PRAVNI FAKULTET

SVEUČILIŠTA U RIJECI
Specijalistički studij javne uprave

Boris Rački

KOMUNALNA DJELATNOST ODRŽAVANJA GROBLJA

Student: Boris Rački

Mentor: dr. sc. Teodor Antić
JMBAG: 2423001434

Rijeka, 2020.
 SAŽETAK

Tema ovog seminarskog rada je „Komunalna djelatnost održavanja groblja.“ U prvom

djelu rada će se govoriti o pojmu komunalne djelatnosti i vrstama komunalnih djelatnosti
gdje ćemo se posebno orijentirati na djelatnost održavanja groblja. Govorit će se o pojmu
groblja, upravljanju grobljem, pravu na korištenje grobnog mjesta, grobnom očevidniku i
grobnim naknadama te poslovima održavanja groblja. Spomenuti će se važeći Zakon o
komunalnom gospodarstvu te odredbe koje se odnose na djelatnost održavanja groblja.
Nadalje, u drugom djelu rada će se govoriti o poslovima prijevoza pokojnika te će se obraditi
primjer iz sudske prakse koji se odnosi na djelatnost održavanja groblja.

Ključne riječi: komunalna djelatnost, Zakon o komunalnoj djelatnosti, održavanje

groblja, grobni očevidnik, naknade
II. SADRŽAJ:

SAŽETAK..................................................................................................................................I
II. SADRŽAJ:............................................................................................................................II
1. UVOD.................................................................................................................................1
2. KOMUNALNA DJELATNOST........................................................................................3
2.1. Vrste komunalnih djelatnosti.......................................................................................3
3. ODRŽAVANJE GROBLJA I KREMATORIJA...................................................................5
3.1. Određenje pojma groblja.................................................................................................5
3.2. Upravljanje grobljem.......................................................................................................6
3.3. Pravo na korištenje grobnog mjesta................................................................................6
3.4. Grobne naknade i grobni očevidnik................................................................................7
3.5. Poslovi održavanja groblja..............................................................................................8
4. PRIJEVOZ POKOJNIKA....................................................................................................11
4.1. Poslovi i zadaće vezani za prijevoz pokojnika..............................................................11
6. ZAKLJUČAK...................................................................................................................17
III. POPIS LITERATURE.......................................................................................................III

II
 1. UVOD

Groblje ili grobno mjesto predstavlja mjesto na kojem se posmrtni ostaci mrtvih
pokapaju. Riječ groblje dolazi od grčke riječi „κοιμητήριον“, što u prijevodu znači "mjesto
za spavanje." Netaknuti ili kremirani ostaci ljudi mogu se pokopati u grob ili u grobnicu,
"nadzemni grob" (nalik sarkofagu), mauzolej, kolumbarij, niši ili drugom zdanju.

Tijekom povijesti, otprilike od 7. stoljeća, u Europi je pokop bio pod nadzorom Crkve i
mogao se izvršiti samo na posvećenom crkvenom terenu. Praksa je bila različita, ali u
kontinentalnoj Europi tijela su obično pokopavana u masovnoj grobnici dok se nisu
razgradila. Kosti su zatim ekshumirane i pohranjene u kosturnicama, bilo duž arkadnih
ograničavajućih zidova groblja ili unutar crkve ispod podnih ploča i iza zidova.

U većini kultura oni koji su bili izuzetno bogati, imali su važne profesije, bili su dio plemstva
ili su imali bilo kakav drugi visoki socijalni status, bili su obično pokopani u pojedinačnim
grobnicama unutar ili ispod odgovarajuće bogomolje s naznakom imena, datuma smrti i ostali
biografski podaci. U Europi je to često bilo popraćeno prikazom njihovog grba.

Većina ostalih pokopana je na grobljima, podijeljena prema socijalnom statusu. Ožalošćeni

koji su si mogli priuštiti rad klesara imali su na mjestu pokopa nadgrobni kamen ugraviran s
imenom, datumima rođenja i smrti, a ponekad i drugim biografskim podacima. Obično, što je
više napisa i simbola urezanih na uzglavnom kamenu, to je bilo skuplje.

Kao i kod većine drugih ljudskih dobara poput kuća i prijevoznih sredstava, bogatije su se
obitelji znale natjecati za umjetničku vrijednost svog obiteljskog nadgrobnog spomenika u
usporedbi s drugima oko njega, dodajući ponekad kip (poput anđela koji plače) na vrh grob.

Oni koji uopće nisu mogli platiti nadgrobni spomenik, na mjestu ukopa obično su izrađivali
neki religiozni simbol od drveta, poput kršćanskog križa; međutim, to bi se brzo pogoršalo
pod kišom ili snijegom. Neke su obitelji unajmile kovača, a na mjesta ukopa stavljali su
velike križeve izrađene od raznih metala.

U zapadnim kulturama pogrebne se ceremonije često prate na grobljima. Te se ceremonije ili

obredi razlikuju ovisno o kulturnoj praksi i vjerskim uvjerenjima.

Suvremena groblja pak često uključuju krematorije, te su uspostavljena potpuno nova mjesta
za pokop daleko od jako naseljenih područja i izvan starih gradova i gradskih središta.
 Mnoga nova groblja postala su u općinskom vlasništvu ili su ih vodila vlastita poduzeća, a
time i neovisna od crkava i njihovih crkvenih dvorišta.1

U seminarskom radu će se obraditi upravo komunalna djelatnost održavanja groblja gdje će

se obraditi pojam komunalnih i vrste komunalnih djelatnosti, značajke i karakteristike koje se
odnose na održavanje groblja.

Također, kao poseban dio obradit će se i prijevoz pokojnika, koji ne spada u komunalne
djelatnosti, a u nastavku rada će se vidjeti i razlozi istog.

1
The Candid cemetery, What’s the Difference Between a Graveyard and a Cemetery, dostupno na:
http://www.thecandidcemetery.com/whats-the-difference-between-a-graveyard-and-a-cemetery/ , posjećeno:
01.09.2020.

2
 2. KOMUNALNA DJELATNOST

Zakonom o komunalnom gospodarstvu, članak 21., „komunalnu djelatnost možemo

definirati kao djelatnosti kojima se osigurava građenje i/ili održavanje komunalne
infrastrukture u stanju funkcionalne ispravnosti i komunalne djelatnosti kojima se
pojedinačnim korisnicima pružaju usluge nužne za svakodnevni život i rad na području
jedinice lokalne samouprave.”2

2.1.Vrste komunalnih djelatnosti

Komunalne djelatnosti možemo podijeliti na komunalne djelatnosti kojima se osigurava

održavanje komunalne infrastrukture te na uslužne komunalne djelatnosti.

U komunalne djelatnosti kojima se osigurava komunalna infrastruktura spadaju sljedeće

djelatnosti:

“1. održavanje nerazvrstanih cesta

2. održavanje javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima

3. održavanje građevina javne odvodnje oborinskih voda

4. održavanje javnih zelenih površina

5. održavanje građevina, uređaja i predmeta javne namjene

6. održavanje groblja i krematorija unutar groblja

7. održavanje čistoće javnih površina

8. održavanje javne rasvjete3”

Nadalje, u uslužne komunalne djelatnosti spadaju sljedeće:

“1. usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama

2. usluge javnih tržnica na malo

2
Zakon o komunalnom gospodarstvu, Narodne novine, br. 68/18, 110/18, 32/20. ( u daljnjem tekstu: ZKG)
3
Čl. 22., st. 1., ZKG-a

3
3. usluge ukopa i kremiranje pokojnika u krematoriju unutar groblja

4. komunalni linijski prijevoz putnika

5. obavljanje dimnjačarskih poslova”4

4
Čl. 24., st. 1., ZKG-a

4
3. ODRŽAVANJE GROBLJA I KREMATORIJA

3.1. Određenje pojma groblja

Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, članku 60., stavak 8., “groblja i

krematoriji su ograđeni prostori zemljišta na kojem se nalaze grobna mjesta, prostori i zgrade
za obavljanje ispraćaja i pokopa umrlih (građevine mrtvačnica i krematorija, dvorane za
izlaganje na odru, prostorije za ispraćaj umrlih s potrebnom opremom i uređajima), pješačke
staze te uređaji, predmeti i oprema na površinama groblja, sukladno posebnim propisima o
grobljima.”5

Groblja su komunalni objekti u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada

Zagreba na čijem području se nalaze. Groblja su jedini objekti i uređaji komunalne
infrastrukture za koje je izrijekom zakona određen vlasnik, te za koje je Pravilnikom o
grobljima6 pobliže određeno pojam groblja i krematorija te što obuhvaćaju te građevine.7
Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je svojom odlukom utvrditi potrebu
izgradnje groblja, radi ukopa umrlih sa svoga područja, ako ukop nije osiguran na području
druge jedinice lokalne samouprave. Građenje i rekonstrukcija groblja u interesu je Republike
Hrvatske, a postupak za izvlaštenje zemljišta za potrebe izgradnje groblja pokreće jedinica
lokalne samouprave.8
Prostorni plan jedinice lokalne samouprave kojim se utvrđuje izgradnja, odnosno
rekonstrukcija groblja mora se temeljiti na programu uređenja groblja utvrđenom za

5
Čl. 60., st. 8., ZKG-a
6
Pravilnik o grobljima, Narodne novine, br. 99/02
7
Sarvan, D., Pretvorba komunalnih poduzeća i vlasništvo objekata i uređaja komunalne infrastructure, Zbornik
Pravnog sveučilišta u Rijeci, 28 (1), 2007., str. 1-28.
8
Čl. 4. Zakona o grobljima Narodne novine, br. 19/98, 50/12, 89/17

5
vremensko razdoblje od najmanje trideset godina. Predstavničko tijelo jedinice lokalne
samouprave donosi odluku o zatvaranju groblja kada utvrdi da na groblju više nema
mogućnosti osnivanja novih grobnih mjesta. Također, prema Zakonu o komunalnom
gospodarstvu, jednice lokalne i regionale samouprave mogu odlukom predstavničkog tijela
trgovačkim društvima i javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost održavanja groblja i
krematorija unutar groblja i djelatnost usluge ukopa i kremiranja pokojnika u krematoriju
unutar groblja povjeriti vršenje javnih ovlasti u obavljanju tih komunlanih djelatnosti.9

3.2. Upravljanje grobljem

Grobljem upravlja pravna osoba ili drugi subjekt osnovan prema uvjetima i na način propisan
posebnim propisom. Pod upravljanjem grobljem podrazumijeva se dodjela grobnih mjesta te
uređenje, održavanje i rekonstrukcija groblja.10 Upravljanje grobljem razumijeva dodjelu
grobnih mjesta, uređenje, održavanje i rekonstrukciju groblja (promjena površine, razmještaj
putova i sl.) na način koji odgovara tehničkim i sanitarnim uvjetima, pri čemu treba voditi
računa o zaštiti okoliša, a osobito o krajobraznim i estetskim vrijednostima. grobljem treba
obavljati na način kojim se iskazuje poštovanje prema umrlim osobama koje u njemu
počivaju, a o uređenju i održavanju dodijeljenih grobnih mjesta dužni su brinuti se korisnici.
Groblja koja su po svojim parkovnim obilježjima i značajkama proglašena spomenicima
parkovne arhitekture treba održavati i obnavljati sukladno posebnim propisima.
Nadalje, grobovi koji su proglašeni spomenicima kulture ne mogu se smatrati napuštenim već
ih treba održavati i obnavljati sukladno propisima o zaštiti spomenika kulture. Grobovi u
kojima su pokopani posmrtni ostaci značajnih povijesnih osoba, ne mogu se smatrati
napuštenim, već je o njima dužno brinuti se mjerodavno tijelo jedinice lokalne samouprave.
O značenju osobe mišljenje daju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatski institut
za povijest, a natpisi na grobovima i grobnicama ne smiju vrijeđati ničije nacionalne, vjerske
ili moralne osjećaje, niti na bilo koji način povrijediti uspomenu na pokojnika.11
Natpisi na grobovima i grobnicama osoba koje su zadužile hrvatski narod trebaju biti
ponovno ispisani tekstom koji točno i dolično objašnjava njihovu ulogu u životu hrvatskoga

9
Čl. 31., ZKG-a
10
Antić, T., Ustrojstvo i djelokrug javnog sektora, Rijeka, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2014., str. 345.
11
Čl. 11. st. 4. Zakona o grobljima, Narodne novine, br. 19/98, 50/12, 89/17.

6
naroda,ako postojeći natpisi, ispisivani u vrijeme represivnih režima, nisu u tom smislu
cjeloviti.

3.3. Pravo na korištenje grobnog mjesta

Pravo na korištenje grobnog mjesta daje uprava groblja, koja o tome donosi rješenje. 12
Korištenje se daje na neodređeno vrijeme uz obvezu plaćanja godišnje grobne naknade.
Protiv navedenog rješenja zainteresirana osoba može izjaviti žalbu tijelu jedinice lokalne
samouprave nadležnom za komunalne poslove.13 Umrlog se može ukopati i na groblju koje je
on odredio za života ili koje odredi njegova obitelj, odnosno osobe koje su dužne skrbiti o
njegovu ukopu. Umrlog se može ukopati i izvan groblja samo uz odobrenje koje daje tijelo
jedinice lokalne samouprave nadležno za komunalne poslove uz prethodno mišljenje tijela
jedinice lokalne samouprave nadležne za poslove zdravstva.
Pravo ukopa uz korisnika grobnog mjesta imaju i članovi njegove obitelji. Korisnik grobnog
mjesta može dopustiti privremeni ukop i drugim osobama. Nakon smrti korisnika grobnog
mjesta korištenje grobnog mjesta stječu njegovi nasljednici. Korisnik može korištenje
grobnog mjesta ugovorom ustupiti trećim osobama. Ugovor o ustupanju tog korištenja mora
se dostaviti upravi groblja radi upisa novog korisnika u grobni očevidnik. Oprema i uređaj
groba izgrađeni na grobnom mjestu smatraju se nekretninom.14
 

3.4. Grobne naknade i grobni očevidnik

Uprava groblja dužna je voditi grobni očevidnik o ukopu svih umrlih osoba na području
jedinice lokalne samouprave koji sadrži podatke o:
 „grobnicama i grobnicama za urne,
 grobovima i grobovima za urne,
 korisnicima grobova i grobnica, te grobova i grobnicama za urne,
 osobama koje imaju pravo ukopa,
 svim promjenama,

12
Antić, T., Komunalno upravno pravo, Zagreb, Novi informator, 2008., str. 99.
13
Ibidem
14
Ibidem, čl. 15., st. 5.

7
  uzroku smrti.“15

Sastavni dio grobnog očevidnika je položajni plan grobnih mjesta i grobnica. Uprava groblja
dužna je voditi i registar umrlih osoba po prezimenu, imenu i imenu oca te jedinstvenom
matičnom broju građana umrle osobe s naznakom gdje je ukopana, a ti akti moraju se
pohraniti i trajno čuvati. Nadzor nad vođenjem tih akata provodi nadležno tijelo jedinice
lokalne samouprave.
Za korištenje grobnog mjesta korisnik plaća grobne naknade i to: naknadu pri davanju
grobnog mjesta na korištenje na neodređeno vrijeme i godišnju naknadu za korištenje
grobnim mjestom.16 Grobno mjesto za koje grobna naknada nije plaćena deset godina, smatra
se napuštenim i može se ponovo dodijeliti na korištenje, ali tek nakon proteka petnaest
godina od posljednjeg ukopa u grob, odnosno nakon proteka trideset godina od ukopa u
grobnicu.17
Prijašnji korisnik grobnog mjesta za koje se smatra da je napušteno može raspolagati
izgrađenom opremom i uređajem groba (nadgrobna ploča, nadgrobni spomenik i znaci,
ograda groba i sl.) nakon što plati dužni iznos grobne naknade sa zakonskim zateznim
kamatama, jer u protivnom smatrat će se da se radi o napuštenoj imovini kojom uprava
groblja može slobodno raspolagati. Uprava groblja je dužna prije dodjele grobnog mjesta,
odnosno grobnice drugom korisniku premjestiti ostatke preminulih iz napuštenog groba u
zajedničku grobnicu izgrađenu za tu namjenu.18

3.5. Poslovi održavanja groblja

Pod održavanjem groblja i krematorija unutar groblja podrazumijeva se održavanje prostora i

zgrada za obavljanje ispraćaja i ukopa pokojnika te uređivanje putova, zelenih i drugih
površina unutar groblja.19
Za djelatnost održavanja groblja i krematorija sredstva se osiguravaju iz grobnih naknada te
iz komunalne naknade, a ne iz cijene komunalne usluge. 20 U obavljanju poslova održavanja
groblja i krematorija primjenjuje se Pravilnik o grobljima, kojim se pobliže uređuju osnovni
15
Čl. 16., st. 1., Zakona o grobljima
16
Antić, T., (2008.), op.cit., str. 100.
17
Čl. 14., st. 1., Zakona o grobljima
18
Ibidem, čl.14., st. 3.
19
Čl. 6., ZKG-a
20
Kemeter, D., Stanje u komunalnim djelatnostima, Hrvatska javna uprava, 9 (2), 2009., str. 471–493.

8
normativi o prostornim i tehničkim uvjetima pri planiranju izgradnje groblja i pratećih
građevina.21
Groblje je prostor na kojemu se vrši polaganje posmrtnih ostataka umrlih, a sastoji se od
unutrašnjeg prostora (površine za ukop; oproštajni, prateći i pogonski dio) i vanjskog prostora
(prometne površine, parkiralište i ostale usluge).22 U odnosu na površinu koje zauzima
pojedino groblje razlikujemo: mala groblja (do 5 ha), srednja groblja (od 5–20 ha) i velika
groblja (iznad 20 ha). Prostor namijenjen za groblja određuje se prostorno planskom
dokumentacijom određenom posebnim propisima. Prema vrsti ukapanja groblja razlikujemo
kao groblja sa klasičnim ukopom, krematorijska groblja za polaganje urni i/ili „prosipanje“
pepela, te mješovita groblja. Prema načinu osnivanja, odnosno načinu smrti, groblja
razlikujemo na opća (javna) i posebna. U posebna groblja ubrajaju se spomen groblja, vojna
groblja, groblja masovnih katastrofa, svećenička groblja, anonimna groblja i groblja
određenih vjerskih zajednica. Posebna groblja mogu se izvesti kao zaseban dio općeg groblja.
Groblja treba smjestiti na za to pogodnom i dovoljno velikom prostoru koje je ambijentalno i
po konfiguraciji terena prikladno za ukop, u pravilu izvan ili na rubu naselja te pristupačno
javnom cestom s dvosmjernim kolnikom i odvojenom pješačkom stazom.23
Groblje se sastoji od:
 „ grobnog mjesta (groba),
 grobnih redova koje čine niz grobnih mjesta (grobova),
 grobnih polja (više grobnih redova s ne više od 200 grobova sa pristupnim stazama),
 staza koje povezuju grupe grobova u grobnom polju ili red grobova,
 glavnih staza koje povezuju grobna polja s odmorištima i proširenjima,
 internih i eksternih prometnica za kolni promet s parkiralištem,
 zelenila (grupirano i prateće),
 oproštajno-ceremonijalnog sklopa s otvorenim i/ili zatvorenim oproštajnim
prostorom,
 službeno-pogonskog dijela za prijem i obradu pokojnika,
 servisnih funkcija za održavanje i upravljanje grobljem,
 pratećih usluga prodaje,

21
Antić, T.,(2008.), op.cit., str. 101.
22
Čl. 2., Pravilnika o grobljima
23
Ibidem, čl. 6., st. 1.

9
  a može sadržavati i prateće usluge proizvodnje vijenaca, svijeća, nadgrobnih obilježja
i vrtlariju.“24

Dimenzioniranje groblja vrši se prema potrebama ukopnih mjesta, a na temelju podataka o

broju ukopa dnevno ili godišnje, uzimajući u obzir gravitacijsko područje i stanovništvo,
smrtnost te vrijeme mirovanja koje se kreće od 15–30 godina. Neto dimenzija grobnog mjesta
predstavlja veličinu same ukopne jame koja iznosi 80 x 200 cm, a dno groba mora biti
najmanje 50 cm iznad najviše točke podzemne vode. Grobovi se postavljaju u grobne redove
ne duže od 60 m. Grobna polja se sastoje od grobnih redova i makadama koji služi kao
prilazna staza, a odijeljena su glavnim stazama minimalne širine 3 m koje moraju biti od
tvrdog materijala, bez prepreka u kretanju ne većeg uzdužnog nagiba od 8% i ne većeg
poprečnog nagiba od 1%.
Groblje naročito čine površine za ukop, površine i građevine za ispraćaj pokojnika, prostori
za pogon, unutrašnje prometnice i zelenilo te prateće funkcije za posjetitelje groblja, prateće
funkcije za zaposlene, servis i održavanje te vanjske prometne površine i usluge.
Građevine i pripadajući prostori groblja su:
 Oproštajni prostori (mrtvačnica, oproštajna dvorana i pomoćne prostorije),
 Pogonski, radni i službeni dio,
 Prateće usluge (prodaja cvijeća, svijeća, opreme i sl.)25

Oproštajne prostore treba smjestiti uz ulaz u groblje, a iznimno za velika groblja oproštajni
prostori mogu biti bliže sredini groblja, ali tako da se do objekta prilazi s javno prometne
površine ne prelazeći ukopna polja. Pogonski, radni i službeni dio treba smjestiti u blizini
ulaza, s posebnim kolnim prilazom i tako da su zaklonjeni od javnih prostora i okupljanja.
Mrtvačnica se sastoji od odarnice orijentirane prema oproštajnom prostoru, a broj odarnica,
veličina oproštajne dvorane i pomoćnih prostorija ovise o broju ukopa dnevno i veličini
samog groblja.
Pomoćne prostorije su namijenjene za prostor za svećenika, za spremanje vijenaca i cvijeća,
te sanitarije za posjetitelje. Prateće usluge (prodaja cvijeća, svijeća, opreme i sl.) treba
smjestiti izvan prostora a u blizini ulaza u groblje.26

24
Ibidem, čl. 7., st. 2.
25
Čl. 11. St. 1., Pravilnika o grobljima
26
Ibidem, čl.12.

10
Svako groblje mora imati zelene odnosno parkovne površine koje iznose bar 10% površine
groblja. Odmorišta sa klupama za sjedenje treba postaviti unutar grobnog polja tako da
pojedinačni grob ne bude udaljen više od 100 m. Parkiralište za potrebe groblja
dimenzionirano u skladu s posebnim propisima treba biti izvan groblja i odvojeno od javne
ceste. Prilaz posjetitelja i poslovni ulaz (kolni) moraju biti odvojeni. Ulaz u groblje, službeni i
oproštajne površine moraju imati javnu rasvjetu. Sve građevine koje se izvode za potrebe
groblja moraju biti komunalno opremljene.27

4. PRIJEVOZ POKOJNIKA

Hrvatski sabor je 17. 12. 2002. godine donio odluku o nedavanju vjerodostojnog
tumačenja članka 3. stavka 1. točke 11. i stavka 12. Zakona o komunalnom gospodarstvu
prema kojem poslovi prijevoza pokojnika ne spadaju u komunalne djelatnosti, već tržišne.
Naime, stajalište je da  “poslovi u svezi s pogrebom ili kremiranjem koji se obavljaju izvan
područja groblja ili krematorija, kao što je preuzimanje – prijenos umrle osobe, priprema
pokojnika za pokapanje ili kremiranje (oblačenje i uređivanje pokojnika, balzamiranje i sl.),
prodaja pogrebne opreme (lijes, križ i sl.), organiziranje ukopa ili kremiranja, tiskanje
osmrtnica, ugovaranje vjerskog obreda i sl., te prijevoz umrle osobe specijalnim vozilom od
mjesta smrti do groblja ili krematorija su poslovi koje može obavljati fizička ili pravna osoba
slobodno na tržištu te se temeljem toga ne mogu smatrati komunalnom djelatnošću.” 28
Slijedom gore navedenog, stupanjem na snagu Zakona o pogrebničkoj djelatnosti,
01.01.2020. godine 29, prestale su važiti odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu vezane
za prijevoz pokojnika, te se prijevoz pokojnika stoga smatra tržišnom a ne komunalnom
djelatnošću.

27
Ibidem, čl.15.st.4.
28
Odluka o nedavanju vjerodostojnog tumačenja članka 3. stavka 1. točke 11. i stavka 12. Zakona o
komunalnom gospodarstvu, Narodne novine, br. 150/02.
29
Zakon o pogrebničkoj djelatnosti, Narodne novine, br. 36/15, 98/19.

11
4.1. Poslovi i zadaće vezani za prijevoz pokojnika

Prema Zakonu o pogrebničkoj djelatnosti u pogrebničke djelatnosti spadaju sljedeći poslovi:

“preuzimanje i prijevoz umrle osobe ili posmrtnih ostataka od mjesta smrti, odnosno mjesta
na kojem se nalazi umrla osoba ili posmrtni ostaci do nadležne patologije, sudske medicine,
groblja, krematorija, zračne luke, autobusnog kolodvora, željezničkog kolodvora, pomorske
ili riječne luke i ostalih terminala za prijevoz putnika ili robe, poslovnog prostora pogrebnika
ili drugih mjesta određenih posebnim zakonom, organizacija prijevoza i prijevoz umrle osobe
u Republici Hrvatskoj u skladu s posebnim propisima, organizacija prijevoza i prijevoz umrle
osobe iz Republike Hrvatske u inozemstvo u skladu s posebnim zakonima i međunarodnim
sporazumima, organizacija prijevoza i prijevoz umrle osobe iz inozemstva u skladu s ovim
Zakonom i međunarodnim sporazumima, uključujući i preuzimanje umrle osobe u zračnoj
luci, autobusnom kolodvoru, željezničkom kolodvoru, pomorskoj ili riječnoj luci i ostalim
terminalima za prijevoz putnika ili robe, iz pogrebnikova poslovnog prostora te prijevoz do
groblja odnosno krematorija ili drugih mjesta u Republici Hrvatskoj, kao i provoz umrle
osobe kroz Republiku Hrvatsku, organizacija i ishođenje dokumentacije za prijevoz umrle
osobe ili posmrtnih ostataka, organizacija pogreba ili ispraćaja, obavijesti o smrti, popratnih
sadržaja, glazbenih usluga, vjerskih obreda, prodaje cvijeća i svijeća, pogrebne opreme,
kremiranje umrle osobe izvan groblja, pohrana i čuvanje urne s posmrtnim ostacima
pokojnika u prostoru pogrebnika te ostali poslovi nužni za obavljanje pogrebničke
djelatnosti.”30
Nadalje, prilikom preuzimanja i prijevoza pokojnika, pogrebnik je temeljem pisane punomoći
naručitelja pogrebnih usluga ovlašten ishoditi svu potrebnu dokumentaciju pri nadležnim
tijelima u skladu s važećim propisima i međunarodnim sporazumima.31
Iznimno, pogrebnik obavlja i preuzimanje i prijevoz umrle osobe ili posmrtnih ostataka od
mjesta smrti do nadležne patologije ili sudske medicine, za koje nije moguće utvrditi uzrok
smrti bez obdukcije, temeljem ugovora ugovora o povjeravanju poslova prijevoza pokojnika
sklopljenog s jedinicom lokalne samouprave.32

30
Čl. 8., Zakona o pogrebničkoj djelatnosti
31
Čl. 8., st. 2. Zakona o pogrebničkoj djelatnosti
32
Čl. 9., Zakona o pogrebničkoj djelatnosti

12
Posao pohrane i čuvanja urne s posmrtnim ostacima pokojnika u prostoru pogrebnika, uvjeti i
rokovi čuvanja ugovaraju se između pogrebnika i naručitelja usluge sukladno propisima
kojima se uređuju obvezni odnosi.
Nadalje, prijevoz umrlih i posmrtnih ostataka, osim pepela umrle osobe, može obavljati samo
pogrebnik i to pogrebnim vozilom koje mora udovoljavati tehničkim i sanitarnim uvjetima
sukladno posebnom propisu, u svrhu čega se izdaje atest vozila pri stanicama za tehnički
pregled vozila, a isti se ne izdaje za uvezena pogrebna vozila koja su izrađena i atestirana u
državi članici Europske unije i državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom
prostoru.33

Poslovne prostorije u kojima se obavlja pogrebnička djelatnost moraju udovoljavati

propisanim sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima te ostalim uvjetima koji se odnose na
prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan
prodavaonica propisanih posebnim propisima.34 Također moraju odgovarati određenim
propisima o tehničkoj opremljenosti i zaštiti na radu, zaštiti i unapređenju čovjekova okoliša,
zaštiti od buke, štetnih emisija te drugim propisima koji se odnose na kremaciju tijela.35

Nadalje, za obavljanje pogrebničke djelatnosti, pogrebnik mora imati sklopljen ugovor o

osiguranju od odgovornosti za štetu sa osiguravateljemnRepublikom Hrvatskom koji pokriva
opću odgovornost i odgovornost iz djelatnosti za štetu koju bi naručitelju pogreba ili trećim
osobama mogao prouzročiti obavljanjem pogrebničke djelatnosti.36

33
Čl. 10., st. 1., Zakona o pogrebničkoj djelatnosti
34
Čl. 10., st. 2., Zakona o pogrebničkoj djelatnosti
35
Čl. 10., st. 3., Zakona o pogrebničkoj djelatnosti
36
Čl. 11., st. 1., Zakona o pogrebničkoj djelatnosti

13
5. SUDSKA PRAKSA

U nastavku navodimo primjer presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske

pod poslovnim brojem: Usoz-102/17-6.

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, donio je
dana 30. siječnja 2018. godine presudu kojom se ocjenjuje zakonitost općeg akta donesenog
od strane Gradskog vijeća Grada Otočca. Podnositelj zahtjeva, u ovom predmetu
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, osporava zakonitost citiranih odredbi Odluke
tvrdnjom da nisu u skladu s odredbama članka 1., 2. i 3. Zakona o grobljima.

Također, u zahtjevu navodi da je donositelj općeg akta protivno odredbi članka 2. Zakona o
grobljima u osporenu Odluku uvrstio groblja kojih nije vlasnik te da nije uvrstio sva groblja
na području Grada Otočca, kojima treba upravljati.

S druge strane, donositelj akta osporava tvrdnje o nezakonitosti Odluke, smatrajući da je ona
u cijelosti zakonita te upućuje na odredbu članka 2. Zakona o grobljima, koja propisuje da su
groblja komunalni objekti u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba
na čijem području se nalaze. Smatra da su groblja po svojoj naravi javna dobra na koja se
prvenstveno primjenjuje Zakon o grobljima koji je u pogledu vlasništva nad grobljem izričit
pa je jedinica lokalne samouprave na čijem području se groblje nalazi njen vlasnik po samom

14
zakonu, slijedom čega je upis njenog vlasništva u zemljišnim knjigama samo deklaratorne
naravi.

Poziva se na odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu prema kojem se komunalne

djelatnosti obavljaju kao javna služba, čije trajno i kvalitetno obavljanje osiguravaju jedinice
lokalne samouprave i pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalnu djelatnost. Ako se
sustav komunalne infrastrukture proteže na području više jedinica lokalne samouprave unutar
jedne ili više županija, te čini jedinstvenu i nedjeljivu funkcionalnu cjelinu, jedinice lokalne
samouprave obvezne su organizirati zajedničko obavljanje komunalnih djelatnosti putem
trgovačkih društava.

Nadalje, ukoliko jedinica lokalne samouprave nije organizirala trajno i kvalitetno obavljanje
pojedinih komunalnih djelatnosti, te održavanje pojedinih objekata i uređaja komunalne
infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti, županija na čijem se području nalazi
jedinica lokalne samouprave organizirat će obavljanje pojedine ili sviju komunalnih
djelatnosti, odnosno održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u stanju
funkcionalne sposobnosti, na teret jedinice lokalne samouprave. Stoga, donositelj akta
predlaže da se zahtjev odbije.

Sud donosi presudu kojom odbija zahtjev podnositelja zahtjeva. Naime, navodi kako je
podnositelj zahtjeva temeljem citirane zakonske ovlasti podnijelo zahtjev za ocjenu
zakonitosti predmetne Odluke smatrajući da je ona nezakonita jer obuhvaća groblja kojih
Grad O. nije vlasnik i jer ne obuhvaća sva groblja kojima bi trebao upravljati, s time da
upućuje na nesuglasnost Odluke s odredbama članka 1., 2. i 3. Zakona o grobljima.

Sud ističe da prema odredbama Zakona o grobljima, u članku 2., je vidljivo da je groblje
ograđeni prostor zemljišta na kojem se nalaze grobna mjesta, komunalna infrastruktura i u
pravilu prateće građevine i da su groblja komunalni objekti u vlasništvu jedinice lokalne
samouprave na čijem području se nalaze.

Nadalje, prema Prema članku 3. stavku 1. točka 9. i stavku 10. ZKG-a održavanje groblja
spada u komunalne djelatnosti koje je sukladno članku 2. ovog zakona, obvezna osigurati
jedinica lokalne samouprave, s time da se pod održavanjem groblja i krematorija razumijeva
održavanje prostora i zgrada za obavljanje ispraćaja i sahrane pokojnika, te ukop i kremiranje
pokojnika.

15
Također, prema ZKG-u komunalne djelatnosti mogu obavljati: trgovačko društvo koje osniva
jedinica lokalne samouprave ili javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave ili 
služba – vlastiti pogon koju osniva jedinica lokalne samouprave, kao i pravna i fizička osoba
na temelju ugovora o koncesiji ili na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.

Nadalje, sukladno članku 4. ZKG-a, komunalne djelatnosti, pod kojima je i djelatnost

održavanja groblja i krematorija, obavlja trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne
samouprave, odnosno prema članku 10. Zakona o grobljima djelatnost upravljanja grobljem
obavlja pravna osoba ili drugi subjekt osnovan prema uvjetima i na način propisan posebnim
propisima. Jedinica lokalne samouprave slobodna je u izboru oblika i osobe putem koje će
udovoljiti zahtjevu iz članka 2. stavka 2. ZKG-a to jest osigurati trajno i kvalitetno obavljanje
komunalne djelatnosti. Osporenom Odlukom obuhvaćena su groblja koja leže na području
Grada Otočca i njihovo održavanje je povjereno pravnoj osobi- trgovačkom društvu G. d.o.o,
kojeg je osnovao Grad O.

“Okolnost da, prema navodima podnositelja, u Odluku nisu uvedena groblja koja se također
nalaze na području Grada Otočca, zadire u prostor odgovornosti za propust, ali ne utječe na
ocjenu da osporene odredbe Odluke nisu nesuglasne s odredbama članka 1.,2. i 3. Zakona o
grobljima.

Zbog svega navedenog, Sud je na temelju odgovarajuće primjene odredbe članka 57. stavak
1. Zakona o upravnim sporovima odlučio kao u izreci.”37

37
Presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Usoz-102/17-6, od dana 30. siječnja 2018.

16
 6. ZAKLJUČAK

U seminarskom radu je obrađena tema komunalne djelatnosti održavanja groblja. U

uvodu rada smo mogli uvidjeti kako se kroz povijest obavljala navedena djelatnost
održavanja. Nadalje smo objasnili pojam komunalnih djelatnosti te podjelu istih. Nadalje,
obradili smo pojam groblja te upravljanje. Grobljem upravlja pravna osoba ili drugi subjekt
osnovan prema uvjetima i na način propisan posebnim propisom. Pod upravljanjem grobljem
podrazumijeva se dodjela grobnih mjesta te uređenje, održavanje i rekonstrukcija groblja.
Uprava groblja dužna je voditi grobni očevidnik o ukopu svih umrlih osoba na području
jedinice lokalne samouprave. Sastavni dio grobnog očevidnika je položajni plan grobnih
mjesta i grobnica. Uprava groblja dužna je voditi i registar umrlih osoba po prezimenu, imenu
i imenu oca te jedinstvenom matičnom broju građana umrle osobe s naznakom gdje je
ukopana, a ti akti moraju se pohraniti i trajno čuvati. Nadzor nad vođenjem tih akata provodi
nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave. Umrlog se može ukopati i na groblju koje je on
odredio za života ili koje odredi njegova obitelj, odnosno osobe koje su dužne skrbiti o
njegovu ukopu. Umrlog se može ukopati i izvan groblja samo uz odobrenje koje daje tijelo
jedinice lokalne samouprave nadležno za komunalne poslove uz prethodno mišljenje tijela
jedinice lokalne samouprave nadležne za poslove zdravstva.
Nadalje, za korištenje grobnog mjesta korisnik plaća grobne naknade i to naknadu pri davanju
grobnog mjesta na korištenje na neodređeno vrijeme i godišnju naknadu za korištenje

17
grobnim mjestom. Grobno mjesto za koje grobna naknada nije plaćena deset godina, smatra
se napuštenim i može se ponovo dodijeliti na korištenje, ali tek nakon proteka petnaest
godina od posljednjeg ukopa u grob, odnosno nakon proteka trideset godina od ukopa u
grobnicu.
Za djelatnost održavanja groblja i krematorija sredstva se osiguravaju iz grobnih naknada te
iz komunalne naknade, a ne iz cijene komunalne usluge. Izgradnja komunalnih objekata
financira se iz komunalnog doprinosa, proračuna te drugih izvora određenih posebnim
zakonima. U obavljanju poslova održavanja groblja i krematorija primjenjuje se Pravilnik o
grobljima, kojim se pobliže uređuju osnovni normativi o prostornim i tehničkim uvjetima pri
planiranju izgradnje groblja i pratećih građevina.
Također, imamo poslove prijevoz pokojnika koji donesenom Odlukom Hrvatskog sabora
više ne spadaju u komunalne djelatnosti već tržišne, a obuhvaćaju preuzimanje i prijevoz
umrle osobe od mjesta smrti do mrtvačnice na groblju ili krematoriju. Ti se poslovi mogu
obavljati nekim od neposrednih načina obavljanja kao i na temelju koncesije.

18
III. POPIS LITERATURE:
Knjige i članci:
1. Antić, T., Komunalno upravno pravo, Zagreb, Novi informator, 2008.
2. Antić, T., Ustrojstvo i djelokrug javnog sektora, Rijeka, Pravni fakultet Sveučilišta u
Rijeci, 2014.
3. Kemeter, D., Stanje u komunalnim djelatnostima, Hrvatska javna uprava, 9 (2), 2009.,
4. Sarvan, D., Pretvorba komunalnih poduzeća i vlasništvo objekata i uređaja komunalne
infrastrukture, Zbornik Pravnog sveučilišta u Rijeci, 28 (1), 2007.

Pravni izvori:
1. Zakon o komunalnom gospodarstvu, Narodne novine, br. 68/18, 110/18, 32/20. ( u
daljnjem tekstu: ZKG)
2. Zakon o grobljima, Narodne novine, br. 19/98, 50/12, 89/17
3. Pravilnik o grobljima, Narodne novine, br. 99/02
4. Odluka o nedavanju vjerodostojnog tumačenja članka 3. stavka 1. točke 11. i stavka
12. Zakona o komunalnom gospodarstvu, Narodne novine, br. 150/02.
5. Zakon o pogrebničkoj djelatnosti, Narodne novine, br. 36/15, 98/19.

Sudska praksa:
1. Presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Usoz-102/17-6, od dana 30.
siječnja 2018.

Internetski izvori:
1. The Candid cemetery, What’s the Difference Between a Graveyard and a Cemetery,
dostupno na: http://www.thecandidcemetery.com/whats-the-difference-between-a-
graveyard-and-a-cemetery/ , posjećeno: 01.09.2020.