MANDIBULARNE Sebila

Rustempašić
ANESTEZIJE
• Postizanje klinički prihvatljive anestezije u gornjoj
vilici rijetko predstavlja problem, izuzev u slučajevima
anatomske varijacije. Razlog za to treba tražiti u
sljedećim činjenicama:

1. kost je manje kompaktna iznad vrhova korjenova

maksilarnih zuba
2. kod maksilarne anestezije relativno je jednostavan
pristup velikim nervnim granama

• Za razliku od maksile, kod mandibule je mnogo teže

postići zadovoljavajući stepen anestezije. Razlozi za to
su:

1. postrani dio mandibule je veoma kompaktan

2. kod mandibularne anestezije vrlo su česte anatomske
varijacije
• Zbog anatomskih ograničenja, prvenstveno gustoće kosti
stomatolog kod aplikacije mandibularne anaestezije mora
precizno deponovati otopinu lokalnog anestetika u krugu
oko 1 mm od nerva koji se želi blokirati.

• S obzirom da u inervaciji donje vilice učestvuje više

nerava, razlikujemo sljedeće sprovodne anestezije:

1. anestezija donjeg alveolarnog nerva (nervus alveolaris

inferior)
2. anestezija jezičnog nerva (nervus lingualis)
3. anestezija obraznog nerva (nervus buccalis)
4. anestezija bradnog nerva (nervus mentalis)
5. anestezija brade
Anestezija donjeg alveolarnog nerva
(n. alveolaris inferior)

• Ova anestezija se najčešće

primjenjuje i praktično je
najvažnija sprovodna anestezija u
stomatologiji, a posebno u oralnoj
hirurgiji.
• Sprovodna anestezija za n.
alveolaris inferior ili mandibularni
blok podrazumijeva anesteziju tri
nerva:
1. n. alveolaris inferior
2. n. lingualis
3. n. buccalis
 Pterigomandibularni prostor
(spatium pterygomandibularae)
• Prilikom aplikacije ove
anestezije, otopina lokalnog
anestetika se deponuje u
pterigomandibularni prostor
(spatium pterygomandibularae)
neposredno prije ulaska nerva u
koštani vilični kanal.
•Pterigomandibularni prostor ima
oblik trostrane prizme čije zidove
grade:
1. unutarnji pterigoidni mišić
(musculus pterygoideus
internus)
2. spoljni pterigoidni mišić
(musculus pterygoideus
externus) i
3. unutrašnja strana ramusa
donje vilice
• Unutrašnji zid ovog prostora čini
musculus pterygoideus internus.
• Gornji zid ili krov
pterigomandibularnog prostora
obrazuje musculus pterygoideus
externus.
• Spoljašnji zid ovog prostora čine
unutrašnja strana ramusa
mandibulae na kojoj se nalazi
foramen mandibulae.
• Ovaj prostor nazad je otvoren
prema parotidnoj loži i zadnjem
dijelu infratemporalne jame.
• Sadržaj pterigomandibularnog
prostora čine: nervus alveolaris
inferior, arteria i vena alveolaris
inferior i vena lingualis.
• Važan putokaz za pristup donjem alveolarnom
nervu je oštra prednja ivica ramusa mandibule,
koja se pri otvorenim ustima lako palpira. Iza i
paralelno sa prednjom ivicom vilične grane, na
unutrašnjoj strani ramusa mandibule, pruža se
sljepoočni greben (crista temporalis). Ovaj se
greben na približno 5-10 mm iza zadnjeg molara
račva na crus laterale i crus mediale, koji sa
zadnjom ivicom alveole posljednjeg molara čine
trigonum retromolare. Na crus mediale criste
temporale pripaja se pterigoidna veza (raphe
pterigomandibularis) koja in vivo prouzrokuje
sluzkožni nabor (plica pterigomandibularis).
Ovaj sluzokožni nabor ima zanačaja za
orijentaciju kod pristupa donjem alveolarnom
nervu, jer se igla uvodi lateralno od plice
pterigomandibularis.
• Na sredini unutrašnje
strane ramusa
mandibule nalazi se
vilični otvor (foramen
mandibulae). Vilični
otvor je naprijed
ograničen sa bodljom
(lingula mandibulae).
Od viličnog otvora,
naniže i naprijed
polazi žlijeb (sulcus
mylohioideus). Iznad
viličnog otvora pruža
se ispupčenje (crista
colli mandibule). Iznad
i paralelno sa crista
colli mandibulae pruža
se široki žlijeb (sulcus
colli mandibulae).
 • Kod anestezije donjeg alveolanorg nerva praktičnu
vrijednost ima odnos mandibularnog otvora prema
mastikatornoj površini donjih molara. Najniža tačka
mandibularnog otvora u najvećem broju slučajeva (82%) leži
ispod mastikatorne površine za 2-6 mm. Pošto je
mandibularni otvor sprijeda i sa unutrašnje strane pokriven
lingulom deponovanje rastvora se ne vrši u predjelu samog
otvora , već iznad njega tj. u predjelu sulcusa colli. Prema
pojedinim autorima to je 0,5 – 1,5 cm, a najčešće 1 cm iznad
mastikatorne površine donjih molara.
Tehnika sprovodne anestezije za n. alveolaris inferior
INTRAORALNA DIREKTNA METODA

1. Nakon što pacijent maksimalno otvori usta

palcem lijeve ruke palpiramo margo anterior
ramusa mandibule, dok ostale prste postavimo
ekstraoralno u projekciji margo posterior
ramusa mandibule.
2. Deponovanje anestetika se vrši u predjelu
sulcusa colli mandibule tj. 0,5 – 1,5 cm iznad
mastikatorne površine donjih molara.
3. Mjesto uboda se nalazi medijalno od criste
temporalis, a lateralno od plice
pterigomandibularis.
• Igla se uvodi sa suprotne strane, pri čemu
se šprica nalazi iznad suprotnih donjih
molara.
• Nakon pravilne insercije igle, iglu nastavimo
potiskivati kroz tkivo. Potiskivanje igle
probija se sluznica i m. pterygoideus
medialis koji je sastavni dio
pterygomandibularnog prostora.
• Kada igla dođe u kontakt sa kosti tj. sa
unutrašnjom stranom ramusa ona se nalazi u
području sulcusa colli tj. mjesta na kojem se
deponuje anesteziona tekućina.
• Prije aplikacije neophodna je aspiracija.
Ovdje se deponuje 1- 1,5 ml anestezionog
rastvora. Na ovaj način anestezirali smo n.
alveolaris inferior.
• Izvlačeći iglu nazad, na 0,5-1 cm
udaljenosti od sluznice ubrizgat ćemo dio
preostale anestezione otopine i tako
anestezirati n. lingualis.
• Anesteziju za n. buccalis dajemo po
principima plexus anestezije, u fornix
vestibuli zuba kojeg želimo ekstrahirati.
 Anesteziono polje

• Pri potpunoj anesteziji

donjeg alveolarnog,
obraznog i jezičnog
nerva nastupa
neosjetljivost:
1. Kosti odgovarajuće
polovine vilice
2. donjih zuba
odgovarajuće polovine
vilice
3. Kože i sluzokože donje
usne
4. prednje dvije trećine
jezika, njegove bočne
strane sa gingivom i
podjezičnom sluznicom
anestezirane strane
5. bukalna sluznica od
polovine trećeg molara
do sredine drugog
premolara
 Anestezija jezičnog nerva
(n. lingualis)
• Jezični nerv silazi neposredno ispred i paralelno sa donjim alveolarnim
nervom. Idući naniže i prema naprijed on se postepeno odvaja od donjeg
alveolarnog nerva pružajući se horizontalno naprijed žlijebom između desni i
spoljašnje ivice jezika u slcus alveololingualis.

• Tehnika anestezije
Radi bolje vidljivosti i uspješnijeg pristupa nervu jezik treba potisnuti prema
nazad i naviše na suprotnu stranu. Ubod igle se vrši u sredini žlijeba, između
jezika i desni – sulcus alveololingualis. Iglu treba upraviti prema donjo vilici
duboko oko 1 cm i ubrizgati 1 ml anestetika.

• Anesteziono polje
Prednje dvije trećine sa odgovarajućim bočnim dijelom jezika, unutrašnja
strana desni donje vilice i podjezični prostor usne šupljine sa odgovarajuće
strane.

• Komplikacije
1. prilikom ove anestezije može nastati infekcija podjezičnog predjela usne
šupljine
2. prilikom naglog pokretanja jezika pacijent može izbaciti špricu iz usta, a
da igla ostane i zapadne u ždrijelo
 Anestezija brade
• S obzirom da područje brade inerviraju završne grane
nervus alveolaris inferiora: nervus incisivus, nervus
mentalis i gornje grane nervus transversus colli
obostrano, radi bezbolnog rada u ovom području
preporučuje se primjena ‘’V’’ anestezije.
• Anestezija se izvodi u obliku latinskog slova ‘’V’’ na
način da se injekciona igla uvodi u fornix vestibuli u
predjelu očnjaka dotične strane, a zatim se iglom
polahko prodire sve do vrha brade (protuberantia
mentalis) i na to mjesto se deponuje anestetik. Isti
postupak se ponovi sa suprotne strane.
• Anestezija brade se može postići intraoralnim i
ekstraoralnim pristupom.
 Anestezija obraznog nerva
(n. buccalis)
• Obrazni nerv inerviše zadnji dio sluzokože desni sa vestibularne
strane, u predjelu donjih molara. N. buccalis daje spoljne i
unutrašnje grane. Spoljne grane inervišu kožu obraza, a
unutrašnje probijaju obrazni mišić i inervišu sluzokožu obraza i
vestibularnu stranu desni od trećeg molara do drugog premolara.

• Tehnika anestezije
Pri otvorenim ustima kažiprstom se opipa prednja ivica ramusa
mandibulae i fiksira mjesto uboda koje se nalazi neposredno
ispred ove ivice, u visini mastikatorne površine posljednjeg
molara. Igla se uvodi paralelno sa spoljnom površinom donjih
molara, oko 1 cm duboko. Za ovu anesteziju dovoljno je 0,5 – 1 ml
anestetika.

• Anesteziono polje
Kod ove anestezije anestezirana je sluzokoža obraza i desni od
sredine donjeg umnjaka do sredine donjeg premolara.
 Anestezija bradnog nerva
(n. mentalis)
• Bradni otvor (foramen mentale) nalazi se na spoljnoj strani corpusa
mandibulae između vrhova korjenova prvog i drugog molara. Vilični kanal
se račva na dva kanala: bradni kanal (canalis mentalis) koji je širi i
canalis incisivus koji je uži i koji nastavlja pravac viličnog kanala.

• Tehnika anestezije
Sprovodna anestezija u predjelu bradnog otvora može obuhvatiti samo
bradni nerv i njegove grane za kožu i sluzokožu donje usne i kožu brade.
Pri zatvorenim ustima potrebno je ekartirati donju usnu i obraz
maksimalno u stranu. Igla se uvodi u vestibulum u predjelu korjena
drugog premolara. Pravac igle je odozgo, naniže, naprijed i unutra. Pri
kontaktu sa kosti aplicira se kap anestetika i potraži se ulaz u kanal.
Uslijed dodira nerva pacijent osjeti jak sijevajući bol. U kanal se ulazi
5-8 mm i deponuje se 1 ml anestetika.
• Anesteziono polje
Anestezija odgovarajućeg dijela kože donje usne, sluzokože donje usne i
kože brade. Ukoliko se ide u kanal onda se postiže anestezija očnjaka i
oba premolara.

• Komplikacije
Prilikom izvođenja ove anestezije može doći do povrede manjih krvnih
sudova i parestezije sa neuralgičnim bolovima.
HVALA NA PAŽNJI !!!