Karlo Veliki i dinastija Karolinga (str. 27.-34.

)
 732. bitka kod Poatjea i pobjeda Karla Martela kao majordoma. Po
njegovom imenu „Karlo“ dinastija se naziva karolinška (Karolinzi)
 Podčinio je franačkoj državi Frižane, Sase, Alemane i Bavarce te vratio
Akvitaniju i Provansu od Arapa
 Reformirao je vojsku tako što dodjeljuje zemljišne posjede za vojnu službu u
konjici
 Dodijeljena zemlja se naziva beneficij ili leno (uskoro nastaje i izraz
„feud“), a korisnik je vazal ili službenik onoga tko mu je dodijelio zemlju
 Franačka konjica je postala jedna od najboljih u Europi
 Karla Martela je naslijedio Pipin Mali → 751. zatvorio je u samostan
zadnjeg Merovinga i proglasio se kraljem: od tada vlada dinastija Karolinga
 Najprije stvara savezništvo s papom zbog čega ratuje s Langobardima u
Italiji koji su ugrožavali i sam Rim. Nakon pobjede, papi predaje Ravenski
egzarhat (širi teritorij oko grada Ravene preotet od Langobarda) čime je
stvorena jezgra Papinske Države (tu je papa ne samo vrhovni vjerski
poglavar, nego i državni tj. svjetovni vladar) (str. 28!)
 U tom savezništvu papa je potvrdio i priznao vladavinu nove dinastije -
Karolinga
 768. Pipina Malog nasljeđuju dva sina: Karlo i Karlman koji umire 771. 
 Karlo je izuzetno visok, snažan i umješan u upravljanju državom
 Stalni ratovi (oko 30-ak): ponovno s Langobardima, Arapima, Sasima,
Baskima, Avarima i Slavenima. Država s širi u Italiji, Španjolskoj (do
Barcelone i Taragone), preko Rajne u na području Sasa i u središnjoj Europi,
Bavarskoj, Sloveniji i Istri (karta na str. 33.).
 Protiv Avara je predvodio 3 pohoda u kojima je potpuno uništena njihova
država (sjedište u zapadnoj Mađarskoj), a Avari nestaju s povijesne
pozorrnice
 Istovremeno se s osvajanjima dešava i širenje kršćanstva
 25.12.800. u bazilici sv. Petra u Rimu Karlo je okrunjen za cara (pokušaj
obnavljanja Rimskog Carstva sada od strane jednog bivšeg barbara)
 Tu je nastao problem s papom oko ceremonije krunjenja tj. da li vlast dolazi
od Boga (preko pape) ili od naroda što je Karlo želio naglasiti. Nesporazum
je uskoro riješen
  Grad Ahen (prijestolnica) postaje novi Rim, a svi narodi unutar Carstva
povezani latinskim jezikom i rimsko-kršćanskom kulturom
 Jedan irski monarh ga je nazvao „Pater Europae“ („Otac Europe“) vidjevši u
njemu ujedinitelja Europe (prvenstveno ujedinitelja latinskog i germanskog
svijeta)
 Karlo je potomagao umjetnost i znanost kao i aktivnost redovnika i
samostana kao tadašnjih žarišta kulture  i znanosti. Osnovao je dvorsku
akademiju okupivši  najučenije ljude tog doba što dovodi do snažnog
buđenja i preporoda kulture, znanosti, umjetnosti i graditeljstva poznatog
pod nazivom karolinški renesans
***
 812. sklopljen je Ahenski mir → Jugoistočna Europa je podijeljena između
Bizantskog i Franačkog Carstva. Pod bizantsku vlast potpali Jadranski otoci,
Zadar, Split, Trogir i Dubrovnik, a pod franačku Hrvatska s Istrom (vidi
kartu na str 32.!)
 Karlo Veliki umire 814., a naslijedio ga je manje sposobni Ljudevit (Luj)
Pobožni
 Ljudevitovi sinovi, unuci Karla Velikog, 843. podijelili su Carstvo na 3
dijela (str. 38)
u kojima vidimo začetke današnje Francuske, Italije i Njemačke
***
 U VIII. i IX. st. nastaju feudalni odnosi tj. feudalizam kao društveno
uređenje u kojemu su vlasnici zemlje – feudalci – nadređeni zavisnim
seljacima ili kmetovima
 Na velikim zemljoposjedima doseljavali su se slobodni seljaci kao zakupci
manjih  dijelova tog posjeda koji zauzvrat jedan broj dana besplatno rade na
gospodarevoj zemlji, grade putove, sijeku šumu i sl. Ta obveza se zove
radna renta. Također, od onoga što poberu sa zakupljenog posjeda, jedan
procenat  (u naturi) daju vlasniku zemlje – feudalcu. Ta obveza se zove
naturalna renta
 Vremenom ti seljaci postaju pravno ovisni o svom feudalcu tj. postaju
kmetovi (vezani za feudalca i za njegov posjed)
 Tako se od VIII./ IX. st. uspostavljaju novi društveni odnosi – feudalni, a
sam poredak se naziva –feudalizam (razlikuje se od robovlasništva jer kmet
nije u obespravljenom  položaju kao rob iako ima mnoge obveze i
opterećenja)