Zadatak 1: a) za zadano opterećenje odrediti reakcije oslonaca i D(M) i D(T)

b) konstruirati utjecajnu liniju za moment savijanja u presjeku t-t

?1 ?2

a)

Iz jednakosti tg(α1)=tg(α2) -- > 5/7,5=2/3

S 1x = S 2x = H
S 1y = S 2y = H * tg(α1)=(2/3) * H

Kontinuirano opterećenje djeluje na gredu na način:

Q1=50 kN;=Q2’=Q2’’=Q3
Vrijedi da je Q2 = Q2’+Q2” = 100kN
Q4=Q5= 40 kN
 Grafički prikaz:

1) Iz sume momenata oko točke G za lijevi dio slijedi; A=100 kN

2) Iz sume momenata oko točke G za desni dio slijedi; B= 60 kN
3) ∑Y=0 slijedi: A+B+S1y+S2y-Q1-Q2-Q3-Q4-Q5= 0
100+60+2*(2/3)H-2*50-2*40-100 = 0 Æ H=90 Kn

S1x=S2x= 90 kN
S1y=S2y= (2/3)*90= 60 kN

Slijedi da je S1= S2 = √(902 +602 ) =108,17 kN

Vrijednosti momenata : M1 (moment u Q2 lijevo)= (A-Q1)*5=250kNm

M2 (moment u Q4 desno)= (B-Q5)*5=100kNm

Moment u G mora biti jednak nuli

Dijagrami poprečnih sila i momenata savijanja:
b) Na mjestu tražene utjecajne linije (presjek t-t ) zamišlja se zglob Æ dobivamo mehanizam!
Utjecajna linija dobije se rotacijom lijevog kraja, koji je veličine 2,5 oko točke A: u šestar se
Nanese veličina od A do presjeka i nanosi okomito na gredu u položaju točke A.
Isti postupak može se ponoviti i za suprotan dio (do gerbera) a sjecište tih dviju dužina formira
trokut. Veličina iznad presjeka t-t (okomica) označava se sa η
Veličine se dobivaju pomoću sličnosti trokuta.

Napomena:

Teret P=1 se ne može pojaviti u presjeku t-t I zato otpada maximalna vrijednost ordinate utjecajne
linije .
Iz sličnosti trokuta (točka gdje određujemo η1 nalazi se na 5 jedinica od točke A) :

η1=1.25 (nalazi se na pola trokuta a lijevo je max vrijednost 2.5)

Zadatak 2: a) za opterećenje odrediti reakcije I nacrtati D(M);D(T) i D(N)
b) oderditi vertikalni pomak točke C

Zadano: P=100 kN; w=35 kN/m’ ; EI=konst.; EF=konst.; I/F=0.02m2

a) Za cijeli sustav: ∑MA =0 Æ B*8,4+P*2,4+P*3,8-2P*5,4-w*3,2*1,6=0 ; Slijedi B=76,10 kN

∑ y =0 Æ Ay+B-4P=0; Slijedi da je Ay=323,9 kN
∑ x =0 Æ Ax=w*3,2*1,6=112 kN

Sile u štapovima 1 i 2 možemo odrediti presjecanjem (I-I i II-II presjeci):

Presjekom oslobađaju se sile na pretpostavljen način:

Za presjek I-I desno

∑Mc=0Æ S1*1,6-w*3,2*1,6-B*3=0 Slijedi da je S1= 254,69 kN

∑x=0 Æ Cx+w*3,2-S1=0 Slijedi: Cx= 142,69 kN
∑y=0 Æ Cy – B=0 Cy=76,10 kN

Za presjek II-II dolje

( Pomoću lijevog izdvojenog štapa iz ∑Ma dobijemo omjer S2y=(3,2/2,4)*S2x)

∑MD=0 Æ S2x*3,2+S2y*2,4-Ay*2,4-Ax*3,2+S1*1,6=0
Slijedi da je 3,2S2x +3,2S2x=728,26 Æ S2x=113,79kN; S2y=151,75kN

S2=√(S2x2+S2y2)= 198,65 kN= S2

Iz ∑x dobijemo da je Dx+Ax-S2x-S1=0 ; Dx=256,48 kN

∑y Æ Dy+S2y-Ay=0 ; Dy= 172, 18 kN
Radi lakšega računanja odredimo projekcije Dx,Dy,S1 u smjeru N
Dx,Dy,S1 u smjeru T

(L=α)
Dužina štapa l =√(2,42+3,22) ; l= 4 m

DxN=(2,4/4)*Dx=153,89kN DxT=(3,2/4)Dx=205,18kN
DyN=(3,2/4)*Dy=137,74kN DyT=(2,4/4)Dy=103,31kN
S1N= (2,4/4)*S1=152,84kN S1T=(3,2/4)*S1

Vrijednosti momenata u presjecima 1,2,3,4,5

M1(lijevo)=-P*1,4= - 140kNm
M2(d) =-2P*3+Cy*3=-371,7kNm
M3(d) =-DyT*2+ DxT*2=203’76kN,
M4 (l) =-Cy*3=-228,3kNm
M5(d) =w*1,6*0,8=44,8kNm
b) Za određivanje vertikalnoga pomaka točke C stavljamo fiktivnu jediničnu silu u tu točku na
potpuno neopterećen sustav (samo jedinična sila) te zatim za nju računamo reakcije i crtamo
posebni dijagram momenata od fiktivnog opterećenja:

Za cijeli gredni sustav:

∑Ma=0 B*8,4-1*5,4=0 ÆB=0,643
∑y=0 Ay+B-1=0 ÆAy=0,357
Kako nema horizontalnog opterećenja, nema ni horizontalne reakcije u osloncu A.

Presjek I-I desno:

∑Mc=0 S1*1,6-B*3=0 Æ S=1,205
∑Mx=0 Cx-S1=0 Æ Cx=1,205
∑My=0 Cy-B=0 Æ Cy=0,643

Presjek II-II dolje:

∑MD=0 Ay*2,4-S1*1,6+S2x*3,2+S2y*2,4=0 ÆS2x=0,167; S2y=0,223
S2=√(S2x*S2x+S2y*s2y)=0,279

Iz ∑x=0 slijedi da je Dx=S1-S2x=1,038; iz ∑y=0 da je Dy=0,580

 Vrijednosti momenata u točkama 1,2 i 3:

M1(lijevo)=-S2y*4,8=-1,070
M2(d) =Dx*1,6-Dy*1,2=0,965
M3(l) =-Cy*3=-1,929

Sve površine računaju se kao površine trokuta (0,5*a*b):

A1=-336kNm2 Y1=1/3*(-1,07)=-0,357 m
A2=-892,08 kNm2 Y2=2/3*(-1,07)=-0,713 m
A3=203,7 kNm2 Y3=2/3*(0,965)=0,643 m
A4=203,7 kNm2 Y4=2/3*0,965 =0,643 m
A5=-557,55 kNm2 Y5=2/3*(-1,07)= -0,713 m
A6=-342,45 kNm2 Y6=2/3*(-0,643)=-0,429m
A7=-182,64 kNm2 Y7=2/3*(-0,643)=-0,429m
A8=35,84 kNm2 Y8=1/3*(-0,643)=-0,214m
Vertikalni pomak u točki C se određuje od ukupnog vertikalnog pomaka (od N i M)

δCV(M)= (∑Ai*Yi)/E*I=1663,1/(E*I)

δCV(N)= (∑Ni*Ni’*li)/E*F=1998,0/(E*F)=40,0/(E*I)

δCV= δCV(M) + δCV(N) =1673,1/(E*I)

Dodatni program iz statike,

Sveučilišni studij građevine, Rijeka:

Grupa: Martina Šopić

Marin Jardas
Goran Racan
Josip Peranić