Ser Isak Njutn je bio engleski matematičar, fizičar, astronom i jedna
od najuticajnijih ličnosti u istoriji nauke i ključna figura u naučnoj revoluciji.
Bio je profesor na Triniti
koledžu u Kembridžu, prvo član, a potom i predsjednik Kraljevskog društva u Londonu, nadzornik i upravnik Kraljevske kovnice novca i član Francuske akademije nauka. Engleska kraljica Ana ga je 1705. godine proglasila vitezom.
Godine 1687. objavio je knjigu Philosophiae Naturalis Principia
Mathematica (Matematički principi prirodne filozofije) najveći i najuticajniji naučni rad koji je ikad napisan. U njoj je Njutn formulisao zakone gravitacije i zakone kretanja (I, II i III Njutnov zakon).
Njutn je ukazao na značaj principa održanja impulsa i momenta
impulsa; napravio je prvi praktični refleksioni teleskop i otkrio da se propuštanjem bijele svijetlosti kroz staklenu prizmu ona razlaže u spektar svih boja. Formulisao je empirijski zakon hlađenja i proučavao brzinu zvuka.
Njutn dijeli zasluge
sa Lajbnicom za otkriće infinitezimalnog računa. Izložio je i uopštenu binomsku teoremu, razvijajući na taj način Njutnov metod za aproksimacije nula funkcije i doprinoseći proučavanjima razlaganja funkcija u redove. (Njutnov lični primjerak Principa, sa njegovim svojeručnim ispravkama za drugo izdanje ove čuvene knjige)