HRVATSKA I SVIJET U DRUGOME SVJETSKOM RATU

Drugi svjetski rat trajao je od 1.rujna. 1939 do 2. rujna. 1945 godine. Bio je to
medunarodi sukob voden na tri kontinents (europa, azija, afrika) i na svim svjetskim
oceanima, a u njemu su sudjelove gotovo sve drzave koje su tad postajale. Oružane
snage su se podjelile su dva bloka: sile osovine: njemačka, italija, japan i
antifašističke sile: francuska, SAD, VB i SSR.

Glavni uzrok Drugog svjetskog rata nalazi se u želji Hitlerove Njemačke da poništi

geopolitički negativne posljedice Prvog svjetskog rata i osigura globalnu prevlast
Njemačke. Ratni plan Hitlera temeljio se na izbjegavanju istodobnog ratovanja na
dva ili vise bojilista, te na pokoravanju pojedinih zemalja munjevitim ratom
( Blitzkrieg). Hitler je vršio pritisak na Poljsku tržeći od nje da mu ustupi luku Danzig
no Poljska je to odbila računjajući na obećanu pomoć zapadnih saveznika.To je
hitleru poslužio kao izgovor za napad na Poljsku, koji je započeo 1.rujna 1939 bez
objave rata. Taj dan se uzima kao početak Drugog svjetskog rata. Velika Britanija,
Francuska navjestile su rat Njemačkoj 3.rujna 1939. Njemačko zrakoplovstvo
žestokim je bomardiranjem razorilo je Varšavu. Dio Poljske odmah je pripoen
Njemačkoj, mnogi poljaci su ubijeni i zatvoreni, protjerani a oni koji su ostali
ponjemčeni imali su sudbinu građana drugog reda a najveći teror osjetili su židovi.
Na brzi slom poljskog otpora utjecala utjecala je provedba sovjetsko- njemačkog
sporazuma o podjeli Poljske. Sovjetska Crvena armija upala je u poljsko područje i
zauzela veći dio istočne Poljske. U skladu sa sovjesko-njemačkim sporazumom
SSSR je zavladao baltičkim državama i napao Finsku. U proljeće 1940. na zapadu
Rusije u Katynskoj šumi Staljin je dao ubiti 14 700 ratnih zarobljenika, časnika i
dočasnika poljske vojske.

Njemci su odlučili prije napada na Francusku i Veliku Britaniju osigurati stratešku

prednost osvanajem Danske i Norveške kao bi nadzirali sjeverne pomorske puteve
između SSSR a i zapadne europe. Njemačka je napala Dansku i Norvešku u travnju
1940. bez objave rata. Iako je Njemačka obećala da će poštovati neutralnost
Nizozemske, Luksemburga i Belgije ipak ih je napala u svibnju 1940. Nakon
osvajanja francuske luke Dunkerqua prebacile su na Englesku. Njemci ulaze u Pariz
u lipnju 1940. te francuska vlada daje ostavku. Njemci kreću u osvajanje Velike
Britanije pod nazivom „ Morski lav“ zbog velikog otopra koji su im zadali britanci
Njemačka odustaje od invazije. Njemačka Italija i Japan 27.rujna 1940. u Berlinu su
1
sklopii trojni pakt na 10 godina. Paktu su do kraja 1940. pristupile Mađarska,
Rumunjska i Slovačka,a u ožujku 1941. Bugarska i nakratko Jugoslavija. Njemci su
1941. preko Bugarske i Italije osvojili Grčku.

Jugoslavlija je održala dobre odnose sa Njemačkom i Velikom Britanijom jer nije

htjela uči u rat. Naposljetku je jugoslavenska vlada pristupila Trojnom paktu 25.
ožujka 1941. a 27. Ožujka 1941 skupina visokih časnika jugoslavenske vojske
potaknuta britanskom tajnom službom izvršila je državni udar te smjenila vladu
Cvetkovć- Maček. Hitlera su vijesti o državnom udaru tolko razbjesnile da je odlučio
razbiti Jugoslaviju. Napad na Jugoslaviju je počeo 6. travnja.1941. njemačkim
bombardiranjem glavnog grada Beograda i to se naziva Travanjski rat. Hitler je htio
iskoristit hrvatsko nezadovoljstvo sa Jugosavijom i uspostaviti suranjdu. Njemci su
pružili potporu ustašama i 10. travnja 1941. je uspostavljena NDH u ime ustaškog
poglavara Ante Pavelića. Rimskim ugovorom od 18.svibnja 1941 NDH je bio prisinjen
Italiji prepustiti područja na hrvatkoj jadranskoj obali. Ustaše su provodile represivnu
politiku prema nehrvtaskom stanovništvu prema Srbima, Židovima i Romima. Po
uzoru na nacističe zakone u travnju 1941. uvedeni su rasni zakoni. U ljeto 1941.
počela su masovna uhićenja i deportacije Židova u novosnovane koncentracijske
logere. Najviše je ljudi stradalo u koncentracijskim logorima Jasenovac i Stara
Gradiška. Ostali koncentracijski logori su bili u Zemunu, Korčuli, Rabu, Hvar,
Dubrovnik i Đakovu ( logor za židovska ženu i djecu).

Nakon sklapanja savezništva s Rumonjskom i Bugarskom, njemačka je imala otvoren

put za napad na SSSR pod nazivom operacija „barbarosa“ 22. lipnja 1941 njemača
je napala SSSR bez objave rata. U rujnu 1941. lenjingrad je bio pod obsadom i u
jesen je prodor nastavljen prema unutrašnjosti te su okupacijske snage u prosincu
1941 bile pred Moskvom.Početkom 1942. Crvena armija je iskoristila zimske uvjete te
je potisnula njemce prema zapadu. Njemci su u proljeće na istočno bojište doveli
pojačanje ali je otpor Crvene armije bio jak i to se vidi u bitci za Staljin grad koja je
bila jedna od najvećih bitaka drugog svjetkog rata koja je trajala od srpnja 1942 do
početka veljače 1943. Nakon poraza kod Staljingrada, Njemci su ljeto 1943. kod
Kurska izgubili još jednu bitku te bitke su bile prekretnica Drugog svjetskog rata. U
vrijeme napada Njemačke na SSSR, Velika Britanija je sa SSSR-om skopila pakt o
međunarodnoj suradnji tjekom rata. U kolovozu 1941. sastali američki predsjednik
Roosvelvet i britanski premjer Churchill te je potpisan dokument koji sadržava

2
zajedničke ciljeve dviju država te zamisao o uređenju svjeta nakon nacističke
njemačke. Japanci su u travnju 1941. skopili sporazum sa SSSR-om.

Japanci su preuzeli Indokinu, osvojii Južnu Kinu te britanske i jugoistočne kolonije u

jugoistočnoj Aziji. Na to je reagirao SAD te je zabranio izvoz nafte Japanu i zamrznuo
japansku imovinu u SAD-u. Japanci su 7.prosinca 1941. brojinim zrakoplovima napali
i uništili luku Pearl Harbor na Havajima te je odmah nakon toga SAD objavio rat
Japanu te su onda Njemčka i Italija objavili rat SAD-u( japan je jos napao hong kong,
singapur i filipine). Prvi poraz u borbama protiv SAD-a Japan je doživio u Midwaju i
1942. u kolovozu iskrcali su se na otok Guadalcanal i krenuli su solobađati područja
koja su bila pod japanskom okupacijom.

Talijansko-njemačke vojske doživjele su poraz u bitci kod El- Alameina u svibnju

1943. od englesko- američke snage. Englesko-američke snage su u srpnju i
kolovozu1943. izvršile desant na Siciliju. Veliko Fašističko vjeće dalo je uhititi
Musolinija čije je ovlasti preuzeo kralj . Njemci su oslobodili kasnije Mussolinija te su
mu omogućili da pod njemačkim nadzorom u Sjevernoj Italiji uspostavili Talijansku
Socijalnu Njemčku. Saveznici su krenuli plan iskrcavanja svojih postrojbi u
Normandiji pod šifrom Overlord . Iskrcavanje je počekom 6.lipnja 1944. pod nazivom
„ Dan D“ a akcijom je zapovjedao Eizenhower. Saveznici su još osvojili ostale djelove
Francuske, Belgiju, Luksemburg i veći dio Nizozemske. Tada su početkom 1944.
SSSR je istjerao okupatore iz zapadnih djelova SSSR-a i zauzeli su dio Poljske,
zaustavivši se pred Varšavom u kojoj je izbio ustanak te su nakon toga sovjetske
snage ušle u Varšavu i postavile prosovjetsku komunističku vladu a kasnije su ušli u
Beč u travnju 1945. U veljači 1945. održana je konferencija u Jalti. Roosvelt ,
Churchil i Staljin dogovorili su se da će se nakon sloma Njemače podjeliti u četri
okupacijske zone (sovjetsku, francusku, britansku i američku).

Talijanski su partizani uhvatili Musolinija i strijeljali ga a Hitler je krajem travnja

počinio samoubojstvo tijekom berlinske bitke koji se predao 2. svibnja a 9.svibnja su
njemački prestavnici potpisali bezuvijetu kapitulaciju i time je završen drugi svjetski
rat u Europi. Japanici se nisu predavali i amerikanci su 6.kolovoza 1945. bacili prvu
atomsku bombu na Hirošimu a drugu 9.kolovoza na Nagasaki, poginulo je 150 000
ljudi a mnogi su kasnije umrli od posljedica radijacije. Nakon bacanja prve atomske

3
bombe SSSR je navjestio rat Japan i počeo ratne akcije u Kini i Koreji. Japan je
2.rujna 1945. potpisao bezuvjetnu kapitulaciju čime je završio Drugi svjetski rat. Drugi
svjetski rat vodio se na području 40 zemalja, a ratu je sudjelovalo 61 država u ratu je
mobiliziranu 80 milijina ljudi, smrtno je stradalo 50 milijuna ljudi oko 35 miljuna ljudi je
ranjeno. Drugi svjetski rat je uzrokovao veliku materijalnu štetu u mnogim zemljama
ljudi su umirali kod gladi i bolesti u ratu je stradao velik broj civila (oko 30 milijuna),
uzrokovalo preseljenje stanovništa i Drugi svjetski rat je bio najveći rat koji je bio ikad
vođen u svijetu.