TRINGH 7 jet aes ROMANTIZAM J MEA RAZINA’ Na matur'se-od vas ofekuje da opiete romantizam kao randoblje europske knjdewmost, da prepoznate njegovu poetiky istiska obiliedj te da interprtiate djelo Potne miadog Werthera (J. W. Goethe). redeno od vas se oLehue da interpretratedjelo Cin matak (EA. Poe). Romantizam traje od 1800. do 1830. godine ~ u nekim knjizevnostima veé u dr. pol. 18. st. javija se predromantizam (njematki pokret ‘sturm und Drang, francuski sentimentalizam, engleska grobljanska poezija i gotski romani) ~ u knjizevnostima slavenskih narods javija se eto kasnije | traje do 1840. — naziv dolaai od pridjeva romantitan koji se odnosi na knjizevnost romanskih naroda od srednieg vijeka do 19. st. (opreka pojmu klasigan) ~ pridjev se osobito upotrebljavao za francuske srednjovjekovne romane (dovivijaj mistiénog, pustolovnog, éudesnog) ~ imenovatelj: Novalis. DRUSTVENE PRILIKE: doba Francuske revolucije i Napoleonovih osvajanja ~ Sirenje nactonalnih pokreta (cill: formiranje nacionalnih driava) i konaéna afirmacija gradanskog sloja ~ raspolozenje se mijenja od potetnoga (revolucionarnog) zanosa do razoéaranja 1 melankolije zbog spoznaje da revolucija nije ostvarila svoje cilleve ~ taj pesimistiéni svjetonazor naziva se syjetska bot ili Weltschmerz (tvorac izraza: Chateaubriand) ~ u knjiZevnosti takvo se raspolozenje otituje bijegom u samo¢u i viastitu viziju (idealnog) svijeta POETIKA: w opreci spram razdobljaklasiciama — umjesto razuma u prvom je planu Zovjekova duta (subjektivnost, osje¢ajnost, unutranj remit, bunt protv autorteta)~ umjesto pravilaisti¢e se plesntka sloboda, nadahnuce i orginalnost (maSta) ~ umjesto didaktigne trai se eatetska funkela kniiZevnosti~ umjesto antike uzori su: srednjovjekovna kn¥evnost, Biblia, barok, usmena narodna kniZevnost. Obiljezja: zanimanje za neobiéno, mistiéno, tajanstveno | okultno (npr. egzotigni pejsatl, nepoznate primitivne kulture, ali i pjesnigka Snovidenja, va, zagrobni fivot | smrt) — interes 2a proslost i naconalnu poviest (stvaranje nacionalnog, eda) ~ interes za four (plu se jednostaval_pjesnigkoblicl po uzoru na usmenu narodnu poed}u) ~ peal vige nije samo okvir poetskom sadrZau, veé postaje rrtanje due” (araz naidublih osjecaj) ~u sit se ukida jednostavnost,sklad i umjerenost(zesto je mijeSane tragignog | komiénog, Grotesknog |uavidenog, realistiénog|idealiziranog). Tematike | teme: intimna (jubav), buntovnistwo i odmethisve, peat, povlesno nacionalne teme, folklor, okultno-mistiéne teme. U slavenskim knjiZevnostima inaglesena je nacionalna tematika. Zakljutak: prva snoderna knzevna epoha (gotovo je stodobno kod svih naroda, njoj se poze oblkeyat vor sijerkakav danas poznajemo) IA (Ka figura Java se sinestenja = protimanje raztih esto je mijetanje razliitih umjetnosti (glazbenost poezije) jee i ep, roman u stihu, poetska drama, [oman - populaiirao ga Walter Scot, npr. hanhoe) — KNIZEVNI RODOVI | VRSTE: bog naglaéene osjefafnostnaiplodnia je UR ‘osjetilnih dotivijaja: vizualnih, auditivnih, olfaktivnih, taktilnih, gustativn epistolarni roman, roman-dnevnik) ~ stvoren je novi popularne su umjetniéke prige i bajke (Hans Christian Af PREDSTAVNIC! : (patonowantiza | “ ponaniaa 7 cenminenraLizan romantizma je ffanebls-Rene Chateaubriand Koj ukniiewost wed motiv = J.J. Rousseau, Ijubavnit epistolarni roman Julija ii Nova Heloisa | Apfons de Lamrine 9 stir Resnte medhace nalentaji je bredstayle WF Hugo: ~ za romantizam se zalaze u predgovoru drame Cromwell 1 tor romana Jodhicii2vonor ere Notre-Dame Francuska ‘manifest franc. romantizma = obiljedja: seritiniéntalnost, l subjektivnost 2 generacije pjesnika: James Mecpherson, |. GENERACUA - tuv. ,jezerski pjesnici": William Wordsworth i Samuel Taylor Coleridge ~ 2birku Ossianove pjesme five u okruiju illigne pritode w Jezerskom podrutju na SZ Engleske (ubav prema objavio je kao narodnu prirodi i jednostavan seoski natin Zivota) ~ 1798. izdaju zajednithu zbirku Lirske bolade | | (pripisao ju je drevnom koja oznatava potetak engleskog romantizma Wordsworth definira poeziju kao | Skotskom pjesniku Osstanu) spontaniiiev snaznih osje¢aja (pjesma Sunovrati) - Samuel Richardson, epstolarni romani Pamela Il. GENERACA- George Gorden Byron, Hodo¢asée Childea Horolda > romantiéna poema u 4 pjevanja - ,bajronovski junak” pun proturjeéja: hrabar i inteligentan, ali bez iuaija 3 Crisso {skeptic cn, topéen crus koje per, aipk pat uosamlentv, vol viva | rk’ pjesnic ponekadpretjrano, al unateé tome osietadosady i zasiéenostHvotom- nani | | e Williama Bloke |.demonski junak" zbog duboko potisnutih osje¢aja i prividne emocionalne hledno¢e, i Roberta Burnsa sklon samounitenju- BAJRONIZAM kao svjetska bol, pesimisti¢ko naziranje da zluu | | “Thomas Gray tw swetu nema Helo, poste literarna moda {atjece na PuBkna}Lermontova | grobljanska poeziia autobiografski element u poem: Byronova putovanja po Mediteranu i njegov Uunutraénji nemir, pripovijedanje u 1. licu u 3.14. pjevanju - poema je pisana + gotski romani strave i Peer eee ‘Spencerovom stancom, = Percy Bysshe Shelley i Sohn Keats Noma lala jute do wattle. Uy vain fomed 6A & manjetetka.»sion an podekicggy TRINOM 4.0.0, © pripremz zc dréavnu maturu i prijemne ispite TRINGH Py denen acrans ~ akon predromanti¢kog pokreta Sturm und Drang sfijedi slo¥eni razvoj njemackog romantiama: pokret Sturm und Drang | [eluiarnagon Ji pokret | [ih genia | tensa faza | borba prot Klasicisti¢kn |” pisci oko sveudlita u Jeni shvatajv knjitevnost kao slobodnv ig duha i maste 1 pravila, za stvaralacku = nasuprot njima J. W. Goethe iF. Schiller u ovo] se fazi okreéu antici kao zor slobodu (kult genija), (tav. weimarska Klasika) povratak prirodi i osjeéajima - nakon Schillerove smrti Goethe pie dramski spjev Faust —» tema je vezana uz legendu 0 renesansnom uéenjaku Faustu koji, Zelian znania, sklapa pogodbu s Mefistom (Sotonom), prema kojoj ée mu Mefisto pokazatl sve utitke i znanja svijeta, au trentku kad Faust izjavi da je napokon zadovoljan i sretan, njegova ée duSa pripasti Mefistu ~ lik Fausta simbol je Ijudske teinje 2a spoznajom i napretkom: Proutio sam mudroslovlje / | Iijetnistvo, pa jos ipravo, / U toma Zalost i bogoslovije, | | sve sam s marom proutavo. / A jadna ostadoh budala / Sto ana koliko je i2nala ~ predstavnici: Friedrich Schiller, Razbojnici (drama, kritika tiranije,likovi braéa Karli Franz Moor) J.W. Goethe, Patnje mladog Werthera Niematka 1. reli romantizam _glavni je predstavnik pjesnik Heinrich Keine ~ interes za narodnu predaju, mitologiju i povijest (braéa Grimm, Bajke) Patnje mladeg Werthera - epistolarni roman, pisan u 1. licu (Wertherova pisma prijatelju Wilhelmu) i u 3. licu (izdavacev dodatak) - dvije teme: nesretna ljubav i njematko feudalno drustvo dr. pol. 18. st. - romantigarski motivi: jubav, priroda, umjetnost - ,verterovski junak” irtva je mladena¢kog idealizma, prikazan u sukobu s drustvenom stvarnoicu (ne tklapa se u drustvo), pretjerana je osjeéajan i plemenit, bog sukoba ideala i zbilje zavrSava tragi¢no - romanticarski sole sits bollied Werthersportae uot sti svetonszoruttuti na du cele epohe (tv. veteran). | u glavnom junaku prvi je put v ruskojliteraturi obraden tip | | | cuvignog Zovjeka" (tip nezadovoljnog, nemirnog, pasivnog éovjeks zasiéenog Zivotom) - utjecaj bajronovskog junaka, alii realistian prikaz ruske drustvene sredine - ostali ikovi: Tatjana (,ruska dua"), Olga, Lenski - onjeginska strofa Rusia || Mihail Jurjevig bjermontov - prvi ruski roman u prozi Junak naseg doba -> 5 novela povezanih u roman: Bela, Maksim | Maksimié, Tamanj, Kneginjica Meri, Fatalist - glavni lik Petorin predstavnik je ,suvitnog éovjeka” (pun proturjetja: ima izuzetne sposobnosti i snaino utjege na ljude oko seber ali ga osje¢aj dosade i besmisia Zivota tjera na stalno lutanje i konatno ‘samdunistenje) - utjecaj bajronovskog demonskog junaka - prvi ruski psiholo8ki roman - autobiografski oblikovan (junak rezapet | iemedu intenzivnog drutvenog Zivota i poniranja u sama sebe) - obiljeija romantizma: fragmentarnost fabule, pejsaz kao ,stanje 0, Sbunima to Eavsvo. Kad poms na pranice koja 8 fa svaka Glatt tel 2 tim de bismo zadovolil potrebe hoje opet nema : Frovgalut o neki toekama spoenaje smirimo ada to ri 30 Zarenim lkovima I sujet viicima ~~ ~ Sve mit, viet i Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladoga Werthera a jet rezignirano u polaznom tekstu? 1. Koj je osjeaj za0kupio Werthera u polaznom tekstu? sl féosadnob) nemirno ¢} ravnodu’no d) abrinuto '2) daje fivot pustolovina _c) daje fivot zadovoljstvo b} doje tivot wenutak ——_d) dae Zivot snatrenje 0 Werther, prema polaznom tekstu, pronalazl u svojem unurarnjem 2, Zaito se, prema polaznom tekstu, Werther povlatiu sebe? swijetu? {3} jer je nezadovoljan svijetom uw kojem ivi ') besmisao b) nezadovoljstvo- c) ograniéenost d) smisao 2) ee tke red su essence '5, Kojem tipu romana pripada roman Patnje mladoga Werthera? i) c= tel poset tenet 1) egustencijalistigkom_b) epistolarnom c} gotigkom d) pastoralnom 4) jer je Lelio biti z3tvoren i sam ROMANTIZAM 3, Europski romantizam pripremljen je: a) verterizam 1. Pryo razdoblje moderne 3). Hlasicistickom tragedijom b) ermetizar ceuropske knjitevnosti je: bb) njematkin Bredromantiarskim «)bajronizam Ponovimo a) kasicizam ppokretom Sturm und Drang 3) bohema ') romantizarn 6) prosyjtiflikim naporima eeerapes nee peoeeaESEEn O feoram tancskh eloped °Nepicmtnc 8) modernizam d}-meditatisnoin i hermetikom ee poeaeereaes ‘) Jean Jacques Rousseau 2, Jednom se knjifevnor | umjetnikom ieee eee ea b) Alfred de Mussent TEE ee }_ Johann Nepomuk Nestory Iterature, stvaranje nacionalnih jezika, iar piusonieaii 2. Senaibii pojedinac w konfiktu sa svojom isticanje emocija nasuprot razumu, ©) weimarska Kasika ‘kolinom u jem umu se sukobljavaju zbilja inastiranje na nazel oiginalnost " 4 7 2}. Potnfe mledog Werthero primitive narode. Rie je 0: 5. Svjetsko bol, pesimisizkoraspolatenje da eee ate patty oe ee ©) Novkovanje Wilhelma Meistera 4) Avanture Arthura Gordono Pyma “Nena Lake, pas do witcha. Uy nae pomed be ce sane titeTRINH wonw.trinom.he- TRINOM 4.0.0. © pripreme za drown matur i pijemne ispite ~ 45 20. Najznacajnifipjesrik druge yeneracife eng. UREDI i NASTAVA: Strojarska cesta 24, Zagreb TEL.: 01 / 6672 404, GSM: 095 1333 333 13, Prviruski roman u prozi djelo je: 8, Foust, najenatajnije Goetheovo djelo, je po knjitevnoj vst: a). roman stihovima b)- dramski spjev ©) poema 4). epistolarni roman ‘3)M.J. Ujermontova_)A.S, Puskina B)LS.Turgenjeva — d) N,V. Gogolja romantigara je: 3} Georg Gordon Byron b) William Blake ©) Robert Burns 4d) Samuel Coleridge 14, Tko u razdoblu romantizma nije napisao 3)G.6. Byron ¢) Victor Hugo 11, Specifigna romantigarska tvorba, u b) Walter Scott d) A. S. Puskin formalnor smisu, je: 15, Edgara Allana Poa, prethodnika romantizma u engleskojknjiZevnost su: 3) roman rjeka Eee ote canes a) William Blake Robert Burns ')_ roman toka svijest paeetsa tying bop ie toateae b) William Wordsworth Samuel ©) roman w stihovima ay ee ‘europsku slavu, kontinentalnoj public je 8, Autori pjesnitke zbirke Lirske bolade ie 1789. godine kojom potinje dominacija Coleridge d)_filozofski roman eee <) wan renee. ptm dele gn ren sl Baudeie Verne Georg Gordon Byron Perey vest B)Flaubert 6) Chateaubriand "= * 2) epska pjesma ¢) roman u stihovima b) poema d) balade HRVATSKI ROMANTIZAM “NIDA 1 VIBA RAZINA: Na mature 0d vas oBekuje da opie romantizam kao randoblje hase knidevnasti, da prepoznate njegovu poetiku i stiska obijezja, da objasnite ulogu lik u hrvatskom narodnom preporodu , da interpetiate lik Petra Preradovea, da objasrite matenje Gajeve pravopisne reforme u procesu standardzacijehrvatskog jezka te da opsete stvaralatki {Uvotopis wana Maturaniéa \interpretiate njegovo djelo Smt Smait-age Cenei¢a Hrvatski romantizam poklapa se s razdobljem hrvatskog narodnog preporoda (1813,, 1860.) ~ traje od proglasa zagrebatkog biskupa ‘Maksimilijana Vrhovca (1813.) do pojave Augusta Senoe (1860.) — dijeli se u nekolikasfaza: 1. PREDILIRSKO OBA preteteliraca: Maksimiljan Vihovac (Boal na sve Paste svojebiskupje, 1813), Antun Mihanovie (Ree domovini od hasnovtesti sania vu domorodnom jiu, 1815, | Jur) per (Oglosmk sk, 1818.) 2. IURSKI POKRET ~ taje od 1830, do 1843, ~via okrets Je Ludéyt Goj~ ol je pokteta kulturno vjedinjenje Slavena ~ v knjizevnosti previadava domoljubna poezija (bt avorije cil ir. de budenje nacionatne svijesti, davorije su borbenije, pokretanje novina na narodnom esky na kulturnu | Uudevit 6aj -u knjitich Kratka osnova horvatsko-slaver izdanle)iznosi prijediog pravopisne (zaprave tral madarsoguecja—>upsan palatal led en Pola iter iezouls! predate THOU (*) ne 6/1 52 donate: € 4,508.3 ‘oga pravopisanja(Busim / Pests, 1830 -dvojezine hrvatsko-njemazko ll slovopisne) reforme kojom hrvatski jezik Ze oslobodit | | > to je bio prvi pokuaj da se u kajkavski slovopisni (grafijski)sustav uvedu dijakriti¢ki znakovi > problemi: ~ u Kratkoj asnavi nema znakova za é, dé dvoglasnik ie jer tih glasova u kajkavskom nema takvom grafijom nije napisana ni jedna knjiga osim Kratke osnove JEZIK u Glanku Pravopisz (Danica, 1835.) reformom Zeli obuhvatiti sve juine Slavene pa prihvata stokavsko narjecje i predlaze: b) umjesto a/g,7. —> aj/ gi, li nj (sa zarezom umjesto totke} )_ poljsko é 8) rogatoe (8) 2a pisanje staroslavenskog glasa jat 2). pisanje samoglasnoga r s popratnim sarnoglasnikom (perst/porst) ~ PODSIETIMO SE - vaini su dogadaji u potvrdivanju hrvatskcga jezika kao slutbenog: 1832. Matija Smodek potinje predavati hrvatski jezik na zagrebackaj Pravoslovnoj akademiji kao neobavezni predmet 1835, - Antun Maiuranié poginje predavati hrvatski jezik kao neobavezni predmet na zagrebackoj gimnaziji 1836. - Vjekoslav Babukié objavljuje prvuilisku gramatiku Osnove slovnice slovjanske narjetja itrskoga 1836, - Stokavsko narjecje postaje knjizevnim jezikom u cijeloj Hrvatskoj 1843, - Ivan Kukuljevié-Sakcinski odr#ao prvi govor na hrvatskom jeziku w kom saboru (2.V.} 1847. - Sabor proglaava hrvatski jezik "diplomatigkim", uredovnim jezikorn —> hrvatski jezik postaje sluSbeni (23.X) Nema bahog pte do vapjebe. Uy nan pomod bt & mane Mike,»TRINOM d.0.0. © pripreme 2a drSavnu maturu i prijerne ispite 46 UREDE | NASTAVA: Strojersko cesta 24, Zagreb TEL: 01/6672 404, GSM: 095 1333 333, 1835. -Ljudevit Gaj pokreée Novine Horvatszke na kajkavskom narjedju i kulturno-zabavni prilog Danica Horvatszka, Slavonszka i Dalmatinszka na 3tokavskom narjecju | | 1836. -mijenja ime u Novine ilirske i Danica lirska { oboje izdaje na stokavskor narjecju 1843, -2bog zabrane ilirskog imena mijenja ime u Narodne novine i Danica Horvatsko, Slavonska i Dalmatinska ~ otvarajuselske Ztaonice u Varaidinu, adru,Zagrebu Karloveu (od 1838.) ~ osniva se Matica ilrska (1842.) ~ prva hrvatska povijesna tragedija Juran i Sofia ill Turci kod Siska praizvedena je 1839. u Sisku, a 1840. invedena je tu Zagrebu éime potinje s radom Hrvatsko narodno kazaliste 3, FAZA NAKON ZABRANE ILIRSKOG IMENA ~ Ljudevit Gaj knjiZevnost podreduje polititkim ciljevima, a Stanko Vraz se zalate za umietni¢ki karakter pokreta — do raalaza dolazi 1842. kad Stanko Vraz, LJudevit Farka Vukotinovie i Dragutin Rakovac pokreéu knjigevni tasopis Kolo - 1843. car zabranjuje ilirsko ime i ono se sve vige zamjenjuje hrvatskim ~ dolazi do nove faze knjifevnog stvaralastva (uz domoljubnu tematiku, pisci se okrecu osobnim temama i romantiéarskoj subjektivnosti) ~ 1844. v Zadru se pokreée fasopis Zora dalmatinske (prvi knjidevni asopis u Dalmaciji na hrvatskorn jeziku - u njemu Petar Preradovié ‘objavijuje prvu pjesmu na hrvatskome jeziku Zora puco, bit ée daria). 4. FAZA BACHOVA APSOLUTIZMA ~ traje od 1851. do 1860. ~ vod! se njematki jezik u javnu upotrebu, zamire politickii kulturni Yivot (provodi se cenzura) —jedini Zasopis ovog razdoblja je Neven. kritewtrodout | tty fax previedvlabudnc | davore: udev Gal (orvtey lage eden = of Horak i propa, Omit | Demeter (davorija Pjesma IIrvate = Prosto zrakom ptica leti), Pavao Stoos (Kip domovine vu pocetku leta 1831 ), Antun | Mhanovie (Horvat domovine), Petr Preadvle 1844 objavio buna Zrapuce, Me dana) | = kasnije se javija se poezija s naglasenim intimnim karakterom : ‘ohlikom poljske narodne pjesme, krokovjak ijubav prema Zeni i ljubav prema domovini), Fak sino (pjesma Otkumodre fi) te zirke StankoVraz _pige ijubavni kanconijer ulabije (posvecen Lubic C sastavljene od 8 Sesteraca rasporedenih u 2:Katrene, u njemu se nedovrieni ciklus Gazele (pjesme Zdral putuje k toplom jugu), Glasi iz dubrave Zeravinske i Gusle i tambure " Petar Preradovié -vlastiti Zivot, pun lomova, d ~2bog sromastva odluzuje s ije na hjgimagkom jeziku ~ 1840, u ali susreée Wana KukuljviclBakeinskog i pol hjegovim utjecajem poeinje plsati na hrvatskom jeziku 1844, g. u Zadru pokreéégasopis Zora dalmatinska i I emu objavjue budnieu Zora puc, bit ée dana = pjesme je objavio u zbirkaffifia Pruenci Nove pjesme” = poezija mu obuhvaca 3 terats cae a) domoljubni ~> nakon susreta s rahe BEEKY posinre osjeéati kao domovinu, materinski hrvatski jezik dotivijava s ushienjem, a u pjesmama se osjeta i jenje slavenskom idejom (utjecaj poliskog plesnika Adama Mickiewicza) > pjesme: Rodu o jeziku Jezkroda mogo, Putnik i budnica Zora puca, bite dana ap sfinien [sine prve Zene postaje pjesnitki motiv) Aptlru Rs vty ile volo, dem ausrskog corsa ub IKA (glayni rod) ul b)_ intimni > autobiografske pjesme, u njima je Preradovié najiskreniji (u pjesmi Mrtva jubav opisuje bol i nemirnakon smirti prve supruge Pavice de Ponte, au programatskoj pjesmi Pesnik iznosi svoj dozivlaj svijeta i pjesnika) ©). refleksivni > stabije pjesme od intimnih jer su bez snage i unutrainjih sukoba, u njima se Preradovié potpuno | prepuita sudbini > pjesme Ljudsko srce i Miruj, miruj srce moje pisana Dimitrija Demeter - poema Grobnigko polje (grada iz legende o pobjedi Hrvata nad Tatarima na Grobnigkom pols |_| nalamjence u desetercima i dvanaestercima - bajronovska poema) Ivan Maiuranié - ep Smrt Smaitage © Cengi¢e Fidu se novele ber veh umjetnikin domets i pokusaji romana (Antun Hemi, ulomak romana UdesIuds). Ivan Kukuljevié Sakeinski - prva hrvatska povijesna tragedija Juran i Sofija it Turci kod Sisko Dimitrija Demeter - tragedija Teuto (stih deseterac) i libreta za opere V. Lisinskog (Ljubav i zloba i Porin) Stanko Vraz, Put u Gornje strane ‘Adolfo Veber Tkaléevié, Put na Plitvice i Listovio italiji Matija Mazuranié, Pogled u Bosnu (ievor 2a spjev Ivana Mazuraniéa Smrt Smail-age Cengi¢a) Antun Neméié, Putositnice (opisuje put od Ludbrega preko Zagreba i Rijeke, do Trsta, Venecije, Padove i Verone) None Tobas pte da wipe tly wed fom bt de mace Wha »‘TRINOM d.0.0, © pripreme ze dravnu matury prijenne ipite a7 URED i NASTAVA: Strojarska cesta 24, Zogreb TEL 01 / 6672 404, GSM: 095 1933 333 ‘Smrt Smail-age Cengiéa ~ cp il ja (Agovanje, Noénik, Ceta, Haraé, Kob) stih: cpski | deseterac (narodna poezija) i osmerac (Gunduli¢) - inspiracija za pisanje djela suvremeni je dogadaj: smrt | turskog silnika Smail-age Cengi¢a kojeg su ubili Crnogorci 1840. godine - izvori za djelo: putopis Matij Maiuraniéa Pogled u Bosnu, narodna pjesma, lanak u Gajevim novinama i svjedotenje jednoga Crnogorca - Maiuranié se ne drii povijesne istine: jedan povijesno nevatan dogadaj pjesnicki preradio je i prikazao ga u preporodnom duhu_ (npr. Smail-agu umjesto u malo mjestiLipnik sma u vel i znaéajif Stolae da bi mu dao vedi anata i tako naglasio njegov pad, propast na kraju dea) krunik, oholi sitnik, Djelo je gradeno na kontrastu: Smail-aga je hrabar, ali mu nedostaje ovjetnosti, prikazan je kao tirani njegova mo¢ tijekam djela opada (na kraju je kukavica). Ceta Crnogoraca prikazana je kao kolektivn tip junaka (narod) kojee krase junastvo, sloga i religioznost. Tematika: nacionalna, religiozna i etitka (ideja nacionalnog oslobodenja - pobjeda krécanstva nad islamom -sukob svjetlostii tame, propast Za). ‘smoi-oga, starac Dura, Novice (Durekow st), ernogorska Zeta, Mirko voda Zee) svecenik, Smaagine slge, guslr Bavk Agovanje: Smallaga muti Crnogorce koje je zarobio a rijeci Morati u Crnoj Gor {,darvje” im kolac, Konopac za vjeSane i sabiju), a oni Sutke trpe i junaéki umiru, Stari Turéin Durak upozorava Smail-agu da bi se Craogorci mol cosvetti, ali ga Smal-aga ubije da bi poksza0 svoju mo¢ i da bi istodobno prikro strah. Nocnik: U tajanstvenoj | noéno atmoseri netko se penje kroz goru prema Cetinju. To je Durakov sin Novica koji Zeleti osvetitioca, bjdi iz turskog logora i posjeéuje crnogorskog viadiku Njegoa da mu ponudi pomoé u napadu na Smailagu. Ceta: Crnogorska eta priprema se z= napad na Smail-agin iogor, sveéenik im daje blagoslov, drti domoljubni govor te pokritava Novicu koji im se | pridrutio, Haraé: Smaitaga skuplia haree, ai raja nema dovolin blaga i on ih okrutno muti (wuée ih konjima po zemij), Zeledi | | kopliem pogoditi Crnogorca, aga slucajno rani svoga slugu Safera. Da izbrige sramotu, trazi od guslara Bauka da mu pjeva, a ovaj | pjeva pjesmu 0 Rizvan-agi koji se osramotio kad nije skupio haraé- Ljutiti Smail-aga jo okrutnije krene na raju, ali u logor upada | crnogorska eta koja ga ubija (iako je kukavjéki poku3ao pobje¢i). Kob: u nekoj izbi lutka odjevena na turski klanja se ,krstu” — ALEGORDA: prikazuje se pad Smai-age i propast turske tranie ‘Smail-aga je psiholotki produbljen lk, bajronovsk tip demonskog junaka (utjeea) europskog romantizma). Crnogorska Geta je | idealicirana i predst2¥!!2 porobjeni narod kojf'se bori protiysilnika, Simbolina $8 piikazuje sukcb: islam -krS¢anstvo, Istok- Zapcd, | Nocniku |Get, olujaw Hora). : Ivan Mauranié - (1814. - 1890.) - hrvatski pjesnik i poltéar (prvi bap putanin) - iz ugledne obtelj(braca Antun | Matija su knjiZevnici, kasnije i necak reahoturanie te unuka Ivana Brli¢-Mazurani¢) - prve pjesme pie na remackom | madarskom, prvw pjesgis na. heatskom jeskyy v Sesetercima, posvetio je rodnom Novem | 2 Zagrebu upoznsje Gale, prinvata irskeideje te 1835. | "Ajela: sjetnik Njematko-lliski slover - dopuna abjavivie plesmu Primorae Donic, pisaou u asl Gundulieva Osmona (14.135. pjevanje) 13. Koj kjiZevnik hrvatskog preporods nije pisao budnice: HRVATSKI ROMANTIZAM >, yc nl counnan din 4. Termin hrvatski kniZeunii norodni preporod oxnaéava raxdoblje od: 3) 1813. do 18308. «) 1830.doi843.g b)1813.do 18608. ¢) 1830. do 18528 Ponovimo Koje je godine zabranjeno ileko ime: a) 1835. 5) 1836. c) 1843. d} 1867 Koje je godine tskana Gajeva Kratko osnova hhorvatsko- slovenskoge pravopisenja? 3} 1835. b) 1825. ¢) 1830.) 1840, 4, Na kojim je jezicims tiskano prvoindanje Kratke osnove? 2) na kajkavskome irjemazkome jezik b} na Stokavekome i madarskome jexiky } na njematkome i tokayskome jeziku «ia madarskome i njemazkome jezky 5. 0 emu e peo Gaj u Keatkoy osnou?? a} o grafskome sustavu b} ohrvatskome leksiku «) @ fonemskome sustave 4) obrvatskoj gramatici 6, Kojije od sledetih obtikarijetnapisan u sklodu s Gajevim prijedlozima koje je iznio Uukratko) osnovi? a) prevopysonje ) pravopysane ©) provopisaiie 4) pravopisenje hvalshogdstandardnog eka tank 8, Tho je odra0 prvi govor na hrvatskorme jeaiku w Hrvatskome saboru? a) LLMaturanié ¢) grof Janko Draskovié b) 1.63) 4) Wan Kukuljevi Sakcinski 9. Kako se zove kajitevni prlog u Gajevim a) Vienae b) Kolo) Donica 4) Zora 210. Koj pis pripadaju knitevnopowijesnomu rardoblju u kojem djelujeiGaj? 2) Stanko Vrar i Petar Preradovig August Senoa ivan Gundulié ) Tits Brezovatki Ante Kovatié 6) Josip Kozarae} Matija Antun Reljkovie 11, Koja knjizevna vrsta obiljetava knjifevnopoviiesna razdoblje u kojer je ijelovac Gai? 2) roman ¢)budnica b) pastoral) bugarstica 12. Autor telsta Kip domovine vu poterku eto 2831. je 2) A.G.Matat Ivan Derkos ) Pavao Stoos )_Antun Mihanovie 2) Ljudevit Ga} b) Dimitrija Demeter Petar Preradovie 4) Stanko Vraz 1M. Autor Bulabja, prvog kanconijera ljubavne poezifeu hrvatskoj preporodno} kdevnost je: a) Petar Preradovié_c) Stanko Vraz b) Ljudevit Vukotinovié d) Ivan Kukuljevie 15, Thone stvara u ranoj asi hrvatskog. preporoda! a} Yudevit Gaj_——_c) Petar Preradovie b} Maksimilian Vthovae 2) Ivan Derkos 16, Svoju prvu pjesmu na hrvatskom jeziku Petar Preradovié abjavio jew 2) Darici Kole b)Zori dalmatinskoj d) Neveny 437. Kako se 20vu pjevanja od kejih se sastoji ‘mrt Smaitage Cengice wana Maturani¢a? 2) Agovonje, Cuprija, Ceta, Horaé iKob ) Agovanje, Nocnik, Ceto, Hara iKob 1) Cupria, Nocnik, Ceta, Harat iKob 4) Agovonje, Noénik, Ceta, 2ulum i Usud 18. Koj jepisac bio uzor hrvatskim piscima Gajeva vrernena? 3) Petar Zoranié ) Marin orzie ) Wvan Gundulié 8) Petar Heltorovie Nena leh, pale de eapjeha. Uy nae pomed U1 ck manje tether —