Ne izražava svaka rečenica i svaki spoj pojmova sud
SUD JE SPOJ POJMOVA KOJIM SE NEŠTO TVRDI ILI PORIČE Svaki je sud istinit ili neistinit Istinitost i neistinitost u logici nazivamo ISTINITOSNIM VRIJEDNOSTIMA Sud nije isto što i suđenje ili proSUDba. Suđenje je psihički PROCES a sud REZULTAT tog Sud u logici nazivamo i ISKAZ ili STAV (da bi se napravila razlika između suda i rečenice) Sud sadrži SUBJEKT, PREDIKAT I KOPULU (SPONU) NPR: Sokrat je smrtan („Sokrat” je subjekt, „je” je kopula i „smrtan” je predikat. Kopula povezuje subjekt i predikat Kopula može imati pozitivnu i negativnu vrijednost. afirmativni oblici kopule: sam, si, je, smo, ste, su negativni oblici kopule: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu Postoje i iskazi (sudovi) koji imaju samo jednog člana NPR: čini se da rečenica „čovjek jest” nema predikata Slični su iskazi: „Grmi” „kiši” u kojima se čini da nemaju subjekta. Ipak, u tim iskazima predikat i subjekt su prikriveno sadržani SUDOVI PREMA SLOŽENOSTI 1. Jednostavni sudovi 2. Složeni sudovi SUDOVI PREMA STRUKTURI 1. Relacioni 2. Predikacioni 3. Egzistencijalni TRADICIONALNA, ČETVEROSTRUKA PODJELA SUDOVA
1. SUDOVI PO 2. SUDOVI PO 3. SUDOVI PO 4. SUDOVI PO
KVANTITETI KVALITETI MODALITETU RELACIJI
a) UNIVERZALNI a)AFIRMATIVNI a)PROBLEMATIČKI
a) KATEGORIČKI b) PARTIKULARNI b) NEGATIVNI b)ASERTORIČKI b) HIPOTETIČKI c) DISJUNKTIVNI c) SINGULARNI c) LIMITATIVNI c)APODIKTIČKI KOMBINIRANA PODJELA PO KVALITETU I KVANTITETU 1. UNIVERZALNO AFIRMATIVAN - Svi S su P 2. PARTIKULARNO AFIRMATIVAN – Neki S su P 3. UNIVERZALNO NEGATIVAN – Nijedan S nije P 4. PARTIKULARNO NEGATIVAN – Neki S nisu P JEDNOSTAVNI SUDOVI (ATOMSKI) Sudove koje ne možemo raščlaniti na sudove, nego samo na pojmove nazivamo jednostavnim sudovima. Jednostavni sudovi su uvijek kategorički sudovi Opća forma: S je P (S a P) S nije P (S e P) „Kit je sisavac.”, „Krv je crvena.” SLOŽENI SUDOVI (MOLEKULARNI) Sudovi koji kao svoje dijelove sadrže jednostavne sudove nazivamo složenim sudovima Složeni sudovi mogu biti hipotetički, disjunktivni, konjunktivni i binegativni HIPOTETIČKI SUDOVI (IMPLIKATIVNI) Sudovi u kojima je odnos između subjekta i predikata nečime uvjetovan. Veznik (kopula): „Ako...onda” Opća forma: Ako p onda q „Ako sam bolestan, neću ići u školu.” DISJUNKTIVNI I ALTERNATIVNI SUDOVI Sudovi u kojima izričemo da se subjekt povezuje s jednim od dva ili više predikata, ili da se predikat povezuje s jednim od dva ili više subjekata. Veznik (kopula): „ili” Disjunktivni sudovi: „ili p ili q” tvrde da je samo jedan od dva sastavna suda istinit. “Ili se sada nalazimo u učionici ili ne.”, „Ili pada kiša ili sija sunce.” Alternativni sudovi: „p ili q” tvrde da je najmanje jedan od dva sastavna suda istinit ali da su možda i oba istinita. „Na predsjedničkim Izborima pobijediti će ili Kolinda Grabar Kitarović ili Zoran Milanović ili Miroslav Škoro ili Ivan Pernar ili Mislav Kolakušić.” „Ujutro pijem kavu ili čaj.” KONJUNKTIVNI SUDOVI Sudovi čija je istinitost na određen način povezana s istinitošću sastavnih sudova. Veznik (kopula): „i” Opća forma: „p i q” „Kiša pada i vjetar puše.”, „Svira glazba i gledamo kroz prozor.” BINEGATIVNI SUDOVI Sudovi čiji sastavni dijelovi tvrde dvostruku negaciju Veznik (kopula): „ni”, „niti” Opća forma: „ni p ni q” „Niti grmi, niti se zemlja trese”, „Niti sam zdrav, niti idem u školu.” SUDOVE PODIJELJENE PREMA ODNOSU KVALITETE I KVANTITETE OZNAČAVAMO SLOVIMA: 1) Univerzalno afirmativni: A 2) Univerzalno negativni: E 3) Partikularno afirmativni: I 4)Partikularno negativni: O ODNOSI MEĐU SUDOVIMA 1) KONTRADIKTORNI SUDOVI (protuslovni) – To su iskazi koji imaju isti subjekt i predikat, ali se razlikuju i kvalitetom i kvantitetom (A-O, E-I) Npr. “Svi ljudi su smrtni” vs. “Neki ljudi nisu smrtni” “Nijedan čovjek nije smrtan” vs. “Neki ljudi jesu smrtni.” 2.) KONTRARNI SUDOVI (SUPROTNI)– Kontrarnost je opreka koja postoji među univerzalnim (A i E) iskazima koji imaju isti subjekt i predikat. NPR: Svi trgovci su pošteni” vs. “Nijedan trgovac nije pošten” 3) SUBALTERNIRANI SUDOVI (podređeni) – Subalternacija je opreka koja postoji među iskazima koji imaju isti subjekt i predikat, isti su po kvaliteti, ali različiti po kvantiteti (A-I, E-O). NPR: “Svi su psi opasni” vs. “Neki psi su opasni” “Nijedan pas nije opasan” vs. “Neki psi nisu opasni” 4) SUPKONTRARNI ISKAZI (PODSUPROTNI) – Supkontrarnost je opreka koja postoji među partikularnim iskazima istog subjekta i predikata koji se razlikuju po kvaliteti (I-O). NPR: “Neki psi su opasni” vs. “Neki psi nisu opasni”