvukova određene visine i adekvatno ih
- Samostalno sviranje na melodijskim koristi u improvizaciji,
instrumentima (metalofon, ksilofon i - Da je sviranje na instrumentima potrebno
ZNANJE
melodika) vježbati da bi muziciranje u orkestru bilo

- Sviranje kao pratnja pjevanju, izvođenje skladno,
ritma brojalice, sviranje na osnovu partitura u - Da svaki instrument ima značajno mjesto u
slikama (sa simbolima), orkestru i da su odnosi među njima u
- Prepoznavanje odnosa po visini, trajanju, sviranju i igri različiti,
boji, dinamici i tempu - O značaju i potrebi muzike u životu,
- Izražavanje ritma, tempa i dinamike - Poznaje i razumije osnovne muzičke
pokretom i plesom, pojmove (melodiija, ritam, tempo
- Prepoznaje i svjesno izvodi mjeru (2, 3 i 4- dinamika…)
dijelnu-dobnu) i ritam brojalica - Razlikuje i pokazuje da razumije trajanje
- Upoznaje polovinku, cijelu notu i nota i odgovarajućih pauza
odgovarajuće pauze i razlikuje ih od ( polovinke i cijele note u odnosu na
četvrtinke i osminke kroz grafički prikaz i četvrtinke i osminke)
notni zapis.
Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine:
- uočavanja, saopštavnja i bilježenja razlika u
grafičkom i/ili notnom zapisu,
- Kvalitetne interpretacije i prezentacije
muziciranja - Adekvatno koristiti prethodna muzička
- memoriranja muzičkih djela, iskustva i muzičke termine,
- vrlo aktivne muzičke interakcije sa - Postavljati pitanja kad se nađe pred novim
okruženjem (kroz pjevanje i sviranje, muzičkim zadatkom,
SPOSOBNOSTI
I VJEŠTINE
brojalice, muzičke igre, narodna kola, - Koristiti određene kriterije za izvođenje i/ili
muzičko-scenske igre i improvizaciju) procjenu slušanog djela, improvizaciju
- Slobodnije iznositi svoje mišljenje i ideje i
- samostalnog eksperimentisanja, u paru i praviti poređenja ostvarenog,
kroz timski rad-komunikaciju, - Primjenjuje pravila muzičke igre,
- sistematiziranja muzičkih znanja, - Ispravljati svoje i ukazivati na greške
samostalno i/ili u grupi drugih u muziciranju,
- korištenja znanja u osmišljavanju ideja za - Samostalnije i orginalnije improvizirati na
kreativno ispoljavanje, instrumentima
- predviđanja rezultata u improvizaciji
-Izražavanje doživljaja djela likovno, literarno

i pokretom
41
Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: - Sve veće samopouzdanje u pjevanju
- Odgovornost za kvalitet muziciranja
- Kontinuirano razvija samokritičnost -prema iskazuje riječima i zalaganjem
VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJE
sebi kao pjevaču i sviraču, a u odnosu na - Korigira sebe i druge u skupnom

druge, muziciranju ( horu/zboru, orkestru)
- muziciranju u grupi, razrednom horu i - Pokazuje da shvata i razlikuje kvalitet
orkestru, interpretacije;
- o značaju muzike u životu i potrebi učenja - Najkvalitetnije izvođenje nagrađuje
muziciranja kao cjeloživotnom procesu. aplauzom
- sve snažnije ispoljavanje dječije - Poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih
emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet - Uviđa i objašnjava ulogu muzike u životu.
muzike - Traži često da sluša muziku i/ili pjeva i sam
- ispoljavanje intenzivne želje za bavljenjem i sa drugom djecom, što ukazuje na narastanje
muzikom ove potrebe učenika
- ispoljavanje interesa i ljubavi prema - Sa vidnim zadovoljstvom se uključuje i
sadržajima muzičke baštine BiH daje sve samostalniji doprinos u interakciji (
- ispoljavanje pozitivnog odnosa prema djeci projekti, koncerti, jubileji)
koja su članovi muzičke sekcije - Iskazuje sve veću želju i potrebu za
- Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema posjećivanjem koncerata.
muzici kako bi ona postala trajna potreba - Uključuje se u muzičke sekcije
djece,
42
STRUKTURA SADRŽAJA
I PJEVANJE I SVIRANJE
II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE
III BROJALICE
IV SLUŠANJE MUZIKE
V DJEČIJE STVARALAŠTVO
PJEVANJE I MUZIČKE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE

SVIRANJE
1. Maestral, Josip Stamac 1. Brzojav 1. En, den, dore 1. Menuet,L. Bocherini
2. Vrste kiše, Damir (telegram),Vladimir 2. Patka patku pojela 2. Gle igre li krasne,
Pjanić Tomerlin 3. Kiša, kiša iz opere «Čarobna frula», W.
3. Proljećna 2. Golubovi 4. Jabučice crvena A. Mozart
pjesma,Staniša Korunović 3. Izgubljeno pile, 5. Tike, tike tačke 3. Želja,F. Chopin
4. Šala, šalica,Ajka Vl. Tomerlin 6. Jedna mačka živa 4. Divlji jahač,R.
Kolaković 4. Ljetna pjesma Schumann
7. Jedna kola žuta
5. Svemirac, Refik Hodžić 5.Grličica proso brala, 8. Hajd izađi medvjede
5. Sanjarenje,R.
6. Zekini jadi,Alfi Kabiljo narodna za zabavljanje Schumann
9. Boc, boc iglicama 6. Ptičja tuga,L.v.
7. Trčimo za suncem , 6. I mi znamo svirati,
10. Mijau, mijau, mačka
Refik Hodžić-stihovi Nasiha G. Odžak, Kupres Beethoven
Kapidžić-Hadžić 7. Poskakuša, Centralna 11. Ide kolo naokolo 7. Proljeće,I stav iz Četiri
8. Igrajmo se svi, Melisa Bosna 12. Jedan dodan, dimi, godišnja doba, A. Vivaldi
Salihović-Ibrahimbegović 8. Treskavica okolo, disi, Sarajevo 8. Magarac i Pijanistiz
9. Reci Bosno ljubavi, Sarajevo i okolica, narodno Karnevala životinja, C. Saint
Asim Horozić kolo –Saens
10. Čestitka majčici, 9. Koko graja 9. Valcer cvijeća,iz
Josip Kaplan baleta «Krcko Oraščić », P.
I. Čajkovski
11. Kad se male ruke
slože, Arsen Dedić 10. Zeko i
12. Kišobran za dvoje , potočić,Branko Mihaljević
Đelo Jusić 11. Vrteška,Milan
Prebanda
13. Želim,Nino Pršeš,
stihovi Sanela Pršeš 12. Djevojka viče iz
14. Zelen lišće goru kiti, tanka grla,narodna, Rešad
narodna Arnautović -obrada za
dvoglasni ženski hor
15. Kad ja pođoh na
Bentbašu,narodna 13. Vrapci i
16. Majka Smaju pod strašila,Vlado Milošević
đulom rodila(Mostar)-
uspavanka
17. Spavaj, zlato, san te
prevario(Kozarac)
18. Mrav,A. Vučer
43
DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE
U trećem razredu nadalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzičkih odgojno-obrazovnih

ciljeva kroz navedene programske sadržaje, polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog
učenika.
Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 15 pjesama u toku školske godine
Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa, a po sadržaju i karakteru su interesantne
i bliske djeci u trećem razredu. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a,
djeca je uče pjevajući uz nastavnika, u cjelini odnosno po strofama, uz pratnju melodijskog
instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku,
učenici će pored četvrtinke i osminke u drugom razredu upoznati i polovinku i cijelu notu i
odgovarajuće pauze, biti sposobni da prepoznaju i izvode mjeru (2, 3 i 4-dijelnu) tempo i
dinamiku (tri oznake), te pjesmu tačno interpretiraju. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će
se kroz učešće u izradi pratnje i aranžmana, te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim
instrumentima.
U toku školske godine učenici treba da nauče najmanje 9 muzičkih igara koje
uključuju pokret. Pjesme i u ovom razredu imaju različit sadržaj koji, pored ostalog podržava
život u prirodi i razne radove, tradicionalne narodne običaje i drugo. Igre i narodna kola,
pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije, jer se sastoje iz
osnovnih pokreta: hodanje, poskakivanje s plesnim elementima, te raznih kretnji ruku,
pljeskanje, tapkanje, okreti. U takvim slučajevima, koreografije okretnih igara i narodnih kola
iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti, mogu imati utvrđene figure i kretnje.
U trećem razredu treba naučiti 12 brojalica u toku školske godine. Brojalice, koje su
dječija igra, a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo, imaju u ovom razredu veoma
različit sadržaj, složeniji ritam i metriku, pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od
izuzetnog značaja. Nastavnik u trećem razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju
maštovitih načina njihove interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima, poštujući i dječije
prijedloge jer je ona dio njihove drage svakodnevne igre.
Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz
svijeta. Zato u trećem razredu treba upoznati najmanje 13 kompozicija, sa težištem na
umjetničko-doživljajnoj komponenti, sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim
vrednotama budu sve jasnije izraženi. Nakon dozivljaja muzike, usvajanje muzičkih pojmova
koji su apstraktni djeci ovog uzrasta, treba da se odvija postupno i nenametljivo, bez
pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom. Slušanjem treba upoznati informativno
orkestarske instrumente po grupama. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje
izraze opisno ili likovno, kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost.
U oblasti dječijeg stvaralaštva učenike treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja,
sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju, komunikaciju putem dijaloga: u paru, te
grupnu i kolektivnu. Potsticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku,
samoinicijativno, sve češće i sa zadovoljstvom i sve većim interesom. Podsticati djecu da
izmisljaju priče ili naslikaju seriju slika koje će sami samoinicijativno i mnogo samostalnije
uz pomoć instrumenata «oživjeti». U trećem razredu moguće je uraditi nekoliko muzičkih
dramatizacija, uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija, priručnih i improvizovanih
instrumenata, sa naglaskom na originalnost, i raznovrsnost dječijih rješenja
U središtu nastavnikovog interesa treba da bude korigiranje i otklanjanje problema koje
dijete ima, razvoj opsega dječijeg glasa, poboljšanje kvaliteta pjevanja, tačnosti intonacije i
opsega muzičke memorije. Treba nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz
brojalice i muzičke/glazbene igre, upoznavanju notnih znakova kroz svjesno pronalaženje
razlika u trajanjima prikazanim u notnom zapisu. Učiti i podsticati djecu da sa sve većom
44
tačnošću zapažaju i određuju tempo, dinamiku, formu kompozicije, izvođače i sastave,
muzičke instrumente orkestra po grupama, vrste glasova u horu Razlike među učenicima bit
će u skladu s.razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i
vještina, te razvoju muzičkih sposobnosti tokom godine. Muzički sadržaji u sebi imaju sve
elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlađivanje i ostalih sadržaja ovog razreda, pa
je i korelacija sa drugim predmetima sasvim prirodna.U izradi godišnjeg programa rada
nastavnici trebaju planirati i časove ponavljanja, vježbanja, utvrđivanja i provjeravanja
gradiva.
45
AKTIVNOSTI
NASTAVNIKA
ZNANJE I VRIJEDNOSTI,
SADRŽAJ SPOSOBNOSTI AKTIVNOSTI UČENIKA (organizacija i metode
RAZUMIJEVANJE STAVOVI, PONAŠANJE
nastave i učenja,
ocjenjivanje)
I PJEVANJE I SVIRANJE
pjesme odgovaraju
opsegu dječijeg glasa, a
po sadržaju i karakteru su - Ima veliki fond pjesmica,
interesantne i bliske djeci brojalica i muzičkih igara.
u trećem razredu. Nakon - Prihvata korekcije i poštuje
doživljaja pjesme u pravila pjevanja (intonacija, - Razvija osjet za mjeru
- Vidljivo se trudi da svoje
izvođenju nastavnika ili artikulacija, dikcija) koja (dvo, tro i četverodijelnu),
muiziciranje usaglasi sa - Planira i osmišljava
sa CD-a, djeca je uče dovode do kvalitetnijeg tezu i arzu, ritam(duge i
grupom i kolektivom. - Redovno učešće u muzičke igre kao podsticaj
pjevajući uz nastavnika, skupnog muziciranja kratke slogove), tempo i
- Često pjeva i svira jer pjevanju i sviranju: nastava, za učenje
uz pratnju melodijskog - Raspoznaje pojedine dinamiku
uviđa da treba vježbati ako priredbe, izleti, kuća - Organizira pjevanje i
muzičke znakove u notnom - Upoređuje i koriguje
instrumenta (klavir, se želi postići kvalitet - Komunikacija i interakcija sviranje u interakciji i
zapisu (dinamika, tempo) vlastito pjevanje i sviranje u
sintisajzer, gitara). - Procjenjuje sebe u odnosu u muziciranju učenje
note i pauze po trajanju , odnosu na druge
Praćenjem i analizom na druge (improvizaciji) u školi, u porodici,
- Razlikuje i pronalazi - Samostalno snalaženje i
notnog zapisa u - Ima pozitivnu sliku i - Ponašanje u skladu sa - Stalno komunicira sa
osminke, četvrtinke i istraživanje u sviranju kao
udžbeniku, učenici će razvija svijest o značaju pravilima muzičke igre djecom i upućuje ih na
upoređuje ih sa polovinkama pratnji pjesmi.
svakog pojedinca u horu - Stalna briga i čuvanje izvore znanja.
pored četvrtinke i i cijelim notama i njihovim - Kad osjeti da mu treba
- Jasna mu je potreba školskih muzičkih - Nenametljivo rukovodi sa
osminke u trećem pauzama, traži, prihvata i pruža
uklapanja svog glasa u instrumenata, aktivnostima i motivise rad
razredu upoznati i - Imenuje i korigira greške u pomoć, te sarađuje sa
hor/zbor da doprinese boljem - Samostalna izrada vlastitih učenika
polovinku i cijelu notu i pjevanju i sviranju. drugima.
zvučanju. improvizovanih instrumenata - Aktivnim uključenjem u
odgovarajuće pauze, biti - Poznaje i objašnjava - Zna mogućnosti i
- Svijesno obavlja muzičke - Upotreba instrumenata u zajednički rad pomaže deci
oznake za dinamiku (p, mf, adekvatno koristi Orffove
sposobni da prepoznaju i f) i koristi ih u igri. instrumente i kombinuje ih
zadatke, razumije obaveze i skladu sa zadacima pjesme. u kolektivnom, grupnom i
izvode mjeru (2, 3 i 4- potrebu ispunjavanja,( kao - Pokazuje da muziku individualnom muziciranju.
- Pronalazi i objašnjava tri sa priručnim.
dijelnu) tempo i dinamiku pojedinac ili dio grupe) doživljava i cijeni kroz - Prati i procjenjuje njihova
oznake za tempo (spor, - Muzicira samoinicijativno i
(tri oznake), te pjesmu - Čuva i održava svoje ponašanje i učestalo individualna postignuća, u
umjeren, brz) bez podsticaja.
instrumenate i pokazuje muziciranje poređenju sa rezultatima
tačno interpretiraju. - Prihvata korekcije i shvata - Pokazuje visok nivo
pozitivne stavove i u drugom razredu.
Kreativnost u ovoj oblasti njihovu svrhu -kvalitet spretnosti u sviranju i
vrijednosti prema muzici
ispoljavat će se kroz muziciranja u razredu. improvizaciji
učešće u izradi pratnje i - Samostalnije pjeva i svira
aranžmana, te sviranju na Orffove instrumente i ima
više povjerenja u sebe.
Orffovim ritmičkim i
melodijskim
instrumentima.
46
II MUZIČKE/
GLAZBENE IGRE
- uključuju pokret. Pjesme
i u ovom razredu imaju
različit sadržaj koji, pored - Odabiranje prikladne igre
- Posmatra i prati učenika u
ostalog podržava život u - Sigurno i samostalno pjeva u učionici.
radu
prirodi i razne radove, i igra - Shvatanje značaja pokreta - Predlaganje muzičke igre
- Osmišljava, priprema i
tradicionalne narodne - Pokretima opisuje događaje u plesu i kolu za priredbe
- Pokretom prati ritam organizira igre posebno
u prirodi (život u prirodi, - Razvijanje svijesti o kolima - Praktičan rad: zajedničko i
običaje i drugo. Igre i pjesmice odnosno izvodi tradicionalne u učionici
radovi, narodni običaji) kao tradicionalnom pojedinačno izvođenje
narodna kola, pomažu i zadatu koreografiju.
- Izvodi zadane pokrete bez muzičkom stvaralaštvu BiH pokreta uz pjevanje, na
- Vodi aktivnosti,
tjelesnom odgoju i - Primjenjuje ranije znanje demonstrira i usmjerava u
pomoći sa utvrđenim pravilima raznim mjestima (u razredu,
upoznavanju narodne na novu igru pravcu interesa i
- Predlaže i nove pokrete (koreografija) u dvorištu, vrtu, na izletu),
muzičke tradicije, jer se - Pamti i imenuje pojedine mogućnosti djece
koji su adekvatni - Podsticanje kreativnosti - Uključenje u modeliranje
pjesme, igre i kola - Stimuliše ih i direktnim
sastoje iz osnovnih - Mnogo samostalnije igra igrom, pokretom i narodnih nošnji ( prema
- Ispravno primjenjuje učešćem u igrama i kolu,
pokreta: hodanje, u kolu i usvaja ih sa više pjevanjem. originalu ili slikama)
pravila muzičke igre. - Upućuje, pomaže,
poskakivanje s plesnim sigurnosti - Slobodno i organizovano - Izrada nošnji od različitih
- Pravilno izvodi igru pokazuje simulacije na
elementima, te raznih - Samostalnije zražava kretanje u prostoru materijala u učionici,
odnosno kolo. kompjuteru
kretnjama ono šta muzika - Razvijanje svijesti o kulturi -Crtanje (slikanje) narodnih
kretnji ruku, pljeskanje, - Prepoznaje pojedine - Sarađuje sa roditeljima i
sugeriše ponašanja na koncertima i nošnji,
tapkanje, okreti. U takvim tradicionalne nošnje. uključuje ih u rad
- Veći sjećaj za mjeru, ritam nastupima folklornih - Rasprave o ponašanju u
slučajevima, koreografije - U skladu sa mogućnostima
i izražavanje kroz muzičko ansambala situacijama na koncertu,
okretnih igara i narodnih organizira praktične vježbe i
djelo - Učlanjenje u ritmičku i/ili
kola iz različitih krajeva odlazak na probu u KUD.
folklornu sekciju
svih naroda i narodnosti,
mogu imati utvrđene
figure i kretnje.
47
III BROJALICE
Brojalice, koje su dječija
igra, a istovremeno i - Pozitivno vrednuje
dječije tradicionalno - Prema slogovima riječi brojalicu kao maštovitu igru
stvaralaštvo, imaju u - Razumije i izvodi brojalicu
brojalice, upoređuje note i i komunikaciju, koja razvija - Pronalaženje i zapisivanje
ovom razredu veoma prema zadatku precizno i - Pomaže, upućuje
trajanja osjećaj pripadnosti grupi brojalica, sortiranje i
tačno koordinira rad –rukovođi
različit sadržaj, složeniji - uočava sličnosti i razlike, - Pamti i donosi u razred izvođenje zaključaka
- Izvodi ogovarajuće pokrete po potrebi
ritam i metriku, pa su u kroz posmatranje i razgovor nove brojalice i izmišlja - Dopunjavanje zidnog
u mjeri i ritmu na razne - Osmišljava prigodne
razvoju muzikalnosti - Prepoznavanje ranije nove zajedničke igre panoa novim zapisima
načine muzičke igre za interaktivno
djeteta ove dobi od naučene brojalice na osnovu - Uključuje se u izvođenje sa - Izvođenje zapisa na
- Svira pravilno ritam na učenje
izuzetnog značaja. ritma bez teksta (zagonetka) vidnim zadovoljstvom i originalnim i napravljenim
ritmičkom instrumentu po - Usmjerava aktivnosti
- Tačno izvodi mjeru i ritam raduje novim iskustvima instrumentima
Nastavnik u trećem uzoru i na osnovu vlastitih
skandiranjem, - Uči druge izvođenju ritma - Dopunjavanje razredne
učenika,
razredu treba posvetiti ideja - Pokazuje i demonstrira
odbrojavanjem rukom, na instrumentima izložbe-stalna postavka
posebnu pažnju - Pokreti su precizni i tačni izvođenje i sviranje
koraćanjem u koloni - Kroz kreativne načine - Osmišljava maštovite igre
organiziranju maštovitih - Po sjećanju izvodi veći broj - Procjenjuje interesovanja i
- Samostalno izvodi ritam ritmičkog izražavanja jača sa dječijim instrumenatima,
ranije obrađenih brojalica napredak učenika,
načina njihove sviranjem na instrumentima, samosvijest - Crtanje i fotografisanje
- Izgovaranjem i gledanjem - Razvija kreativnost, dječije
interpretacije sa i bez Poigrava se s brojalicom, - Shvata da je orkestar - instrumenata –doprinos
u notni zapis određuje duge i radne i kulturne navike
sviranja na predlaže i izvodi pratnju, muzički uređena zajednica prezentaciji
kratke note (slogove teksta)
instrumentima, poštujući i kombinuje instrumente koja svira prema pravilima
dječije prijedloge jer je i znaku dirigenta
ona dio njihove drage
svakodnevne igre.
48
- Izražava ugodnost i utiske
- Istraživanje medija o
o slušanom djelu
IV SLUŠANJE MUZIKE odgovarajućim djelima
-Razgovora o osjećaju
- U knjigama i štampi - Osmišljava i realizuije
ugodnosti i opuštanja,
Slušanje pruža obilje - Ima veći fond djela koja pronalaze i prikupljaju slike simulacione igre za djecu,
- Slušajući brzo pamti i - Često traži da se djelo
prepoznajeprilikom slušanja kompozitora i muzičkih - Priprema i vodi djecu
mogućnosti za pjevuši melodiju, ponovno sluša.
- Prepoznaje i saopštava ime instrumenata (simfonijski kroz aktivnosti dijaloga i
upoznavanje muzičke kompozitora
-Tačno uočava, razlikuje, - Komentariše osobine djela,
orkestar) interakcije
umjetnosti i muzičke upoređuje, izvodi zaključke saopštava zašto mu se
- Prepoznaje orkestarske - Pronalaze i prikupljaju - Pomoć učenicima u
literature iz svijeta. Zato u o slušanom djelu dopada ili ne dopada.
instrumente po grupama slike tradicionalnih narodnih samostalnom i grupnom
trećem razredu treba - Brzo uočava i saopštava - Vidljivo pokazuje
(gudački, duhački drveni i instrumenata i nošnji naroda radu.
izvođača djela pozitivne navike i potrebu
upoznati kompozicije, sa limeni, udaraljke)
-Samostalno određuje za muzikom
BiH - Osposobljava ih za
težištem na umjetničko- - Razlikuje izvođačke - Izrađuju zidne panoe sa uočavanje i bilježenje,
karakter kompozicije - Riječima i odnosom
doživljajnoj komponenti, sastave (orkestar, solista, tematskim sadržajima - Upućuje i podstiče na
- Tačno određuje jačinu pokazuje da cijeni muziku,
sa ciljem da pozitivni hor, horski glasovi, dječiji - Pronalaze i prikupljaju prikupljanje materijala
(glasnoću), tempo i druge izvođače i kompozitore
hor) tradicionalne instrumente iz - Ukazuje na adekvatan
interesi i stavovi prema karakteristike djela - Traži da ih vidi uživo na
- Prepoznaje instrumente kraja gdje je škola način izrade preglednih
muzičkim vrednotama predstavnike grupa (flauta,
- Razlikuje i poznaje koncertima
- Posjeta koncertima u zidnih kalendara sa
budu sve jasnije izraženi. pojedine instrumente i -Pokazuje kulturu ponašanja
truba, violončelo, klarinet osnovnoj muzičkoj školi terminima koncerata.
Nakon dozivljaja muzike, vizuelno i auditivno kad sluša izvođenje i na
harfa, gitara, bubanj, doboš) - Pravljenje zajedničke - Planira termine za posjete
usvajanje muzičkih - Sposoban je za praćenje koncertu
- Prepoznaje vokalno, makete koncertnog kulturnim ustanova i bilježi
jednostavnog notnog zapisa - Pljeskanjem drugarima i na
pojmova koji su instrumentalno i vokalno-
i primjenu termina, (ritam, koncertu pokazuje pozitivno
podijuma ih na kalendaru
apstraktni djeci ovog instrumentalno izvođenje - Pravljenje preglednog - Osmišljava i obavlja
melodija, legato, staccato) ponašanje prema djelima i
uzrasta, treba da se odvija - Prepoznaje narodnu panoa na koji se dodaju temeljitu pripremu
- Prilikom slušanja muzike, muzičkim umjetnicima
postupno i nenametljivo. muzičku tradiciju slike instrumenata koje su učenika za izlaske iz škole i
posebno na koncertu, - Pokazuje razvoj svijesti o
- Poznaje i pamti imena bh. upoznali, što ih motiviše na posjete koncertu i kulturnim
Slušanjem treba upoznati poštuje pravila ponašanja. značaju muzike u porodici,
kompozitora učenje ustanovama (ponašanje,
informativno orkestarske školi i okolini
- Posjeta najznačajnijim oblačenje)
instrumente po grupama. - Razgovorom o muzici u
kulturnim objektima u
okolini, ispoljava svoje
mjestu.
stavove i potrebe za l
49
V DJEČIJE
- Samostalno smišlja, - Pronalaženje priča i bajki - Priprema, rukovodi i
STVARALAŠTVO
- Samostalno spontano upoređuje, dodaje, mijenja - Željom za muziciranjem čiji se likovi mogu muzikom razvija interes učenika
dovrši započetu pjesmu - Izražava razne ritmove iz pokazuje pravilan odnos „ozvučiti“. prema muzici svojim
- Izmišljanje novih pjesmica
pjevanjem ili sviranjem života instrumentima. prema muzici - Dogovaranje o odnosom i stavovima.
na zadani ili novi tekst
- Samostalno istražuje - Pravi improvizaciju - Sigurnije i samostalnije improvizaciji koja - Planira aktivnosti i
- Slobodnija improvizacija
instrument i na njemu ritmičke pratnje pjesmi praćenje pjevanja omogućava neverbalnu muzičke sadržaje u korelaciji
na Orffovim instrumentima,
improvizira - Stvara kombinacijom riječi, - Saopštava interes i želju za komunikaciju i sa ostalim umjetničkim i
- Improvizacija pokreta u
- Pravi varijacije na zadanu instrumenata, pokreta i njihovim kombinovanjem, socijalizaciju. drugim odgojnim
ritmu i plesu
temu likovnim izrazom. -Slobodnija improvizacija - Izvođenjemuzičkog područjima
- Plesna dramatizacija,
- Spontano na muziku - Bez vanjskog podsticaja kolektivna, grupna, u paru igrokaza - Posjete koncertima,
- Literarno i /ili likovno
progovara pokretom, likovno sam predlaže ideje i (dijalogom), individualna uz kombinaciju pojedinaca - priredbama -saradnja sa
izražavanje doživljaja
ili literarno uključuje se u rad. - Učešće sa zadovoljstvom u likova i kolektiva lokalnom zajednicom
muzike
- Na podsticaj ali i spontano - Predlaze instrumente za muzičkim igrokazima svog - Komunikacija kroz - Procjenjuje učenička
- Osmišljavanje više novih
daje svoje ideje za rad dočaravanje likova u razreda muziku postignuća, podstiče
muzičkih igrokaza
igrokazu i kooperacija u radu kreativnost
- Posjeta koncertu u mjestu.
50
KANTON SARAJEVO

OSNOVNA ŠKOLA
Predmet: LIKOVNA KULTURA
3. razred
51
LIKOVNA KULTURA – III RAZRED
( 2 časa sedmično - 70 časova godišnje)
OBRA ZLOŽENJE
Sarajevo.
Izvršene su određene korekcije Nastavnog programa iz nastavnog predmeta LIKOVNA
KULTURA za treći razred devetogodišnje osnovne škole:
-Tehnika tuša se ne realizuje u III razredu ( tuš i drvce, tuš i kist, lavirani tuš)
Okvirni broj sati po oblastima:

OBLAST BROJ ČASOVA
1.TAČKA I LINIJA 15
2. BOJA 15
3. PLOHA 10
4. MASA I PROSTOR 15
5. POVRŠINA 15
*Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku
rada.
52
PROGRAMSKI SADRŽAJI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
ODGOJNI I
TEMATSKE OBRAZOVNI
MOTIVI I TEHNIKE SOCIJALIZIRAJUĆI
CJELINE/OBLASTI CILJEVI
CILJEVI
- Iz djetetovog
okruženja: ljudi, - Uočiti u neposred-nom
životinje, biljke, pojave u djetetovom okru-ženju i - Razvijanje kod učenika
prirodi, objekti, prostori i uporediti na svojim i senzornih, misaonih, ma-
- Iz sadržaja drugih pre- umjetničkim radovima nipulativnih, izražajnih i
dmeta /korelacija sa dru- obrisne /konturne/ i praktičkih sposobnosti
gim predmetima/: mater- strukturne crte/linije i - Formiranje stavova i
1. TAČKA I LINIJA njeg jezika /priča, bajka, moći se izražavati tim odnosa prema vrijedn-
pjesma, poslovica..…/, linijama ostima, očuvanje kultur-
Vizuelno-likovni sadržaji MO, matematike, - Uočiti, razumjeti i moći ne baštine i prirodne
- Vizuelno opažanje i istorije/historije, muzičke predstaviti kon-traste okoline
doživljaj obrisne /kontur- i tjelesne kulture, BiH crta/linija: ravne- - Pozitivan odnos prema
ne/ i strukturne crte/linije kulturne baštine ... zakrivljene, me-ke-tvrde, radu: urednost, inicijati-
na likovnim djelima - Iz kulturne tradicije i otvorene-zatvorene; i va, samostalnost,
- Razvijanje početne narodnih običaja: prazni- funkciju linije-crte kroz angažo-vanost,
osjetljivosti za kontraste ci, značajni datumi, spon-tano izražavanje i spremnost za sa-radnju i
crta/linija: ravne-zakriv- etnografsko nasljeđe stva-ranje i korištenje timski rad
ljene, meke-tvrde, - Izuzetna djela domaće, materijala /likovno- - Razvijanje humanosti,
otvorene-zatvorene i evropske i svjetske tehničkih sredstava/ i solidarnosti, drugarstva;
funkciju linije-crte kroz likovne umjetnosti crtačkih tehnika jačanje i bogaćenje emo-
spontano izražavanje i -Tačka i crta/linija kao - Usvojeni pojmovi za cija
stvaranje samostalni likovni oblast crtanje: - Razvijanje sposobnosti
- Crta/linija kao eleme- eleme-nat sa svim svojim obris, građa, tekstura, posmatranja, uočavanja,
nat navedenih sadržaja kara-kteristikama i kontrast linija/crta, meka zaključivanja, snalažlji-
kompozici-onim crta, tvrda crta, otvorena vosti, kreativnosti, kon-
odnosima u vizuelno- crta, zatvore-na crta kretnog i apstraktnog
likovnim sadr-žajima - Linija kao element mišljenja i mašte, orijen-
- Iz oblasti nevizuelnog: navedenih sadržaja tacija u vremenu i
emocije, čula, muzika,.. - Linija kao samostalni prosto-ru
-Olovka, flomasteri /crni likovni element
ili tamni/
2. BOJA - Uočiti, razumjeti i mo-
ći predstaviti boje u dje-
- Vizuelno-likovni tetovoj okolini i na umje-
sadržaji tničkim djelima
- Razvijanje sposobnosti
Vizuelno opažanje i - Razumjeti i moći pre-
dovođenja u sklad linije,
doži-vljavanje lokalnih dstaviti boju kroz spon-
boje i oblika, njihova
hroma-tskih i tano izražavanje i stva-
praktična primjena u
ahromatskih boja u ranje i korištenje mate-
odijevanju, uređenje
okruženju i na likovnim rijala /likovno-tehničkih
- Vodene boje, gvaš, životnog prostora, izrada
djelima sredstava/ i slikarskih
tempera, kolaž, pastel, čestitki, ukrasnih pre-
- Razvijanje početne tehnika
fleomasteri u boji /za dmeta, nakita....
osjetljivosti za - Usvojeni pojmovi za
manje formate radova/ - Razvijanje sposobnosti
1. kontraste boja oblast slikanje:
predstavljanja sadržaja;
/kontrast toplo-hladno, boja, slika, slikati, sli-
pjesme, priče, događaja,
kontrast boje prema boji, kar, imena boja, osnov-
pojava u prirodi, emo-
kontrast svijetlo-tamno/ ne boje, izvedene boje,
cija i sl. kroz likovni
2. kontrast hromatskih i hromatski i ahromatski
izraz
ahromatskih boja kroz tonovi boja, mehaničko
spontano likovno izraža- miješanje boja
vanje i stvaranje - Boja kao samostalni
- Boja kao samostalni li- likovni element
53
kovni elemenat u
navede-nim likovnim
sadržajima
- Uočiti, razumjeti i mo-
3. PLOHA ći predstaviti razlike iz-
među svijetlih i tamnih
Vizuelno-likovni sadržaji površina u djetetovoj
- Rad na daljem okolini i na radovima
razvijanju senzibiliteta - Razvijanje senzibili-
prema razli-kama između teta prema grafičkom iz-
svijetlih i tamnih, velikih razu kroz spontano izra-
i malih površina u - Papir grafika /izrada žavanje i stvaranje
dječijem okru-ženju i na šablona od papira/, - Usvojeni pojmovi za
umjetničkim djelima otiski-vanje predmeta oblast ploha /grafika:
/grafikama/ različitih struktura, crno-bijelo /ahromatski
-Razvijanje osjetljivosti otiskivanje razli-čitih kontrast svijetlo-tamno/,
prema vizuelnim grafi- odnosa boja, višeboj-na kontrast boje prema boji
čkim odnosima monotipija /hromatski kontrast
- Razvijanje početne svijetlo-tamno / obojena
osje-tljivosti za grafiku grafika, šablon /matrica
kroz spontano za preslikavanje/, grafi-
izražavanje i stvaranje čki otisak, višebojna
- Svijetle i tamne monotipija
površine kao elemenat - Svijetle i tamne
izražavanja površine kao elemenat
izražavanja
4. POVRŠINA
Vizuelno-likovni sadržaji
- Likovani elementi:
/linija, ploha, boja/ u - Opažanje i razlikovanje
crta-nom filmu i njihovo i primjena likovnih
kreta-nje /pokrenuti eleme-nata u crtanom
crtež, slika/ filmu
- Reklama - vizuelne i
sadržajne karakteristike - Slikovnice priznatih - Primjena fotografije u
- Fotografija i govor autora, stripovi, zaštitni vizuelnim komunikaci-
foto-grafije, primjena znakovi, saobraćajni zna- jama
fotogra-fije u vizuelnim kovi, crtani film
komuni-kacijama priznatih autora, plakati, -Izrada i dizajniranje
- Fotomontaža, izraz i reklamni panoi, spotovi, slikovnice, čestitke, re-
poruka /govor/ TV-slike, oprema knjiga, klame, lutke, maske,
Vizuelni medij djela kompjuterske plakata, odjeće za razna
- Crtani film, fotografija, grafike, scenografija, zanimanja,...
TV, pozorište lutaka maske, pozorište lutaka,
Dizajn umje-tnička fotografija, - Usvojeni pojmovi za
- Odjeća učenika, radna foto-montaža, čestitke,... oblast vizuelnih komuni-
odjeća za razne zanima- kacija:
nja, čestitke, slikovnice - crtež u pokretu, rekla-
Realizacija u materijalu ma, fotografija, fotograf,
- Izrada čestitki, fotomontaža, fotogovor,
znakova vizuelnih čestitka, scenska lutka
komunikacija, reklama
/upotrijebiti od-
govarajuće tehnike crta-
nja, slikanja, grafike/
5. MASA I PROSTOR - Realizacija u materijalu - Uočavanje jednostavnih
po izboru: oblika i prostora u okru-
Vizuelno-likovni sadržaji ženju i na umjetničkim
Vizuelno opažanje i - glina, glinamol, plaste- djelima kiparstva i arhi-
54
doži-vljavanje lin, papir, karton, mekani tekture
jednostavnih i složenih lim, papirna ambalaža, - Razvijanje početne
oblika i prostora drveni otpadni materijal osje-tljivosti za kontrast
u okruženju i na umjetni- volu-mena i prostora,
čkim djelima kiparstva i masu i odnos prostora i
arhitekture mase kroz spontano
- Razvijanje početne izražavanje i stvaranje
osje-tljivosti za kontrast - Usvojeni pojmovi za
volu-mena i prostora, oblast prostorno obliko-
masu i odnos prostora i vanje i građenje:
mase kroz spontano kiparstvo, arhitektura,
izražavanje i stvaranje urbanizam, ulica, trg,
- Funkcija oblika i ma-sa, prošupljena masa,
prosto-ra vo-lumen, reljef
- Osnovni elementi urba- /namjena/
nizma: trg, ulica - Razumijevanje funkcije
- Tipovi naselja oblika i prostora i osnov-
nih elemenata
urbanizma: trg, ulica i
tipovi naselja
55
Da učenici dalje usvoje pojmove i da dalje rade na savladavanju sposobnosti i vještina pri upotrebi
materijala i sredstava.
Za oblast liniju:
- da su sposobni razlikovati konstruktivnu i konturnu liniju/crtu po izražajnim karakteristikama,
po odnosima i mogućnostima primjene
- da usvoje da konstruktivna linija definiše strukturu površine, a da konturna linija opisuje neki
oblik, neku formu
- da znaju upotrebljavati liniju primjenom kontrasta po karakteru; meke linije nasuprot tvrdih
linija /pojačava se odnos i mekih i tvrdih linija kada se nalaze u organizaciji kompozicije/
- da usavršavaju znanja o mogućnostima korištenja crtaćih materijala; meke olovke, drvenih
boja, pastela /voštanog, suhog/, flomastera
Za oblast slikarstva:
- da proširuju znanja o različitim materijalima i primjeni slikarskih tehnika: vodenim bojama,
gvašu, temperi, kolažu, voštanom pastelu, suhom pastelu, flomasterima u boji
- da proširuju znanja o bojama, primjeni kontrasta svijetlo-tamno
- da nauče koje su hromatske, a koje ahromatske boje i da su sposobni primjenjivati ih u svom
kreativnom radu
- da nauče da se miješanjem crne i bijele boje mogu ostvariti veliki broj sivih tonova /da
miješanjem boje mogu postati svjetlije i tamnije/
- da boje mogu biti bliske /sa malom svjetlosnom razlikom/ i da mogu biti različite/kontra-stne
/sa velikom svjetlosnom razlikom/
Za oblast ploha:
- da usvoje pojam kontrasta ploha pri organizaciji kompozicije, velike i male plohe /supro-
tstavljanje odnosa veličina ploha/
- da usvoje princip organizovanja kompozicije suprotstavljanjem oblih i uglatih ploha
Za oblast površina, masa i prostor:
- da kroz različite materijale, primjenom kontrasta dožive različitost površina /primjena
različitih tekstura/
- da su u stanju u svom radu primjenjivati različite vrste materijala pri obradi površina
- da su sposobni organizovati prostornu kompoziciju /vajarsku formu – reljef/
- da su sposobni prepoznati /razlikovati/ reljefe po stepenu plastičnosti; visoki reljef, niski reljef
i udubljeni reljef
- da kroz igru mogu realizovati prostorne kompozicije u formi raljefa različitog stepena
plastičnosti
- da usvoje pojmove:
- visoki reljef, niski reljef i udubljeni reljef, površina, prostor, reljef, kip, kipar /skulptor/,
modelovati
STRUKTURA PROGRAMA
1. TAČKA I LINIJA
Likovno područje crtanje:
U okviru likovnog područja crtanje, učenici trećeg razreda radit će na daljem savladavanju primjene
linije, tačke i mrlje kao izražajnog sredstva u predstavljanju scena iz mašte, prizora, prostornih
odnosa. Očekuje se da se učenici upoznaju sa mogućnosti primjene konstruktivne i konturne linije
/crte/ u realizaciji vlastitih kreacija.
Da shvate i spoznaju mogućnosti primjene različitih vrsta linija ostvarujući kontrast među njima.
Kontrast linija po: intenzitetu, debljini, dužini, prostiranju u prostoru /prostornoj orijentaciji/.
56
Dalji rad na pronalasku sopstvenih, originalnih vlastitih, kreativnih rješenja u prikazivanju: prostora,
scena i događaja, na osnovu doživljenih iskustava
2. BOJA
Likovno područje slikanje:
U likovnom području slikanje učenici rade na daljem savladavaju znanja upotrebe slikarskog
materijala i načina primjene slikarskih tehnika. Učenici prepoznaju i savladavaju primjenu kontrasta,
osnosa svijetlo-tamno. Upoznaju se sa hromatskim /kontrastom obojenih boja/ i ahromatskim
kontrastom /kontrastom neobojenih boja: crna, siva i bijela boja/ i načinom njihove primjene.
Miješanjem boja ostvaruju se brojni valerski /svjetlosni/ odnosi.
Usvajanje i u svojim radovima primjena hromatskih i ahromatskih boja. Miješanjem boja ostvaruje se
bogatstvo kolorita na likovnom radu.
Učenici polako na svojim radovima povećavaju broj detalja.
3. PLOHA
Kroz tematsku oblast PLOHA učenici spoznaju mogućnosti primjene organizacije likovne
kompozicije suprotstavljanjem velikih i malih ploha, kroz predstavljanje u dvodimenzionalnoj formi;
crtanje, slikanje, grafika. Stiču sposobnost prepoznavanja karakteristika plohe /velike-male plohe/.
Da su u stanju prepoznati i na svojim radovima koristiti obojenu plohu u smislu vizuelnog znaka.
Suprotstavljanjem ploha, oblih i ugaonih ostvaruje se kontrast. Organizacija kompozicije primjenom;
ritma, ravnoteže, simetrije…
4. MASA I PROSTOR
Tematska oblast Masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje, građenje, primijenjenu
umjetnost i dizajn.
U trećem razredu i dalje je prisutan izražen interes za oblikovanjem u prostoru koji učenici
doživljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralačkim procesom.
Pri kreativnom procesu /kreativnoj igri/ mogu se koristiti: glina, glinamol, plastelin, stiropor, tekstil,
vata, vunica i žica, neoblikovani materijal /ambalaža, kutijice……/ i drugi prirodni materijali /plodovi
kestena, žira, šišarke i slično/.
Realizuju se radovi sa naglaskom na primjeni odnosa raličitosti veličina /primjene kontrasta veličina
oblika/ kao i primjene kontrasta /suprotnosti/ punog /mase/ i praznog.
Teme /motivi za rad/ su iz učenikovog okruženja; predstave ljudi, životinja, makete, objekti, predmeti
primijenjene umjetnosti.
5. POVRŠINA
Tematska oblast POVRŠINA realizuje se upotrebom različitih materijala u cilju predstavljanja
različitih površina i različitih tekstura.
Sposobnost percipiranja na umjetničkim djelima, svom okruženju i sposobnosti primjene različitih
površina /hrapavo, glatko, sjajno, mat, ravno, neravno/.
Učenici treba da su sposobni prepoznati različite površine i da one tim odnosima ostvaruju i različitost
/kontrast/ u okviru kompozicije. Usvajanje različitosti vajarskih tekstura i sposobnost njihove primjene
u kreativnom radu.
Rad na izradi maski, čestitki za prigodne datume, pozivnica, reklama, plakata, praktično primjenjuju
usvojena znanja.
57
DIDAKTIČKO - METODIČKE NAPOMENE
Likovna kultura u III razredu podrazumijeva proširivanje već usvojenih i povezivanja do tada stečenih
vizuelnih iskustava sa novim likovnim sadržajima i razumijevanju likovne umjetnosti.
Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije:
1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - organizacija plohe /kompozicije/ sa pažnjom na ispunjavanju
cijele površine rada
2. OBLIKOVANJE U PROSTORU - organizovanje kompozicije različitih oblika /pravilni i
nepravilni oblici/
Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI
/likovna područja.
Za oblikovanje na plohi kroz područja:

- CRTANJE
- SLIKANJE
- GRAFIKA /elementarne forme grafike/ karton grafika, /upoznavanje sa osnovnim principima grafike/
Oblikovanje u prostoru kroz područja:

- PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE
- PODRUČJE PRIMIJENJENA UMJETNOST I DIZAJN /upotrebni predmeti/
Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu
tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9.
razreda.
1. TAČKA I LINIJA
2. BOJA
3. PLOHA
4. MASA I PROSTOR
5. POVRŠINA
Ovakva forma obezbijeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja, sposobnosti i likovne
kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Tematsske
cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu, što znači da bi svaka
tematska cjelina bila dva puta obrađena u toku školske godine. Ovakav pristup zaokruživanja jedne
cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje
gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu
Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih
i prezentiranja novih sadržaja i znanja.
Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku rada.
Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali,
prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava. Taj proces kod učenika razvija kreativno
mišljenje, sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u
analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija.
Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu, koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog
istraživanja, doživljaj zadovoljstva u razriješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. Razvoj
likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju
predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu, i interakciju umjetnosti, nauke i društva,
novih medija i okruženja.
Motivi – teme /likovni sadržaji/

Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. Motive prema svojoj
vizuelizaciji sadržaja dijelimo na:
1. Vizuelne motive
58
2. Nevizuelne motive
3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/
- iz neposrednog okruženja djeteta; porodica, škola, mjesto stanovanja, prostori, objekti, pojave u
prirodi, biljke…..
- sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/; maternjeg jezika /basna, priča, bajka,
poslovica, pjesmica,../, matematike, moje okoline, glazbene kulture, tjelesne i zdravstvene kulture
- iz narodnih običaja /tradicije/: značajni datumi, praznici, etnografsko /kulturno/ nasljeđe
- likovni i kompozicioni elementi: shodno učeničkom uzrastu razriješavanje likovnih zadataka kroz
upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata
- nevizuelni poticaji: emocije /osjećanja/, čula, muzika...
POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI
CRTANJE: obrisna /konturna/ i konstruktivna linija, kontrast linija, odnos linija/crta, karakter linija,
linije u različitim smjerovima
SLIKANJE: vrste boja, hromatske i ahromatske boje, svijetle i tamne boje, upotreba i miješanje
/pripremanje/ boja, proširivanje znanja o slikarskim tehnikama
GRAFIKA: karton grafika, kliše, šablon /matrica za preslikavanje/, grafički otisak, grafičar,
štampanje /otiskivanje/
PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: odnos veličina u prostoru, kompozicija oblika

i prostora, masa, suprotnost masa i prazan prostor, puna plastika, reljef
VIZUELNA KOMUNIKACIJA: kontrast tekstura, znakovi vizuelnih komunikacija, maska, lutka,

scenografija, čestitka, pozivnica, plakat, naslovna strana za knjigu...
OCJENJIVANJE /brojčano/
Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika, s obzirom na to
da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti i
iskustva, stečenog znanja i usvojenih navika, pozitivnog i negativnog uticaja sredine, kao i sklad
emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. Iz tog razloga i dječiji crtež
moguće je analizirati sa različitih aspekata:
1. estetskog
2. psihološkog
3. pedagoškog.
Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet, svoje viđenje
svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i oduševljenja, onda su svi ti radovi “stenografski zapis
duše” i kao takvi moraju biti dobri, ne mogu biti loši.
Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu, i
postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi smjeli biti “kažnjeni”
slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likono-kreativno
izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/.
Predmet Likovna kultura složena je iz dva segmenta;
1. Likovna Forma /Likovni jezik/ i
2. Likovnih sadržaja
59
Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su
teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti.
Dakle, učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju
likovni jezik i njime se izražavati. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u
vidu individualne mogućnosti, stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak, napor koji
dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na časovima likovne kulture. Nema
loših dječijih radova.
Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti, odnos
prema estetskom, pravilno doživljavanje vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i našoj
kulturnoj baštini.
Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad
djece. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano, da doživljavaju i gledaju očima
odraslih svijet oko sebe, onda takva nastava Likovne kulture ne ispunjava osnovne principe savremene
nastave, ciljeve i zadatke koji se pred nju postavljaju.
IZLOŽBE I DOKUMENTACIJA
Prateći učenika u prvom kvartalu, nastavnik vodi sukcesivno opisnu dokumentaciju. Ako ne postoji
zahtjev učenika, roditelja ili staratelja da oni posjeduju crtež učenika, nastavnik “crteže“ u školi kao
dragocjenu dokumentaciju treba da cijeni i čuva. Na razrednom panou ili na drugom mjestu u školi od
najboljih, kreativnih crteža, i uz pedagoški odabir, treba sukcesivno izlagati. Izložbe mogu biti
sedmične, mjesečne, polugodišnje i godišnje. Pored toga “crteže“ učenika treba prezentirati i na
općinskim, kantonalnim, federalnim, državnim i internacionalnim izložbama. U tom smislu estetska
ocjena i procjena treba da bude osnovna orijentacija. To je i mogućnost objektiviziranja i afirmacije
učenika, nastavnika i škole. S druge strane nastavnik ima dokumentiran pregled likovnog razvoja i
napretka učenika.
60
KANTON SARAJEVO

OSNOVNA ŠKOLA
Predmet: TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ

3. razred

61
TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ – III RAZRED
2 (3) časa sedmično- 70 (105) časova godišnje
(*Obrazloženje
Izvršene su određene korekcije Nastavnog programa iz nastavnog predmeta Tjelesni i
zdravstveni odgoj za treći razred devetogodišnje osnovne škole:
- U trećem razredu čas Tjelesnog i zdravstvenog odgoja naveden u zagradi se ne realizuje
u sastavu sedmičnog učeničkog opterećenja niti ulazi u sedmičnu nastavnu normu, već
se realizuje kao terenska nastava danima vikenda ili kroz projektnu sedmicu, a u skladu
sa Pedagoškim standardima i normativima, član 5.1.5.(„Službene novine Kantona
Sarajevo“, broj 30/18).
- Nastavna jedinica “Duhan, alkohol i droga “ se realizuje;
Sedmični fond sati 2 (3)

Fond sati za godinu 70 (105)
Ukupan broj nastavnih cjelina 5 (1)
Ukupan broj nastavnih tema 40 (4)
Broj frekvencija nastavnih tema -
Broj Broj nastavnih Broj nastavnih

nastavnih SADRŽAJ – CJELINE sati sati
cjelina PRAKTIČNO TEORIJA
IGRE SA PRIMJENOM BIOTIČKIH
1. 1
MOTORIČKIH ZNANJA
IGRA SA PRIMJENOM ELEMENATA 54 (14)
2. 1
RITMIKE I PLESA
3. ELEMENTARNE IGRE 1
4. ŽIVJETI ZDRAVO 6 2
5. VANNASTAVNE AKTIVNOSTI 4 1
* *VANŠKOLSKE AKTIVNOSTI (19) (2)
UKUPNO 64 (33) 6 (2)
UKUPAN BROJ SATI 70 (35)
NASTAVNE CJELINE I NASTAVNE TEME

Svaka je nastavna cjelina podijeljena na teme ovisno o analizi inicijalnog stanja, motoričkog
znanja i materijalnih uslova o čemu nadalje ovisi i određivanje frekvencije po pojedinim
temama i nastavnim jedinicama.
62
1. IGRE SA PRIMJENOM BIOTIČKIH MOTORIČKIH ZNANJA
 Igre u funkciji razvoja BMZ za savladavanje prostora

1. Igre sa primjenom BMZ - hodanje
2. Igre sa primjenom BMZ - trčanje
3. Igre sa primjenom BMZ - puzanje
4. Igre sa primjenom BMZ - kolutanje
5. Igre sa primjenom BMZ - valjanje
6. Igre sa primjenom BMZ - premetanje
7. Igre sa primjenom BMZ - skakanje
 Igre u funkciji razvoja BMZ za savladavanje prepreka

8. Igre sa primjenom BMZ – preskoci
9. Igre sa primjenom BMZ – naskoci – saskoci
10. Igre sa primjenom BMZ – penjanja – spuštanja
 Igre u funkciji razvoja BMZ za savladavanje otpora

10. Igre sa primjenom BMZ – dizanje
11. Igre sa primjenom BMZ – nošenje
12. Igre sa primjenom BMZ – guranje
13. Igre sa primjenom BMZ – vučenje
14. Igre sa primjenom BMZ – upiranje
15. Igre sa primjenom BMZ – višenje
 Igre u funkciji razvoja BMZ za manipulisanje predmetima

16. Igre sa primjenom BMZ – bacanja
17. Igre sa primjenom BMZ – hvatanja
18. Igre sa primjenom BMZ – vođenja
19. Igre sa primjenom BMZ – žongliranja
2. IGRE SA PRIMJENOM ELEMENATA RITMIKE I PLESA
20. Ritmičke igre za razvoj osjećaja za pravilno držanje tijela

21. Ritmičke igre za oblikovanje pokreta,
22. Ritmičke igre za razvoj orijentacije u prostoru
23. Ritmičke igre za razvoj osjećaj odnosa tona i pokreta
24. Slobodne kreacije djeteta
25. Dječije plesne igre
26. Dječije narodne igre
27. Društvene igre
63
3. ELEMENTARNE IGRE
28. Elementarne igre za razvoj brzine
29. Elementarne igre za razvoj snage
30. Elementarne igre za razvoj koordinacije (spretnost, okretnost)
31. Elementarne igre za razvoj preciznosti
32. Elementarne igre za razvoj ravnoteže
33. Elementarne igre za razvoj fleksibilnosti
4. ŽIVJETI ZDRAVO
 Pravilna prehrana
34. Porijeklo i proizvodnja hrane
35. Moj tanjir
36. Voda – najzdravije piće
 Lična higijena i higijena zdravlja

37. Higijena tijela
38. Čistoća je pola zdravlja
5. VANNASTAVNE AKTIVNOSTI
 Prevencija nasilničkog ponašanja
39. Navike i ponašanja
- Prevencija ovisnosti
40. Duhan, alkohol i droga
* VANŠKOLSKE AKTIVNOSTI
 Aktivnosti u prirodi
41. Izleti
42. Orijentacija
43. Orijentiring
44. Prva pomoć
 Olimpijski dan
Takmičenje
64
CILJEVI I ISHODI UČENJA
CILJEVI ISHODI UČENJA

- Zna zašto je zdravlje osnov i preduvjet za sve ljudske aktivnosti;
- Zna zašto tjelesna aktivnost utiče na očuvanje i unapređivanje zdravlja;
- Zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet da se spriječe deformacije kičme, grudnog koša,
ekstremiteta i da se osigura normalano funkcioniranje organizma;
Očuvanje i unaprjeđenje zdravlja
- Zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj
je najčešći uzrok nepravilna ishrana i nekretanje;
- Zna zašto je tjelesna aktivnost izvor dobrog raspoloženja, koje pomaže zdravlju;
- Zna da je čovjek dio prirode i da su tjelesne aktivnosti u prirodi posebno važna za djecu;
- Zna zašto kvalitet, oblik i veličina, te vanjskim prilikama i aktivnostima neprimjerena obuća i
odjeća mogu negativno uticati na zdravlje;
- Porodično koristi zdravstvene usluge;
- Ima usklađen dnevni ritam odmora, spavanja, učenja i igre, primjeren uzrastu, uz asistenciju
odraslih;
- Izbjegava situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć;
- Poznaje principe pravilne i redovne ishrane, ima kulturu objedovanja;
- Posjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene:
- Zna zašto su psihoaktivne supstance štetne;
- Tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno, emocionalno ili seksualno) i (ili)
zanemareno, ili zna za takav slučaj.
- U početnom i u završnom stanju, utvrđena karakteristična odstupanja među učenicima od
prosjeka (razreda, škole) i izvršena klasifikacija učenika prema njihovom stvarnom stanju i
Antropometrijska obilježja
razvojnim potrebama:
- U početnom i u završnom stanju, utvrđeno stvarno stanje: stopala, ekstremiteta, kičme i
grudnog koša; potrebne aktivnosti za korekciju;
Rast i razvoj
- U početnom i u završnom stanju, utvrđen napredak u visini: prosječan, nadprosječan,

podprosječan;
- U početnom i u završnom stanju, utvrđen napredak u težini: normalan, povećan, smanjen;
- U početnom i u završnom stanju, utvrđen odnos težina – visina: normalan, mršavost,
gojaznost; potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa;
- U početnom i u završnom stanju, utvrđen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase:
izvrstan, nadprosječan, prosječan, podprosječan, loš, potrebne aktivnosti za normaliziranje
odnosa.
- U početnom i u završnom stanju, za tri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti:
loše, podprosječno, prosječno, nadprosječnu, izvrsno; predložene aktivnosti za normaliziranje
Funkcionalne sposobnosti
stanja;
- U početnom i u završnom stanju, puls u mirovanju je: vrlo nizak, nizak, umjeren, visok, vrlo
visok; potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja;
- U početnom i u završnom stanju, krvni pritisak je: vrlo nizak, nizak, normalan, visok, vrlo
visok; potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja;
Rast i razvoj
- U početnom i u završnom stanju, funkcionalne sposobnosti osiguravaju mu da se adaptira na

primjerene tjelesne napore: normalno, s primjetnim znacima zamora, s izraženim znacima
zamora, s izrazito izraženim znacima zamora; potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje
stanja.
- U početnom i u završnom stanju, ocjena za taping rukom: loše, podprosječno, prosječno,
Psihomotoričke
nadprosječno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka;

sposobnosti
- U početnom i u završnom stanju, ocjena za skok udalj s mjesta: loše, podprosječno, prosječno,
- U početnom i u završnom stanju, ocjena za poligon natraške: loše, podprosječno, prosječno,
- U početnom i u završnom stanju, ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše, podprosječno,
65
prosječno, nadprosječno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka:
- U početnom i u završnom stanju, ocjena za podizanje trupa: loše, podprosječno, prosječno,
- U početnom i u završnom stanju, procjenjene psihomotoričke sposobnosti: loše, podprosječne,
prosječne, nadprosječne, izvrsne; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka.
- Zna zašto je period djetinjstva i mladosti odlučujući za potpun rast i razvoj čovjeka, njegovih osobina i
sposobnosti;
- Zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina:
- Zna da je visina pretežno urođena karakteristika, različito važna za razne sportove;
- Zna da je, u odnosu na visinu, normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh
u psihomotoričkim i drugim aktivnostima;
Usvajanje znanja, razvojanje sistema vrijednosti, stavova i navika
- Zna zašto je potkožno masno tkivo izvor tjelesnih i psihičkih problema;

- Zna zašto je pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuje potkožno masno tkivo i povećava
mišićnu masu;
- Zna zašto tjelesna aktivnost utiče na pravilan rast, razvoj i funkcioniranje organizma ukoliko vježba
svakodnevno;
- Zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast, razvoj i
dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti;
- Zna da se svakodnevnim vježbanjem pomaže organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom;
- Prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr ; brži rad srca, znojenje, nesvjestica itd
i umije da traži pomoć ako se loše osjeća;
Znanja
- Zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast, razvoj
i funkcioniranje organizma;
- Zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti, koje se mogu povećavati i prilagođavati potrebama čovjeka
svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti;
- Zna da su za povećavanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe;
- Zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti;
- Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja;
- Poznaje termine za označavanje osnovnih vježbovnih položaja, stavova, pokreta i kretanja;
- Zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta;
- Zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja, kao atletskih sadržaja: trčanje, visoki i
niski start, skok u dalj iz mjesta i zaleta, skok u vis i bacanje predmeta;
- Zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastike – vježbe oblikovanja: jačanja, istezanja i labavljenja;
- Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elementarnih i sportskih igara;
- Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike, plesa i narodnih igara;
- Umije pantomimom i pokretom prikazati različite životne situacije;
- Naviklo je pravilno držati tijelo pri sjedenju, stajanju i hodanju.
- Pozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja;
Vrijednosti, stavovi i navike
- Upoznaje i prihvata svoje osobine, sposobnosti i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti;
- Samostalno primjenjuje naučene modele tjelesne aktivnosti: jutarnja gimnastika, zagrijavanje i
smirivanje organizma, igre;
- Posjeduje pozitivno iskustvo uspešnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima;
- Poznaje rodne (spolne) karakteristike, uvažava suprotan spol;
- Uvažava kolektiv i međusobnu saradnju;
- Podstiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi;
- U igri je aktivno, interaktivno i kreativno;
- Razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja;
- Prepoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra, kršenje pravila, nepristojno ponašanje;
- Razvija dobre ekološke navike.
66
DIDAKTIČKO–METODIČKE NAPOMENE
Početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za cikluse (prvi)
osnovnog obrazovanja.
U obrazovno-odgojnom procesu, odgoj je specifično ljudski - jer se koristi procesima
mišljenja, čime se nastoji osjećajnu komponentu neke vrijednosti, stava ili navike utemeljiti
na odgovarajućoj kognitivnoj osnovi. U konceptu tjelesnog odgoja, odgoj se koristi u širem
značenju i obuhvata i pojam obrazovanja. To znači da se nastoji odgajati pomoću
obrazovanja, što posebno dolazi do izražaja ako se proces zasniva na višim oblicima učenja,
a ne na klasičnom i instrumentalnom čulnom uvjetovanju. Program nastave tjelesnog i
zdravstvenog odgoja u trećem razredu osnovne škole izražava kontinuitet ciljeva nastavnog
predmeta u prvom ciklusu i usmjeren je na usvajanje osnovnih sadržaja tjelesnog i
zdravstvenog odgoja, uz postupno uvođenje i onih sadržaja što su neophodni individualnim
sposobnostima učenika, njihovim sklonostima i ambijentalnim osobinama. Smatra se da –
slijedom ishoda u 1. i 2. razredu - postoji dovoljno saznanja o svakom učeniku o njegovim
morfološkim, funkcionalnim i psihomotoričkim, te kognitivnim, konativnim i sociološkim
karakteristikama, koja će osigurati da odgojni proces u potpunosti uvažava razvojne potrebe
učenika i, ujedno, kod učenika izgradi aktivan odnos prema ličnim, tjelesnim i zdravstvenim
potrebama. Teorijski odgojni sadržaji trebaju biti u potpunoj vezi sa praktičnim sadržajima.
Uz stimuliranje optimalnog razvoja osobina i sposobnosti svakog djeteta – što je dominantan
cilj – postupno se intenzivira proces usvajanja znanja i razvijanja sistema vrijednosti, stavova
i navika. Ovaj uzrasni period je pogodan za razvijanje baznih psihomotoričkih sposobnosti
koordinacije, ravnoteže, frekvencije pokreta, preciznosti i gibljivosti, za sticanje kretnih
navika, kao i za realiziranje socijalizacijskih sadržaja. Neophodna je primjena igre, a posebno
je važno pravilno nazivanje i demonstriranje svake vježbe, uz blagovremeno ispravljanje
grešaka, kako bi dijete bilo u stanju da samostalno pravilno vježba. Nezamjenjiva je aktivna
uloga roditelja (ili staratelja) u dostizanju najboljih ishoda za djecu u području tjelesnog i
zdravstvenog odgoja.
Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja, a u cilju pravilnog rasta i razvoja.
Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja, istezanja vrata, te ni u kom slučaju se ne
smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih
oštećenja zglobova. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja
kičmenog stuba. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima, a nikako veliki
doskoci. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika, te na
veličinu i visinu predmeta koji se preskaču.
U trećem razredu čas Tjelesnog i zdravstvenog odgoja naveden u zagradi se ne realizuje u
sastavu sedmičnog učeničkog opterećenja niti ulazi u sedmičnu nastavnu normu, već se
realizuje kao terenska nastava (vanškolske aktivnosti) danima vikenda ili kroz projektnu
sedmicu, a u skladu sa Pedagoškim standardima i normativima, član 5.1.5.(„Službene
novine Kantona Sarajevo“, broj 30/18).
Fizičke aktivnosti u prirodi igraju sve veću ulogu u dnevnom, nedjeljnom i godišnjem režimu
savremenog čovjeka. Danas djeca načešće borave u zatvorenim, često zagušljivim
prostorijama, te im takva negativna klima narušava zdravlje.
67
Aktivan boravak u prirodi kroz terensku nastavu u vidu orijentacionog kretanja višestruko je
koristan za očuvanje i razvijanje svih psihofizičkih sposobnosti. Ovo vježbanje podstiče opštu
aktivnost djece, podiže i podržava njihovu radnu sposobnost, a istovremeno je i dobra
relaksacija. Trčanje u prirodi, na svježem vazduhu, u bilo koje doba godine, je interesantno i
korisno.
Orijentiring je jedan od programa Tjelesnog i zdravstvenog odgoja koji može veoma dobro
odgovoriti zahtjevima savremenog života djece.
Svojom dinamikom i uzbudljivošću orijentiring pruža istraživanje prirode, izazov i rješavanje
zanimljivih zadataka. Zbog svog snažnog utjecaja na razvoj kognitivnih, socijalnih i fizičkih
sposobnosti, na najbolji način djecu priprema za budući život i rad.
68

Razred 0 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Razred 0 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Razred 0 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

UKUPNO: 19 (20) 665 (700)

Izborni, fakultativni predmet

UKUPNO OPTEREĆENJE UČENIKA: 20 (21) 700 (735)

BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST/ HRVATSKI

Sarajevo, juni 2018.godine

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Predmet: BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST/

Sarajevo, juni 2018.godine

* Oblast KULTURA IZRAŽAVANjA:

* Oblast MEDIJSKA KULTURA:

Usvajanje štampanih slova ćiriličnog pisma

Č i t a nj e i pisanje sadržaja pisanih latiničnim pismom

Čitanje naglas i čitanje u sebi

Dalji rad na razvijanju i usavršavanju tehnike čitanja (pravilnosti, brzine i izražajnosti)

 Usvajanje štampanih slova ćirilice i pravilno čitanje riječi i rečenica

Razumijevanje sadržaja štampanih latiničnim pismom i u obimu:

Razumijevanje sadržaja štampanih ćiriličnim pismom

 Razumijevanje na razini uočavanja događaja

Dalji rad na usavršavanju tehnike pisanja

- Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirane sadržaje iz neposredno datog okruženja

Likovi u priči: Glavni i sporedni

Osobine likova : Osobine likova u priči

Logičke cjeline u priči

Formulisanje podnaslova dijelovima (logičkim cjelinama) teksta

Priča u stripu, dramatizacija priče u stripu

Priča – pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretacije na nastavnim satima)

Gledalište, pozornica, publika-gledatelji (objašnjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije

Nasiha Kapidžić-Hadžić:Pjesme (po izboru)

komunikaciji i ukupnom pisanog načina s obzirom na izbor

Subjekat i predikat u Poboljšanje Prošlo, sadašnje i

U ovom su području sljedeće cjeline:

G l a g o l i (radnja, stanje, zbivanje); Prošlo, sadašnje, buduće vrijeme

Rečenica: Izjavna , upitna , uzvična

Pisanje imena planina , polja, rijeka

Svjesni su razlika u Izoštravanje percepcije

Prepričavanje s promjenom kraja priče 2+2+2

Sadržaji nastave kulture izražavanja su u neposrednoj stvarnosti i iskustvu

Filmske vrste:Igrani film (film za djecu- glumac, uloga, gluma)

Ščitavanje Aktivnosti PRODUKCIJE Govorne igre u funkciji Igranje uloga

Čitanje i pisanje / 45/ Čitanje i interpretacija / 45 /

Jezik / 30 / Kultura izražavanja /12/

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Sarajevo, juni 2018.godine

- Nastavna jedinica “Sabiranje duži” se ne realizuje;

PROGRAMSKA STRUKTURA PREDMETNIH PODRUČJA

1.Sabiranje i oduzimanje do 100

2.Ravne i zakrivljene plohe (površi) likovi, linije (crte)

3.Množenje i dijeljenje do 100

4. Mjerenje, uspoređivanje i procjenjivanje

1. Sabiranje i oduzimanje do 100

2. Ravne i zakrivljene plohe (površi), likovi i linije (crte)

- Prava (pravac), poluprava, duž– crtanje i obilježavanje

- Množenje kao sabiranje jednakih sabiraka.

4. Mjerenje, upoređivanje i procjenjivanje

- Mjerenje dužine. Jedinice za dužinu. (1m, 1 dm, 1 cm)

Za uspješno savladavanje programskih sadržaja u nastavi matematike trećeg razreda

 Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni, brojevni i perceptivno-predodžbeni