1.

Vrste elektropogona i prednosti

ELEKTRIČNE LOKOMOTIVE - Trofazna izmjenična struja višeg napona, Monofazna izmjenična struja
niže frekvencije, Monofazna izmjenična struja industrijske frekvencije, Istosmjerna struja

Prednosti električnog pogona –

ENERGETSKE PREDNOSTI

⇒ korištenje različitih energetskih izvora (hidro, termo i NE centrale)

⇒ toplinski stupanj korisnog učinka η = 0.25 ako je električna energija iz termoelektrana, odnosno η
= 0.50 ako je električna energija iz hidrocentrala

⇒ mogućnost korištenja i vrlo slabih goriva ⇒ racionalnija potrošnja energije ⇒ mogućnost

proizvodnje sporednih produkata (ulja, pepeli itd.)

POGONSKE PREDNOSTI

⇒ snaga po jedinici mase veća je nego kod parnih lokomotiva (veće brzine i veće vučne sile)

⇒ nemaju prostor za smještaj goriva koji čini oko 10 do 12% mase vlaka

⇒ mogućnost većih brzina čime se povećava propusna i prijevozna sposobnost pruge

⇒ nema predloženja kao kod parnih lokomotiva tako da su uvijek spremne za pogon

⇒ otpada potreba okretanja lokomotiva na okretaljkama

⇒ u pogonu su 20 do 22 h/dan

2. Zašto se pojavljuje specifični otpor od krivine te o čemu ovisi

Uslijed djelovanja centrifugalne sile prilikom prolaska vozila kroz horizontalnu krivinu i neradijalnog
položaja osovine u krivini, javlja se otpor od krivine.

Otpori od horizontalne krivine ovise o:

 zakrivljenosti kolosijeka,

 razmaku osovina,

 proširenju kolosijeka,

 poprečnoj pomičnosti osovina i njihovoj vodljivost,

 dužini vlaka i položaju vlaka u krivini.

 3. Što su to signali te objasnite glavne signale

Signali mogu biti stalni (nepokretni) i povremeni, koji se postavljaju po potrebi. Stalni su signali
nepokretni uređaji koji se fiksno ugrađuju sa desne strane pokraj kolosijeka na udaljenosti 2.50 m od
osi pruge u smjeru vožnje i uvijek su optički. Povremeni signali postavljaju se po potrebi, u slučaju da
se nešto popravlja na pruzi. Nakon popravka pruge oni se uklanjaju.

Postoje dvije vrste optičkih signala:

a) Likovni signali - obavijest dostavljaju (signaliziraju pojedine signalne pojmove) promjenom svog
lika.

b) Svjetlosni signali – signaliziraju pojedine signalne pojmove promjenom boje svjetla.

Likovni signali služe po danu, a svjetlosni i po danu i po noći.

Stalne signale dijelimo na glavne i na predsignale.

Glavni signali obavještavaju vozno osoblje da li je vožnja slobodna u daljnjem odsječku kolosijeka i
eventualno uvjete vožnje (sa istom ili smanjenom brzinom).

Glavni signali zaštićuju prugu u odsječcima i omogućavaju vožnju u prostornim razmacima. Kod
željeznica su zaustavni putovi vrlo dugi, što zavisi i od brzine vlakova (kreću se od 1000 do 1200 m’).

„Strojovođa mora početi kočiti na početku zaustavnog puta, pa se na tom mjestu mora nalaziti
predsignal, koji obavještava vozno osoblje kakav položaj glavnog signala može da očekuje.“

Glavni signali mogu biti dvopojmovni i tropojmovni. Dvopojmovni signali signaliziraju samo dva
signalna pojma ’’SLOBODNO’’ ili ’’STOJ’’.

Tropojmovni signali signaliziraju tri signalna pojma ’’STOJ’’ ili ’’SLOBODNO’’ ili ’’SLOBODNO SA
SMANJENJEM BRZINE’’.

Glavni signali mogu se nalaziti na kolodvorima i na otvorenoj pruzi.

Ako se nalaze na kolodvorima mogu biti ulazni ili izlazni, već prema tome da li zaštićuju ulaz ili izlaz na
ili sa kolodvora.

Ako se nalaze na otvorenoj pruzi oni mogu biti prostorni signali (zaštićuju određeni prostorni razmak)
ili mogu biti zaštitni signali (zaštićuju razne uređaje).
 1. Proračun prema Winkleru te navedite prigovore

Proračun gornjeg ustroja po Winkler-u

Prvi proračun gornjeg ustroja dao je Winkler 1875. godine.

Proračun je temeljio na nekoliko pretpostavki:

Tračnicu promatra kao kontinuirani nosač bez težine s čvrstim osloncima (pragovima) raspoređenim
na jednakim međusobnim razmacima ’’a’’, a nosač je opterećen prema shemi, gdje je vidljivo da je
opterećenje kotača u svakom drugom polju.

Ovakvom shemom opterećenja dobiva se najveći moment: M = 0.189 ⋅ G ⋅ a [Ncm]

Prigovori Winklerovom proračunu:

a) Ležajevi nisu čvrsti i nepomični već popuštaju pod opterećenjem.

b) Razmak osovina nije konstantan, niti je raspoređen prema shemi opterećenja koju je da Winkler.

c) Veličina opterećenja kotača nije konstantna, već se opterećenja mogu međusobno znatno
razlikovati i time utjecati na veličinu momenta savijanja.

2. Način označavanja tračnice te navedite primjer

A) oznaku tvornice koja je izradila tračnicu

B) mjesec i godinu valjanja tračnice

C) tip tračnice

D) postupak dobivanja čelika

E) kvalitetu materijala

F) smjer valjanja

Primjer
 3. Širina kolosjeka i podjela

ŠIRINA KOLOSIJEKA - udaljenost između unutrašnjih rubova tračnica mjerenog 14 mm ispod vozne
površine kod pruga normalne širine kolosijeka, dok se kod uskotračnih pruga širina kolosijeka mjeri
na 12 (10) mm ispod vozne površine.

1887. god. na internacionalnoj konferenciji u Bernu, širina kolosijeka od 1435 mm proglašena je

NORMALNOM ŠIRINOM KOLOSIJEKA.

Sve željeznice sa većom širinom zovemo širokotračnim željeznicama, a s užom širinom uskotračnim
željeznicama.

Rasprostranjenost pojedinih širina kolosijeka u svijetu:

1. Normalna širina kolosijeka (š = 1435 mm) - 70 %

2. Širokotračne željeznice (š > 1435 mm) - 15%

3. Uskotračne željeznice (š < 1435 mm) - 15%

Širokotračne željeznice:

1676 mm – Španjolska

1665 mm - Portugal

1600 mm - Irska

1524 (1820) mm – Rusija

1448 mm - SAD Uskotračne željeznice:

1067 mm - Južna Afrika

1000 mm – Jugoistočna Azija (Vietnam, Thailand…)

1000 mm - tramvajski promet (R=18 m) 760, 600, 380 mm

4. Signali i ugrožene točke

Signali mogu biti stalni (nepokretni) i povremeni, koji se postavljaju po potrebi. Stalni su signali
nepokretni uređaji koji se fiksno ugrađuju sa desne strane pokraj kolosijeka na udaljenosti 2.50 m od
osi pruge u smjeru vožnje i uvijek su optički. Povremeni signali postavljaju se po potrebi, u slučaju da
se nešto popravlja na pruzi. Nakon popravka pruge oni se uklanjaju

Postoje dvije vrste optičkih signala:

a) Likovni signali - obavijest dostavljaju (signaliziraju pojedine signalne pojmove) promjenom svog
lika.

b) Svjetlosni signali – signaliziraju pojedine signalne pojmove promjenom boje svjetla.

Likovni signali služe po danu, a svjetlosni i po danu i po noći. Stalne signale dijelimo na glavne i na
predsignale.

Glavni signali obavještavaju vozno osoblje da li je vožnja slobodna u daljnjem odsječku kolosijeka i
eventualno uvjete vožnje (sa istom ili smanjenom brzinom).
Glavni signali zaštićuju prugu u odsječcima i omogućavaju vožnju u prostornim razmacima.

Kod željeznica su zaustavni putovi vrlo dugi, što zavisi i od brzine vlakova (kreću se od 1000 do 1200
m’).

Strojovođa mora početi kočiti na početku zaustavnog puta, pa se na tom mjestu mora nalaziti
predsignal, koji obavještava vozno osoblje kakav položaj glavnog signala može da očekuje.

Glavni signali mogu biti dvopojmovni i tropojmovni.

Dvopojmovni signali signaliziraju samo dva signalna pojma ’’SLOBODNO’’ ili ’’STOJ’’.

Tropojmovni signali signaliziraju tri signalna pojma ’’STOJ’’ ili ’’SLOBODNO’’ ili ’’SLOBODNO SA
SMANJENJEM BRZINE’’.

Glavni signali mogu se nalaziti na kolodvorima i na otvorenoj pruzi.

Ako se nalaze na kolodvorima mogu biti ulazni ili izlazni, već prema tome da li zaštićuju ulaz ili izlaz na
ili sa kolodvora.

Ako se nalaze na otvorenoj pruzi oni mogu biti prostorni signali (zaštićuju određeni prostorni razmak)
ili mogu biti zaštitni signali (zaštićuju razne uređaje).

Zaštitni signali postavljaju se na udaljenosti 80 do 100 m ispred ugrožene točke.

Ugrožene točke su ona mjesta na kolosijeku na kojima bi moglo doći do udesa ukoliko se ne bi
poštivali željeznički propisi.

Ugrožene točke mogu biti:

5. AB pragovi (prednosti mane izrada)
6. Zaobljenje loma nivelete
7. Podjela tračnice prema obliku
8. Slobodni i tovarni profil
9. Peroni
1. Linije jednakog otpora

2. Podjela tračnica prema EN 13764

3. Podjela pruga prema dopuštenom opterećenju
4. Pruge prema godišnjem bruto prometu

5. Horizontalne sile, promjena temperature

6. Osovinski sklop i vijenac kotača + skica

7. Koef.podloge c
8. Čelični pragovi
9. Podjela kolodvora prema položaju u mreži
10. Sile koje djeluju u ravnini kolosjeka, plosnata mjesta
Horizontalne se nalaze više!!
11. Najmanji polumjer zakrivljenosti i o čemu ovisi, i koliko iznosi
12. Kako označavamo tračnice i objasni užljebljene tračnice
13. Prijevozna sposobnost jednokolosiječnih i dvo
14. Međustanični razmaci ovisno o vrsti prijevoza
15. Podjela zeljeznica prema svrsi
 16. Nacine dinamickog koef pri proracunu za gornji ustroj

Proračun gornjeg ustroja po Winkler-u, Proračun gornjeg ustroja po Zimmermann-u, Proračun

gornjeg ustroja po Jaehn-u, *(Proračun gornjeg ustroja po Schrammu)*

17. Dizel vuča

18. Međik skretnica

Međik je mjesto iza skretnice od kojeg je moguća uporaba susjednih kolosjeka bez smetnji, to je
granica do koje se može koristiti jedan kolosjek, a da se ne ometa vožnja po drugom kolosjeku. Za
kolosijeke u pravcu međik se postavlja na razmaku 3,50 m između osi dvaju susjednih kolosijeka,
kod priključaka na otvorenoj pruzi razmak je 4,0 m.
3,5
2
dm=
∝
tan
2
Međik mora biti obilježen dobro vidljivom oznakom, kako bi se mogao uočiti u svim vremenskim
uvjetima. Postavlja se kao vodoravna gredica obojena bijelam bojom. Izrađuje se od betona ili
metala, a često su to i ubetonirani komadi tračnice obojeni bijelom bojom.

19. Ispitivanje i kontrola tračnice

PONOVIMO!!

1. Vrste elektropogona i prednosti

1. Zašto se pojavljuje specifični otpor od krivine te o čemu ovisi

1. Što su to signali te objasnite glavne signale

1. Proračun prema Winkleru te navedite prigovore

1. Način označavanja tračnice te navedite primjer

1. Širina kolosjeka i podjela

1. Signali i ugrožene točke

1. AB pragovi (prednosti mane izrada)

1. Zaobljenje loma nivelete

1. Podjela tračnice prema obliku

1. Slobodni i tovarni profil

1. Peroni

1. Linije jednakog otpora

3. Podjela pruga prema dopuštenom opterećenju

1. Pruge prema godišnjem bruto prometu

1. Horizontalne sile, promjena temperature

6. Osovinski sklop i vijenac kotača + skica

1. Koef.podloge c
8. Čelični pragovi

9. Podjela kolodvora prema položaju u mreži

10. Sile koje djeluju u ravnini kolosjeka, plosnata mjesta

11. Najmanji polumjer zakrivljenosti i o čemu ovisi, i koliko iznosi

12. Kako označavamo tračnice i objasni užljebljene tračnice

13. Prijevozna sposobnost jednokolosiječnih i dvo

14. Međustanični razmaci ovisno o vrsti prijevoza

1. Podjela zeljeznica prema svrsi

16. Nacine dinamickog koef pri proracunu za gornji ustroj

17. Dizel vuča

1. Međik skretnica