Makro pitanja parc1

abcd

1. Povećanje GDP jaza će se desiti u slučaju da

a) Pada agregatna potražnja uz istu agregatnu ponudu
b) Pada agregatna tražnja uz povećanje agregatne ponude
c) Pada agregatna ponuda uz povećanje agregatne tražnje
d) Raste agregatna potražnja uz istu agregatnu ponudu
2. Automatski instrumenti fiskalne politike uključuju
a) Promjene visine poreza na dodatnu vrijednost
b) Progresivno oporezivanje dohotka
c) Kratkoročne promjene visine direktnih poreza
d) Dugoročne promjene visine direktnih poreza
3. Koja od navedenih promjena dovodi do kratkoročnog smanjenja bruto domaćeg proizvoda
a) Povećanje inflacije
b) Povećanje štednje
c) Povećanje izvoza
d) Povećanje investicija
4. Multiplikatora investicija u zatvorenoj ekonomiji je po svom efektu
a) Manji od multiplikatora lične potrošnje
b) Nema nikakve veze sa multiplikatorom potrošnje
c) Isti kao I multiplikator potrošnje
d) Veći od multiplikatora lične potrošnje
5. U slučaju javljanja “pregrijanosti ekonomije” , Centralna banka bi trebalapoduzeti sljedeće
a) Smanjenje poreza
b) Povećanje poreza
c) Smanjenje diskontne stope
d) Povećanje diskontne stope
6. U slučaju pregrijane ekonomije, šta od navedenih promjena biste preporucčili Centralnoj banci
a) Povećanje poreza
b) Povećanje diskontne stope
c) Kupovina vrijednosnih papira
d) Povećanje kamatne stope na tržištu
7. Aprecijacija predstavlja
a) Povećanje tržišnog deviznog kursa
b) Smanjenje tržišnog deviznog kursa
c) Povećanje zvaničnog deviznog kursa
d) Smanjenje zvaničnog deviznog kusa
8. Ciklični budžet bilježi efekte konjukturnih promjena I samim tim predstavlja
a) Razliku stvarnog I potencijalnog budžeta
b) Razliku potencijalnog I strukturnog budžeta
c) Razliku strukturnog I stvarnog budžeta
d) Razliku optimalnog I strukturnog budžeta
9. Model multiplikatora neće imati multiplikativne efekte u ekonomiji kada pratimo
a) Poslovanje ekonomije sa ostatkom svijeta
b) Promjenu proizvodnje u dugom roku
c) Poslovanje ekonomije sa neiskorištenim kapacitetima
d) Prmjenu proizvodnje u kratkom roku
10. Prirodna stopa nezaposlenosti u makroekonomiji se smatra da je konzistentna sa
a) Inflacijom u kratkom roku
b) Inflacijom u dugom roku
c) Makroekonomskim outputom u dugom roku
d) Makroekonomskim outputom u kratkom roku
11. Šta dovodi do kretanja krive agregatne tražnje
a) Promjena produktivnosti
b) Promjena opšteg nivoa cijena
c) Promjena državnih izdataka na infrastrukturne projekte
d) Povećanje troškova poslovanja
12. Koje od sljedećih pojava se mogu prikazati istim grafikonom
a) Inflacija tražnje
b) Politika jeftinog novca u AS-AD sistemu
c) Povećanje investicija u AS-AD sistemu
d) Ekspanzija privredne aktivnosti
e) Sve navedeno
13. Ako depoziti u bankama rastu onda
a) Umanjuje se odliv novca iz sistema
b) Rastu rezerve I krediti
c) Sve navedeno
d) Uvećana je multiplikacija novca
14. Prepoznajte tačne tvrdnje
a) Ništa od navedenog
b) Smanjenje dohotka pozitivn djeluje na špekulativnu potražnju za novcem
c) Smanjenje proizvodnje utiče negativno na transakcijsku potražnju za novcem
d) Smanjenje cijena utiče na povećanje transakcijske tražnje za novcem
15. Recesija u makroekonomskom sistemu najčesće je prouzrokovana
a) Smanjenjem kamatnih stopa
b) Smanjenjem ukupne proizvodnje
c) Smanjenjem diskontnih stopa
d) Smanjenjem ukupne potrošnje
16. Ako je Filipsova kriva u kratkom roku gotovo vodoravna, tada je cijena smanjenja inflacije
a) Visoka jer podrazumijeva veliko povećanje nezaposlenosti
b) Visoka jer podrazumijeva veliko povećanje zaposlenosti
c) Niska jer podrazumijeva malo povećanje nezaposlenosti
17. Umjerena inflacija od 2-3% u makroekonomiji dovodi do
a) Povećanja outputa u kratkom roku
b) Smanjenja outputa u dugom roku
c) Smanjenja outputa u kratkom roku
d) Povećanja outputa u dugom roku
18. Sa dodatnim povećanjem dohotka u jednoj ekonomiji dolazi do
a) Relativnog porasta potrošnje I štednje
b) Apsolutnog porasta potrošnje I štednje
c) Apsolutnog pada potrošnje a relativnog rasta štednje
d) Apsolutnog rasta potrošnje a relativnog pada štednje
19. Ako je realna kamatna stopa viša od nominalne kamatne stope, to implicira da je
a) Rast inflacija je viši od rasta nominalne kamatne stope
b) Rast realnog GDP je manji od rasta nominalnog GDP.a
c) Rast inflacija je niži od rasta nominalne kamatne stope
d) Rast realnog GDP je viši od rasta nominalnog GDP-a
20. Inercijska inflacija se može opisati promjenama na strani
a) Istovremeno agregatne ponudude I agregatne tražnje
b) Samo agregatne tražnje
c) Samo agregatne ponude
d) Koje nemaju veze sa agregatnom ponudom I agregatnom tražnjom
21. Ako u privredi postoji COLA mehanizam indeksacije u ekonomiji, tada rast inflacije od 10 %
a) Podrazumijeva rast plata I penzija od 8%
b) Podrazumijeva rast plata I penzija od 10%
c) Podrazumijeva rast plata I penzija od 11%
22. Ako se ukupan raspoloživi dohodak povećava, tada
a) Marginalna sklonost potrošnji raste
b) Marginalna sklonost štednji raste
c) Štednja apsolutno raste a relativno opada
d) Potrošnja apsolutno opada a relativno raste
Tačno/netačno

1. Dodatna vrijednost je razlika između vrijednosti proizvodnje I međufazne potrošnje

TAČNO
2. Veličina investicijskog multiplikatora otvorene ekonomije je obrnuto srazmjerna graničnoj
skolnosti potrošnji
TAČNO
3. Promjena proizvodnje (BDP-a) može da utiče na ukupno investicijsko trošenje u ekonomiji
TAČNO
4. Fiskalna politika u pravilu brže djeluje na ekonomiju od monetarne politike
NETAČNO
5. Promjene poreza na dodatnu vrijednost , koji spadajuu indirektne porezeu ekonomiji, je bitna
odgovornost fiskalne politike
TAČNO
6. Povećanje investicijskog trošenja dovodi do povećanja agregatne tražnje Tačno
7. U slučaju deflacije, realni GDP je veći od normalnog GDP-a
TAČNO
8. Dodatno povećanje dohotka u principu povećava graničnu sklonost potrošnji
TAČNO
9. Budžetske stavke potrošnje predstavljaju važnu komponentu agregatne tražnje
Tačno
10. Okunov zakon se može posmatrati primarno u kontekstu dugoročnih promjena proizvodnje
jedne ekonomije Tačno
11. Ako je bruto nacionalni raspoloživi dohodak veći od GDP-a to znači da postoje veliki transferi iz
inostranstva TAČNO
12. Cijena 100% zaposlenosti jeste pojava visoke inflacije
TAČNO
13. Što je GDP deflator veći inflacija je veća a realni GDP će padati
TAČNO
14. Ako negativni GDP jaz raste, moglo bi, zavisno od uzroka doći do porasta ili do pada cijena
TAČNO
15. Promjenje u AS-AD sistemu izazivaju prema Keynes-u ekonomske krize
TAČNO
16. Inflacija tražnje je makroekonomska promjena koja najčešće prati kratkoročno povećanje bruto
domaćeg proizvoda
TAČNO
17. Ukoliko je produktivnost visoka u Sjedinjenim Državama, onda će vrijednost dolara rasti
TAČNO
18. Kada su neto strani transferi pozitivni tada je I bruto nacionalni dohodak viši od bruto domaćeg
proizvoda
TAČNO
19. Nelikvidna sredstva imaju veću kamatnu stopu
 TAČNO
20. Ekspanzivna fiskalna politika u kratkom roku pomjera funkciju ponude na viši nivo
Netačno
21. Regresivno oporezivanje ličnog dohotka spada u automatske stabilizatore fiskalne politike
NETAČNO
22. Instrumenti politike dohotka su korišteni kao antiinflaciona mjera
Tačno
23. Okunov zakon objašnjava vezu nivoa proizvodnje I inflacije
NETAČNO
24. Realna kamatna stopa može biti niža od nominalne kamatne stope
TAČNO
25. Aprecijacija domaće valute pojeftinjuje uvoz stranoj zemlji
TAČNO
26. Ukoliko postoji pozitivni GDP jaz, inflacija u zemlji će rasti
TAČNO
27. Stagflacija je najčešće uzrokovana naglim povećanjem troškova proizvodnje u ekonomiji
TAČNO

Eseji

1. Objasnite makroekonomsku ravnotežu I potencijalni efekat rasta cijena uz nepromijenjenu

agregatnu ponudu I agregatnu tražnju

Makroekonomska ravnoteža AS-AD (kratkoročna) je ravnoteža agregatne ponude i agregatne tražnje.

Makroekonomska ravnoteža je osnovni ekonomski cilj svake zemlje, a podrazumijeva
istovremeno postizanje stabilnosti cijena, visokog nivoa zaposlenosti i platnog bilansa, uz stalan
privredni rast (tačka u kojoj su kupci voljni platiti tačno onaj iznos koji su preduzeća voljna
proizvesti i prodati.)
2. Objasnite kako bi koristili instrumente fiskalne politike u slučaju recesije koju može izazvati
virus COVID-19
Država bi trebala da smanji poreze i poveća subvencije, da bi stimulirala preduzeća. Cilj
bi bio i dodatno poticati stanovnike na kupovinu domaćih proizvoda, jer bi se samim
time povećala i domaća proizvodnja.

3. Objasnite dugoročnu interakciju outputa I nezaposlenosti prema istraživanju Arthura Okuna

Objašnjava vezu odstupanja realnog BDP-a u odnosu na potencijalni BDP i nezaposlenosti.
Arthur Okun utvrdio pravilo da na svakih 2 % pada realnog BDP-a u odnosu na potencijalni,
stopa nezaposlenosti raste za 1%.
Objašnjava kako „morate trčati dalje da bi ostali na istom mjestu“.

4. Diskutujte poslovne ili konjuktrurne cikluse koji nastaju u ekonomiji

 Pod poslovnim ciklusima se podrazumijevaju fluktuacije ukupne proizvodnje dohotka I
zaposlenosti. Mogu biti kratkoročni u trajanju do dvije godine, dugoročni u trajanju do deset
godina. Sastoje se od uzlazne faze odnosno ekspanzije i silazne faze ili recesije. Grafički se
prikazuju sinusoidnom krivuljom.
5. Objasnite faktore koji ograničavaju djelovanje monetarnog multiplikatora

1. Oticanje novca sa čekovnih računa

2. Mogućnost postojanja suvišnih rezervi (u rizičnim uslovima)

Banke ne multipliciraju sav novac, jer neki dio ostavljaju za rezerve. Ono što multipliciraju nije
100% da će preduzeća i pojedinci htjeti uzeti kredit, pa multiplikator može biti manji.

6. Objasnite multiplikator državne potrošnje u kontekstu njegove grafičke interpretacije

Multiplikator državne potrošnje predstavlja porast BDP-a koji je rezultat porasta državnih
rashoda na proizvode i usluge. Ako se povećavaju investicije, one djeluju na isti način kao i
povećanje lične potrošnje. Ako se pojavi država sa svojom potrošnjom, pojavljuje se kriva C+I+G.
Državna potrošnja se dodaje na vrijednost investicija i imaju iste efekte kao investicije da bi se
odredila ravnoteža i ukupni dohodak. Suprotno, smanjenje javnih rashoda dovodi do
multiplikativnog smanjenja proizvodnje.
7. Objasnite glavne determinante investicija u jednoj ekonomiji
a) PRIHODI- veći očekivani prihodi - veće investicije
Proizvodnja (GDP) u ekonomiji (npr.veća proizvodnja (GDP) u ekonomiji – veće investicije
b) TROŠKOVI:Kamata (npr. veća kamata – manje investicije i obratno);
Porezi (npr. veći porezi – manje investicije);
c) OČEKIVANJA – vezana za budućnost:
Pozitivna očekivanja – veće investicije;
Negativna očekivanja – manje investicije

8. Objasnite ekspanzivnu fiskalnu politiku u AS-AD sistemu.

Ekspanzivna fiskalna politika u ekonomiji podrazumijeva snižavanje poreza, što dovodi do
stimulisanja potrošnje. Snižavanjem poreza rastu investicije, a to dovodi do rasta proizvodnje i
rasta nivoa cijena, tj. rast AD.
9. Objasnite mogući trenutni efekat korone (COVID 19 virus) na grafičku interpretaciju funkcije
ukupnih investicija
Efekat korone će dovesti do smanjenja investicija, jer je opala radna aktivnost građanja. Mnogi
strani ulagači su stali sa proizvodnjom u drugim zemljama, a I mnogi proizvođači I ulagači u BiH.
Investicije kao što znamo donose povećanje kapitala, a smanjenjem investicija dolazi do
smanjivanja kapitala u zemlji. Ljudi su pesimistični što se tiče privredne aktivnosti pa ne žele
ulagati u nove investicije. Dolazi do smanjenja cijena I proizvodnje, I samim tim opada tražnja.
10. Objasnite koja je u AS-AD sistemu zajednička posljedica šoka ponude I šoka potražnje
Šok ponude u AS-AD siistemu uzrokuje povećanje cijena I pad proizvodnje i uzrokuje stagflaciju,
tjst inflaciju I stagniranje ekonomije. Ponuda se smanjuje a tražnja se ne mijenja. Šok tražnje
dovodi do recesije, tjst do smanjivanja cijena I pada proizvodnje. Smanjuje se tražnja a ponuda
se ne mijenja.
11. Diskutujte efekte promjena direktnih poreza u fiskalnoj politici na ukupnu nacionalnu
potrošnju
Porezi smanjuju dohotke stanovnika, što utiće na smanjenje ukupne tražnje, odnodno
smanjenje ostvarenog GNP-a. Ako se povećaju porzei može se desiti da se proizvedeni
proizvodi ne mogu prodati na tržištu zbog smanjenja potražnje, a može se I odustati od
same proizvodnje tog proizvoda zato što će se smanjiti dohodak. Također porezi utiču na
cijene ako cijene rastu smanjuje se potražnja a to dovodi do makroekonomske
nestabilnosti.

12. Objasnite kako država moze smanjiti inflaciju koristeći politiku dohotka
Država koristeći ovu politiku smanjuje inflaciju tako što ona predstavlja alternativu u tom
pogledu,kao jeftiniji način u odnosu na skupu strategiju smanjenja zaposlenosti I proizvodnje
(tradicionalan način fiskalne i monetarne politike) , i to u rasponu stroge kontrole ograničenja
dohodaka i cijena, do smjernica za njihovu dobrovoljnu kontrolu.

13. Objasnite kako djeluje efekat inflacije na nezaposlenost u kontetkstu dugoročne Filipsove
krive
Teorija prirodne stope nezaposlenosti kaže da ne postoji trade off ili obrnuta veza izmedju
inflacije I nezaposlenosti. U dugom roku postoji samo prirodna stopa nezaposlenosti koja je
konzistentna sa inflacijom. Prirodna stopa nezaposlenosti je stopa pri stabilnoj inflaciji pri kojoj
se dostiže potencijalni proizvod.
14. Objasnite koje probleme Centralna banka rješava u privredi onda kada koristi politiku
slabog novca
15. Ako je državna potrošnja povećana za 240 miliona KM, a poresko opterećenje se smanjuje
za isti iznos, šta bi se desilo kao posljedicaako bi multiplikator bio jednak 3, a MPC 3/4.
Izračunajte I uporedite uticaj povećanja državne potrošnje u odnosu na uticaj smanjenja
poreza na privredu.
16. Objasnite šta bi se desilo u modelu multiplikatora ako bi u ekonomiji došlo douvođenja
nulte stope poreza na dodatnu vrijednost
Kada poreza ne bi bilo onda bi to uticalo na povećanje multuplikatora. Znamo da je poreski
multiplikator jedini negativni multiplikator I smanjuje BDP, povećanje poreza smanjuje potrošnju
I multiplikator. Ljudi su stimulisani da više troše, međutim ovo može dovesti do pada BDP-a jer
se on po proizvodnom pristupu računa zbrajajući dodatne vrijednosti a koje su manje kada nema
 PDV-a I to destimuliše proizvođaće I tako može ponuda da padne I da dodje do velike
neravnoteže.
17. Objasnite antiinflacionu politiku I njene dileme

1. dužina vremena potrebnog za prilagođavanje je između 5-10 godina

2. cijena ‘’kompromisa’’ između inflacije i nezaposlenosti definisana je nagibom
Filipsove krive
3. indeksacija ekonomije (COLA indeks). Indeksacija ekonomije je prilagođavanje
nadnica i ugovora promjenama opšteg nivoa cijena. COLA indeksom se vrši prilagođavanje nadnica i
ugovora promjena opšteg nivoa cijena.
4. politika dohotka

18. Objasnite efekte multiplikacije lične potrošnje u ekonomiji sa visokom sklonosti ka uvozu
Ljudi troše više na uvoz kada im se poveća dohodak. To dovodi do povećanja uvoza,
pogoršavanja balansnoig deficita, smanjuje agregatnu tražnju, BDP i izaziva pad proizvodnje.
19. Objanite pojavu korona virusa kao egzogene varijable koja utiče na agregatnu potražnju I
objasnite kako biste to prikazali u sistemu AS-AD. Šta bi bile posljedice?
Potražnja je slaba jer je kupovna moć stanovništva smanjena, I samim tim ponuda je slabija jer
utiče na sve segmente privrede jer je egzogeni faktor.
20. Objasnite kako nastaje inflacija tražnje u AS-AD sistemu
inflacija tražnje se pojavljuje kada se agregatna potražnja povećava brže od proizvodnog
potencijala privrede, povlačeći cijene prema gore kako bi se agregatna ponuda i potražnja
izjednačile. Kako nezaposlenost pada i radnici postaju oskudni resurs, nadnice se povećavaju
te se inflatorni proces ubrzava.
21. Definišite zašto Filipsova kriva ima različite relacije inflacije I nezaposlenosti u kratkom I
dugom roku
ako je nagib krive veoma položen, smanjenje stope inflacije moguće je postići uz cijenu
značajnog porasta stoep nezaposlenosti. Fillipsova kriva je u dugom roku savršeno neelastična,
jer tada predstavlja prirodnu stopu nezaposlenosti koja je konzistentna za inflaciju. Centralna
banka operacijama na otvorenom tržištu smanjuje kamatnu stopu. Niže kamatne stope potiču
potrošnju, prvenstveno investicionu, što povećava proizvodnju. AD se povećava zbog
mehanizma multiplikatora i dovodi do višeg nivoa cijena i višeg nivoa proizvodnje.

22. Objasnite funkciju štednje u makroekonomiji

Funkcija štednje prikazuje odnos između nivoa štednje i dohotka.Mjera štednje nacionalnih
računa je razlika izmežu raspoloživog dohotka (bez kapitalnih gubitaka) i potrošnje. Mjera
štednje bilansa računa promjenu realne neto vrijednosti (aktiva umanjena za pasivu i ispravljena
za inflaciju) iz godine u godinu.
23. Objasnite odnovnu svrhu postojanja Sistema nacionalnih raćčuna
Sistem nacionalnih računa, tj. SNA je zapravo skup više različitih računa koji daju cjelovitu sliku
ekonomije u jednoj zemlji. Sistem nacionalnih računa naime predstavlja podlogu za vođenje
makroekonomske politike. Pruža zapis o složenim privrednim aktivnostima koje se odvijaju u
 jednoj privredi. Također, obuhvata i inostrane račune koji pokazuju veze privrede i ostatka
svijeta. Pruža statistike i međuzavisnosti procesa različitih varijabli u ekonomiji koje su potrebne
za makroekonomske analize varijabli (proizvodnja, zaposlenost, nivo međunardone razmjene,
nivo cijena). Sastoji se koherentnog, integriranog i konzistentnog skupa makroekonomskih
računa, bilansa stanja i tablica utemeljenih na međunardono dogovorenim klasifikacijama,
pojmovima definicijama i računovodstvenim pravilima
24. Diskutujte neke primjere egzogenih uzroka poslovnih ciklusa u ekonomiji
Teorije egzogenih izvora poslovnih ciklusa smatraju da su poslovni ciklusi rezultat kolebanja
faktora koji nisu dio ekonomskog sistema (ratovi, revolucije, migracije stanovništva,
tehnološki napredak).
25. Objasnite ključne determinante agregatne ponude I kako utiču na agregatnu ponudu
Na agregatnu ponudu utiču: nivo cijena , nivo troškova I potencijalni proizvod.
Nivo cijena utiče tako što pri višim nivoima cijena agregatna ponuda je veća .
Potencijalni prozvod određen je raspolaganjem proizvodnih inputa kao najbitnijih faktora ali I
efikasnošću kojom se ti inputi kombinuju- tj. Tehnolgijom. Uz veći broj proizvodnih inputa
agregatna ponuda je veća tj rast potencijalnog proizvoda povećava agragatnu ponudu.
Nivo troškova utiče tako što će pri nižim troškovima ponuđene količine biti veće I obrnuto.
26. Objasnite multiplikator lične potrošnje u kontekstu njegove grafičke interpretacije
Usljed dodatnog povećanja lične potrošnje ravnoteža se pomjera iz tačke E u tačku E'.
Posljedica dodatnog rasta lične potrošnje jeste povećanje GDP-a.Povećanje proizvodnje je
veće od inicijalnog povećanja potrošnje zbog pozitivnog efekta multiplikatora.
27. Diskutirajte osnovne ciljeve makroekonomije, uključujući I relevantne podciljeve
 Proizvodnja - visok nivo proizvodnje i brzi rast proizvodnje
 zaposlenost - visoka stopa zaposlenosti sa niskom stopom nedobrovoljne nezaposlenosti
 stabilne cijene - niska i stabilna stopa inflacije, slobodno tržište
 međunarodna razmjena - stabilan platni bilans i ravnotežan/stabilan devizni kurs,
ravnoteža uvoza I izvoza

28. Objasnite ekspanzivnu fiskalnu politiku u AS-AD sistemu

Ekspanzivna fiskalna politika u ekonomiji podrazumijeva snižavanje poreza, što dovodi do
stimulisanja potrošnje. Snižavanjem poreza rastu investicije, a to dovodi do rasta proizvodnje i
rasta nivoa cijena, tj. rast AD.
28. Objasnite kako je kreiran sekundarni novac u bankarskom sistemu.
Na primarnom novcu banke temelje svoju kreditnu aktivnost i druge plasmane pa se zato i
naziva novčana (monetarna) baza, na koju nadograđuju svoju (“sekundarnu”) emisiju novca
kreirajući tako (“sekundarni”) svoj, tj. bankovni (depozitni, knjižni, žiralni) novac.
Banke inicijalni uliv multipliciraju preko kredita.

29. Objasniti kako se politika dohotka može koristiti za rješavanje problema inflacije.
Da bi se suzbila inflacija troškova putem ograničenja plata, a potaknuo rast
produktivnosti rada najčešće se koristi politika dohotka. Politika dohotka sastoji se od
aktivnosti vlade kojima ona pokušava obuzdati inflaciju izravnim mjerama, usmenim
 uvjeravanjem ili zakonskom kontrolom plata i cijena. Bit te politike je da prosječne
godišnje plate mogu rasti onoliko koliko je rasla prosječna godišnja produktivnost rada.
Takav porast ne može voditi porastu cijena ili smanjivanju profita.Postoje iznimke koje
govore o tome, da godišnje povećanje proizvodnje ne mora pratiti iznimno veliko
povećanje plata, već se može ponuditi potrošačima po nižim cijenama.
30. Objasnite glavnu razliku između bruto domaćeg proizvoda i bruto nacionalnog dohotka.
BNP je ukupna proizvodnja proizvedena radom i kapitalom koju posjeduju građani, dok je BDP
proizvodnja koja je rezultat rada i kapitala smještenih unutar države. (BNP je ukupna finalna
proizvodnja proizvedena faktorima u vlasništvu stavnovnika jedne zemlje tokom godine).
31. Objasnite vezu između budžeta i fiskalne politike jedne ekonomije.
Veza je u tome što fiskalna politika predstavlja oblikovanje poreza, javnih rashoda, javnog
duga, ali i budžeta.
32. Objasnite multiplikator lične potrošnje u kontekstu njegove grafičke interpretacije.
Usljed dodatnog povećanja lične potrošnje ravnoteža se pomjera iz tačke E u tačku E'. Posljedica
dodatnog rasta lične potrošnje jeste povećanje GDP-a.
Povećanje proizvodnje je veće od inicijalnog povećanja potrošnje zbog pozitivnog efekta
multiplikatora.

Prihodi rezidenata u inostranstvu evidentiraju se u:

1. Bruto nacionalni dohodak

2. Bruto inozemni dohodak
3. Bruto domaći proizvod
4. Bruto nacionalni proizvod

Korona virus će imati sljedeći efeka na investicije:

1. Povećanje domaćih investicija

2. Smanjenje domaćih investicija
3. Povećanje stranih investicija
4. Neće uticati ni na domaće ni strane investicije

33. Navedite razliku između tradicionalnog i sistemskog pristupa analizi konjukturnih ciklusa!
a) Prema tradicionalno objasnjenjeravnotezejednakoscu ekonomskih varijabli;prema
sistemskom ravnoteza je najnizi oblik organizacije
b) Prema tradicionalnom ravnoteza se prilagodjava promjenama; prema sistemskom
sistem prolazi kroz tackeravnoteze; ali uvijek na visemniovu razvoja
 c) Prema tradicionalnom postoji trenutna, kratkorocna i dugorocnaravnoteza; prema
sistemskom ravnoteza nije cilj nego pretpostavka privredne stabilnosti
34. Izlozite sistemski pristup analizi ravnoteze konjukturnih ciklusa!
To je analiza na osnovu Markisticke teorije. Uzroci krize su u sistemu reprodukcije. Vezu se za
kapital, jer nijedan raniji sistem proizvodnje nije poznavao krize. Sistem pociva na
protivrjecnostima koje izazivaju cikluse. Uzrok: proizvodnja ima drustveni karakter, sistem
karakterisu stalni konflikti (vlasnici kapitala-radnici). U sustini,problem je u hiperprodukciji
kapitala u robnom obliku.
35. Objasnite dugorocne efekte povecanja javnog zaduzivanja!
Dugorocno, veliki dugovi istiskivaju akumulaciju te smanjuju ekonomski rast, te se tako gubi
efikasnost.
36. Izozite prednosti i nedostatke diskrecionih instrumenata fiskalne politike!
javni radovi-prednosti:podstiču razvoj manje razvijenih područja I imaju antirecesijski karakter
Projekti zapošljavanja-imaju prednost brzog ukidanja ili odobrenja, nedostatak je mogu
dovesti do prevelike zaposlenosti u državnim organizacijama
Mijenjanje poreskih stopa-dobar instrument zbog brzih reakcija potrošača na promjene
poreza a nedostaci:rasprava o porezima traje dugo,iziskuje političke posljedice….
37. Objasnite kako mozemo koristiti instrumente monetarne politike u slucaju recesije!
Tako sto cemo povecati ponudu novca. Doci ce do smanjenja kamatne stope, doci ce do rasta
potrošnje,investicija,povecanja BDP-a ,proizvodnje i cijena.
38. Objasnite razliku između bruto nacionalne i bruto domace stednje!
Bruto nacionalna štednja (s) je razlika između bruto nacionalnog raspoloživog dohotka i
ukupne stedne. S= GNDI – C. Koristi se kao i pokazatelj bruto domacastednja, SX= S- (TRr-Yr).
TRr- neto transfer iz inostranstva a Yr je neto fakturisani dohodak iz inostranstva-
39. Objasnite kako se od BDP dobije bruto nacionalni raspolozivi dohodak!
BDP-u dodamo dohodak on rezidenata, a zatim od tog oduzmemo dohodak
placennerezidentima,tako dobijemo gni (bruto nacionalni dohodak), a kada na gni dodamo
neto transfere iz inostranstva dobijemo gndi (bruto nacionalni raspolozivi dohodak)
40. Navedite prednosti i endostatke automatskih stabilizatora!
Prednosti- sredstva za socijalno osiguranje i transfere. Tako, na primjer, imamo rpogresivno
oporezivanje po kojem prosjecna stopa oporezivanja raste automatski sa porastom dohotka,
sro automatski osigurava stabilnost. Te automatske promjene poreza koje osiguravaju ovim
sistemom predstavljaju dobar stabulizator za sve neocekivane promjene.
Nedostaci: Svi ovi automatski stabilizatori predstavljaju prvu liniju odbrane, ali sami po sebi
nisu dovoljni. Obicno, oni mgoudjelimicnoublaziti fluktuacije u poslovnom ciklusu u
ekono.miji, ali ih ne mogu definitvno otkloniti. Zato se oni kombinuju, ili se veca uloga daje
elementima diskrecione fiskalne i monetarne politike.

41. Objasnite kako budzet mozemo koristiti kao instrument anticiklicne politike!
U sklopu anticiklicnepoltiike, porezi i budzetznacajuuticu na stanje AD. Na taj nacinbudzet
 sluzi kao sredstvo za ostvarivanje makroenonomskeravnoteze i vazan je regulator ekonomskih
aktivnosti zemlje. Pomocubudzeta se ublazavaju ekonomske fluktuacije (konjukturni ciklusi)
42. Izlozite osnovne razlike tekuce i bazno ponderisanih indeksa cijena!
a) ako se povecaju cijene roba i usluga koje kupuju preduzeca to ce se pojaviti u BDP
deflatoru, ali ne i u CPI
b) BDP deflator racuna promjene cijena domacih roba i usluga ali ukoliko su uvozne robe i
usluge dio potrosacke korpe,promjene cijena uvoznih roba i usluga ulaze u obracun CPI
43. Na koji nacin moze uticati inflacija na makroekonomsku stabilnost u jednoj nacionalnoj
ekonomiji!
Visoka inflacija (>30%) omogucava ekonomski rast,umanjena inflacija (10-30%) ima negativne
po rasta a niska inflacija (2-10%) moze biti korisna ukoliko je pracena rastom plata. Kljucne
sturkturne reforme su: liberalizacija cijena, politike promocije konkurentnosti, reforma
preduzeca, racionalizacija mreznesoc, finansijski liberalizam, reforme vanjskog sektora,
budzetske reforme.
44. Objasnite kratkorocne efekte povecanja javnog zaduzivanja!
Kratkorocno, javni dug na ekonomiju utice efektom istiskivanja, porast drzavnepotrosnje vodi
rastu cijena, pa CB vodi restriktivnu politiku rasta KS destimulisuci privatne investicije, iako
opcenito investicije rastu.