,U POZADINI VIJESTI .ZDRAVIJE .ZNANOST BUDU(NOSTI . MISTERIJE.

iililIJilxilililililililr

MAGNETSKI MOTOR. MIKROORGANIZMI I MENTALNE BOLESTI .

"
 v
Zliivavoda
tehnologijom hydronic (znanost o utjecaju na ljauajuiu sposobnost uode. Voda mijenja moleku-
osobine uode) uodu je iz neiiue moguie pro- larnu stru.kturu, mijenjaju se ueze izmedu uodika i
mijeniti n. iiuu. Informacije (tli kodoui) utisnute kisika. Zbog toga je ona bolja za sue diue organizme.
:!
u. staklo, Zellezo, glinu, plastiku... pokreiu sarnooiiu- li.
da5e fl

Ilydronic lH/E
.$r

ij!i
ll
za ti
ii;
li''
t,,
Poboljbava s $r;
it. i
vodovodnu vo- l!
duukuiiisma- Plava informirana iaia pobolj5ava vodu i sma-
l.
njuje njeno Stetno djelovanje do 40 postotaka.
niuje njezino Stetno
OZivljena voda poveiava Zivotne sposobnosti
djelovanje do 70 posto-
dovjeka, a i biljaka i Zivotinja. Cijena: 120 KN
taka. Kroz hydronic za
Zelena informirana iaia ima dodane informa-
kuiu oZivljena voda takoder
cije za lak5e mriavljenje. Uz da5u dobijete i
izluduje 70 postotaka manje vo-
upute za zdravo mriavljenje. Cijena: 150 KN
denog kamenca i tako Stiti instalacije
Crvena inlbrmirana cYaia ima dodane informa- OZivljena voda iz vrda nam-
i kuianske strojeve. OZivljenavoda F je piie ljudima
poveiava Zivotne sposobnosti ljudi. bilja- t
cije protiv stresa. Cijena: 150 KN ijenjena za te
Zivotinjama i zalijevanju sob-
ka i Zivotinja. Pospje5uje izludivanje klora.
nog bilja. Vrd ima kapacitet od
Takotlerie prikladan za plastenike i farme. Filtrira
do 80 mikrona velike destice (sitni pijesak, glinu,
Leljezne strugotine...) i ispire ih. Cijena: 5480 KN
Senris zajelo I litre. Cijena: 370 KN
Informirane posude su namijenjene pobolj-
Sanju hrane, bilo daje kuhana u neoZivljenoj
Norad plus*
Informirana samoljepiva bakrena plodica koja
vodi, ili na elektridnom Stednjaku gdje
elektromagnetni valovi lo5e udedu na :

se nalijepi na straZnju stranu rudnog sata vodu. Informirane posude poboljSavaju

kako bi bila u kontaktu s koZom. Ima
dvostruki udinak: Do 70 postota-
ka smanjuje rizik od neionizirajuieg
zra(enja (mobilnih i prijenosnih
telefona, elektridnog napona, ekana...).
Bakar iz plodice kroz koZu ulazi u tijelo i
pomaZe (kao i bakrene narukvice) kod reume,
lumbaga, i5rjasa...
't'Za nnnje satot,e
Cijena:120 KN
je 0 24 mm, za veie Q 28 mm.
Norad,
Norad do 70 postotaka sma-
njuje rizik od zradenja mo-
bilnih i prijenosnih telefona.
Samoljepiva kodirana bake-
na ploiica (0 l6 mm; prilijepi
se na straZnju stranu telefona.
Cijena:120 KN
hranu i smanjuju Stetno djelovanje
vode u hrani do 40 postotaka.
U kompletu informiranog
servisa za jelo su duboki,
plitki i desertni tanjur.
Cijena: 185 KN
Minihydronic
za slavinu Sarica
Pobolj5ava vodovodnu vodu i Informirana Salica
pobolj5ava vodu i f'
smanjuje njeno Stetno
nJezlno :q
djelovanje do 70 postota- smanJuJe
Stetno djelovanje''.*.,
ka. Smanjuje potro5nju
do 40 postotaka. Upotreblja-
vode za najmanje 50 po-
stotaka. U minihydronicu oZivljena va se za sve vrste toplih napitaka, jer
voda izluduje do 70 postotaka manje vo- toplina ne smanjuje oZivljavanje tekuiine.
denog kamenca. Cijena: 1580 KN Cijena:120 KN

PfOdajna mjesta: Zagreb:Trgovina Orhideja u Importane centru, tel.: 011457 74 22,TrgovinalGistal, Trg bana Jeladiia 7,tel;0ll48I 69 34,
Huped, Zelengaj 5, tel.: 011483 82 71; Novigrad: Idea by Elektromarket tel;0521758 012, Rijeka: Dru5tvo Radha, tel.: 098/928 68 51,
Ortopedski centar Rijeka, Kre5imirova 60/D tel.: 0511212 240; Velika Gorica: Bioavena te1.:011625 16 06; Porei: Biomarket dietetica
(Gradska trZnica), tel.:052/ 438 | 13

Bo5tompfodajeuvoznikzaHrvatskuAureliad.o.o,Umag, tet.:0521721 gtz,0981336051,e-mail:info@foska.net

Zastupruct: osijek tel.:03t/213 007, 098t22 32 4t;Puta tet:.052/22 33 79, split 0981596 363 i 021/324 257, 098/950 83 88
Vnr,rxr Nlnrxr Brzxrs I Rlr Pnorrv
Dnocn I Tnnonrzul .......................11
Sahovska igra <krupnog naftnog kapitala>,
potpomognuta i potalcnuta takozvanim ratom
protiv droge t terorizma uiinila je najveti dio
ioujeianstva svojim piiunima i proiirila
kontrolu korporacija nad naiim Zivotima.
OsrdlJNr Zaxox Pnorrv
Gr,on.lr,rsrldKrH Pr.mtovn. ...........17
Prema branitelju sociialne pravde Malcolmu
McClureu, Obiiaini zakon je zadnja nada
demolcracij e, p o s ebno pred prij etni om tem elj nih
promj ena uzrokovanih globalizacii om.
KoT TO JE ZNANSTVENO OPRAVDA}IO
OnronoxsNo LIJEdENJE RAKA?................ .....25
I s tr aiiv a ike s tu dii e i n ep r is tr an e s t a ti s ti ike
analize pokazuju da ne postoji znanstvena
osnova za ortodol<sne terapije protiv raka kao
|to su radikalna kirurgija, kemoterapija i
radijacijska terapija, i da te terapija iesto iine
vi1e itete nego koristi.
SuRroNosNA PRTJEVARA OKo Drmmrns t...29
Pohlepa i nepoitena znanost potalcnule su
unosnu sujetsku epidemiju diiabetesa koju
islvenost i poitena znanost mogu brzo suzbiti
priro dnim obnavlj ani em tj elesnog meltanizma
regulacije ietera u lcrtti.
MrxnooncAi\rzMr I Mnxru,NE BoLESTI. -....37
Mnoge mentalne bolesti posljedica su zaraze
milvo o rganizmim a, ukf ui uj u t i b aH er ii e, virus e,
parazite i gljivice, ali stanje bolesnika moZe se
dramatiino poboliiati kad se ovi
milcro o rg anizmi el imi nir ai u'
KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazrne. com
Zx.lxosr.. .....41
Revolucionarni elektriini motor
nekonformistiinog izumitelj a koris ti traj ne
magnete za proizvodnju energije - a
investitorima vet cure sline...
Er,rrrnrdNr SYEMTR ......45
Temeljeii se na opaZanju i elaperimentu, model
el ehr i in o g sv ernir a o bj e dinj av a nukl e arn e s iI e,
magnetizam i gravitaciju kao manifestacije
skoro trenutne elehrostatske sile. Rezultat ie
novo gledanje na svemir i nai poloZaj u njemu.
Llunnncn GlnDNnn O DncvNoJ TAJNoJ
Zx.lNosrr ......53
Poujesniiar i autor bestsellera, Laurence
Gardner, raspravlja o moti bijelog praha
dobivenog od zlata, zaujetnom koviegu,
vitezovima templarima i svom novom scenariju
za znanstvenofantastiinifilm iija radnja se
zbiva oko Torinskog platna
ZoNa Suunl,xl,. ............58
Senatoru Hatchu, Predsjedavaiutem Odbora za
inozemne odnose Ameriikog senata, pristupio je
dr. Dan Burisch s molbom za sasluianie u vezi
laboratorijski stvorenih virusa te kontaha i
sporazuma s vanzemaljcima. [Za viie podataka
o dn Burischu i njegovu sujedoianstvu, vidi
NEXUS I0/0U.
IxTnnNI.CIONALIZAM
Rocxrrnr,LERovrn (2)............. .......63
Nelson Rockefellea drugi sin John D.
Rockefellera, mladeg, Zeljan vlasti, planirao ie
uspostavu Novog sujetskog poretka gdie bi
pojedine driave nacije postale suviine.
NEXUS.3

NEXUS MAGMIN
Broj 2, kolovoz - rujan, 2004.
ruDAVAE
Nexus Magazine Pty Ltd
GLAVI\I T]REDI\IK
Duncan M. Roads
ST]RADNICI U OVOM
BROJU
Vladimir Z. Nuri, Sherrill Selknan,
prof. dr. Harold D. Foster, Rochus
Boerner, JohnV. Milewski, PhD,
Tony Bushby, Sandie Gustus
KARIKATT'RE
Phil Somerville
NASLOVNA STRANICA
John Cook, jsssek@szemailgelo.gu
NAKLADNIK IIRVATSKOG
IZDANJA
TELEdisk d.o.o, Potodnjakova 4,
10020Zagreb, Tel:01 6683 630,
a-mail: teledisk@zg.htnet.hr
IIRVATSKA REDAKCIJA
Urednik:Darko Imenjak
Prevoditelji: Kre5im,ir Jukii, Tarnara
BoZidevid - Haban, Zeljka Mihljevi6
NAKLADNIK ZA
SLOVENIJU
ARAd.o.o, Ljubljana
GLAVNI URED
PO Box 30, Mapleton, Qld 4560,
Aushalia; Tel: (07) 54429280;
Fax: (07) 54429381
Email: editor@nexusmagazine.com
Website:
http ://www. nexusmagazine. com
PRIPREMAZATISAK
IIRVATSKOG IZDANJA
S|OW,Zagreb
TISAK
Studio Modema,Zagreb
IZJAVAO NAMJERI
NEXUS uvida da dovjedanstvo
prolazi kroz veliku preobrazbu.
Imaju6i to na umu" NEXUS nastoji
pruiiti'te5ko dostupne' informacije
kako bi time ljudima pomogao da
lakie podnesu ove promjene.
NEXUS nije povezan s bilo kakvom
vjerskom, fi lozofskom ili politidkom
ideologijom ili organizacijom.
I]POZORENJE
IzdavaE zadrLavapravo odbiti bilo
kakav oglasni materijal zbog bilo
kojeg razloga.
4. NEXUS
RijeC urednika
J\o5tovani ditatelji, dobrodo5li u jo5 jedan broj Nexusa koji 6e vam pomo6i da pro5irite
f-lgranice svoje svijesti. Zadovoljstvo mije izvijestiti vas dajeNexusovakonferencijau
I Amsterdamu bila uspje5na, zahvaljuju6i izuzetnim organizacijskim sposobnostima
Hermana Heggea i ljudi iz Frontier Sciences Foundationa u Nizozemskoj. Stotine ljudi iz
cijeloga svijeta okupilo se da iuje najnovije vijesti i informacije, i nitko nije oti5ao razo-
daran kvalitetom informacija. Metlutim, koliiina informacija ostavila je ljude u Zelji da
dujujoS! iini se da dva dani vi5e nisu dovoljna da zadovolje-Zudnju za iirfoimacijami na-
Sih ditatelj a na Nexusovim konferencijama.
Imaju6i to u vidu, zadovoljstvo nam je najaviti da 6e ovogodi5nja Nexusova konferencija
uAustraliji biti trodnevni dogarlaj, tojest, trajat 6e od petka do nedjelje (24-26. rujna) i
odrZatte se u Brisbaneu. Imat 6emo i dvije vederiza druZenje, kako bi sudionici, orga-
nizatori, izlagad,i i predavadi imali vi5e vremena za medusobno upoznavanje i povezi-
vanje. To 6e biti prilidno poseban dogadaj, i zato ga nemojte propustiti.
Na Internetu se sve viSe raspravlja o skrivenim planovirna supersila za kontrolu naizgled
sve tanjih zaliha prirodnih izvora energije kao Sto su ugljen, plin i nafta. Zato mi je veliko
zadovoljstvo Sto imamo dlanak dr. Siegfrida Tischlera o tome kako su iste obitelji i korpo-
racije ukljudene u trgovinu drogom, terorizam i naftnu politiku. (Dr. Tischler ie takotfer
govoriti na na5oj konferenciji u Brisbaneu, gdje 6ete mo6i nauditi vi5e o tome kako nafta
ne nastaje razgradnjom fosila, nego se stvara i obnavlja mikrobioloSkom aktivnoS6u.)
Informacije koje sam dosad duo o na5im pravima po obidajnom zakonu izuzetno me nzbu-
duju. Vei su se dogodili neki vaZni presedani, i nadajmo se da 6emo se uskoro moii po-
zivati na naia prava po obidajnom zakonu i konzumirati prirodno kravlje i kozje mlijeko
iJi uzgajati zabranjene ljekovite biljke poput gaveza, i sl. bez straha od sudskog progona.
Cujem da su zahvaljuju6i obidajnom zakonu neki farmeri dobili sludajeve u kojima su
tuZili tijela lokalne vlasti zato Sto su irn napla6ivala porez na kiSnicu prikupljenu na nji-
hovim posjedima. Autorica Eve Hillary udovoljila je mojim upornirn molbama i napisala
prviiznizatlanaka o ovom izuzetno vaZnom pitanju.
Sto se tide postotka preZivljavanja pacijenata s rakom pod ortodoksnim terapijama, dini
se da nismo bili upoznati s cijelom pridom. Ugledni autor i nutricionist Walter Last napi-
sao je dlanak koji bi trebao Sokirati svakog lijednika koji se zalaZe za ortodoksne nadine
lijedenja raka kao 5to su radikalna kirurgija, kemoterapija i radioterapija.
Dijabetesje danas tako dest da svatko poznaje nekoga tko boluje od njega - ali nije svako-
me poznato koji su njegovi uzroci, i da je on izljediv. Ovaj revolucionami dlanak Thomasa
Smitha trebali bi proditati svi, a ne samo dijabetidari.
Nexus je dosad objavio nekoliko dlanaka o nepriznatim uzrocima mnogih bolesti, to jest o
parazitima i drugim stranim rnikroorganizmima. Mnogi istraZivadi povezuju uspjeino
lijedenje raka s istovremenom eliminacijom parazita iztijela. Zato nas ne6e previSe izne-
naditi ono Sto iemo nauditi o vezi izmedu paruzita,bakterija, virusa, gljivica i drugih mi-
kroba i raznih takozvanih mentalnih bolesti. Na primjer, ako vam zdravlje nije dobro, a
imate madku za kuinog ljubirnca, bilo bi dobro da se testirate na toksoplazmozu - nepre-
poznati faktor kod mnogih <mentalnih> bolesti.
Jo5 jedan dlanak iz ovog broja koji me zaista uzbuduje govori o elektridnoj i elektro-
statskoj prirodi na5eg svemira. Svi priznaju postojanje i udinke gravitacije i mase, ali ko-
liko ljudi razumije i prihva6a koncept elektridnih sila i interakcija izmeclu planeta i Sunca,
ili izmedu zvijezda i galaksrla? Ve6 smo ranije objavili materijale koji govore o tome da
korneti nisu <prljave snjeZne kugle>, nego elektridki nabijene <plazrna-kugle>. Zahvalju-
judi sve boljem poznavanju elektridne prirode vulkanskih erupcija i zemljotresa, moZerno
podeti primje6ivati veze izmedu Sundevih pjega, zemljotresa, vulkanskih erupcija i po-
loZaja planeta iz elektridne perspektive, umjesto one gravitacijske.
S nedavnim osnivanjem redakcija magazina Nexus u Japanu, Grdkoj, Spanjolskoj, Rusrji
i Hrvatskoj, nadamo se da 6erno vam mo6i predstaviti viSe dlanakao tome Sto se dogatla u
ovim i drugim zernljama. Na primjer, nakladnik japanskog izdanja Nexusa nedavno nam
je poslao dlanak koji smo objavili u rubrici Znanstvene vijesti. Radi se o zadivljujudem
Minatovom motoru, koji je konadno postigao komercijalni uspjeh. Izgleda da 6erno odsad
u Nexusu imati joS vi5e zapanjuju6ih informacija izjoS viSe zemalja, ditajte nas i dalje!
Oh, jesam li spomenuo Nexusovu konferenciju u Brisbaneu u rujnu? Vidimo se tarno!
- Duncan
w ww.nexusmagazlne. c om KOLOVOZ - RUJAN 2004.
HRAM U OOVJEKU
A. Lubicz R. Schwaller de

U prvoj renesansi Firentinci su se vratili

TM0JU iu starih Grlrn. U ovoj, nasoJ
planetarnoj renesansi, vratamo se
ezoterij skom znaniu drevnih E gipcana.
htraiivanja i intuiciiu Schwallera de Lubicza
trebalo bi postaviti uz bok Evans-WenEovom
afirmiranj u ezoterii sko g manj a Tib eta.
- William lrvin ThomPsoq
autor knjige At the Edge of History

T\ aan.e. Schwallera de Lubicza Nakladnik:

Ifumm:*;r-r#";
Egipta. DugogodiSnje proudavanje
srednjovjekovnog hermetizrna i njegovog
izraza u arhitekturi katedrala dovelo gaje
do otkri6a da zu ista nadela utjecala na
sakralnu arhitekturu drevnog Egipta.
Ta ga jespoznaja potaknula na pet-
naestogodi5nje istaZivanje Hrama u Lux-
oru na samom nalazi5tu. Obavio je mjere-
nja cijelog hrama, ukljuduju6i i svaki
kameni blok i natpis, i dokazao da je plan
hrama stogo utemeljen na proporcijama
ljudskog tijela i oblikovan kako bi simbo-
lidki predstavljao dovjeka. Svaki detalj zi-
dova i simbolidne umjetnosti inaZavapo'
neki element Sirokog marrjao dovjekovoj
tjelesnoj i duhovnoj anatomiji kojeg zu
posjedovali drevni Egipdani. Ljudsko bi6e
utjelovljeno u geometriji arhitekture hra-
maje faraon, simbol savr5enog dovjeka. U
Egiptu je faraon predstavljao posljednji
stupanj dovjekove evolucije, njegovo
kajnje obogotvorenje.
Hram u iouielu upozorava nas na ne-
izbjehrost uskrsnu6a duhovne esencije do-
vjeka koji se upleo u materiju. Ovo uskrs-
nu6e ovisi o preobraZaju materijalnog sve-
mira i jedini je kouridki cilj. Svako ljud-
sko rodenje sudjeluje u ovoj alkemiji, bilo
na svjestan nadin, kroz namjemo usaw5a-
vanje i inalavanje svoje vi5e prirode, ili
nesulesno, prolaZenjem kroz buma isku-
swakoja 6e ga na kaju dovesti do duhov-
ne samosvijesti - do bramau 6ovjeku.
Tko je R A. Schwaller de Lubicz?
Umjesto da je najprije proveo nekoliko
godina po egiptoloSkim knjiZnicama
Europe, on je, za svog prvog putovanja u
ngipat zajedno sa svoiom obitelji' odsjeo
u milom hotelu u neposrednoj blizini llra-
ma u Luxoru, i tu je proveo vi5e od petna-
est godina u intenzivnom, neprekidnom
TELEdisk
d.o.o.
140 stranica,
B5 format,
twdi uvez
cijena: 90,00 kn
+ po5tarina
NarudZbe na
01/6683 630
istraZivanju ove slavne gradevine iz osam-
naeste dinastije faraonskog Egipta. U wi-
jeme kad je dolao u Egipat S. de Lubitz
bio je ve6 zreo dovjek. Zatp 6emo se uha-
tko osvmuti na njegove ranije godine'.
U dobi od oko osamnaest godina, Ren6
Schwaller je napustio svoj dom uAlsaceu,
nakon Sto je kod svog oca zaw5io nauko-
vanje za farmaceutskog kemidara, te je
oti5ao u Pariz s jasnom namjerom da
"shvati pravu prirodu tvari". Osim Sto je
proudavao suwemenu kemiju i fiziku, ve6
u toj mladenadkoj dobi podeo je ditati sve
alkemijske tekstove do kojih je mogao
doii: one iz tinaestog i detrnaestog stolje-
6a, kao i Rozenkrojcerske tekstove iz Ses-
naestog stolje6a te nesto poznatije radove
Paracelsusa i Raymonda Lulla. Neko wi-
jeme zanimalo ga je slikarstvo i bio je Ma-
iisseov udenik, ali mettu suwemenicima je
najvafuiju ulogu imao kao filozof prirode;
u tom je smislu utjecao je na mnoge pa-
ri5ke umjetrrike svogawemena, kao 5to su
bili Ary, Leger, i posebno Princ O. V de
Lubicj Milosz, litavski mistik, pjesnik i
drZavnik koji je I 9 I 9., u znak zahvalnosti i
divljenja, na Schwallera prenio svoju obi-
teljskutitulu.
Za wijeme Pwog svjetskog rata vojsku
je sluiio kao kemidar, a po zaw5etku rata
podeo je objavljivati dasopis L'Afranchi, a
zatim i Le Veilleur oba Posve6ena
druStvenim promjenama sa zahtjevnim
ciljem oEuvanjamira.
Tijekom svog osobnog razvoja, dobio
je ime "Aor", Sto madi "Svjetlost viSeg
uma". Navodno je i u ovom razdoblju na-
stavio sa svojim alkemijskim istraZivanji-
ma, a kasnije, dokje Zivio u St. Moritzuu
SvicarskimAlpama, gdje je vodio kontem-
plativnu zajednicu studenata, udenjaka,
umjetrika i obrtnika koji su se okupili oko
njega, proizveo je alkemijsko staklo crve-
ne i plave boje, koje je bilo nalik onom u
vitaju katedrale u Chartresu, sto dotad
nije poSlo za rukom nijednom kemidaru
kroz Sest stolje6a otkadje katedrala sagra-
tlena. Tijekom godina provedenih u St.
Moritzu njegove su se filozofske i anan-
stvene vizije stopile u razumijevanje uni-
verzalnih zakona harmonije.
Tako bi se moglo re6i da se Schwaller
de Lubicz zaBgipat pripremio kao filozof,
u smislu da je cijeli njegov Zivot bio jedno
intenzivno fi lozofsko istraZivanje. Njego-
vijedinstveni i intuitivni nazori, udruZeni
s tehnidkom i znanstvenom naobrazbom,
omogu6ili su mu izvanredan uvid u wijed-
nosti i ciljeve koji su motivirali drevnu
ananost i teologiju.

www.nexusmagazine.com NEXUS.5
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
BOLESNI DJEEAK DOBIO PRAVO
NA AI.JTERNATTVNU MEDICINSKU
TERAPIJU
f)ar kojem su socijalne sluZbe oduzele
I skrbni5wo nad sinom oboljelim od
rakakostijuzbog inzistiranja da se on lijedi
altemativnom medicinom, podetkom tav-
nja dobio je dugu pravnu bitku zapowatak
svogasina.
Dominik Feld" star 9 godina, naiao se u
sredi5tu paZnje njemadke javnosti nakon
5to su se njegovi roditelji, Josef i Anke,
usprotivili savjetu vode6eg onkologa da se
njihovom sinu amputira desna noga kako
bi mu se spasio Zivot i sprijedilo Sirenje
bolesti.
Kad je specijalist dr. Heribert Jurgens
takoder upozorio da Dominik ima manje
od,20Yo Sanse za preZivljavanje uz kemo-
terapiju, Feldovi su se odludili sami posve-
titi istaZivanju.
TraZedi drugo mi5ljenje, Feldovi su duli
za metodu koju je prvi podeo primjenjivati
dr. Matthias Rath, kvalificirani doktorme-
dicine koji svojim pacijentima radije sa-
vjetuje netoksidne nadine lijedenja poput
stanidne terapije. Dr. Rath je iznio prijed-
log da se kancerozra tkiva uklone iz ko-
Stane srZi, dime bi se izbjegla potreba za
amputacijom, i da se kemoterapijazamije-
ni stanidnom terapijom.
Uzrujan time, dr. Jurgens je obavijestio
radnike njemadkih socijalnih sluZbi, koji
su utwdili da se Feldovi ne ponaSaju u
skladu s Dominikovim najboljim intere-
som. U studenom 2003. dobili su sudski
nalog kojim se djedakovim roditeljima
oduzima slabni5tvo. Taj nalog je u Nje-
madkoj pokenuo o5tu raspravu oko rodi-
teljskih prava, posebno zato Sto je izgle-
dalo da se zahvaljuju6i stanidnoj terapiji
Dominikovo stanje popravlj a.
@a
4F
5--..,.ilJ*'
<OdliEno. f, kodo 6emo posloti signol zo poietak bombordironjo to9 mjestoZr
6. NEXUS
OB
F\NI
Feldovi, nate tz Siegena u sredi5njoj
Njemadkoj, uloZili su Zalbu na tu odluku, a
prosrjednici su organizirali okupljanja
pred Visokim sudom u Koblenzu zavije-
me svakog saslu.Sanja. Obiteljska peticija
prikupilaje vi5e od 30.000 potpisa. Dona-
cije njihovih simpatizera pomogle su u
financiranju njihove Zalbe i dobivanju pri-
wemenih sudskih naloga koje su Feldovi
zalr:alili kako bi osigurali nastavak stanid-
ne terapije.
Trjekom petomjesedne pravne borbe,
koja je kulminirala proSlo!'ednom pobje-
dom naMsokom sudu, Dominik je ostao u
bolnici, sluZbeno pod nadleZno56u socijal-
nih sluZbi. Amputacijaje bila odgodena.
Dr. Rath, koji je pomogao Feldovima u
njihovoj kampanji <Spasimo Dominikar,
twdi da se djedakovo stanje popravilo dok
je bio pod njegovim nadzorom. <CT ftom-
pjuterska tomografija) slike Dominikovih
i---)
www.nexusmagazine. com
plu6a govore same za sebe) - rekao je dr.
Rath. <dvfetastaze koje su prije godinu dana
bile na plu6ima potpuno su nestale. Jasno
je, dakle, daje rak mogu6e izlijediti prirod-
nimsredstvima.>
(zv o r : TIte Telegraph, Uj edinj en o
Kraljevstvo, 11. trawfa 2004.)
RAEANJE KORPORACIJSKOG
voJNoc dtmovlsrn
\ /tuOu SAD-a oslanja se na privatne
Y vojne najamnike (zaposlenike firmi u
ugovomom odnosu s ameridkom voj-
skom) vi5e nego ikada ranije. PribliZno
15.000 vojnih najamnika, moZda i viSe,
trenutno radi u Iraku.
Kakva god bila ogranidenja vojnog ko-
i
delaa njegove praktidne primjene, taj
kodeks se ne odnosi na modeme pla6e-
nike. Kr5enja ljudskih prava prolaze ne-
kaZnjeno, oslanjanje na slabo kontolirane
najamnike iscrpljuje drZavnu blagajnu, a
najamnici istowemeno vladi pruZaju
mogu6nost da izbjegne odgovornost pre-
ma ja',rnosti. U kaku su oni podeli evolu-
irati u nezavisnu silu barem djelomidno
izvan kontrole ameridke vojske.
Nije jasno koji se todno zakoni odnose
na najamnike, budu6i da oni ne potpadaju
pod medunarodni zakon o pla6enicima. Ni
nacionalni zakon SAD-a ne odnosi se
izridito na najamnike u kaku - posebno
zato Sto mnogi od njih nisuAmerikanci.
Ve6 postoje mnogi primjeri do dega
takva situacija mole dovesti, a istidu se
optuZbe da su zaposlenici Dynacorpa bili
ukljudeni u seksualnu trgovinu djevojka-
mauBosni.
Umecluwemenu se u kakupodinje jav-
ljati potpuno drugadiji problem. Unaj-
rnljeni zaititari vei se ukljuduju u prave
ratne operacije, posebno u zadnje wijeme
zbog porasta buntovniStva. Par dana nakon
Sto su detiri Amerikanca ubijena u Falluji,
kompanija Blackwater Secwity Consul-
ting ukljudila se u Zestoke bitke u Najafu,
pri demu je koristila i vlastite helikoptere u
odajnidkoj akciji opskrbljivanja svojih
komandosa. Washington Post iz"'rjeltzva
da se ove firme formalno umreZavaju, <or-
ganiziraju6i se u ne5to 5to bi efektivno
moglo biti najveda privatra vojska na
svijetu, s vlastitim timovima za spa5avanje
i ujedinjenom, osjetljivom obavje5tajnom
sluZbom>r.
Da stvar budejo5 gora, ovo dudovi5te se
hrani samim sobom. Sto su ove fi.rme ve6e,
to je jadi njihov utjecaj na Kongres i
Pentagon, mogu lakle ufecati na politiku,
se od vlastitih previda i Siriti svoj
zaitititi
djelokrug. Ove privatre firme vode biv5i
generali, koji su najdjelotvomiji moguii
lobisti svojih bivSih kolega - koji su desto
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
 .I' VIJESTI IZ SVIJETA."
njihovi biv5i podredeni dasnici - u Penta-
gonu.
Qnor: Russell Mokhiber i Robert
Weissmaq 2j. navnja 2004.,
http : //lis *. org/pip ermail/corV
es s ential.
focus/2 0 0 4/0 0 0
KANADSKAISTRAZTVANJA
POTVRDUJU STNTNO
DJELOVANJE PESTICIDA
1 Tezaiznedu pesticida koji se koriste u
V me*ttuu i'aeformacija fetusa, oSte-
ienja Zivdanog sustava i najsmrtonosnijih
oblika raka, dovoljno je jaka da obiteljski
lijednici u Ontariu savjetuju gratlanima da
izbjegavaju kemikalije u bilo kakvom
obliku.
Zasbaiuju6a vijest stigla je nedavno,
kad je Zbor obiteljskih lijednika Ontaria
objavio rezultate dosad najop5imijeg ka-
nadskog ishaZivanja laonidnih posljedica
izloZenosti pesticidima u lar6i, vrtu i na
poslu.
<cAnalizaje otkrila dwste dokaz e zdrav-
stvenih rizika kod pacijenata izloZenih pe-
sticidimo> - pi5e u studiji, a medu akuhim
bolestima navode se rak mozg4 rak prosta-
te, rak bubrega, rak guSterade i leukemija.
Osim toga, zbor je otkrio dvrstu vezu
izrnedu izloZenosti roditelja odredenim
poljopriwednim pesticidima na njihovom
poslu i posljedica po razvoj fetusa, u ras-
ponu od oiteienja do smrti. Povedani rizik
dolazi dak i od ostataka pesticida u hrani,
spreja protiv mrava i ogrlice protiv krpelja
naobiteljskoj madki.
IstaZivadi su takoder otkrili da su djeca
daleko osjetljivija na djelovanje pesticida
od odraslih osoba zato Sto njihova tijela
rastu, imaju ve6u pow5inu koZe od odras-
lih u odnosu na {elesnu teZinu, jedu viSe
hrane za svoju velidinu i 6esto imaju slabi-
je razvijene sustave za izludivanje kemika-
hja.
Ali to nije sve. Nakon analize 12.000
istraZivanja provedenih od 1990. do 2003.
i
Sirom svijeta suZavanja tog broja na
najpouzdanijih 250, istraZivadi su utwdili
da ne postoje dokazi da su neki pesticidi
manje Stefiri oddrugih - nego samo daima-
ju drugadije utjecaje na zdravlje kojima
tebarazlidito wijeme da sepokaZu.
U znanstvenoj literaturi pojavljuju se
a mnogi gradovi Sirom Kana-
brojni osvrti,
de pokuiavaju zabraniti upotebu pestici-
da. U Torontuje zakon stupio na snagu u
tavnjq popra6en plakatima na kojima je
slika masladka i natpis - <Opustite se. To je
samo korov.> U provinciji Quebec ie od
sljede6e godine biti zabranjena ve6ina
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
uobidajenihpesticida za tavnjake i vdove.
Kanadsko dnr5tvo za borbu protiv rak4
UdruZenje osoba s problemima u udenjg
Udruienje medicinskih sestara Kanade i
UdruZenje za javno zdravlje Ontaria
I 7 8. html) takoder su zatraZili zabrane.
Qnor: Ttle Globe and MaiL Torcnto,
24. trawtja 2004.)
UMSTENA IRAKA
KONTROLORA ZRACNOG
PROMETAO 11. RUJNU
{f ontolori zradnog prometa koji su bili
I\zaduZeni za dva oteta aiona I I . rujna
2001., i koji su snimili svoja iskustva nedu-
go nakon 5!o su avioni udarili u zgrade
Svjetskog hgovadkog centr4 u izvje5taju
su spomenuli da je taka bila potajno uni-
5tena.
U izvje5taju pi5e daje negdje izrnetlu
prosinca 200 I . i veljaEe 2002. neidentifici-
rani menadZer konhole kvalitete Federalne
zradne administracije zdrobio kasetu u
ruci,inezao taku na male komadi6e i ba-
cio ihunekoliko kanti za sme6e.
<<Redeno nam je da nitko nikada nije
posluiao takq zapisao njen sadrZaj iliju
presnimio> - rekao je Kenneth Mead, glav-
ni inspektor Odjela za prijevoz, u izvje-
Staju poslanom senatoru Johnu McCainu.
Komisija za 11. rujna sazrala je za po-
stojanje take tijekom ftEgovora s osob-
ljem njujor5kog kontolnog c enta za naE-
ni promet izrnedu rujna i listopada.
U izvje5taju stoji da su kontolori koji
su snimili baku ili razgovarali s otetim avi-
onima koji su udarili u Svjetski tgovadki
centar, ili su utwdivali poloZaje radara koji
su se nalazili napravcu leta aviona.
(Inor: Guardian Unlimited, 7. svibnja
2004., h@ ://www. gu.ardian.co.uk)
www.nexusmagazine. com
EARMACET]"TSKA INDUSTRIJA
MANIPULIRA ISPITIVANJEM
LIJEKOVA
Q rjetska multimilijarderska farmaceut-
L)ska indushija optuiena je za manipu-
laciju rezultatima ispitivanja lijekova radi
financijske koristi, i za uslra6ivanje
informacija zbog kojeg su pacijenti mogli
biti izloZeni zdravstvenom riziku.
Smrtonosni stisak u kojem industija
drZi istraiivanj aizazivasveve6u uzbunu u
medicinskim krugovima, a u meduweme-
nu se javljaju dokazi o iskrivljenim rezul-
tatima, nedovoljnom izvje5tavanju i
selektivnom objavljivanju informacija, Sto
je potaknuto tii5tem wijednim vi5e od 10
milijardi tunti godi5nje samo u Ujedinje-
nom Kraljevstvu. Industijaje sponzorirala
ispitivanja novih, za pacijente wlo
obeiavaju6ih lijekovaza rak, srdane
bolesti, mentalne bolesti i tome slidno.
Metlutinu kad su isti lijekovi testirani u
nezavisnim ispitivanjima koja su platile
neprofitne organizacije - vlade,
medicinske ili humanitame institucije -
rezultati su bili drugadiji.
Novi, skupi lijekovi za rak koji su tije-
kom pro5log desetlje6a uvedeni uz tvrdnje
o njihovoj velikoj uspje5nosti, sve vi5e se
dovode u pitanje. Dokazi objavljeni u
Journal of the American Medical Ass ocia-
tion pokazlrtjtt da je 38% nezavisnih ispiti-
vanja lijekova donijelo nepovoljne za-
kljudke o njima, za razlik:o od samo pet
posto ispitivanja pla6enih od strane farma-
ceutske industrije.
U najnovijem sludaju, istraZivadi
kojima je Nacionalrri institut za visoku
klinidku kvalitetu (MCE) povjerio izradu
smjemica za prepisivanje antidepresivnih
lijekova djeci kaZu da im je uskra6en
S*.aerl,/-r.
NEXUS. T
 .rI VIJESTI IZ SVIJETA...
pristup neobjavljenim ispitivanjima koja
su provele farmaceutske kompanije.
Objavljeni dokazi govore da su an-
tidepresivni lijekovi zvani SSRI (selek-
tivni inhibitori reapsorpcije serotonina)
sigumi za primjenu i djelotvomi kod djece.
Ali kad su ishaZivadi do5li do neobjav-
ljenih dokaza individuatrim kontakti-
ranjem istraZivada koji su radili na ispi-
tivanjima, stvorena je slika poveianog
rizika od suicidnih ideja i pokuiaja
samoubojstva.
Iako primjena antidepresiva kod djece
nije preporudljiva, bili su desto prepisivani
sve dok proSle godine Nadzoma agencija
za lijekove i medicinske proizvode
MTRA) nije izdala upozorenje kojim se
lijednicima zabranjuje njihova primjena.
Do toga je do5lo nakon porasta javne
zabrinutosti koju su potaknuli aktivisti i o
kojoj je bilo rijed u dvije BBC-jeve emisije
Panorama.
(nor: The Independent, Ujedinjeno
Kraljevstvo, 22 travnja 2004.)
PRVOAMERIEKO ORUZIE IDE U
SVEN{IR U SRPNJU
Auog srpnja 6e ljudski rod do6i do
l-fleane zlokobne prekretnice - Sjedi-
njene Ameridke DrZave prekr3it 6e stari
tabu i lansirati prvo oruZje u zajednidko
globalno podrudje vanjskog svemira.
Radi se o malom koraku - lansiranju
pokusnog satelita nazvanog Near Field
Infrared Experiment (I.IFRE) - kojeg 6e
izbaciti projektil Minotaur iz NASA-ine
bazeuVirginiji.
NFIRE je dio vi5e milijardi dolara wi-
jednog programa Bushovog reLima
a.t. 'ii.":
*lf -l- ,/-.
- -r''
-r'" ,/ i -
o samo 37.700 hektara. Isprva je sve izgle-
t,\- 'i')z'
8. NEXUS
pozratog kao <<raketrri Stit>, inade wlo
i
unosnog posla za Bushove stare prijatelje
partnere. Prva zadata satelita je
prikupljanje podataka o plinovima koji se
oslobadaju ngaranjem raketnog goriva u
svemiru - informacija koje 6e budu6em
svemirskom oruZju omogu6iti bolje
razlikovanje cilja od repa kojeg tvore
nj egovi ispu5ni plinovi.
Ali NFIRE je i sam naoruZan. On nosi
projektilima opremljeno <bojno vozilo>
koje moZe uni5tavati rakete u prolazu - ili
satelite vojnih i ekonomskih supamika
SAD-a.
Ovo 6e biti prvi put u povijesti da neka
nacija postavlja oruLje u svemir, usprkos
ameridkoj sluibenoj politici koja je jo5
uvijek protiv te prakse. A duZnosnici Pen-
tagona su na osvje56uju6oj prezentaciji
Kongresu u veljadijasno dali do zranja da
je pokus sa NFIRE-om strmo prva islca u
poZaru koji 6e uskoro zahvatiti cijelo nebo
i ostaviti ga ispunjenog ameridkim arse-
nalom sposobnim dapogodi - i uni5ti - bilo
kojicilj naZemlji.
Kao 5to je rekao jedan duftrosnik Pen-
tagona - koji se protivi ovom bezumnom
gomilanju oruZja pa je morao ostati ano-
niman - <Prelazimo Rubikon naoruZava-
njasvemiru.
NFIRE je ve6 operativan. Zapodet je u
kolovozu 2002. i,prema tiskovnim konfe-
rencijama NASA-e i privatrih tvrtki uklju-
denih u prgekt, sigumo se kre6e prema
odar.no ufurtlenom datumu lansiranja u
ljeto2004.
(Inor: Tt.Le Moscow Times, 9. travnja
2 004, http : //www.themoscowtimes. com)
www.nexusmagazine. com
VENEZTIELA EE ZABRANITI
TRANSGENICNN TUT,TUNN
\ /enezuelanski predsjednik Hugo Cha-
Y vez Frias objavio je da 6e uzgoj ge-
netski modificiranih kultrua na venezuel-
anskom tlu biti zabranjen, dime 6e biti
uspostavljeno moZda najstrole ograntde-
nje hansgenidnih kultura na zapadnoj
hemisferi.
Pred nedavnim medunarodnim skupom
svojih pristalica u Caracasu, predsjednik
Chavez je upozorio da je uzgoj genetski
modificiranih kultura u suprotrosti s inte-
resima i potrebama venezuelanskih farme-
ra i zemljoradnika. Zatim se okomio na
Monsantove planove da u Venezueli zasije
zasije 200 hektara transgenidne soje.
Predsjednik Chavez naglasio je da je
temelj njegove odluke vainost prehram-
bene suverenosti i sigumosti koju zahti-
jeva venezuelanski ustav. Umjesto da se
kompaniji Monsanto dopusti da na tim
poljima sije svoje fransgenidne kulhre,
ona 6e se iskoristiti zavzgoj juke, autoh-
tone kulhue, objasnioje Chavez. Takoder
je najavio osnivanje velike banke sjemena
radi oduvanja autohtonog sjemena za
pohebe seljadkih pokreta Sirom svijeta.
Medrurarodna seljadka organi zacljaYia
Campesina, koja predstavlja vi5e od 60
milijuna farmera i zemljoradnika, upozo-
rila je Chavezow administraciju na ovo
pitanje kad je domala za ugovor s
Monsantom.
(zvor: Venezuela Analysis, 2 l. travnj a
20 04, http : //www.venezuelanalys is. com)
GM KULTURE UZROKUJU
KATASTROFU UARGENTINI
lel enetski modificirana (GM) soja optu-
\JZenaie za ekoloSku krizu koja prijeti
osjetljivom ekonomskom oporavku
Argentine.
Argentina je 1997. postala jedna od
prvih zemalja koje su dozvolile uzgoj GM
kultura, kada je Monsantova Roundup
Ready soja uvedena u njoj i u SAD-u. Ta
GM sorta otporna je na glifosat, koji Mon-
santo prodaje pod zaSti6enim imenom
Roundup.
Do 2002., skoro polovina argentinskih
obradivih pow5ina - 11,6 milijuna hektara
- bila je zasijarc sojom, koja je skoro sva
bila GM, dok je 1971. pod sojom bilo
dalo laasno. Od 1997. do 2002., pow5ina
pod sojom pove6ala se za 75 posto, a
prinosi su se povetahza 173 posto.
Medutim, prije par godina nekoliko
agronoma pokrenulo je zrak za uzbunu,
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
 II' VIJESTI IZ SVIJETA
upozoravaju6i da veleprodaja i nekon-
tolirano prebacivanje na Roundup Ready
soju uzrokuju nepredvitlene probleme.
U studiji objavljenoj 2001., savjetnik za
poljoprivrednu ekonomiju Charles
Benbrook ianio je podatak da argentinski
uzgajivaEi Roudup Ready soje to5e vi3e
nego dvosfiuko vi5e herbicida od kon-
vencionalnih rugajivaEa soje, uglavnom
zbog nepredvidenih problema s otpomim
korovima.
Benbrook je argentinskim poljopri-
wednicima preporudio da svoje povr5ine
pod Roundup Ready sojom smanje dak do
50% kako bi se smanjila poto5nja glifo-
sata. Upozorio ih je da bi se, ako to ne udi-
ne, mogli suoditi s velikim problemima.
Meclu njegovim predvidanjima bile su
promjene u sastavu korova, pojavljivanje
rezistentnih superkorova i promjene
milaobiologijetla.
Benbrook je bio u pravu. IstraZivanje
djelovanja Roundup Ready soje na korove
koje je provela Delma Faccini s Nacional-
nog sveudiliSta u Rosariu pokazaloje da se
nekoliko vrsta korova otpomih na glifosat
koje su ranije bile rijetke podelo pojav-
ljivati u ogromnom broju.
Sto je ioS gore, postoje naznake da se
podinju dogadati i promjene u milcro-
biologiji tla.
<Zbog primjene tako velikih kolidina
pesticida broj bakterija u tlu podinje opa-
dati i tlo postaje inertno, Sto usporava uobi-
dajeni proces razgradnje> - kaZe agronom
Adolfo Boy iz Grupo de Reflexi6n Rural,
skupine agronoma koji se protive uzgoju
GM kultura. <<1.{a nekim farmama je dak
pohebno sa zerrlje uklanjati nutvu vege-
taciju.>
Argentina je nekada bilajedan od naj-
ve6ih svjetskih proizvodada hrane, poseb-
no p5enice i govedine. Ali <sojizacija>
ekonomije, kako ju zovu Argentinci, to je
promijenila. Oko 150.000 vlasnika malih
poljopriwednih domaiinstava otjerano je
sazemlje.
Do danas se tek nekoliko zemalja
opredijelilo za GM tehnologiju: u SAD-u i
Argentini zajedno nalazi se 84 posto po-
vrSina pod GM kulturama. Ali sada kad se i
druge zemlje, uljuduju6i i Ujedinjeno Kra-
ljevstvo, sve vi5e otvaraju prema komer-
cijalnomuzgoju GM kultura, bilo bi dobro
da pogledaju primjer Argentine i vide kako
stuari mogupo6i po zlu.
(zvor New Scientis! I 7 travanj 2 004 )
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
"'
SINDROM PRODRMAI\E BEBE - ILI STETNE POSIJEDICE CJEPIVAI
LIJEKOVA
Napisala: Lisa Mullenax
T\oe urednide: Moju predivnu ti i pol mjeseca staru bebu ubile su Stetne
I-lposljedice cjepiva i prevelikih doza lijekova. Posljedica toga je da smo moj
suprug i ja izgubili na5 dorn, naSu u5tedevinu, naie karijere i reputaciju, jer nas je
medicinski establi5ment optuZio da smo sami ubili nalu dragocjenu bebu. Naii fivoti
su se za ovih godinu dana promijenili iz korijena. Policajci su istuaZivali smrt naieg
sina Il% mjeseci a onda zu imenada do5li i optuZili mog supruga. Moj zuprug,
Alejandro, tenubro je u zatvoru zbog nekompetentnih lijednika i njihovog oditog
nesavjesnog vrienja duZnosti. Onje optuZen za ubojstvo prvog i tredeg stupnja, i
javno tuliteljstvo Pennsylvanije taZi smrtnukazru.
Molim Vas da proditate ovaj toksikolo5ki izvje5taj kojeg je napisao dr. Mohammed
Al-Bayati. Ovaj wlo ugledni tolcsikolog i patolog proveo je detaljno ispitivanje pravih
uzroka smrti naieg sina" 5to ga je dovelo do nekih zapanjuju6ih otlri6a. Njegov
op5imi rzvje5taj nedavno je objavljen prilikom konferencije o <sindromu prodrrnane
bebe> (shaken baby syndrome, SBS) koju su vodili Nicholas Regush i Sandy Mintz, i
koju se moZe skinuti na http://www.redflagsweekly.com/conferences/shaken_
baby/aug22_Al-Bayati.htrnl. Dokazi koje je naveo u svom izvjeStaju govore sami za
sebe.Imamojol dvalijednikakoji se slaZu s dijapozomdr.Al-Bayada, abrojni drugi
tenutro proudavaju medicinsku dokumentaciju o mojoj bebi.
Mi nipotsto nismo usamljeni incident. Epidemija <<sindroma prodrmane bebe>
pretvara se u nacionalnu laizu dok tisu6e nevinih ljudi postaju irtve laZnih optuZbi.
Mnogi su nepravedno osudeni. Molim Vas, otidite na web-stranicu
http://wwwfreeyurko.bizland.com/albayatil.htnl gdje moZete proditati viSe o tome.
Molimo Vas za pomod u razotkrivanju ovog lova na vje5tice kako bi se proSirila
wijest o ovoj sve ve6oj tagediji, Sto 6e pomoii u spredavanju bududih smrti male
djece. Molim Vas da raaislite o stavljanju linka naLucasov toksikolo5ki izvje5taj na
vaiu web-stanicu ili o ishafivanju na5eg sludaja. Dok vi5e sludajeva poput naSeg ne
dospije u javnost bebe ie i dalje nepotebno umirati zbog neZeljenih reakcija na ove
alopatske lijekove. Razorne optuibe nastavit 6e uni5tavati Zivote drugih nevinih ljudi
bude li medicinski establi5ment i dalje odbijao obavljati diferencijalne dijagnoze
nakon Sto se spomene (sindrom prodrmane bebe>. Tragedija mnogih <SBS> nalaza je
5to se oni temelje na teoriji koja nije plod tenutnih 2xlanstvenih ili medicinskih
dok.aza. Osim toga, postoji neslaganje iskaza raarih medicinskih strudnjaka koji se
o5tro spore okovaljanosti ove leorije.
Sirenje ovih inforrracija omoguiit 6e drugima da ude iz na5ih osobnih iskustava.
Ove iatogene Stete moraju biti razotkrivene. Ne taiimo vaie suosjeianje; od Vas
taZimo danampomognete promijeniti nadinnakoji medicinska strukatrenutno gleda
na ove ozljede, kako se iste te5ke gre5ke vi5e ne bi ponavljale. Obaveza na5eg druitva
prema svojim gratlanimaje sprijediti nastavak ovog nepravednog osudivanja. Sve j9
-bliZa
promjena paradigme u medicinskom establi5mentu, i moramo djelovati odmah
kako bismo razotkrili ovutagediju zbog zdravljanaie djece.
Dr. Al-Bayati je vi5e nego voljan razgovaratt s Vama ili s medijima u vezi s ovim
sludajevirira. Evo njegovih podataka: Mohammed Ali Al-Bayati, dr. sc, toksikolog,
veterinarski toksikolog i patolog, Toxi-Health Intemational, 150 Bloom Drive, Dixon,
CA 95620, USA, telefon (707) 678 4484, fa"t (707) 678 8505, e-mail
maalbayati@toxi-health.com, web shanica htp ://wwwtoxi-health.com.
Molim Vas, potebna nam je va5a podr5ka. Ovo se moie dogoditi bilo kome. NaS
Lucas je bio zdrava beba dok nije primio svoja cjepiva. Mladi roditelji desto ne
razumiju iline majtza mogr6e smrtonosne posljedice cjepiva i lijekova. Moj jedini
cilj je povedanje svijesti o ovoj rastu6oj epidemiji, kako druge nevine bebe ne bi
nepotebno unrle i kako druge nevine obitelji ne bi trpjele zbog ovih pusnih optuibi -
jer ma koja od te dvije stvari se dogodila, Xvot obitelji bit 6e zauvijek duboko
pogotlen.
Hvala naVa5em wemenu. BogVas blagoslovio.
Iskeno, Lisa Mullenax, Hartstown, Pennsylvania, SAD
Telefon +l (814) 382 I 823, web sbanica http://www.freemendez.org
PS: Sljede6a web-stranica Susan Kreider, medicinske seshe, cjepivom ozlijedene
odrasle osobe, sadrZi viSe inforrnacija o naiem sludaju:
http:www.informedchoice.info/SlDs.htnl.
wwwnexusmagazine.com NEXUS.9
KNJIZNICA

INDIGO DJECA
Lee Caroll i Jan Tober

Ovo je prva i najbolja knjiga o novoj

generaciji djece iija pro5irena per-
cepcija, neobiine fiziike i duhovne
osobine zbunjuju roditelje, uiitelje,
lijeinike. Lee Caroll i Jan Tober su
pioniri prouCavanja fenomena nove
djece. U ovoj knjizi navode kompe- Doreen'Vitite, r-lr. sei.

tentna miSljenja lijeCnika, uiitelja,

pedagoga koji su se suoCili s postoja-
njem indigo djece, te istinite priEe ro-
ditelja o neobiEnim sposobnostima
njihove djece i duhovne pozadine ci-
jelogfenomena. b
250 stranica, A5 format, Wrdi '\ 1. tt
uvez, Cijena 130 kn * po3tarina ", |i.

Ccntor zo pobolj5o4je kvolitete iivoto ..)g"*,1{

SRETAN ZTVOT -g?F' .e*
-. ,, :
l.

;: ""j vodil a nqjnotijx LaBta.tjn

hhittrc I o$ctliivc ljw. .

Centor Sreton iivot - promoviro zdrov i prirodon iivofni stil, pod

struEnim vodstvom gde Gordone Hobijonec, kojo se obrozovolo u
140 stranica, A5 format, tvrdi uvez,
Hrvotskoj, o svoje znonje i dolje usovrSovo pohoclaju€i specijolizirone
Cijena 90 kn + po5tarina
teEajeve u Hrvotskoj i no Phenomeno Acodemy sc Novog Zelanodo.
Phenomeno Academy, NZ; Energry Bonk, London; teEnergy Clinic,
Homburg i Energy ClinicZagreb, su srodne institucije s kojimo je
Centor Sreton iivot rozvio viSegodilnju surodnju. KRISTAIJ\A DJECA
Centor Sreton Zivol vet Sestu godinu zoredom svoje polcznike
Ova knjiga bavi se mnogim pitanjima
uspjeino poduEovo koko biti kreotivon, ispunjen, zdrov i sretan. Somo vezanim uz novu generaciju uistinu
oko smo sretni i zdrovi moiemo primoti svjeiu, pozitivnu, livotnu posebne djece (na primjer sposobnost
energiju. iscjeljivanja, povezanost s prirodom,
prehrambene navike i tako dalje), a u
Centor no temelju prirodne reloksocije i duboke unutornje
opuStenosti provodi svoje progrome rodo.Progrom pomlodivonjo - njoj su osim toga ukljuieni I razgo-
primite svjeiu, energiju svemiro i pomlodite svoj duh i tjielo.Progrom vori s Kristalnom djecom, njihovim
iiviotne edukocije - pruio jedinstveno znonje zo iivot bez streso i roditeljima I uiiteljima. Autorica je u
napetosti ornogudujuii kreotivon i sreton iivot.
ovoj knjizi pokuSala objasniti kako
Posebno istiiemo progrom provjere potencijolo u surodnji kojim oYu djecu odrZati sretnima I zdra-
mo2ete otkriti koji su voii istinski tolenti koje frebofe rozvijoti. Ovo vima, te kako izbjedi opasnosti koje bi
je posebno vaino za djecu i mlode, jer im omoguiuje provilno mogle na5tetiti njihovoj posebnoj na-
usmjerovonje u iivotu i siguron uspjeh.
...:| i': r'
darenosti.
PRONAOITE SVOJE MJESTO POD : i : I DODITE U Za Eitatelje NEXUSA popust
ZAPRESIi NA i:".\
TR6 MLADOSTI 2.
20%
KONTAKTIRAJTE nos no tel: 01/3310-406, e-moilom: NarudZbe na telefon:
kontoktSSS@sretonzivot. hr
ili posjetite noie web stronice: www.srctonzivot.hr
0u6683-630
 VeLIKI Nn TNI BtzNrs lRar
PnOTM DnOGE ITeRORIzMA
Siegfried E. Tischler, prof. dr.
Otuiak2004.
Preveo:
Krelimir Juki6
Gostujuii profesor
Sveudili5te u Grazu, Austija
Sveudili5te RIAU, Indonezij a
e-mail: setex0 1 @yahoo.com
KOLOVOZ. RUJAN 2004.
KRV PATNJAI NAFTA
1/^'{ odine 1859. objavljena je knjiga Charlesa Darwina Porijeklo wsta,
je
a iste je godine i
t TH.try Durant osnovao Crveni kriZ nakon te5kih patnji koje kao redovni vojnik
\-l proZivio tijekom bitke kod Solferina @rancuska i Sardinija pod vodstuom Napole-
ona III borilesu se protivAustrije pod Franjom Josipom I;.' Ova; napredni humanitami din
odvio seusporedo s osnivanjem konzervatir.nog elitistidkog Pari5kog antopoloikog druSwa
od strane dr. Paula Broca, poznatog po tome Sto je u staklenke pohranjivao mozgove
uglednih pokojnih lidnosti.
Cudne stvari su se dogadale u wijetu u kojem je umjetra rasvjeta pretvarala noi u dan i u
kojem je dovjek produZio svoj aktivni Zivotni vijek za nekih 30 posto.'Tada je izbuSen i pwi
nafoii izvor blizu Titusvillea u Pennsylvaniji, a John Davison Rockefeller i Maurice Clark
osnovali su ftgovadku kompaniju koja 6e uskoro postati Standard Oil, stvoriv5i ogromni
monopol i koncentrirajuii 96 posto ameridkih kapaciteta za rafiniranje u jednim nrkama.' U
podetku su profit ostvarivali laoz opskbu trupa u ratu Unionista protiv Konfederaiista, a
zatim kroz opremanje (naoruZavanje) <<pionira> u njihovu ratu protiv prirode i dovjedanstva.'
1859. podela je i velika migracija aSkenaskih Zidova iz podrudja dana5nje Lllaajine u
zapadne dijelove Europe. <Istodni Zidovil> preplavili su Europu ne donijev5i sa sobom niSta
drugo osim ko5ulja na svojim letlima ali i intelektualnu i umjefrridku briljantrost. Prisutrost
ovih imigranata podela se odmah osje6ati u svim aspektima Zivota. Znanstvena istraZivanja i
otkriia napravila su ogroman skok naprijed nakon 5to je sposobnost A5kenaza posijana na
plodno tlo kontinentakoji je jo5 uvijekbio uprocesu izlaska iz doba feudalne vladavine.
Kad je 1863. uAmeridkom gradanskom ratu krvoproli6e zbog upotebe modenih omZja
uzelo ogromni broj Zivota s obiju stana dije su snage najve6im dijelom bile sastavljene od
dobrovoljaca, uvedeno je oporezivanje (prvo su ga uveli Konfederalisti). Do tada, juZnjadki
zemljoposjednici borili su se za svoja <prava> dok su sjevemjadki vojnici prolijevali svoju
l<rv da bi osigurali prihode od poreza za Uniju. Novi predsjednik Unije, Abraham Lincoln'
imao je <<odva.Znu> ideju za motiviranje svjeZe lcvi koja 6e postati topovsko meso obe6avii
cmcima slobodu ako pomopu u obrani Juga.'U dviie godine, Sjeverje dobio rat, a cmci su
fonnalno oslobotleni iako su de facto i dalje ostali robovi. Skoro 140 godina kasnije dovjek se
zapita predstavlja li i emancipacija istu wstu deklarativne prijevare kao Sto je to bio konadni
rezultat pokreta za gradanska prava.
Danas jedva da se to i spominje, ali ameridki gratlanski rat <dogodio> se dok se uspo-
stavljala nafora indusfija. Izrnedu 1861. i 1865. nemilosrdno je Zrtvovano nekih 600.000
iiyota za <<ideale>> koji, kad ih se danas pogleda, izgledaju laZno (u najboljem sludaju), a niti
su donijeli bilo kakav materijalni udinak (poput poboljSanja Zivota ljudi). Ono 5to se zapravo
dogodilo je da je jedan wlo mali broj ljudi postavio temelje za stjecanje izuzefiro velikog
bogatsWa i dominacije.
ROCKEFELLERI I ROTHSCIIILDI
John D. Rockefeller roden je u Richfordu, New York, 8. srpnja 1839. (umro je 1937 .), a
obrazovanjeje siekao ujavnim Skolama Clevelanda, Ohio. U dobi od Sesnaest godina zapo-
slio se kao radunovoda u Clevelandu , a 1862. u5aoje u bi'rris s poduzetnikom Henryem Fla-
gerom i Sarnuelom Andrewsorq izumiteljem skupog postupka <<rafiniranju sirove nafte.
1872. J. D. Rockefellerosnovao je kompaniju South Improvement Co., kojaje do 1887. uru-
kejednog dovjeka stavila sav ameridki rafinerijski kapacitet izuzev nekoliko postotakate po-
stala korporacijski div tako velike mo6i da je, u stvari, <<upravljalo> Amerikom. Amerikaje
vodila jo5 jedan brutalni <<Rat zanezavisnosb> (ovaj putprotiv Standard Oila), koji je dobila
1911. kad je Rockefellerov monopol razbijen. Kao i u sludaju prvoga rata za nezavisnost,
pobjeda je bila varljiva.
- Ostatak 20. stolje6a mnogi su rnlo jednostavno prozvali <<Rockefellerova osveta>. To je
prakti6ki bila <gonovna evolucijo>, jer je djelotvomo pono\mo uspostavila dominaciju
www.nexusmagazine. com NEXUS. 11
nafoie industije nad ameridkom politikom i amsridkim narodom.
Jedino Sto se promijenilo je bilo to da ovaj putnizu sarnoAmerikan-
cibili ti koje se gura tamo-amo po Sahovskoj plodi, ve6 je i vecina
dovl'edanstva pretvorena u pijune u igri <dcmpnog naftnog kapitalor.
1823. ameridki predsjednik Monroe proglasio je (u mudrom
predvittanju) ameridki kontinent podrudjem <<koje ne podlijeZe
nikakvim ognnidenjimar> bilo koje politike, a wijetje podijeljen na
<<zapadnu hemisferu> i ostatak. Ziscbka' je dao kronolo5ki prikaz
ranog razvoja nafore industije. Ispada da su podetkom 20. stolje6a
na ovoj pozonrici bila dva glavna igrad4 sjo5jednim ranim talsna-
com za (drugo mjesto>.
. John Davison Rockefeller, sin rabina i qgovca muikom po-
modnom robom te opslcrbljivada muSkaraca
na pennsylvanijskim naftnim poljima raz-
nim predmetima komfora, usmjerio je svoju
painju na <<nizvodnu> stranu naffne indu-
stije te je do kraja 1880.-ih uspostavio goto-
vo potpuni monopol na transport i rafiniranje
sirovenafte. Na kraju
' Henry Deterding, mladi nizozemski
stoljeda ameriika
poduzetnilg radio je na prijelazu stolje6a kao
sluZbenik u banci u Batavii @Zakarta) kadje
na Sumabi otkrivenonafoiopolje Duri. Brzo
ratna ma5ina
shvativ5i u kom smjeru se stvari odvijaju,
upuita se u posao s naftnom kompanijom
postala je. tako
uzev5i ovo polje u zakup, a do I 902. penje se ogromna da je u
do pozicije predsjednika kompanije. Deter-
ding j" bio odludan u zadobivanju domina- nedostatku
cije nad nafuiom indushijom preko
vlasni5wa nad koncesijama. dostojnog
<Sporedna dramo> odvijala se na
sjevemom pobrtlu kavkaskih plani- protivnika trebalo
na. Ludwiga Nobela (brata izumitelja
dinamita, Alfreda Nobela) otac je,
prona6i
koji je u to wijeme bio proizvotlad
oruZja i opskbljivao rusku carsku
<(zamjensku
vojsku puikama, poslao u kavkasku
neman>.
regiju po orahovo drvo za proizvod-
nju puiaka. Umjesto tog4 on se wa-
tio s vlasni5wom nad naflnim konce-
sijama u podrudju pozratom kao
regij a Baku u Azerbej dZanu.
Ku6a Rothschild, preko svojih
razliditih grana koje su u Londonu,
Parizu i Bedu osnovali sinovi Ams-
chela Mayerat (nazvanog <<Roths-
chil6> po zraku <crvenog oklopa> na njegovoj ku6i u frankfurt-
skom getu), financirala j e:
. Rockefellerovo naftno carstvo uAmerici;
. tek nastali savez ftoji je ubrzo nazvan Royal Dutch Shell) nizo-
zemske i engleske kraljevske ku6e koji 6e preuzeti kontolu nad
naforim poljima na Dalekom istoku;
. ruske operacrje s poljima nafte pod kontolom obiteljiNobel.
Kako to obidno biva, te6i igrad raskomadan je u medusobnoj
borbi dva snahrija.' Nakon Sto 3e otlcrivena nafta u podrudju Perzij-
skog zaljeva i po5to su Britanci nad njom osigurali kontrolu, obitelj
Nobel bila je prisiljena, zbog rata cijena <<bez ogranidenjar> izrnedu
Rockefellera i Deterding4 <<rasprodatb svoje vlasni5tvo. Da bi
dobio ovu bitku, Deterding se udruZio s lordom Samuelsom od
Londona koji je osnovao brodsku naftnu industriju.
Daljnje detaljno opisivanje ove epske borbe vi5e ne bi imalo
smisla, no zapailjivaditatelja dovoljna je samo jedna zapanjuju6a
dinjenica: Josif Staljinproveo je prve godine svogpolitidkoglivgta
kao organizator Sindikata naffnih radnika u i oko Bakua! JoS jedan
podatak za razni5ljanje: Ruska revolucijapriliEno je dugo wemena
drZala rusku naftu podalje od svjetskog ffiiSta.
12. NEXUS www.nexusmagazine.com
NAFTA,RATITERORIZAM
Podetkom 20. stolje6a Britansko carstvo podelo se osipati po
rubovima paje prvi ministar ratre momarice, kapetan ftasnije lorQ
Fisher podeo zagovarati opremanje kraljevske momarice motorima
na nafoii pogon dime bi brodovi imali sigumu prednost u brzini u
odnosu ni pame brodove na ugljen. Obzirom da im je najbliZe
opskrbno mJesto bilo u Perzijskom zaljevu, britansko rujeianjg u
situaciju na Srednjem istoku postaje razumljivo. Ovo je nagovije-
stilo laaj Otomanskog carstva koje je zadrialo konfiolu nad ovom
regijom do lcaja prvog svjetskog rata.
Cinjenica da se gotovo svomnaftomNjemadko carstvo opslab-
ljivalo na Mosulskom poljuu danainjem Iraku objaSnjavabitku kod
-
Dardanela (Galipolje) prvos svjet-
(Galipolie) tokom prvog sviet-
skog rata. Trebalo je onemogu6iti opskrbu
Njemadke naftom. Ako pogledate zerrljo-
pisnu kartu ove regije i pratite Zeljeznidku
prugu od Mosula do Berlina, primijetit 6ete
da, s izuzetkom od manje od 100 kilometara
20. pruge, ova linija potpuno ulazi u teritorij pod
nadzorom britansko-francuskog saveza.
Mali djeli6 zemlje koji je nedostajao bila je
Srbija! Atentat na austrijskog prestolona-
sljednika, nadvojvodu Franju Ferdinanda,
28. lipnja 1914. u Sarajevu, ovim poprima
potpuno drugadiji smisao. Ostatak je
<dcrvava povijesb>,kako to Kronberger wlo
direktro kaZeu Krvi za nafiu.'o
Nakon prvog svjetskog rata doma6a
naftna industija u Americi preplavila
je zernlju jeftinom naftom. Kad je
otkrivena nafta u Venezueli, Smoot-
Hartleyev akt kojeg je izglasao Ame-
ridki kongres u velikojje mjeri sroden
da bi sprijedio venezuelansku naftu u
daljnjem ruSenju cijene ogromnih
kolidina ove sirovine. Metlutim, akt
je zapravo pro5irio ameridku krizu na
cijeli wijet. Ostalo je, opet, krvava
povijest. JoS jedna od znadajnih po-
sljedica Drugog wjetskog rata je da
je arrreridka naftna industrija podela s
iskori5tavanjem regije Perzijskog
zaljeva." Od tada pa nadalje Srednji
istokjedan za drugim pogatlaju ratovi
koji tjeraju cijenu nafte do nebeskih
visina.
Na kraju 20. stolje6a ameridka ratna malina postala je tako
ogromna daje u nedostatku dostojnog protivnika tebalo prona6i
<<zamjensku nemaD)." Ovo je mjesto gdje na scenu stupa nepre-
kidna <sporedna dramo> povijesti 20. stolje6a: sustavni teror kojim
Izrael w5i genocid nad palestinskim vlasnicima zemlje koju je
wjetskom Zidovstvu obe6alo (ali ne i dalo) Britansko carstvo, a Sto
dovodi do danaSnjih karakteristiEnih oblika terorizma." Ciiela
situacija, koju je prouzrodila Balforuska deklaracija, ne4'eSiva je
mimim sredstvima jer nikakva kolidina dobre volje (niti s jedne od
shana) nikada ne6e nadi6i potebu za nestabilno56u u regiji kako bi
se <opravdalon umjetro pove6anje cijene nafte i osiguralo preko 50
% poho5nje industrijske proizvodnje, a kojaje povezana s oruZjem.
Ovoje mjesto na kojem <<terorjzarn>> opet uzdiZe svoju odvratnu
glavu. Alexandre de Tocqueville opisao je r6gime de la terreur kao
metodologiju 6ija je swha pribliZavanje masa stvarnosti koju su
stvorile elite.'4
Dok se sve ovo dogadalo, na drugom kraju globusa odvijali su se
dogattaji koje ve6ina ljudi tada nije primje6ivala zbog dega se
njihovi konadni rezultati ftoji sada odreduju fivote velikog dijela
dovjedanstva) danas dine misteriozni. Ovo ne bi smjelo biti tako jer
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
su na djelu prljave <<igre>r koje su toliko odite ijasne da ih se ne bi
smjelo uzimati kao usputre igle u plastu sijena.
EUROPSKI KOLONIJALIZAM I (OPIJUMSKI
RATOVb)
1757. Britanci zu sklopili tgovadki ugovor s kineskom dinas-
tijom Qing koji je svu trgovinu izrnedu dvije zemlje ogranidio na
tritar Canton (Cuangzhou). U prvim godinama 19' stolje6abritanski
brodovi prevozili su milijune kilograma kineskog daja u Engleskq
dovoze6i u zamj enu zanjega jedino srebme Sipke.
Nakon Sto je odbio oworiti kinesko friite za britanske indus-
trijske proizvode, u duvenoj izjavi danoj loalju Georgeu_il: _9d
qiantongle rekao; <<lv1i imamo sve Sto nam je potrebno. Ne vidim
nita"Wu vrleanost u neobidnim i domiSljato napravljenim predme-
tima, i od mene za proizvodade iz va5e zemlj e nema koristb>.
Oprjurn je u Kini ve6 dugo wemena bio poznat kao opojry
droga, alije njegova upoteba bila zabranjena carskim dekretom iz
1729. godine." Engleska Istodnoindijska kompamja imala je
ogromn-a polja makova u Indiji" i ilegalno je prodavala opijum u
Kini. Tako je prijalnjoj zabrani o
upohebi opijuma 1796. pridodana
nova mjera drugim carskim delre-
tom kojim se izridito zabranjuje tgo-
vina i prodaja opijuma u Kini. Kad je Alexandre de Tocqueville
I 833. razbijen monopol Istodnoindij-
ske kompanije (ranog primjera
opisao je rdgime de la teweur
diberalizacije> - s uobidajenim kata- kao metodologiju iija je
strofalnim posljedicama prekomjer-
nog ublaZavanja propisa!), Kina je svrha pribliZavanie masa
bila preplavljena opijumom iz Indije i
nisu samo dokoni bogataii ve6 i pro- stvarnosti koju su stvorile
sjedni ljudi postali ovisnici o njemu.
Pred kraj 1838. car Qianlong poslao elite
je svog izaslanika Lin Zexu u Canton
da sprijedi trgovinu opijumom. Ovaj
odvafrri dovjek je jednostavno uzeo
strane Trgovco za laoce i zaf.aLio
njihov odlazak pod prij etrj om Zivota.
Britansh tgovadki predstavnik Charles Elliott pokupio je sav
opijum (britanskih) trgovaca i predao ga Lin Zexu, koji je zatim
isnbsao'devet milijuni srebmih meksidkih dolara (medunarodna
valuta tog wemena) wijedan opljurn u more. Britanci su odmah
poslali svoju vojnu silu u pohod na Kimr" i lako odnijeli pobje$.u
(zbog suwemenbg oruZja fstrategije) protiv daleko qloggbrojnije
ali lole opremljene kineske vojske predvodene generalimakoji nisu
imali nikakvih zranja o modemom ratovanju.
S popisivanjem Nanjingskog spoftlzuma 29. kolovoza 1842.,
Velik; Bhtanija je oswarila svoj prvobitri plan: coftong (kineska
frgovadka asocijicija preko koje su sfranci - zapravo britanski
tlovci - morali foaiti;i-e utinuta, a zatgovinlsu otvorene jo5 detiri
kireske luke (Fuzhoq Ningbo, $hangai i Xarnen), dok je otok
Hong Kong prepuiten Britancima.
Kao Sto iwami urok Drugog svjetskog litaleli u podmuklo
osmiSljenom Versajskom mirovnom ugovoru, Drugi opijg^F gt
bio je-neizbjeZan-rcanltat Nanjingskog ugovolS. Kad je 1856.
Arro*, brod u vlasni$tvu stanovnika Hong Konga, pretafila
skupina kineskih sluZbenika u poftazi za okorjelim kriminalcem,
skinuta je britanskazastava Sto je od verbalnog sukoba eskaliralo u
oruZanirat. U sukob se ukljuduje i Francusk4 a britanska i fran-
cuska vojna sila zaprijetile su glavnom gradu Kine, Pekingu.
U nametrutom Tianjinskom mirovnom spor.tzumu Blttaniji ry
dodijeljena trgovadka prava i pravana otvaranje diplomaskih pred-
stavni5-tava u Pekingu. Kad je ovaj ugovor naredne godine trebao
biti ratificiran, britanska deiegacija (nehh 400 ljudi na broda) ti
bila je natjerana u bijeg, Sto je rezultiralo prisilnim.ulaskom britan-
stih i taniustcih snaga u fetiog 1860' Dinastija Qing odriala se do
KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazrne. com
1911. kadje konad,no slomljena pod pritiskom Zapada. Ono Sto je
Voltaire jednom na rco najnaprednijim i prowijefljenim oblikom
vladavine svedeno je <<zapadnjadkimr dumpossumvolo (<zato Sto
mogrr" i ho6ur) na nedjelotvomi marionetski reXm.
Ovo je samo jedna stmna dokobne igre odigmne u 19. stoljecu u
istodnoj Aziji. Druga je okupacija Vijetnama od stane francuskih
snaga 1862. "
Francuska u to doba nije imala sfrate5kih interesa u ovom dijelu
wijeta pa je za ovaj poduhvat bilo potrebno prona6i izvor samo-
financiranja. On nije imao nikakrru ekonomsku vaZnost, i treba se
ozbiljno zapitan zaEta je Francuska prouaodila gotovo stogodi5nju
patrju ogromnog broja ljudi na dnrgoj shani globusa. Da bi
prikupila novac potreban za osnivanje multinacionalne zlodinaEke
organizacije, nova kolonijalna sila uspostavila je kontolu nad
trgovinom droge u zemlji. Do 1954., kad su Francuzi grubo izbade-
ni iz Vijetnama, francusku vojnu prisutrost u Vijetramu (Francuska
Indokina) kontrolirali su pripadnici Francuske tajne sluZbe. Vojsku
(koja je r:rpr^avo bila privatra) od skoro 40.000 hupa i nekih 350
fancushh vojnih zapovjednika (Legila stanaca) moralo se finan-
cirati od trgovine drogom.
Cijeli ftancuski <<kolonijalnb po-
duhvat u tom dijelu svijeta najve6im
je dijelom bio privatri poduhvat koji
se temeljio na organiziranom krimi-
nalu odobrenom na najvi5im politid-
kimrazinama.
AMERIEKI KOLONIJA.
LIZAII0,I I <<IIEROINSKI
RATOVD>
Danas se dini vrlo dudnim da se
francuska privatra avantura ftoja je
nekolicinu francuskih poduzetnika
udinila vrlo bogatima) rrspjela pre-
tvoriti u ameridku no6nu moru vijet-
namskog rata. Stare kolonijalne sile
stolje6ima su vodile kolonijalnu igru
skrivada: cijeli narodi tjerani su na izrabljivadki rad s ciljem nakup-
ljanja ogromnog bogatstva zawlo mali broj ljudi koji je predstav-
ljao pjenu na baEvama sociolo5kog vrenj4 a Sto su <<majdinske
nacijo postale za kolonijalne driave.
Amerikaje morala nauditi da nije dobro kr5iti dogovor s jednom
od najstarijih civiliziranih driava, Rusijom, samo zato jer je u po-
ziciji da to udini (SAD su upotrijebile nukleame bombe da bi Sokom
natjlrale Japan na predaju, a dogovor koji su Staljin i Roosevelt
skl-opili po pitanju podjele teritorijalnih todaka nakon Drug9g wjet-
skof ratajeodbaden). Ovo prekrleno obe6auje rezultiraloje Korej-
skim ratom. Ono Sto je neupu6enim narodima <<prodano> kao sraz
ideologija nije bilo ni5ta dmgo do li grandiozna igra intelektualno
ogranidenih umova u stilu: <Vidi ! Imam ve6u nuklearku od tebe D !
Korejski poluotok gnrbo je razdijeljen na dvije polovice u swhu
postizanja onoga Sto su Staljin i Roosevelt dogovorili desetljegg
ranije: podjelu regije! Dok ljudi na sjeveru nisu imali nikakvih
zakonskih politidkih prava te su bili robovi ekonomije po nadelu
<jedna mjera za sver>, oni na jugu isto zapravo nisu imali nikakvih
<<pravo> i bili su na!'erani na robovanje korejskim i ameridkim
ekonomskimtiranima.
Prosjednom ameridkom gradaninu (narodito u ono wijeme),
<<razvoi situacije u Vijetnamu dinio se nastavkom sukoba ideolo-
gija koji se desetljeie ranije odigravao na <<drugom poluotoku, tamo
preko>.
Ploti4 alelcandrijski filozof iz tr st-n. e. upozorio je da svakoj
evoluciji teba prethoditi <involucijar>. Sto je, dakle, stvorilo naboj
uVijettamu?
1954., kadje francuski general Navarre izgubio strate5ki vaZan
utvrdeni grad Dien Bien Phu koji je pao u ruke Vijetkonga pod
NEXUS. 13
 briljantnim vodstvom generala Giapa, francuska kolonijalna avan-
tura na Dalekom istoku postala je ratro sirode u potazi za veliko'
du5nim <<ujakom>. Sretna Sto moZe poduprijeti svaki represivni
reZim koji daje <slobodu> divljadkom pusto5enju korporativne
ekonomije, Amerika je uvu6ena u novi vrtlog vojnih sukoba. Ono
Sto je podelo kao posudba vojnih <savjetniko> pretvorilo se u
otvoreni vojni sukob ogromnih raw$era.
Sociopolitidke posljedice ovog scenarija na ditavi svijet bile su
nevjerojatro te5ke. Cijelajugoistodna Azija pretvorenaje u bordel
za ameridke vojnike na redovnom dopustu, a ovaj rat je i opet
najve6im dijelom <<vodilar> Ameridka tajna sluZba. Air America,
CIA-ino avijacijsko krilo, bila je dugo wemena najve6i avioprije-
voanik na wijetu." Dok je vojska vodila rat u skladu s politidkom
doktrinom i u okvinr medunarodnog prava, CIA je financirala
uni5teqie velikog dijela druStva jugoistodne Anje i (zapadne)
Amerike vodenj em poslova s drogom.
Samo zu malobrojni uvitlali da strijela ujedno predstavlja i metu:
na logidkom raani5ljanju utemeljeno demokratsko druitvo ne bi
dozvolilo da njihov vlastiti otpad zloupotrebom pretvori drZavne
strukhre u modus operandi organizi-
rane zlodinadke organizacije. Blum
istide kako je tijekom dva desetlje6a
(sluibene) ameridke vojne prisutro-
sti u jugoistodnoj Aziji, regija pre-
tvorena u (tajnog) proizvodada nekih cijeli
U stvari,
70 posto heroina i opijuma koji se
konzumira u SAD-u." Dilanje dro-
izvrgnut teroru
gom i oru:Zjem osnovni je dio destabi- je samu sebe oslobodita
lizirajuiih taktika'o koje su bile i jo5
uvijek su prisutne u najnapudenijem je njoj
svega 5to
podrudjunaZemlji.
Zanimljivo je primijetiti da su bilo
Britanci u 19. stolje6u koristili Kinu
kao svoj poligon i prodavali ondje
drogu koja se proizvodila u Indiji
(koriste6i se u tu svrhu vojnom silom
Carstva), dok seAmerika sluZila laZ-
nim ratom ftojeg su pla6ali ameridki porezni obvezrici) kako bi
uspostavila logistiku pohebnu za proiztodnju droge pofebne za
pretvaranje ameridkog naroda u Zive mrtvace. U oba sludaja <dru-
Stuena cijena> je bila ogromna, a korist je iz njih izvukao izuzebro
mali broj pojedinaca. Niti jedna od ove dvije epizode ne bi bila mo-
gatabeznanja, nadzora i suudesni5tva najviSih vladinihkrugova (i
<<visokog druSwa>).
Koga moZe iznenaditi spoznaja da Izraelska tajna sluZb4 Mos-
sad" vodi sliEne operacije u Libanonu? Lokalna opozicija ovoj neza-
konitoj industiji droge ftako je to istaknuo koberlFisku Indepen-
dentu od ll. prosinca 2002.) glavni je poketad koji stoji ua<&ero-
rizmar> Hezbolaha. Podetkom 2003., novine i televizijske postaje
dobro su se zabavljale <informiraju6i> svijet kako su operacije sa
sjedi5tem u Izraelu preplavile yuppijevsku scenu drogom ecstasy.
To Sto su mediji koji su najve6im dijelom u Zidovskom vlasni5wu
izvje5tavali o ovakvim Zidovskim protudruitvenim aktivnostima
aludiraloje najednupuno vafuiju agendu.
Odmah iza toga mediji su pokrenuli histeriju sa SARS-om. <Si-
lovanje Irako> spasit telqael kupovanja skupe nafte i osigurati da
<Veliki brab> jo5 dugo wemena postupa s nedjelotvomom arap-
skom opozicijom onako kako to dini s palestinskim narodom.
Iranska protuafera zasjenilaje najve6i dio Reaganova predsjed-
nikovanja, a sumnjive <<aktivnostil> na avionskom uzleti5tu Mena u
Arkansasu (za wijeme dok je Bill Clinton w5io duinost drZavnog
guvemera) vodile su do predsjednidkog mandata G. H. W. Busha.
Iza svega ovoga zasigurno 6e slijediti otkrivanje slidnih <aktivno-
stb> koje su se u meduwemenu dogodile (ako i kad sadainja omda
oko medija pukne). Robbins" detaljno opisuje umije5anost CIA-e
(prekoAirAmerice) u ove neobidne dogadaje.
14. NEXUS www.nexusmagazne.com
Dolazim u napast pomisliti kako bi najsigumijr naltn za za-
ustavljanje ilegalne frgovine drogom i oslobadanje wijeta po5asti
indusfrije droge bio frenutaduo raspuitanje tajnih sluZbi. To bi
spasilo puno Zivota (ili bi ih se udinilo manje Zalosnima). Ho6e li se
to ikada dogoditi? Odgovor je jednostavan, <<Ne!> Ovakav potez
uklonio bi jedno od najdjelotvomijih sredstava (elitistidke) vlade za
kontolu masa: sveprisutro kori5tenje izrniSljotina o <macionalnoj
sigumostir> kao dimnoj zavjesi iza koje se odvijaju <<tajne> akcije
koje su toboZe u interesu nacije.
KORPORA ITVI\{OST PROTIV DEMOKRACIJE
Novi politidki poredak koji ide nrku pod ruku sa stapanjem
komunizna i kapitalizrna u globalistidku politiku kula je od karata
bez ikakve realne odrZivosti. Mradna je dinjenica da nekih 200 mul-
tinacionalnih (tansnacionalnih) korporacija konfiolira, a njihovi
dionidari posjeduju preko 95 posto cjelokupnog <<privatrog>>biz-
nisa koji se ne nalazi u posjedu pojedinadnih privatorih osoba, i da
oni ubiru najve6i dio koristi. Druga shana ovog novdi6a je dinjenica
da sva ova ekonomska aktivnost zapo5ljava samo nekih 0,3 posto
wjetske radne snage.'
Iz ovog pro:r,laz;- da korporativnu
ekonomijq koja snosi odgovomost
za ve6inu aktivnosti koje kontinuira-
je no i sve vi5e unazaduju kvalitetu
svijet Zivota (sveg ilvota), u ovom podrZa-
vaju i privatri i javni sektor: ne samo
nacije koja da osiguravaju veliku ve6inu radne
snage, Sto znadi potebna sredstva za
kupnju proizvoda korporativnog sek-
u ikada tora, ve6 i donoseve6inu svihprihoda
od oporezivanja. Medutim, 1983.
dobro udio svih poreznih davanja od korpo-
racijskih poslovnih poduhvata i
poduzetnika u Njemadkoj iznosio je
13,1 posto;nakon 13 godinaKholova
upravljanja, ova brojka je smanjena
na 5,7 posto." 1955. kanadski korpo-
racijski sektor platio je oko 25 posto svih poremih davanja; do
1998. ovo je smanjeno na l2,2posto.'o
Moorf daje podatke za SAD koji pokazuju istu <tpridu>:
. izrnedu 1979. i 2002. dohodak najbogatijih Amerikanaca
nar astao j e za I 57 Yo, dok je dohodak naj siromainij ih pao za 20% ;
. profiti 20 najunosnijih <<poslovar> na wijetu od 1983. godine
narasli su za 362,4 posto; nakon posljednjeg kruga <spajanjo> u
naftnoj industriji, profiti nafoiih kompanija narasli su za 146 posto
u wijeme kad su naffni moguli jadikovali kako <<niSta ne zaratluju>!
(gorka dinjenica je da se globalna ekonomija, kao i prije nekih 80
godina, opet doslovno utapa ujeftinoj nafti!);
. 2001 . godine 44 od 82 najve6e korporacije u SAD-u platile su
poreze u visini odlT Yo, dok je <dovjek s ulice> platio 35 %; 17 %
arneridkih korporacija uop6e nije platilo porez, dok je sedam
korporacija u svom zah{evu za povrat porcza za 2001. godinu
twdilo da suplatilevi5e poreza odpropisanog i zahtijevalepowat;
. 1.279 korporacija s prihodima koji prelaze 250 milijuna
ameridkih dolara ili vi5e u 2001. godini nije platilo nikakav porez i
i{avilo da nemaprihoda za oporenvanje.
Trjekom osamdesetih kad je traz <globalizacijo> postao krila-
tica, biloje puno onih koji-9u podeli govoriti o <dvoke6inskom dru-
StvD). Martin i Schumann" su na prijelazu u novi milenij govorili o
druStvu 80:20. Koliko 6e jo5 pro6i vremena dok <demokratskor
druitva ne degradiraju na 90:10 ili za Sto ima sve iierazlogaza
bojazan 6ak i na <druStuo> 99: I ? Imajuii na umu sve prethodno na-
vedene dinjenice ftoje su samo wh ledenog brijega), jedino razum-
no pitanje koje se javlja je: kako su stvari otiSle tako daleko? Nije li
ovo doba u kojem imamo gotovo globalnu ekonomiju" u kojem
samo nekoliko okorjelih drZava jo5 uvijek u potpunosti odbija
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
po5tivati ljudska prava (s koncentacijskim logorima i genocidnim Biv5i ministar financija Paul ONeill napisao je lnjigu o razdob-
taktikamaprema etnidkim manjinama)? Nije li ovo <doba informa- lju svog boravka u vladi. On najvi5e rasvjetljava dogadaje kad
cijor gdje ie vijesti prenose uZivo i moZemo sazrati sve Sto je uop6e spominje kako je predsjednik G. W. Bush gotovo odmah po preuzi-
mogu6e saznati? manju duZnosti (viSe od pola godine prije 11. rujna) izdao vladi
U Venezueli, zenrlji kojoj naffna industrija koja cvate na nesta- nareilenje za akcrje koje su kasnije <<prodane>> ameridkoj javnosti (i
bilnosti ve6i dio stoljeda nije dopustila uspostavu stabilne vlade, svijetu) kao odmazda za ll rujta. U Sezdeset minutrom intervjuu
biv5i vojni duinosnik vodi prilidno bearadni rat protiv Ameridke ll. sijednja 2004., ONeill je s dopisnikom postaje CBS News,
tajne sluZbe. General Melvin Lopez u intervjuu za venezuelanski Lesleyem Stahlom, rirzgovarao o ovoj nevjerojatnoj situaciji Sto
drZavni radio 21. tavnja 2002. izjavio je da iza pokulaja drZavnog uklanja svaku sumnju koja se nad nju nadvila. Krajnje je wijeme da
udara protiv predsjednika Chaveza ll. tavnja2002. stoje ameridki wjetski intelektualci na ovo obrate paZnju.Akcije <d<rupne nafte>>,
tajni agenti. Potebno je odvagnuti negiranje sluZbene Amerike i <<rata protiv droge> i <<rata protiv terorizrnar> pretvaraju na"S mali
<govoikanju koja dolaze iz Bijele ku6e; ameridkog predsjednika plavi planet u ono Sto je njemadki znanstvenik i filozof P. J. Beumer
G. W. Busha, kojeg su i samog proglasili jo5 1858. prepoznao u svojoj Natugeschi-
<<Firerom>r, moglo se duti kako zahtijeva chte (<<Prirodnoj povijestil>): <groblje na
Chavezovu smjenu ftoji je dva puta izabran kojem 6e u bududnosti postojati razvijeniji
uvjerljivom ve6inom glasova) i postavljanje Blum istiie kako oblici Zivoto> - pod pretpostavkom da ie to
<demokratskog> vode. Ne zabrinjava toliko <grobljo pripremiti <sada5njb> iivot.
dinjenica Sto intelektualna razina neke osobe je tijekom dva Oautoru:
dopu5ta davanje ovakvih budalastih izjava, Rodom Ausftijanac, dr. Siegfried E. Tis-
ve6 Sto to dopuita njegovapublika. desetlje6a chler stekao je 1977. doktorat iz geologije na
sveudili5tu Leopold-Francis u Innsbrucku.
AMERIKA TERORfiLIRA SVIJET
(sluibene) Otada, on je aktivan na pet kontinenata, kao
geolog na sveudili5tu (naAustijskom rudar-
Jedanaesti dan mjeseca rujna bio je naj-
.v!
amencKe voJne skom fakultetu), u vladi ftao predsjedavaju6i
presudniji dan 20. stolje6a i podetka tre6eg
za rudarstvo u Transkei, biv5oj juZnoaftdkoj
milenija: prisutnosti u <domovinb gdje je osnovao Odjel za geolo-
. 1920. Liga naroda donijela je dekret
kojim se Balfourskoj deklaraciji dodjeljuje jugoistoinoj Aziji, Ska isfiaZivanja), te u industiji ftao savjetrik
za upravlj anj e eksploatacijom minerala).
status medunarodnog <dcredibiliteta>;
. regija pretvorena 2001. prihvatio je status gostuju-
I 973. pud kojegje podrZala CIA
6eg profesora na odsjeku za socio-
vlasti Salvadora
dovodi do skidanja s
Allendea, demokratski izabranog u (tajnog) logiju sveudili5a u Grazu, Ausfrija,
kako bi predavao etiku aunosti u
predsjednika Cilea;
. proizvoilada nekih okviru kolegija koji se bavi sanira-
1995. sud u New Yorku Progla- njem lciza i katasffofa, a kojeg slu5aju
sioje krivima grupu iranskih politid- 70 posto heroina i postdiplomanti na vi5im funkcijama u
kih izbjeglica za postavljanje i aktivi- vladi i industriji. Od svibnja 2003. on
ranje bome u podzemnoj garaZi opijuma koji se je i gostuju6i profesor na sveudili5tu u
jednog od nebodera Svjetskog ftgo- je
Riau, Indonezija, gdje osnovao
vadkog centra; konzumira u Centar za etiku i znanost. Trenutadno
. 2001. sru5ena su oba nebodera organizira posao di56enja tankera na
Svjetskog frgovadkog centra nakon
SAD-u otoku Batam u Indoneziji.
Sto je na njih izvr5en napad u <dtolly- Dr. Tischler 6e rado primiti i
woodskom stilur>. Nitijedan <dokaa> odgovoriti na va5e komentare na e-
kojeg su vlasti iznijele pred javnost mail adresi: setex0 I @yahoo.com.
nije nimalo vjerodostojan, a ne iule- Za detaljniju biografiju, posjetite
naduje niti neodredeno inaiavanje web-stranicu: http://resumes.
medija prilikom izno5enja jo5 jednog yahoo.com./setex0 1 /siegfriedtischler.
suludog <izvje56o> o navodnimpodiniteljima ovog gnjusnog dina- Dr. Tischler govorit 6e o globalnoj naftnoj politici i s njom
U stvari, cijeli svijetje izrrrgnut teroru nacije kojaje sarnu sebe povezanim temama na NEXUS-ovoj konferenciji u Brisbaneu u
oslobodila svega Stoje u njoj ikada bilo dobro' rujnu2004. godine.

Biljelke: 1939.; Kronberger,H.,Blutf)r Al !d<rv zanaftu>), Uranus, Bed,

L Kao i sa svim (izumimD), i nad ovaj
se nadvila sjena Sovi- 1998., ISBN 3-901626-08-5, Sest desetlje6a kasnije obnavljaju
nizrna. Angloamerikanci twde da zasluga za ovo pripadaFlorence ovu sfiavidnupridu o drugompo velidini <<biznisu> nakontrgovine
Nightinga6 koja je ubrzala nastanak ove humanitam-e mjere !-ijg- drogom; Yergin, D, Nagyada: potraga za naftom, novcetn i moii,
nekoliko godina kasnije). Tou-chstone,-New York, 1993., ISBN 06'1-1799-32-0, iznosi
rcilr frinstcof rita ltqi se <<dogodio>>
cjelokupnu povljest naftnog biznisa (primjedba urednika: ova
pokazalo da je nehumanost
Ako niSta drugo, ovo je jednostavno -omogu6ila
ljudima da se lniiga Je dragocjeni izvor podataka, ali predesto je gdito {a
tehnolo5ki uniptijede"og ratovanja
<grobude>. doleseni <<zat<[uecU najvedim dijelom predstavljaju <<ispiranje
'
2.Z,aoaniuiute ie da niti iedna institucionalizirana zranost jo5 -
ljage> s kriminalnih radnji duinosnika).
uviiek niie 6r6ved niti iedno iedino ishaZivanje o uEincima ove 4. Korporacijski nasljednik Standard Oila (udruien s I. G.
o*ornn. otbtniene <diuiskog-kao stania>. Cini se da nikoga ne brine Farbenom) vodio je koncentracione logore u Njemadkoj tipkom
rW. G. i A. Chaitkin, George
oEp.iroOoott ovakvih-swari Sto se dini da niko.ga nije briga drugog svjetskog rata. Vidi Tarpley,
niti za posliedice industijalizirane poljopriwede i stodarstva. . . Bw\ :- neiutorizirana bio grafii a, potraZite pdf-format na web-u
- l.-fir.rtnu, e.., 1ttviig: Wandlin[ der Wettmacht d/ (diatni
rat promje# u'globalioj mo6i nafto), Goldmann" I-eipzig,

www.nexusmagazrne. com NEXUS. 15

KOLOVOZ. RUJAN 2004.
 Biblioteka "S/o vo zd rav a" vam redstav

\t
GffiKWtuffiffiffi
Postoji alternativa programu I2 korakat Uz pomoi ove praktidne i udinkovite
tcrapijske knjige moZete prekinuti ili smanjiti bilo kakav oblik ovisnosti. Urnjcsto
da se posebno bavi svakim oblikom ovisnosti (npr. piiem, pu5enjem, prejedanjenr,
kockanjem...), pristup ovisnostittia je 5iri, odnosno "globalan". Racionalan pristup
dr. Horvathautemeljenje na znanstveno potvrdenim metodattra, naglaSavapreuzi-
manje odgovornosti za svoja djela i nije r.rvjetovan prepu5tanju "vi5oj sili". Citatelji
28x21 cm nrogu nauditi vi5e o posljedicama (dak i o moguiim dobrobitimcr) ovisnidkog
meki uvez, angaZmana, drukdijim nadinirna svladavanja problema, razumijevanju potreba i
216 stranica, uspje5nom stavu prema njima, o tome kako stvoriti novi stil Zivota i sprijediti
recidiv. U knjizi se nalaze brojne vjeZbe, pitanja za samoanalizu i savjeti za stva-
ctJENA 190,00 kn ranje osobnih planova za promjenu.

KNJIGE MOZETE NARUEITI UZ 30% POPUSTA I BEZ PLAEANJA POSTARINE NA

tel./fax: 01 3834 759 ili GSM: OgB 472 717 te na adresi: "fit€?zU', Braie Cvijica 21 , 10000 Zagreb,
E-mail: slovo@slovo-ito.hr nikola.navracic@zg.htnet.hr
Pla6anje pouzecem ili opcom uplatnicom na Ziro radun kod Zagrebadke banke: 2360000-1100978300

Carobni lijek protiv ralffi

dr. med. Daniel Vasella, Robert Slater
Kako mata narandasta kapsula ponovno piSe povijest medicine
"Dr. Vasella je u ovoj pripovijesti iz prve ruke s nama podijelio uzbuclenje
il*rr{$
j;:i1i'"'i::ii:
otkrica i rada Sto stoji iza Cleeveca, novosti u lijedenju raka koja je privukla ^,,'
po"ovno
"11i.!1:
/"
, ,,^"., "^li".j
,:;.e.u
pozonlost cijctoga svijcta. Knjiga svojirn jasnirn primjerima i pridama pacijcnata ^(rrtrrril
5t ' '

*- ,L./
pokazuje kako se znalto-st, medicina, samilost, pacijenti i rizidne poslovne odluke
isprepliiu u poc{mdju {?trtnaceutskog razvoja lijekova. Dr. Vasella objalnjava kako w
sc doslo do djelotvomog novog lijeka koji je ljude koji se bave proudavanjem ra(a
ispunio energijom, a lijednicima popnt mene dao novo jako oruZje i potpuno novu
@m
stiategiju kako.la potoogtt",no niSim pacijentima oboljelima od raka."
--dr. mctl. George D. Dernetri, direkior Onkololkog centrazasarkcjrne i rak
kostiju, Institut za rakDana-FarbeL Mediciqski fakultet Harvard
22x15 cm
tvrdi uvez,
240 stranica,
cIJENA 160,00 kn
,.lskrena koji je imao moralne ltrabrosti staviti na trZi5te lijek za
i straZna prida Dana Vaselle, odvaZnog dovjeka
Sadicu pacijenata od'rJka. Mnogi'od njih dugu3u iu6: zi*t toj oiluci, medu ostalima i moj4 supruga. Sretan sam Sto
*"t:T,:fi'#i:3:H"*::{i,:?}:3-"ffiH*'f"'''
, r ',,,-;,,,,,.. ,, , L,bdwLry. si* v'*:-g;*" fl?E
 Oelee.lNt ZnxoN Pnorv
GloBALlsnercn PmNovA

U sljedetem stoljeca ie nacije kalwe danas pomajemo biti stvar prollosti; sve fiiave 6e
priznavati j edinstvenu, globalnu vlast.
- Srobe Talbott, drZavni tajnik Clintonove administracije
citirano u magazinu Time,20. srpnja 1992.'

Vizionar probutlen socij alnom nepravdom

Branit tu istinu, iak i aka ju nitko ne bude branio tn mene, pa iak i ako nitka drugi ne
budevidioonoitojavidim'
- Malcolm Mccrure

'alcolm
McClure mogao je zawsiti seriju neobidnih izuma i izraditi altema-
tivne izvore energije primjenomnove fizike danije bio tako duboko zabrinut
zbog politidkih previranja u wijeme njegovog sazrijevanja. OdrastavSi u
malom australskom ruralnommjestu u drZaviVictori4 kao djedakpokazivao je rane anako-
ve inovativne nadarenosti kroz svoju sposobnost da 2dvojijednostavnu srZ iz komplici-
ranih teorija i procesa.
JoS dok je bio dijete, njegova sfrast prema astonomiji i fuici odvajala ga je od njegovih
vr$njaka dok se zadubljivao u vlastite laboratorijske eksperimente i dok je kroz teleskop
no6upromatrao nijeLda.
Tijekom l9S0-ih i ranih 1990-ih, odrasli Malcokn McClure bavio se istaiivanjima na
podrudju fuike i predavao je prirodne znanosti, dok se puno Siri eksperiment.provodio na
iocijalnoj, kultumoj i politidkoj strukturi svjetskog stanovniStva i njegovih nacija.
Prije ve6ine drugih, Malcolm McClure osjetio je stisak druitvenih promjena koje su po-
mele svijet kao posljedica globalizaclje. Metlutim, za razliku od drugih promatrada, osjetio
je da nije u stanju prihvatiti socijalnu nepravdu kojaje pratila takve naizgled bezazlene
politike kao Sto su <ekonomski racionalizam>>, <deregulaciju i <grivatizaciju. Njegova
uznemirenost dovela je do toga da je neodekivano promijenio smjer svog Zivota prema
pitanjima socij alne pravde.
- Kroz stav koji on sam zove <<zalaganje zaistinu (bez obzira na sve)>>, on je otada usredo-
todio svoje djelovanje na originalan i snaZan druStveni pokret koji velikom brzinom zado-
biva medunarodno primanje i nezaustavljivo se Siri preko granica Austalije. On svoj
koncept naziva <<nepolitidkim i izvozivim bilo gdje>.
'tnaiavanja, on ima svoj
Iako g. McClure prizraje da postoje mnogi oblici socijalnog
vlastiti ideal postizanja socijalne pravde koji ne ukljuduje uobidajene populistidke sfranke,
tustove mozgova, socijalne i humanitame organizacije, peticije i politidke demonstacije.
Eve Hillary @2004 Elegantre u svojoj jednostavnosti, ideje Malcolma McClurea pobudile su zanimanje nekih
Preveo: otvorenih aktivista i mislilaca.
Kre5imir Juki6 Ovo je prida o Malcolmu McClureu i njegovom zalaganju za demokraciju u svijetu koji
se velikom brzinom ke6e prema jedinstvenoj wjetskoj vladi i ekonomiji. On
je dovjek dije
su wijednosti u oStroj Juprotnosti s wijednostima ovih bumih wemena. Za neke
E-mail : evehillary@smartchat.net.au
neshvatljiv, zadrugejunalq onje dovjekkoji nepriznaje nikalnrutiranijuprivremene vlasti.
Malcoln McClurL uskisio je obidajni zakon iz bezgranidnog carstva duha, iz ustava i iz
ViSe informacija o Malcoknu
svih drugih vaZnih i svetih doktina demokratskih ljudskih prava u koje je 6wsto usaden, i
McClureu i inicijativi UPMART ponovno je primijenio njegove principe nahitrepotebe ljildiu dana.Snjem.svijetu.
moZe se pronaii na web-stranici: ' Neoplioino je prvo objasniti jedinstvena i sloZena obiljeZja ovog povijesnog razdoblja,
http ://www.upmart. org da bi se moglo bolje razumjeti doprinos g. McClurea.

KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazrne.com NEXUS. 17

 Svijet - premija u divljem natjecanju
Snagefnancijsl<og kapitalizma imale su joi jedan dugorcian
cilj, ni.Eta manje nego stvaranje sujetskog sustavafinancijske kon-
trole upivatnimrukama kaji bi bio u stanju dominirati politiikim
sustovima svih zemalj a i suj etskom el<onomij orn kao cj elinom.
- Carroll Quigley, profesor povijesti predsjednika Clintona na
Sveudili5tn u Georgetownu, citat u njegove fujige Tragedy and
Hope: A History ofthe World in Our Time (1966)
Globalizacija i njenajedinstvena svjetska vlada nikada nisubile
tajna. Bilo je mnogo otvorenih najavaiznaji5ih sluZbenih izvora
koji su nas na njen dolazak takotler podsje6ali ubacivanjem parola
kao Stoje <globalno upravljanje> u na5jezik.
Ctan Viie6a za vanjske odnose SAD-a James Warburg najavio
je jo5 1950-ih: <knat 6emo svjetsku vladq svitlalo nam se to ili
ne.> Biv5i zamjenik ameridkog drZavnog tajnika Richard Gardner
1974. je izjavio:. <<Ukratko, kuia wjetskog poretka morat 6e biti
izgradena od detalja prema op6oj ideji. Konadni krug utke oko na-
cionalnog suvereniteta, nagizajati
ga dio po dio, posti6i 6e vi5e od sta-
romodnog vojnog napada...>
Napad od detalja prema cjelini
pokrenuo je najve6u globalnu redi-
stribuciju bogatstva i mo6i Sto ju po- <<Prikladnije ime za fa[lr;am
vijest pamti. Smije5no je i pomisliti bilo bi'korporatizamt rjer on
da tolike mo6ne osobe koje su bile
tako ljubazne najaviti nam promjene predstavlja fuziju drZavne i
u svjetskomporetku nisu imale orga-
nizirani plan. Zaista, taj plan postaje korporacijske modi.>
vi5e nego odigledan kad se promotre
dogatlaji u proteklih 20 godina. JoS - Benito Mussolini
su odigledniji zakoni koji su rsvojeni
da bi se potkopao suverenitet nacija
dio po dio i korak po korak, kako bi
se mogao dow5iti posao centraliAra-
nja vlasti u rukama malobrojne elite.
To je postignuto primjenom specifidnih ijasno definiranih koraka.
Dvadeset godina kasnije vidljivo je da su se rnnoge promjene
zaista dogodile, ali ne uz pristanak naroda. Bez pristanka kroz
demokatske procese, jedinstvena wjetska vlada tehnidki djeluje
bez autoriteta.
1. korak- rasprodaja javneimovine
Vlade su, uz laokodilske suze, rutinski o5ho rezale budLete za
obrazovanje, zdravstvenu zaititu, osnovnejavne sluZbe i socijalne
programe. To je uzrokovalo krize, ali su javnost, uvijek Zeljnu spa-
sa od sftane <djelotvomijeg> upravljanja u <grivatrim rukamo),
doktori propagande paZljivo pripremili prije nego Sto su se po-
litidari podeli rjeiavati javne imovine tijekom 1980-ih.
Dok su glasadi razbijali glavu oko toga kojem 6e kandidatu
pokloniti svoje glasove, takozvane <demolsatske> zemljebile suu
kandZama dvadesetogodiSnje epidemije korporacijskog
podmi6ivanja i dvolidne politike. Politidari iz svih ve6ih stanaka
izglasavali su desetine zakona kako bi omogu6ili da multinacio-
nalne korporacije postanu vlasnici lokalnih industrija, obradivog
zemlji5ta, banki, vode i drugrh prirodnih bogatstava, i da stranci
preuzmu nacionalne javne institucije kao Sto su bolnice, drZavni
organi, poStanske sluZbe, telekomunikacije i komunalne sluibe.
Madine sluZbe za odnose s javno56u zvale su to <globalna slobod-
na trgovinor, <ekonomski racionalizaro>, ili <<privatizacijo>.
Javna imovina, bogatstva zemlje i suverenitet nacije predani su
u ruke korporacija. Ovaj fransfer omoguiili su zakoni koje su
izdali partamenti da bi sluZili interesima korporacija, a doneseni su
bez j avne rasprave ili pristanka.
18. NEXUS www.nexusmagazine. com
2.korak- stavljanje nacionalnog blaga pod hipoteku
U zemljama kojima vlada Povelja o gradanskim pravima i
ustav koji garantiraju da je vlada od ljudi i za ljude, kongresi i
parlamenti bili suwlo zauzeti izradom gomilanacrtanovih zakona
i usvajanjem zakona kako bi intemacionalnim bankarima omogu-
6ili da dovedu do bankrota, preuzmu ili se stope s nacionalnim
financijskim institucijama (Sto se nazivalo <deregulacijom>> i veli-
Ealo kao proces koji je svima na korist). To ukljuduje i <<plutanje>
nacionalne valute kako bi se uklonila svaka konfrola, pri demu se
novcu dopuita da se slobodno prelijeva u zemlju i izvan nje (osim,
naravno, ako privatni gndani poZele napraviti medunarodni
prijenos svote ve6e od 10,000 dolara, u kojem sludaju ih se
zumnjidi zapranje novca - Sto se smatraprihvatljivim razlogom za
stogi nadzor nad poj edincem).
Svjetska elit4 meilutim, svakoga dana na trZi5tu deviza i valuta
prebacuje po L5 bilijuna dolara, i ekonomija bilo koje drZave mo-
Ze biti trenutno uni5tena manipulacijom njenog plutajudeg tedaja.
Pokazalo se da je to globalistima vrlo korisno u situacijama ka-
da se javljaju populistidki antigloba-
listidki pokreti. Njih se moZe u tre-
nutku ugu5iti globalnim kamatnim
stopama koje drZavi mogu narnet-
nuti te5ke ekonomske probleme, za
Sto je dovoljan jedan pritisak prstom
na tipkovnicu negdje u sjedi5tu
Svjetskebanke.
Globalizacija kroz korporacij-
ske drZavne udare
Korporizacija, lokomotiva koja
pokre6e ekonomsku globalizaciju,
mogu6a je zahvaljuju6i poslu5nim
politidarima Sirom wijeta koji su
stvorili tisu6e zakona koji multinaci-
onalne korporacije Stite od konku-
rencije nacionalnih kompanija i ma-
lih privatnih poduze6a. To se naziva <goravnavanjem terenu - Sto
je prilidno zanimljiv inaz,imatno li u vidu da korporacije ne pla-
6aju porez na svoj profit. Istowemeno, lokalni poduzefirici optere-
6eni su visokim porezima i vi5e nisu za5ti6eni tgovinskim grani-
cama.
Politidari Sirom svijeth ofvaraju svoja nacionalna wata gladnim
predatorskim korporacijama i njihovim globalnim investitorima.
To se odvija zastraiuju6om brzinom. Godine 2000., bilo je 37,000
korporacijskih udruZivanja koja su se dogodila Sirom svijeta.
UdruZivanja su bila djelotvoma, jer sada su 51 od 100 najve6ih
ekonomija na svijetu korporacije. Globalizacija ide na ruku boga-
talima, koji postaju sve bogatiji.
Dok je imovina tri najbogatije osobe na svijetu ve6a od bruto
nacionalnog proizvoda 48 najslabije razvijenih zemalja, 4l milijun
Amerikanaca nema zdravstveno osiguranje. Cak i srednja klasa
osjeda posljedice, jer se u obiteljima s dvije pla6e radi sve duZe.
Sjedinjene Ameridke DrZave, neko6 bogata nacija s golemim
resursima i sposobnom i bogatom radnom snagom, sada ima naj-
vedu nezaposlenost u zadnjih skoro deset godina. Besku6nici otvo-
reno Zive po ulicama jer su skloniSta prepuna. Barem 15 ameridkih
gradova poduzima mjere za ry'e5avanje ove krize, ali ne jamdenjem
osnovnih ljudskih prava i sloboda ili preusmjeravanjem sredstava
za zbinjavanje osiromaienih, nego dono5enjem zakona koji
besku6nicima zabranjuju <<u javnosti obavljati aktivnosti vezane
uz odrZavanje Livota>> ftao 5to je pranje i jedenje). U mnogim
ameridkim gradovima policija dijeli globe beskudnicima koji zbog
svog siromaStva prekrie lokalne propise, Sto je bez sumnje nov
izvor prijeko potebnih javnih prihoda, uzlne li se u obzir da
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
multinacionalne korporacij e ne pla6aju poreze. elstremno bogatih pojedinaca koji imaju hipoteku nad svjetskom
Sto je ioS gore, skoro polovina svjetskog stanovni5tv4 koja je imovinom (bez pristanka vlasnika). Svjetski kongres ukljuduje
sada postala izvorjeftine radne snage za korporacije, Zivi s manje Generalnu skup5tinu i Vije6e sigumosti Ujedinjenih naroda, NA-
od 2 dolara dnevno. Ali Svjetska banka ima joi planova za njth. TO kao policiju, a svjetsko sudstvo je Medunarodni sudpravde.
Lawrence Surnmers, glavni ekonomist Svjetske banke, izjavio je - Za razliku od debelih parlamentamih z.akona, ustavi mnogih
<Oduvijek sam smafrao da su slabo naseljene afridke zemlje nedo- demokratskih zemalj4 Povelja o pravima i Magna Carta elegantro
voljno zagadene... odretlena kolilina zagatlenja opasnog po zdrav- izlalavaju obidajne zakone zajednice - zakone koji podrZavaju
lje trebala bi se oslobadati u zemljama s najmanjim tro5kovima, a standarde zajednice u vezi s moralno56u, prirodnim zakonom i
to su zernlje s najniZim dohocimo>.' zdravim razumom. Parlamentarni
Globalizacija iz tre6eg wijeta izvladi zakoni su desto u neskladu i potpu-
novac, a wa6a mu zagadenje. Politi- koje
<<Za,kon izr.'-a;n ovlasti noj suprotrosti s ustavnim zakoni-
dari to nazivaju <industrijskom re- ma Ustav SAD-a i ustavi raznih
formom>>, i nedemokatski ju name-
pruia ustav nije zakon; u zemalja Commonwealtha jamde da
6u bez autoriteta ili jurisdikcije, u whorna vlast ostaje u rukama naro-
korist svjetske elite.
potpunosti je nevailefli da, koji imaju pravo odbiti poStovati
U meduwemenu, novonastalo si- mrtav; ne daje nikakva prava; loie zakone. Ti lo5i <<zakonil> koji
romaitvo uzrokuje nedostatak novca sluZe interesima korporacija i mo6-
od poreza. Kako bi nadoknadili pri- ne namede nikakve obYeze; ne nih elihdh grupa sve de56e bivaju
hode izgubljene zbog korporacij- prepoznati kao iskvareni, nepraved-
skog nepladanj aporeza, politidari su pruZa nikakvu za5titu...)> ni, protuustavni i ilegalni od sfrane
morali donijeti nove zakone koji po- pojedinaca i grupa koje stvaraju mo-
- Quick i Garran, The Annotated Consti-
gatlaju one dija su primanja ionako 6nu viziju postkorporatizura/post-
sve manja. Porez na robu i usluge, ili tution of the Australian Commonwealtht globalizrna.
porez na dodanu wijednost koji su
namebruti poho5adu i osnovnim na- Svjetski globalizacijski labora-
mimicama kao Sto su mlijeko i kruh, torij - sretnazemlja
politidari uAushaliji, Novom Zelandu i Ujedinjenom Kraljevstvu Otkad su zubi korporatizrna zagizli u Ausbaliju 1980-ih,
uveli su usvajanjem ilegalnih zakona (bez referenduma) kojima se eliminirano je vi5e od, 45Yo obiteljskih gospodarstava. Farme su
ve6ina glasada snaZno protivila. Usprkos ilegalnosti ovih zakona, pritisnute uza zid <goravnavanjem tereno), dolazak korpora-
ve6ina ljudi jo5 uvijek pla6a porez na robu i usluge, ali ih sve vi5e cijskog agrobiznisa pfisiljava farmere da prodaju zemlju ili se su-
uspje5no prkosi ovim zakonima. ode sa zapljenom. Devedeset posto svih poslova u Australiji danas
je u rukama transnacionalnih korporacija. To je dovelo do smanji-
Novizakoni bezjavne rasprave ili pristanka vanja broja zaposlenika kojeje kroz proteklih 20 godinaAustraliju
Bez savjetovanja s biradima, politidari Sirom svijetapotpisali su
multilateralne ugovore s Ujedinjenim narodima i drugim nadna-
cionalnim globalnim organizacijama. Ovo potpisivanje obidno je
popra6eno usvajanjem zakonodavnog akta u parlamentu ili kon- / - Koliko ljudismo izgubili u J
gresu kojim se ugovor ukljuduje u doma6i zakon, takoder bezsa'
{\ Iroku ovo.it.iedon? .t
vjetovanja s biraiima.
* -/-
Ve6ina nacionalnih, drZavnih i intemacionalnih zakona napisa-
nih u proteklih 30 godina stvorena je da bi sluZila wjetskoj po-
./- =r
/'- Nijednog, 9l!
litidkoj i korporacijskoj eliti, jer su politidari u vladama Sirom
svijeta, povladuju6i elibrom sektoru jedinstvene svjetske vlade, Predsjedniid

r
'.
- *r,t*.- /
stvorili, usvojili, donijeli i ratificirali milijune legislativnih akata u
obliku parlamentamih zakona, dekreta, amandmana, sporazuma i
ugovora. Meilutim, u vedini ustavnih demokacija, politidari ne-
maju nikalaru mo6 osim one koju su im povjerili glasadi i koju im
daje ustav. To je sludaj u SAD-u, Australiji, Novom Zelandu, Ka-
nadi i drugim zemljama.
:J):'*,1-t=
Medu poj edincima poput Malcolma McClurea i grupama Sirom
svijeta sve vi5e jada svijest da su ovi zakoni, doneseni bez pristan-
kalavnosti, tehnidki nevaLeti. Ilegalnim ozakonjavanjem, izdaj-
nidki politidari stvaraju izdajnidke vlade koje postaju sluge glo-
balne vlade. Te stnrkture formiraju globalnu pritajenu vladu koja
skpljivo deka wijeme kad 6e im svjetska imovina i ljudi biti u
potpunosti predani u ruke.
Svje*ka vlada osnovala je sve poffebne instrumente, ukljudu-
ju6i i Svjetsku zdravstvenu organizaciju, globalnu zdravstvenu
policiju, i Svletsku rgovinsku organizaciju (WIO), koja sluZi kao
ngovinska policija i osigwava da sve korporacije imaju sigumo
trZi3te za svoju robu, 6ak i kad se to protivi Zelji naroda - kao Sto se
dogatta kad WTO redovno prijeti pravnim mjeryma zemljama kojg
ne Zele kupovati genetski modificirane proizvode. Svjetska banka i
Mettunarodni monetami fond sluZe kao svjetski bankari, klika

KOLOVOZ - RUJAN 2004. wwwnexusmagazrne.com NEXUS. 19

koStalo milijune izgubljenih radnih mjesta na obiteljskim gospo- Ljudi su na podetku bili zbunjeni i smeteni kaosom, i nisu bili u
darstvima u proizvodnom sektoru i u malom poduzetni5wu. Po- stanju obavljati svoje poslove sve dok se nisu okupili u male ple-
datke koji pokazuju pune razrnjere gubitka radnih mjesta kasnije menske zajednice i vratili se podecima. Kad bi dollo do nesugla-
su frizirali vladini doktori propagande i ministarstvo financija. sica, te zajetlnic,s birale su medu sobom mudre predstavnike
Danas se osoba smata sluibeno zaposlenom ako powemeno radi kojima se moglo r{erovati da 6e zastupati obidaje, tradicije i moral
nekoliko sati tjedno. grupe. Tako se primjenjivao obidajni zakon, i rje5avane su nesu-
Austalska komisija za konkurenciju i za5titu potro5ada (AC- glasice i drugiposlovi grupe
CC), nadzomo tijelo diji je posao spredavanje nelojalne konkuren- Taj proces prethodio je modemim sudovima, iako su modemi
cije na aushalskom tii5tu, priznala je 1998. da <<intemacionalne parlamentami zakoni izopadeni mnogim zakonima koji sluZe in-
korporacije ve6 upravljaju s 80 posto ekonomske alf,ivnosti>. Isto teresima ljudi izvan zajednice (nacrje). Prema ustaw, ovi parla-
nadzomo tijelo henutro je ukljudeno u prisiljavanje malih mentami zakoni legalni su samo ako ih kongres ili parlament stvori
poduzetnika da <goravnaju teren> za velike igraEe. uz pristanak naroda. Taj pristanak nije dan kad se zakoni usvajaju
Australija danas ima nacionalni dug ve6i bez referenduma ilijavne rasprave, ili kada
od 300 milijardi australskih dolara, vlade koriste prishane medije za Sirenje
ukljuduju6i i vi5e od 70 milijardi duga na informacija; to rezultira nevaZe6im zakoni-
Iaedihim karticama. To iznosi 18,500 dola- ma stvorenim bez naieg dopuitenja.
ra nacionalnog duga po svakom mu5karcu, <<[Prema na5em Te5ko je i zamisliti 5tetu koja bi bila na-
Zeni i i
djetetu. S uni5tenim proizvodnim
ustavu i obidajnom nesena ranim zajednicama da supored inva-
poljopriwednim sektorom, Australija je zije morali trpjeti i sustav zakona nametrut
morala uvoziti dobra koja je ranije proizvo- zakonu koji je od sftane pljadkaikih osvajada. Umjesto
dila. Da bi pokrila ho5kove uvoza (trgovin- tog4 tamo gdje je duh obidajnog zakona
ski deficit), Australija se te5ko zaduLivala njegov sastaYni pustio korijenje, zajednice su mogle ponov-
kod privahih intemacionalnih bankara koji no stvoriti barem minimum poretka.
su iz nidega stvorili pozajmice (na papiru) - diol mi Samo narod moZe ukinuti obiiajna pra-
ali pozajmice moraju pravim novcem ili va,jer obiiajna pr(wa nisu vlasniitvo par-
opipljivom imovinom otplatiti pravi ljudi politiiarima lamenta, nego naroda. Obiiajni zakon je
koji gube pravo bogatstvo svoje zernlje.n dajemo dopu5tenje stogabjelodan.
Ausfralci i njihove prethodne vlade u - Coco protiv Kraljice, 1994.,
pro5losti su tradicionalno dizali po- samo da stvaraju B utterworthov pravni rj ein*
slovne kredite i pozajrnljivali novac
za kapitalne radove od njihovih zakone koji sluie Usporedba obiiajnog i parla-
nacionalnih banaka, ali, s dolaskom mentarnogzakona
globalizacije, svi budu6i resursi i nama - mi nismo Obiiajni zakan - zakon koji svoju
kapitalni radovi bit 6e vlasni5tvo sluge ni njih ni snagu i autoitet temelji na univer-
internacionalnih bankara. zalnom pristanku i u pimjeni je u
U proteklom desetlje6u, raspro- zakona.> z aj e dni c i o d p amt iv ij eka.
daja (privatizacija) aushalskih ko- - Oxfordski rjednik engleskog
munalnih sluZbi, aerodroma, bolni- - Malcolm McClure jezika
ca, vije6nica, pa dak i vode, dogodila Obidajni zakon se ponekad
se tako zasljepljuju6om brzinom da definira kao <zdrav fttzun'n, <zakon
ve6inaAustalaca ne zna tko je pravi diste savjestil i <<zakonkoji odraLava
vlasnik njihove infrastnrkture ili standarde zajednice>. Takoiler ga se
prirodnog blaga ili, Sto se toga tide, smatra utjelovljenjem prirodnog
njihove lokalne uprave. zakona, univerzalnog zakona ili
ViSe od 30 posto Australaca da- istine. Druge definicije obidajni za-
nas Zivi ispod granice siroma5tva. Javne kuhinje javljaju o sve kon opisuju kao dako vidljivu istimu>, <zakon koji je sam po sebi
ve6oj potraZnji, dok cijele obitelji Zive na ulicama odjevene u odigledau. Obidajni zakon je takoder bio inkorporiran u stolje6a
dronjke tipidne za besku6nike - ne5to Stoje ranije bilo neduveno u sudske prakse i ustave mnogih zemalja.
<<sretroj zemljb>. Socijalnu dezintegraciju Ausfralije najvi5e su Po obidajnom zakonu, osobaje slobodna diniti gotovo bilo Sto,
osjetili oni koji su vjerovali u <go5tene Sanse>, utemeljiteljski ideal pod uvjetom da to nije na Stetu Zivota, prava ili slobode nekog
zemlje - a toje ve6i dio sposobne i neko6 bogate radne snage. drugog. Obidajni zakon ne dopu5ta nijednoj vladi da tuZi ili kaZ-
U Australiji tri milijuna parlamentamih zakona upravlja s njava pojedince zbogzloltna u kojem nitko ntje irtva. Za tu swhu
manje od 20 milijuna ljudi. Ve6ina ovih zakona stvorena je da sluii stvoreni su parlamentami zakoni, ali njihova mo6 ogranidena je
globalizaciji. zdravim razumom i odludno56u onih koji brane svoja prirodna
prava,
Obiiajni zakon i zajednica Osobu se smije globiti ako je sklopila neki ugovor, ili ga je
Prije pada Rima, rubne teritorije carstva poharale su horde prekrSila. Metlutim, po obidajnom zakonu, u ugovor se mora u6i
barbara koje su opljadkale domove ljudi, otele njihovu imovinu, svjesno, dobrovoljno i namjemo, inade je on neobvezuju6. DrZavni
zaplijenile njihova blaga i resurse, i zagadile ili spalile njihove organi su s'trj"sni ove dinjenice, i zaobilaze ju tako Sto zaplaiiva-
posjede (zvudi pozrato?). U petom i Sestom stolje6u naie ere njem prisiljavaju pojedince na potpisivanje sporazuma kojima je
valovi Vizigota, Vandala, Huna i Vikinga pusto5ili su i pljadkali cilj poniStiti obidajna prava.
teritorije sve dok Rim nije konadno dotuden propalom ekono- Ovo je postalo odigledno tijekom pro5le godine, kad je Komi-
mijom i socijalnim i politidkim krizama koje su dovele do pada sija za terapijsku robu (TGA, australski ekvivalent ameridke
mo6nogcarstva. Komisije za hranu i lijekove) lcrenula u divlji pohod protiv

20. NEXUS wwwnexusmagazine.com KOLOVOZ. RUJAN 2004.

proizvotlada sredstava za dopunsku medicinsku terapiju. Putem
<<povjerljivih spoftvumo), TGA je prisilila 32 proizvodada vita-
mina i dodataka prehrani da se odreknu svojih prava na tuZenje
regulatora zbog gubitka posla. TGAje zatvorila kompanije, a jav-
noiti .je reEeno da su kompanije <dobrovoljno> predale svoje
dozvole za proizvodnju. FDA se okomila iskljudivo na proizvo-
dade prirodnih dodataka prebrani, jer nijedan proizvodad lijekova
nijebio zatvoren.
Kad su ga upitali feba li po5tovati lo5e zakone, g' McClure je
odgovorio; <<Istinit je samo ako vjerujete da je istinit. Ima mo6
samo ako muje vi date svojimpristankom.>
Privatizacija i prosvjedi protiv cestarina
Val privatizacije koji je preplavio Australiju sredinom 1990-ih
sa sobom je odnio nmoge drZavne organe u koje su danas
ukljudene opskume korporacijske komponente kroz ono Sto je po-
zrato kao <grivatro-javno parherstvo>. Mnoge austalske javne
bolrrice postale suprivatizirane kad su velike korporacije za zdrav-
stvenu za5titu nahrupile i pokupova-
lejavnenekretrine za sibre novce. Te
korporacije su odmah smanjile broj
osoblja u bolrricama i podele privat-
nim pacijentima napladivati astro- obiiajnom zakonu, u
nomske cijene, istowemeno poseZu-
Po
6i za novcem porezrrih obveznika ugovor se mora u6i
kroz Medicare sustav. U novije wije-
me <privatno-javno partnerstvoD svjesno, dobrovoljno i
de56e znadi dvostnrko napla6ivanje
od shane gladnih korporacija nego namjerno, inaie je on
djelotvomost.s
Tijekom ovograzdoblja, vlade su
neobvezujud;
I
desto lile krokodilske suze, dok su I Malcolm McClure sam je naudio
poslu5ni mediji powemeno hu5kali I
bijesne mase na neku nesretnu malo- ---
ljJmu majku koja zivi oJ to"iiul""
pomo6i - a ipak potpuno ignoriraju6i
korporacije koje izbjegavaju pla6anje milijardi dolara poreza dok
se istowemeno hrane najaslamaporeznih obveantka.
1997. je Victoria, rodna drZava Malcolma McClure4 pod
premijerom Kennettom bila na delu rasprodaje javne imovine, i
tako je bilo samo pitanje wemena kad 6e se g. McClure sukobiti s
globalistidkim planovima.
Malcolrn McClure je promi5ljeni dovjek blage naravi' Njegova
svijetla Skotska put, uredan konjski rep i dvrsta odludnost dine da
izgledom vi5e podsje6a na keltskog plemenskog ratnika nego na
lukavog gradanina 21. stolje6a. Medutim, njegova blagost nestaje
kad ga preplavi indignacija zbog socijalne nepravde.
Kad se suodi s nepravdom ili tiranijom, 6ini se kao da naodigled
postaje viSi dok se sprema nepokolebljivo braniti svoje wijednosti.
io5 se vi5e razbijesni kad se birolaati ili politidari suodeni s
logikom povlade u dogme; tada je spreman prepirku dovesti i do
Vrhovnog suda, ako j e potrebno.
1997. Malcolm McClure predavao je prirodopis, fiziku i
matematiku naprednim udenicima. Jedne vederi, dok se vozio ku6i
sa svog radnog mjesta kroz ulicu Lygon u sirotinjskom dijelu
Melbouma, na radiju je Euo da 6e se uskoro uvesti cestarine na
cestama koje su ve6 napravljene i u potpunosti pla6ene, i na kojima
se nikadaranije nije napla6ivala cestarina.
Tijekom te voinje, u tom trenutku, odludioje pobuniti se protiv
pla6anja cestarina u Victoriji. Pravo prolaza - najosnovnije pmvo -
biloje ugroZeno, i to gaje snaZno pogodilo'
On se redovno vozio tom javnom cestom i financijski je
doprinio njenoj izgradnji kao poremi obveznih kao i njeggvi
ro&tetji prije njega. Osim toga, svaki put kad je punio tank pla6ao
KOLOVOZ. RUJAN 2004. www.nexusmag:rzrne. com
jeporeznabenzin za koji je vlada javnosti rekla da je namijenjen
izgradnji i odrZavanju javnih cesta. Otkrio je da samo tri centa po
liti na kaju odlaze u izgradnju i odrZavanje cesta - od 60 centi po
lifrikojeuzimadriava.
Podeo se pitati kamo odlaze milijarde koje se svake godine
prikupe od vozaEa.Zanimalo gaje koji su zakoni Sto omogu6avaju
takvo dvostruko posezanje ujavni dZep bili usvojeni u gluho doba
no6i.
Bio je to presudni frenutak u Zivotu Malcolma McClurea.
Odgovori do kojihje do5ao uznemirili su gajo5 viSe, ukljuduju6i i
dinjenicu da ve6ina novca koji Citylink prikuplja cestarinama
odlazi preko mora u privatre ruke.
Uskoro je odludio poduzeti ne5to oko situacije koja mu je
izgledala kao vladina prij evara poreznih obvezrika.
Zlom sustavu najbolje pomaZete tala ito poituiete niegova
naredenjai propise. Zao sustav nikadane zasluZuie takvu odanost.
Odanost njemu maii suuiesniitvo u zlu. Dobar ioujek te se
opirati zlom swtavu svom svojom duiom.
-MahatnaGandhi
Referendumi inicirani od
birala
Driite ustav na olat.. jer daje
velilce za.|tite... Zaitita naiih sloboda
ukonainici ne ovisi o parlamentima,
pa iak ni o sudovima. Ona ovisi o
lj ub avi naro d a p ran a s I o b o di.
-Australski sudac Vrhovnog suda
MichaelKirby
Vjeran svojoj odludnoj prirodi,
pravila demokracije i izbornog pro-
cesa. Nakon togaje odustao od pre-
davanja i kandidirao se naparlamen-
tamim izborima kao nezavisni kan-
didat. U slobodno vrijeme posvetio se izradi nacrta parlamentar-
nog zakona koji bi australskom narodu jamdio glas u parlamentu
putem referenduma iniciranih od birada.
G. McClure usvojio je referendume inicirane od birada kao
svoju platformu za kampanju. Njegova namjera bila je osigurati
izravnu komunikaciju izrnedu birada i njihovih predstavnika. Taj
sustav bi powatio pravi duh i funkciju demokracije u kojoj bi
biraEi odludivali koji 6e zakoni biti usvojeni ili ukinuti. To je u
skladu s demokratskim idealom da <<vrhovna apsolubra i nekon-
holirana vlast ostaje u rukama naroda>, kako stoji u uvodu
australskog ustava. (G. McClure vjeruje da je razlog nedavnog
vladinog poku5aja izbacivanja uvoda iz ustava upravo mo6 koju
samo ovaj odlomak daje narodu.)
Do 1988., McClwe se natjecao na dva lokalna izbora i na
federalnim izborima. Medutim, njegova kampanja bila je otelana
odbijanjem medija da mu osiguraju prostor u eteru, dok su dvije
velike stranke dobile strahovitu podr5ku u kampanji od velikih
kompamja i maksimalnu medijsku pokrivenost. Na dan izbor4
primijetio je da sunezavisnikandidati dodatro diskriminirani zbog
potesko6a na koje biradi nailaze prilikom ispunjavanja listida ako
Lele glasatrzanezavisnog kandidata. Glasanje <ispod crte> znadilo
je da glasad mora prekriiiti desetine drugih kandidata, a u sludaju
da pritom napravi koju gre3kq njegov glas se pribrajao drugoj
stanci. McClure je prikupio puno istustva, ali je izgubio na
izborima. Bio je indipiran zbog odite diskriminacije koja je dio
glasadkog sustava, i svojje sludaj doveo doVrhovnog suda 1999.'
Idu6e godine, MalcolmMcClure utemeljio je GlasaEku organi-
zaciju za pojedinadno i kolekf,ivno osnaZenje (Voting Organization
NEXUS.21
for Individual and Collective Empowennent, VOICE), neprofitno
i nepolitidko udruZenje diji je cilj skrenuti paftrju vlade na Zelje
birada. 27 svibnja 2000. pokrenuoje svoj prvi referendum iniciran
od birada kako bi omogu6io javnosti da sluZbeno glasa o vafttim
pitanjima. S malom ali predanom grupom volontera, McClure je
organizirao svoju glasadku proceduru u skladu s odgovaraju6im
izbomim pravilima - glasadki listiii su bili u tri primjerka, glasadi
su se potpisivali na biradke spiskove i dobivali kopiju svog listi64 i
svi listi6i bili su numeriftmi. Nakon godine dana napomog rada po
svim wemenskim uvjetima i sa skromnim sredstvim4 McClure i
njegov tim volontera proSli zu kroz detiri od pet drZavq prikup-
ljaju6i glasove gradana o pitanjima kao Sto su cestarine, porez na
robu i usluge, Opdi sporazum o trgovini
uslugama (GATS), antiteroristidki zakon i
poreznabenzin.
Usprkos neprekidnom putovanju zbog
svojih izravnih demolcratskih aktivnosti,
Malcolm McClure proudavao je i ustavne
<rAko parlamentarni
zakone i zakone Commonwealtha prema zakoni nemaju
kojima su pobijali legalnost cestarina i dru-
gih pristojbi koje su privahe organizacije korijene ili osnove u
nametnule porearim obveznicima. Otad je
stavio pred sud stotine neprihvatljivih za- temeljnom ili
kona, zastupaju6i sebe i koriste6i principe
obidajnog zakona. 1999. dobio je zakonsko obiiajnom pravu,
pravo da biradima podijeli molbe za oslo-
badanje od pla6anja cestarine, a biradi su
onda su
dobili zakonsko pravo da fraZe oslo- neprimjereni.
batlanje od pladanja cestarina. G.
McClure vozi se po Victoriji cesta- Nikakav statut ne
ma koje se napla6uju, i do danainjeg
dana nijednomnije platio cestarinu. moZe stajafi izmedu
Jednokratna registracij a vozila
vas i va5ih temeljnih
i oslobatlanje od poreza prava.
Dok je bio okupiran socijalnim
pitanjima i demokratskom pravdom, -MalcolmMcClure
Malcolm McClure je ponekad zapo-
stavljao ku6ne obaveze. Jednom
prilikom tijekom 2000. vozio je au-
tomobil na registraciju, koja je bila
istekla nekoliko dana ranije, kad ga
je zaustavio prometni policajac.
Malcolm McClure dao je razumno
objainjenje alije dobio kaznu od 500
dolara, koju mu je odredilo isto ministarstvo koje je sada bilo
nadleZno za cestarine. Twdio je da je ranijih godinapostojao puno
fleksibilniji sustav koji je imao puno viSe obzira u sludajevima
kada su ljudi postupali s dobrim namjerama. A dinilo se i da je prije
privatizacije prevladavao sustav u kojem je bio puno manji
naglasak na novdanim kaznama.
McClure je o tom incidentu rekao: <<Prigovorio snm napomoj,
optere6uju6oj metodi u kojoj nema nikakve fleksibilnosti ni ljud-
skog dostojanstva.>
Medutim, pokazalo se da je incident sretan poEetak prauro
utemeljene altemativne registacije vozila po obidajnom zakonu,
po kojoj osobe mogu uZivati svoje pravo najednokratru registra-
ciju vozila s individualnim registarskim brojem po svom izboru i
ugraviranim natpisom <Bira6ki parlamenb>.
Osim toga, g. McClure uveo je dozvole po obidajnom zakonu
pravnu strukhuu za brak po obidajnom praw, u kojem parovi nisu
vezani zakonima koji drZavi omoguduju da nad njima i njihovom
djecom ima nerazumne ovlasti. Uslijedili su paketi za oslobadanje
od pla6anj a poreza na robu i usluge, za one koj i Zele biti oslobodeni
22. NEXUS www.nexusmagaz rne. com
od ovog ilegalno uvedenog poreza, i, konadno, paketi za oslobada-
de od cestarina, za one koji se nepokolebljivo protive dvostrukom
oporezivanju.
Malcoln McClure uveo je sve ove pmure entitete i obnovio
druge slobode kao rezultat svojih, uz velike napore dobivenih,
pravno testiranih zudskih presedana, te zahvaljuju6i legitimnim
stukturama obidajnog zakona. Osobno je vodio vi5e od 100
sludajeva na svim razinama sudstva. Njegova organizacija s
njenim grupnim inicijativama poznataje kao UPMART (vidi web-
stanicu http://www.upmart.org).
OsnaZivanje kroz principe obilajnog zakona
Ova burna wemena iznjedrila su gomilu
branitelja socijalne pravde, ali nijedan od
njih nije imao tako snaZan utjecaj kao Mal-
colm McClure. Dosad je tisude ljudi naudio
kako se mogu osloboditi onoga Sto on nazi-
va <<nepravednim udincima neprihvatljivih
zakono>. Na wlo jeftinim seminarima i
tedajevima poudava pojedince obidajnom
pravu. On twdi da je smisao ovog znanja da
pojedince osnaZi osnovnim sredstvima
obidajnog prava koja se mogu primijeniti na
ve6inu pitanja i sporova koji su reanltat
sustavne socijalne nepravde. Dosad su tisu-
6e ljudi prigrlile koncepte obidajnog prava
koje poudava Malcolm McClure, a stotine
su izborile svoje vlastite pobjede na
sudu i izvan njegauvezi s pitanjima
koja su ih ranije zbunjivala. Neki od
odvaZnijih studenata obidajnog
prava otpustili su svoje pravrLe za-
stupnike i uspje5no vodili svoju ob-
ranu. Desetine pamidara i optuZeni-
ka postiglo je presudne sudske uspje-
he po pitanjima kao Sto su pravo na
vodu (protiv lokalnih vlasti koje su
farmerima napla6ivale vodu koja je
padala po njihovim imanjima), pra-
vo na objavljivanje informacija koje
drZavni organi Zele prilciti, policij-
ska brutalnost, prevelike ili proiz-
voljne novdane kazne i vladino dvo-
stuko oporezivanje.
O autorici:
Eve Hillary ima prebivali5te u Sydneyu, Australija. Ona je slobodni
medicinski pisac i istraZivadki analitidar tema koje se tidu zdravswene
za5tite, oduvanja okoliSa i nadina na koji globalizacija podriva demo-
haciju. Specijalizirala se za dokumentiranje ufiecaja koje na ljude ima
politika multinacionalne induskije, ukljuduju6i i medicinske i bioteh-
nololke korporacije. Polciva teme kao Sto su izbijanje epidemija, ge-
netsko i kemijsko zagadivanje, vladine nadzome komisije, eksploata-
cija te6eg svijeta i uloga medija.
1. Citirano u 22 Steps to Global Tyranny, ISBN 0-646-37459-l
(citirano u skladu s korekhrim kori5tenjem,uz zahvalu)
2. <<Let Them Eat Pollutioru>, The E conomis t, 8. veljade I 998.,
3. Memorandum koji je Lawrence Summers, vode6i ekonomist
Svjetske banke, poslao nekim svojimkolegama.
RobertsorL 1901, sn 1.2.1, sh. 346; takotler i odgovaraju6i dlanak
ustava SAD-a.
4. Strachan, ibid.
5. Hillary, Eve, <Corporate Casualties>,2003.
6. Vrhovni sudAustalije, McClure v. Australian Electoral
Commission, 1999., HCA 31 (24. lipnja 1999.).
KOLOVOZ. RUJAN 2004.
'lr.#
ltu
,;i&i1 ,

'd,i
,r,# *,rri#
't

ii ffiF
VASF
:F: ffi$'
, as ff*ai.hl
g-WMi***t
, E"
*s/
i
1 -'ffcgi- -trr
trrr.rtr
#-1*'
ry*;,
i -,^* r' *
E" .*'o-... r.
#r Sl df F.s
F s/ L'& Lr r

NE Ll-jLii I : Z[:l LlJElii,.j!!rii'ii.r- '

PRIRUEHIK ZA PREVEHCIJU
I EDUKACIJU
N/\l,ir IENJaN ONiMA
KOJi SE U I.IJECENJIJ
RAirliE VODC LOlill(ili i
PRIRODNOG J Ji:DNOSTAVI]']G

!:iii \'il,!Llf\1 9itl il4fr:rr ii-rli'I i

I lrL lr\li\li
I I

za ditatelje
NEXUSA
POPUST ._"*_-*@j

20To
KNJIZNICA

ZEMLJA OZI RISOVA

Stephen S. Mehler

<<Jednom ustotinu godina pojavi se djelo koje revolucionarno promijeni na5e

razumijevanje drevne povijesti. Ovo je takva knjiga.>
Dr. John DeSalvo, direktor Instituta za istraiivanje piramida u Gizi

J" J ovoj knjizi ponudit 6u znanstvene dokaze prikupljene na

\J terenu zajedno sa slikama i prepridavanjem osobnih doZivlja-
ja da bih predstavio udenje kako je u Sjevemoj Africi jedna napredna
civilizacija postojala jo5 prije 10.000 godina. Ova civilizacija,ponnta
kao drevni Kemit (ne Egipat), sastavljena od doma6ihplemena, posje-
dovala je sofisticirano znanje i mudrosl to su bili ljudi koji su stvorili
Sfingu i piramide koje danas vidimo.
Ovi drevni Afrikanci, poznati kao Kemiiani, gradili su strukture
zvane piramide koje su rabili za proizvodnju, transforrnaciju, koriSte-
nje i preno5enje energije. Velika piramida je izgratlena kao shoj koji
proizvodi energiju. Jedan od glavnih izvora te energije bila je voda diju
su struktr,url Kemi6ani dobro poznavali, a do dega su tek nedavno
ponovo doSli genijalni ljudi poput Vrktora Schaubergera i Johanna
Grandera. Zemlja Oziisova imaza svoj osnovni cilj predstaviti nove
ideje i obrasce, dati jedan posve novi nadin interpretacije i doZivljaja
darolije koju predstavlja drevni Egipat. Zelim pomo6i ljudima kako bi
shvatili da smo oduvijek bili vi5e od onog Sto su nas udili da jesmo, da
imamo ogromne potencijale kao kreativna, multifiurkcionalna i multi-
dimenzionalna biia, kako bi vidjeli da je cijelo postojanje holistidki
meduzavisno i srodno, kao 5to su vjerovali drevni narodi. Moja isku-
stva na tom putu i moja dosadaSnja putovanja dovela su me do spozna-
je da su ljudi koje danas zovemo drevni Kemi6ani posjedovali nanja
koja su ostala neokmjena tijekom tisu6a godina tame. Ta mudrost i
manje sada se nude svim ljudima iniciranim zanadolazebt veliku i
sudbonosnu promjenu u svijesti.>>
Stephen S. Mehler
CIJENA 13O,OO KN
+ POSTARINA

NARUDZBE NA TELEFON
01 6683 630
Easciniranost Egiptom prati udenje i duhovni rad Stephena S. Mehlera
I' kroz cijeli njegov Zivot. Roden u Brooklynu, a odrastao u Bronxu, Me-
hler je studirao fiziologiju i anatomiju na Hunter Collegeu, SveudiliStu New
York. Ima dva magisterija DrZavnog sveudili5ta u San Joseu iz prirodnih i dru-
Stvenih znanosti. TraLeti metafizidke kao i manstvene istine, Mehler od 1978.
do 1980. godine radi kao zranstvenik istraZivad za Red ruie i kriZa, AMORC, te
kao profesionalni astrolog i predavad o Egiptu i drevnim kristalnim lubanjama
povezanima s narodom Maya tz Meksika i Centralne Amerike. Stephen je
proudavao materijal o drevnomEgiptuvi5e od 33 godine.
U svom ishaZivanju, naslutioje kako u Egiptujo5 uvijek postoji drevna, skri-
vena hadicija, koja traje joS od predinastijske civilizacije, grupa koja je uspjela
saduvati tajne o drevnim wemenima. Putuju6i Egiptom u potrazi za ovom izvor-
nom mudro56u, kaj podnoZja Sfinge, Mehler je ovo zranje prona5ao utjelovlje-
no u Zivom uditelju, Abd'El Hakimu Awyanu. "Zemf a Ozirisova" nas vodi na
fascinantno putovanje dok razotlriva znanje kojeje svih ovih godina bilo sakri-
veno na sigumom. Znanje koje sada, u svitanje novog doba, moZe biti otkriveno.

24. NEXUS www.nexusmagazrne. com KOLOVOZ - RUJAN 2004.

 I fedicinska sfiuka se jako ponosi rigorozrim znanstvenim istraZivanjima na
l\ / I koja se oslanja njen iristup tileeenji raka. Osobe kojima je nedavno Cjug.to-
I Y Isticiran rak suodavaju se sa stahovitimpritiskom naieg zdravstvenog sustava
da odmah podnu s programom aanstvenog medicinskog heknana koji ukljuduje kirurgiju,
kemoterapiju i zradenje u raznim kombinacijama. Uplaiena i Sokirana, ve6ina osoba u ovoj
situaciji i ne pomi5lja na suprotstavljanje shahovitoj snazi medicinskog autoriteta.
Kako biste vi reagirali u toj situaciji? MoZda ste skloni vjerovati prirodnim terapijama
kod manjih zdravstuenih problema, ali kad se radi o nedemu tako ozbiljnom kao Sto je rak,
mogli biste se osje6ati sigumije s ispitanim i dokazanim metodama ortodoksne medicine.
Kako god bilo, ako imate priliku, proditajte sljedede prije nego 5to donesete konadnu
odluku. MoZda 6ete nakon toga vi5e cijeniti prirodne metode lijedenja raka.
U ovom dlanku prikupio sarn neke slabo poanate dinjenice o znanstvenoj podlozi
ortodoksnog lijeienja raka. Kod istraZivanja raka, uspjeh - izraZen postotkom preZivljavana
pacijenata nakon pet godina - utvrcluje se usporedivanjem drugrh oblika i kombinacija
tetrnana s rezultatima same kirurgije. Medutim, uspje5nost kirwgije rijetko je usporedivana
s postotkom preZivljavanja netetiranih pacijenata, a nikad s pacijentima koji su se odludili
za prirodne terapije. Dakle, ortodoksna terapija protiv raka u osnovi je neznanstvena.
Ukupni pretpostavljeni postotak izljedenja nije ve6i od onoga Sto se moZe pripisati
spontanoj remisiji i placebo efektu.
- U prilog svom stavu, iznijet 6u sljede6e kljudne njave i zakljudke iz medicinskih i
znanstvenih publikacij a.
<<Cini se da istraZivanja pokazuju da je rana intervencija od pomo6i, zato sto se u rana
odstanjenja ukljuduju prekancerozne lezije koj e desto ne bi postale kancerozre kad bi ih se
ostavilo netaknutima [naglaske je dodao autor].> Drugim rijedima, rane intervencije su
prividno korisne zato 5to se uklanjaju lezije koje nisu kancerozne, ali se radunaju kry da su
rak i to popravlja statistike preZivljavanja. <<Osim toga, nije vaZno koliki dio dojke se
odstani; ishod je uvijek isti.>' ova ifava ukazuje da kirurgija ne pove6ava Sanse za
preZivljavanje, u suprotnom bi postojala razlika iznedu radikalne kirurgije i lumpektomije
(utctanianle kwZice). IstaZivadi su rekli da je samodopadno nastaviti podwgavati barem
iO'1" i""i s rakom dojke uzaludnom unakaiavanju.'NadaSe, ne postoje dokazi da rana
mastektomija u$ede na preZivljavanje; kad bi pacijenti to znali, vrlo v1'erojatro bi odbijali
kinugiju.'
1993., urednik Lancetaislalorruo je da je usprkos raznim modifikacijama tretmana protiv
raka dojke postotak smrhrosti ostao nepromijenjen. Pri.anao je da usprkos tome Sto se skoro
svakogtjedna objavljuje postizanje dudesnih napredaka, medicinska struka sa svojom
izvanridnom spoiobno56u samozavaravanja (ovo su njegove rijedi), islceno govore6i'
skrenula je s puta. Istowemeno, odbacio je gledi5ta onih koji smatraju da spas treba fiaZiti u
pojadanju kernoterapije nakon kirurgije tik do razine koja je smrtonosna za pacijenta.
i_liitao je - <<I.{e bi li bilo znansWenije zapitati se zaito je nas pristup }e}snjesan?2 Nije
prirano postaviti ovo pitanje nakon jednog stolje6a kasapljenja Zen4 dodao bih. Naslov
Luog rrnodoog dlankaji, prikladno, <<Rak do.lke: jesmo li skrenuli s puta?>o
Walter Last @ 2004 IJ osnovi, izgleda da wi tipovi i kombinacije konvencionalnih terapijaprotiv raka dojke
Preveo: rezultiraju isim, niskim dugorodnim postotkom preZivljavanja. Jedini zakljudak koji se iz
ouosa moZ" izvu6i je da [onvencionalno lijedenje dugorodno ne poboljSava u;glede za
Kre5imirJuki6 preZlvliavanje. Sto je joS go.e, Michael Baum, dr. med., vode6i britanski kirurg za rak dojke,
itnio j" da 6peracija rd6 dojke pokazuje tendenciju pove6anja rizika od recidiva ili smrti
Web-stanica: uoutuitri g6Aine. Takodeije-povezao kirur$ke zahvate. s ubrzanjem Sirenja raka
http ://www.health-science-spirit.com stimulacijori forrniranja metastaza u drugim dijelovima tijela.5
Ranija njemadka usporedba pokazalaje da netetirane Zene u postrnenopauzi s rakom
dojke Zive ir,Ze oa het-iranih Zena, i zakljudeno je da Zene u postmenopauzi ne bi tebalo

www.nexusmagazlne.com NEXUS.25
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
ketirati protiv raka dojke.'Taj zakljudak potwduje otkri6e Emsta
Krokowskog, njemadkog profesora radiologije. On je uvjerljivo
demonstrirao da su metastaze desto iz.arvane medicinskim inter-
vencijama, ukljuduju6i ponekad dak i biopsiju ili kirurgiju koje ni-
su povezane s rakom.t Diranje u tumor uzrokuje da puno ve6i broj
kanceroznih stanica ude u trvotok, dok ve6ina medicinskih inter-
wncija (posebno kemoterapija) slabi imunolo5ki sustav. Ta kombi-
nacija je recepft za katastrofu. Metastaze su ono Sto ubija, dok pri-
mami tumori op6enito, a posebno oni na dojci, mogu biti relativno
bezopasni. Ova otlci6a potwdena su nedavnim ishaZivanjima koja
pokazuju da kirurgija, dak i kada nije povezana s rakom, moZe
potaknuti eksplozivno Sirenje metastazai dovesti doprerane smrti.'
To je u skladu s ranijim izvje3tajima da radikalna kirurgija kod
raka prostate takoder pogoduje Sirenju bolesti. U stvari, rak
prostate istaZivan je u prvom randomiziranom klinidkom pokusu
provedenom na bilo kojem obliku raka. Nakon 23 godine, nije bilo
nikakve razlike u postotkupreiivljavanja izrnedu ljudi na kojimaje
obavljena operacija i kontolne skupine koja nije bila operirana, ali
oni s operacijom imali su vi5e problema poput impotencije ili
,. .. 9
mKonnnencrje.
Nedavno preminuli H. B. Jones,
profesor medicinske fizike, bio je
vode6i statistiEar zarak u SAD-u. U (Mnogi onkolozi uzimaju
govoru predAmeridkim druitvom za
borbu protiv raka 1969. rekaoje da zdIrLYo zr gotovo da odgovor
nijedno ishaZivanje nije dokazalo da
rana intervencija popravlja Sanse za na terapiju produiuje Zivot.
preZivljavanje. Upravo suprotno,
njegova isfiaiivanja nepobitro su
Takvo miSljenje temelji se na
dokazala da nefretirane Zrtve raka zabludama i nije potvrdeno
Zive do detiri puta duZe i uz bolju
kvalitetu Zivota od fretiranih.'o Ne klinidkim istraZivanj ima.>>
treba ni re6i da nikada vi5e nije bio
pozvan da odrZi govor.
IJlj ep5avanje statistiCkih poda-
taka
Epidemiolo5ko istraZivanje potwdilo je upitnu wijednost kon-
vencionalne terapije, uz zakljudak da su <<medicinske intervencije
kod pacijenata oboljelih od raka imale zanemariv ili nikakav
utjecaj na preZivljavanje>." dak je i konzervativni New England
Journal of Medicine objavio dlanak pod naslovom <Rak nije po-
bijedeor."
Objasnit 6u neke uobidajene nadine uljep5avanja medicinskih
statistika. Pacijenti koji umru tijekom produZenog tetrrana kemo-
teraprjom ili radioterapijom ne radunaju se u statistikama jer nisu
primili cijeli trefinan. U kontrolnoj skupini raduna se svatko tko
urnre.
Nadalje, uspjeh se obidno procjenjuje po postotku smanjenih
tumora, bez obzka na preZivljavanje pacijenta; a ako se mjeri po-
stotak ili duZina preZivljavanja, onda se obidno raduna samo smrt
od ftetirane bolesti. Obidno se ne prikazuje koliko je pacijenata
umrlo zbog same terapije.
Trenubri je tend da se prekancerozna stanja wlo rano podnu
tretirati kao da se radi o raku. Dok ovo statistidki pove6ava b-j lj"-
di s rakom, takoder i umjetno produZava hajanje Zivota i smanjuje
postotak smrtrosti, Einedi da se medicinski hetnani doimaju
uspje5nijima. Medutim, mogude je da pritom postoji i stvama
komponenta pove6anog preZivljavanja, budu6i da se sve ve6i broj
pacijenata odluduje za dopunske prirodne terapije.
Proudavanje povijesti bolesti 1,2 milijuna pacijenata oboljelih
od raka otkilo je da je postotak smrti od uzroka zakoje se smatra
da nemaju veze s rakom nedugo nakon tetnana bio 200% ve6i
nego Sto bi se normalno moglo odekivati.
26. NEXUS www.nexusmagazrne.com
Dvije godine nakon dijagnoze i hetnana, taj dodatf postotak
smrtrosti pao je na 50%. Kao najde56i uzrok smrti u ovom dodat-
nom postotku navodi se zastoj srca i respiratomo zatajenje. To
zradi da su, umjesto da umru od raka nekoliko godina kasnije, ovi
pacijenti vmrli od posljedica lijeienja, i time uvelike doprinijeli
pobolj5anju statistika o lijedenju raka, jer, strogo uzevSi, nisu umrli
od raka.'' Ovo obmanjuju6e prikazivanje smrtrosti od raka dovelo
je do zahtjeva zapoStenijim statistikama.'o
Nakon Sto je analiza nekoliko velikih studija pregleda dojki
pokazala da mamografija vodi do agresivnijeg lijedenja uz nikakvo
poboljianje preZivljavanja, dakje i urednik Lancetamorao priznati
da ne postoje pouzdani dokan u velikih randomiziranih pokusa
koji bi podrZali programe mamografskih pregleda." Vainost ove
i{ave ide puno dalje od same primjene mamograma.
Zagovomici konvencionalne medicine otvoreno priznaju da
nemaju djelotvoran nadin lijedenja pacijenata s uanapredovalim
rakom. Sve do danas, kvaka je bila u apelu <Otkrijte ga rano, onda
se moZe lijediti>. Ova istraZivanja evaluacija mamograma pokazu-
ju da nije vafrro kada je rak otkriven; konvencionalne metode su
beskorisne, kao i cijela, milijarde do-
lara wijedna, indusnija lijedenja raka
(moj zakljudak).
U trinaestogodi5nj em kanadskom
istraZivanju koje je obuhvatilo
40.000 Zena, usporedenje fizidki pre-
gled dojki s pregledom uz mamogra-
fiju. Grupa koja je pregledana fizidki i
mamografom imala j e puno vi5e lum-
pektomija i kirur5kih zahvata, uz 107
smrtnih ishoda, u usporedbi sa 105
uuulih u fizidki pregledanoj gupi.'o
Duktalni karcinomin situ (DCIS)
je dest, neinvazivan oblik raka dojke.
Ve6ina sludajeva DCIS-a otkriva se
mamografijom. Kod mladih Zena,
92o/o svth sludajeva raka otkrivenih
mamografom ovog je tipa. Usprkos tome, u prosjeku 44o/o - a u
nekimlcajevima i 60% -njih lijedi se mastektomijom. Bududi daje
ve6ina ovih tumora bezopasn4 ovaj nepoftebni ftetnan dini da se
statistike o preZivljavanju dine boljima nego Sto zapravo jesu."
Dok je konvencionalno dijagrrosticiranje invazivno i moZe
pogodovati Sirenju raka, jedna wsta elekhodermalnog pregleda -
zvana pregled biopolja - koju je razvio tim iz osam europskih
bolnica i sveudili5ta, prema izvje5taju objavljenom u Lancetu ima
99,1% todnosti uutwdivanju malignosti tumora na dojki."
Velika metaanaliza reztiltata radioterapije raka na plu6ima
pokazala je da je u grupi koja je uz kirurgiju lijedena i aadenjem
bilo 2l% viSe smrftrih sludajeva nego u gnpi koja je lijedena samo
kirurgijom. Ctanat objavljen u Lancefit" obja5njava logiku po
kojoj bi radioterapija hebala ubiti stanice raka koje ostanu nakon
kirurgije, ali dinjenice se, na Zalost, na slaZu s ovom teorijom.
Kemoterapija: medicinski ruski rulet
Kemoterapija kod djece s leukemijom i Hodgkinovom bolesti
reprezentativni je primjer vjerojatro samo prividne uspjelnosti
ortodoksne terapije protiv raka. Dugorodna pra6enja bolesnika
danas pokazuju da takva djeca kasnije u Zivotu I 8 puta de56e obole
od sekundamih maligrrih tumora. Sto je jo5 gore, djevojdice se
suodavaju sa 75 puta (7.500%) ve6im rizikom da obole od raka
dojke do svoje detrdesete godine.'o dini se da je glavni problem
razvoj duboke ili sistemske infekcije gljivicom Candida albicans
nedugo nakon podetka kemoterapije." Ako se te infekcije ne lijede
napravi nadin, vjerojatnoje da 6e dolaziti do recidiva ili bududih
zdravstvenih problema.
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
 Istraiivanje rakajajnika pokazalo je da se rizik od dobivanja Prije nego Stojoj je stigla ponovno narasti kos4 njeni bolovi u
leukemije nakon lijedenja kemoterapijom pove6ao 2l puta, ili kostima dijagrosticirani zu kao rak kostiju. Odekivalo se da ie joj
2.100%. Kemoterapijaje pokazalajasnu ovisnost o visini doze,ia pomodi dodatra terapija i kemoterapija. Medutim, nekoliko mjese-
je udestalost lr;arvane leukemije kod grupe s runjerenom dozom ci kasnije lezije na kostima zu se pogor5ale i preporudeno joj je
dvostuko ve6a nego kod grupe s niskom dozom, a kod gnrpe s odsbanjivanje nadbubreZne Zlijezde, Stoje i udinjeno. Uz malo sre-
visokory dozom detirije puta ve6a nego kod grupe s umjerenom 6e, toje hebalo produiiti njenepatrjejo5 godinu dana. Nakontoga,
dozom. Osim toga, nakon lijedenja malignih tumora kernotera- vattenje hipofize moglo joj je dati dodatrih tri do Sest mjeseci
pijom desto se javljaju drugi tumori.'U pokusu s multiplimmijelo- iivota.
mirna, nisu otkrivene nikakve prednosti kori3tenja kernoterapije u Sada je njena vjera u medicinske savjetnike bila vei dovoljno
odnosu na nehetiranu skupinu.t poljuljana da je odludila potraZiti pomo6 kod dr. Livingston. Zatra-
Ugledni njemadki biostatistidar LJlrich Abel predstavio je Zilaje da njen mui ne prisustvuje pregledu, jer gaje htjela po3ted-
opseZnu analizu vi5e od 3.000 klinidkih ispitivanja wijednosti jeti agonije gledanja njenog golog tijela, izoblidenog, unakaZenog i
kemoterapije kod uznapredovalih smeZuanog, sa strahovito natedenim trbu-
karcinoma (na primjer, raka dojke). (Onko- hom i tankim nogama. Konadno je pro5ap-
lozi su skloni kori5tenju kemoterapije jer tala: 'Doktorice, da li da se ubijem?5>
ona moZe uaokovati priwemeno smanjenje Nakon 23 godine,
tumora, Sto se naziva odgovorom; metlutim, Zavjera Sutnje
ona takoder desto izaziva i neugodne nuspo- nije bilo nikakve Zaito oni to dine? (Pod <<ttjimu mislim
jave.)Abel je zakljudio dane postoje izravni na ono itoje poanato kao <onkoloiki estab-
dokazi da kemoterapija produZuje Zivot u
razlike u postotku li5menb>.) Vjerujem daje odgovor dao emi-
ovim sludajevima.Abel je ustwdio: <<lv1nogi nentni medicinski komentator i biv5i ured-
preZivljavanja nk New Scientista, dr. Donald Gould, u
onkolozi uzimaju zdravo za gotovo da
odgovor na terapiju produZuje Zivot. Takvo izmedu ljudi na bezwemenom dlanku pod naslovom <Rak:
mi5ljenje temelji se na zabludama-.i nije Zavjera Suorje>." U podnaslovuje saZet nje-
potwtleno klinidkim istraZivanj ima.>' kojima je obavljena gov zakljudak: <<Najde56i oblici raka danas
Ralph W. Moss, dr. sc., u knjizi Questio- su jednako otpomi na lijedenje kao Sto su
ning Chemoterapy dale detaljnu analizu operacija i kontrolne bili prije 40 ili 50 godina. Ni5ta nedemo do-
ovog pitanja. Konadni zakljuEak knjige je da biti budemo li se pretvarali da u bici protiv
kod ve6ine oblika raka nema dokaza
skupine koja nije raka polako ali sigumo pobjedu-
jemo.>
da kemoterapij a produZava Zivot.' bila operirana, ali Ova istina je namjemo skrivana
Ali, dak i kadbi kemoterapija mo-
gla produZiti Livotza nekoliko mje- oni s operacijom od Sire javnosti. Prema Gouldu, raz-
seci, Sto je s kvalitetom tog Livota? log za ovu zavjeru Sutnje je novac.
Tom Nesi, bivSi direktor za odnose s imali su vi5e Da bi nastavila davati novac,javnost
javnoS6u farmaceutskog giganta u onkolo5kom establi5mentu mora
Bristol-Myers Squibb, u New York
problema poput vidjeti pobjednika. Jedan od citiranih
zranstvenika rekaoje da se uz deset-
Tlmesuje pisao o uspje5nom lijede-
nju svoje sup,ruge, koje j9j je statis-
impotencije ili ke tisu6a radiologa i milijune dolara
tt u opremi, terapije zradenjem moraju
tidki produZilo livot za mjeseca."" inkontinencije. nastaviti, iako istaZivanja jedno za
Dva f edna nakon tretnana, onaje na
papiri6u napisala: <depresivna - pre- drugim pokazuju da one dine vi5e
Stete nego koristi.
stanite - molim vas>. Ne izrenatluju
me izvjestaji da ve6ina onkologa ne Gould takoder smaha da pacijenti
bi savjetovala ove teftnane dlano- koji bi bez medicinskog hetnana
vima svoje obitelji. mogli udobno Zivjeti do svoje neiz-
bjeine smrti, r.rz medicinski freftnan postaju patnici u besmislenom
Punitretman pokuiaju da odgode smrt za nekoliko nesretrih tjedana. Ali,
naravno, toje razdoblje koje donosi najvi5e novca. Gould vjeruje
Mrginia Livingston (kasnije Livingston-Wheeler), izvanrrcdna
u knjizi A New da oni nuju svoje pacijente kemikalijama, nale ih i kasape nepo-
istaZivadica i terapeutkinja raka, svojoj Cancer:
od brojnih pacijentica koje sujgj trebnom kirurgijom u odajnidkom poku5aju da izlijede neizljedivo.
Breahhrough, iznosi pridujedne
-Ui
primite puni medicinski tretnan za rak Stvari se nisu bitnije promijenile otkad je Gould napisao ovaj
dosle tek n-akon 5to
dlanak 1976. U nedavnom broju dasopisa The Moss Reports,
ooJKe:
moZemo proditati da je dugorodno preZivljavanje s najde56im
<Nakon Sto joj je otlrivena lsrZica na grudima, napravljena joj
i
je radikalna mastLnomiia. Nijedan od limfoih drorova odsta- oblicima raka kao Sto su onaj na prostati, dojki, debelom grijevu
plu6ima <ostalo gotovo nepromijenjeno od 1970-ilu>.20 Sve u
nlenin iz pazu5ne jame nije bio zahva6en; cijeli je rak uspje5no
svemu, to znadi da nije doilo do znadajnijeg napretka u postotku
uklonjen. Da bi se postigla potpuna sigumost da serak ne6e ponov-
raka u zadnjih 70 do 80 godina.
no javiti na oZiljcim4 primila je radioterapiju, a iz..ratem su joj i
preZivljavanja
jajnici.
Na njen uZas, godinu dana kasnije nekoliko lsniica pojavilo -se
Znanstvena osnova za odobravanje lijekova
na starom oZiljku. Opetje primila zraienje. Na vratu su se pjjavile Takotterje zanimljivo zrati koje su znanstvene osnove za odo-
kvrZice koje Ju zahtijevale novo zadenje. K tome je nr-tmi! tela- bravanje lijekova protiv raka. Ve6ina ovih lijekova izvomo dolazi
piju mu5kim honnonima, Sto je za posljedicrl lnafo akne i 9oj1 iz SAD-a. U pro5losti je kompanija morala predati rezultate dva
povoljna" opsehra randomizirana pokusa da bi dobila odobrenje
faou Aubuost lica. KvrZice su se ipak wacale. Tad je primila
kemoterapiju s uobidajenim nuspojavarna. ameridke Komisije za branu i lijekove (FDA). <<Povoljno> znali da

KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagaz rne. com NEXUS.27

mora do6i do odredenog smanjenja tumorakoje traje baremmjesec U demu je gre5ka? ZaEtD to nije utwdeno ranije? Vrlo jedno-
dana. Nije bilo nuftro dokazati da hehnan produZava Zivot, i nije stavno, izvomo istraZivanjeprovedeno je s ciljem stvaranjaprofita,
bilo nuino predati rezultate bilo kojeg nepovoljnog pokusa s istim dok novi istaiivadi nemaju ni5ta od tog profita. Zato ja ne vjeru-
lijekom. jem nikakvim istraiivanjima koja se provode s profitom na umu.
Ovi <sfrogo znanstvenb kriteriji ublaieni su za wijeme Clinto- NaZalost, to trenutno wijedi zave6inu medicinskih istraZivanja.
nove ere, i danas farmaceutske kompanije mogu dobiti odobrenje
FDA na temelju malih preliminarnih pokusa, dak i ako je veliki Koraknaprijed
randomizirani pokus nepovoljun.'o U neobidnoj izja'lr, o odobra- Pro5le su 32 godine otkadje predsjednikNixon objavio rat raku.
vanju lijekov4 jedan glasnogovomik FDA istalnuo je da bilo Zato vijeme,2 bilijuna ameridkih dolara potro5eno je na konven-
kakvo odgadanje s odobravanjem ne znadi nepotebno umiranje cionalno lijedenje raka i ishaZivanje, a rezultat je da od raka umire
ljudi, jer<svi ovi trefinani zauznapredovali rakne lijede ljude>." vi5e ljudi nego ikad prije.'n Iako su provedena mnoga istraZivanja s
MoZdaje sihracija joS gora nego 5to bi bila da su u pitanju samo ciljem procjene ufecaja raadh hranjivih tvari na razlidite oblike
nedjelotvonri tretrnani. Grupa uglednih raka, ni5ta od ovih 2 bilijuna dolara nije bilo
istaZivada pregledala je sve objavljene dostupno prirodnim terapeutima za isfrafi-
statistidke dokaze o rezultatima medicinskih vanja holistidkih terapija protiv raka. Prirod-
tretmana, i pskszala daje zdravstveni sustav ni terapeuti suodili zu se sa stoljedemprogo-
danas vodeii uzrok smrti i ozljeda u SAD-u. na, i mnogi su izvedeni pred sud i osudeni na
U 2001. godini srdanim bolestima mogla se zatvor.
pripisati 699.697 smrt, raku 553.251, a Usprkos tome Sto Ne bi li bilo ananstuenije nepristrano
medicinskim intervencijama 783.936 smrti provjeriti wijednost prirodnih terapija pro-
u godini dana! Naslov ovog istaZivanja bio na Zapardu vedi tiv raka umjesto da se terapeute Salje u za-
je, prikladno, <Smrt od medicine>." tvore? Veiina klinika za altemativno lijede-
Moida se pitate za.Sto se vlasti prave da dio stanovni5tva nje raka morala se iz SAD-a preseliti u Mek-
ne primje6uju ovaj ogroman broj hlava, preferira prirodne siko. @opis takvih klinika Sirom svijeta mo-
ve6inom uzrokovanih lijekovima, i umjesto Ze se na6i na web-stranici http://www.can-
toga svu svoju energiju ulaZu u suzbijanje Iijekove, skoro sve cure.org.)
prirodnih lijekova i dodataka prehrani. Holistidki pristup lijedenju raka ukljudu-
Simptom ovog sluZbenog stavaje i politiike stranke je pobolj5anu prehranu, ljekovito bilje, elek-
nedavna saga o tvrtki Pan Pharmace- homedicinu i vibracijsku ili energet-
uticals, kadje 2003. australska vlada promoYiraju sku medicinu, emocionalno lijedenje
nalerala najvedeg lokalnog proizvo-
ovisnost o i terapiju uma. Jedino objavljeno
dada prirodnih lijekova u stedaj, na- istaiivanje koje se koliko-toliko pri-
vodno zato Stoje postojala mogu6nost farmaceutskim bliZilo ispitivanju holistidkog
da bi ovi proizvodi mogli uzrokovati je Gersonovu
prishrpa ukljudivalo
da senetko razboli, ili dakumre. proizYodima. terapiju, u procjeni postotka petogo-
Po mom mi5ljenju, glavni je raz- diSnjeg preZivljavanja I 53 pacijenta
log ovog izopadenog sluZbenog stava s melanomom. Tada je odpacijenata
dinjenica da ministarstvima zdravstva s I. i II. stadijem raka pod Gersono-
i nadzomim tijelima upravljaju dok- vom terapijom preZivjelo njih 100%,
tori medicine koji su istrenirani (dje- ali pod konvencionalnom terapijom
lomidno novcem farmaceutskih kom- preZivjelo je samo 79%o pacijenata.
paruja) da sintetidke lijekove smatra- Kod raka trI. stadija (regionalne me-
ju blagotvomima, a prirodne lijekove tastaze), brojke su bile 70%, odnosno
potencijalno Stetxima. Usprkos tome 4}%o;kodlYastadija (udaljene meta-
Sto na Zapadu ve6i dio stanovni5tva staze), preZivjelo je 39%o pacijenata
preferira prirodne lijekove, skoro sve politidke stanke promo- pod Gersonovom, i 6Yo pacijenata pod konvencionalnom tera-
viraju ovisnost o farmaceutskim proizvodima. puom."
Stoga nam je, kao prvi korak u promjeni ove despotske politidke Mnogi prirodni terapeuti koji se bave lijedenjem raka twde da
klime, hitno pokebna politidka shanka koja 6e podrZavati prirodnu postiZu uspjehe ve6e od 90o/o u zaustavljanju i obrtanju rantoja
zdravstvenu za5titu umjesto ovisnosti o sintetidkim lijekovima. raka, pod uvjetom da pacijenti prije toga nisu podwgnuti orto-
Razlog ovih zapanjuju6ih <smrti od medicine>> moZemo doksnom lijedenju. Cini se da su najlkodljiviji tetrnani kemo-
naslutiti iz statistidkih podataka objavljenih u uvodnom dlanku terapij a i radioterapij a.
Richarda Smitha u.Bnrrsh Medical Journalu: <,Jpak, samo je 15% Stoga, ako se suodite s rakom, savjetujem vam da se oduprete
medicinskih intervencija podrZano dvrstim znanstvenim postupanju iz sfraha ili pod pritiskom. Situacija skoro nikada nije
dokazimo> i <To je zato Sto je samo 1olo dlanaka u medicinskim toliko hitra da je neophodno ne5to poduzeti istog frena. Umjesto
dasopisima zranstveno utemeljeno, a dijelom i zato Sto rnnoge tog4 podnite sami istaZivati po lnjigama, dasopisima i Internehl" a
terapije nikada nisu bile provjerenen." onda donesite odluku u skladu sa svojim zdravim razumom i
Dobra je demonstacija nezranstvene prirode medicinskog intuicijom.
istra'Zivanja nedavni fijasko hormonske nadomjesne terapije
(Iil\l-I). Prije nekoliko desetlje6a, <<rigorozrim manstvenim>> O autoru:
istraZivanjima dokazano je daje ona bezopasna i djelotvoma; ina6e Walter Last radio je kao biokemidar i isfraZivadki kemidar na
ne bi bila odobrena. Naveliko se promovirala kao za5tita od srdanih medicinskim odsjecima vi5e njemadkih sveudili5ta, i u Bio-
bolesti i raka. Danas svaki novi pokus pokazuje daje HNT opasn4 Science Laboratories u Los Angelesu, SAD. Kasnije je radio kao
i da pove6ava rizik od srdanih bolesti i raka.

28. NEXUS www.nexusmagazlne. com KOLOVOZ - RUJAN 2004.

 SIvIRToNOSNA PRUEVARA
OKo DUnBETESA
Thomas Smith @2004
Preveo:
Kre5imir Juki6
PO Box 7685
Loveland Colorado 80537 SAD
Telefon: +1 (970) 669 9176
E-mail Valley@healingmatters.com
Web stranica:
h@ ://www. Healingmatters.com
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
Uvod
ko ste ameridki dijabetidar, vai lijednik vam nikada ne6e redi da je dijabetes u
ve6ini sludajeva izljediv. U swari, 6ak i ako samo spomenete rijed <izljedenje>
u njegovoj blizini, vjerojabro 6e se uzrujati i postati iracionalan. Njegovo
medicinsko Skolovanje dopuSta mu dareagira samo narijed <<terapija>>.Zanjegane postoji
rijed <izljedenje>. Dijabetes, u svom modemom epidemijskom obliku, izljedivaje bolest, i
to ve6 najmanje 40 godina. U 2001., posljednjoj godini za koju su u SAD-u objavljeni
podaci, g34.550Amerikanacaumrloje odsimptomaovebolesti koji suizmakli kontroli.'
VaS lijednik vam takoder nikada ne6e re6i daje nekad bilo dobro pourato da su ishe-
mi6ni i hemoragidni inzulti, zastoji srca zbog neuropatije, kao i ishemidnih i hemoragidnih
koronamih bolesti, pretilost, ateroskleroza, povi5eni knni tlak, povi5eni kolesterol,
poviSeni trigliceridi, impotencija, retinopatija, zatajenje bubrega,zatajenjejetre, sindrom
policistidnih jajnika, povi3ena razina 5e6era u krvi, sistemska kandidijaza, poreme6eni
metabolizam ugljikohidrata, sporo zarastanje rana, poremedeni metabolizam masti, peri-
ferna neuropatija, kao i mnoge druge dana5nje te5ke epidemijske bolesti desto samo
simptomi dijabetesa.
Ako obolite od dijabetesaipostanete ovisni o ortodoksnoj medicinskoj terapiji, prije ili
kasnije osjetit 6ete jedan ili vi5e njegovih simptoma dok 6e se bolest rapidno pogor5avati.
Danas je uobidajena praksa odnositi se prema ovim simptomima kao da su to odvojene,
nezavisne bolesti s odvojenim i nezavisnim terapijama koje pruiaju konkwentni me-
dicinski specij alisti.
Istina je da mnogi od ovih simptoma mogu biti, i ponekad jesu, posljedica drugih
uzroka; medutim, takoder je istina da se ta dinjenica koristi za prikrivanje uzodne uloge
dijabetesa i zapravdanje skupih, nedjelotvomih terapija za ove simptome.
Epidemijski dijabetes tipa 2 je izljediv. Prije nego Sto proditate ovaj dlanak do kraja, to
6evambitijasno. Sazrat 6etezaito gasene lijedirutinski.lnnttetekako gamoLeteizlije-
diti. Vjerojaftro 6ete i biti ljuti zbog onoga Stoje Sadica pohlepnih ljudi potajno napravila
cijeloj ortodoksnoj medicinskoj zajednici i pacijentimakoji u nju imajupovjerenja.
Dij abetidka industrij a
Dana5nja dijabetidka industrija je masivna zajednica koja se korak po korak razvila iz
svojih nejasnih podetaka u ranom 20. stoljeiu. U posljednjih 80 godina postala je straho-
vito uspjesna u gu5enju protivnidkih glasova koji poku5avaju ukazati na prijevaru pove-
zanu s modemim lijedenjem dijabetesa. Ona se ranrila u religiju. I, kao i sve religije, u
potpunosti ovisi o {eri njenih vjemika. Postala je tako uspjeSna da granidi s bogohulje-
njem natukouti daje dobri visoki svedenik sa stetoskopom vaZno obje5enim oko vrata
Sarlatan i varalica. U velikoj ve6ini sludajeva, on u cijeloj svojoj medicinskoj karijeri nije
izlijedio ni jedan jedini sludaj dijabetesa.
Financijski i politidki utjecaj ove medicinske zajednice skoro je potpuno potkopao iz-
vome namjere na5ih nadzornih agencija. One rutinski odobravaju smrtonosne, nedjelo-
tvome lijekove nakon nedovoljnog ispitivanja. Biv5i dlan FDA (ameridka drZavna komi-
sija za hranu i lijekove), dr. Herbert Ley, tijekom svjedodenja pred senatom SAD-a
komentirao je: <Ljudi misle da ih FDAStiti. Ne Stiti ih. Ono Sto FDAradi i ono Sto javnost
misli da onaradi razlikuju sekao no6 i dan.>>'
Financijski i politidki utjecaj ove medicinske zajednice dominira cijelom na5om
industrijom zdravstvenog osiguranja. Iako se to podinje mijenjati, uAmerici je jo5 uvijek
te5ko prona6i zdravsWeno osiguranje poslodavca koje pokriva ho5kove djelotvomog
lijedenja altemativnom medicinom. Pokrivanje ho5kova ortodoksne medicine normalna
je stvar u svim drZavama. S alternativnom medicinom to nije sludaj. Na primjer, postoji
www.nexusmagazrne.com NEXUS.29
samo 1.400 ovla5tenih naturopata u I I dri.ava, u usporedbi s vi5e Ako ljudi ikada doaraju da postoji lijek za dijabetes koji je
od 3,4 milijuna ovlaitenih ortodoksnih lijednika u 50 zemalja.3 presu6ivan 40 godina, ova udruZenja lebrzo ostati bez posla. Ali
Op6enito, osiguranje pokriva samo odobrene terapije kod kvalifi- do tada 6e, usprkos svemu, i dalje trebati na5upodr5ku.
ciranih, ovlaitenih praktikanata. To, faktiEki, uredno stvara po- Ve6 40 godina medicinska ishaiivanja dosljedno pokazuju sa
sebnu wstu novca koji se moZe pofo5iti sarno na ortodoksnu me- sve ve6om jasnoCom da je dijabetes degenerativna bolest izravno
dicinsku i farmaceutsku industriju. Nijedna druga industrija na uzrokovana proizvodnjom preradene brane usmjerenom na profit
svijetu nije uspjela uvjeriti ljude da umjesto na zdravlje. Iako su oni
prihvate da tako velik dio njihove uporniji to ve6 mogli zakljuditi iz
pla6e bude u obliku koji im 6esto ne obilja podataka dostupnih u medi-
omogu6uje da ga tro5e po svojoj cinskoj literaturi, do ove se informa-
volji. Prvi korak u cije op6enito ne moZe doii na drugi
Financijski i politidki utjecaj ove nadin. Sigurno je daje ova informa-
medicinske zajednice u potpunosti lijeienju dijabetesa je cija bila i ostala uglavnom nedostu-
kontrolira doslovno svaku publika- pna na medicinskim Skolama koje
ciju o dijabetesu u zeurlji. Mnoge prestati vjerovati u laril obrazuju na5e indoktrinirane lijed-
publikacije o dijabetesu subvenci-
onirane su zahvaljuju6i reklamama
da je ta bolest nike.
Medu uzrodnicima na"Se modeme
za lijekove protiv dijabetesa. Nije- neizljeCiva. epidemije dijabetesa istidu se prera-
danurednikne6e dopustiti da se isti- dene masti i ulja koja se prodaju u
na o dijabetesu objavi u njegovom dana5nj im supermarketima.
dasopisu. Toje razlog zaito dijabe- Prvi korak u lijedenju dijabetesa
tidar plada samo izrnedu jedne tre- je prestati vjerovati u laZ daje ta bo-
6ine ijedne detvrtine tro5kova tiska- lest neizljediva.
nja dasopisa koji mu je glavni izvor todnih informacija. Ostatak
subvencioniraju proizvodadi dijabetesa kojima je u poslovnom Povijest dijabetesa
interesu da sprijede da se dijabetidari izlijede od svoje bolesti. Kad 1922., frikanadska dobitnikaNobelove nagrade, Banting, Best
budete haZili dasopis koji govori istinu o dijabetesu, prvo pogle- i Macleod, u Op6oj bolnici u Torontu uspjeli su injekcijom
dajte da li je pun reklama za lijekove i opremu za lijedenje dijabe- inzulina spasiti Zivot detrnaestogodi5nje djevojdice oboljele od
tesa. dijabetesa.o
Zatim postoje razna udruZenja koja mole za godi5nje donacije Korporacija Eli Lilly dobila je dozvolu za proizvodnju ovog
kako bi prona5la lijek za svoju patentiranu bolest. Svake godine novog dudotvomog lijeka, i medicinska zajednica uiivala je u
obe6avaju da je lijek tu iza ugla - samo laljite joS novca! Neka od slavi zbog dobro obavljenogposla.
tih istih udruZenja jasno su umije5ana u pruZanje savjeta koji Tek se 1933. podelo otvoreno govoriti o novom, neposluSnom
potidu napredovanje dijabetesa kod njihovih vjernih podupira- obliku dijabetesa. To je bilo u radu koji su Joslyn, Dublin i Marks
telja. Na primjer, godinama su snaZno promovirali zamjenske objavili u dasopisu lz
erican Journal of Medical Sciences. Ovaj
dijete,n koje su zapravo manstveno bezvrijedne - 5to je svatko tko rad, <<Studies on Diabetes Mellitus>>,1 govori o pojavi velike
ih je poku3ao slijediti brzo otkrio. Ismijavali su upotrebu glike- epidemije bolesti koja je jako podsje6ala na dijabetes iz ranih
mijskih tablica, koje u stvari jako pomaZu dijabetidarima. Promo- 1920-ih, samo Sto nije reagirala na dudotvorni lijek inzulin. Sto je
virali su kori5tenje margarina kao namirnice koja je zdrava za jo5 gore, ponekad bi lijedenje inzulinom ubilo pacijenta.
srce, dugo nakon Stoje postalo dobro poznato da margarin uzro- Ova nova bolest postalaje poznata kao <dijabetes otporan na
kuje dijabetes i izaziva zastoj srca.s inzulirur, zato Sto je imala sindrom povi5ene razine 5e6era u krvi
kao kod dijabetesa, ali je slabo reagirala na terapiju inzulinom.
Mnogi lijednici imali su zraEajnih uspjeha u lijedenju ove bolesti

n(
""-tr*'', dijetom. Trjekom 1930-ih i 1940-ih puno je toga naudeno o vezi
izmedu prehrane i dij abetesa.

{{c-
/t

?/
Dijabetes, koji je na prijelazu stolje6a imao udestalost od
0,0028yo po stanovniku, do 1933. je u SAD-u naglo porasiao na
1,000% ipostao bolestkoju suvitlali mnogi lijednici.s Ovabolest,
t
L ,u'L' (. -
poznata pod razrim nazivima, 1990-ihje naruSila zdravlje vi5e od
polovine i onesposobila skoro 20Yo ameilkog stanovni5tva.e
1950., medicinska zajednica postala je sposobna mjeriti razinu
inzulina u senrmu. Te analize brzo su otkrile da ova nova bolest
nije klasidni dijabetes; za nju je bila tipidna dovoljna, desto i
prevelika, razina inzulina u krvi.
Problem je bio u tome Sto je inzulin bio nedjelotvoran - nije
smanjivao razinu Sedera u krvi. Ali budu6i da je bolest skoro 20
godina bila pozrata kao dijabetes, preimenovana je u dijabetes
tipa 2. To je udinjeno kako bi ju se razlikovalo od ranijeg
dijabetesa tipa l, uzrokovanog nedovoljnim stvaranjem inzulina
u guiteradi.
Da su prehrambene spomaje iz prethodnih 20 godina imale
vodeiu ulogu na medicinskoj sceni od tada pa do kasnih 1960-ih,
postalo bi $iroko prihva6eno da se dijabetes moZe izlijediti, a ne

30. NEXUS ww w. nexusmagazine. com KOLOVOZ - RUJAN 2004.

samo tretirati. Umjesto toga, 1950. je pokrenuta potraga za novim Tako su kardiolozi, endokrinolozi, alergolozi, specijalisti za
dudotvomim lijekom koji 6e rije5iti problem dijabetesa tipa 2' bubrege i mnogi drugi podeli tretirati simptome za koje su se
osje6ali odgovomima. Kako je temeljni uzrok bolesti mahom
Idj eienj e protiv tretiranj a ignoriran, beznadno je izgubljena svaka usmjerenost na izljedenje
Taj novi, savr5eni, dudotvomi lijek bio je djelotvoran, poput bilo dega.
inzulina, u ublaZavanju odiglednih simptoma bolesti, ali ne i u Zastoj srca, na primjer, za kojeg se prije znalo daje desto samo
tijeienju osnovne bolesti. Zato je pacijentima neprestano pote- simptom dijabetesa, sad je postao bolest koja nije izravno
ban do kraja iivota. Morao je biti takav da ga je mogude paten- povlzana s dijabetesom. Postalo je pomodno misliti da dlabdtes
tirati; to jest, nije smio biti prirodni lije( jer se njih ne moZe lgove6ava rizik od kardiovaskulamih bolesti'tr Uzrodna uloga
patentirati. Poput inzulina, morao je biti visoko profitabilan za sloma sustava za regulaciju Seiera u lcrvi kod zastoja srca postala
proizvodnju i distribuciju. Bila su potrebna obavezna driavna je opskurna.
bdobrenja-kako bi se potaknulo lijednike da ih prepisuju kao lije- U skladu s novom medicinskom paradigmom, nijedna terapija
kove na recept. Ispitivanja koja su potebna koju kardiolozi mogu ponuditi zapravo ne
za dobivanje tih odobrenja morala su biti lijedi, pa dak nije ni usmjerena na lijedenje
enonnno skupa, kako bi se sprijedilo da njihove patentirane bolesti. Na primjer, po-
drugi, neodobreni lijekovi postanu kon- Ved 40 godina stotak preZivljavanja tri godine nakon
kurentni. ugradnje premosnice skoro je potpuno jed-
To su podeci klasidnog medicinskog
medicinska nak kao kad se ne obavi nikakva opera-
cua.tt
protokola <ketiranja simptomo>' Postupa- istrafivanja Danas vi5e od pola ljudi u Americi bo-
ju6i tako, i farmaceutske kompanije i lijeE-
nici mogli su ostvariti unosan posao, a dosljedno pokazuju luje od jednog ili vi5e simptoma ove bole-
bili izlij edeni od bolesti,
pacij enti, iako nisu sti. U svojim podecima, ona je lije6nicima
mogli su ponekad dobiti Priwemeno sa sve ve60m bila dobro pozro;tz kao dijabetes tipa 2,
dijabetes otporan na inzulin, neosjetljivost
olakianj e od nekih simptoma. jasnodom da je na inzulin, staradki dijabetes ili, ne5to rjeile,
Osim toga, prirodne lijekove koji zaista
moga izlijeiiti bolest trebalo je suzbiti. Sto hiperinzulinemija.
dijabetes Prema Ameican Heart Association,
su bili djetotvomiji, to ih je trebalo jade suz-
bijati, a njihove predlagade zatvarati degenerativna bolest skoro 5 0% Amerikanaca pati od j ed-
kao nadrilijednike. Napokon, nije se nog ili vi5e simptoma ove bolesti.
moglo dopustiti da jeftin, djelotvo- izravno uzrokovana Treiina stanovni5tva u SAD-u bo-
ran, prirodan lijek lijedi bolesti na lesno je pretila; polovina stanovni5-
kapitalno-intenzivnom monopoli-
proizvodnjom Wa ima prekomj ernu !j elesnu teZinu.
Dijabetes tipa 2, takoder zvan i sta-
stidkom trZi5tu posebno prilagotle- preradene hrane radki dijabetes, sada se uobiEajeno
nom za tretiranje simptoma umjesto
lijedenjabolesti. usmjerenom na javlja ikod djece stare Sestgodina.
desto su prirodne tvari zaista Uzrok mnogih degenerativnih
uspijevale izlijediti bolest. Zato se profit umjesto na bolesti moZe se pronadi u te5kom
sila zakona koristila, ijo3 se uvijek poreme6aju endokrinog sustava. To
koristi, da se prirodne, i desto supe-
zdravlje. je lijednicima 1930-ih bilo dobro
riome lijekove izbaci s trZiSta, da se pozrato kao dijabetes otPoran na
iz medicinskog rjednika izbaci rijed inzulin. Poznato je da je najde56i
<izljedenje>, i da se u PotPunosti temeljni uzrok poreme6aj sustava za
razbije sam koncept slobodnog trZi- kontrolu razine 5e6era u krvi zbog
Sta u medicinskom biznisu.
lo5e preradenih masti i ulja. Ovo je
Sada je jasno za5to zakon tako odludno suzbija rijed <izlje- pogor5ano i komplicirano destim nedostatkom drugih esencijal-
denje>. fpe im" op5irne, orwellovske propise, koji zabranjujy nin nraniivitr wari koje su tijelu pobebne da bi iza5lo na kraj s
opott"bu rijedi <izljedenje> prilikom opisivanja konkurentnih metaboliEkim posljedicama ovih otrova.
lijekova iti prirodnih tvari' Upravo zato Sto mnoge prirodnrc tvari Nisu sva ulja i sve masti jednake. Neke su zdrave i blagotvor-
lijede i spredavaju pojavu bolesti, ta je rije6 postala tako ne; mnoge, Siroko dostupne u supermarketima, otrovne su' Za
zistra5uju3a farmiceutskoj i ortodoksnoj medicinskoj zajednici' zdravlje rrjevah.nrazJrika izmedu zasi6enih i nezasi6enih masti,
kao Sto bi industrija masti htjela da vjerujemo. Mnoge zasiiene
Komercij alna wij ednost simPtoma masti i ulja jako su korisna, mnoga nezasi6ena ulja jako su otrov-
Nakon Sto je politika razvoja lijekova promijenjena kako bi se na. Za zdravlje je v a}na radrka inrcdu prirodnih i prer aitenih.
umjesto na lifidinje bolesti usmjerila na ublaZarranje srmptgma, Postoji mnogo nepoltenja u reklamiranju proizvoda industrije
postalo je nuZno piomijeniti nadin na koji se lijelcovi reklamiraju' ulja i masti. Cilj toga je stvaranje trZi5ta za jeftina bezvrijedna ulja
1o je udinjeno 1949., usred velike epidemije dijabetesa otpornog kao Sto su sojino, ulje sjemenki pamuka i repidino ulje'
nainzulin. Kad bi javnost bila obavije5tena i svjesna, ova ulja ne bi imala
Tako je 1949. medicinskazajerlnica SAD-a simFtome dijabe- nikakvo trZi5te, a u SAD-u - zaptavo, u cijelom svijetu - bilo bi
tesa'., zajedno sa simptomima mnogih drugih bolesti, ponovno puno manj e sludaj eva dijabetesa.
razvrstali kao zasebni bolesti. S tom novom klasifrkacijom kao
novom osnovom za dijagnoze, konkurentne grupe medicinskih Povezanost epi{smiie sa Zivotnim stilom
specijalista brzo su s njima povezane grupe simptoma proglasile Jo5 1901. poku5avalo se proizvoditi i prodavati hranu dobi-
svojimpodruEjemrada. venu kori5tenjem tvonridkih strojeva zbog ogronnog profita koji

www.nexusmagazme.com NEXUS.31
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
se tako mogao ostvariti. Ve6ina ranih poku5aja propala je zbog norrralnog raspona. Kod uznapredovalih sludajeva dijabetesa
urodene ljudske sumnjidavosti premahrani kojanije svjeZa i zbog tipa 2, prije ili zajedno s ovim povi5enim razinama 3e6era u krvi
nesavriene tehnologije. Dok su ljudi Zivjeli u obilju, sumnjiva javlja se kronidno povi3ena razina inzulina i ozbiljni poremeiaji
hrana slabo se prodavala. Crisco,'' umjetra mast za prhko tijesto, razina drugih hormona endokrinih Zlijezda.
neko wijeme se besplaho dijelio u konzervama od l,l4 kg u bez- Nedjelotvomi inzulin ne razlikuje se od djelotvomog inzulina.
uspje5nom poku5aju da se uvjeri ameridke doma6ice da vjeruju Njegova nedjelotvomost posljedica je nesposobnosti tjelesnih
tomproizvodu i da gakupujuumjesto masti. stanica da odgovore na njega. On nije rezultat bilo kakve
Kad je margarin predstavljen na trZi5tu SAD-a, ogordeno su biokemijske neispravnosti samog inzulina. Zato treba uoditi da je
mu se suprotstavile drZave s razvijenim mljekarstvom. S nastu- tobolestkojazahva6a skoro svaku odpribliino 70 bilijuna stanica
pom ekonomske depresije 1930-ih, Crisco i gomila drugihrafini- u tijelu. Sve te stanice ovise o hrani koju jedemo, iz koje dobivaju
ranih i hidrogeniranih proizvoda podeli su se uspje5no probijati na sirovine potrebne zapopravke i odrZavanje.
biiSte hrane u Americi. Podr5ka mljekarskoj industriji koja se Klasifikacija dijabetesa kao nesposobnosti metaboliziranja
suprotstavljala margarinu oslabila je tije- ugljikohidrata tradicionalna je klasifikacija
kom Drugog svjetskog rata, jer nije bilo koja potjede iz ranog 19. stolje6a, kad se
dovoljno maslaca za potrebe civilnog sta- malo malo o metabolidkim bolestima i pro-
novni5tva i vojske.'r Tada je mljekarska Danas, s cesima." Danas, s pove6anim znanjem o
industrija, izgubiv5i velik dio potpore,jed- ovim procesima, dini se potpuno priklad-
nostavno prihvatila podjelu bii5ta i kon- pove6anim nim preciznije definirati dijabetes tipa 2
centrirala se na opslrbu vojske. kao nesposobnost tijela da pravilno meta-
Laneno ulje i riblja ulja, koja su bila
znanjem o ovim bolizira masti i ulja. Ta nesposobnost rezul-
desta u ftgovinama i koja su smatrana procesima, iini se tira gubitkom djelotvornosti inzulina, Sto
osnovnim prehrambenim proizvodima dalje dovodi do nesposobnosti metabolizi-
prije nego Sto je ameridko stanovni5tvo potpuno ranja ugljikohidrata. Na nesre6u, velik dio
postalo bolesno, nestala su s polica. medicinskog uvida u ovaj problem, osim na
Posljednji dobavljad lanenog ulja ve6im prikladnim razini istraZivanja, ostaje ograniden naslije-
distribucijskim lancima bio je Je Archer dem iz 19. stoljeda.
Daniels Midland, a on Je prestao preciznije Tako dijabetes tipa 2 i njegovi rani simp-
proizvoditi i dostavljati svoje definirati tomi hiperinzulinemije predstav-
proizvode 1950. ljaju simptome nesposobnosti
U novije wijeme jedna od naj- dijabetes tipa2 stanica u cijelom tijelu da pravilno
vaZnijih preostalih zaista blago- metaboliziraju glukozu. Svaka tje-
tvomih masti postala je Zrtva gole- kao nesposobnost lesna stanica, iz razloga koji postaju
me medijske dezinformacijske sve jasniji, postaje nesposobna pre-
kampanje koja ju je prikazivala kao
tijela da pravilno nositi glukozu iz krvotoka u svoju
zasi6enu mast koja uzrokuje zastoj metabolizira masti unutrainjost. Glukoza tada ostaje u
srca. Zahvaljuju6i tome, ona je do- krvotoku, ili se pohranjuje kao tjele-
slovno nestala s polica supennar- i ulja. sna mast ili glikogen, ili se izbacuje
keta. Tako je kokosovo ulje uklo- mokra6om.
njeno iz prehrambenog lanca i zarni- Cini se da kad se inzulin velena
jenjeno sojinim, repidinim, i uljem receptor na stanidnoj membrani, on
sjemenki pamuka." NaSi roditelji i pokre6e sloZenu kaskadu biokemij-
djedovi nikadane bi mijenjali kvali- skih reakcija u unutra5njosti stanice.
tetro, zdravo ulje kao Stoje kokoso- To potide grupu transportera gluko-
vo ulje za ova jeftina, otpadna ulja. ze pomatih kao molekule GLUT4
Nedugo nakon ovog uspje5nog medijskog bliakriega stanov- da napuste svoje parkirali5te u stanici i otputuju do unutamje po-
ni5tvo SAD-a izgubilo je rat s debljinom. Kokosovo ulje je godi- vriine stanidne plazrnatske membrane.
nama bilo na5e najdjelotvornije dijetalno sredstvo za kontrolu Kad su u membrani, oni se lre6u prema posebnim dijelovima
teZine. membrane zvanim kaveole." Tamo drugom serijom biokemijskih
Povijest industrijskog patvorenja na5ih nekada zdravih namir- reakcija prepoznaju molekule glukoze, povezuju se s njima i
nica u potpunosti se poklapa s napredovanjem epidemija dijabe- prenose ih u unutrainjost stanice procesom zvanim endocitoza.
tesa i hiperinzulinemije koje danas haraju SAD-om, kao i velikim Kada dospije u unuhainjost stanice, glukoza izgarakao gorivo u
dij elom ostatka svij eta. mitohondrijima i stvara energiju potrebnu za stanidnu aktivnost.
Drugi korak u lijedenju ove epidemijske bolesti je prestati Tako ovi GLL[4 transporteri sniZavaju razinu glukoze u krvi
vjerovati u laZ da suna5i prehrambeniproizvodi zdravi i hranjivi. prenose6iju iz krvi u sve stanice tijela.
Mnoge molekule ukljudene u ovaj put glukoze posredovanjem
Prirodabolesti inzulina su lipidi; to jest, one su masne kiseline. Zdtava stanidna
Dijabetes se klasidno dijagnosticira kao nesposobnost tijela da membrana, za koju sada znamo daje aktivni sudioniku ftansportu
pravilno metabolizira ugljikohidrate. Karakteristidan simptom glukoze, sadrZi odreileni broj n-3 nezasi6enih masnih kiselina cis-
dijabetesa je visoka razina glukoze u krvi. Dijabetes tipa I rezultat tipa." To dini membranu relativno fluidnom i skliskom. Kad su
je nedovoljnog stvaranja inzulina u guiteradi. Dijabetes tipa 2 ove cls masne kiseline kronidno nedostupne zbog nadina prehra-
rezultat je nedjelotvomog inzulina. Kod oba tipa, razina 5e6era u rte, trans masue kiseline i zasi6ene masne kiseline kratkog i sred-
krvi je povi5ena. Ni nedovoljna kolidina inzulina ni nedjelotvomi nje dugog lanca dolaze na njihovo mjesto u stanidnoj membrani.
inzulin ne mogu nakon obroka zadriatirazinu 5e6era u krvi unutar Te zamjene dine stanidnu membranu gu56om i ljepljivijom, i

32. NEXUS www.nexusmagazrne. com KOLOVOZ - RUJAN 2004.

inhibiraju mehanizn6 fpasporta glukoze.'8
Tako, ako u na5oj prebrani ne postoji dovoljna kolidina cu
omega 3 masnih kiselina, umjesto njih dolaze ove zamjenske
masne kiseline, pokretljivost GLUI4 transpodera se smanjuje,
unutlmja biokemija stanice se mijenja i glukoza u krvotoku ostaje
poviSena.
Drugdje u tijelu, guiterada ludi dodahri inzulin, jetra pretvara
suvi5nu glukozu u mast, stanice masnog tkiva pohranjuju novu
mast, podinje se izbacivati vi5e mokra6e, nema dovoljno stauidne
energije za delesnu aktivnost i cijeli endolrini sustav postaje
poreme6en. Na kraju dolazi do zatajenja guSterade, tjelesna teZina
naglo pada ijavlja se dijabetidkaHza.
Iako neba jo5 puno raditi na potpunom rasvjetljavanju svih
koraka u ovom procesu, ovo jasno onraEava poEetak biokemij-
skog objainjenja pozratog epidemiolo5kog odnosa iznedu jefti-
nih, preradenih prehrarnbenih masti i ulja i nastanka dijabetesa
npa2.
Ortodohsna medicinska
terapija
Nakon Sto je dijagnosticiran dija-
betes, modema ortodolsna medi-
cinska terapija sastoji se ili od oral-
Vaino je primijetiti
nih hipoglikemika ili od inzulina. inzulin ni bilo koji
. Oralnihipoglikemici oralnih hipoglikemika nema
1955. godine predstavljeni su
oralni hipoglikemizantni lijekovi. ba5 nikakvo ljekovito
Trenufiro dostupne oralne hipogli-
kemike moZe se razrrrstati u pet sku-
djelovanje ni na jedan tip
pina prema njihovom biofizikalnom dijabetesa.
nadinu djelovanja." Te skupine su:
bigvanidi; inhibitori glukozidaze;
meglitinidi; sulfonilureje; i tiazoli-
dindioni
Bigvanidi sniZavaju razinu 5e6e-
ra u krvi na tri nadina. Oni inhibiraju nonnalno otpuitanje zaliha
glukoze u jete, djeluju na apsorpciju glukoze iz unesenih uglji-
kohidrata u crijevima, i navodno pove6avaju perifemo upijanje
glukoze.
Inhibitori glukozidaze inhibiraju enzime amilaze koje stvara
gu5tera6a, i koji su neophodni za probaw ugljikohi&ata. Teorija
je da se razina 5e6era u krvi ne moZe povedavati ako se inhibira
probava uglj ikohidrata.
Meglitinidi stimuliraju gr5teradu na stvaranje inzulina kod
pacijenata koji vjerojatno ve6 imaju poviSenu razinu inzulina u
krvi. Doktori u rijetkim prilikama uop6e mjere razinu inzulina.
Zaista,ti lijekovi se desto prepisuju a da se o postoje6oj razini
inzulina u krvi uop6e ni5ta ne zna. Cinjenica da je povi5enarazina
inzulina skoro jednako Stetna kao povi5ena razina 5e6era uglav-
nom se ignorira.
Sulfonilureje su jo5 jedna skupina stimulatora gu5terade stvo-
renih da potidu proizvodnju irzulina. Doktori rijetko iznjere razi-
nu inzulina u serumu prije nego Sto prepi5u ove lijekove. Cesto se
pripisuju osobama koje boluju od dijabetesa tipa 2, od kojih
mnoge ve6 imaju povi5eni nedjelotvomi inzulin. Ti lijekovi su na
zlu glasu zbogtaga Sto kao poprahu pojaw izazivaju hipogli-
kemiju.
Tiazotidindioni su poznati po tome Sto izazivaju rak jete'
Jedan od njih, Rezulin, u SAD-u je odobren nakon podmukle
politidke borbe, ali nije uspio dobiti odobrenje u Ujedinjenom
Kraljevstvujerje bilo pozrato da uzrokuje rakjehe. Lijednik koji
je u FDA bio zad,aien da ga odobri odbio je to udiniti. Tek nakon
KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazine.com
Sto je bio zarnijenjen popustljryrjin sluZbenikom, Rezulin je do-
bio odobrenje FDA. Kasnije je ubio vi5e od 100 dijabetidara i
obogaljio mnoge druge prije nego Sto je borba da ga se ukloni s
trZi5ta konadno dobivena. Rezulin stimulira perifeme stanice na
uzimanje glukoze iz lavi i inhibira norrralno ludenje glukoze od
stranejetre. Politidke igre zbog kojihje ovaj lijek do5ao na tii5te i
na njemu ostao tako neobjainjivo dugo uz odobrenje nadzome
agencije nejasne su.'o Od tavnja 2000., sudski procesi podeli su
ra4' a5nj avati ovu situacij u."
.Inzulin
Danas se inzulin prepisuje pacijentima koji boluju i od
dijabetesa tipa I i od tipa 2. Injekcijama inzulina nadomje3ta se
inzulin koji tijelo vi5e ne stvara. Naravno, dok je ova terapija
neophodna za oduvanj e Zivota dij abetidara tipa 1 , lrajnj e j e spor-
na kad se primjenjuje na dijabetidarima tipa 2.
VaZno je primijetiti da ni inzulin ni bilo koji od ovih oralnih
hipoglikemika nema ba5 nikakvo ljekovito djelovanje ni najedan
tip dijabetesa. Nijedna od ovih me-
dicinskih shategija nije smi5ljena
kako bi normalizirala uzimanje glu-
koze od strane stanica kojima ona
ni da teba kao gorivo za njihove aktiv-
od ovih nosti.
Uz ortodoksnu terapiju pro gnoza
je sve veda onesposobljenost i rana
smrt zbog zatajenja srca ili bubrega,
ili zbog zalajenja nekog drugog
vitalnogorgana.
Alternativne medicinske
terapije
Tre6i korak u lijedenju ove bole-
sti je informirati se i po6eti prinue-
njivati altemativnu metodologiju
koja ima zdrave temelje u po5tenoj
znanosti.
Danas je dostupna djelotvoma altemativna terapija koja
izravno vodi k izljedenju nekih dijabetidara tipa I i mnogih
dijabetidara tipa 2. Oko 5% dijabetiEara boluje od dijabetesa tipa
I ; oko 95% ima dijabetes tipa 2.' Trudnidki dijabetes jednostavno
je obidni dijabetes od kojegje oboljela tnrdnica.
Danas postoji alternativna terapija za lijedenje dijabetidara tipa
L Razvijena je u modemim bolnicama u Madrasu u Indiji, i bilaje
podvrgnuta strogim dvostuko slijepim ispitivanjima koja su
potwdila njenu djelotvomost." Ona djeluje tako 5to wa6a
normalnu firnkciju beta staricama guSterade kako bi gu5terada
mogla ponovno stvarati inzulin. dini se da se ovim pristupom
moZe izlijediti dijabetes tipa I kod viSe od 60%o pacijenala na
kojima je bio testiran. Najve6i je problem da li su antigeni koji su
izvorno doveli do autoimunog razaranja ovih beta stanica nestali
ili su jo5 uvijek u tijelu. Ako su joS u tijelu, izljedenje je manje
vjerojatro; ako su nestali, izljedenje je vjerojatnije. Zbogvet
objainjenih razloga, ne teba odekivati da 6e se ova metodologija
u dogledno vrijeme pojaviti u SAD-u, a sasvim sigumo ne u
ameridkoj ortodoksnoj medicinskoj zajednici.
Cilj svakog djelotvomog altemativnog programa je popraviti i
vratiti u funkciju tjelesni mehanizam regulacije razine 5e6era u
krvi. Slom ovog mehaniana je ono Sto, s wemenom, izravno
uzrokuje sve iscrpljuju6e simptome koji ortodoksnu terapiju 6ine
tako financijski isplativom dijabetidkoj industriji. Za dijabetes
tipa 2, koraci u programu su sljedeci :"
NEXUS.33
 . Popravite neispravan sustav za reguliranje Sedera u krvi. kwarenja. To oZiljno tkivo spredava normalno zarastanje finih ka-
To moZete jednostavno postidi tako Sto 6ete distim, zdravim i bla- pilara u oku nakon Sto se dijabetes izlijedi. Ako izlijedite dijabetes
gotvomim prehrambenim mastima i uljima zamijeniti naizgled umjesto da se odludite za lasersku kirurgiju, postoji velika Sansa
lijepe, ali oftovne frazv-izomerske mje3avine iz privladnih da 6e se oko u potpunosti oporaviti. Meclutim, obavi Ii se laserska
plastidnih kutija na policama superrnarketa. Konzumirajte samo kirwgija, zarastanje 6e uvijek biti komplicirano oZiljnim tkivom
laneno ulje, riblje ulje, a powemeno i ulje jetre bakalara, dok se kojeuzrokuje laser.
razina 5e6era u krvi ne podne stabiliziran. Zaim ponovno uklju- Arterijska i vaskularna Steta uzrokovana vi5egodi5njim po-
dite u prehranu zdrava ulja kao Sto je maslac, kokosovo ulje, ma- viSenim Se6erom i inzulinom i bujanjem sistemske kandidijaze
slinovo ulje i dista Zivotinjska mast. Citajte naljepnice; odbijajte polako 6e se popraviti zahvaljuju6i poboljlanoj prehrani. Metlu-
konzumirati jeftina otpadna ulja kad se nadu u preradenoj hrani ili tim, pohebno je nekoliko godina da se arterije odiste ovim obli-
na meniju restorana. Dijabetidarima kronidno nedostaje minerala; kom oralne kelacije. Steta na arterijama moZe se popraviti puno
oni u prehranu moraju ukljuditi i kvalitetne mineralne dodatke brZe uz pomo6 intravenozre kelatne terapije." Ono Sto bi inade uz
Sirokogspektra. samu prehranu trajalo godinama, desto 3e s
. Tijekom faze oporavka ruino kontro- intravenoznom terapijom moZe postidi za
Iirajte nivo Sedera u krvi. Pod medicin- Sest mjeseci. Ovo je navodno djelotvorno u
skim nadzorom, posfupno prestanite vi5e od 80% sludajeva. Zbog odiglednih
uzimati sve oralne hipoglikemike zajedno razloga, ne odekujte da 6e se va5 lijednik
sa svim dodatnim lijekovima koji se uzima-
Prognoza je sloZiti s tim, posebno ne ako jekardiolog.
ju radi suzbijanja njihovih nuspojava. Us-
postavite prirodnu kontrolu razine 5e6era u
obiCno brz Vrijemeoporavka
krvi uz pomo6 glikemijskih tablica, destim oporavak od Prognozaje obidno brz oporavak odbo-
uzimanjem manjih obroka (ukljuduju6i i lesti i wa6anje normalnog zdravlja i razine
hranu bogatu vlaknima), redovnom tjelo- bolesti i energije za nekoliko mjeseci do godinu
vjeZbom nakon obroka i potpunim ubjega- dana ili vi5e. Vrijeme koje je potrebno za
vanjem svih 5e6era, kao i razumnom vradanje postizanje izljedenja ovisi o tome koliko je
upotrebom iskljudivo netoksidnih umjetnih normalnog dugo bolesti bilo dopu5teno da se razvija.
zasladivaEa.u lzblegavajte alkohol dok se Kod osoba koje se odmah podnu lijediti
5e6er u krvi ne stabilizira unutar zdravlja i nakon Sto je bolest rano otkrivena,
normalnih granica. Redovno obidno je potrebno par mjeseci ili
mjerite razinu Seiera u lrvi pomo6u Yuzine energije manje. Kod ljudi koji su bolest imali
glukometa s iglom. Rezultate ovih godinama, wijeme oporavka moZe
testova obavezno zapisujte u svoj
za nekoliko se produZiti na godinu dana ili viSe.
dnevnik. mjeseci do Dakle, postoje dobri razlozi da se
. Nastavite s programom dok se posvetite olcretanju toka bolesti
opet ne normalizira i razina inzu- godinu dana ili istog henutka kad je ona pouzdano
lina, nakon Sto se razina 5e6era u utvrdena.
krvi stabilizira u normalnim grani- vi5e. Do ovog mjesta u dlanku, ako
cama. Kad razina 5e6era u krvi po- smo uspjeli dobro rasvijetliti naiu
stane norrnalna, gu5terada 6e po- epidemiju dijabetesa, trebali biste
stupno prestati stvarati vi5ak inzuli- zrati Stoju uzrokuje, Sto zapravora-
na. Taj proces obidno traje neSto di ortodoksna medicinska terapija, i
duZe, i moZete gapratiti tako 6ete od za5to je dijabetes postao nacionalna
svog lijednika zatralitt da po5alje i medtrnarodna sramota.
uzorke vaie krvi u laboratorij na StoieioS va*rije, upoznali ste se
mjerenje inzulina u serumu. Dobro je pridekati nekoliko mjeseci s programom samopomo6i koji je pokazao velik potencijal da
nakon Sto se opet uspostavi kontrola 5e6era u lavi i onda dati lijed- zaista iz lij e ii ovu bolest.
niku daprovjeri razinu va5eg inzulina. Lijepo je imati krvni Seder
u granicamanormalnog; jo5 je ljep5epostidi to bez suvi5nog inzu- 0autoru:
linaukrvi. Thomas Smith je silom prilika postao medicinski istraZivaE
. Odvojeno popravljajte Stete koje je uzrokovala bolest. kadje bio prisiljen sam izlijediti svoj dijabetesjerje bilojasno da
Vaskularni problemi ulazvani kronidno poviSenom razinom glu- ganjegov lijednikne moZe ili ne Zeli izlijediti.
koze u normalnim okolnostima 6e se sami popraviti bez svjesnog Objavioje rezttltate svojih uspje5nih istraZivanja dijabetesa u
napora. Posljedice retinopatije i perifeme neuropatije, naprimjer, svomprirudnikuza samopomo6,Insulin: Our Silent Killea koji je
obidno 6e se same popraviti. Medutim, kad fine kapilare u bazal- napisan za laike, ali je takotler i cijenjen od shane mnogih lijedni-
nim membranama bubrega podnu propuitati zbog kronidno povi- ka. Taj prirudnik detaljno obja.Snjava korake u lijedenju dijabetesa
Sene glukoze u krvi, bubrezi to spredavaju stvaranjem oZiljnog tipa 2 i govori o istraZivanjima dijabetesa tipa I . Knjigu je mogu6e
&iva kako bi zaustavili curenje. Ovo oZiljno tkivo ostaje i nakon namditi od autora na adresi: PO Box 7685, Loveland, Colorado
Sto j e dij abetes izlij eden, i to je rczlog za5to se ne odekuj e da 6e se 80537, SAD (stanovnici SjeverneAmerike moguposlati 25.00 $,
Steta na bubrezima sama popraviti. ostali tebaju kontaktirati autora u vezi pladanj a i uputa o slanju) .
. Rijei upozorenja. Kad se razvije retinopatija, pacdent moZe Tomas Smith je takoder objavio velik broj informacija o dijab-
doii u isku5enje da se podwgre laserskoj kirurgiji radi poprav- etesu na web stranici, http://www.Healingmatters.com.
ljanja Stete. Ova laserska tehnika zaustavlja krvarenje na mreZnici
stvaranjem oiiljnog tkiva na mjestima na kojima je do3lo do

34. NEXUS www.nexluimagazine. com KOLOVOZ. RUJAN 2004.


LOGII(/A
Prva Martinusova knjiga
Tredeg zavjeta na
hrvatskom jeziku
Moderna je znanost <<Sveti Duh>>
stanju embrija
Materijalizam ili ateizam je udenje
koje je povezano sa svakim prijelazom
od primitivnog prema razvijenom sta-
nju. Tek nakon postupnog privikavanja
na zasljepljuju6u svjetlost inteligencije
ljudi 6e mo6i jasno <vidjetil> i tada 6e
ponovo oboZavati Boga, ali u mnogo
plemenitijem i ljep5em obliku jer 6e se
ono temeljiti na logici plana svijeta ili na
inteligenciji svemira. Sto se vi5e ostale
duhovne sposobnosti materijalista, to
jest osje6aji i intuicija, razvijaju u skladu
s njegovom inteligencijom, tim se on
brZe lreieprema zasljepljuju6oj svjet-
losti, prema velikoj inicijaciji ili pre-
obraZenju koje je uzrokovalo <goru6i
grm> ispred Mojsija, koje je omogu6ilo
da apostoli (govore drugim jezicima>,
koje je Savla preworilo u Pavla i koje je
Budu, Isusa i Muhameda udinilo spasi-
teljimasvijeta.
U podetku podebra inteligencija i ve-
liko materijalno manje zasljepljuju po-
jedinca i drZe ga neko wijeme u stanju
sljepila u pogledu svega vezanog uz
Boga. Stoga je istinito ono Sto je rekao
Krist: <<Blago siroma5nima duhom,
njihovo je kraljevstvo nebesko>>. Istina
je daje necivilizirani dovjek na neki na-
din bliZi Bogu od <<profesoror. Kako se
njegova vjera temelji na pridanju drugih,
lakovjeran ili <duhom siromaSaru> do-
vjek puno lak5e moZe Zivjeti s pravom
vjerom u
postojanje Providnosti od
nekog znanstvenika s velikim znanjem o
velidinama i brzinama, mjerama i di-
menzijama, wemenu iprostoru, o stvari-
ma koje on jo5 ne moZe ni na koji nadin
identificirati ili upotrijebiti za dokaziva-
nje postojanj a Livota, nego ih szrmo mo-
2e naz't atip r i r o d n i m s i I am
zbog kojeg je priroda za njega ne5to
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
BIBLIOTEKA DUHO'TNA ZNANO S T
Martinus LOGII(A
u
Nakladnik:
TELEdisk d.o.o.
320 stranica,
85 format,
twdi uvez
cijena: 120,00 kn
+ po5tarina
Narudibe na
01/6683 630
Za ditatelje NEXUSA POPUST 20%
beZivohro, neka wsta mentalnog odla-
gali5ta na koje on baca sve ono Sto ne
razumije.
Medutim, kao Sto samve6 rekao, to je
stanje samo priwemeno. Jer, kao Sto ne
moZemo izbjeti zaslijepljenost kada na-
glo prijetlemo iz duboke sjene na svjet-
lost dana, isto je tako ne moZemo izbje6i
kada odjednom prijedemo iz mradnog
primitivnog stanja u stanje visoke inte-
lektualnosti.
jer To intelektualno stanje, to novo veli-
ko znanje ili znanost, to novo stanje svi-
jesti koje se u podetku temelji samo na
znanju o materijaLeim stvarima ili deta-
ljima, sasvim prirodno u potpunosti za-
okuplja otvoreni um i za svakoga je
ogroman kontrast prethodnom temelj-
nom stanju svijesti utemeljenom samo
na vjeri u religiozna pitanja, dogmama i
vjerovanju u stvari koje se ne mogu do-
kazati materijalnim mjerenjima i prora-
dunima. Takvo se stanje svijesti upotpu-
nosti odbacuje kao nestvarno, zastarjelo,
djetinjasto ili naivno. Osjedaj apsolutre
a. T o je r azlo g sigurnosti u razmi5ljanju tako je velik
uiitak i izvor inspiracije, energije i
www.nexusmagazine. com
M;\ItlllNLtfi
Treci zaviet
radosti da se dovjeku dini da se ponovno
nalazi u raju. Taj je raj ono Sto nazivamo
modernom znano56u; u njemu Zive ljudi
koji su manje ili vi5e u potpunosti napu-
stili svoju <deru iz djetinjstva>, koji su
odbacili svako religiozno vjerovanje i
koji samo priznaju materijalne i opip-
ljive stvari. Glorija ili atmosfera u tom
rajujest ono Sto u svakodnevnom Zivotu
nazivamo materijalizam ili nereligioz-
nost. Taj je nedostatak religioznosti
reztrltat priwemene zaslijepljenosti do
koje dolazi kada nas sudbina vodi prema
podecima intelektualnog stanja. Prvi su
stupnjevi ovog stanja, naravno, fzidki ili
materijalni, jer je najve6i dio na5ih
i
iskustava i sposobnosti upravo takve
prirode. Sto vi3e nastojimo Zivjeti na
temelju dinjenica, Zivot temeljen na vjeri
ili nesigurnosti postaje sve neodrZiviji i
tako nastaje nereligioznost. Tako podi-
njemo Zivjeti na temelju nekih drugih
zakljudaka. Budu6i da su oni prvi slabi
podeci pravog manja, uvelike se razli-
kuju od zakljudaka najrazvijenijih
vjemika koji su najvi5i zakljudci pravog
manja.
NEXUS.35
 Razlika izmetlu nereligioznog i naj-
razvijenijeg religioznog dovjeka sastoji
se u tome Sto pwi temelji svoj Zivot na
dinjenidnom zranju o neznatnim zak-
ljirdcima o pravom zranju, dok ga drugi
temelji naujeri u najvi5e zakljudke pra-
vog znairja. I to nam pokazuje da su
Isusove rijedi o <<duhom siroma5nima>
dinjenica. Lakovjerni ili <duhom siro-
ma3nil> Zive s vjerom u prave zakljudke
Livota i u postojanje Zivog bida iza sve-
ga, vjerom u besmrtnost i u svemogudu
dobru silu. Intelektualac je, pak, zbog
svoje Lediza nranjem izgubio svoju spo-
sobnost vjerovanja u onoj mjeri u kojoj
je njegova Zed za znanjem narasla, a
kakoje njegovo znanjejo5 uvijek na naj-
niZem stupnju, on ne moZe ni5ta nauditi
o najvi5im podrudjima Zivota na kojima
se nalaze najvi5i i vjedni zakljudci. Zbog
toga on gubi svaki kontakt s tim zakljud-
cima iumjesto njih dobiva podetno
materijalno zranje. Ono, metlutim, po-
kriva samo jednostavna materijalna pod-
rudja i detalje i, kao Sto ditatelj vel zna,
jedini zakljudci koji se iz njega mogu
iz.t esti inaileni su u mjerama, teZinama i
dimenzijama, wemenu i prostoru, vibra-
cijama ibrzinama.
Iako jetakvo aranje ogranideno samo
na fizidke detalje, osje6aj posjedovanja
apsolutnog ntanja stvara kod pojedinca
tako veliku sre6u da on biva potpuno
zaslijepljen, ali toga nije svjestan, pa
misli da moZe sve uvidjeti i sve znati
pomoiu materijalnih
svoj eg ishaZivanja
stvari. No, takvo je mi5ljenje potpuno
pogre5no, jer su ujedinjeni religiozniza-
kljudci nepobitne analize samih temelja
na kojima podiva svemir i zasnivaju se
PUT U RAJ SUDBINA
KROZ VRATA SMRII CovredaNSTVA
I 28 stranica, tvrdi uvez, 96 stranica, twdiuvez,
15 format A5 format
Cijena 65 kn + Cijena65kn+
postarina poltarina
36. NEXUS
na znanju koje je samo dostupno onom
stupnju rawoja koji je intelektualno
puno vi5i od fizidkoga. Posljedica togaje
nereligioznost.
Prema tome, najvi5i religiomi za-
kljudci koji su istinsko i potpuno otLni-
vanje istine ili rje5enje misterije svijeta,
predstavljaju podrudje zrrarrja koje se
moZe proudavati samo kada je prikup-
ljeno obilje iskustava koja su rnnogo
ve6a od onih koja omogu6avaju materi-
jalna ili fzidka otkri6a. Ukoliko isha-
Zivad nema dovoljno iskustava, od kojih
su vedina iskustva pat{i i osjedaja, on
religiju i
religiozna pitanja vidi samo
kao praznovjerje, naivnost i iluziju.
Medutim, stanje materijalizrna ili
nereligioanosti samo je jedna dionica
puta, dionica koju svatko u izvjesnoj
mjeri mora prodi zato Sto je ona poput
wata prema kozmidkoj svijesti, iako su
iskustvapafirjijedini kljud koji ih otvara.
Prema tome, moderna je znanost po-
detak ili pripremni stupanj za manifesta-
ciju Svetog duha na zemlji. Kao Sto dita-
telji ve6 znaju, Sveti duhje onaj stupanj
svijesti koji podrazumijeva najvi5e
nanje o svemiru i postojanju. Moderna
je znanost samo prvi i slabi podetak tog
manja. Ona je Sveti duh u embrional-
nom stanju, kraljevstvo Boije u nasta-
janju.
Nereligioznost je, stoga, samo
privremena zaslijepljenost koje se javlja
kada sudbina vodi pojedinca od stanja
vjere u sranje zranja. Podebra intelek-
tualnost i podehro istaZivanje pojedinih
detalja i stvari, iako su u duhovom po-
gledu jo5 uvijek neznatne, sasvim pri-
rodno okupiraju svu paZnju pojedinca.
MISTERIJ
MOLITVE
l_ Maninus
84 stranice, turdi uvez,
A5 format
Cijena 80 kn +
poltarina
www.nexusmagazine. com
On priwemeno napu5ta velike zakljudke
i kozmidku stvarnost Zivota u kojeje vje-
rovao u sadaSnjem ili u prethodnim Zivo-
tima i na taj nadin postaje fskszveni as-
terijalist. Stole UrZi prllelaz od neananja
prema znanju i od mraka prema svjet-
losti, tim je njegova zaslijepljenostveda,
ato znali da je time ve6i njegov mate-
rij alizam ili nereligioznost.
Ako se, pak, prijelaz odvija polako,
onda nema zaslijepljenosti, niti uslijed
materijalne, niti uslijed intelektualne
svjetlosti.
Medutim, u na5e se wijeme razvoj ne
odvija polako. Nalazimo se u periodu
kada, s odredenog stajali5ta, raanoj na-
preduje velikim koracima. Moderni
ateizam i nereligioanost nastali su upra-
vo zbog tog brzograwoja.Dakle, nereli-
gioznost je jednostavno pokazatelj da je
u tijeku iztzetno brzi ranoj. A Sto je
raa,ojbrii,prije 6e se dovjedanstvo wa-
titi Bogu, Zivotu, znanju i pravoj istini,
logici svijeta, miru i ljubavi.
Citat iz Martinusove lvlige "Logika'.
IDEALNA
HRANA
104 stranice, twdi uvez,
A5 format
Cijena 80 kn +
po5tarina
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
 lVl'tKRoo RcAN,lavt,l I'

MENTALNE BotESTI
Srovassrvl,nNouudrr
Dat tu svompsihoanalitiiarujoi jednu godinu, anakon toga odlazimuLourdes.
- WoodyAllen

siholo5ki retnan konidnih <<mentalnih bolestir> desto je dug i ogranideno djelo-

|J tvoran. Carolyn Raser bilaje zdrava, energidna i samopouzdana psihologinja koja
J- je uZivala u putovanju svijetom i avanturama. Pa ipak, nakon putovanja u Butan
2002. wanla se ku6i u Kalifomiju s teikom depresijom, iscrpljena, i s tako natedenim
zglobovima da nije mogla otvoriti wata od svoje hotelske sobe. Njen te6i lijednik konadno
joj je dijagnosticiraoreumatoidni arhitis iprepisao nekoliko lijekova, ali depresija, letargija
i iscrpljenost nastavile su se dak i nakon skoro 100 tretmana kod akupunkturista, kiroprakti-
dara i specijalista za rehabilitaciju. Potolilaje malo bogatstvo i osje6ala se prilidno odajno i
obeshrabreno, a onda je dula za istraZivada na IsfraZivadkom institutu zazarantementalne
bolesti i odlud ila ga je nazv att.
Nakon Sto je obavio razgovor s njom, istraiivad ju je uputio na prehage na parazite i pro-
bavne poreme6aje, koje su otkrile prisutrost tri wste parazitskih protozoa i naruSen sustav
zalu,luEivanje imunoglobulinaA, za Sto se ranije nije znalo. Tri ledna kasnije, nakon Sto je
poslu5ala njegov savjet da se izlijedi od infekcija, njena depresija i kronidna iscrpljenost su
nestale, energija i oduievljenje Zivotom se watilo, baS na wijeme da pomogne svojoj k6eri
oko rotlenja njene nove bebe. Kad su istraZivadu relrJi za njene rezultate, duhovito je
primijetio: <Put do zdravljapoplodanje dobrim crijevima.>

dnrmlrpLrNT'EKcrJA
Kodrazrnatanjamogu6nosti infektivne etiologije bilo koje kronidne ili akutre mentalne
bolestipostoje barem detiri kategorije koje trebauzeti u obzir.
. Prye su infekcije za koje je vei poarcto da izazivaju psihijatrijske simptome. Tv
spadaju upala plu6a, infekcije urinamog hakla, sepsa, malarija, legionarska bolest, sifilis,
klamidija, trbu5ni tifus, difterija, HfV, reumatska grozrica i herpes (Chuang). Iako su
psihidke posljedice ovih bolesti nekonhoverzne, usprkos tome rijetko se obavljaju pretrage
na njih ako se prvi pregled obavi kod specijalista za mentalne bolesti. Osim toga, u!'ecaj
nekih od ovih infekcijamoZepodeti ve6 za wijemeprenatalnogranoja.
IstraZivanjaprovedenanaPedijatrijskom centru John Hopkins i objavljena ul rchives of
General Psychiatry 2001. pokazuju da djeca majki za koje je utvrdeno da su tijekom
trudno6e imale herpes simplex tipa 2 imaju skoro Sest puta ve6u vjerojahrost da 6e kasnije
dobiti shizofreniju (shizofrenija se moZe razviti u razliditoj dobi, ali se to obidno dogada ne-
ko wijeme nakon puberteta). Au SAD-u, Ewopi i Japanu, radanje vedeg broja pojedinaca
koji su kasnije oboljeli od shizofrenije usko se poklapa sa sezonskom distribucijom krpelja
Ix o d e s (p ov ezanth s lajmskom boreliozom) u wij eme zaleta.
. Druge su one parazitske infekcije kao fito je neurocisficerkox,a, u kojima je mozak
Frank Strick @ 2004 izravno pogoilen infekcijom dobro poznatim mehanizmima (cistama, lezijarrra, encefaliti-
Preveo: som, oticanjem mozga, itd.) Znakovi psihijahijske bolesti (depresije i psihoze) pronadeni
Kre5imir Juki6 su kod vi5e od65Yo sludajeva neurocisticerkoze (uzrokovane hakavicom kojaje u SAD-u
sve de56a zbog povedanja populacije stanih imigranata) (Forlenza).
Direktor za klinidka istaZivanja Dokje lako dokszali mehanirue psihijatijskihmanifestacijau sludajevimakadje moZ-
dano tkivo izravno pogodeno, u literaturi tako<ler postoje brojni izvje5taji o psihijahijskim
IstraZivadki institut za zarazne
simptomima povezanim s drugim parazitima kao Sto su Giardia, Ascais psychosis (djedja
mentalne bolesti glista) i Trichinella, virusima kao ito je Boma virus, i bakterijama kao (to je Bonelia bury-
Santa Cruz, Kalifomija, SAD dorferi, koja je odgovoma za lajmsku boreliozu, a postoje i dokazi da su <<psihijatrijskilr
E-mail: riimi@gawab.com simptomi nestali nakon Sto bi se izlijedila skrivena infekcija koja ih uzrokuje. Borna virus,
zakojije dobropozrato dauzrokuje encefalitis i poreme6aje uponaSanjukodkonja i drugih

KOLOVOZ - RUJAN 2004. wwwnexusmagazlne.com NEXUS.37

sisavaca, prisutan je kod skoro svih osoba sa shizofrenijom ili de- daje snaZno djelovanje naftodiantrona iz gospine taveprotivviru-
presijom, a ipak ga se moZe na6i samo kod tre6ine zdravih osoba iz sa s ovojnicom element u njenom antidepresivnom djelovanju. A
kontrolne skupina; osim toga, markeri na Borna vinrse, izr,lhari iz najnovija istraZivanja pokazuju daje hiperforin, jedinstven floro-
monocita pacijenata s poreme6ajima raspoloZenja, koincidiraju s glucinolni antibiotski sastojak gospine trave koji je djelotvoran
akutrim epizodama ovih poreme6aja raspoloZenja. protiv mnogih rezistentnih gram-pozitivnih bakterija najvje-
Dr. J. Packrnan sa Sveudili5ta Yale napisao j e 1992. da <<kod pa- rojatrije aktivnatvarodgovoma za djelovanje gospine trave napo-
cijenata s parazitima de56e dolazi do promjena mentalnog stanja" i pravljanje raspoloZenja, a ne hipericin - prema kojem su standar-
kod podgrupe psihijafrijskih pacijenata lijeEenih od parazita dolazi dizirani skoro svi komercijalni preparati (Lawrance).
do poboljianja mentalnog stanjo). Cinjenica je da je analiza 1,300 Druga ishaZivanjapokazala su da antipsihotidni lijekovi kao 5to
sludajeva trihineloze kod ljudi u Njemadkoj pokazala da je cen- su Thorazine, Haldol i Clozapine inhibiraju razrnnoZavanje virusa
tralni ZivEani sustav bio pogodqu24Yo sludajeva (upala moZdane i da cerebrospinalna tekudina pacijenata koji su nedavno imali na-
ovojnice ili encefalitis) (Froscher). pad shizofrenije pokazuje 400%-trro pove6anje aktivnosti tevenz-
Klinidki, kod sludajeva kao Stoje neurocisticerkoza, problem ne tanskriptaze, koja je vaZna komponenta infektivnih retro-
nije nedostatak jasno utwdenih mehanizama, nego nedostatak psi- virusa. (tlipericin takoder djeluje na reverznu fanskriptazu.) Osim
hijatara kvalificiranih da postave talaru dijagnozu ili dak i posum- toga, kad je cerebrospinalna teku6ina ovih pacijenata upohijeb-
njaju na nju. (<O{e bih vidio da nisam vjerovao.>) Cak su i specija- ljena za inokulaciju stanica majmuna Novog Svijeta, doSlo je do
listrzazaraznie bolesti skloni podcijeniti opseg problema, dijelom i desetostrukog pove6anja aktivnosti revcrzne translriptaze, Sto
zbog nedovoljnog prijavljivanja institucijama javnog zdravstva (u ukazuje naprizutnost vintsa koji se razrnnoZava.
ve6ini drZava neurocisticerkozu nije obavezro prijaviti, a udesta- Nezavisno od togq dr. Darren Hart s Medicinske Skole Sveudi
lost trihineloze je, po naiem mi5lje- li5ta Tulane otkrioje dokaze o antiti-
nju, jako podcijenjena, Sto se moZe jelima za retroviruse u krvi polovine
vidjeti iz novih analiza na antitijela testiranih pacijenata kojima je bila
dostupnih od prolje6a/ljeta 2003). Torrey je primijetio da su u dijagnosticirana shizofrenija ili ma-
. Za{wr slijede one parazitske,
baHerijske i virusne infekcije uz- 19. stoljedu shizofrenija i nidno-depresivna psihoza. Malhotra
je, haZe6i faktore genetske predispo-
roEnicima kao Sto su toksoplaz- psihoza ncije, dokazao odsutnost CCR5-32
moza" streptokoki Borna virus i
maniino-depresivna homozigota kod vi5e od 200 shizo-
citomegalovirus, za koje je utw- od rijetkih bolesti postale frenidnih pacijenata, Sto dramatidno
dena jaka statistidka veza s men- pove6ava podloinost refiovirusnim
talnim bolestima, ali jo5 uvijek haju relativno ieste u isto vrijeme infekcijama. @. Yee). (Ipak, ozbiljne
istaZivanja kojima se nastoji utwditi bolesti poput shizofrenije ne mogu
kauzalna povezanost. Kod ljudi, kad je postalo popularno se objasniti samo lo5im genima, bu-
akutre infekcije parazitom Toxopla- du6i da takve bolesti drarnatidno
sma gondii mogo izarvatr moZdane drilati maike smanjuju reproduktivnu sposobnost
lezije, promjene lidnosti i simptome subjekta i na lraju bi postale Zrtve
psihoze, ukljuduju6i privitlenja i prirodne selekcije. Umjesto toga,
slu5ne halucinacije. shizofrenijaje sve de56a.)
IstraZivadi na Sveudili5tu Rockefeller i Nacionalnom institutu Ovakva istraZivanja dovela su Roberta Yolkena, virologa s
za mentalno zdravlje NnfiD twde da nakon infekcije stepto- Johna Hopkinsa, i dr. E. Fullera Torreya, profesora psihijatrije i
kokima kod neke djece moZe do6i do naglog javljanja opsesivno- bivieg posebnog pomo6nika direktora NIMH-a, do mi5ljenja da je
kompulzivnog poreme6aja u roku od nekoliko tjedana (Swedo, Toxoplasma jedan od nekoliko uzrodnika koji izazivaju ve6inu
Nn/fft. sludajeva shizofrenije i manidno-depresivne psihoze. Ta ideja nije
Toxoplasma gondii moile djelovati na pona5anje i funkciju ne- nova; zapravo , joi 1922. slavni psihijatar Karl Menninger postavio
urotransmitera. Od 1953., l8 od 19 istraZivanja prisutnosti antiti- je hipotezu da je
shizofrenija <<u ve6ini sludajeva nuspojava
jela za T gondii kod osoba sa shizofrenijom i drugim ozbiljnim virusnog encefalitisa>>. Torrey je primijetio da su u 19. stolje6u
psihidkim poreme6ajima potwdilo je vi5i postotak antttijela za T shizofrenija i manidno-depresivna psihoza od rijetkih bolesti po-
gondiikodbolesnih osoba. Na primjer, u jednom velikom istraZi- stale relativno deste u isto vrijeme kad je postalo populamo drZati
vanju, infekcija toksoplaznozom bila je dvostruko de56a kod madke. AYolken je napravio retrospektivnu studiju 2.500 obitelji,
mentalno hendikepiranih pacijenata nego kod zdrave kontrolne koja je pok,azala da su majke djece koja su kasnije oboljela od
skupine, a u nedavnom njemadkom ishaZivanju <osobe s prvim psihoza 4,5 puta de56e imale antitijela za Toxoplasma od majki
napadom shizofrenije usporedene su s odgovarajudom konfrolnom zdrave djece iz kontrolne grupe. (Za one koji traZe nove mogu6-
gnrpom, 42Yo osoba iz pnve grupe i samo 1 I % osoba iz druge gru- nosti obrane na sudu, nedavna istraiivanja pokazuju da ljudi s
pe imalo j e anti tij ela za Tox op I as mu>>. toksoplazrnozom sporije reagiraju i imaju vi5e nego dvaput ve6u
Druge dvije studije otkrile su da je izloZenost madkama (naj- vjerojatrost da 6e sudjelovati u prometnim nezgodama.)
vainijem nositelju u Sirenju toksoplazrnoze) u djetinjstvu rizidni Yolken je takoder bio glavni ishaZivad u nedavnom prouda-
faktor za kasnije obolijevanje od shizofrenije. Nadalje, odredeni vanju pacijenata koji su u prosjeku bolovali od shizofrenije vi5e od
antipsihotiEni lijekovi i lijekovi za stabiliziranje raspoloZenja kao 22 godne. Kod 2l shizofrenidnog pacijenta koji su takotler imali
Sto su haloperidol i valproiEna kiselina inhibiraju razvoj ovog pozitivne rezultate testa na citomegalovirus, do3lo je do znadajnog
parazita in vitro u koncentracijama manjim od onih koje se mogu poboljSanja ukupnih <gsihijatrijskih simptomor nakon Sto je
na6i u cerebrospinalnoj tekudini i krvi osoba koje uzimaju ove lije- subjektima davan oralni valaciklovir, antivirusni lijek, tijekom
kove, Sto ukazuje na mogu6nost da neki lijekovi kori5teni u terapi- osam fedana (American Journal of Psychiatry, prosinac 2003).
jama protiv shizofrenije i manidno-depresivne psihoze zapraYo JoS jedan antivirusni lijelq amantadin, kori5ten je u njemadkim is-

djeluju tako Sto inhibiraju ramn olavanie T. gordri (Jones-Brando, taZivanjima, gdje je doveo do znatnog skradivanja hospitalizacije
Torrey,Yolken). i brZe remisije psihijahijskih manifestacija kod mnogih od 4-15%
Paralelna otkri6a na podrudju biljnog carswa mogla bi dokazati psihijatrijskih pacijenata koji su imali pozitivan test na Boma

38. NEXUS www.nexusmagazine. com KOLOVOZ - RUJAN 2004.

virus, uusporedbi s 0-2% normalnih subjekata @ode, Ludwig). ukljuduju6i sve pacijente s poreme6ajimaponalanja (Giacometti).
Manja ishaZivanja u SAD-u pokazala su da je do polovine Prema nalem iskustvu, paraziti su desto umije5ani u kognitivne
manidno-depresivnih i
shizofrenidnih pacijenata pozitivno na poreme6aje i konidne emocionalne stesne poreme6aje. Neheni-
Boma virus, a nijedan iz zdrave kontrolne grupe (Lipkin). Smatra rano oko 6e klasidne simptome kao Sto je apatija, iscrpljenost, kon-
se da se Boma virus prenosi pljuvadnim i nosnim izludevinama fuzija, gubitak apetita i pam6enja, <mervoza Zeluco>, povladenje iz
konja, ovaca, z,eteva, koz4 jelen4 madaka i drugih Zivotinja. druStva, letargija i gubitak spolnog nagona i motivacije desto
Dobro je pozrato da uzrokuje encefalitis i poreme6aje u pona5anju shvatiti kao znak depresivnog poreme6aj4 bez postavljanja ili dak
kod konja i drugih sisavaca, utjede na limbidki sustav i lcretanje poku5aja postavljanja diferencijalne dijagnoze. Joi vi5e zbturjuje
dopamina, u jakoj je korelaciji s depresivnim, manidno-depresiv- to Sto se klasi6ni indikatori akutnih infekcija kao 5to su grozrica ili
nim, shizofrenidnim i distimidnim poremedajima kod ljudi - a mar- povi3ena razina antitijela desto povlale kod kronidnih sludajeva,
keri na Borna virus, izolirani iz monocita pacijenata s poreme- zbog sekundame hipotiroidoze i pada imuniteta.
6ajima raspoloilenj4 koincidiraju s akutrim epizodama ovih Problem s <gsihijatrijskomr dijagrozom je to Sto pokuiava
poreme6aj a raspoloZenj a. opisati simptome ili skupine simptome, ane
Zbog velike raiirenosti drZaaja madaka, ukazuje na temeljni uzrok (uzroke). Na Za-
velik postotak stanovni3tva SAD-a (do lost, sve dok zapadna psihijafrija ne priana
50%) bio je izlolen Tbxoplasni, ali ve6ina Prisjetimo se, mozak da se veza ianedu uma i tijela odvija u oba
nositelja sa zdravim imunolo5kim sustavom smjer4 pacijenti 6e i dalje @j enzbogdefa-
ostaje asimptomatidna sve dok drugi imu- je organ koji tro5i cto nedostatka diferencijalnih dijagnostid-
nolo5ki teret kao Sto je HIV ili neki drugi ..V kihkriterija za klinidki identidne sindrome.
parazitne oslabi obranu doma6ina i potakne naJvrse energrJe u dat< i onim ltinidkim lijednicima koji su
razvoj bolesti. To je ono Sto interpretaciju svjesni razornih psiholoSkih udinaka koje
kronidnih stanja dini tako problematidnom. Ijudskom tijelu. On konidne probavne, fokalne, pa dak i zubne
Na ishaZivadkom institutu za zarazr.e men- infekcije mogu imati na normalne moZdane
talne bolesti, uvijek nastojimo identificirati
predstavlja samo 37o funkcije, todna dijapoza predstavlja vrlo
eventualne parazitske koinfekcije prije tjelesne teZine, ali teLak izazov. U stvari, neki standardni
nego Sto se odludimo za prikladnu terapiju. testovi stolice naparazite identificiraju ma-
. Konadno, dok se toksoplazrnozi pokla- tro5i 25o tjelesnog nje od l0% aktivnih infekcija, a dak i <<poli-
nja dosta paZnje zahvaljuju6i pionirskim tidki korektrirru> holistidkim specijalizira-
istraZivanjima Toneya i Yolkena i kisika, hranjivih nim laboratorijima mogu promak-
pozuatim mehanizrrima stvaranja nuti mnoge infekcije koje se ne mo-
moZdanih lezij a,postoje mnogi dru- tvari i glukoze u gu otkriti lzt:r,oraka stolice, nemaju
gi infeHivni agensi koji ne moraju konzistentan obrazac izbacivanja,
iztavno napasti mozflk, ali mogu krvi. Zato sYaki nisu u crijevima ili ih je zbog nekog
drugog razloga te5ko otkriti, Na pri-
ozbiljno utjecati na mentalne funk-
cry'ekasnijim kumulativnim poslje-
ozbiljni metaboliiki mjer, prema Svjetskoj zdravstvenoj
dicama kronidne infekcije. Dok se poremedaj moze orgzniTaciji (wHo), vise od dvije
vaZnost ove veze u etiopatogenezi milijarde ljudi zaraZeno je glistama,
mentalnih bolesti rijetko preponraje, prYo djelovati na pa ipak se one rijetko otkivaju anali-
ove fokalne i sistemske infekcije zom stolice. (Ovi brojevi ne iznena-
wlo su deste, a njihove psihidke po- moZdane funkcije cluju, znamo li da jemogutiiztror za-
sljedice desto su ozbiljne. @araziti ftEe sve Sto jedemo, pijemo, udiSe-
su najdeS6i uzrok smrti i bolesti u mo ili diramo.Aako mislite damora-
svijetu.) te oti6i u zemlje da biste se izloZili
U ovoj nespecifidnoj kategoriji egzotidnim parazitima u hrani, pro-
nalazi se ogroman broj parazita, pro- mislite ponovno...)
tozoa, glista, bakte"ju, gljivica i vi-
rusa koji, ako ve6 izravno ne napadaju i ne onesposobljavaju PROCEDTJRETESTIRANH
moZdano tkivo i frurkciju neurotransmitera, djeluju posredno U Istaiivadkom institutu za zarazne mentalne bolesti koristimo
iscrpljuju6i esencijalne hranjive tvari domaiina, utjedu6i na enzi- nekoliko laboratorija s komplementarnim mogu6nostima i kombi-
me i neuroimunolo5ke funkcije i oslobadaju6i velike kolidine naciju naprednih zranstvenih dijagnostidkih procedura, ukljudu-
otpadnih tvari, enteridkih ohova i toksina koji namiavaju metabo- ju6i pretrage milroskopom na jajaSca i parazite (O & P), utwdiva-
lizammozga. (Jedna zrela odrasla trakavicamo1e stvoriti milijun nje antigena i antitijela u raznim tjelesnim teku6inama, kulture
jaja dnevno; a gliste, kojima je zaraLeno oko 25Yo wjetskog stolice, enzirnsku imunoanalizu, analize upala, tehnike skeniranja,
stanovni3tva, dnevno stvaraju 200.000 jaja.) i druge indirektne laboratorijske indikatore u kombinaciji s opSir-
nim povijesnim i klinidkim evaluacijarna kako bismo identificirali
PARAZI TI I KOGNITIVIV POREMEEAJI kronidne infektivne stresore.
Prisjetimo se, mozak je organ koji tro5i najvi5e energije u Pacijenti kojima je ranije dijagrrosticirana <dcronidna kandidija-
ljudskom tijelu. On predstavlja samo 3% felesne tezine, ali to5i zar> desto shvate da je Candida samo kofaktor ili posljedica vai-
25% tjelesnog kisika, hranjivih tvari i glukoze u krvi. Zato svaki nijih infekcija i zaraZenosti parazitima koje zu spredavale dugorod-
ozbiljni metabolidki poreme6aj moZe prvo djelovati na moZdane no izljedenje.)
funkcije. Ta povezanostje statistidki dokazana. <Mentalnir> simptomi desto se dramatidno poprave nakon Sto se
Mentalni pacijenti imaju puno ve6i postotak zaralenostiparazi- prikrivena neuroimuna infekcija izlijedi i ponovno uspostavi nor-
tima od ukupne populacije. 1995. i 1996., istraZivadi sa Sveudili5ta malan metabolizam mozga, posebno ako se radi o sindromimakoji
uAnconi ispitalisu uzorke stolice 238 pacijenata iz detiri talijanske senaglo javljaju.
psihijanijske institucije i otlrili paraale u 53,8Yo pacrjenat4 Nakon identificiranja i lijedenja primame infekcije, fokusiramo

KOLOVOZ - RUJAN 2004. wwrilr'.nexusmagazine. com NEXUS.39

sd na ponovnu izgadnju imunolo5ke obrane i integriteta sluznica
domadina, kako bismo sprijedili recidive. Prerano uzimanje doda-
taka prehrani, dak i kod jasne anemije, moZe biti kontapro-
duktivno, budu6i da neki vitamini i minerali (npr. Zeljezo) mogu
biti faktori rastaza mikroorganizrne, koje tijelo namjemo slabije
apsorbira tijekom aktivne infekcije. Medutim, kasnije r:zimanje
dodataka prehrani u skladu s individualnim pohebama desto je od
.
velike pomo6i zapotpuni oporavak.
Kod klijenata takotler w5imo pregled razine te5kih metal4
kemikalija iz oko1i54 toksinaplijesni i elektomagnetskih stresora,
problema sa Se6erom u krvi, <<moZdane alergije>> i osjetljivosti na
hranu. Provjeravamo postoji li sezonski afektivni poreme6aj,
poreme6aj hormona, neravnoteZa neuro-
transmitera, nedostatak hranjivih tvari, lo5a
prehrana i brojne druge varijable koje mogu
u!'ecati na kognitivne i afektivne fimkcije.
Da bi se ubrzao oporavak, nai integrativni
medicinski pristup zasnovan na dokazima
moZe ukljuditi pomo6ne heftnane nutrici-
onista, homeopata, akupunkfurista, fi totera-
Problem
peuta ili fi zioterapeuta. (esihijatrijskom>
Vjerojaftro je malo iskustava koja mogu
biti tako uiasna i tako onesposobiti osobu dijagnozom je to
kao Sto je to naruSenost ili gubitak moZda-
nih firnkcija. Skoro po definiciji, standardna Sto pokuSava
psiholoSka i psihijatrij ska intervencija pola-
zi odhipoteze o dihotomiji iznetluf elesnih opisati simptome
i umnih poremedaja, i morajo5 puno napre-
dovati u prepoznavanju vaZnosti in-
ili skupine
fektivne etiologije za lijedenje men- simptome, a ne
talnihbolesti.
ukazuje na
VaZnij i izvori podataka
. Forlenza, O. V. et al., temeljni uzrok
<<Psychiatric manifestations of ne-
urocysticercosis: a study of 38 pa-
(uzroke)
tientsfrom a neurology clinic in Bra-
zib>, J. Neurol. Neurosutg. Psychi-
atry 62(6):612-6 Qipanj I 997.)
. Froscher, W., <[nvolvement of
the nervous system in trichinosis
(autorov prijevod)]>, Fortschr Ne-
urol. Psychian Grenzgeb. 45($):
269-77 (tavanj 1977) (na nje-
madkom)
. Swedo, S. E., <Pediatric autoim-
mune neuropsychiatric disorders associated with sheptococcal
infections (PAND AS)>>, Mol. Psychiatry 7 dodat*2:524-5 (2002)
. Jones-Brando, L., Torrey, E. F., Yolken, R., <<Drugs used in the
heatnent of schizophrenia and bipolar disorder inhibit the
replication of Zoxoplasma gondii>>, Schizophr Res. l;62(3):237 44
ftolovoz2003)
. Dickerson, F. 8., Boronow, J. J., Stallings, C. R., Origoni, A.
E., Yolken, R. H., <<Reduction of Symptoms by Valaciclovir in
Cytomegalovims-Seropositive Individuals with Schizophrenior,
Am. J. Psychiatry 160(12):2234-2236 (prosinac 2003.)
. Bode, L., Ludwig, H., <<Borna disease virus infection, a himan
mental-health rlrsb>, Clin. Microbiol. Rev. 16(3):534-45 (srpanj
2003.)
. Lipkin, W I., <<Boma disease virus and neuropsychiatric dise-
Mictobiol. 9(7):295-8 (srpanj 2001.)
ase - a reappraisal>>, Trends
. Giacometti, A. et al., <Epidemiologic featwes of intestinal
parasitic infections in Italian mental institution$, Eur J.
Epidemiol. l3(7):825-30 (listopad 1997.)
40. NEXUS www.nexusmagazine.com
O autoru i institutu:
Frank Stick je direltor za klinidka istraZivanja u IstraZivadkom
institutu za zarazrc mentalne bolesti (Research Institute for Infectious
Martal llness, Rfivfi), smje5tenom u gradu Santa Cruz u Kalifomiji.
i
Radio je kao nuticionist istraZivad, 20 godina bio je direktor
hofesionalnog instituta za istraZivaqje somatopsihidkih i ekolo5kih
bolesti. RIIM je nastao kao posljedica klinidkih zapaZanja da, usprkos
uzimanju prehrambenih dodataka i konholi prehrane i udeta okoline,
mnogi klijenti moraju rije5iti osnovne infekcije kako bi zaista u veioj
mjeri popravili profil svojih simptoma.
IshaZivadki institut za zara rc mentalne bolesti je prvi objedinjeni
institut svoje vrste u SAD-u. PruZa moguinost pregleda i klinidke i
savjetodavne usluge pacijentima iz cijelog svijeta, i obrazuje profesio-
nalce na ovom kritidnom podrudju infektivne etiologije mentalnih
bolesti. Mogude su i telefonske konzultacije
metlugradskom ili medunarodnom vezom.
Institut se moZe kontaktirati putem telefona,
nabroj 1 800 699 2466 (samo iz SjevemeAme-
rike), nakon degatrebautipkati (#) 83 14255555
(samo za ugovaranje pregleda), ili e-mailom na
riimi@gawab.com
s
SVJEDOEENJE
U listopadu pro5le godine [2002.] provela
sam mjesec danauAziji, posje6uju6i hramove i
planinareii po obroncima Himalaje. Tijekom
putovanjaruke sumii postale crvene i natedene,
i tako su me boljele da nisam mogla
moela otkljudati
otkliudati
wata svoJe sobe. Nakon
ie hotelske sobe. Sto sam do5la
dosla
kudi, bolovi i nateknuie pro5irili su se na
stopala i koljena.
Pronaila sam izvrsnog reumatologa koji je
potwdio dijagnozu: osteo i reumatoidni
arrids. Dobila sam lijekove Vioux i
Salagen za suha ust4 i rekao mi je da
dotlem zamjesec dananakon 5to obavim
dodatre lcvne prehage i da 6e moZda
biti neophodno zamijeniti moju terapiju
jadim lijekovima. Tako<ler sam patila od
te5ke depresije, isopljenosti i letargije,
iako sam obidno energidna osoba. Moj
lijednik i ja raspravljali smo o mogu6no-
sti da zu paraziti uzrok mojih simptoma
reumatoidnog
,artritis4.
ali 9n. rnl nijq
mogilo pomoci u vezr s testovfna l
lijedenjem. Vlastitim istraiivanjem
otkrila sam da tradicionalna medicina
lijedi te simptome i pokuiava spdjediti
o5tedarja zglobova. Zato sam pot"aZila
pomod rurutar altematir.ne medicine.
Imala sam sre6u Sto zu mi preponrdili da
se obratim jednoj osobi kojaje obavila
brojna istraZivanja crijevnih proble-
malinfekcija i kompleksnih zahvata pokebnih da ih se 'spje5no izlijedi.
On je vodio moju terapiju uz pomod jednog njegovog kolege. Rezultati
mojih testova otlcili suprisutrost parazita: blastocistitis, toksoplaanona i
amebe.
Nedavno sam zavriila s 20{nevnim redmom posebne kombinacije
antibiotika narnijenjene eliminaciji ovih parazita i njihovih jajaiaca i cisti.
Rezultati zu bili zidivljuju6i. Moja depresija je nestala" i vratila mi se
energija i odulevljenje Xvotom. Po prvi put sam se uspjela osloboditi svih
lijekova. Osjecam sb odlidno i svi moji simptomi zu nestali - ostala je
simo mala rikode,nost zglobov4 koja moZe biti rezultat tajne Stete, ialio
ierno na nju sada pokuiiti izravno u!'ecati prehrambenim dodacima
Prijedlozi Franka Sticka zu za pola mjeseca postigli vi5e uspjeha od
skoro stotinu posieta i trefrnana kod tidoktora medicine, jednog aku-
punkturista (dvaput Uedno), kiropraktidara i qpecijalista za rehabiliaclju
ftoji su me ko5tali cijelo bogatstvo).
Po prvi put osjecam daje izvor mojih problona prepoznat i izlijederL
umjesio beshajnog bavljenja simptomima bez tajnog olaklanja.
Slobodno me kontaktirajte e-mailom na carolynr@gotnet ako imate
bilo kalcva daljnja pitanja o mojim iskustvima s ovim vrlo naprednim
lijeinikorn
- Carolyn B. Raser (magistica psihologije), t*"
rlffiOHf;ff l
KOLOVOZ - RUJAN2OO4.
 ZAPANJUJUCT vu.cNrrsxr glasom i dugim konjskim repom. Ukratko, se nastavlja oketati, dokazujuii, ako niSta
MOTOR KOHEIAMINATOA lako ga je zamisliti na pozomici ili kako se drugo, da koncept ne pati od magnetskog
vozika u kabrioletu po obali Kalifornije - ali blokiranja.
ne i pogrbljenog nad hrpom Zica i zavojnica Nobue nas potom vodi do sljede6eg we-
John Dodd @ oZujak 2004. u nekoj tokij skoj ulidici. daja, masivnog stoja prikljudenog na male-
Preveo: Kre5imir Juki6 PridruZili su nam se sredovjedni bankar i nu bateriju. Izgleda da se u sftoju nalazi 35-
njegova pratrja iz Osake, i radunovodstveni kilogramski rotor, koji bi lako mogao biti
Revolucionarni elektriini motor i financijski savjetdk Yukio Funai. Bankar upokijebljen u perilici za rublje.
nekonformistiinog izumitelja koristi je do5ao zbog mogu6e investicije, dok mi Ona okre6e prekidad, i golemi rotor po-
trajne magnete za proimodnju energije - ostali samo Zelimo vidjeti da li Minatov dinje se vrtjeti brzinom ve6om od L500 ok-
a inves titorima v et cure s line... magretski motor zaista radi. retaja u minuti, glatko i tiho. Mjemi instru-
Prototip automobilskog klima-wedaja menti pokazuju ulaznu i izlaznu snagu.
T .7 kolegaprvi
ad nam je uzbudeni kojije poloZen na radnom stolu izgleda kao Iznenada, baterija od nekih 16 W pokre-
da bi se dobro uklopio u Toyotu Corollu, i ie wetlaj koji bi hebao vu6i barem 200 do
l( put javio da.le upravJvidio 300w
I Lnevjerojatno otkride - magnet- brzo nas j e zainteresirao.
ski motor koji skoro uop6e ne tro5i elek- Nobue nam objaSnjava da ovaj i drugi
Vidjeti da bi se vjerovalo wedaji koriste elektridnu energiju samo za
tridnu energiju - bili smo toliko skeptidni
Nobue nas zatim ukra&o vodi kroz fun- dva elekffomagnetska statora s obje strane
da smo odbili poziv da ga dodemo vidjeti.
kcije i rad svakog od strojeva, podevSi sjed- svakog rotora, koji se koriste da rotor izbace
Ako je tehnologija bila toliko dobra, po-
jo5 nema kupaca?
nostavnim objalnjenjima zakona privlade- iz todke blokade i pomaknu ga sljede6eg
mislili smo, kako to da
nja i odbijanja. Demonsfira rad Minatovog redamagneta.
Zaboravlli smo na poziv i to poduzede,
kotada pokreiu6i rotor s magnetima u Cini se da su kutovi i poloZaji magneta
sve dok nas nekoliko mjeseci kasnije
vrtnju uz pomoi magnetskog 5tapi6a. takvi da, kada je rotor u poketu, odbijanje
ponovno nazvao.
prij atelj nij e
Dok paZljivo promaftarno rotor, primje- izrnedu polova statora i rotora omoguiava
<U redu> - rekao je. <Upravo su prodali
6ujemo da se na njemu nalazi preko 16 rotoru glatko lcetanje u smjeru obmutom
40.000 komada velikom lancu trgovina. magneta, postavljenih pod odredenim ku- od kazaljke na satu. U svakom sludaju,
Hoiete li ga sada do6i pogledati?>
tom. eini se da su za rad Minatovih strojeva lmpreslvnoJe.
U Japanu nitko ne bi platio 40.000 poloZaj i nagib magneta od kritidne vai- Zairn dolazimo do stroja diji je motor
ventilatora ako nije prilidno siguran da ie prikljuden na generator. Ono 5to vidimo je
nosti. Nakon Sto je polcenut u Zivot, kotad
oni raditi.

TehnoloSki majstor
Ulice istodnog Shinjukua pune su
rI
otpadaka iz malih tvomica i radionica koje
se jo5 uvijek tamo nalaze - te5ko da bi netko
tako zami5ljao sjedi5te jedne kompanije
koja stvara whunsku svjetsku tehnologiju.
Ali to je mjesto gdje nas je, pred radionicom
Koheia Minatoa, dodekala Nobue Minato,
supruga izumitelja i kodirektorica
obiteljske frme.
Sama radionica izgleda kao holivudska ii.";,,' -l-!
scenografija izumiteljeve garaie. Posvuda rd3ii
su razbacani elekkidni sfiojevi, Zice, mjerni
instrumenti i baterije. Dui zidova prekri-
venih dijagramima nalaze se pre5e i buSili-
ce, police s rezervnim Zicama, plode od
pleksiglasa i dr. A na stolici u strainjem
dijelu, zami5ljeno pognute glave, nalazi se
5 8-godi5nji tehnolo5ki majstor osobno.
Minatou medijska paZnja nije ni5ta no-
vo. U stvari, velik dio Zivota bio je zabav- :, ."
ljad, skladao je glazbu i producirao pjevad-
ku karijeru svoje k6eri u SAD-u. Ima wlo Izumitelj Kohei Minato stoji kraj jednog od svojih veiih motora za pogon
impresivnu pojavu, sa svojim gromkim v entilatora indus trij s ko g klima-uretlaj a.

KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazine,com NEXUS.41

 stanju ravnoteZe, Minato objalnjava da je
precizno uskladio poloZaje magrrek i im-
pulse statora tako da je odbijanje iauedu
rotora i statora (nepokrebrog vanjskog mag-
netskog prstena) kratkohajno. To stvara
daljnje grbanje, umjesto blokiranja. [De-
taljnije obja5njenje nalazi se u zadnjem
odlomku, <<Princip radu. ]

Minatov klima-uredai na dielu
nevjerojatno. Mjemi insfrumenti pokazuju
ulazne wijednosti od 1,8 volta i 150 rnA, a
i
na'r.:,lazr iz generalora 9,144 volta 192
mA, to jest 1,8 x 0,15 x 2: 540 mW na
ulazu i 9,144 x 0,192= 1,755W naulazv.
Medutim, prema zakonima flzke, iz
uredaja se ne moZe dobiti vi5e energije nego
Sto se u njega dovede. Spominjemo to
Koheiju Minatou dok gledamo ispod stola
kako bismo se uvjerili da nema skrivenih
Lica.
Minato nas uvjerava da nije prekr5io
zakone fizike. Sila koja stvara neobja5njivi
vi5ak izlazne snage generirana je pomodu
permanentnih magneta postavljenih na
rotoru.
<Ja jednostavno iskori5tavam jednu od
detiri fundamentalne prirodne sile> - kaZe
on.
Iako smo u Skoli naudili da su magneti
uvij ek bipolami, i da zato rnagnetski induci-
rano ketanje uvijek zawiava blokirano u
Stvarniproizvodi
Nobue Minato nas vodi do dva uredaja
koji bi potencijalnog investitora mogli
uvjeriti da sve ovo radi i u praksi.
Prvo nam pokazuje prototip ventilatora
koji se proizvodi za 14.000 ventilacijskih
cijevi lanca trgovina mje5ovitom robom (tri
ventilatora po cijevi). Uredaj je skoro
identidan Mitsubishijevom ventilatoru kraj
njega, koji je trenutno u Sirokoj upotebi.
Testovi pokazuju da je protok naka liloz
oba uretlaj a pribliino j ednak.
Drugi uretlaj je prototip automobilskog
klima-uredaja koji nam je priwkao paZnju
kad smo u5li. Radi se o prototipu za Nippon
Denso, najvedeg proizvodada automobil-
skih klima-uredaja u Japanu. Izvanredno je
kompaktan, i ima isti oblik i velidinu kao i
konvencionalni uretlaji. Odito je da Minato
svoje wedaje izraduje sve vje5tije.
Bankar i njegova investicija
Minato ima dobrih razloga Zaliti se na
socijalnu i kultumu monotoniju Japana.
Ljudi su ga godinama smatrali dudakom
zato Sto zaraduje za Livot svirajudi klavir, a
bankari i investitori su ga izbjegavali zbog
njegovog obidaja da tvrdi kako je izumio
revolucionarnu tehnologiju, i to potpuno
sam i bez formalne naobrazbe.
Medutim, nakon demonstracije, bankar
iz Osake ustaje i objavljuje da 6e u projekt
investirati I 00 milijuna jena.
Minato se okre6e prema nurma i smije3i.
Donijeli smo mu sre6u, ovo je bio tre6i
investitor u tri dana koji je pokazao
zanimanje.

Stavljanje tehnologije na stol

Kad je publika oti5la, pitamo Minata na
koji nadin namjerava komercijalizirati
tehnologiju. K-aZe daje njegov planjasan i
jednostavan. Zeli zadrZan kontolu, i teh-
nologiju Zeli komercijalizirati prvo u Japa-
nu - gdje vjeruje da moZe biti siguran da 6e
swari biti napravljene kako teba. Zaito ne
ode iaavno u SAD ili Kinu? Objainjava
nam da je imao loSa iskustva u obje te
zemlje.
<dfud stvaranja dobrog proizvoda i
usavr5avanja tehnologije najvaZniji je prvi
korak. Ne Zelim pritom gubiti wijeme na
sudske sporove i lra<lu intelektualnog vlas-
Kohei Minato u svojoj radionici niStva.>

42. NEXUS www.nexusmagazine. com KOLOVOZ. RUJAN 2004.

 Ipalq Minato ima u planu i izvoz i licen-
ciranje tehnologije, i pregovara s raznim
potencijalnim partrerima u drugim zem-
ljarna.
Dok bi neki &ugi izumitelj mogao pasti
u iskuienje da sve preda u ruke ve6oj
korporaciji, Minato je dijelom voden svo-
jom vizijom socijalne pravde i odgovor-
nosti. 40.000 motora za lanac hgovina
izraduje grupa malih proizvodada iz Ohta-
kua i Bunlcyo-kua, srediSnjeg dijela sjever-
nog Tokija - koji postaje regionalni <zardali
pojasD.
Minato je opdinjenom vizijom revitali-
zacije ovih malih radionica, koje su do
1980-ih bile kidma japanskog proizvodnog
i ekonomskog duda. Njihova razina strud-
nosti garantira da 6e motori biti jednako
kvalitetni kao oni iz bilo koje velike kom-
panije.
Metlunarodne pripreme
Usprkos svojim planovima da stvari
prvo razvije kod ku6e, Minato je dobro
pripremljen za medunarodno trZi5te.
NaoruZan je sa Sest godina Zivota
i rada u
Los Angelesu ranih 1990-ih -i za5titom
patenta u vi5e od 48 zemalja.
Minato je svoja iskusfvau SAD-u stekao
nakon Sto je 15 godina Zivio od sviranja
klavira. Ideju za svoj magnetski motor
dobio je u trenutku inspiracije dok je svirao
klavir, i prve nespretne radove na svom
izumu zapodeo je sredinom I 970-ih.
Ali Minato je 1990. odludio odustati od
svega i pomo6i svojoj kderi Hiroko, koja je
s 20 godina odludila da Leli postati rhytm
and blues pjevadica u SAD-u. Minato
snaZno vjeruje u obitelj: ako Hiroko Zeli
ste6i slavu i bogatstvo u SAD-u, tatina je
duinost da bude uz nju i pomogne joj.
Uspio je pomo6i Hiroko da 1995. dode na
prvo mjesto top liste plesnih hitova u Uje-
dinjenomKraljevstvu.
1996., Minato se watio u Japan i ponov-
no posvetio svom projektu magrretskog
motora. Sljede6e godine pokazao je svoje
prototipove nacionalnim energetskim
kompanijama, vladinim du2tosnicima i
drugima, na petodnevnoj konferenciji u
Mexico Cityu. Zanimanje je bilo veliko, i
Minato je shvatio da bi njegov izum mogao
udovoljiti globalrrim potebama za eko-
nomidnimuedajima.
Kasnije najave i govori u Koreji i Singa-
puru dodabro su udwstile njegovu odlud-
nost da svoj izum ostvari u praksi, i uspio je
priw6i nekoliko ranih investitora.
Tijekom kasnih 1990-ih, Minato je na-
stavio usawsavati svoje prototipove. Tako-
derje bio i u stalnom kontaktu sa svojim
odvjetrikom, i registrirao je patente u ve-
6im zemljama Sirom svijeta. Kroz svoja
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
iskustva u SAD-u naudio je da je pravna
zaitita od presudne vainosti, dak i ako to
znadi odgadanje lansiranja tehnologije za
nekoliko godina. Dok je registrirao patent u
47 drugih zemalj4 Japanski patentri ured
ga je, ironidno, odbio s obrazloZenjem da
njegov izum <<ne moZe raditb> i da su nje-
gove tvrdnje izni5ljene. Ali, nekoliko
mjeseci kasnije, bili su prisiljeni povu6i
svoju odluku nakon Sto je Patentri ured
SAD-a priarao njegov izum i dao mu prvi
od dva patenta (vidi ameridki patent br.
s.394.289).
Minato je primijetio: <dGko je tipilno za,
japanske uskogrudne birokrate da im je
poteban primjer SAD-a kako bi prihvatili
dinjenicu daje moj izum vjerodostojan.>
Do 2001., Minatovi su usavr5ili svoje
motore i prikupili dovoljno potencijalnih
investitora da mogu u6i u veliki meduna-
rodni ugovor sjednom saudijskom kompa-
nijom, nakon koje su tebale slijediti kom-
panije iz SAD-a i drugih zemalja. Medutirn,
sudbina je poslovima investitora i Mina-
tovih zadala teZak udarac kad je napadnut
Svjetski frgovinski centar u New Yorku.
Saudijci su se povukli, i Minatovi su morali
krenuti izpodetka.
Sad je Minato ponovno spreman za ak-
ciju. S prvom narudZbom koja je vei u
proizvodnji, i drugm uspjelnim prototipo-
vima koji dekaju namdioce, odludio je da
investitori ne moraju biti primarni partneri.
On aktivno prihva6a'raspitivanja korpo-
racijskih investitora koji mu sa sobom mo-
gu donijeti sfate5ke prednosti i korpora-
cijski kredibilitet.
Poduze6e Minatovih, Japan Magnetic
Fan, planira objaviti seriju partrerskih ugo-
vora u prvom i drugom kvartalu 2004.
Dva zdruiena motora prikljuiena na generator, za kutnu upotrebu.
www.nexusmagazrne.com
Implikacije tehnologij e
Minatovi motori troSe samo 20 ili manje
posto energije od konvencionalnih motora,
uz isti okretni moment i snagu. Potpuno su
hladni na dodir, i ne stvaraju skoro nikakvu
akustidnu ili elektridnu buku. Znatro su
sigumiji i jeftiniji (u pogledu poho5nje
energije), i ekolo5ki suprihvatljiviji.
Implikacije su ogromne. Samo u SAD-
u, skoro 55% nacionalne poho5nje elek-
tridne energije otpada na elekffidne motore.
Dok vedina tvomidkih poslovoda kupuje
najjeftinije motore koje mogu na6i, tijela
kao Sto je NEMA (Nacionalno udruZenje
proizvodada elekkidnih uredaja) polako ih
poudavaju da od hoSkova kori5tenja elek-
tridnog motora tijekom njegovog prosjed-
nog 2O-godi5njeg radnog vijeka samo 3
posto otpada na cijenu motora, a na ukupnu
poho5enu elektridnu energiju otpada 97%o.
Nije neobidno da motor koji ko3ta 2.000
ameridkih dolara pofo5i 80.000 dolara stru-
je (po cijeni od 0,06 centapo kilovatsatu).
Od 1992., kad je u SAD-u na federalnoj
razini uveden zakon o djelofuomosti, stu-
panj korisnog djelovanja motora visokoje
na listi prioriteta - a motori koji daju uitedu
na struji od nekih 20 posto smataju se wlo
ekonomidnim.
Minato se spremauvesti motorkoji Stedi
80%, Sto 6e znaditi potpuno novu klasu mo-
tora. Tro5kovi kori5tenja od 80.000 dolara
spast 6e na samo 16.000 dolara. To je ma-
dajna uiteda, posebuo kad se pomnoZi s mi-
lijunima motora koji se koriste Sirom SAD-
a i Japana - i cijelog svijeta.
Stupanj korisnosti Minatovih motora
Minatov izum je zbog svojih osobina da
tro5i izuzetro malo energije i ne proizvodi
NEXUS.43
toplinu i buku savr5en za primjenu u ku6an-
skim aparatima, kompjuterima, mobilnim
telefonima (u planu je razvoj minijatumog
generatora) i drugimproizvodima za Siroku
pofroSnju.
Magnetski motor 6e biti jeftiniji zapro'
izvodnju od standardnog motora, jer se
dijelovi rotora i statora mogu ugraditi u
plastidno ku6i5te, zahvaljuju6i dinjenici da
sustav stvarawlo malo topline.
Osim toga, zbog energetske efftasnosti,
motor 6e biti wlo prikladan za primjenu
svugdje gdjeje dostupna pogonska energija
ogranidena. Iakoje raanoj zasad usredoto-
den na zamjenu postoje6ih urettaja, Minato
kaLe da njegov motor ima dovoljni okrebri
moment za pokretanje vozila.
Uz pomo6 magnetske propulzije, mogu-
6e je prikljuditi generator na motor i stvarati
vi5e elektridne energije nego Sto se dovodi u
motor. Minato kaie da je prosjedan stupanj
korisnog djelovanja njegovih motora oko
330 posto.
U mnogim zransfvenim krugovima sam
spomen uredaja sa stupnjem djelotvomosti
veiem odjedinice izaziva ledeni skeptici-
zam. Ali ako moZete prihvatiti ideju da je
Minatov uredaj u stanju stvarati kretanje i
okretni moment svojim jedinswenim, odr-
Zivim sustavom propulzije hajnim magne-
tima, tada ima smisla twdnja da se iz ure-
daja moZe dobiti vi5e elekfiine energije
nego Sto se u njega uloZilo. Zaista, ako je
uredaj u stanju stvarati vi5ak skuje na duZe
wijeme, svako ku6anstuo u zemlji poZeljet
6e ga imati.
<Nisam u ovom poslu zbog novcaD -
kaZe Minato. <Moja glazbena karijera bila
Joi jedan klima-uredaj koji
44. NEXUS
je ali Zelim nekako doprinijeti
uspje5na,
druStvu -pomodi 6alir! proizvodadima
ovdje u Japanu i drugdje. Zelim promijeniti
ffendove koje su pokrenule velike multina-
cionalne kompanije. Ima mjesta za korpo-
racije. Ali, kao Sto nas je naudila naftna
industrija, energetika je podrudje na kojem
se revolucionami izumi poput ovog ne
smiju porjeriti velikim kompanijama.>
Minato je u pro5losti zamalo sklopio
ugovor s Enronom. Ali danas je odludan u
namjeri dapodrZi male i nezavisne proizvo-
dade - i da se zajedno s njima i sa svojim
zadivljuju6im strojem pojavi na svjetskoj
sceni. <<NaS plan je da se udruZimo s ma-
njim kompanijama i ujedinimo njihove ta-
lente, i dajednog dana proizvodimo tehno-
logijuu Sirokom spektru podrudja.>
Princip rada: magneti u pokretu
Minatov magnetski motor bitno je razli-
dit od detiri osnovna tipa motora koji se da-
nas proizvode. Ve6ina modemih tehnolo-
gija, bilo da se radi o istosmjemim, izrnje-
nidnim, servo ili koradnim motorima, u
osnovi primjenjuje iste principe elektro-
magnetske sile koji su otkriveni prije skoro
200 godina. Svi oni pate od znatnih gubi-
taka u efikasnosti, zato Sto imaju navoje
Lice i jezgru, zbog Eega dolazi do magnet-
skih gubitaka (vrtloZnih struja). Ti gubici se
obidno oslobadaju iz sustavakao toplina.
Minatov magnetski motor koristi mag-
netsko odbijanje kao osnovni izvor energije
i ima wlo male gubitke. Skoro uopde ne
stvara toplinu, i zbog togaje daleko djelo-
worniji (do 330 posto) od konvencionalnih
motora.
je izumio Kohei Minato
www.nexusmagazrne. com
Ve6ina Minatovih pokusnih modela sa-
stoji se od troslojnog, nemagnetskog rotora
opremljenog mo6nim Sumitomo Neomax
(neodimij-Zeljezo-bor) magnetima (Sitine
pet stupnjeva) smje5tenim na svakih 175
stupnjeva opsega rotora. Magneti imaju
mo6nu indukciju od 5.000 Gaussa, i odbi-
jaju se s dva dijametalno suprotna udw5-
6ena elekffomagn etska statora.
Rotor se okrede zato Sto elektromagneti
statora guraju od sebe magnete rotora, u
smjeru prema kojem su nagnuti magneti
rotora. Elektromagneti statora stvaraju im-
pulse u todno odredenim intervalima i traja-
nju (oko l0 milisekundi kod pokretanja, a
zatim se skraduju do 2 ms kada rotor do-
i
segne punu brzinu), dobivaju energiju
samo dok se magneti rotora udaljavaju od
njih.
Minato je svladao velik broj prepreka
koje su sprijedile druge izumitelje da ranije
realiziraju magnetski motor (iako su mnogi
poku5avali).
Kao prvo, magneti rotora, umjesto
privladenja, za smanjenje pohebne energije
koriste odbijanje. Drugo, poloZaj i nagib
magneta na rotoru od presudne su vainosti
za stvaranje pravog <klize6ep laetanja
polja rotora i statora, koja se medusobno
i
odguruju stvaraju odbojnu (i time po-
kretadku) silu. Osim toga, magneti moraju
biti jaki - a to je postalo mogu6e tek nakon
Sto su se 1980-ih pojavili neodimijski mag-
neti.
Polama stn:khra bilo kojeg magreta
moZe se oduvati tako Sto se rotor irraduje od
tri sloja: gomjeg sloja, na kojem su sjevemi
polovi Neomaxovih magneta usmjereni
prema vani, nemagnetskog sloja, i sloja na
kojem su juZni polovi usmjereni prema
vani. Ti slojevi su poravnati sa suprotnim
polovima dva elektromagneta. Vremensko
uskladivanje impulsa elektromagneta od
kljudne je vaZnosti za stvaranje optimalnog
odbijanja izmedu rotora i statora.
Vremensko uskladivanje kontroliraju
senzori koji biljeZe wemensku oznaku tik
prije nailaska magneta rotora. Rotor se
pokre6e i zaustavlja ukljudivanjem odnos-
no iskljudivanjem dovoda sffuje do elektro-
magneta statora. Nakon razdoblja uspora-
vanja, rotor se zaustavlja u poloZaju u ko-
jem se magneti nalaze nasuprot Zeljeznih
jezgri elektromagareta statora.
(Izvor: John Dodd; s doryitenjem peuzeto iz
u-t
J@pan hrc. Magazine,
^ "iffij#l;
http lhvwwj ap aninc. c om/teclmo lo g/indac p hp)
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
 EIEKTRICNI
Wallace Thornhill @ 2004
Prevela:
Tamara BoZiCevid - Haban
Email: info@holoscience.com
Website:
hftp://www.holoscience.com
KOLOVOZ. RUJAN 2004.
SINOPSIS
Najsretnija okolnost na svijetu... je nesposobnost ljudskog wna da stavi u meitusobni
odnos sovsvoj safuiaj... Znanostisunam, svakatragajutiusvomvlastitomsmieru, dosada
nanijele tnalo itete; ali, jednog te dana spajanje rascjepkanog manja otvoriti zastraiujuie
spomaje stvarnosti... tala da iemo od tih spomaja ili poludjeti ilipobjeti sa smrtonosnog
suj etla u mir i sigurnost novog mrainog doba
H.p. Lovecraft
1. Predgovor
T T Sirokom interdisciplinamom ishaZivanju kao Sto je ovo, i sama komrurikacija
| | moZe predstavljati prilidan izazov. Velike te5ko6e u komrurikaciji uglavnom
\-rl nastaju kad se dovodi u pitanje neito Sto je ve6 <spoznato> kao istina. Kada su u
pitanju osnovna nadela, uvjerenje koje stoji iza prihvaienih ideja moZe biti tako snaZno da
se i sama rasprava moZe diniti prilidno besmislenom. Ovu pote5ko6u pogor5ava fragmen-
tacija procesa prikupljanja i procjene informacija.
Specijalizacija intelektualnog istraiivanja sa sobom nosi odredene rizike kadpretpostav-
ke unutarjedne discipline leZe na ved iznesenim pretpostavkama drugih disciplina. Nitko ne
moZe biti strudnjak za sve, a kad istraZujemo mogu6nosti izvan naieg osobnog podrudja
strudnosti, sasvim je prirodno da se pokoravamo onom Sto strudnjaci iz drugih podrudja
twde daznaju.Ali, koje suposljedice ovakvogpristupaukojem teorijskepretpostavke, iako
se nanjih gledakao na dinjenice, ne mogu dati obja5njenje za novapodrudja informacija?
Zbogiz;a;eho velike rascjepkanosti dana5nje sluibene znanosti, te5ko je zamisliti da bi
ovaj sustav kao cjelina ikada mogao <<medusobno povezati sav svoj sadrZaj>. Medutim,
nevjerojatri koraci prema ovom <jednom danu> o kojem je govorio Lovecraft sada bi se
mogli obistiniti laoz novi pristup - onaj u kojem elektridne pojave dobivaju punu paZnju
koju zasluZuju, i u koji su ukljudena sva potrebna podrudja dokazivanja. Prema nekima, ovo
bi moglo biti prilidno rrznemiruju6e, kao Sto je Lovecraft i predvidio. Ali za one koji instin-
ktivno taZe oUleainiuiuea nadela, novi horizonti 6e ljudima oduzimati dah i istowemeno
donositinadu.
Ovaj uvod predstavlja nove <le6e za duboko fokusiranje> u promatranju fizidkog we-
mira, od subatomskih destica do galaktidkih svjetova nepoznatih prije teleskopa Hubble.
Elektridni svemir je holistidki odgovor na miopiju - na nesklonost priznavanju postojanja
odredenih pojava, na suZavanje vizije koje se prirodno javljav fragmentaciju nanja i
udenja. Za one koji imaju hrabrosti gledati bez predrasuda, potrebno <<odudavanje> od ideja
koje su u modi, nema nikaloru stvamu cijenu.
UZas o kojem Lovecraft govori je samo prvi nalet nesigumosti. Ideje koje su dugo we-
mena uzimane zdravo za gotovo dovode se u pitanje pomo6u dinjenica i jednostavnog razlu-
divanja koje se prije iporiralo. <Sastavljanje dijelova rascjepkanog znanju 6e od nas
zahtijivatijedino suodavanje s dubokim protury'ednostima u vezi stvari za koje su strudnjaci
dugo wemena twdili da ih znaju. Za one koji imaju hrabrosti gledati bez predrasuda, i sama
-ova
bi avantura mogla predstavljati <<najsretriju okolnost na svijetu>, pruZaju6i nove
spozraje o najvefim dramama rane ljudske povijesti i Zivotro vaine uvide o poloZaju
dovjedanstvau svemiru.
invecraft nije shva6ao da <zashaiuju6e spoznaje> nisu nista drugo do li iluz5l koja 99
vidi lroz otvoiena wata. Istina je uvijek jedinstvena, i kao takva moZe biti prijateljski
raspoloZena samo prema onima koji prije svega teZe za njom. Kad prodemo kroz vrata, ne
prati nas strah, ved ushit otkrivanja.
- Wal ThomhilllDavid Talbott
Model elektriinog svemira
2.
Model elekniEnog svemira je jedinsWena <Velika sliku na5eg poloZaja u svemiru, a
www.nexusmagazrne. com NEXUS.45
 obuhva6apuno disci-
plina. On naglaiava
vaZnost elektridnih
obrazaca koji se po-
navljaju na svim ra-
zinama, Sto omogu-
tava da se laborato-
rijskim eksperimen-
tom objasne neobid-
ne energetske pojave
koje se, na primjer,
vide u dubokom sve-
miru, na Suncu ili na
Iou, jednom od Jupi-
terovih mjeseca.
Model elekffia-
nog svernira ,ic pri-
stup kretanja unahag
u welnenu, kcristeci
se opaZanjem, a ire
iue6e prema naprijeci
od nekog iiicainog
teorijsxog podetka.
On omoguiava. jed-
Immanuei Velikovslcl nostavne odgovore
na probleme koji su
sada obavijeni populamom metafizikom i misticizmom. On je pu-
no interdisciplinamiji i inkluzivniji po pitanju informacija nego li
i
bilo koji prethodni oblik kozmologije ukazuje na praktidne
mogudnosti koje seZu daleko izvan granica koje postavija danaSnja
znanost.
Model elekhidnog svemira razvio se iz Sirokog interdisciplina-
mog pristupa manosti, a ovaj pristup se na fakultetima ne udi.
Elektridni svemir se vi5e temelji na opaZanjima i eksperimentima
nego li na apstraktnoj teoriji. On prepoznaje veze iznedu razliditih
disciplina. Njime se dolazi do zakljudka da je presudni uvjet za
razumijevanje svemira potpuno uzimanje u obzir temeljne elektrid-
ne prirode atoma i njihovih interakcija. Neobidno je Sto se, nasup-
rot ovom, u konvencionalnoj kozmologiji uzima da slabiji magne-
tizam i neizrnjemo slabija gravitacijska sila vladaju svemirom.
Ovakvo pojednostavljivanje moZe odgovarati teorijskoj fzici koja
se temelji na elekfidnoj neutralnosti materije u laboratorijima na
Zemlji, ali se ne moZe primijeniti na svemir u kojem dominira
plazma.
Plazrnu se naziva <detr.rtim stanjem>r materije nakon krutog, te-
kudeg i plinovitog. Veiina tvari u svemiru nalazi se u plazrnatskom
obiiku. Plazma nastaje kad se negativno nabijeni elektroni odvoje
od atoma u kojima su do tada boravili u plin, ostavljaju6i pozitivno
nabijene atome. Sada negativno nabijeni elektroni i pozitirmo nabi-
jeni atomi (pozrati kao pozitivni ioni), pod utjecajem napona ili
magnetskog polja, imaju sposobnost odvojenog kretanja. Njihovo
umreZeno kretanje stuara elektridnu struju.
Dakle, jedna od vaZnijih osobina plazne je da moZe proizvesti
elektridnu struju. Ona to dini tvoredi strujna vlakna koja slijede
linije magnetskih polja. Vlaknasti uzorci su sveprisutni u svemiru.
Zivjeli su ili Zive dihim, neupadljivim Zivotom>> daleko od fakul-
teta. Onima s osje6ajem za povijest, ova dinjenica bi tebala poslu-
Liti za pov elanje znatiZelje umjesto za njezino otupijivanje.
Ve6ina revolucija u znanosti do5laje od ljudi koji su se obrazo-
vali izvan akademskog sustava i koji nisu bili sputani zabludama i
popularnim shva6anjima tog wemena. Vrlo dobro je dokumen-
tirano da suwemene znanstvene ustanove djeluju na takav nadin da
bi nametnule konformizam i sprijedile istraZivanje i objavljivanje
revolucionamih ideja.
John Ralston Saul wrdi da je srednjovjekovni skolasticizam
tijekom 20. stoljc6a obnovljen. Alio je tako, morat ce se dogoditi
novo <prosujetiteljstvo>. isto kao i prije, izvan akadernije.
Za mene, prosvjetiteijswo je podelo s konffoverznim strudnja-
i
kom za vi5e razliditih disciplina autorom Sujetota u suciaru,
Irrmanuelom Ve! ikovskyim. On i e 1 9 50. iznio intcrdisciplinami,
komoaratirmi postupak za pronalaLenje pouzdanih dokaza plane-
tame katasirofe iz z,aprsanajranijih civilizacija, Njegova je metoda
bila znanstver.ra jer je traZio zapise o iztnetno neobidnim fizidkim
ciogada.jirna o kojima su globalno govoriie sve, iako medusobnc
pctouno ocivo-ienc hrlture. Nakon toga je, w primjenu manstvc-
nog prislupa uzroka i posljedice, mogao sastaviti wio detaljan
modcl tijcka ovih d,.:gadaja. Konadno, rnodei je omogu6io speci-
fidna prcd.,,idania l notvrdivanje ovih dogada.la - uv_ietc za dobru
znanstvenu teoriju. Neka od predvidanja kojaje Velikovsky dao u
to su se wijeme smatraia preneranima: Venera ie imaii gotovo uZa-
reni sjaj, jupiter ie proizvoditi radiisku buku, Mjesedeve stijene 6e
biti namagnetizirane. itd. Velikovsky je bio u pravu, a astronomi
dana5njice su u krivu. Medutim, nedete na6i niti jedan udZbenik
koji mu pripisuje zasluge jer se njegova teorija smatrala pogreS-
nom. Smatraio se da su to oiaka nagadanja!
Vehkovskom je postalo jasno da Newtonov koncept gravitacije
nije dovoljan za obja5njenje opaienog ponaianja planeta. Azasi-
gumo nije mogao dati odgovor na odito pitanje: <Za5to se nebo sa-
da dini tako mimim?> Akademska zajednica dopustila si je davanje
dogmatskog odgovora na ovo zapanjujuie otkri6e. Redeno muje
da njegova teorija ne podtuje Newtonove zakone. Ali Sto je Newton
znao o elektricitetu? I ako bilo tko vjeruje da Newtonovi zakoni
jamde stabilrri planetarni sustav, razrnislite ponovno! Svaki gravi-
tacijski sustav s viSe od dva tijela u orbitije nestabilan. Ipak, pitanje
koje se izuzetno rijetko postavlja, a kamoli da se na njega odgovara

3. MaIo povije,sti
Sigurnoje da priroda neravnomjerno raspodjeljuje svoje daro-
ve medu svojom djecom. Ali, hvala Bogu, imapuno dobro obdare-
nih, i ivrsto sam uujeren da vetina njih iivi tihim, neupadliivim
iivotom'
- Albert Einstein

Dobivanje dijelova <Velike slike> elektridnog svemfua omogu-

6ili su nam izvjesni izvanredni pojedinci. Ve6ina njih je nep onalai

46. NEXUS www. nexusmagazine, com KOLOVOZ - RUJAN 2004.

glasi: <Sto omoguduje stabilnost sundeva sustava?> VelikovglV je od tenutka opaiarja,umjesto prema naprijed od nekog zamiSlje-
bio uvjeren dakljud leZi u njegovu otkri6u dau wijeme kadplanete nog idealnog teorijskog podetka.
prolazeblizu jedna drugoj elekhiEne sile dominiraju nad nevjero- <Morarno ponovno nauditi da je znanost bez kontakta s eksperi-
jafiro slabim gravitacijskim silama. Iako u to vnjeme nije bio u mentima poduhvat za koji postoji ulo velikavjerojatnost odlaska u
Itanju objasniti kako bi ovo moglo omogu6avati opaZenu stabil- krivom smjent, u zami5ljene pretpostavke. (II. Alfu6n i G. Arrhe-
nosi sundeva sustavq svojom nevjerojatrom sposobno56u predvi- nnts, Evolucija sunieva sustava. NASA, 197 6.,st. 257)
tlanj a pokazao je put prema elektridnom svemiru. Najnoviji rezultat je <Velika sliko> koja nagla5ava naSu drama-
Otada, skeptidni znanstvenici povijesnu perspektivi katakliz- tidnu prapovijest i njezinu su5tinsku povezanost sa svemirom, a
midkih dogadaja o kojoj je govorio Velikovsky uzimaju kao po- sebe i svemir vi5e ne moramo promatati pomocu islaivljenih ogle-
gre5nu. Metlutim, njegova osnoura postavka o bliskim susretima dala suwemene znanosti.
planeta je potwdena, anjeziutr detalji izrenada su zabljesnuli do Implikacije o elektridnoj aktirmosti izmetlu planeta duboko 6e
nevjerojaftrih raznjera. Nekoliko istraiivada, pionira u ovom rrzrremiriti one koji su svoje zranje o sverniru izgmdili oko slabe
novom podrudju, sada se slaie da su se bli- gravitacijske sile koja djeluje u elekhidki
ski planetarni susreti koji tzazivajubojazan sterilnom svemiru. Ovaj dudan dogmatski
dogattali i u pretpovijesti. Mnogim drevnim propust garantira da u budu6nosti neie ostati
civilizacijama to su bili dogailaji koji su ni5ta od ma5tovite teorije o Velikom prasku
definirali kulturu. Oni su bili nadahnu6e za ili pojednostavljene pride o nastanku sun-
piramide, monolihre gradevine, kipove, Implikacije o deva sustava.
toteme i svete crteie na kamenu. Oni koji su
prefivjeli globalne promjene smatrali su elektriinoj 4. KojiVelikiprasak?
oduvanjeuspomenana te dogadaje i njihovo Yeliki prasak je vei mrtov! Nepriarati
vjemo preno5enje na budu6e generacije
aktivnosti izmetlu <Galileo 20. stolje6o>, HaltonArp, dokazao
imperativom, u odekivanju da 6e se <<bogo- planeta duboko de je da se svemir ne Sii.TeoijaVelikog pras-
vi> watiti. Slavljenje uspomena na ove do- ka temelji se na lvivoj interpretaciii pojave
gadaje odvijalo se kxoz gradnju gradevina, uznemiriti one koji <<pomaka prema cryenonD) (vidi Dopplerov
rituale i pridanje prida da bi se ponovno efeld, op. prev.). Pomak prema crvenom kod
pikazala apokaliptidna snaga planetamih su svoje znanje o udaljene galaksije mjeri se po svjetlosti koja
bogova nad ljudskom sudbinom. Ovakav od nje dolazi. Na linijama u spektru galak-
katastofidni podetak obja5njava za- sYemiru izgradili sije vide se prijelazi na crveno u w-
Sto se civilizacije pojavljuju poput poredbi s istim linijama koje dolaze
groma, niotkuda. NaZalost bez refe-
oko slabe od na.3eg Sunca. Arp je otkrio da su
renbrih todaka u sadainjem ponaia- gravitacijske sile objekti s puno i malo pomakaprema
nju planeta, ove pride su izgubile cryenom ponekad povezani mostom
svoje stvarno madenje. koja djeluje u ili mlazom materije. Zato pomak
Ovo kratko objainjenje se moZe prema crvenom ne moZe biti mjera
diniti plodom maite dok se ne priba- elektriiki sterilnom za udaljenost. Ve6ina pomaka prema
vi dovoljno dokaza koji ga potwdu- crvenom svojstvena je tim objekti-
ju. Medutim, ono nagla5ava kljudnu svemiru. ma.AliimajoS.
razliku ianedu planetamih katasto- Arp je otkrio da kvazaru i galak-
fa elektridnog svemira i katasfrofa o siji svojsweni pomaci prema crve-
kojima govore oni koji se danas nji- nom imaju zasebne wijednosti koje
ma bave, a koji dokaze o bliskim se smanjuju s udaljeno56u od cenhal-
susretima planeta pokuSavaju objas- ne aktivne galaksije. .U Arpov.om
niti u terminima suwemenog feno- novom razumuevanJu svemlra,
mena. D anai nj e kom ete i edno s tavno aktivne galaksije <<radaju kvazare s
ne odgovaraju opisu onih iz proilo- puno pomaka prema crvenom i ga-
rti. Niti ih se moZe smatrati obja5njenjem za obilje dokaza o lalaije pamjake. Pomak prema cryenom postaje mjera relativne
planetarnim
-tuma. kraterima i brazdama za laje se iini da su nwijeg da- starosti susjednih Waz.ara i galaksija, a ne njihove udaljenosti.
Osimtoga, u elekfidnom svemiru, komete ne predstavljaju Kako kvazar ili galaksija stare, pomakprema cryenom se smanjuje
apokaliptidnu prijetnju Zemlji, kako to ma3tovito prikazuju umjet- u zasebnim koracirna ili kvantima.
nici. Ovakve slike su u popunosti plod malte jer bi kometu odbio Za astofiziEare ogromnu zagonetku predstavlja zai to bi galak'
elektricitet koznidke munje prije nego li udari u Zemlju. Jedini sija poktaivala fenomen atoma. Zato se wadamo na praktidnu
preostali vidljivi dokaz bio bi krater nastao pod utjecajem elektrid- fiziku. Ova pote5ko6a uaglaiava dinjenicu da je kvantra
nog luka poput meteorskog kratera uArizoni. <crehanika> primijenjena na atome teorija bez potwde u
Model elekkiEnog svemira inastao je iz spozraje da bi nova stvamosti. Neobidnost kvantre teorije pripisuje se subatomskoj
plazmatska komrologija i razumijevanje elektridnih fenomena u skali na koju se primjenjuje. Ali sad kad govorimo o kvantnim
ivemiru mogli rasvij-tliti nova lcretanja u suwemenim spoznaja- uiincima neiega veliiine galal<sije, ova raiirena besmislica biva
ma. Osim toga ,pil<azi dogadaja koji su se odvijali na pretpovijes- razotlvivena.
nom nebu i njihov slijed mogli bi pomo6i razotlcrivanju novije Ako je Arp u praw, puno strudnjaka 6e ispasti prilidno bedasto.
povijesti Zemlje, Marsa i Venere. Prihva6anjempodataka iz puno Njegovo otkri6e zazvonilo je na uzbrmu po hodnicima znanstvenih
Sireg raspona znanja i ljudske egzistencije od onih koje dozvoljava ustanov4 a kako nitko ne voli glasnu buku - narodito ako spava -
konienclonalna aJtronomija, model elektridnog svemira podeo je refleksni odgovor je napad na momka koji priti56e prekidad
pruLalipragmatiine i smislene odgovore na mnoga pytanja klfa.su alarma. Arpuje oduzeto wijeme za teleskopska istrazivanja, radovi
i e iiniti nepovezanima. Onje vslijedio nakon 5to je plazrt,a'frnEu, sumu odbijeni, a dabi nastavio s radommoraoje napustiti SAD.
dobitnik Nobelove nagrade, Harutes Alfv6n, odludio raditi unatag,

KOLOVOZ - RUJAN 2004. www. nexusmagazrne. com NEXUS.47

 5. Elektridne galaksij e
ViSe od l0 godina plazrta-fiziilari naju za elektridni model
galalaija. On je primjenjiv zafrr:iktt vidljivog svijeta. Model je u
mogu6nosti uspje5no objasniti opaZene oblike i dinamiku galalaija
bez pribjegavanja nevidljivoj tamnoj tvari i centaLrim crnim
rupama. On najednostavan nadin obja^Snjava snaZni elektridni mlaz
'koji izlazr uzduZ osi vrtnje iz jezgre alfivnih galaksija. Nedavni
rezultati dobiveni izradom mapa magnetskih polja spiralne galak-
sije poturtluju elektridni model.
S druge strane, isfraZivadi svemira ne mogu objasniti za5to su
spiralni oblici tako ra"Sireni i daju samo ad hoc objainjenja za
galaktidka magnetska polj a.
U jo5 novije wijeme otkrivena su intergalaktidka magnetska
polja, Sto je posljednja kap za prelijevanje da5e. U odajnidkom
pokuiaju davanja objainjenja kako privladna gravitacijska sila
moZe rezultirati time da materija bude odbijena u uskom mlazu pri
relativnoj brzini moralo se pribje6i izmi3ljanju nevjerojatnih
gravitacijskih modela koji ukljuduju nevidljive <(cme rupe)).
6.ElektriCnezvijezde
Plazrna-fizid,ui twde da n'ijezde
nastaju efektom stezarla Qtinch
efect) na Siroko raspr5eni plin i pra-
Sinu. <<Stezanje> nastaje pomo6u
magnetske sile izrnetlu paralelnih U modelu elektriinog
strujnih vlakana koja su dio ogrom-
nih elektidnih struja koji teku unutar svemira, i sama gravitacija je
galaksije. Ona je u koncentriranju
materije puno djelotvornija od gravi- obiina elektrostatska
tacije i, za razlil<tu od gravitacije, bipolarna sila.
moZe otkloniti prejaki kutni zamah
koji teZi sprijediti kolaps. Zvij ezde 6e
se formirati poput kuglica na Zici dok
swar ne preuzme gravitacija.
Sedamdesetih je pokojni Ralph
Juergens, inZenjer iz Flagstaffa, Ari-
zona, napravio novi spozrajni skok
ustwdiv5i da elekhidni unos ovdje ne prestaje i da zvijezde nizu
terrnonukleami motori! Ovo postaje odito ako se na Sunce pogleda
iz perspektive oslobadanja elektriciteta. Galaktidka struja koja
stvara zvijezde postoji da bi ih snabdijevalo energijom. Zvijezde se
ponaiaju poput elekfroda u praZnjenju galaktidkog sjaja. Sjajne
nijezde poput naieg Sunca zapravo su ogrornne koncentrirane
kugle munji! Tvar koja se nalazi unutar zvijezda postaje pozitivno
48. NEXUS www.nexusmagazine.com
nabijena kako se elekfroni pomidu prema pow5ini. Unufiainje
elekfrostatske sile koje pritom nastaju sp4'edavaju gravitacijski
kolaps zvijezda, a powemeno dine da one putem elekfidne fisije
<<radaju> novu zvijezdu i divovske plinovite planete. Izrenadna
svjetlost ili eksplozija nove govori o takvom dogadaju. Ovo
rasvjetljava zaSto se zvijezde obi6no nalaze u paru i zaito se ve6ina
divovskih planeta koje su do sada otlcivene kre6e u uskoj orbiti
oko nijezda u koj ih su nastale.
Teorija evolucije zvijezda dobro je ranadena fikcija. Izgled
zirjezde je uglavnom odreden njezinim elektridnim olcuZenjem i
moZe se iznenada promijeniti. Puno je primjera nevjerojatne
zvjezdane promjenjivosti. Starost zvijezdaje nemogu6e utwditi.
Plazrna-fizidari i elektroinZenjeri najbolje mogu prepoznati
fenomen oslobatlanja plazne koji nazivamo nijezdama. Astofi-
zika se nalazi u pogre5nim rukama.
7. Planeti
Planeti i mjeseci poput Zemlje na slidan su nadin <<rotieni> po-
mo6u elektridne ekspulzije dijela pozitivno nabijenih jezgn ni-
jezda patuljaka i plinskih divova.
Ovo obja.injava razdiobu na guste
stjenovite planete i mjesece te plino-
vite divovske planete.
U modelu elektridnog svemira, i
sama gravitacija je obidna elekno-
statska bipolarna sila. Dakle, plane-
tarne orbite se stabiliziraju protiv
gravitacijskog kaosa izmjenom elek-
tridnih naboja kroz svoje plazrnatske
repove (Venera tojo5 uvijek snaZno
dini, sude6i po repu magretosfere
nalik kometinom, a ima i najkruZniju
orbitu medu svim planetima) Sto
dovodi do promjena u gravitaciji
svakog tijela. Planete 6e wlo brzo za-
dobiti orbite koje omogu6uju najma-
nju elekhidnu interakciju. Ovim se
spt'edavaju sudari izrnedu velikih tijela, a vjerojatrijim se dini zah-
vadanje gravitacijom pomo6u izrnjene elekbidnog naboja iznetlu
njih. Zahva6anje naSeg Mjeseca predstavlja jedinu mogudnost, on
nij e mo gao na $an iz Zemlj e.
Dokazi o pro5limplanetamim nestabilnostima naveliko su ispi-
sani na pow5inama svih dwstih tijela u sundevu sustavu.Dokazza
toje nastanak kratera koje stvaraju elektridni lukovi.
8. ElektriCno stvaranje kratera
Elektidni naboji izmedu tijela koja se pribliZavaju jedno
drugom na maloj udaljenosti poprimaju oblik <munji bogovor, ili
jasno oblikovanih spiralnih plazrroida. Ovakve plazrnoide slikale
su rnnoge drevne kulture kad bi vizualno prikazivale kako Jupiter
bacasvojumunju.
Jupiterova munja otvara pitanja o povijesti dovjedanswa i Zem-
lje koja nikada prije nisu postavljana. Kad govorimo o utwtlivanju
starosti povr5ine planeta, plazrnoidi elektridnim lukov'rma izaziva'
ju karakteristidne brazde u obliku vijugavih kanala i pravilno lcuZ-
nih kratera sa strmim stjenkama i powemenim cenfralnim whovi-
ma. Nastanak ovih kratera se op6enito krivo interpretira kao poslje-
dice udara meteora. Vijugave kauale se pogre$no swstava u korita
rijeka ili kanale lave. Nekoliko minuta ili sati elekkidnog swaranja
brazdi moZe proizvesti powSinu poput one na Mjesecu, za koju se
kasujeu ad hoc maniri objaiujava da je ona stara milijarde godina.
Po ovom modelu mogu6e je odekivati hemisfeme razlike u stvara-
njukratera.
A za skeptike, polagano stvaranje tijela velidine planeta putem
elekhidnog luka i danas se jo5 uvijek odvija na Jupiterovu
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
najbliZem mjesecu, lou. Za najnovije informacije o potwdama povezani. Izgleda daje na5 sundev sustav, sa svojim Siroko postav-
mnogih predvidanja, nakon Sto je postalo mogr6e snimiti Io iz ljenim orbitama i kaotidnim osobinama, rezultat nedavne kozrnid-
blizine, posjetite web-sfranicu http://www.holoscience.com. ke <grometre nesre6e>. Ovu naizgled ludu pretpostavku podrZava-
Planetarni geolozi nisu izudeni zaprqornvanje stvaranja bra- ju globalno rasprostanjene pride o pretpovijesnim bliskim susre-
zdi putem elekhidnog luka, inade bi na prvi pogled opazili karak- tima planeta. Dakle, uzimaqje naie situacije kao rqjere normalnog
teristidnu katodsku eroziju povr5ine i katodne mlazove na Iou. To planetamog sustava dat 6e potpruro krive ideje o tome kako zapo-
definitivno nisu vulkani kakve mamo uudibenika geologije. dinje Zivot i krive procjene o vjerojatrosti postojanja Zivota negdje
drugdjeusvemiru.
9. Elektriinowijeme Najpovoljnije mjesto za nastanak Zivota u elektridnom svemiru
Veiina ljudi nije svjesna da nemamo zranja o tome kako u je unutar elekniEne dahure smede zvijezde patuljka. ZraEeta ener-
oblacima nastaje munja. Najjednostavniji odgovor je da se munja gija se tada ravnomjerno rasporeduje po ditavoj powsini bilo kojeg
tamo uop6e ne stvara. Oblaci su samo prikladne tvorevine za prije- planeta koji kruZi oko homosfere ovakve mijezAe, bez obzira na
nos elektriciteta koji dolazi iz svemira na Zemlju. Postoji vjerojat rotaciju osi, nagib ili orbit lne specifidnosti. Izuzetno rijetka afino-
nost dabi bez oblaka imali <bljesak iz vedraneba>>. To se dogadana sfera ovakvih nijezda ima osnovne vodene i spojeve ugljika koji
Veneri (iako nebo zasigumo nije vedro). Sustave wemenskih se slijeZu na planetamoj pow5ini. Crvenkasto svjetlo je idealno za
prilika uglavnom pokre6u izvanjski elekridni utjecaji. fotosintezu. Ovakav model govori ojednom razlogu zaito projekt
U skladu s tim, Sunce ima obrasce vremenskihprilika, a najuda- Potrage za inranzennljskom inteligencijom (Search for Exha-
ljeniji planet, Neptun, ima najsnafuije v1'etrove u sundevu sustavu Terresbial Intelligence, SETI) vjerojatro ne6e uspjeti. Svaka
iako prima jako malo energije sa Sunca. Na Marsu elekkidna napredna civilizacijana takvomplanetune6e biti s{esna da svemir
pr ahtj enl a iz svemira uzrokuju vrtlo- postoji izvan njezinog zvlezdanog
Zenja praSine i pra5njave oluje koje okruienja, a radiokomunikacija hoz
obuhvadaju cijelu planetu. Elektridni uZareno isijavanje anijezde nije mo-
utjecaji su odgovorni i za Jupiterovu gu6a!
veliku crvenu mrlju te za linije uzduZ Medutim, nitko nema NaSi obrazovni sustavi nisu pri-
Satumovih prstena. Oni su razlog mjereni za Siroko, interdisciplinamo
za5to na Veneri u oblacima nalik obrrzovanj e potrebno za znanje pohebno za elektridni svemir.
smogu dolazi do sijevanja, za5to se
vidi sjaj na whovima njezinih plani- razmutr Lnj e unosa elektriine 11. NeH osnovni podaci
na te za3to na njoj dolazi do pow5in- Prvi pimjerci strojeva kaji su iz-
skih prainjenja. Oni su razlogza$to
energije u sustave vremenskih miiljeni da bi radili neki posebni po-
Zemlja ima svjetlost koja se proteZe
u svemir u obliku (crvenog svjetlu-
prilika. lvet uvijek su najsloieniji, a izumite-
fi, s wemenom, optenito otlvivaju
canja> i <<plavih mlazovar>, i zaito da se s manje kotaia i manje naiela
gravitacijom zahvateni sateliti pokretanja nego li je to prvobitno
<<izbace osigurad>>. Medatim, nitko zami|ljeno mogu puno lakie posti1i
nema obrazovanje potrebno za raz- isti uiincL Prvifilozofski sustavi su,
matranje unosa elehriine energije u na isti naiin, uvijek najsloieniji.
sus tav e vremens kih pri li ka. -Adam Smith
Na mojoj web-stranici nalazi se slika kako je NASA-in umjet-
nik zamislio udar munje na Vrcneri prilikom problema sa spu5ta- Model elektridnog svemira dini skok ka pojednostavljenju obje-
njem Pioneera. Venera ima oblake poput smoga od kojih se ne bi dinjuju6i nukleame sile, magnetizam i gravitaciju kao manifesta-
odekivalo stvaranje munji, a ipak na plauefu dolazi do stvaranja cije skoro momentalne elekftostatske sile. Umjesto da se <apresfta-
jakih mrurja. Ovo se kosi s populamom predodZbom o tome Sto 5e> konceptom djelovanja na daljinu, poput ve6ine fizidara ovog
izaziva munje. stolje6a, zagovomici elekkidnog svemira ovo prihva6aju kao goto-

l0.Samnvot
Cini se da kad nijezda patuljak ili ogromni plinoviti planet zradenje je, dakle, jednostavno rezultatbsciliraju6e elektrostatske
<izrodb s!'enoviti satelit, roditelj i dijete obidno ostaju usko sile.
HiffHil':tHf:j',"i#ff.TiHi11:i.Hr,#ffimT"1;
Na razini atoma, modelom elekkidnog svemira najviSe se bavi
Ralph Sansbury, nezavisni istaZivad iz New Yorka. Najvainije je
jednostavno prepoznavanje osnovne elektridne prirode materije i
primamost elektrostatske sile u interakcijama materije. Ovo se
oslanja i najednostavnu pretpostavku da su proton, neuton i elek-
ton sastavljeni od manjih nabijenih destica koje kruZe jedna oko
druge u klasidnom smislu, u stabilnim, rezonan0rim orbitama. To
znadi da energija koja se izmjenjuje izrnetlu ovih subatomskih des-
tica u elastidnoj deformaciji tijekom svakog obilaska dolazi na nu-
lu. Nakon Sto su nabijene, subatomske destice ulaze u medusobnu
interakciju preko elektrostatske sile.
Jednostavna kalkulacija pokazuje da subatomske iestice koje
tvore elekton moraju putovati bruinom koja daleko prelazi brzinu
- nekih 2,5 milijuna svjetlosnih godina u sekundi, ili
sq'etlosti
odavde do najdaljeg dijela Andromedine galalaije u jednoj
sekundi! Zato elekfrostatska sila mora djelovati brzinom koja je na
ljestvici gotovo beskonadna da bi elektron bio stabilan.
na^Soj

KOLOVOZ. RUJAN2OO4. www.nexusmagazine.com NEXUS.49

 Stabilne orbitalne rezonance ovih subatomskih destica, i unutar
i izmetlu destica, su te koje stvaraju fenomen protona, neuhona,
elektrona i atoma. Ostali stanovnici <<zoolo5kog vrtar destica sarno
su prola'na rezonantm stanja subatomskih destica jednakog
naboja. Takozvano <stvaranje> materije iz fotona je iluzija u kojoj
se pramaterija prestrukturirala u nova rezonantra stanja Sto ostavlja
dgjam da se destica iznenada materijalizirala. Antimaterija je
pogre5no ime obzirom da se i ona takoder stvara iz istih subatom-
skih destica kao <<normalno> materija, osim Sto se ukupni naboj
preslikava. Materiju nije mogu6e stvoriti ili uni3titi.
. Konvencionalno gledanje na sile u fizici
1. Nuklearne sile drZe jezgru (protone i neutone) zajedno u
atomskoj jezgri. One su dominantre sile u jezgi, ali nemaju
vaZnosti zave6e udaljenosti od nje.
2a. Elektridne sile - pozitivni naboj i negativni naboj se medu-
sobno privlade, a isti naboji se odbijaju. Elektridne sile odrZavaju
atome na okupu (<<veZu> elekhonezajezgru). One imaju odredenu
vaZnost u jezgri. Elektidne sile zbog udinka zaklanjanja obidno
nisu tako vahre na ve6im udaljeno-
stima. Na primjer, pozitivni naboj
privladi negativne naboje u svoju bli- Sada postoj e eksperimentalni
zinu tako da oni zaklanjaju polje od
pozitivnog naboja. dokazi iz mjerenja
2b. Magnetske sile suuskopove-
zane s elektidnim silama. Zato Sto ih u vrijeme potpune sun6eve
se ne moZe tako lako zakloniti one su
na ve6im udaljenostima puno djelo- pomriine koji
tvomije nego li elektridne sile. Prim-
jer toga jeZemljino magnetsko polje.
model elektriinog
3. Gravitacija je puno slabija od
umanjuju vjerodostojnost
eleknidnih sila i stoga nema vaZnosti
unutar atoma. Kako je gravitaciju Opde teorije
nemogu6e neutralizirati ona je
dominantna sila na ve6im udaljeno-
stima. Orbitama planeta i kretanjem
nirjezda i galaksija upravlja gravi-
tacija. -H.Altu6n.
. Kvantna teorija
Po prvi puta izuzebro pinata kvantra teorija dobiva fizikalno
objainjenje u smislu rezonantrog kretanja nabijenih destica pr oint eo zarnije6ene planetame orbite.
www.nexusmagazine. com
50. NEXUS
posredstvom gotovo tenutadnog djelovanja elekfrostatske sile.
Orbita kvantrog eleltrona je ona u kojoj izrnjena energije ianedu
svih subatomskih destica u jezgri atoma i onih u elekronu koji
kruZi oko nje iznosi nula izvan orbite. Izrnjena energije poprima
oblik iskrivljenja destice da bi stvorila elekhostatski dipol ili da bi
se pomaknula u novu rezonantru orbitu.
.Teorija relativnosti
Einsteinova specijalna teorija stvorena je da bi definirala
simultanost u svemiru gdje je najbri:a sila ili signal ograniden na
i.zrnjerenu bninu detekcije wjetlosti iz udaljenog izvora. Pomo6u
elektrostatske sile skoro beskonadne brzine koja djeluje izrnetlu
subatomskih destica cjelokupne materije, teorija relativnosti se
svodi na klasidnu fiziku. Ovo ostavlja otvorenim pitanje o tome Sto
mjerimo kad odretlujemo brzinu wjetlosti.
Brzina s{etlosti je u galaktiEkim okvirima izuzetrc spora i
heba joj oko 150.000 godina da bi pre5la naiu galaksiju. Medutim,
asfronom Halton Arp je pokazao da su pomaci prema crvenom koji
se opaZaju kod ditavih galaksija kvantizirani, Sto zahtijeva neki
oblik gotovo momentalne komuni-
kacije lroz ditavu galalaiju na sub-
atomskoj razini.
Postoj i nekoliko izvjeS6a o ekspe-
gravitaciie rimentima koji pokazuju djelovanje
brZe od svjetlosti. S odbacivanjem
Specijalne teorije i spozrajom da
svemir djelotvomo komunicira sa
podrZavaju svojim dijelovima u stvamom we-
svemira i menu, ne moZe biti putovanja kroz
wijeme, a svemir i wijeme su neza-
visni. Zdrav razumje oduvijek govo-
rio daje to tako.
relativnosti. Einsteinova op6a teorija stvorena
je da bi objasnila gravitaciju. Onapo-
ku5ava odbaciti opaZeno gravitacij-
sko djelovanje na daljinu govore6i o,
protivno odekivanom, zakretanju
svemira u prisutrosti ogromnih objekata. Ovo nepohebno kompli-
ciranje u objaSnjavanju svemira zatim se pridodaje sada5njim
metafizidkim konceptima o tome Sto tvori masu objekta. Ali, sve-
mir se isto mora <zakretati> pri skoro beskonadnoj brzini da bi
Zdrav razxn, opaZanje i manji broj hipoteza ukazuju da je
elekfrostatski model gravitacije bolji. Sada postoje eksperimen-
talni dokazi iz mjerenja gravitacije u wijeme potpune sundeve
pomrdine koji podrZavaju model elektridnog svemira i umanjuju
vjerodostojnost Op6e teorije relativnosti.
.E=mc2
Einstenovu duvenu matematidku jednadZbu, E = mC, koja
ujednaEava energiju i masu, zraju gotovo svi. Medutim, vedina
udibenika koristi rijed <<materijor umjesto <<masor. Ali, nigdje nije
pokazano da su masa i tvar sinonimi. U stvari, mi uop6e ne znamo
Sto wori masu nekog objekta. Zato je nedopustivo govoriti da su
energija i materija zamjenjM pojmovi.
{onaEniiriazo"" iatpi"-U"imislica o Velikom prasku. dini se
jednostavnije i razumnije re6i da se i nuklearna i kemijska energija
oslobadaju ili upijaju prestrukturftanjem rezonantnih orbita
nabijenih Eestrca. Zata zdrav razum govori da je masa izrnjereni
odsovor sustava nabijenih Eestica na izvanjsku elekbostatsku silu.
StJi" *usu objekta veda, to vi5e elektrostatska sila doprinosi el.l-
stidnoj deformiciji njegovih protona, neuhona i elektrona, a ne nji
hovom ubrzanju. Ovoje fenomen koji se moZe opaziti u c|klo-
tonima i konvencionalno ih se pripisuje relativistidkim udincima.
Ali relativnost se svodi na klasidnu fiziku u svemiru u kojem
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
elelchostatska sila ima skoro beskonadnu brzinu. objalnjava njihove razrolike osobine. To nije najpogodnije mjesto
Prvo pitanje koje je pohebno postaviti je: <cAko je to tako za iivot, obzirom da male promjene na udaljenu Suncu mogu
jednostavno, za5to se o ovom nije tako dugo razni5ljalo?> Cini se zamrauti ili sterilizirati Zemlju. PovrSine i atnosfere planeta
da odgovor leZi u sklonosti matematidke teorije ka dokidanju stvaraju se taloZenjem tijekom njihova radanja iz ve6ih tijela i
zdravog razuma i opaLatja. Tu se javlja i problem jezika kad prilikom elekfridnih susreta s drugim planetima. Povr5ine planeta
matematidari pokuiaju dati istinsko aradenje svojim simbolima. nose elekfidne brazde ovakvih kozrnidhh dogailaja.
Brzina svjetlosti nije prepreka. Komunikacija na velike
12. I Sto sad galaktidke udaljenosti u stvamom wemenu mogla bi biti mogu6a.
Posljedice i mogu6nosti elektridnog svemira su dalekoseZne' Zato moilemo re6i da je wijeme univerzalno, a putovanje
Kao prvo, moramo priznati naie duboko neznanje! Ne znamo ni5ta wemenom nije mogu6e. Antigravitacija je mogu6a. Svemir ne
o nastanku svemira. Nije bilo Velikog praska. Vidljivi svemir je posjeduje dodatre dimenzije u koje se moZe u6i ili u kojimapostoje
statidan i puno manji nego Sto smo mislili. Nemamo pojma o paralelni svemiri. Ne postoji (eulta todko vakuumske energije.
starosti ili velidini svemira. Ne znamo lcajnji izvor elektridne Nevidljivi izvor energije u svemiruje elekhidni.
energije ili materije koja tvori svemir. dista nukleama sila je dostupna iz rezonantnih nukleamih
Galaksije se oblikuju pomo6u elektridnih sila i wore fokuse pla- sustavakoji djeluju poput katalizatora. ViSa energijaje dostupna iz
zme u svojim sredi5tima koji powemeno izbacuju kvazare i mlazo- rezonantnih kemijskih sustava koji djeluju kao katalizatoi, ane w
ve elekEona. Kvazari evoluiraju u skupine galaksija. Galaksije uobidajenih kemijskih reakcija. BioloSki enzimi mogu iskoristiti
stvaraju obitelji s prepoznatljivim <<roditeljimo> i <djecom>> .Zije- rezonantri nuklearni proces katalizacije za tansmutaciju eleme-
zde su elekkidni (tansforlnatorb>, a ne termonuklerani uretlaji. Ne nata. Postoje dokazi da biolo5ki sustavi komuniciranja putem
postoje neutonske z'tijezde ili cme rezonantrih kemijskih swtava, 5to
rupe. Ne zramo starost nijezda jer moZe dati fizikalno obja5njenje radu
se teorija termonuklearne evolucije Ruperta Sheldrakea. DNA ne posje-
na njih ne odnosi. Supemove su pot- duje kljud Zivota vei je vi5e poput
puno neprimjereue kao izvori te5kih nacrta za skup komponenti i alata u
elemenata. Ne znamo kolika je tvomici. MoZda nikada ne6emo mo-
starost Zemlje jer mjeradi radioaktiv- Posljedice i mogufnosti 6i odgonebruti ljudski genom i re6i
nosti mogu biti uzdrmani snaZnim predstavlja li on bi6e s dvije noge ili
elektridnim prafrrj enj ima. elektriinog svemira su Sestjer se informacija koja kontrolira
SnaZna elekkidna praZnjenja koja teku6u vrpcu nalazi izvan DNA.
stvaraju zvj ezdanu fotosferu stvaraju
dalekoseZne. ZivotjeviSe odkemije.
teske elemente koji se pojavljuju u Nismo beznadno izolirani u we-
njihovu spekhu. Zujezde pomo6u menu i prostoru na nekoj maloj stije-
elekticiteta pamjake
<<railaju> svoje ni koja kruZi oko neke beznadajne
i ogromne plinovite planete. Najve6a zvijezde u nekoj beznadajnoj
vjerojatnostje da Zivot nastaje unutar Mi smo sre6om povezani
galaksiji.
zrateteg plazmatskog omotada sa silom i inteligencijom svemira.
smetle zvij ezde patuljka ! Budutnost u elektriinom svemiru
NaSe Sunce dobilo je nove planete, ukljuduju6i Zemlju. Ovo uistinu izgleda wlo uzbudlj ivo !

Referencr
Web-stranica Elektridnog svemira na
bt@sadrZi
najnovije vijesti i stajalGta na ovu ternu
Webst'anica Plaanatskog wemira Anthonya
Peratta, autora Fizilre plunntslag svqnira
(podskupa Eleklridnog svemira), nalazi se nit
f,tqVlputtic.tarl. gov/alpiplasn:hmiverse.htnl.
Eric J. tramerov Veliki prasak se nikada niie
dogodio (1991.) wijedan je pregled plazrr:oi-
ske kozrnologije - kozrnologiie buduc,lrosti.
Dru5tvo za interdiscipliname surdije (Society
for Inkrdisciplinary Studies, SIS) najstarijeje i
najsuwemenije dru$tvo za prikupljanje
podataka i
istraZivanje katastof4 vidi na
http:/Avww.larowledge.co.uVsis/.
<dlalton Arp, Galileo danainjice>, autora A
Acheson4 SIS Internet Digest, br. 2, 200l.
<Ne moZete glasati za istinu'. Bez obzira koli-
ko ljudi u neSto vjeruje, ako opaZanja pofinde
dato nije todno, ondatonije totno.>(Aq,Gle'
dajtii cmeno, st.273). Arp iznosi opa'izr$a
koja pokazuju daje teorija Velikog praska po
gresna na web-soanici hflp/Arww.haltonarp.
com. Thomhillovo otvoreno pismo nan-
stvenicinr,a o teoriji Velikog praskanalazi se na
htF://www.holoscience.com/news.pbp?article
449i0t7.
Don Sco{ wzudiliSni profesor elekto-
inZenjerstva" daje svoje vitlenje kako zvtie.zfu
stvamo fiukcioniraju u elellridnom koanost1
na htF:/Avww.electic+osmos.ord.
Email novosti TI{OTII moZe dobiti besplatno
watko koga zanima we opse'frrija rasprava o nq
davnoj povijesti sundeva sustava i elektidnom
svemiru na http://www.kronia.corn/news
letter.asp.
Oautoru:
Wal Thomhill bio je jedan od sretnih snrde-
nata kojeg je pedes"tih godina inspirirala kon-
fioveNzn lonjiga knmanuela Velikovskog 5V7'a
toi u sudoru. Kaodiplomirani fizidar na weudi-
liStu u Melboumeq Wal je puno vremena prc-
vodio na odsjelu za antopologiju lmjiZnice
Baillieu i podeo vjerovati daje Velikovslcy dao
dobrro znanstveno obja5njale za nedawe ne-
obidne dogattaje na nebukoji zuukljudivali pla-
nete Mars i Venenr Ovo je zahtijwalo istaiiva-
nje, a ne negiranje weudiliinih profesora Zato
je, nakon godine dena poslijediplomskog shrdija
poto3ene na sastavljanje radioteleskopske
anterie, Wal napustio satdij s jo5 wijek nesma-
njenom a:rrfiTljom i zdravim skepticizrnom u
vezi miSljenja shrudnjaka" Radio je za IBlvI5 aa-
tim zaAustalslo vladt na najnovijim dostipu-
Cima u informatidkoj tehnologiii i komnika-
cijama Istovrernenoje i slijedio woju intuiciju
Wal je pozvan da prisustvuje pwoj medu-
narodnoj konferenciii Velikovskog u Ontariju
1974. godine gdje je i rryonao Velikovskog
kao i puro vodedjh zmnstvenika Na konfe-
renciji se vodila rasprava o novrjoj povijesti
sundeva swtava, Wal je ponovno posjetio Veli-
kovskog u qjegovu domu u hincetonu 1979.
RaspravJtjali zu o problernu gnvihcijskog mo-
dela sundeva sustava za zransfueni rad Veli-
kovskoga- Ovo je posijalo sjerne koje je izaslo
u model elektiinog wernira. Wal je napisao
radove za Casopis Societyfor Intedisciplinary
Studies Review izEngleske i, zawijeme radau
L,ondonrr, obavljao duZnost dlana vijeca Dru-
Stva za interdiscipliname studije. Pohadao je i
poslijediplomski studij iz ashofizike na Lon-
donskom weudili5fir te odlazio na sastanke
BAAS-a, Kraljevskog ashonomskog dru5tva i
Britanske udruge za astrronomiju hedstavio je
elektidni wernir na mnogim konfoenciiama
u Americi i Engleskoj i bio jedan od autora
krjige Mrmje bogova. Uvod knjige moZe se
msledati na httD://wwwftrmderbole.info.
Wal Thornhill govorit ce na NEXUS-ovoj
konferenciii u Brisbaneq Ausralija u nrjnu
29P4. godine.
MoZe ga se kontaktirati putem e-maila na
info@loloscie,nce.com. ili preko njegove web
strarucena

KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazme.com NEXUS.51

nukicionist i prirodni terapeut u Novom Zelandu i uAustaliji, gdje
danas fivi.
Napisao je velikbroj dlanaka o zdravlju, kao i nekoliko knjiga,
ukljuduju6i i Heal Yourself i Healing Foods @enguin Books).
Njegov dlanak <Nova medicina dr. Hamero>, o tome kako je dr.
Ryke Geerd Hamer otkrio mehanizam Soka-konflikta koji uzro-
kuje nastanak raka, objavljen je u aushalskom izdanju NEXUSA
0/05 (kod nas u magaitnu Suj etl o s t.)
1
Walter Last je umirovljen i nema svoju kliniku. Informacije o
zdravstvenim pitanjima mogu se prona6i na njegovoj web-stranici
http://www.health-science-spirit.com; za njegov pristup lijedenju
raka kliknite na <<Diseases>>, gdje moZete na6i njegov dlanak u
osam dijelova <Overcoming Cancen>.
Bilje5ke
t Diet?>>, American Heart Association National Center (7 27 2
Skrabanek, P., <False Premises and False Promises of Breast Cancer
Screeninp>, The Lancet 2;31 6- I 9 (l 985)
'Baum, M., <The Curability of Breast Cancen>, British Medical
Journal I :439 -42 (197 6)
3
Qnnningham, L., <Mastectomy for so-called lobular carcinoma
in situ>, The Lancet l(8163):306 (9. veljade 1980.)
n
Uvodni dlanak, <Breast Cancer: Have we lost our way?>, TZe
Lancet 341 :343 44 (1993)
t
Baum, M., <<Does surgery disseminate or accelerate cancer?>>,
The Lancet 347 :260 (27. sijedanj 1996)
o o
Gregl, A., <<Die Lebenserwartung des unbehandelten
Mammakarzinoms>>, K/rz. Wschn 4l:676 (1963)
t
Krokowski, E. H., <Is The Cwrent Treatrnent of Cancer Self-
Limiting in the Extent of its Cuccess?>>, J. Int. Acd. Preventive
Medicine 6(l) 23-39 (1979)
'Tagliabue, E. et al., <Role of HER2 in wound-induced breast
carcinoma proliferatioru>, The Lancet 362:527-533 (16. 8. 2003.)
t
lversen, P. et al., <Radical Prostatectomy versus Expectant
Treatment for Early Carcinoma of the Prostate>>, Scand. J. Urol.
N ep hro l. 17 2:65 -7 2 (199 5)
'o Jones, H.B. Izlaganje na konferenciji American Cancer Society,
New Orleans, 3. srpnja 1969.
" McKinlay, J. B. et al., <cA Review of the Evidence Concerning
the Impact of Medical Measures on Recent Mortalify and
Morbidity in the United States>, lnt J. Health Services
t9(23):t&t-208 (1989)
't Bailar, J. C. ilI, Gomik, H. L., <Cancer Undefeated>r, New
England Joumal of Medicine 336:1569-1574 (1997)
t'Brown,
B. W, Brauner, C, Minnotte, M. C., <<Noncancer deaths
in white adult cancer patients>, 'n J. Nat. Cancer Inst. 85:979-987
(lee3)
't welch, H. G., Black, W. C., <Are Deaths within I Month of
Cancer-Directed Surgery Attributed to Cancer?>>, J. Nat. Cancer
Inst. 94:1066-7 0 (2002)
tt
Olsen, O., Gotzsche, P. C., <Cochrane review on screening for
breast cancer with mammography>>, The Lancet 358:134042 (20.
listopad 2001.) i uvodni dlanak, str. 1284-85
" Miller, A. B. et al., <Canadian National Breast Cancer
Screening Study-2 : I 3-year results of a randomised trial in
women aged 50-59 years>>, J Nat. Cancer Inst.92:1490-99 (20.
rujna 2000.)
tt
Ernster, Virginia L. et al., <Incidence of and treaffient for ductal
carcinoma in siu of thebreast>>,Journal of the American Medical
As s o ci ation 27 5 (12) :923 - | 8 (27 . oinjka I 9 6 6.) ;
Page, David L., Jensen, Roy A., <<Ductal carcinoma in situ of the
breasb>,JAMA, ibid., str. 94849
52. NEXUS www.nexusmaganne.com
BiIje5ke
'National Center for Health Statistics, (Fast Stats)),
preliminarni podaci o smrtnosti,/mortalitetu za 2001.
'Dr. Herbert Ley, kao odgovor na pitanje senatora Edwarda
Longa o FDAtijekom svjedodenja pred senatom SAD-a
1965.
'Eisenberg, David M., dr. med, <Credentialing
complementary and alternative medical providers>>, Annals of
Internal Medicine 137(12):968 (17. prosinac 2002.)
o
American Diabetes Association i American Dietetic
Association, The Olficial Pocket guide to Diabetic
Exchange s, McGraw-HilVContemporary Distributed
Products, dopunjeno 1. oZujka 1998.
'American HeartAssociation, <<How Do I Follow a Healthy
Greenville Avenue, Dallas, Texas 75231-4596, SAD),
http ://www. americanheart. org
t
Brown, J. A. C., Pears Medical Encyclopedia llustrated,
1971., str 250
'Josl1m, E. P., Dublin, L. I., Marks, H. H., <Studies on
Diabetes Mellitus>, American Journal of Medical Sciences
186:753-773 (1933)
' <<Diabetes Mellitus>, Encyclopedia Americana, Library
Edition, sv. 9, 1966., str. 54-56
American Heart Association, <<Stroke (Brain Attack)>>,
28. kolovoz 1988.,
http ://www. amht. org/S cientifi cHStats9 8i05 shoke.html;
American Heart Association, <Cardiovascular Disease
Statistics>>, 28 kolovoz 1998.,
htg ://www. amhrt.org/Ileart_and_Stroke_A_Z_Guide
/cvds.html;
<Statistic related to overweight and obesitp>,
http ://niddk.nih. gov/health/nutiVpubs/statobes.htm;
http ://www.winltdusa. corn/abouVinfoc enter/healthnews/articl
es/obesestats.htm
'o <Diabetes Mellitus>>, Encyclopedia Americana, ibid,
str 54-55
tt
The Veterans Administration Coronary Artery Bypass Co-
operative Study Group, <<Eleven-year survival in the Veterans
Administration randomized trial of coronary bypass surgery
for stable anginD, New Eng. J. Med.3l1:1333-1339 (198a);
Coronary Artery Surgery Study (CASS), <<A randomized tial
of coronary artery bypass surgery: quality of life in patients
randomly assigned to treatment groups)), Circulation
68(5):951-960 (1983)
"Trager,J.,The Food Chronologt,Hewy Holt & Company,
New York 1995 (popisano po datumu)
" <<Margarine>>, Encyclopedia Americana, Library Edition, sv.
9,1966. str.279-280
tn
Fallon, S., Connoly, P., Enig, M. C.,Nourishing Traditions,
Promotion Publishing, I 995;
Enig, M. C., <<Coconut: In support of Good Health in the 2lst
Centuryar, http ://www.livecoconutoil.corr/maryenig. com
tt
Houssay, Bemardo, A., dr. med, et al., Human Physiologt,
McGraw-Hill Book Company, 1955., str40042l
'' Gustavson, J., et al., <Insulin-stimulated glucose uptake
involves the tansition of glucose transporters to a caveolae-
rich fraction within the plasma cell membrane: implications
for type II diabetes>, Mol. Med.2(3):367-373 (svibanj 1996.)
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
 LnURENeE GnnDNER O
D neVN OJ TN.I NOJ ZruANOSTI

BIJELI PRAH ZLAIA DREVNIH NARODA

7^\ *atco je objavio svoju posljednju knjigu, Izgubljene tajne svetog koviega u
I lveljadi 2003., autor bestsellera Sir Laurence Gardner diljem svijeta drZi pre-
\-/ davanja o ponourom otkri6u tajnih zranja - a narodito o nevjerojatnoj moii bi-
jelog praha dobivenog od zlata.
Kad se zlato i metale iz platinske grupe elemenata dovede u monoatomsko stanje,
nastaje fini bijeli prah. Ovu tvar koristili su faraoni i laaljevi drevnog svijeta, a pred-
stavljala je i dio tajnog znanja srednjovjekovnih alkemidara i vitezova templara. Broj
istraZivanja koja se njome bave rapidno raste, a sada su i znanstveno potwtlena neka ne-
vjerojatra svojstva monoatomskih elemenata visokog spina. Ovo ima ogromne, a poten-
cijalno i revolucionarne implikacije. Covjedanstvo sida ima na dohvat ruke potencijalni
lijek za lijedenje raka bez upotrebe medikamenata i kirurgije; altemativu za fosilna goriva
koja ne Steti okoli5u; sredstvo za transformaciju ljudske svijesti, letove uz wlo malu ili
nultu gravitaciju, putovanje svemirom kroz upravljanje prostorom i vremenom te za
pristup drugim dimenzijama (za koje su zranstvenici sada dokazali da stvamo postoje).
U ovom intervjuu vodenom u knjiZari Growing Needs u Glastonburyu, Engleska,
Laurence je govorio o nekim od posljednjih otlcri6a iz ovog podrudja. Razgovor smo
zapoleli o tome kako su se vijesti o mogu6nosti upoftebe ove supstance za lijedenje raka
podele Siriti u svakodnevno okruZenje'
-Atasha McMillan

MONOATOMSKT ELEMENTI, LIJECENJE I ANTIGRAVITACIJA

Laurence Gardner (LG): Ve6 dugo wemena govorim o zlatu kao o djelotvornom
kataluatoru u lijedenju raka - Sto sada postaje i aktualno. To u svojim publikacijama
pofwduje i Svjetsko wjete za zlato, a Komisija za sigumost i razrnjenu iz Washingtona
dodala je ovaj podatak u svoju bro5uru o plemenitim metalima. Komisija za sigumost i
razrnjenu takoder izvje5tava i o drugim aspektima o kojima sam prije pisao. Mogu6nosti
upotrebe zlata u budu6nosti, kaie se [dita iz bro5ure Komisije], <su u kontroli zagadenja,
proizvodnji energ;jebezzagadivanjairazvojutehnologije gorivih 6elija. Osimtoga, radi se
i naupoftebi zlatau lijedenju rako>.
Atasha McMillan (AM): Provode li se ova ispitivanja najve6im dijelom uAmerici?
LG: Provode se po ditavom svijetu. O ovome piSu znansweni dasopisi iz Svicarske,
Njema6ke, Italije, Spanjolske, Francuske, Singapura, Izaela,Velike Britanije iAmerike s
naslovima poput <<Nevjerojatre osobine monoatomskog zlata>>. Sada po ovom pitanju
nema nikakvih ogranidenja. Singapursko sveudili5te radi velike korake u lijedenju raka uz
pomo6 zlata, a sveudili5te Rice u Texasu izvijestilo je o zapanjuju6em uspjehu u
pokuiajima lijedenja pomo6u nano-data.
AM: Rekli ste da je monoatomske elemente mogu6e koristiti u vezi s putovanjima u
svemir. MoZete li nam to poblte objasniti te kako napreduju isfraZivanja u tom podrudju?
LG: Elementi monoatomske tanzicijske grupe su prije nekog wemena nazvani <egzo-
Razgovor sa
tidnom tvaril jer imaju gusto6u negativne energije i sposobnost manipuliranja prostorom i
Laurenceom Gardnerom wemenom. Fizidari sada kaZu da je egzotidna tvar kljud za prevaljivanje ogromnih uda-
od 6. studenog2003. ljenosfi - naugledbrta od brzine wjetlosti, ali s nultom stopom akceleracije. Oni istraZuju
Razgovarala: koncept pomicanja svemira umjesto svemirskog broda - Sto anadi, saZimanje prostora i
Atasha McMillan wemena ispred broda, uz proporcionalno pro5irenje prostora i wemena iza njega. NASA-
Prevela: in revolucionami Projekt pogonske fizike vodi istraiivanje iz ovog podrudja. Imamo i
Tamara BoZiCevid - Haban avioindustriju koja ishaZuje mogu6nosti antigravitacijskih letova. Monoatomski elementi
Email: su operativni visokotemperatumi supravodidi, a ovi supravodidi 6e mo6i lebdjeti. Oni ima-
ju nulto magnetsko polje koje odbija vanjska magnetna polj a. Centar zanova istaZivanja u
atasha@starlink2. fr eeserve.co.uk
Illinoisunazvao je supraprovodljivost <majznadajnijom fzikalnom osobinomu sveminur.

KOLOVOZ - RUJAN 2004. www. nexusm agazine. com NEXUS.53

 Dakle, kako je izjavio britanski ministar obrane, <antigravita- ginaj, kad je Mojsije spalio zlatno tele i pretvorio ga u prah kojim
cijski pogon sada izlazi na svjetlo danar. Boeing u Seattleu u je nahranio lzraeliiane.
najstroZoj tajnosti provodi istraZivanja iz ovog podrudja u okviru AM: Znamo li kamoje kovdeg odnesen?
projekia Grasp, a British Aerospace iz istog podrudja vodi projekt LG: Dakle, sa Sinaja je na kraju odnesen u Jeruzalem i
Greenglow. Tu je i zajednidki britansko-ameridki projekt pod postavljen u sveti5te llrama.
imenom Falcon. JoS u kolovozu [2003.] u Pentagonu su se sastali AM: Neki kaZu da su ga ukrali Solomonov sin Sheba i i
British Aerospace i Boeing da bi razgovarali o svojim planovima odnijeli ga u Etiopiju.
z4izgradnju aviona koji bi mogao i6i brzinom od 6.000 milja na LG: Ova j e teorij a iznesena u knj izi iz I 3. stolj e6a pod nazivom
sat - toje oko pet puta brZe od sadainjeg tehnidki manjkavog Con- Kebra Nagasl (<Slava kraljevu), a napisana je dabr za potrebe
cordea. nove etiopske kraljevske dinastije udwstila Zidovsku povijest ali,
AM: Spomenuli ste i mogu6nost teleportiranja materije s ona je u potpunosti plod ma3te. Od prilidne je koristi za modernu
jednog mjesta na drugo. etiopsku turistidku industriju diji predstavnici kaZu da se kovdeg
LG: Da, nanofizika i monoatomska manost nas sada vode u nalazi u Aksumu zakljudan u jednoj nedovrBenoj zgradi sagra-
neke zapanjujude nove svjetove. NASA i Aeronautidki institut iz denoj Sezdesetih godina. Ali nitko ga nikada nije vidio - dak niti
Ohioa govore o teleportaciji kao o nedemu Sto se nalazi tik iza patrijarh te regije. To je samo prida. Ono Sto se tamo nalazi je
ugla. Oni 6e, kroz uparivanje kvantrrih sustava, uskoro mo6i zaptavo manbara tabot - sanduk u kojem su pohranjeni ostaci
teleportirati materiju umjesto njezinog fizi6kog pomicanja. posve6enog oltara. Oni ga svake godine nose ulicama prekrivenog
<<Ovimpostupkommo6i 6e se>>, kaZuoni, <<daktransportirati i ljudi komadomtkanine.
slanjem dovoljne kolidine uobidajenih podataku. AM: Gdje je onda zaw5io kovdeg?
Dakle, dok mi dodemo do takvog LG: Prema Bibliji, nalazio se u
antigravitacijskog aviona ogronme Jeruzalemujo5 puno generacija na-
brztne za koji oni misle da ga mogu i
Da, nanolizika monoatomska kon kralja Solomona. ViSeputa ga se
proizvesti, moZda vi5e neiemo niti spominje lroz ditavi Stari zavjet sve
ftebati avione! U stvari, oni kaZu da znanost nas sada vode u neke do invazije Nabukodonozora iz Ba-
je mogu6e provesti i postupak digi- bilona, kada kovdeg sakriva Hilkiah,
talnog kloniranja - Sto zapravo zradi zapanjuju6e nove svj etove. whovni sve6enik, prije nego li je
da bi se mogli nalaziti na vi5e mjesta llram uni5ten oko 586. god. p. n. e.
odjednom! NASA i Aeronautidki institut iz U to wijeme, zapovjednik hram-
AM: Stari su narodi, medutim, ske straZe bio je Hilkiahov sin Jere-
znali za ove stvari?
Ohioa govore o teleportaciji mija, kojeg svi smatamo prorokom.
LG: Znanja o monoatomskim kao o neiemu Sto se nalazi tik Prije babilonske invazije, Hilkiah je
elementima i supravodidima su zasi- Jeremiji i straZarima naredio da
gumo posjedovali, dak i ako nisu iza ugla. sakriju veliko jeruzalemsko bogat-
razumijevali procese koji iza njih stvo - kovdeg, kamen pomazanja i
stoje. U razliEitim kulturama postoje dr. Uglavnom, oni su sve osim ka-
razlidita imena i inazi za ove pojave. mena, koji je Jeremija odnio u prav-
Sto se tide zranstvenih aspekata, moZda nisu todno aali da su ovi cu zapada, sakrili u tunele ispod hrama. U kskoj to je postao
darobni pra5ci u rezonanciji s DNA ili da pozitivno utjedu na kamen pomazanja Skotskih laaljeva - Kamen sudbine, kojeg su
imunolo5ki sustav, ali su bez sumnje znali o njihovim ljekovitim i kraljevi u 15. stolje6uprevezli do novootkrivene Skotske.
svojstvima koja usporavaju starenje. Govorili su i o levitaciji, Uglavnom, postojao je i zapis o predmetima koji su sakriveni
lretanju kroz paralelne dimenzije, komrurikaciji s bogovima, i ispod hrama. Ovaj zapis duvao je red hramske shaZe, a to su
slidnom. Na jako puno mjesta njihove opise je mogu6e usporediti zaptavo bili prvi vitezovi templari. Kasnije su, oko 1.700 godina
sa suwemenim z:anstvenim otkri6ima, samo Sto su oni koristili nakon toga, templarski red obnovili francuski i flamanski vitezovi
drugadiju terminologiju. MoZda nisu todno znadi s dime imaju nakon prvog kriZarskog rata. Svoje sjedi5te osnovali su u dZamiji
posla, ali su todno anali o djelovanju ovih supstanci. koja se tada nalazila na mjestu starog hrama, a tu su w5ili i
AM: Na svom nedavnom predavanju ste rekli kako bi mono- iskapanja ne bi li pronaili blago. Todno su znali Sto traZe, i gdje
atomistika mogla pobolj5ati pam6enje i sposobnosti za udenje. fiebaju traZin. Zanlmliivo je da su i sami ostavili svoje relikvije
LG: Apsolutno. Stovi5e, pro5le godine Institut za alfa-udenje budu6im generacijama. 1894. britanski su vojni inZenjeri ispod
proveoje neke izvanredne pokuse u Svjetskom trgovadkom centru temelja jeruzalemskog hrarna, duboko ispod dZamije El Aqsa,
u Luganu. Znanstvenici ovog instituta strudnjaci su za bihevioral- iskopali templarske madeve iz ll. i 12. stoljeda, lsiZeve i l.azrrc
ne znanosti i probleme s udenjem kao Sto su disleksija i poreme6aj druge predmete.Zatonemasumnje da su tamo bili templari. Nji-
pozomosti s hiperaktivno56u (ADHD). Tokom viSe tjedana davali hovza5titrik, Bemard de Clairvaux, zabiljeZio je njihov povratak
iu todno odredene kolidine monoatomskih supstanci desetorici k.rei n27 . godine. Putem ih je Stitila vojna straZa kako bi ih sadu-
dobrovoljaca - mu5karcima i Zenama razlidite dobi' Rezultati su vala od papinskog uplitanja. Nakon Sto su se watili u Francusku,
bili prilidno zapanjuju6i. EEG mozga ispitanika pokaz'ao je nn- templari su postali najmo6nija organizacija koju je wijet ikada
dajno pove6anje alfa valova, dovode6i do saw5ene uskladenosti poznavao. Bili su i utjecajni i bogati. Osnovali su Zapadni bankov-
lijeve i desne strane mozga Sto je kod ispitanika povedalo spo- ni sustav po islamskom uzoru, bili su bankari svakog kraljevskog
sobnost udenja i pam6enja te keativne sposobnosti, a zraho j9 dvora u Europi, a s wemenom su uspostavili i sustav osiguravaju-
smanjilo faktbr stresa. Njihovo izvje56e tvrdi da su rezultati bili i 6ih kompanija u Skotskoj. Istowemeno, postali su i glavni
tenutadni i kumulativni, a supstance su se pokazale kao aatna arnbasadori za Srednji istok.
pomod prilikom razliditih testiranja" bilo mentalnih bilo fizidkih' Najve6i od svih poduhvata koje su templari poduzeli bila je
gradnja velikih gotidkih katedrala u Francuskoj - katedrala Notre
ZAVJETNI KOVCBC T TNUTT,A T bame. dat i danas arhitekti osje6aju stahopoltovanje pred
AM: Je lizavjetri kovdeg imao veze s bijelimprahom zlata? dugadkim krovnim lukovima koji stoje bez ikakve potpore. Mnogi
LG: Da; sve je to bilo u istom dijelu Izgona - dogatlaji na gori jo5 wijektvrde daje to, u stvari, neizvedivo.

54. NEXUS www.nexusmagazine. com KOLOVOZ. RUJAN 2004.

 AM: Kako su to napravili? bolricu u Leithu. U s$tini, to je bilo druitveno orijentiram brat-
LG: Gledajte, znamo daje kamenje koje se koristilo za gradnju stvo s interesima Skota u srcu. A prilidno slidno je I danas, zaista.
katedrala ianze|l;to paramagnetidno i da gotidki dizajn lukova Red se jo5 uvijek bavi Skotskom hadicijom, kulturom, obrazo-
koristi antigravitacijsku silu gradevina. Odredeni ganiti, pjelde- vanjem i nasljetlem.
njaci i druge wste stijena takoderposjeduju izraziti monoatomski
sastav, a mamo da ovi elementi imaju levitiraju6e osobine - NAGADANJA OKO MJESTA NA KOJEM POdIVA
narodito ako ih se idoZijakommagnetiznu ili frekvencijamakoje KOVdEG
'ih
odbijaju. Plavi granit, kao onaj od kojegje napravljen Stone- AM: Dakle, kad je papa is{erao templare iz trancuslie 1307.,
henge, dobar je primjer kamena koji ima sposobnost odupiranja jesu li oni ponijeli zavjetri kovdeg sa sobom u Skotsku ili su ga
sili gravitacije. erlnijeli negdj e drugdje?
Stonehenge, Herodov llram, piramide u Gizi i gotidke LG: Posljednji povijesni zapis o kovdegu nalazi se u katedrali
katedrale su gradevine koje spadaju u kategoriju <Kako su to Chartes gdje reljefri zapis na ulaznom stupu kaZe, <Zavjetri kov-
sagradili?>. Sve ove gradevine sagrailene deg je otpu5ten odavder>, ali nema drugih
su od ogromnih karnenih blokova izuzetro pisanih dokaza da je stvarno otuda i odne-
velike teiine koji supodignuti na nemogu6e sen. On nije tamo zakopan, nije niti odnesen
visine i odneseni na nepristupadne lokacije. Templari su postali ili poslan negdje drugdje. Rijed koja se
Cat Ui i uz pomo6 modemih dizalica bilo koristi u zapisu je <opustitb>, Sto znadi
teSko napraviti njihove kopije. Ali, niSta od naj modnij a organizacij a <grepustitb ili <gustiti da ode>r. O ovom
ovog nije nemogu6e ako se koriste wste aspektu povijesti kovdega izlagao sam u
kamena kod kojih je mogu6e izazvati sile koju je svijet ikada Izgubljenim tajnama svetog koviega i o
koje se odupiru gravitaciji i zemljinom ma-
gnetizmu, koje nekako neutraliziraju, a time
poznavao. Bili su i njemu iznio svoju hipotezu. Ona se vjero-
jatno dini pomalo nategnuta, ali ako uzrne-
i smanjuju njihovu fizidku teZinu. Primi- utjecajni i bogati. mouobzirono Sto mamo o supravodidimai
je6eno je da ljudi, dok se nalaze unutar tem- monoatomskim elementima, ova hipoteza
plarskih gradevina, a narodito katedrala, Osnovali su Zapadni jevrlo lako moguia.
hodaju uspravnije nego li kad su izvan njih. AM: Mislite da je prenesen u drugu
Oni se u prostorijama ovih nevjerojatnih bankovni sustav po dimenziju?
grailevina doslovce drZe uspravno - lzdihr- LG: Da, mislim da je. I kad pogledate
6i se prema gore, recimo to tako. islamskom uzoru, bili originalnu konstrukciju katedrale,
AM: A zbog Eega se crkva
su bankari svakog vidite da je njezino uredenje moglo
suprotstavlj ala templarima? posluZiti toj svrsi. Dokumenti Frau-
LG: Ako su posjedovali ovakve kraljevskog dvora u cuske akademije i Kraljevskog dru-
tehnike, ako su pozravali mono- Stva iz Londona iz I 7. stolje6a govo-
atomske elemente i zakone gravita- Europi, a s vremenom re o postojanju velike zlatre plode u
cije, ako su imali zavjetri kovdeg, sredini duvenog labirinta u katedrali
nije iznenadujude da su ih se papa i su uspostavili i sustav Charhes. Danas se tu nalaze samo
europski vladari bojali. Njihov zaE- davli od bruSenog mesinga koji su je
tifirik, sveti Bemard, bio je cister- osiguravaju6ih pridvr56ivali. Isto tako, u krovnom
citski opat, osimkatedral4 u ovom prostoru iznad mjesta na kojem je
a
razdoblju ugradeno je i mno5tvo kompanija u Skotskoj. stajala ploda nalazila se i neka vrsta
cistercitskih sarnostana. Tako nema magidnog kamena. On je izgubljen u
sumnje da su templarske/cistercitske ruSevinama kad je 1836. kov izgo-
metode gradnje bile brze i zapa- rio u poZaru, ali njega su na to mjesto
njuju6e. Dakle, jasno je za5to je ka- postavili templari za neku specifidnu
toliika crkva bila toliko protiv swhu. Ako se moZda radilo o kame-
redovnika reda svetog Bemarda, koji su se na lraju Povezali s nu monoatomskog kristala iridija, ili nekom drugom snaZnom
drevnom keltskom crkvom u Skotskoj. supravodidu, on je mogao djelovati i kao okidad za metal tanzicij-
Templari su bili pri kraju mukotrpne gradnje katedrala kad je ske grupe elemenata koji se nalazio ispod njega dime bi se izrnedu
protiv njih 1307. godine donesen papinski dekret. Protjerani su iz njih stvorio portal u oblikuprotodne cijevi.
Francuske i ostatka Europe, a po papinskoj naredbi progonjeni su Znamo daje kovdeg bio wlo snaian kondenzator, i da je u spoju
u svim katolidkim zemljama. U to wijeme Engleska je vi5e bila s monoatomskim elementima (<mano> stavljena u kovdeg),
katolidka, ali Skotska nije - tako je puno templara oti5lo u Skotsku mogao postati supravodid sa svojim vlastitim meissnerovim po-
pod zaStitu Roberta Brucea. l3 17. on je osnovao novi red izl kojeg ljem. Zato je, kao Sto se detaljno navodi u Tori i Talmudu, mogao
iu zapravo stajali templari, a sluZio imje kao pokri6e prilikom lebdjeti i^a6 Tsrnlje.Isto tako, iz nedavno provedenih pokusa s
putovanja u inozemstvo. Bili su poznati kao Starija brada ruiinog monoatomskim elementima znamo da ih je pomo6u topline
kriZa. Toje bilo prvo rozenkrojcersko bratstvo. mogu6e pomaknuti izvan naSeg prostora i wemena, Ako spojimo
AM: Iz vaie web-sftanice vidim da pripadate vitezovima sve Sto je redeno, mogu6e je da se kovdeg jo5 uvijek nalazi u
templarima sv. Antuna. Koju ulogu igraju templari u danainjem Chartresu, ali jednostavno ne u naSemprostoru i wemenu - moZda
svijetu? je, u nedostatku boljeginaza moZemo re6i, <otpuiteru> u drugu
LG: Mtezovi templari sv. Antuna najstariji su legitimni paralelnu dimenziju.
poviiesni red templara kojijoS uvijek djeluje. Ovaj redje osnovan AM: Predmete je, dakle, stvamo mogu6e poslati u druge
2a kraliicu Mary od Skotske kad je, nakon Sto je bila kraljica dimenzije?
Francuike, do5li u Skotsku ijoS uvijekje pod za5titom kraljevske LG: Da, i vratiti ih natag. Hal Puthofl ravnatelj Instituta za
ku6e Stuart. Za wijeme vladavine Maryina sina, kalja JamesaVl, sloZena istraZivanja uAustinu, Texas, u izvje56u od prije nekoliko
red je sagradio Bolrricu kralja Jamesa u Eidnburghu i Kraljevsku godina napisao je da kad destice iz dvije dimenzije dotlu u

KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazine. com NEXUS.55

rezonanciju, gube 4/9 svoje teZine [vidi <Sila-tefu kao nulta to6ka to ne zradi da nama upravlja tajno dnrlwo ditatelja knjiga. Ja sam
fluktuacijske sile>>,Physical ReviewA39(5), l. oZujka 1989.1. Te- slobodni zidar i dlan Britanske knjiZnice, ali nikada ni nad kim
stovi koji su nakon togaprovedeni s monoatomskim elementima nisamimaokonholu.
takoder su otkrili da i oni gube 4/9 svoje tefine tijekomprovotlenja AIVI: Jeste li vi, dakle, slobodni zidar?
termo-gravimehijske analize. Sto je ve6e zagijavanietn se tefina LG: ViSe ne. Dugo godina pripadao sam financijskom sektoru
vi5e smanjuje, sve do potpune nule - i u tom tenutku oni u pot- grada Londona, i podrazumijevalo se da pripadam Gradskoj loZi.
plrnosti nestaju. Medutim, kad se nakon toga zapodne s hladenjem, To je jednako kao da se od me,ne odekivalo prikljudenje bratstvu
vradaju se u vidljivo stanje. ovog ili onog vinskog bara. Poslovni ludi i tgovci dine gotovo
Tako zramo dajemogu6eprenijeti tvaru druge dimenzije. No, isto na lokalnoj razini, pripadaju6i lokalnom Rotary Clubu,
ono Stone znamoje kljud za otkljudavanje kovdega - ako seuistinu oknrglom stolu ili demu ve6. Svi oni omogu6uju okupljanje ljudi
nalazi tamo i deka da ga se otvori. MoZda reagira na zrrudne sa zajednidkim interesima na istom mjeshr" ali ove udruge ne vode
valove, moZda na wjetlosne, u svakom sludaju, morali bismo znati svijet - dak i ako neki njihovi Elanovi imaju u tome svoje ruke. Ako
frekvenciju rezonancije. Kao Sto sam rekao, se dogodi da votla inidaiapregazi nekoga
to je samo hipoteza, ali je i vjerojatnost. To svojim automobilom, to ne znadi da zu svi
su stvari kojima se sada bavi NASA i drugi izvittadi uvjeZbani teroristi ! To jednostavno
u vezi s teleportacijom materije, a o demuje Thko znamo da je tako ne funkcionira. Uglavnom, nakon ne-
ve6 bilo rijedi prije. kih dvadesetak godina provedenih u slo-
Zanirnljivo je da je Slobodno zidarstvo mogude prenijeti tvar u bodnim zidarima, povukao sam se 1984.
kraljevskog luka (engl. arch) ilikraljevskog godine - uglavnom zato Sto mi je to sve
kovdega (engl. ar$, kako ga se nekada na- druge dimenzije. No, potpuno dosadilo. Odekivao sam da 6ujako
zivalo, dnrsto usredotodeno na tradicional- puno nauditi, ali zapravo nisam nauEio ni5ta
nu misteriju svetog zaglavnog kamena i ono Sto ne znamo je toliko bitro osim kako napraviti obredni
ritual. Pretpostavljam da ako netko Zeli oti6i
zlatneplode. ktjuE za otkljuiavanje nekuda svaki ponedjeljaknaveder i provesti
DREVNA ZNANJA I TAJNA DRU. koviega - ako se uistinu ga s grupom ljudi, tada masoni predstav-
Srvl, ljaju prikladno bratsko okruienje. Ali, na
AM: Je li dakle, lt*.. (arch'), isto Sto i nul^zitamo i ieka da lraju sam naiao ne5to pametrije 6ime 6u se
kovleg(ark)? baviti.
LG: U odredenim kontekstima,
ga se otvori. MoZda Sve Sto sam stvaflro otlaio u smi-
je. GrEka rijed <arlo>, koja znadi slu nekakvih <dajnb je da je njihova
<<kutija za pohranjivanje>>, na engle-
reagira na zvuine najveia tajna da su zaboravili koje su
skom se kaZe <<arc>1, a na Francu- valove, moZda na njihove najve6e tajne! Cak samii
skom <<arche>. Oxfordska sujetska rituali pokazuju da su istinske tajne
lotjiinica definira rijed <arlor kao svjetlosne, u svakom Umije6a izgubljene prije puno we-
zastarjeli oblik modeme engleske mena. Ono Sto nikada nisam doZivio
rijedi <arc>. Ona je bila ekvivalent sluiaju, morali bismo je da se bilo Sto odvijalo pod olcri-
latinskoj rijedi <<arco>, <<Skrinja>, ljem tajni na nadin na koji se obidno
<d<utija> ili <sandulo>. Arheologijaje
znaiti frekvenciju zamiSljaju tajna druitva. Dakle, ili
bila u pofrazi za kovdegom (arD. toga nije bilo, ili je to 20 godina
Mjesta za pohranu zovu se arhive
rezonancije. preda mnom wlo vje5to skrivano.
(archives). Drevne misterije naziva Postoje, naravno, tajni aspekti
setajnama (arc ana). Ctradnjakoja se vlasti koje uistinu ne volim. Izabrani
temelji na lukovima, poput onih koje politidari bi tebali zastupati svoje
su koristili templari, postala je po- izbomo tijelo i podnositi mu izvjeS-
znata pod imenom arhitektura 6a, a ne pred njim imati tajne.
(architecture), od kuda dolazi i svod (arcfr), arhitav itd. Masonko Uzrrite, na primjer, grupu Bilderberg. Industijalci, bankari i
udenje temeljilo se na drevnoj arhiteltonskoj geometriji, a od tuda ostali sawseno su ovla5teni za sastajanje i raspravljanje o stvarima
podede izraz kraljevski svod ili luk. za koje ih se nakon toga ne zahtijeva da ih iznesu predjavnost. Svi
IJ Izgubljenim tajnarna svetog laviega. stavio sam i'ulje na mi imamo ovakve sastanke u svojim svakodnevnim Zivotima, ali
platru iz ll47.koje prikazuje templare dvadeset godina po5to su ne osje6amo potebu da javno iznosimo sve o demu smo razgo-
se vratili iz lervzalema. Ova slika koju je naslikao Chdteau de varali sa svojim kolegama.
Versailles, prikazuje ih sa zavjetrim kovdegom u pari5koj zgradi Ono Sto im ja zamjeram je da naSi izabrani predstavnici prisus-
kaptolskog sabora. tvuju ovakvim sastancima, ali zatim smatraju biradko tijelo koje ih
AM: Jedna ideja koja na5iro-ko kola po svijetu je da njime je izabralo nebitrim - vjerojatro drZe6i u tajnosti odredene infor-
zapravo upravljaju tajna dru5tva. Sto vi mislite o tome? macije koje su fiebali proslijediti dalje. MoZda osje6aju da im po-
LG: Ne Eini mi se da je tako. Ima tajnih druStava, bratstava i znavanje inteme situacije daje pravo na takrru mo6. Ali to me uisti-
organizacija,i mnogi naii istaknuti lideri su njihovi dlanovi, ali ne nu smeta. Dolaze li oni na poloZaje da bi radili za sebe i svoje kole-
ge, a ne nuino za nas? Prilidno sam siguran da se to desto dogada.
dini mi se da same te grupe vode bilo Sto. One samo osiguravaju
mjesta na kojima dolazi do spajanja zajednidkih interesa. Na Radi se, dakle, o tome da se one koji su izabrani na odretlene
primjer, mogli bi reii da puno ljudi iz na5ih vladaju6ih krugova uf ecajne poloLaje naqera dauvide kako je njihova dufoost sluZiti
pripada slobodnim zidarima. To bi, dakle, ukazivalo da nama dru5tvu, a ne vladati nad njim.
upravljaju slobodni zidari - ali to ne zradi da njihove pojedinadne AM: Sto mislite, kakoje to mogu6e posti6i?
ili zdnrZene loZe konholiraju svrjet. One to ne dine. Zuart puno LG: Stalno sluiamo te politidare kako daju izjave poput, <cA

politidara dlanova Britanske knjiinice i desto ih tamo sreiem. Ali kad dotlemo na vlast...n Vlast! Tko im je dao vlast? Oni

56. NEXUS wrilw.nexusmagazine. com KOLOVOZ - RUJAN 2004.

predstavljaju nas. Mi smo ih postavili. Mi pla6amo za njihova pri- jednako kao Sto su dnrgi ljudi advokati, tesari ili ne5to dmgo. Ja se,
manja. Mislim da je potebno revidirati cijelu politidlcu stnrkturu. dakle, samo uhvatim za ne5to i radim na tome, slijede6i tragove
Diljirn tzv. demokratskog wijeta, mi smo dozvolili da bude poput neke vnte detektiva" poku5avaju6i otkriti <<lko je to udinio i
suprotro od onog kako bi stvari tebale izgledati' Mi halimo za- kome>.
Stitu, slab i ekonomsko upravljanje, a politidari nam daju zakone, AM: Znate li Sto 6ete raditi nakon ovoga?
i
restikcije kontrolu. Oni u potpunosti ignoriraju nacionalne LG: Svaka knjiga iz moje serije o svetom Gralu zami5ljena je
ustave koji <gripadajur> narodu i dijih odredbi i uvjeta bi se trebali tako da daje odgovore na najde56e postavljana pitanja koja su
pridrZavati. izronila iz prethodne knjige. Na ovakav 6u nadin, dakle, nastaviti i
Ali, tko je kriv zato? Mi smo krivi. Mi smo dozvolili da se to dalje.
dogodi. Ono Sto montmo shvatiti je da se politidari ne6e promije-
niti aok ih mi ne natjeramo da se promijene. To je na5 automobil, a O Laurenceu Gardneru:
oni su na5i vozadi. Ono Sto mi Zelimo je prikladna voftrja, a ne da Laruence Gardner, vitez, dlan Dru3tva za istraiivanje starina,
nam se govori kako da sjedimo. wjetski je poznat nezavisni genealog, predavad povijesti i w5itelj
A ne Zelimo niti da nam taj e - poput toga da 6emo ostati bez go- du*rosti Kraljevskog jakobinskog povjesnidara. Nositelj titule
rjvaiza sljede6eg skretanja. Ali, kao Sto sam rekao, oni se neie Chevalier de St Germain, on je predsjednidki ataie Europskog
dobrovoljno pomaknuti s pozicije koja im odgovara. Mi ih mora- prindevskog vijeda, Predstojnik reda Svetog srodstva od sv.
mo promijenititako Sto 6emo imjasnopredoditi svoje zahtjeve. Columba i vitez templar reda sv. Antuna.
Njegovu posljednju knjigu, Izgubljene tajne svetog laviega,
OD DIAI\E DO KA3ALE I SIRE objavio je HarpeCollins/Element
AM: Sto mislite o nedavno Q003, vidi dlanak u NEXUS-u
objavljenoj knjizi Paula Burrella o Diljem tzv. demokratskog l0/02 i osvrt u 10/03). Njegove pret-
princeziDiani? hodne knjige Krvna liniia svetog
LG: Proditao sam neke dijelove svijeta, mi smo dozvolili da bude Grala, Gmeza lvaljeva netog Gra-
knjige. A proditao sam pone5to i iz la i Carstvo gospodara prstena
serije napisa u Stampi. Kako se meni
suprotno od onog kako bi stvari (osW u brojevima NEXUS-a 4/01,
dini, nema bal puno toga Sto bi bilo trebale izgledati. Mi traZimo 6/03 i 8/01), svjetski su bestselleri i
novo ili neodekivano. Ono Stoje za- dobitnicinagrada
nimljivo je da je to napisano iz per- za5titu, skrb i ekonomsko Sir Laruencea moilets kontak-
tirati preko njegove web-shanice,
spektive osobe kojaje boravila blizu
obitelji, unutarku6e, Sto to nije napi-
upravljanje, a politiiari nam http ://www.graal.co.uk.
sao biografkoji dolazi izvana. daju zakone, restrikcije i
AM: Mislite li da Bunell govori O voditelj ici intervjua:
istinu?
kontrolu. Atasha McMillan je, po stjecanju
LG: Nemam razloga u to sum- diplome iz engleske knjiZevnosti,
njati. Ne vidim da bi on imao bilo ka- stekla obrazovanje i iskustvo iz
kav poseban, podmukli motiv. komercijalnog novinarstva rade6i u
Mislim da je, ako su se ljudi od ufecaja prema njemg Pgryjeti novinama i dasopisima. Prije nekoliko godina napustila je ovo
drugadije, moZda mogao dva puta razrnisliti u vezi p1ih rtij,elova podrudje i sadaje usmjerena na nezavisno novinarstvo za trZi5te
sadrZaii. Ati, pod danim uvjetima, on je odludio dato ipak objavi. koje se bavi new ageonl altemativom i kontrakulturom.
U njegovoj knjizi nisam vidio ni5ta 5to bi bilo narodito uwedljivo
za tcratjevJtu otiteti. U stvari, ona je ublaZila neke stvari. \ulnogi
ljudi su, na primjer,l prilidnom osudom gledali na pnlca-PhilPa,
dok prema Bunillu, ni egov odnos s Dianom nij e bio tako lo5. Ono
Sto mi se svida u Bunellovoj knjizi je da je ona jo5 jednom
sprijedila da princeza bude glatko izbrisana s povijesne scene,
kako bi to mno
AM: To
motive za pisanje?
LG: Oije6am
gtleljeli.
je Burrellova knjiga. Kako biste opisali vaBe osobne

da, zbog onoga o demu isnaZujem i pi5em,

djela. To nali
imam
YFT l- \' r
Y\/v
naroditu oigovornost pr-ma ditateljima mojih da
se, kad otkrijem zanimljive ili vaZne stvari, osje6am odgovomim o
tome proslijediti informacije. To je moj osnovni stav. Osim Sto Y
uZivamu svomradu, imam i tuprednost da sampotpuno slobodan
igrad. Nisam kandidat niti z-a jedandrZavni ured nisam obavezan
nlti prema jednom <gospodaru> - zato su moji ditatelji je'lini ljudi
kojima trebam udovolj iti.
AM: Gdje provodite svoja isfiaiivanja? Jesu li ona dostupna
javnosti?
LG: Jako je malo toga Sto nije dostupno javnosti. Aako ne5to i
nije, ja to udinim dostufnim pi5u6i o tome. Glavni p.roblep
"ijq "
oJaoit"*o dostupnosti kao iakvoj, ve6 u tome koliko lako neke
stvari mogupostati dostupne. Ne5to Sto je dostupno mgguProrraci
u tibetanslom samostaru - to je' dakle, dostupno javnosti, ali
koliko je to dostupno vama? Ja se bavim istraZivanjem i pisanjem,

KOLOVOZ - RUJAN 2004. ww w.nexustnagazrne. com NEXUS.57

 tbl
MIKROBIOLOG ZAPOSLEN U
TAJNOM VOJNOM KOMPLEKSU
AREA 51 SPREMAN SVJEDOEITI
O LABORATORIJSKI STVORENIM
VIRUSIMA I VANZEMALJCIMA
Iz PR Web, htto://www.orweb.com
Senatoru Hatchu, Predsjedavajutem
Odbora za inozemne odnose Ameriikog
senata, pristupio je dr Dan Burisch s mol-
bom za sasluianje u vezi laboratorijski
stvorenihvirusa te kontaHa i sporazuma s
vanzemaljcima. [Za viie podataka o dr
Burischu i njegovu sujedoianstvu, vidi
NEXUS t0/0rJ.
ashington DC @R Web), 22.
tavnja 2004. - Dan Bwisch,
znanstvenik s doktoratom rz
mikrobiologije koji se tenutadno nalazi u
izolaciju zbog svoje spremnosti da javno
svjedodi o tajnim operacijama koje se vode
u vojnom kompleksu Area 51, nalazi se
korak bliZe k dobivanju imuniteta i prilike
za haZeno saslu5anje pred Kongresom.
Harry Dschaak i SterlingAllan koje je,
prela3iv5i zapovijed o izolaciji pozvao ne-
tko od zaposlenika vojnog kompleks4 sa-
stali su se s dr. Burischem 5. tavnja, a
zatim proputovali autom ditavu zemlju sve
do Washingtona da bi dva tjedna kasnije,
19. tavnja 2004., imijeli njegov sludaj
pred nekoliko dlanova Kongresa.
58. NEXUS
Prema ranijem izvje56u o njegovoj
spremnosti dajavno progovori nakon do-
bivanja imwriteta, dr. Burisch je izjavio da
6e odgovoriti na sva pitanja koja mu budu
postavljena ako dobije sudski poziv da to
udini.
Dschaak i Allan su svoja nastojanja us-
mjerili na ured senatora Orrina Hatcha, re-
publikanca iz Utaha, jer je on vr5itelj duZ-
nosti predsjedavaju6eg Sudbenog odbora.
Sastali su se i s osobljem drugih dlanova
Senata iz Idahoa, gdje i,ivl Dschaak, Uta-
ha, gdje prebivali5te ima Allan i Nevade,
gdje prebivaliSte ima dr. Burisch.
Pitanja sigurnosti pred razotkriva-
njep
Clan Hatchova tima koji se susreo s
Dschaakom i Allanom da bi se ulaatko
upoznao sa sludajem izjavio je da 6e ovaj
sludaj najvjerojatrrije pasti pod jurisdikciju
Selektivnog odbora za sigumost. Unatod
popunjenom rasporedu, senator Hatch
susretljivo je pristao na lratki sastanak u
sali za konferencije u kojoj se vodio ovaj
ftrzgovor.
Spomenuti dlan Hatchova tima izvije-
stio je Dschaaka i Allana da ima na tisude
sludajeva koji se natjedu da im se odobri
saslu5anj e pred Kongresom.
Allanje izjavio kako ovaj problem s dr.
Burischem prati tisu6e ljudi diljem wijeta i
da ie mu biti drago da pokrene
wwwnexusmagazine.com
potpisivanje peticije ako bi to pomoglo u
pokazivanju volje ljudi da se sludaj javno
izrese. Allanova peticija zapravo ljudima
nudi mogu6nost iskazivanja ujihove po-
dr5ke za pozivanje dr. Burischa na saslu5a-
nje pred Kongresom ili davanje drugog
odgovaraju6eg iskaza.
OCekivano svjedoCenje dr. Burischa
Burischeva sluZbena izjava bi ukljuEi-
vala davanje dokaza o stvaranju smrtonos-
nih virusa u kojima bi se nalazila i genetska
sekvenca <<potpisa> koji bi na za prosjed-
nog dovjeka neprimjetan nadin sadrZavao i
dokaz o laboratorijskom porijeklu dotid-
nog virusa. Ovi organizmi su slidni HIV-u i
SARS-u zakoje su istraiivadi poput Lena
Horowitza, doktora stomatologije, iznijeli
dokaze o njihovu laboratorijskom pori-
jeklu.
Svjedodenje bi ukljudivalo i izvjeS6e o
razdoblju od pribliZno godine dana kad je
Burischu dodijeljen zadatak da, kako kaie,
radi na ilvominranzemaljskom bi6u koje
se dobrovoljno ponudilo kao dio do-
govorene razrnjene u podrudju 54 kom-
pleksa Area 51, sjeverno od Las Vegasa u
Nevadi.
Dr. Burischbi mogao wjedoditi i o slu-
dajevima ljudi koji su bili ili su jo5 uvijek
zatodeni u podrudju 54, a s njima se
postupa kao s laboratorijskim Zivotinjama
protivno nj ihovoj volj i
KOLOVOZ - RUJAN 2004.

Dr. Dan Burich
Ktome, ontwdi da ima iskustvo izprve
ruke sa zvjezdanim watima koja su u ope-
rativnoj funkciji. Koji su dokazi za ove
twdnjetek 6e se vidjeti.
Dr. Burisch takoder tvrdi daje upu6en u
rad kojim se hvataju genetske komponente
vanzemaljskih bolesti, a zatim ih se ubacu-
je u vektore bakterija kojima se mogu
zarazitt ljudska bi6a - Sto Daschaak uspo-
reduje sa stvaranjem epidemije smrtonos-
ne bolesti poput kolere za koju prethodno
nije stvoren imunitet.
Vjerojatrro najvainiji dio svjedodenja
odnosio bi se nanjegova sn'nanja o navod-
nom Tau-D( sporazumu kojije, kako kaZe,
sklopljen izrnetlu odredenih grupa vanze-
maljaca i medunarodne grupe mo6nih,
rasistidki i elitistidki orijentiranih ljudi.
Ova grupicaurotnika, navodno, svoju dw-
stu kontrolu nad podacima dobivenim od
vanzemaljaca u posljednjih pedeset godina
koristi kao sredst'/o za konholiranje doga-
dajanaZemlj| a Sto traje i danas, a lce6e se
od kontrole vlada do energije, tehnologije i
lijedenja.
U meduwemenu, Elanovi ove grupice
skrivaju ove tehnolo5ke inovacije od obid-
nog puka dok istovremeno iz njih izrlale
osobnu korist. Sporazum navodno daje i
dozvolu za kidnapiranje ljudskihbi6a.
Izgledi za sludaj dr. Burischa
Novinarska istraZiteljica Linda
Moulton Howe je u izvjeSiu od 19. tavnja
u kojem je pisala o sludaju Dana Burischa
(izmeilu ostalih tajnih operacija koje se
odnose na vanzemaljce) izrijela dokaze da
je tajnost na ovrr vntu podataka prvi puta
stavio ameri6ki predsjednik Harry
Truman. Ovo bi se moglo shvatiti kao re-
zultat dobronamjemog nastojanja z:llliei-
vanja Siroke javnosti od onog Sto se i
njemu samom dinilo Sokantrrim, u swhu
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
izbjegavanja masovne histerije i panike.
Otada, sluZbeni stav ameridke vlade je da
negirabilo kalampovezanost s, ili znanje o
postoj anju vanzemalj aca.
Howe twdi da neki podaci mogu zahti-
jevati tajnost u svrhu nacionalne sigumosti
zbog njihovih vojnih implikacija, ali da bi
svijet ipak trebao biti barem op6enito upo-
mat sa saznanjima o kontalfima vanzema-
ljacasaZemljom.
Drugi novinar, koji je nedavno izvje5ta-
vao o dr. Burischu i s njim razgovaraojo5
16. havnja, je Michael E. Salla, dr. sc. [vidi
NEXUS, 10/031. On implicitro kaie da
ima puno vanzemaljskih rasa koje su po-
sjetile ili sada borave naZerriji, a dr. Bu-
rischa je pitao je li imao susret s vi5e od
jedne wste yanzequljsss. Dr. Burisch je
izjavio da je on bio u kontaktu sa samo
jednom rasom wste Gray i imena J-rod, i
da vjeruje kako ihje ovdje bilo ukupno tro-
je, dva mu5kog spola ijedan Zenskog. Van-
zemaljki je kasnije dopuSten powatak dok
su vanzemaljci preminuli.
Grupa ishaiivada koju vodi Robert
Wood, dr. sc., a koja se bavi dokazivanjem
autentidnosti nekih originalnih dokumena-
ta pripadnika grupeMJ-12 (kontrolora taj-
ni o vanzemaljcima), sada je usmjerena na
nedavno otkrivene dokumente (koji su bili
poderani) u kojima navodno stoji da se iz-
metlu dr. Dana Burischa i sadainjeg glav-
nog svj etskog vode odvijala komunikacij a.
Iako je dr. Burisch sada u jo5 stoZoj
izolaciji sa snaZnim osiguranjem oko sebe,
neki njegovi nadredeni zagovaraju javno
oditovanje. O tome se jo5 uvijek vode ne-
formalni razgovori. Allan predvitla da 6e
oni koji rukovode situacijom omogu6iti
pristup dr. Burischu onog trenutka kad bu-
de izdan poziv za wjedodenje pred Kon-
gresom ili drugim odgovaraju6im tijelom.
Prema lijedniku Stephenu Greeru, vodi-
telju projekta Disclosure, zahtjev za
wwwnexusmagazine.com
tajno56u se podinje topiti kako na vidjelo
podinje izlannrn tisude materijalnih do-
kaza koji ukljuduju i pojedince iz redova
Ameridke vlade, ukljuduju6i vojne duZ-
nosnike, CIA-u i FBL DT. Greer na Buris-
chev sludaj gleda kao na sludaj koji 6e
vjerojatro postati primjer za sludajeve
mnogih znanstvenika i operativaca koji su
bili umije5ani u razlidite oblike ove <<klep-
tokracij e>, kako je on naziva.
Dr. Greer twdi da elitistidka klika ne
Zeli javno izno5enje dinjenica jer bi do-
stupnost ovih razvijenih tehnologija dita-
vom svijetu zl;nEila gubitak njihove kon-
ffole zbog razine osnaZenosti koju bi time
dobili obidni gratlani.
<Svakibi dommogao imati svoj osobni
generator elektidne energije koji bi kori-
stio more energije koje nas okruZuje. Pro-
blem gladi u svijetu mogao bi biti rijeien
unutardeset godinan, kaie on.
Zajedno sa svim ovim istaZiteljima ra-
di i tim istaZivada-amatera koji volonti-
raju na pra6enju Bwischeve pri6e i koji, od
zaposlenika koji Zele dajavnostbude upo-
znata s dinjenicama te prosljetluju infor-
macije o tajnim razgovorima, pribavljaju
prilidnu kolidinu informacija o onome Sto
se dogatla. Njihov forum, na http://www.
godlikeproductions.com, nedavno je
izloZen napadu primivSi ogromne kolidine
beskorisnih poruka dija je svrha preplav-
lj ivanj e pravih ponrka.
Nagatlanja o radu dr. Burischa
Dschaak vjeruj e da jerazlogza5to je dr.
Burisch zaiti6en od fizidke likvidacije,
nnatod ve6 danim izjavama i njegovoj na-
mjeri da ih iznosi i ubudu6nosti (Sto uglav-
nom rezultira smrnrim ishodom osobe koja
javno govori o ovako osjetljivim pitanji-
ma), dinjenica Sto upravo radi na razvoju
tehnologija za navedenu elitistidku grupu,
a koje samo on henutadno moZe usavr3iti.
-\_
''. \
.*q.*--.
NEXUS.59
Dr. Burisch Zeli biti siguran da 6e ove
'tebnologije
biti iskori5tene u mirotvome
swhe, a ne za vr5enje daljnjeg'rgnjeta-
vanJa.
Glavna swha sada5qjeg projekta dr.
Bwischa, projekta Lotus, ukljuduje <Ga-
neshinu desticu> koja obe6ava po pitanju
djelotvomog lijedenja o5teCenih stanica i
tkiva - ne5to poput <fontane mladostb.
Allan prepostavlja da 6e se pripadnici
navedene elite, koji djeluju po mradnoj
agendi i kuju urotu s van"emaljcima, ako
bude kako suplanirali, cijepiti ovom desti-
com Zivota, azatim,pomodu neke izuzet-
no smrtonosne bolesti, s lica zemlje zbri-
sati milijarde ljudi.
Prema Dschaaku, <<Dr. Burisch je qa-
vio da do 15. svibnja 2005. mora predati
pisane radove u kojima 6e u potpunosti
opisati ovu tehnologiju onima koji ga drZe
u svojim mkama, a koji su" zatirq prisiljeni
to proslijediti tajnoj elitistidkoj grupi koja
navodno ima veze s manje dobro-
nanlj emom fr akcij om van zemalj aco>.
Oni koji drZe dr. Burischa u svojim
rukarna biv5i su dlanovi Odbora ve6ine,
koje Dan naziva <<lvlajb>.
Allan i
Dschaak izvijestili su osoblje
senatora Hatcha da je zbog svega ovoga
vijeme zata1enje saslu5anja dr. Burischa
pred Kongresom prilidno kratko.
Mnogi koji su u posljednjih pola
stolje6a pratili tajni razvoj dogadaja oko
pitanja vanzemaljaca twde da se, ako se ne
objavi istina, wijeme piblii.ava kritidnoj
todki nakon koje nema powatka. Dr. Greer
# http
r...i sletio son ovdje 1954. nokon leto od 200 svjetlosnih godino, oli pri slijetonju som pokupio por
stobola. rozbio fotonski pozitroid, i koko nigdje nison nogao noboviti novi, digoo sam moli poslovni
kredit i otvorio ovqi lokol.>
60. NEXUS
ovo usporeduje sa stadijem (D-l))
prilikom uzlijetanja aviona. <<Dosegtete
todku u kojoj ili poletite, ili se razbijete o
pistu.
Dr. Burisch je ve6 iznio pred javnost
ogrornnu kolidinu podataka. Dostupne su
video snimke razgovora s njim, kao 5to je
68-minuhi intervju koji je imao s Billom
Harriltonom 18. rujna 2002. Snimka dru-
gog,jo5 boljeg razgovora s dr. Burischem
kojeg je vodio biv5i kamerrnan televizijske
postaje Fox upravo se objavljuje.
Glavna swha sada5njeg
projekta dr. Burischa,
projekta Lotus, ukljuiuj e
<<Ganeshinu iesticu> koja
omoguduje lijeienje
o5tedenih stanica i tkiva
Ali, ima nekih informacija koje dr. Bu-
risch ne Zeli razotkriti dok ne dobije imu-
nitet. Dok vjeruje kako sam pred sobom
moZe opravdati sudjelovanje u ovini pro-
jektima, s druge stane smata da bi drugi
mogli biti brzi na opflribama i moZda ga
optuiiti TaraaLe zlodine. Dok ne bude za-
5ti6en od ovih optuZbi, dr. Burisch ne Zeli
iznijeti odredene informacije koje posje-
duje. Stovi5e, ne Zeli preksiti prisegu pod
'7.
J'
,#il"*^rn
www.nexusmagazine. com
kojom se nalazi. Sudski poziv za svjedo-
denje bi mu dao pravnu osnovu da slobod-
no govori - Sto je on vi5e puta iznio kao
svojuZelju.
Ne brine ga vlastita smrt. Dschaak pri-
mjeduje daje dr. Burisch prije puno wemo-
na bio suoden s blizinom smrti i da ss i.rni-
riosBogom.
Ve6 imamo obilje informacija iz wje-
dodanstava kojaje dao dr. Burisch. On odi-
to Zeli da mu se omogu6i otvoreno izro5e-
nje i ovihdrugih stvari.
Zahvale
Ve6ina informacija sadrZana u ovom
novinskom izvje56u dobivena je na X-
konferenciji odrZanoj u Washingtonu od
17. do I 8. travnja 2004. kojuje organizirao
Stephen Bassett, vidi web-stranicu
http ://wwwparadi gmclock. com.
Reference
Peticija za sasluSanje dr. Burischa pred
Kongresom, http://www.petitiononline.
com/burisch/petition. hfrnl
<Mikrobiolozi a
Areae 5l
spremni
progovoritb>, novinsko izvjeS6e, 8. travnja
2004., http://www. greaterthings.
comA{ews/ET/Buriscb/PR040407/
Intervju dr. Burischa s Billom
Hamiltonom, http://www greaterthings.
comlET/Burisch/
Steven Greer, dr. med., projekt Disclosure,
com
http://www. disclosureproj ect.
Robert Woo4 dr. sc., http://wwwmajestic
documents.com
Michael E. Salla, dr. sc., http//www.
exooolitics.ore
Bill Hamilton, Skywatch Intemational,
://www skvwatchintemational. com
Forum God-Like Productions (GLP),
http ://www. godlikeproductions. com
GLP, Burischeva veza, vol. 6, http://www.
godlikeproductions. com/bb s/message.php
?messagr295261
Forum GLR biblioteka Dana Burischa,
http ://scorpius. spaceports. com/^temused/
indexl2.htrnl
Linda Moulton Howe, http://www.
earthfiles.com
Len Horowitz, dr. stom., o laboratorij-
skom porijeklu HIV-a i
http ://www.tetrahedron. org
Sterling Allan, Greater Thirigs,
SARS-a,
http://www. greaterthings.com
(nor: PR Web website,
htto : //orw eb. com/rcleas es /2 004 /4 /prweb I 2 0
tifu)
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
OTKRTVEN KAMEN S UTISNUTOM visok (ne radunaju-
KOMPONENTOM SLIdNOM 6i izbodene Siljke).
ELEKTRIdNOJ Navagi zapreci.ano
mjerenje, teZina mu
Autor: JohnJ. Williams O 2004 iznosi blizu 2,5
unci (70,87 grama).
Ve6 desetlje6ima gor!-ivo isfiaZujem i Siljci utisnute
ispitujem neobidne, nesvakidaSnje i komponente u
neobjainjive pojave. mom petradoxu
1998., dok sam provodio pjeladku turu, (<igle>) napravljeni
pronaSao sam misteriozni kamen u koji je su od neke vrste
bila utisnuta komponenta nalik elektridnoj materijala koji je
koja kao daje napravljena ljudskom rukom. elektridki provod-
Na mojoj web-stanici moZete proditati ljiv (pretpostavljam
o mno5tur te5ko6a koz koje sam pro5ao i da se radi o metalu,
polariaja koje sam poduzeo poku5avaju6i a ugleda poput de-
skrenuti painju svijeta na moj <<peftadon> i lika). Baza kompo-
posti6i da ga procijeni strudni i objektivni nente/matrica (<os-
el ektroinZenj er, elektrotehn idar ili geolog. novu) bjelkasta je
Cini se da dak ni pronalaZenje predmeta za keramika ili mate-
koji postoji velika vjerojatnost da rijal nalik kamenu,
predstavlja originalni artefakt nije dovoljno a nije napravljena
niti da bi ga se kako spadaprocijenilo. od plastike, gume, Pogled odozgo prema dolje s male udaljenosti na
drveta ili materijala misteriozni, utidnici nalik objekt utisnut u stijenu.
Opaiene osobine i dimenzije koji bi izgledao po-
Moj petradox ima utisnutu ili ugradenu putmetala.
suwemenim sredsfvima sadinjenu kompo- regisbirao je ne5to nasuprot dva gusta gr-
Sama komponenta ima raspon od 8 mm, ma. Misle6i ubrzini, palo mi je napamet da
nentu nalik elektridnoj koja izgleda kao da Siljci su 3 mm visoki, a raznak izrnedu njih
je napravljena ljudskom rukom, a vjerojat- bi najbolji nadin za dolaZenje do tog podru-
iznosi 2,5 mm, dok Sirina svakog pojedinog dja bio da prodem iznetlu grmova. Metlutim,
no se radi o nekoj r.rsti konektora (vidi foto- Siljka iznosi lmm. Zaobljeni vrhovi Siljaka
gafrje). kad sam to pokuiao, grmovi su me podeli
ukazuju na dugofajnu upotrebu, tako da bolno bosti i grepsti po nogama. Da se pro-
Sam kamen je napravljen od dvrstog, njihova originalna duiina zasigumo nije 3
prirodnog kvarca i feldspar granita (primi- bijem, snafrro sam zamahnuo nogom i pres-
mm. Sva tri Siljka se dine iste velidine (Siro- kodio na drugu shanu. Kad sam se naiao na
jetio sam i wlo malo tinjca). Petradox nije
kokutna leda digitalne kamere iskrivljuje drugoj stani, pogledao sam na skodni zglob
srastao, nije konkement, plavac ili fosil. Ne relativnu ve6inu bliZih objekata u odnosu da vidim je li powijeilen i tada sam, nekoli-
sadrZi bilo kakve poznate smole, cement, naudaljenije). ko inda od moje pete, opazio peffadox.
ljepila, vapnenac, Zbuku ili neku drugu ne-
granitnu war za povezivanje. Vrlo je tvrd a Jedina vidljiva komponenta bila je wh
je star barem 100.000 Otkride artefakta jednog od tri Siljka. Odmah sam prepomao
procjenjujem da
Iz sigumosnih razloga, nisam napravio da Siljak slidi onima koji se koriste u elek-
godina.
nikakve pisane bilje5ke gdje sam todno na- tridnim konektorima, i podigao kamen. To
S odstupanjem od oko 0,2 mm za svaku
Sao moj pefradox. Uglavnom, pronalao je definitivno bio kamen kojeg sam prili-
dimenziju, petradox je 6l mm dugadak, 38
mm Sirok (na naj5irem dijelu) i 22 mm sam ga na seoskom podrudju, barem 25 sto- kom doskoka izbio iz zemlje jerje bio vla-
pa (7,62 mefra) od najbliZeg utrtog puta Zan i imao sloj mekane zemlje i ne5to savit-
(koji je bio zemljan ljivog korijenja kojeje s njega visjelo - do-
i jedva da se vidio), kaz daje bio potpuno zakopanpod zemljom
daleko od bilo iznedu ili wlo blizu grmova. Ne znamkoli-
kakvog urbanog koje duboko bio zakopan - vjerojatno samo
podrudja, indusftij- nekoliko inda - niti wstu tla ili todan poloZaj
skih kompleksa, na kojemje leZao.
elektridnih, elek- Sad sam djelomidno umirovljen (vete-
tonskih ili nukle- ran s invaliditetom) i ako, ili dokmoje otkri-
arnih postrojenja, 6e ne bude sluZbeno prizrato kao originalni
aerodroma ili pod- artefakt Sto bi aanstvenike zainteresiralo
rudja vojnih opera- za daljnje istaZivanje terena, ne mogu pri-
cija(za koje sam ja baviti novac, a niti na6i wemena da bih do-
6uo). Sao do podrudja gdje sam ga naiao i osigu-
Okolno tlo je bi- rao ga.
lo nedimuto. Pje5a- Za v13e informacija, molim vas posjetite
dio sam u kratkim http ://www. tsc-global. com/rock. htm,
hla6ama. Jedan od ili me kontaktirajte na e-mail adresu:
Bodna snimka objekta utisnutog u stijenu. mojih insfrumenta wizguru@tsc-global. com.

KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazrne.com NEXUS .61

 5. Lincoln se sada prilidno dini poput manipulanta. U svakoj do-
bfoj enciklopediji stoji daje predstavnik (i rotlak) dinastije Roths-
chil4 Judah P. Benjamin (1811. 1884.), u razliditim vremenskim
periodima tijekom Ameridkog gra<lanskog rata obnaSao duZnost
javnog tuZitelja i ministra vanjskih poslov4 financija tE tata za
kJup>. <Tvorac odcjeplje4ja> uspio je nakon poraza Konfederalista
pobje6i u Engleslu gdje je radio kao uspje5ni advokat. To 5to je
Sporazum o zakonu o prodaji osobne imovine (1868.) postao
piavnimklasikomuBritaniji dovoljno govori samo za sebe.
6. Ovo bi se moglo prohunaditi kao: predsjednik jedne zemlje
obe6ao je narodu druge zemlje ne5to Sto nije imao pravo obe6ati;
powh toga, ispunjenje ovog obe6anja uvjetovano je pobjedom u
ratu. Rotbschildje ovu stategiju sjednakim uspjehom ponovio sa
smicalicom zvanom <<Balfowdska deklaracijo>, a s prijevarom po
pitanju <<namjeru se nastavilo nesmanjenom mjerom.
7. Zischka, ibid.
8. Na vlastiti riztk zabonvljamo da Amschela Mayera
Rotschilda treba parntiti po izreci da su <oajbolja wemena za
zaradivanje novca ona kad ulicama tede lru>.
9. Ovoje <<nalelo iskljudivosti> na djelu: jedna niSa jedna vrsta.
Vidi Gause, G. F., Borba za preiivljavafie, Williams & Wilkins,
Baltimore, 1934., str I12.
I 0. Kronenberger, ibid.
ll.Yergtu\ibid.
12. Tibi, B. Die Neue Weltunordnung (<<It{ovi svjetski nere6>),
Econ-Ullstein, Miinchen, 200 1., str. 57, ISBN 3 54-8750 1 - l.
13. Hoffinan, M. i Liebermann,M., Izraelski hololanut ptotiv
P ales tinac a, Independent History 2002., ISBN 097'037 8424.
14. de Tocqueville, A., Stai rdim i Francuska revolucija
(prijevod S. Gilberta),Anchor Books/Doubleday, NewYorlq 1955.,
ISBN 0-385-09260-1. Ho6e li mu povjesnidaxi ikada oprostiti
dovodenje u pitanje vaZnosti Francuske revolucije 'z <azzvoi
dovjedanswo>? Xaa nrgen Habennas na Ameridku i Francusku
revoluciju gleda kao na cenhalne todke u ljudskoj povijesti, on
zasigumo misli samo na povijest dominacije elite (Habennas, J.,
Der-psihlosophische Diskurs der Modeme [<<Filozofski diskun
modemihwemena>], 12 Vorlesungen" Frankfurt/M., 1985.).
Prctololi vijeca staraca Ziona $reveo V E Mar_slen) i
<Protokoli sasianaka vije6a staraca Zionw> (u Ford H., Ihe
International Jew, Global Publishers, Johannesbwg, 1992., st'
185) snose odgovomost (u stvari, <<zahtijevajur> da im se za to
pripi5e zasluga) za ove <<revolucije> i nastanak i uspostavu-
<cibniznar>. Tumer, J. H. i L. Beeghley, u The Emetgence of
Sociological Theory @oresy Fress, Homewood lllinois, 1981., sfr.
19, ISBN 025-60U-16-2), ove revolucije nazivaju evolucijskom
kuliminacijom ekonomskih, dnrltvenih, politidkih i intelektualnih
promjena; kao Stoje obidno sludaj s karakteriziranjem prijevara, oni
ne pruZaiu tauzAno nadelo ve6 samo nude mje5avinu pojmova.
15. Treba primijetiti da su papr, banrt i kompas u Kini bili u
upotrebi ve6 stotinama godina prije nego li su <otkrivenb u Europi.
Za5to ih, onda" Kina nije iskoristila da <<zavlada svijetomr> kao Sto je
toudinilaEuropa?
16. Ne bi trebalo iznenaditi da je ova operacija bila u nrkama
obitelji Montague. Jedno stolje6e kasnije, Normanlvlontague, kao
guvemer Engleske banke, <gostavio je svog Sti6enika Hjalmar
Schachta za ministra financija za wijeme Hitlerova refima>
(Tarpley i Chaitkin). Ono Sto se opizuje kao <qruZnosb) za mase
skoro se uvijek pokaie kao <<priliko> za elite.
17. Robbins, Ch., Air Ameica: od drugog suietskog rata do
Vijetnama eksplozivna istinita priia o CIA-noi tajnoi
aiiokompaniji, Macmillan, 1979., st 234, Corg; Boola, 1988.,
rsBN 974-8303-51-9.
18. Loy, D. A., <Mogu li se korporacije prosvijetliti? Budistidki
osvrt na tansnacionalne kompanije>r, u Camilleri, J. A. i Muzaffar,
Ch. (ur.), Globalizacija: perspehive i islasna religiiskih tradiciia
azijslrog Pacifila, JUSI Selangor, Malezija, 1998., S. 5fi, ISBN
983-9861-09-3.
19. Blum, W' Oknrjele dtiave, Zed Books, London, 2002., sfr'
1 29, ISBN 184-27 7 2-21 -x..
20. Calder, K 8., Azijski nohtt smrti: kako naoruianie, energiia
i rast prijete destabilizacijom azijsl<og Pacry'ka, Nicholas Brealey,
1997., ISBN 185-7881-61-3.
21. Robbins, ibid.
22.lny,ibid.
23. Martin, H. P. i Schumann,H., Globalniiaz: globalizaciia i
napad na napredak i demolvaciu, Zed Boola, 1997., st l0l,
ISBN 185-6495-30-2.
24. KJera N., Beza logoa, Flarntngo/llarperCollins, London,
2001., sf' 47 2,ISBN 000-65 3 040-0.
25. Moore, M., Glupi bijelci,HarpeCollins, 2001.; uNjemadkoj
izdao Piper, Mibchen, 2002., fi,1 9,ISBN 349-2045-17-0.
26. Martini Schumann, op. cit.

Prema uCenju Brune Groninga

Medicinski dokazivo
ostoji jedna viSa sila koja moZe pomodi svakom dovjeku. Ona j9 sastavni dio svih religij4 a
n;eenici su je poznavali i 6.1e vi5e stolje6a. Oyo prastaro zranje teba ponovno otkriti.
U vezi s se imova pojav[uje jedno ime - Bnrno Groning (1906 - 1959). Svojim
tim uvijek
uspjeSnim iscjeljenjima pedesetiir godina.ie izawaa pozonrost svjetske javnosti, te ostavio zranje
o priman;u duhovne iscjeljujude snage.
Veliki broj lijednidki dokumentiranih izvje5taja o neobja5njivim iscjeljenjima dokazuju aktualnu
dj elotvorno st nj egovih udenj a.

Bruno Grcning Medicinsko - znanstvena studna gfupa knrga prijatelja Bnrne Groninga je medunarodno
udruienje nekoliko tisu6a lijednika i pripadnika drugth ananstvenih stnrka iz preko 60 zemalja,
Kontakt btq, koja odi9l2. godine isnaZuje iscjeljinjl i pomodi duhomim pltem, koja su nastala po udenju
Brune Groninga.
0u3770 903 Sve aktivnosti u krugu prijatelja obavljaju se bez naknade, svi trolkovi se pokrivaju dobrovoljnim
osrtLg2t rts prilozima.

62. NEXUS www.nexusmagazrne. com KOLOVOZ - RUJAN 2004.

 IUTeRNAeIoNALIZAM.
RocKEFELLERovIHT
Drugi od Sest nastavaka
Izvadak iz dasopisa
Nexus Magazine, 10. svezak. broj 4
(lipanj-srpanj 2003.)
Autor: \Mill Banyan@ 2002,2003
(Revidirano: sijedanj 2003.)
Prevela:
i,eljka,Mihljevi6
E-mail: banvan0O7@rediffinail.com
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
PIJBLICTSt NELSON A. ROCKEFELLER (1908-1979)
lTlrj"to* detrdesetih i pedesetih godina 20. itoljeda, arneridka elita mo6i mnogo je
I odekivala od petorice sinova Johna D. Rockefellera, mlacleg. (U skladu s
I predrasudama tog wemena, k6i Rockfellera mladeg, Abby, bila je iskljudena iz
takvih razrni5ljanja.) Primjerice knjige poput ulagivadke knjige Alexa Morljsa, Those
Rockefeller Brothers: An Informal Biography of Five Extraordinary Young Men @rata
Rocldellerovi: nesluZbena biografija petorice izvanrednih mladi6a) iz 1953., otvoreno su
nagadale o napredovanju plana za dobrotvomc zaklade u rukama potomaka Rockefellera
mlaileg. Neka su se odekivanja ispunila. dini se da su John D. III i Laurance sa
zadovoljstvom uronili u paticijski nadin Zivljenja proZet dobrotvorstvom, poku5avaju6i
utjecati na vladu iz sjene. David je to naravno doveo na mnogo vi5u razinu,kbmbiniraju6i
svoje djelovanje s karijerom bankara; dok je Winthrop krenuo suprotrim pravcem,
zagazivii u poslovne vode i obnaiaju6i poloZaj guvemera savezne drZave Arkansas - u to
wijeme ne odvi5e uglednog poloZaja na ameridkoj politidkoj sceni.
Nelson, drugi po redu najstariji sin Rockefellera mladeg, odludno je iza5ao iz takna
kalupa. Zarazliku od svoje suzdrZanije bra6e te u raskoraku s odekivanjima svoje obitelji,
Nelson je agresivno stvarao karijeru na najvi5im razinama ameridke vlade, najprije u svoj-
stvu duZnosnik4 a kasnije u svojstvu politidara. To je bilo n eizbjehto jer je bio dominanfira
osoba novog naraitaja. Bio je ekstrovertan te dini se i otporan na poboZne restrikcije i
zabrane Rockefellera mladeg. Nelson je takocler strahovito Lttdro za vlasti, meclutim, od-
stupao je od obiteljske tradicije koja je nastojala ublaZiti stah javnosti od mo6i Rockefelle-
rovih izbjegavanjempojavljivanja u javnosti; naprotiv, nastojao je posvuda ostaviti utisak
snaZne lidnosti.
Upravo je Nelson maknuo s puta najstarijeg sina, Johna D. III, da bi zauzeo sredi5nje
mjesto u obiteljskim poslovima, odlu6an da konfolira mreZu dobrotvomih zaHada.Zatim,
nakon nepredvidive i neostvarene karijere u vladi, poku3ao se nespretno domo6i lcrajnjeg
politidkog cilja: Bijele ku6e. Ipak, za Nelsona 6e postignuda biti pomije5ana s frustracijom.
Konadnoje zakljudio da su cijenakojubi fiebaoplatiti i obiteljsko imepreskupi zatako Sto.
Cak je i David naposljetku uvidio da Nelson nije "junak koji ne6e nikome nauditi nego je
osoba voljna Zrtvovati gotovo sve zarad svoje ogromne ambicije".to
Od tehnokrata do politilara
Bez ikakve zadr5ke glede tgovanja na radun obiteljskog imena, Nelson je koristio wata
koja je ono otvaralo za gradnju karijere Sirokog spekha u ameridkoj vladi, u Ministarstvu
vanjskih poslova pri Rooseveltovoj, Trumanovoj i Eisenhowerovoj vladi, premda je
njegov put bio prilidno trnovit.
Pod predsjednikom Franklinom D. Rooseveltom, Nelson je radio kao koordinator u
Uredu za interameridke poslove (1940.44.), kao predsjednik komisije za interameridki
rawoj (1940.47.) i kao pomo6nik drZavnog tajnika za zemlje Latinske Amerike (19214.-
45.). Sreda ga je napustila pod Harryjem Trumanom, koji ga je otpustio iz Ministarsfva
vanjskih poslova, dini se na inzistiranje novog drZavnog tajnika Deana Achesona koji je
ogordeno promatrao Nelsonova uspje5na nastojanja da se Argentina, simpatizer sila
osovine ukljudi u Ujedinjene Nacije. KaZnjeni Nelson povukao se zatim u dobrotvome
zaHade, ali je predah iskoristio zapfkvatanje simbolidkog poloZaja Predsjednika Odbora
za medunarodni razvoj (1950.-51 .).
Pod Dwightom Eisenhowerom, Nelsonova nrijezda se zakratko iznova uzdigla.
Djelovao je kao predsjednikov posebni pomo6nik u vanjskim poslovima (1954.-55.) i kao
Sef tajne "Komisije dehdesetorice" zad,,tiene za nadgledanje prikrivenog djelovanja CIA-
e. Nelson se je gotovo domogao vi5eg poloZaja u Ministarstvu obrane; medutim, zajednid-
kim suprotstavljanjem drugih dlanova kabineta, koji su posve todno uvjerili Eisenhowera
www.nexusmagulne.com NEXUS .63
 da Nelson namjerava strahovito poveCati toSkove proraEuna za
obranr1 osiguran mu je nagli zavr5etak karijere kao javnog duZ'
nosnika.
Ova iskuswa bila su arnbicioznom Nelsonu izuzetno korisna.
Njegovi sukobljavajuCi susreti s tehnokratimawvlade, koji su se
jasno opirali njegovom ulasku unjihovo haljevstvo - uciiepila su
u njemu jo5 i ve6u strast za politidkom modi. Nelson se nije poput
svoje bra6e zadovoljio s djelovanjem iz sjene, niti je Zelio
doZivljavati daljnja poniZenja kao samo jedan od ftnkcionara.
hema autoru Stewartu Alsopu, Nelson je konadno shvatio da
"postoji sarno jedan nadin da veliki bogata5 poput njega postigne
ono 5to je oduvijek ielio - stvamupolitidkumoC i vlast. Ato je bila
kandidatura za neki vaZan poloZaj".u Aza Nelsona, to je bila
kndidatura za predsjednika Sjedinjenih Hava.
Godine 1958., Nelson se na teme[u svog ogrornnog nasljed-
stva, upustio u izgradnju politidke karijere, potukavii W. Averell
Harrimana u "bitci milijuna5a" i postav5i guvemerom New Yorka.
Ostao je na toj frrnkciji do 1973. O6ekivao je da mu taj poloZaj
bude odskoEna daska za poloZaj predsjednika SAD-a, pa se
poloLaj predsj
upustio u kampanju za predsjednid
ku nominaciju medu republikan-
cima: 1960., 1964. i 1968., medutim
rfMislim da se Nelson
svaki putaje doZivio ne"spjeh, izgu-
bivSi dva puta od svog supamika, Rockefeller potpuno posvetio
RichardaNixona-
konija u tome bila je Sto se sve to
poku5ajima
de5avalo nakon Nixonove ostavke
197 4., zbo g W ater gate skandala. Ta-
Drilwe uEini dijelom jedne
je Nelson konadno ulao u Bijelu
da svjetske socij alistiEke vladerrf
ku6u, medutim tek kao imenovani
zarnjenik predsjednika novoimeno- izjavio je osnivaE dru5tva John
vanom predsjedniku, Geraldu For-
du. Fordovo preZivljavanje dva ne- Birch - Robert Welch 1958. god.
spretno izvedena poku3aja atentata
zna6ilo je da je Nelson samo korak
dalje od <gredsjedni5tvo> ali nikad
nije postigao svoj cilj.' Bio je tako blizu, a opet tako daleko.
Nikako dudo upitan potlcraj Zivota Sto je najvi5e Zelio posti6i -
kratko je odgovorio: "Postati predsjednikom"."
Internacionalist ili imperijalist?
Postoje dva konkurentska tumadenja Nelsonove vizije vanjske
politike tijekom njegove politidke karijere. Pnra je: okorjelo
antikomunistidko, takvo tumadenje su neki novinari proglasili
'Najhladnijim od svih ratova", i vojnoimperijalistiEko, po kojem
se 'rjerovalo da SAD treba "djelovati agresivno kadgod bi neki do-
gadaji u inozemstvu ugrozili njene interese" (Chapman)' Zagova-
ratelj i ovog gledi5ta ukazuju na Nelsonovu "nekrofilsku ambiciju"
@itch) osiguravanja svakoj ameridkoj obitelji vlastito atomsko
skloni5te od posljedica radijacije, bududi da je 1960. godine
pozivao na l0 posto pove6anja ho5kova na obranrl napadao je
Eisenhowera Sto je dopustio da SAD zaostane iza Sovjetskog sa-
veza u duvenoj (ali iluzomoj) "obustavi naonrZanja projektilima"
(missile gap), i zbog njegove odite Zelje za kori5tenjem taktidkog
nukleamog oruZja piotiv komunistiEkih pobunjenika."
Nasuprot tome, drugo tumadenje, predstavlja Nelsona kao
"vodu karnpanje koji ieli utopiti ameridku suverenost uNaddrZavi
wijetau." "Mislim da se Nelson Rockefeller potpuno posvetio po-
kuiajima da Sjedinjene Drtave udini dijelom jedne svjetske so-
cijalistidke vlade,u izjavio je osnivaE druStva John Birch - Robert
Welch 1958. god.'o Nelson se ovdje prikazuje posve razlidito od
skrajnjeg zagovaratelja Hladnog rata" naime kao pristalica navod-
ne urote superbogatih da upotijebe komunizam i tako potkopaju
suverenost SAD-a i drugih "slobodnihnacija" diljem svijeta'
64. NEXUS www.nexusmagazine. com
Ipd ove medusobno ndosljedne karikature ne uspijevaju
oatati praw srZ Nelsonove sFategije svjetskog poretka k9.1a je
batkoroino nastojala izvojevati punu vojnu prerno6 Amerike da
bi porazila sovjetski komunizam , a dugorcino ie predvidala da 6e
Sjedfuje'ne Driave koristiti svoj status supersile u stvaranju
"novog svjetskog poretka" koji 6e se osnivati na federalizmu
svijeta, na regionalnim blokovima i na medunarodnoj slobodnoj
trgovini. Utjecaji naNelsonova razni5ljanja o vanjskoj politici bili
su brolni, od u6ecaja njegova oca i Fosdicka preko gomile uposle-
nih politidkih i posebnih savjetnika o vanjskoj politici' Medutim,
vahro je shvatiti razlidite izvore svakog pristupa.
Podevii s Nelsonovim neumjerenim antikomunistilkim lqa-
tkorciniln naz.oiwraonalazimo iznenatlujuii izvor. Od svog nima-
lo oduievljenog odlaska iz Eisenhowerove administracije 1955.,
Nelson je uposlio kao svog savjetnika za vanjsku politiku dr.
Henry Kissing era, tadz vode6eg zagovaratelja R ealpolitike i zvr-
jezde u usponu tadalnje elite. Kissinger se opdenito smatra zago-
varateljem wjetske vlade, no ova pretpostavka potjede u prvom
redu od sirovog analitidkog orutla lrivice zbog asocijacije po kojoj
se Kissingerovo dlanstvo u CFR-u
navodi kao primami dokaz ove na-
vodne sklonosti. Nema nikakve su-
mnje da je Kissinger osobito mrska
osoba Istodne elite i u najboljem je
sludaju egotistidna, prevarantska i
da Sjedinjene opornrnistidka osob4" ali nije zago-
varatelj svjetske vlade. Npr., u svojoj
prvoj knjizi CFR-a, Atomsko
naoruZanje i vanjska politika, Kis-
singer je izridito odbio mogu6nost
osnivanja svjetske vlade kao "nima-
lo realistidnu" mogu6nost, dodav5i
kako nema "bjeZanja od odgovomo-
sti termonukleamog doba u nadna-
cionalnu vlast"."
Usprkos tome, Kissinger je i
nadalje bio wijedanNelsonrl pruZaju6i potponr njegovim zratno
ratobomijim antikomunistidkim fantazijama. Prema Josephu
Persicu, kojije I I godinaNelsonu sastavljao govore, "Kissingero-
vaprozailna vizija svijeta koju odrZava odnos snaga u svijetu,
savrieno je odgovarala Nelsonu"." Medutim Kissingerov utjecaj
ne bi fiebalo precijeniti. Nelsonovo rami5ljanje o ravnoteZi snaga
potjecalo je od njegova refleksivnog antikomunizrn4 kojim je
opisao sovjetski blok kao najvedu prijetrju Americi. Takav je bio
odnos snaga u svijetu u to vrijeme, i tako su Kissingerovi nesen-
timentalni pogledi odgovarali Nelsonu.
Medutim, u svojim dugorcinira nazorima, Nelson je zasigurno
bio Wilsonski liberalni internacionalist-ne5to Sto je ve6 pokazivao
na mahove od detrdesetih godina 20. stoljeia. Npr., do nesuglasica
je dolazilo zahvaljuju6i Nelsonovom-nastoj*ju da se Argentina
ukljudi u Ujedinjene nacije, ali i da se Clanak 5 l- koji dopuita sku-
pinama drZava formiranje savezni5tava radi odvradanja napada -
uklju6i u konadnu povelju LIN-a." Medutinl istodobno, nezado-
voljan sa sustavom UN-a koji je ukljudivao i Ruse, te odludan da
"odisti" Sredi5nju i Juhu Ameriku od "stranog tgovadkog utje-
caja", Nelson je snaZno poticao regionalizam,-osobito cilj zapadne
polutke: "sjedinjenja pod vodstvom SAD-a"." Tijekom Eisenho-
werove adminishacije, Nelson je bio jedan od najiaiih pristalica
koncepcije oAtlantskoj Uniji, usprkos tome Sto je DrZawi tajnik
John Foster Dulles pokroviteljski odbio njegova glediSta kao
ttpreuranjenatt.s
Tako<ler, krajem detdesetih i podetkom pedesetih godina 20.
stoljeda, Nelson je, potpomaZudi svoj cilj poticanjajedinswaTl'-
padne polutke - ili todnije, uspostavljanjem ameridke gospodarske
KOLOVOZ . RUJAN 2004.
prevlasti u Latinskoj Americi, osnovao AmeriEko medunarodno onim problemima s kojima pojedine nacije vi5e ne6e mo6i same
udruieqie za gospodarski i druStveni razvoj (AIA) te Medu- izlazinna l<raj". U cilju promidibe plana o slobodnoj hgovini, u
narodnu osnovnu ekonomsku koqporaciju (BEC). AIA je toboZe izvje56u se twdilo da SAD teba poticati nastanak "regionalnih
hebala promicati razvoj u Latinskoj Americi i boriti se protiv sustava tgovanja" u "svim podrudjima slobodnog wijeta", uklju-
"siromaStva, bolesti i nepismenosti", dok je IBEC tebao poticati duju6i "zajednidko di5te zapadne polutke" koje predstavlja Sje-
ulaganje kapitala. Nelsonje kao osnivadki predsjednik obje insti- vernu, JuZnu i Sredi5nju Ameriku. Izvje5de je takotler pohvalilo
tucije, prirodno prikazao kako je cilj AIA-e i IBEC-a postizanje Ujedinjene nacije kao udokaz naleg uvjerenja da s problemima
Zeljenog pilja razvoja. Pa ipak, za istinu, Nelson je poticao jedan wjetskih razmjera treba postupati putem globalnih institucija"."
niii cilj kidanja nacionalnih barijera pred prodorom ameridkih Drugi i manje poznati u$ecaj na Nelsona imao je Ernmet John
kompanija, u skladu s pomakom Rockefellerova bogatstva iz nafte Hughes (1920-1982.). On je Eisenhoweru pisao govore, a bio je
u medunarodno bankarstvo i ulaganje u Tre6em svijetu." vi5i savjetnik zajavne poslove u Fondu bra6e Rockefeller (1960.-
U opisivanju djelatrostiAlA-e i IBEC-a, Nelson se sluZio jezi- 1963.), i voditelj Nelsonove kampanje 1968. Premda nije bio
kom kojeg desto koriste suwemenizagova- nikakva istaknuta lidnost, neka izvje5ia
ratelji globalizacije. "Danas," Nelson je opisuju Hughesa kao jednog od Nelsonovih
izjavio krajem detrdesetih godin4 "kapital "pomo6nika u koje je imao po{erenja", a
mora i6i tamo gdje moZe proizvesti najvi$e koji su sluZili kao <glavni ideolozi" ili
robe,pruiiti najve6e usluge, zadovoljiti naj- Amerika sada ima 'teoretidari kampanje" tijekom njegovih
ve6e pohebe ljudi." U raspravi o IBEC- frpriliku... da neuspjelih kandidahra na mjesto predsjed-
ovom djelovanju u Latinskoj Americi, Nel- nika.* Hughes je bio i lib€ralni intemacio-
son je primijetio da zbog "velikih proble- nalist. U Patnjama moti (1963), memoari-
ma" s kojima se suodava "na5 nadin Zivlje-
oblikuje novi svjetski ma o wemenu dok je Eisenhoweru pisao
nja", bilo je nuZno pokazati "da ameridko poredakft. On bi se govore, Hughes se hvalio daje u Eisenho-
poduzede moie ... pomo6i u rje5avanju ovih werove govore umetao inaze o pomo6i
problema kljudnih za na5 svakodnevni Zivot sastojao od SAD-a medunarodnom pravu, IJN-u, razo-
i za nai poloZaj u svjetskom poslovanju". ruZanju i preusmjeravanju sredstava za na-
Rekaoje da su SAD hebale "savladati takve "regionalnih wije-
oruZanje na ublaZavanje siromaStua u
probleme ako na5 sustav namjeravapretiv- tu - vizije otkrivene u Eisenhowerovom
jeti".38 Jer svanjegovaretorika o pomaganju institucija pod govoru "Prilika za mlf' od 16. havnja
ljudima naposljetku je Stitila i Sirila mealunarodnim 1953., u kojem je z:molio Ameri-
<<na5 sustap> koji je za Nelsona bio kance da podupru plan i da se
od najve6e vaZnosti. tijelom sve vedih pridruZe "svim narodima" u prena-
mjeni uStede od razonrZanja "fondu
Tli izvora nadahnuda ovlasti zapomo6u wijetu i izgradnji".o'
Sto se tide najodredenijih izaza Tre6i utjecaj na njega imao je
Nelsonove liberanointemacionalis- Rockefellerov blizak prijatelj i
tidke vizije, mor.uno prouditi njego- - izvje5de Fonda bra6e savjetrik Adolf Berle ( 1895 .-1971 .),
w politidku karijeru kao kandidata Rockefeller iz 1959., Izgledi koji je takotler pridonio rnnogo ma-
na predsjednidko mjesto od sredine terijala za Nelsonov internacionali-
pedesetih godina do 1973. MoZemo razvojaArneike. zam. Krajem deftdesetih godina,
vidjeti da ba5 kao Stoje Fosdick utje- Berleova vizija Hladnog rata obu-
cao na Rocldellera rnladeg, barem hvadalaje stvaranje "globalne politi-
su tri izvora nadahnula Nelsonovu ke dobrog susjeda kojuje organin-
vizij u tij ekom to g razdoblj a. rala zajednica liberalnih naroda" da
Prvi znadajan ufecaj na Nelsona bi se suprotstavila SSSR-u. On se
imalo je iztrleite Fonda bra6e Ro- suprotstavio i NATO-u" twde6i daje
ckefeller tz 1959., Izgledi razvoja Amerike. Uz pomo6 Davida, "cjelokupni jezik vojnog savezri5tva zastario", i umjesto toga
Laurancea, Winthropa i obiteljske imovine, Nelson je mobilizirao podupro je kolektivnu sigumost preko Ujedinjenih naroda. Berle
skoro stotinjak dlanova Istodne elite da udestvuju u njegovu je takoder vjerovao u wline medunarodne gospodarske integra-
projektu, posve usmjerenom na njegovu predsjedniEku kampanju. cije, Sto je vidljivo iz njegove knjige objavljene 1954. godine
Udesnici subili podijeljeni u Sest odbora: ti su se odbora usmjerila Kapilalistiika revolucija 20. stoljeta, a u kojoj je twdio da dina-
na doma6a pitanja o demokraciji, obrazovanju i reproduktivne midno kapitalistdko gospodarstvo dini drZave nacije suvi5nima.
umjebrosti, dok su se druga tri bavila obranonr, vanjskom politi- Takoder je osigurao materijal zaprojek: Izgledi ranoja Amei-
kom SAD-a, medunarodnom trgovinom i gospodarskim razvo- ke, raaaduju6i smjemice za odbore i naglaiavaju6i potrebu
jem. Nelson je veoma mnogo crpio iz izvje56a lzgledi razvoia ranroja "prihva6ene politiEke filozofije" vanjske politike SAD-a.
Amerilee i detaljnih preporuka za vodstvo SAD-a u uspostavi reg- Osim toga" Berle je suradivao s Kissingerom u sastavljanju konad-
ionalnih spoftEuma i global slobodne tgovine te jadanja medu- nog izvje364 a njegov se pedat moZe vidjeti na onim dijelovima u
narodnih institucija. kojima se najotvorenije zalaLe za nadnacionalne institucije i za
Savjeti iz navedenog izvjeS6a pojadali su Wilsonski liberalno- medunarodnu gospodarsku integraciju.o'
intemacionalistidki konsenzus elite. Preporuke o cilju Amerike
tebaju biti uspostava "mita u svijetu, na osnovi odvojenih politid- Nelsonov "Novi svjetski poredak"
kih entiteta koji djeluju kao zajednica", budu6i da Amerika sada Kulminacija ovih utjecaja bila je u stvari malko aZurirana ver-
ima'priliku ... da oblikuje novi svjetski poredak". On bi se sasto- zija Wilson-Fosdickovog modela svjetskog poretka obuhvativSi
jao od "regionalnih institucija pod medunarodnim tijelom sve ve- slobodnu tgovinu, regionalizarn, nadnacionalne institucije, ame-
6ih ovlasti -u takvoj kombinaciji da se mogu sve vi5e suodavati s ridko vodswo i poraz komunizrna. Nelson je dragovoljno i u vi5e

KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazrne. com NEXUS.65

nawata zastupao ovaj politidki paket u svom porivu da osvoji mje- biskoe rasudivania bila je Nelsonova rastava od prve supruge, Mary
sto predsjednika u Bijelohj ku6i. Okosnica Nelsonove platforme Todhfnt€r Cla& i 96 I . - i ne njegov beS6utri poriv za politidkom moci ili
teroriziranje njegove bm6e da mu prepuste konholu nad no.ycem Rocke-
bila je twdnja da globalna promjen4 todnije redeno gospodarska itU""rilt' ; ;"dT financiranja njegi,vifi brojnih kampanja StoviSe, Davi-
meduovisnost, dini drZave-nbcije suviSnima. Ve6 je 1951., Nelson dovo obja5njenje previtla politidki visoku cijenu Nelsonove rastave za
koristio rijed "meduovisnost" u opisu gospodarskog odnosa nj egovu lempanju I 964. godine.
iznedu zemalja Zapada i svijeta u razvoju." Medutim, tek je u 25. Stewart Alsop, Nixorl &
Roclcefeller: A Double Portrait,
svom eseju 1960., VanjskiposloviNelsonustwdio da je "sredi5nja Doubleday, 1960., st 80,
dinjenica na5eg wemena raspad politidkog sustava iz 19. stolje6a 26.KaD Sto Jonathan Vankin biljefi:, "Da nije bilo nekoliko zaglavlje-
... velika prilika na5eg wemena nije ideja o konkurenciji nego o nih piStolia, Nelson Rockefeller bi ispwrio woj san o izboru za Predsjed-
niti, nedbUivSi nijedan glas"; vidi Vankirl, Conspiracies, Cover-Ups and
svjetskoj suradnji".* Slidno tome, u svojim predavanjima o fede-
Crimes: Frcm JFK to the CM Tenorist Connection, Dell Publishing,
ralizmu na harvardskom sveudili5tu 1962., Nelsonje twdio: t992.,fr.259.
Ntjedna nacija ne moie danas obraniti svoju slobodu niti moZe 27. Citirano u Cary Reic\ The Life ofNelson A. Roclcefeller: Worlds to
ispuniti potrebe svog narcda, unutar svoiih Conquer, 1908-1958, Doubleday, New Yod(,
vlastitih granica ili isHjuiivo vlastitim re- 1996., st xvii.
sursima. ...driavama-nacijama, ostanu li 28. St€phen Chapma4 "Rocky as St Sebas-
same prijeti na mnogi naiin, da postanu tiad', The New Rqublic,10.2.1979., st 12-14;
analrronistiilre lcao ito su konaino postale i
Nijedna nacija ne Rob€rt Fitch, 'Nelson Rockefellen An Anti-
Obitnry", Monthly Review, 6/1979., sh. 13.
griki gradovi-drZavice konaino u ona drev- moile danas obraniti 29. Gary Nlen, The Rockefeller File,'76
nawemena.., hess, 1976.,sk50.
Nelson je twdio da baS kao Sto drZava- svoju slobodu. 30. Robert Welch, The Blue Book of the John
nacijapostaje "sve manje kompetentnom za Birch Sociely,Wetnnlslands, 1961., str I I 3.
obavljanje svojih medunarodnih politidkih DrZavama- 31. Za oStar pregled Kissingerih bezbrojnih
grrjeha uz mogu6e ratre zlodine, vidi Chdsto-
zlrduta", prevladavaju6e stnrkture meduna-
rodnog poretka su se ruspale, ostaviv5i za
-nacijama, ostanu li pher Hitchens, The Trial of Henry Kissinger,
TextPublishing,2001.
sobom 'lovijesni politidki vakum".* Stari same prijeti na mnogi 32. Henry A. Kissinger, Nuclear Wmpons
svjetski poredak utemeljen na odnosu snaga and Forcign Policy, Cowrctl on Foreign Rela-
iz 19. stolje6a nije vi5e postojao, a "medu- naiin, da postanu tionM{arper& Brothers, 1957., str. 219-221.
narodni odnosi postali su sada uisti- 33. Joseph Persico, The Imperial
nu globalni". Ovaj dimbenik je zah- anakronistiike kao Sto Rockefeller: A Biography of Nelson A.
tijevao "novu koncepciju odnosa Rockefeller, Simon & Schustel 1982.,
medu nacijama" u obliku "okvira su konaino postale i st 82.
poretka u kojemu se teZnje do- 34. Alsop, Nixon & Rocleefeller: A
vjedanswa mogu ostvariti mimim
griki gradovi-drZavice Double Portrait, sh. 88-89.
35. Peter Collio and David Horo-
putem... "47 konaino u ona drevna tvtE, The Roclcefellers: An Ameican
Nelson je istodobno imis plige- DJnasty, Holt Reinhart &Winston"
vore na raiun uloge Ujedinjenih na- vremena... 6-238.
197 6., st'. 230, 23
crja, izjavljuju6i kako "nizu u stanju" 36. George E. G. Catliq The Atlantic
niti to mogu biti, da oblikuju novi Commonvealth, Pengui& 1969., st 49.
wjetski poredak kao Sto to sadainji - NelsonA. Rockefeller 37. Blanche W. Cook, The
Declassfied Eisenhower: A Diided
dogatlaji tako neumitrc zahtijeva- Legacy of Peace and Political Warfarc,
ju". OphrZioje Sovjetski savez i nje- Penguin Books, 1981., sh. 295-296.
gove saveznike za slabljenje UN-a. 38. Ferdinand Lundberg, The Rich
Nelson je tvrdio kako se komunistid- and the Super-Rich: A Sndy in the
ki blok posvetio "manipulaciji de- P ower of Monq Todoy, Lyle Strw d lnc.,
mokratskim procesima UN-a, tako 1968., str.593-594.
lukavo i odludno, i da je tako uvelike osujetio moi i ulogu UN-a". 39. Rockefeller BrotursFwd, Prospect for America: The Rockefeller
Medutim, prijetrja komunistidkog bloka pro5irila se i izvan nano5e- Panel Reports,Doubleday, 1961., st
24,26,34,35, 188,228 (naglasak
dodan).
nja Stete UN-q u polarlaju ostvarenja svog vlastitog "olrutrog na-
40. Peter Collier and David Horowiu, The Rockefellerc, st 340, 344;
crta ... wjetskog poretka". Komunisti su "preuzeli naie rijedi, na5e
Persico, The Imperial Rockefeller, st 71.
oblike, na5e istinske simbole ljudskihnada i teZnji te su ih ... iskvari-li
41. Emmet John Hughes, The Meal of Power: A Political Manoir of
da nas zavedu i prevare u wom nastdanju da zavladaju wijetom".a the Eisenhower lears, Athe,lrzurq 1963., st
102-ll3 (uz navodenje
govon),218-221.
O autoru: 42. Jordan A. Schwarz, Liberal: Adolf A. Berle and the Vbion of an
Wll Banyan, podasni dipl. ekonomist, diplomirao je informa- American Era,l\eFree Press, 1987., st 304-305,311-312.
cijske znanosti, specijalizirao se za politiEku ekonomiju globali- 43. Nelson A. Rockefeller, "Wdening Boundaries of National
zacije. Radio jc za mjesne i za nacionalne vlade te za neke medu-
lnlewt', F oteign Afiairc, 7 / 19 5 1., st,. 527 .
44. Nelson A. Rockefeller, "Purlnse and Policy", Forcign Afiairs,
narodne organizacije, i nedavno je jednoj privatroj korporaciji
4/1960., st 383.
pruiao savjete o globalnim pitanjima. Trenutadno radi na revizio-
45. Nelson A. Rockefeller, The Futwe of Federalism: The Godkin
nistidkoj povijesti Novog svjbtskog poretka. MoZete ga kontak- Lectwes at Hamard University I 962, Haward University Press, 1962., sfr.
tirati e-mailom: banyan007@rediftnail.com. 63-64.
46. ibid, st 67,64.
Zavr5ne biljelke: 47. Nelson A. Rockefelle4 "Policy and the People", Forcign Afain,
24.Daid Rockefeller, Manoirs, Random House,2002., st l9l. 111968.,str.237-238.
Treba navesti da" pomalo nevjerojatro ali poticaj Davidovom tenutku 48. Rockefeller, The Fuatrc ofFederalism, st. 6+66.

66. NEXUS www.nexusmagazme.com KOLOVOZ - RUJAN 2004.

 Bis eri alternativne arheologii e
Adrian G Gilbert
MAGI
Nova knjiga koautora bestselera
pnonoi,q,NsTvo MAyA I MISTERTJ oRIoNA
Jedna od najomiljenijih prida koju nalazimo u Bibliji jest ona o putovanju triju Mu-
draca koji su svjedodili Isusow Rodenju. No, ostaje pitanje - tko su bila ta Tri kralja,
odnosno Mudraca? Odakle su doSli i koji bi mogli biti razlozi njihova putovanja u Betle-
hem?
Odgovore na ova, kao i na neka druga pitanja, nudi Adrian Gilbert u svojoj novoj i
zadivljuju6oj potrazr i istraZivanju legende o Magima. Knjiga je rcztltat dvadeseto-
godiSnjihpovijesnih, arheoloSkih i astronomskih istraZivanja, saZetih u epsku pridu. Ovo
iznimno djelo ditatelja odvodi u avanturu pro$losti, otkrivajudi mu kako se tajno znanje
oduvalo na Istoku u obliku monumentalne arhitekture, ali se kasnije, u vrijeme KrlLar'
skih ratova, preselilo na Zapad, u novonastale europske drLave. Istina je podjednako
Sokantna za vjemike i agnostike: ne samo da se rodenje Isusovo iSdekivalo diljem Istoka,
vei i Kr56anstvo svojenajdublje korijenje vude iz Egipta, PerzljeiMezopotamije.
Gilbert turdi da su Magi bili dlanovi bratstva koje je vodilo civilizaciju barem tijekom
posljednjih pet tisu6a godina, od vremena izgradnje piramida, i da su ti uditelji bili - a
moZda su to joS i danas - duvari tajne inicijacijske tradicije.

85 format,350 stranica,45 ilustracijauboji, tvrdi uvez

Cijena I 50,00 kn + po5tarina

Zemalj ska kronika Zecharie Sitchina

DVANAESTI PLANET
Suvremena znanost otkrila je novi
planet na rubu Sundevog sustava tek
nedavno, ali joi ne mamo kako on todno
izgleda i koliko je velik. O istom planetu
govore sumeranski tekstovi stari 6.000
godina wlo precizno i s obiljem podata-
ka. Planet Nibiru pojavljuje se svakih
3.600 godina. Na njemu Zive <bogovi>>,
Anunnaki koji su genetskim inZenjerin-
gom na Zemlji stuorili dovjeka, tvrde
drevni Sumerani.
Nibiru, njegovi stanovnici i njihova
misija na Zemlji tema je DVANAES-
TOG PLANETA, jedne od najditanijih
populamo manstvenih knjiga svih we-
mena.
IZGUBLJENA
KRALJEVSTVA
Kako, kada i za5to su takve velike ci-
vilizacije nastale u Novom svijetu, i je li
tek sludajnost da Sto viSe o njima znamo.
to vi5e se stjede dojam da su izrasle iz
civilizacija drevnog Bliskog istoka?
Twdim da se odgovori na ta pitanja
mogu prona6i jedino ako prihvatimo kao
dinjenicu - a ne kao mit - stuamu prisut-
nostAnunnakija na Zemlji kao 'Onih koji
su do5li s neba na Zemlju'.
Z. Sitchin u uvodu knjige <Izgubljena
kraljevstva>
REVIZIJA POSTANKA
Najditanrja knj iga Zechan e Sitchina
Tisudama godina znansfvenici, sve-
denici i umjetnici postavljaju pitanje
<Kakoje nastao Zivot?>
REVIZIJA POSTANKA odgovara,
rje5enje tajne nalazi se u sumeranskim
tekstovima zapisanim na glinenim plodi-
cama r peeattma

,A'5 format, 380 stranica, format, 340 stranica,

,A'5
tvrdi uvez tvrdi uvez tvrdi uvez
Cijena 150,00 kn + poStarina Cijena 150,00 kn + poStarina Cijena 150,00 kn + po5tarina

t/,

Ir{arudZbe na telefon: 0 I /668 3-63 0